Magazin Hrvatskog Olimpijskog Odbora

OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:27 Page 1

BROJ 29 • PROSINAC 2008. ISSN 1331-9523 MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

OLIMPIZAM Dublji smisao olimpizma

VELIKI DAN HRVATSKOG ©PORTA OLIMPIJSKE LEGENDE Proslava Mihovil najboljih NakiÊ PUBLICISTIKA Pregled igara GAVRILOVIΔ od ideje do Najuspjeπniji 2008. hrvatski godine hrvaËki klub OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:28 Page 2 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:28 Page 3

SADRÆAJ

ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πporta u 2009. godini 4 Nastanak modernog πporta: Od surove do plemenite vjeπtine 6 Olimpijske nade: Monika Babok, plivaËica 8 Olimpijske legende: Mihovil NakiÊ, koπarkaπ 10 Olimpizam: Dublji smisao olimpizma 12 Josip »op, dipl. oec. Glavni tajnik Hrvatskog Malo poznati πportovi: Korfball 14 olimpijskog odbora ©port i druπtvo: Nema malih πportova 16 Religija i πport: U visinama 18 Æenska strana πporta: Gdje je volja, tu je i put 20 Umjetnost i πport: Dragi Ëitatelji, Tjelovjeæba i πport u srednjem vijeku 22 Filozofija πporta: Tri paradigme 24 Ëasopis Olimp, koji je postao vaæno ©portski marketing: Individualni πportaπi i marketing 26 kulturoloπko uporiπte promicanja vrijednosti πporta i olimpizma, proslavlja 2009. godine Prilog desetu obljetnicu izlaæenja. Koristim prigodu POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29 da Uredniπtvu i svim suradnicima u ime cijele ©port i znanost: ©port pod maskama 42 olimpijske obitelji Ëestitam taj vaæan jubilej i ©port i duhovnost: Meditacija i koπarka 44 zahvalim na njihovom doprinosu. Posebno bih ©portska terminologija: istaknuo i podræao æelju Uredniπtva da se BoÊanje - stara igra koja ne izumire 46 jubilej Olimpa obiljeæi radno, odnosno da se ©portska fotografija 48 32., rujanski broj naπega Ëasopisa u cijelosti Publicistika 50 posveti obiljeæavanju dviju iznimno vaænih Od Olimpa do Olimpa 52 godiπnjica: osnivanju prve πportske organizacije - Graanskog streljaËkog druπtva u Osijeku prije 225 godina, te Hrvatskog Olimpizam ©portska πportskog saveza osnovanog prije toËno stotinu godina. terminologija Æelio bih joπ naglasiti da su naπi πportaπi 2008., osim na Igrama u Pekingu, nastupili na brojnim svjetskim prvenstvima i kupovima, europskim prvenstvima i kup-natjecanjima te na Paraolimpijskim igrama, i da su osvojili 81 zlatno, 78 srebrnih i 112 bronËanih odliËja. Meu njima posebno mjesto imaju osvajaËi olimpijskih odliËja. O njihovim je uspjesima bilo viπe govora na Velikom danu hrvatskog 12.str. 46. str. πporta 21. prosinca u Hrvatskom narodnom kazaliπtu u Zagrebu, kad je prigodnom sveËanoπÊu obiljeæena i sedamnaesta UREDNIK FOTOGRAFIJE obljetnica primanja HOO-a u meunarodnu Damir SenËar olimpijsku obitelj. LEKTURA Na kraju æelim svim hrvatskim πportaπicama i MARE πportaπima, svim πportskim djelatnicima te ZA NAKLADNIKA OBLIKOVANJE I PRIJELOM vama, poπtovani Ëitatelji, sretan BoæiÊ i Hrvatski olimpijski odbor Zlatko Vrabec mnogo sreÊe, zdravlja, poslovnih, πkolskih i Josip »op GRAFI»KA PRIPREMA πportskih uspjeha u predolimpijskoj UREDNIK VEA d.o.o., Zagreb 2009. godini. Ante DrpiÊ TISAK TEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o. UREDNI©TVO Zagreb, KranjËeviÊeva 25a Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Naklada: 2.000 primjeraka Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, www.hoo.hr Radica Jurkin, Jura Ozmec E-mail: [email protected]

3 OLIMP-prelom 29 1/12/09 0:02 Page 4

ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelo

Godiπnjice Radoslav Cimerman - 14. 6. 1959. ProizvoaË i trgovac roenja 75. godiπnjica Svestrani πportaπ i πportskom opremom Harry Drucker - 27. 8. 1939. djelatnik –uro KulËar - 25. godiπnjica 17. 8. 1869. TenisaË Nikola PiliÊ - 50. godiπnjica Svestrani πportaπ i 70. godiπnjica 5. 4. 1959. djelatnik Ljudevit 21. 10. 1939. Biciklist Milan Meniga - Andrassy - 140. 50. godiπnjica Osnivanje i godiπnjica TenisaË Boro JovanoviÊ prestanak rada - 70. godiπnjica 19. 1. 1969. 21. 3. 1884. ©portski djelatnik tjelovjeæbenih ©portski djelatnik Marko Klement Heger - i πportskih KostrernËiÊ - 40. godiπnjica organizacija 125. godiπnjica 2009. 13. 3. 1969. 13. 7. 1889. 60 godina 1784. Nogometaπ i novinar ©portski djelatnik OsjeËko graansko Artur DubravËiÊ - Branimir Domac - streljaËko druπtvo - 40. godiπnjica 120. godiπnjica 225. godiπnjica 28. 6. 1969. 30. 9. 1889. 1879. Biciklist Josip Pavlija - Svestrani πportaπ i Jockey klub u Zagrebu - πportski djelatnik Ico 40. godiπnjica 130. godiπnjica LipovπËak - 10.10. 1969. 5. 10.1884. 120. godiπnjica PlivaË Bogdan Æagar - Hrvatski sokol u 25. 9.1909. Anton StipanËiÊ 40. godiπnjica Bjelovaru - VeslaË Elko Mrduljaπ - 1.12. 1969. 125. godiπnjica 100. godiπnjica 18. 5. 1949. Svestrani πportaπ Leo 12. 6. 1899. 30. 9. 1909. StolnotenisaË Anton Golob - 40. godiπnjica Planinarsko druπtvo Nogometaπ August StipanËiÊ - 60. godiπnjica 24. 1. 1979. Liburnija u Zadru - 110. godiπnjica Bivec - 100. godiπnjica 11.12. 1949. ©portski djelatnik i 17. 9.1909. Nogometaπ Ivan - Iko publicist Vladimir 5. 10. 1909. Biciklist Stjepan Grgac - Buljan - 60. godiπnjica JankoviÊ - 30. godiπnjica Hrvatski πportski savez - 100. godiπnjica 100. godiπnjica 19.1. 1959. 7. 2. 1984. 15. 1. 1919. Rukometaπica Jasna Novinar Mladen DeliÊ - Ptujec - 50. godiπnjica 2009. 40 godina 90. godiπnjica 6. 4. 1959. 27. 9. 1919. Vaterpolist Goran Sukno ©ahist Braslav Rabar - - 50. godiπnjica 90. godiπnjica 17. 5. 1929. Godiπnjice Nogometaπ Branko Zebec - 80. godiπnjica smrti 7. 7. 1929. 7. 4. 1899. StolnotenisaË i publicist OsnivaË Hrvatskog Zdenko Uzorinac - sokola Josip Fon - 80. godiπnjica 110. godiπnjica 24. 12. 1929. 27. 8. 1929. Nogometaπ i trener Ante Sokolaπ Janko JankoviÊ - MladiniÊ - 80. godiπnjica 80. godiπnjica 30. 10. 1934. 12. 12. 1949. Natjecatelj i djelatnik u ©portski djelatnik Fran Leo Golob na Savi 1930. godine konjiËkom πportu ©uklje - 60. godiπnjica

4 OLIMP-prelom 29 1/12/09 0:02 Page 5 lovjeæbe i πporta u 2009. godini 14. 4. 1919. 7. 7. 1959. Jugoslavenski nogometni Kinezioloπki fakultet u Godine 2009. Hrvatska Êe proslaviti dvije iznimno va- savez - 90. godiπnjica Zagrebu - æne obljetnice. Prva πportska organizacija u nas, Gra- ansko streljaËko druπtvo, osnovana je u Osijeku pri- 50. godiπnjica 28. 8. 1919. je 225. godina. Isto tako vaæna obljetnica je osnivanje Likvidacija Hrvatskog 1949. srediπnje πportske organizacije, Hrvatskog πportskog πportskog saveza u korist PlivaËki klub Mornar - saveza, prije 100 godina. U povodu tih znaËajnih datu- osnivanja JOO-a - 60. godiπnjica ma, Sekcija za povijest tjelovjeæbe i πporta Hrvatskog 90. godiπnjica nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Hrvatsko druπtvo za povijest πporta organizirat Êe 5. listopada 8. 9. 1919. Godiπnjice 2009. skup na kojem Êe se iznositi teme posveÊene ZagrebaËki nogometni dogaaja povijesti hrvatske tjelovjeæbe i πporta. Saæeci tih tema podsavez - 90. godiπnjica bit Êe objavljeni u 32. broju ovoga Ëasopisa. 1709. 14. 12. 1919. Obnovljene viteπke igre 16. 5. 1909. Svjetskom prvenstvu u Jugoslavenski olimpijski Prstenac u Zagrebu - Odigrana prva hazeni u Londonu - odbor - 90. godiπnjica 300. godiπnjica meunarodna nogometna 75. godiπnjica 15. 12. 1929. 15. 3. 1859. utakmica u Zagrebu - Ukidanje Hrvatskog 19. 7. 1939. Ureena prva dvorana za 100. godiπnjica sokola - 80. godiπnjica Odigrana prva tjelovjeæbu u zgradi 27. 1. 1929. meunarodna rukometna 15. 6. 1929. Realne gimnazije na Odigrana prva utakmica u nas - Sportski klub Metalac u GriËu - 150. godiπnjica koπarkaπka utakmica u 70. godiπnjica Zagrebu - 80. godiπnjica Hrvatskoj - 80. godiπnjica 1889. 15. 5. 1979. 29. 6. 1929. Otvorena trgovina 7. 6. 1934. Stipe BoæiÊ osvojio Jugoslavenski Marka Druckera u Odigrana nogometna Mount Everest - teπkoatletski i πakaËki Zagrebu - utakmica izmeu 30. godiπnjica savez - 80. godiπnjica 120. godiπnjica Graanskog i reprezentacije Brazila - 15. 9. 1979. 23. 12. 1929. 29. 9. 1889. 75. godiπnjica Otvorene Mediteranske Savez sportskih saveza Prvi let balonom igre u Splitu (MIS) - Kraljevine Jugoslavije - Giacomoa Merighija u 8.7. 1934. 30. godiπnjica 80. godiπnjica Zagrebu - 120. godiπnjica Odigran finalni susret na Novinarstvo 2009. i publicistika 100 godina 30. 3. 1919. Izdan prvi broj Jugoslavenskog πporta u Zagrebu - 90. godiπnjica 8.12. 1969. Izdan prvi broj Ëasopisa Povijest sporta - 40. godiπnjica

©portski objekti 7. 7. 1889. Podignuta æeljezna piramida na Sljemenu - 120. godiπnjica

Prva meunarodna nogometna utakmica u Zagrebu odigrana je na Srednjoπkolskom igraliπtu 16.5.1909. izmeu ekipe HA©K-a i Budapesti Egyetemi Athleticai Club (3:0)

5 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:28 Page 6

znimna strast Engleza prema NASTANAK MODERNOG ©PORTA πakanju ostavila je jak dojam na I Francuza J. Missona koji je krajem XVII. stoljeÊa napisao: „Engleze oduπevljava sve πto izgleda kao tu- Ënjava. Ako se na ulici dva djeËaka svaaju, prolaznici Êe se zaustaviti, okruæiti ih i isprovocirati na fiziËki Od surove obraËun... Za vrijeme borbe, proma- traËi Êe ih oduπevljeno poticati i neÊe ih razdvajati sve dok se bore po pravi- do plemenite lima. Ti promatraËi nisu samo obiËna rulja nego meu njima ima i pripadni- ka viπih slojeva.” Misson opisuje i dogaaj kada je vjeπtine vojvoda od Graftona na ulici istukao koËijaπa zbog neposluha. Iz danaπnje perspektive teπko je shvatiti zaπto ga je toliko zaprepastio prizor u kojem se Temelji boksa poloæeni su poËetkom XVIII. stoljeÊa kad je jedan aristokrat πakama obraËunava sa svojim slugom. On piπe: „U Francu- uËitelj maËevanja James Figg u Londonu otvorio veliku skoj se takav neposluh kaænjavao πta- arenu, "Amfiteatar", koja je koriπtena kao maËevalaËka pom ili tupim dijelom oπtrice maËa, ali u Engleskoj to nije obiËaj. Oni nikada akademija i prostor za javne predstave. Prva pravila ne koriste ni πtap ni maË protiv nena- oruæanog Ëovjeka, a ako bi neupuÊeni boksaËke borbe napisao je 1743. Figgov uËenik Jack stranac, jer to Englezu ne bi ni palo na pamet, i potegnuo maË na nekog golo- Broughton, koji se smatra „ocem suvremenog boksa” rukog, isti Ëas napalo bi ga stotinu ljudi koji bi ga vjerojatno tako sredili da ne bi viπe ustao”. Piπe Ana PopovËiÊ To objaπnjenje izvrsno stavlja engleske obiËaje u kontekst vremena i objaπnjava osjeÊaj Engleza za nadmetanje, igru po pravilima, fair play i sve Amfiteatar Jamesa Figga druge odlike iz kojih je nastao moder- u Londonu ni πport. ©akanje istisnulo maËevanje Englezi su se πakanjem bavili i ranije, ali temelji boksa poloæeni su poËe- tkom XVIII. stoljeÊa. Godine 1719. uËitelj maËevanja James Figg (1696. - 1734.) otvorio je u srediπtu Londona veliku arenu nazvanu ”Amfiteatar”, koja je koriπtena kao maËevalaËka akademija i prostor za javne predstave. U programu ”Amfiteatra” Figg je nastupao vrlo rijetko, uglavnom na kraju, demonstrirajuÊi vjeπtinu maËe- vanja kao vrhunac predstave. Za glavni program angaæirao je profesionalne maËevaoce, najËeπÊe vojnike, i to one koji su svojom vjeπtinom jamËili atraktivnu zabavu. Figg je izlazio u susret zahtjevima gledatelja koji su traæi- li πto atraktivnije prizore pa je za ma- ËevalaËke dvoboje, u kojima je obve- zno morala poteÊi krv, angaæirao i cr- nce i Indijce, a zapoπljavao je i æene. Osim standardnog maËevanja, na pro-

6 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:28 Page 7

gramu je bilo i puËko maËevanje sa John (Jack) Otac suvremenog πtapovima, a ponekad i hrvanje. Ipak, Broughton boksa najveÊu je pozornost Figg stekao time Prva pravila boksa- πto je u program svoga "Amfiteatra" Ëke borbe napisao ukljuËio πakanje, koje je bilo popular- je Figgov uËenik, no i na londonskim ulicama. U poËe- laar Jack Broug- tku su πakaËki dvoboji bili samo spo- hton (1704. - redna atrakcija, no s vremenom se nji- 1789.), koji se hov udio u programu sve viπe poveÊa- smatra „ocem vao. Ubrzo je πakanje istisnulo maËe- suvremenog bo- vanje pa je Figg, umjesto maËevanja, ksa”. Pravila je sve viπe poduËavao πakanje. napisao 1743., ponukan poslje- Roenje boksa dicama borbe iz James Figg je znatno pridonio tran- Diploma 1741. godine, ka- sformiranju πakanja u modernu πport- iz πkole da je usmrtio svo- sku granu - boks. Kroz poduku i javne Jamesa jeg suparnika. Bro- predstave prenio je niz maËevalaËkih Figga ughton je ograniËio osobina i pravila u boks te proveo "scratch" na kvadrat ve- odreenu standardizaciju boksa. Po liËine 91x91 cm. Odredio uzoru na maËevanje, trajanje borbe ra- je da se oboreni boksaË mora zdijelio je na nekoliko dijelova, utvr- vratiti u "scratch" za 30 sekundi. dio pravila i naËin zavrπetka borbe. Ako to nije uËinio, izgubio je borbu. Figg je postavio i prvi ring - toËno Zabranio je udaranje suparnika na po- ograniËen prostor u kojem se borilo, a du, hvatanje suparnika i udaranje u bi- organizirao je i prva prvenstva u bo- lo koji dio tijela ispod pojasa. Uveo je ksu. Na njima je redovito pobjeivao dvojicu sudaca, za svakog boksaËa po pa se vodi kao prvak Engleske od jednog. Ako se nisu mogli usuglasiti, 1719. do 1730. godine. oni bi odredili treÊeg suca koji je donio konaËnu odluku. Boks u ilegali Popularnost boksa rapidno se pove- Vrijeme ograniËeno Êavala, usprkos nastojanjima vlasti da na runde ga ukinu. Do kraja XVIII. stoljeÊa bo- Broughtonova pravila brzo su naiπla ksaËke borbe postale su izuzetno pona πiri odziv pa je dotad primitivno pularne za brojne Engleze, a kako je πakanje uπlo u red organiziranih πporto- bio zabranjen, mjesto i vrijeme poËe- va. Prve boksaËke rukavice uveo je ta- tka meËa dræani su u tajnosti. Meu- koer Broughton 1747. godine, kada je tim, ta je tajnost bila formalna pa su organizirao prvenstvo imuÊnijih ljudi. gledatelji masovno dolazili i satima gu odræavane borbe neodreenog tra- Upotreba rukavica nije zadovoljavala prije zakazanog susreta. Tijela reda ni- janja, a poraæenim se smatrao boksaË glad publike za krvavom senzacijom pa su se usudila prekidati "ilegalne" me- koji se u odreenom vremenu nije vra- su se one joπ dugo koristile uglavnom Ëeve, bojeÊi se izgreda. Na susrete su tio u "scratch". Zanimljivo je da su sve samo na treningu. Godine 1866., kada dolazili pripadnici svih druπtvenih slo- do sredine XIX. stoljeÊa, kada je se klima u druπtvu donekle promijenila, jeva, poËevπi od prestolonasljednika, ostvaren izvjestan tehniËki napredak, a javnost zasitila brutalnih borbi, mar- princa od Walesa, pa sve do luËkih ra- boksaËke borbe bile izuzetno statiËne. kiz Queensberry i novinar John Cham- dnika. Borbe su voene za visoke na- Borci su stajali gotovo nepomiËno je- bers sastavili su novi set pravila. Runda dan nasuprot drugome i meusobno su grade, uz brojne oklade, zbog Ëega se je ograniËena na tri minute, a izmeu se udarali do iznemoglosti. Borilo se boks tog vremena nazivao „nagradni rundi uveden je jednominutni odmor. bez rukavica i bez milosti, a susreti su boks”. MeËevi su trajali iznimno du- Rukavice su postale uobiËajene za pri- Ëesto zavrπavali s teπkim ozljedama. go, a ako su prekidani zbog dolaska vatne, ali i za javne borbe, pa se moæe BuduÊi da su u to vrijeme bile iznimno policije, πto je bilo rijetko, ili zbog reÊi da je u drugoj polovici XIX. stolje- popularne i borbe razliËitih æivotinja, mraka, nastavljani su sljedeÊeg dana. Êa πakanje u potpunosti preraslo u mo- publika je bila naviknuta na prizore dernu πportsku granu. Tako je zabiljeæena i borba iz 1740. patnje i æivotinja i ljudi. UnatoË veli- godine koja je trajala 212 sati. kom riziku od ozljeda i trajne invali- Borilo se bez rukavica i bez dnosti, boks je privlaËio mladiÊe zbog Literatura moguÊnosti zarade i slave. U to je vri- 1. Goldblatt, D. (2006). The Ball is Round. milosti jeme bilo teπko promijeniti druπtveni London: Viking Penguin Group. U poËetku su se boksaËki dvoboji status dobiven roenjem. Dobri su bo- 2. Holt, R. (1989). Sport and the British a mod- ern history. Oxford: Oxford University prireivali na poveÊem omeenom ksaËi mogli zaraditi pruæajuÊi poduku Press. prostoru koji je na sredini imao obilje- brojnim mladiÊima koji su æeljeli na- 3. Marples, M. (1954). A History of Football. æen krug, tzv. "scratch". U tom su kru- predovati. London: Secker&Warburg.

7 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:28 Page 8

OLIMPIJSKE NADE Prva MONIKA olimpijka iz Siska Mlada je plivaËica osjetila olimpijsku atmosferu na Igrama u Pekingu, no pravi izlazak na veliku sceni trebale bi joj biti Olimpijske igre u Londonu 2012. godine

Piπe Liljana Jazbinπek

a je vrlo nadarena znalo se i prije juniorskog Europ- D skog prvenstva 2007. u belgijskom Antwerpenu. Tamo je 16-godiπnja SiπËanka Monika Ba- bok osvojila srebrnu medalju na 50 m leptir i najavila se u svijet velikog plivanja. Tako je i zavrπila svoj juniorski staæ. Moæda se i nije odmah vidjelo koliko je veÊ odma- kla na tom putu, ali je to pokazala godinu kasnije, u olimpijskoj 2008. Dio delegacije na otvaranju Igara Na seniorskom Europskom prvenstvu u nizozemskom Eindhovenu Monika je meu mnogo iskusnijima isplivala B olimpijsku normu na 50 m slobodno, isplivavπi juniorski i apsolutni rekord Hrvatske (26.25 s), πto joj je bilo dovoljno za 26. mjesto u Europi. Na 50 m leptir bila je 23. i time pokazala da velikim koracima ulazi u seniorski svijet velike konku- rencije. Tako je Sisak dobio svoju

8 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:28 Page 9

KA BABOKplivaËica prvu olimpijku uopÊe, a Monika se kvalificirala na 50 m slobodno. „Ja sam i prije Eindhovena vjero- vala da Êu putovati, s trenerom Mi- rom Æeravicom veÊ sam poËela pripreme. Trener je, prema olimpijskom programu, odredio πto trebam raditi, a kako je maturantima veÊ zavrπila πkolska godina bilo ih je viπe na bazenu, pa mi je bilo lakπe plivati i trenirati 'u druπtvu'. Prije nastupa u Pekingu, oko tjedan dana, proπli smo i aklimatizaciju u Hong Kongu”, priËala je Monika o svom velikom iskustvu. Da bi dobro upamtila svoje prvo olimpijsko iskustvo, bila je dio delegacije na otvaranju pekinπkih Igara. Tko je Monika Babok? Monika Babok roena je 30. studenoga Osam sati rada dnevno 1991. godine u Zagrebu. Visoka je 176 cm, a teπka 65 kg. NatjeËe se za PK Ipak, Monikin pravi izlazak na ve- sak Janaf, a trener joj je Miro Æeravica. liku sceni bit Êe Olimpijske igre u plivanju u malim (25 m) bazenima, Voli sluπati glazbu i Ëitati, a osobito je Londonu 2012. godine - u Pekingu trenira dva puta dnevno, prosjeËno zanima psihologija. Pohaa drugi razredSi- nije ostvarila æelju i nije isplivala oko osam sati rada, na sisaËkom SisaËke gimnazije. svoj najbolji i rekordni rezultat na 50 bazenu. U Sisku ima dobre uvjete Juniorska je doprvakinja Europe m slobodno, te je osvojila 49. mjesto za rad. Vrlo je samozatajna i vrije- (Antwerpen 2007.) na 50 m leptir. Na OI od 90 plivaËica. dna pa stoga nije ni Ëudno da je, u Pekingu je u utrci na 50 m slobodno bila 49. S obje je πtafete (4x50 m slobo- Pod budnim okom trenera Mire uz naporan i dugotrajan rad, to- dno i mjeπovito) bila sedma, te 31. na Æeravice, bivπeg europskog prvaka u liko napredovala. 100 m slobodno na EP-u u malim bazenima u Debrecenu 2007.

9 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:28 Page 10

OLIMPIJSKE LEGENDE

Piπe Zvonimir VukeliÊ MIHOV limpijsko zlato iz Moskve 1980. i bronca s Igara u Los Igre su neπto O Angelesu Ëetiri godine kasnije u vitrini su Mihovila NakiÊa, koji ne krije ponos zbog tih odliËja. „Olimpijske igre u karijeri πportaπa posebno vrhunac su u onom πportskom dijelu. Naglaπavam, u πportskom dijelu, jer su NakiÊevim koπem Crvenoj zvezdi zakotrljala se odnosi u πpor- priËa o Ciboni koja je otiπla do vrha Europe tu danas dru- kËiji negoli u vrijeme kada sam se ja nji- me bavio. Mi smo de facto bili profesionalci, ali smo na papiru bili amateri i primanja su nam bila u skladu s tim. Drago mi je πto je kvaliteta ondaπnje koπarke bila takva da posjedujem olimpijsko zlato i bron- cu. To je neπto najljepπe u mojoj karijeri. Valja naglasiti da su oba turnira na kojima sam osvojio medalje bila obiljeæena bojkotima: u Moskvi nije bilo Amerikanaca, u Los Angelesu pak zemalja IstoËnog bloka. Iskreno, nisam imao veliku ulogu u igri u Moskvi, za razliku od Los Angelesa kada sam bio u petorci. Atmosfera u selu, πportski duh, teπko je to opisati, to treba doæi- vjeti i zato su Igre neπto posebno”, pri- sjetio se dana slave NakiÊ, smireno ni- æuÊi uspomene u svom uredu u Ciboni. Bez fakulteta ne bih bio potpun Kako ste uspjeli uskladiti obveze vrhunskog πportaπa s onima na fakultetu? „Nisam postavio cilj da studij moram zavrπiti za Ëetiri godine, ali dao sam si u zadatak da fakultet moram zavrπiti. I uËinio sam to u razdoblju od

10 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:28 Page 11

VIL NAKIΔkoπarkaπ sedam godina. Bez toga ne bih bio po- naπeg kluba, osvojili smo dvaput Kup tpun. KljuËni su bili volja i dobra or- prvaka te Kup kupova”. ganizacija, drago mi je πto sam fakul- Treneri? tetski obrazovan”. „Svi su oni, od Catinellija u Mlado- Igrali ste dugo, koga biste od sti koji mi je bio prvi trener, do Mirka suigraËa izdvojili iz πiroke lepeze? Novosela koji me najdulje trenirao, „Tijekom karijere bio sam uz najve- ostavili trag i svima sam zahvalan za Êa koπarkaπka imena s prostora bivπe ono πto sam kao igraË postigao.” Jugoslavije. Igrao sam s velikanima poput Kreπe ΔosiÊa, Draæena Petrovi- Nama je πport bio igra Êa, Æeljka Jerkova... Ali, ne treba za- Jedna ste od Ciboninih legendi. boraviti izdvojiti i velik KiÊanoviÊev, ©to osobito pamtite? SlavniÊev, DalipagiÊev... doprinos „Osobito mi je drag trofej koji smo uspjesima. Ta je generacija ljudima osvojili mojim koπem u posljednjim se- mnogo znaËila, bila je izvor mnogim kundama protiv Crvene zvezde u Za- zadovoljstvima”. grebu 1984. VeÊ su nas bili otpisali, vodili igrajuÊi na ulici. Danas se na Tko vam je bio uzor? Kreπo je prestao igrati, Andro Knego πport previπe gleda kao na neπto Ëime „Nikoga ne bih izdvojio, ali kao kli- je otiπao u vojsku. Ali, osvojili smo pr- Êe se osigurati egzistencija, a mi smo nac divio sam se PleÊaπu, OmaπiÊu, venstvo, πto je bilo presudno za Draæe- ga doæivljavali u njegovom punom BoËkaju... Navijao sam, naravno, za nov dolazak, otvorili smo vrata Kupa svjetlu, kao igru. Nitko od nas nije po- Lokomotivu. ΔosiÊ, Giegia, Daneu bili prvaka na Ëiji smo se tron popeli slje- miπljao da Êe mu koπarka postati pro- su velike zvijezde 1970”. deÊe sezone. Tim se koπem zarolala fesija. Ambicije djece su danas drukËi- Je li netko ipak utisnuo pose- priËa o Ciboni koja je otiπla do vrha je, ali i ne dolaze s uroenim predispo- ban peËat? Europe”. zicijama, mnogi ne znaju ni trËati. Mi smo to nauËili na πkolskom igraliπtu. Koπarkaπki pogled iz danaπnje „Cibona do ΔosiÊeva dolaska nije Sve je manje onih spremnih na velika perspektive? osvojila prvenstvo Jugoslavije. Kreπo odricanja zbog πporta, koπarka je uno- je bio prevaga koja nam je trebala da „Æelim neπto kreirati u πportu, da se sna profesija, ali i riziËna, jer malo ih se to uËini. I u klubu i u reprezentaciji razvija. UoËavam da je interes mladih ode do kraja. Treba se znati staviti u ostavio je neizbrisiv trag. A dolaskom za bavljenje πportom drukËiji negoli je kontekst vremena i okolnosti i pritom Draæena PetroviÊa 1984. zapoËelo je bio u moje vrijeme. Tada nisu careva- ne zaboraviti na πkolu”. najtrofejnije razdoblje u povijesti la raËunala i TV, mi smo vrijeme pro-

Zlato iz Moskve i bronca iz Los Angelesa

Mihovil NakiÊ roen je u Drniπu 31. stignutih koπeva trofejnog zagrebaËkog srpnja 1955. godine. Koπarku je poËeo kluba. NakiÊ je s Cibonom osvojio 12 igrati u Zagrebu, u πkoli u Sigetu, a na- trofeja, dvaput Kup prvaka te Kup ku- tjecateljski sa 14 godina u Mladosti. pova. Nastavio je u Industromontaæi, πest je Za reprezentaciju bivπe Jugoslavije mjeseci bio na koledæu u SAD-u, a odigrao je 94 utakmice i postigao 687 1977. vratio se u Cibonu u kojoj je bio koπeva. Debitirao je 5. svibnja 1975. u deset godina. Nakon sezone u talijan- Koπicama protiv »SFR, a od reprezen- skom Fantoniju (Udine) vratio se u Ci- tacije se oprostio 1985. godine. Osva- bonu u kojoj je 1989. zavrπio igraËku jaË je zlatne medalje na Olimpijskim karijeru. igrama 1980. u Moskvi, te olimpijske Kao diplomirani ekonomist radio je bronce Ëetiri godine kasnije u Los An- zatim u Ingri, a od 1991. godine gelesu. S europskih prvenstava ima obnaπao je duænost glavnog tajnika Hr- bronËano odliËje osvojeno 1979., a vatskog koπarkaπkog saveza. U svoju igrao je i na EP-u 1985. Na mediteran- se Cibonu vratio 1996., u kojoj je danas πportski direktor. skim igrama osvojio je zlato 1983. i srebro 1979., a na balkanskim pr- Za Cibonu je odigrao 414 utakmica i postigao 4830 koπeva, πto ga venstvima zlato 1977. i 1978. te srebro 1979. Na Univerzijadi 1979. uvrπtava meu koπarkaπe s najveÊim brojem odigranih utakmica i po- godine osvojio je srebrnu medalju.

11 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:28 Page 12

u kojoj je sve podreeno motu „bræe, OLIMPIZAM viπe, jaËe”, a glavni su protagonisti su- per πportaπi sa statusom boæanstva? Ta- kav pristup stvara vrlo opasnu situaciju za same igre i negira sve napore koji se Ëine da bi se osigurao sklad i mir meu nacijama, osjeÊaj zajedniπtva meu πportaπima, promocija ferpleja te izbje- Dublji gao bilo koji oblik nesnoπljivosti i diskriminacije. Na taj naËin igre postaju same sebi svrhom, a veÊina ljudi, ne primjeÊujuÊi razliku, poËinje identifici- smisao rati igre s olimpijskom idejom i olimpijskim pokretom. U toj su situaciji najveÊi gubitnik olimpijske igre, jer gube svoj dublji smisao i znaËenje koje olimpizma prenose, a to svakako nije iskljuËivo i jedino teænja ka πportskim postignuÊi- ma i jednostavni test vjeπtine i snage. Glas razuma i savjesti, moguÊnost uoËavanja pravih Upravo se zato treba okrenuti izvornim osnovama i igrama dati veÊe znaËenje vrijednosti sudaraju se s divljenjem πportskim da bi i dalje imale buduÊnost i prenosi- le poruku dublju od samog odmjerava- dostignuÊima te ushiÊenjem i oduπevljenjem prilikom nja snaga meu πportaπima - „moder- spektakularnih otvaranja igara. To je razlog i odgovor nim gladijatorima”. na pitanje zaπto su olimpijske igre postale dominante Sve je teæe razlikovati privid od trajnih vrijednosti u odnosu na olimpizam i njegovu ideju. Zadatak Pozvani smo ne samo govoriti o ple- menitim naËelima olimpizma, nego i filozofije olimpizma je ponovno zagledati se u istraæiti njegovu bit, upravo onu iz koje izvoriπne osnove i bit, da bi se danaπnjim, povrπnim su i nastale igre. Olimpijske igre predstavljaju vrhunski πportski dogaaj, fe- vremenima udahnuo stari duh za nova vremena nomen koji je prihvatio ljudski razum i upravo zato treba istraæiti vrijednosti koje prenose i korijene na kojima poËi- Piπe Saπa Ceraj vaju. Danaπnje igre kao da zasljepljuju Ëovjeka svojim sjajem i bljeπtavilom, a ahvaljujuÊi modernim olimpij- olimpijskoj poruci. Dakako, promjene svake iduÊe moraju biti glamuroznije od prethodnih. »ovjek danaπnjice pod skim igrama Ëovjek danaπnjeg su nuæne, ali nipoπto na raËun same bi- snaænim je utjecajem liberalnog kapita- Z vremena svjedoËi ubrzanom ti olimpizma. lizma i strogo nametnutog materijali- πirenju olimpijskog pokreta i poruka zma „kao jedinog kovaËa ljudske sre- koje prenosi diljem svijeta. No, paælji- Smisao olimpijskih igara Êe” te se lako zadovoljava jedino estet- vom promatraËu zainteresiranom za OkreÊu li se olimpijske igre sve viπe skom stranom igara. Putem medija i re- izvornu olimpijsku ideju nameÊe se pi- same sebi i postaju li u oËima moder- klama na krilima agencija za odnose s tanje autentiËnosti i vjernosti prvotnoj nog druπtva srediπnja πportska priredba javnoπÊu, reæiranih u korporativnoj svi-

12 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:28 Page 13

jesti trgovaËkih druπtava - sve je teæe ja svijeta oko nas. Upravo zbog te nei- razlikovati privid od trajnih vrijednosti. zbjeæne realnosti olimpizam mora biti stalno povezan s promjenama na planu Udahnuti stari duh novim sociologije, politike i kulture. Zato nije vremenima ni Ëudo da je olimpizam kroz povijest Glas razuma i savjesti, moguÊnost te razna politiËka i dræavna ureenja uoËavanja pravih vrijednosti sudaraju zauzimao i razliËita mjesta, ali ostajuÊi se s divljenjem πportskim dostignuÊima vjeran svojoj prvotnoj ideji i ËuvajuÊi te ushiÊenjem i oduπevljenjem prilikom osnovne principe, poput poznavanja spektakularnih otvaranja igara. To je Ëovjeka - jedinstva duha i tijela, potre- nedvojbeno razlog i odgovor na pitanje be za kretanjem i tjelesnom aktivnoπÊu, zaπto su olimpijske igre postale domi- potrebe za razvijanjem uma, duha i tije- nante u odnosu na olimpizam i njegovu la, prijateljstva meu ljudima i mira ideju. Zadatak filozofije olimpizma je meu nacijama te borbe protiv bilo ko- ponovno zagledati se u izvoriπne osno- jeg oblika diskriminacije. ve i bit, da bi se ovim danaπnjim, povrπnim vremenima udahnuo stari Ostvarivanja dubljeg duh za nova vremena. Olimpizam, æivotnog smisla oslanjajuÊi se na olimpijska naËela, ne Joπ 1894. godine na I. olimpij- nudi samo teoriju i vizionarstvo, nego skom kongresu u Parizu, prilikom putem autentiËnosti svojih ideja daje osnivanja Meunarodnog olim- smjernice i sluæi kao poveznica izmeu pijskog odbora, Coubertin se ljudi koji su odluËili svojem æivotu da- usmjerava Ëovjeka k obratio skupu rekavπi: „Na- ti dublji smisao, odbacujuÊi zlo, a pri- plemenitosti, spoznaji, sljedstvo iz vremena antiËke hvaÊajuÊi dobro. Da bismo mogli ispra- bitku i dubljem smislu GrËke golemo je i obvezujuÊe. vno protumaËiti ideje i vrijednosti koje njegova æivota. Dosti- Na tjelesno vjeæbanje gleda se prenosi olimpizam moramo poznavati gnuÊa na polju umje- iz raznih kutova; neki u tome vi- povijest olimpijskih igara, a zanemariti tnosti, kulture i znanosti de spremnost svojih graana za pogreπne predodæbe koje igre donose u upravo su u istinitosti obranu domovine, drugi pak traæe svojem bogatstvu, veliËini i snazi. pronalazila svoj zamah i tjelesnu ljepotu i zdravlje, dok treÊi pokretaËku silu. Povijest i ci- jednostavno u tjelesnom vjeæbanju vide Igre istinitosti i ljepote jeli proces kreativnog stvaranja zasniva 'joie de vivre' ili zabavu i zadovoljstvo. RijeËi poput duha istine i ljepote u se na Ëinjenici da niπta nije potpuno, »ovjek se definitivno ne sastoji samo olimpijskoj himni koja se izvodi prili- nego je u procesu otkrivanja putem lje- od dva elementa; tijela i uma, nego od kom otvaranja igara jedan su od teme- pote, dostojanstva, istine i iskrenosti. tri; tijela, uma i karaktera. Um ne for- lja olimpizma. Ljepota istine i iskreno- mira karakter, nego tijelo. Stari Grci sti daju dublji smisao ljudskom æivotu i Olimpizam - filozofija su to znali, a mi se danas nalazimo u predstavljaju poveznicu meu ljudima idealizma? procesu ponovnog uËenja”. te stvaraju povjerenje i ozraËje sklada, Olimpizam ne bi smio biti okarakte- Olimpijska ideja upravo je pokuπaj podsjeÊajuÊi da njihovi æivoti imaju riziran kao neka romantiËna fraza ili fi- ostvarivanja dubljeg æivotnog smisla dublji smisao. Ona, meutim, nije dar, lozofija idealizma, nego kao smjer koji koji je Ëesto skriven te u isto vrijeme nego putokaz i od svakoga zahtijeva je prihvatila dijalektiËka ljudska priro- predstavlja novo iskustvo i poziv ljudi- napore u ostvarivanju visokih æivotnih da i povijest. Olimpijske vrijednosti i ma na promiπljanje o istom. Putem ciljeva. U æivotu i svim njegovim aspe- njezini principi oslanjaju se na ljudsku olimpijske ideje æeli se Ëovjeka obno- ktima prisutni su elementi koji nas po- æelju i potragu za istinom, otkrivanje viti i inspirirati da bi se odvaæio i povezuju s vrijednostima istinitosti. Upra- protuslovlja i promatranje vjeËnog kre- kuπao ostvariti smisao svog postojanja. vo je istinitost ona vrijednost koja tanja i mijenjanja te konstantnog razvo- Olimpijske igre iskazivale su i prenosi- le tu vrijednost od svojih antiËkih poËe- taka. Pokuπale su razvijati raznovrsnog πportaπa i Ëovjeka na svim njegovim razinama: duhovnoj, duπevnoj i tjele- snoj i to izravno putem: πporta, tjele- snog vjeæbanja, natjecanja i trajnih vrijednosti poput morala, etike i ferpleja.

Literatura

1. Coubertin, P. (1931). Memories Olympique. Lausanne: Bureau Unternational de Pedagogie sportive. 2. Mayer, O. (1960). Retrospectives Olympiques. Geneve: Caller - Geneve. 3. JajËeviÊ, Z. (2007). Olimpizam u Hrvatskoj. Zagreb: Libera Editio d.o.o.

13 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:28 Page 14

MALO POZNATI ©PORTOVI 30 m

40 cm Korfball 25 cm 90 m 3,5 m strani je 40 Dok se najpopularniji πport u SAD-u cm, a na do- 4 m njoj 38 cm. (football) i europska vodeÊa πportska Ispred motke s 10 m koπem povuËe- aktivnost (nogomet) temelje na 40 m na je 4 m u dubi- nu igraliπta linija sankcioniranom fiziËkom nasilju, korfball je kao kaznenog bacanja. Lopta - gumena duπica i koænati omo- egalitaran πport strukturiran tako da æene i muπkarci taË - teπka je 400 grama, a opseg joj je mogu Ëuvati samo suparniËke igraËe istog spola 68-71cm. Pravila igre Po dvoje igraËa iz svake ekipe, Piπe Sanja Sokol muπkarac i æena, rasporeeni su u je- dnoj od tri zone. Iz nje ne mogu izaÊi sve dok se ne postigne pogodak. Igra alo poznata πportska Igraliπte i rekviziti poËinje podbacivanjem lopte iz sre- igra loptom, korfball, Igraju dvije ekipe, a u svakoj ima po diπnjeg kruga gdje ju po dva para iz M potjeËe iz Nizozemske. πestero igraËa. U ekipi nastupaju tri svake ekipe nastoji osvojiti i zapoËeti PromatrajuÊi korfball ne moæemo igraËice i tri igraËa koji, kao u koπarci, napad. Nakon svakog postignutog pose oteti dojmu da je sastavljen od nastoje loptu ubaciti u suparniËki koπ. gotka s bilo koje strane, igraËi se pre- πportova koji se igraju rukom: Igraliπte na otvorenom dugo je 90 m, mjeπtaju, odnosno mijenjaju pojedine koπarke, odbojke i rukometa. Iako a πiroko 40 m. Linijama je podijeljeno zone igraliπta. IgraËi iz srediπnje zone se tradicionalno igra na otvorenom u tri jednake zone - svaka je duga po premjeπtaju se u drugu krajnju zonu 30 m. Na sredini igraliπta je krug pro- gdje je suparniËki koπ. Oni iz prve u zemlji gdje je nastala, idealan je mjera 3,35 m. Na deset metara od ru- krajnje zone, gdje je njihov koπ, prela- i za igranje u dvoranama. Kao i u ba uæeg dijela igraliπta prema centru je ze u srediπnju, a oni iz druge krajnje veÊini πportskih igara, primarni je stup visok 3,5 m. Na njegovom je vr- zone u prvu krajnju zonu. Poslije tri cilj postiÊi pogodak i sprijeËiti su- hu priËvrπÊen koπ od πiblja ili πpanjol- postignuta pogotka parovi se vraÊaju parnika da to uËini. ske trske. Promjer koπa na gornjoj na pozicije u zone s poËetka utakmice.

14 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 15

Lopta se iskljuËivo dodaje, vodi i spola. Svrha toga je sprjeËavanje da ispucava rukama. Obrana tj. pokriva- muπkarci iskoriπtavaju veÊu snagu i nje igraËa strogo je odreeno. Muπka- brzinu protiv æena. rac parira muπkarcu, a æena æeni. Nisu dopuπteni dodiri igraËa tijelom, udara- Demonstracijski πport na OI nje lopte πakom ili nogom, izbijanje Igru je na poËetku XX. stoljeÊa lopte iz ruku suparnika, zaustavljanje i osmislio Nizozemac Nico Broeuk- Literatura guranje igraËa. Svaki pogodak u koπ heuysen, nastavnik iz Amsterdama. vrijedi jedan bod. Utakmica traje 2x45 On je 1902. prvi put sa svojim uËeni- 1. Frank, G. (1977). The minuta sa 15 minuta odmora. cima demonstrirao tu πportsku granu. Encyclopedia of Svaka je ekipa imala 12 igraËa - Sports. New York: U prvom je planu vjeπtina Doubleday Company. πestoricu djeËaka i πest djevojËica. 2. Levinson, D., Chri- Korfball se moæe igrati i u dvorani, Igra je vrlo brzo postala popularna u stensen, K. (1996). gdje je veliËina igraliπta 40x30 m. Taj Nizozemskoj. Korfball se kasnije Encyclopedia of World Sport. Santa je πport lako prenosiv, a terene nije proπirio i u druge zemlje, a danas je Barbara: ABC - potrebno posebno ureivati. U prvom najpopularniji u Nizozemskoj, ©ved- CLIO, Inc. je planu vjeπtina, a ne snaga i agresi- skoj, Engleskoj, NjemaËkoj i Belgiji. 3. Montague, T. (2004). vnost. Ozljede su rijetke. Igra zahtije- Nizozemski korfball savez osnovan je A to Z of Sport. Lon- va iznimnu suradnju izmeu igraËa 1903., a 1938. godine dodijeljena mu don: Little Brown. oba spola na razliËitim pozicijama je povelja kraljice Wilhelmine. Meu- (napad, obrana i centar), te visok stu- narodni πportski savez, panj tehnike i vjeπtine. Fédération Internati- Prva pravila donesena su 1907. go- onale de Korfball, dine. Naglasak je bio na suradnji i osnovan je 1923. go- obrazovnom aspektu igre prije negoli dine, a sjediπte mu je na snazi. I dok se najpopularniji πport u Amsterdamu. Korf- u SAD-u (football) i europska vodeÊa ball je bio demonstracijski π- πportska aktivnost (nogomet) temelje port na OI 1920. i 1928. Ame- na sankcioniranom fiziËkom nasilju, riËki korfball savez osnovan je korfball je kao egalitaran πport stru- 1978. godine. Na prvom sluæbe- kturiran na takav naËin da æe- nom svjetskom prvenstvu 1984. ne i muπkarci mogu Ëuvati sa- godine sudjelovalo je osam ze- mo suparniËke igraËe istog malja. Europsko se prvenstvo igra od 1967. godine. Korfball se sluæbeno igra u 33 zemlje svijeta, meu kojima su Ar- menija, »eπka, Maarska, Indija, Papua Nova Gvineja, Surinam, Tajvan i Portugal. Iako se korfball Ëesto smatra mi- nornim πportom, u Nizozemskoj je aktivno 600 πkolskih ekipa u koje je uËlanjeno 100.000 registriranih igra- Ëa.

15 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 16

limpijske igre u Pekingu ©PORT I DRU©TVO 2008. godine Hrvati neÊe O pamtiti toliko po broju medalja, koliko po disciplinama u kojima su osvojene. U kolektivnim smo πportovi- ma doæivjeli fijasko, πto bi struËnjaci svakako trebali detaljno analizirati. U Nema malih prvi su plan doπli πportaπi u disciplinama o kojima se i u πportskim rubrika- Martina ZubËiÊ ma novina piπe u nekoliko redaka i to πportova tek kada ostane slobodnog prostora. Dobitnici olimpijskih medalja iz anonimnosti su otiπli izravno u legendu i natjerali nas da fraze o „velikim” i Hrvatski su olimpijci u Pekingu „malim” πportovima poπaljemo u ropo- tarnicu jezikoslovlja. Jednostavno, Hr- osvojili pet medalja i pokazali da vatska viπe nema malih πportova. se teæak rad i trud isplate. Ni za Heroji iz podruma koga od njih ne treba reÊi da su Realno, da smo i boljeg poznavatelja naπeg πporta pitali u kojem πportu Hrvat- pobijedili u „malom" πportu, jer ni ska moæe oËekivati medalju, teπko da bi jedna njihova medalja nije manje rekao gimnastika i - konj s hvataljkama. U pitanju je iznimno teπka i u Hrvatskoj sjajna zato πto u pitanju nije bio popularan πport. priliËno nepoznata disciplina. Do sada. Filip Ude pokazao je kako se moæe ©toviπe, u πportu koji nije raπiren i popularan teæe doÊi do medalje i uz gotovo nemoguÊe je dobiti sponzore, osigurati uvjete, naÊi uvjete. »ovjek u svom rodnom Mei- murju nije imao ni gimnastiËke dvora- specijaliziranog trenera, Ëak i nabaviti opremu! ne, a moguÊnosti za treniranje je sam zorno opisao za tportal.hr: „Za preskok sam imao zaletiπte iz WC-a, a na po- Piπe Goran VojkoviÊ dlozi koja je potrebna za parter nisam mogao vjeæbati, jer ona nije stala u malu dvoranu. Posljednjih osam godina vjeæbali smo u Bratislavi. Nije ta dvorana bila neπto posebno, ali bila je donekle blizu Hrvatskoj. Tamo smo pro- vodili od 100 do 150 dana godiπnje, a u dvorani i do 10 sati dnevno. Sobe su bile ispod dvorane, kao u podrumu. Imale su mali prozor i imali ste osjeÊaj da ste u zatvoru. No izdræalo se”. I to bi trebao biti mali πport? Su- mnjam! Ta je medalja tako velika i tako sjajna da bi je se moglo i u stijenu uklesati… Realno, medalja se oËekivala od Blanke VlaπiÊ, koja je za hrvatsku atle- tiku ono πto je do prije nekoliko godina Janica KosteliÊ bila za skijanje - osoba koja je bitno pridonijela popularnosti πporta kojim se bavi. Za taekwondo smo znali da imamo potencijala, no opet, teπko da Êe netko za π- port u kojemu smo osvojili najviπe medalja - Martina ZubËiÊ do 57 kg i San- dra ©ariÊ do 67 kg - reÊi da je hrvatski nacionalni ili „veliki” πport. Nadalje, Sandra ©ariÊ za disciplinu zraËna puπka 10 metara, u

16 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 17

Filip Ude

kojoj je medalju dobila Snjeæana Pej- su æivote u njega ugradile stotine izni- Snjeæana PejËiÊ ËiÊ, mnogi do Pekinga i udarnih vijesti mnih igraËa, trenera i zaljubljenika, joπ o prvoj hrvatskoj medalji nisu ni Ëuli. od doba kada su stadioni bili praπnjave ledine, a najveÊa imovina kluba neko- Veliki πportovi - popularni liko kvalitetnih lopti. πportovi Kada bolje promislimo, razlika Pouka iz Pekinga izmeu „velikog” i „malog” πporta u Olimpijske igre danas su toliko veli- biti je razlika u popularnosti. Veliki su ko i globalno natjecanje da je vrlo πportovi popularni, mali su manje po- teπko predvidjeti favorite. Hrvatski su pularni - πto ovisi kako o dijelu svijeta, natjecatelji osvojili pet medalja i poka- tako i o vremenu, jer se popularnost zali da se teæak rad i trud isplate. Ni za mijenja. Uzmimo samo nogomet. Iako koga od njih ne treba reÊi da su pobije- ga mi smatramo globalno popularnim, dili u „malom” πportu, jer ni jedna nji- ako u Americi kaæemo football, ta- hova medalja nije manje sjajna zato πto moπnji Êe stanovnici odmah pomisliti na superpopularni ameriËki nogomet, u pitanju nije bio popularan πport. ©to- dok ovaj naπ, koji zovu soccer, jedno- viπe, u πportu koji nije raπiren i popularan teæe je dobiti sponzore, osigurati stavno nije njihov πport (iako zbog je nekoliko godina pojavila Janica Ko- uvjete, naÊi specijaliziranog trenera, imigranata postaje sve znaËajniji). steliÊ, onda neki πport od „malog” po- U Velikoj Britaniji nogomet je, nara- staje „velik”: dobiva naslovnice u no- Ëak i nabaviti opremu! vno, nogomet, ali Europljani s duljim vinama, javljaju se sponzori, za prven- Zato pojam malih πportova treba je- staæem na Otoku primijetili su da im stva treba organizirati posebne navija- dnostavno napustiti. Izborene olimpij- tamo nije baπ jasno da se lopta moæe Ëke vlakove, i niz mladih zainteresira ske medalje najbolji su pokazatelj da udarati i rukom - pa rukomet nije neπto se za taj πport. I za koju godinu imamo malih πportova jednostavno - nema. prihvaÊen. Osim toga, Velika Britanija veÊ razraen mehanizam aktivnosti, ima neke πportove koji su popularni organizacije πportskih dogaanja, pu- uglavnom samo na Otoku, πto nije loπa bliku, nove nade… Veliki πport u biti Literatura metoda ako se æeli imati redovne olim- generiraju veliki pojedinci, a njegova 1. StareπinËiÊ, D. Filip Ude - od zaletiπta iz pijske pobjednike (moæda bismo se i je popularnost neπto πto ostavljaju i na- WC-a do Pekinga, tportal.hr: mi mogli ugledati na njih pa pogurati, kon πportske karijere. http://www.olimpijada08.com recimo, picigin kao olimpijski πport?). 2. Internetske stranice Hrvatskog olimpijskog Pa nije ni naπ sveprisutni nogomet odbora www.hoo.hr Stvar je, u konaËnici, mode - kada se postao takav jer ga je netko proglasio 3. Wikipedija, Ëlanci: Hrvatska na OI 2008.; pojavi vrhunski πportaπ, kao πto se pri- nacionalnim πportom, nego stoga πto XXIX. olimpijske igre - Peking 2008.

17 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 18

zaËu koji na trenutak-dva podigne RELIGIJA I ©PORT propisanu teæinu utega. Silna je energija kojom Êe bacaË uputiti koplje na let u daljinu. Koju li je disciplinu trebao Mojsije, pa i uz vjerne pomoÊnike, da satima dræi podignu- te ruke - sve do SunËeva zalaska (17,12)!? U visinama Glavno je ipak brdo Sinaj, danas poznato kao Dæebel Musa - "Mojsi- jeva gora". O kakvom je pothvatu ri- Svjeæ do smrti, voditelj dvaju naraπtaja, jeË svaki put kad se Mojsiju valja uspeti na planinu otkriva podatak o biblijski Mojsije pokazuje koliko vrijedi πto se 2285 metara nad morem! Ondje je za njega mjesto produæenog sluπanja opetovano uspinjao na Boæju goru i viπe od propisa i uredbi koje Êe biti sræ veli- 80 dana proveo na vrhuncima ke pouke za æivot - do danas kao sve- tinja Ëuvane pod imenom Tora. Nakon πto su mu sunarodnjaci pred zlatnim teletom "brzo zaπli su Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb) puta" (Izl 32,8), joπ je jednom po- zvan da se rano izjutra uspne (34,3). Kao i prije, ostat Êe na vrhu 40 dana i 40 noÊi, ali ovaj put bit Êe to lanine oduvijek privlaËe Planinar isposniËki boravak (34,28; usp. ljude. Æe za visinama ne Barem Ëetiri brda obiljeæavaju 24,18). P vuËe samo u ekstremne djelo ovoga Ëovjeka koji Êe samo u πportove, nego je u isti mah uzoran 19. poglavlju Knjige Izlaska osam Ime Boæje oblik tjelovjeæbe. Inspirira, vraÊa puta poÊi na vrh, pa opet dolje kao U visinama Bog sâm, prema obe- prirodi. Prati Ëovjeka u svakoj do- glasonoπa izmeu Boga i naroda. Êanju, izgovara svoje posveÊeno, bi. ZaprepaπÊuje u kolikoj je mjeri VeÊ prvi Boæji poziv - pred pozna- vjeËno ime: "Jahve", i u pravoj mi- najsilniji lik Hebrejske Biblije, tim grmom koji gori, a ne izgara - stiËnoj objavi otkriva Mojsiju svoju Mojsije - veliki donositelj Zakona doveo je Mojsija do te iste gore bit (Izl 34,6). »etverostruk opis o i spasitelj naroda - povezan s go- dvostrukog imena: Sinaj ili Horeb milosti i obilju dobrote postat Êe rjem! (Izl 3,1). formula Boæjeg milosra za kljuËna Slavni Michelangelov Mojsije Prvi put Sveto pismo predstavlja mjesta u Bibliji. Nakon æalosnog zategnutih miπiÊa i bistrog pogleda Mojsija na jednom vrhuncu kod bo- loma tek sklopljena Saveza Mojsije, odgovara biblijskom opisu. Mojsi- ja s praneprijateljem Amalekom. eto, upoznaje prostranstva Boæje je svjedoËi da je fiziËka kondicija Mojsijeva pedagogija vrijedi. Mla- nadnaravi koja nadilazi tisuÊe na- prijeko potrebna za izvrπenje æivo- dom Joπui povjerava duænost voj- raπtaja (34,7). Pouka je to i za njega tne zadaÊe. Osim duhovnog pros- skovoe, a sam se uspinje na vrh br- koji je malo prije bio molio milosr- vjetljenja, trebat Êe prokroËiti pu- da da im bude duhovna pratnja - e za narod, a onda je sam planuo i stinju i more, svladati vrhunce... molitvom (Izl 17,10). Divimo se di- razbio dragocjene ploËe Saveza.

I danaπnji posjetitelji mogu s brda Nebo vidjeti ObeÊanu zemlju baπ kao Mojsije prije tri tisuÊe godina (foto: E. Schweizer)

18 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 19

Michelangelo Buonarotti: Mojsije u crkvi San Pietro in Vincoli, Rim ✴ iskrice✴ Zaustaviti se vaæno je kao i dobar zalet. Visine daju dobar pregled. Tko mnoge vodi, mora znati biti sam. Osvoji vrh i vidjet Êeπ kako dalje!

buduÊe domovine izabranog naroda (Pnz 3,27; 34,1). Potom Êe ondje, usprkos æelji da prijee Jordan i sam ue u Svetu zemlju (3,25), po- korno ispuniti i zadnji Boæji nalog, jedinstven u cijeloj Bibliji: "Umri!" (32,50). Posluπan do smrti, dobiva Ëasni naslov "sluga Gospodnji" koji je upravo tu prvi put formuliran (34,5). Hod u visine urodio je plodom. Kao πto je s Mojsijeva lica blistao odsjaj tajne (Izl 34), tako mu se prema svjedoËanstvu Pisma sve do smrti oko nije pomutilo, svjeæina mu nije minula (Pnz 34,7). Stoga je mogao biti vrstan voditelj iduÊoj, dvostruko mlaoj generaciji.

Literatura Od ovoga Êe susreta koæa na Moj- pratio od poËetka misije. Mojsije je 1. Beck, M. (2006) "The Sinai covenant", u: sijevu licu trajno sjati - izbijat Êe uza nj na Ëasu smrti, a ondje mu i Vidyajyoti Journal of Theological Refle- svjetlost (Izl 34,29.35). U tradiciji nasljednika postavlja, novoga veli- ction, 70,2 104-123, Delhi, India. prevoenja to se svjetlo - i kod Mi- kog sveÊenika (Br 20,28). 2. Fischer, G. (1995) "Am brennenden chelangela - prikazuje kao rogovi Busch", u: Auf dein Wort hin, 11-33, Inn- Posljednja gora na koju se Mojsi- sbruck. na Mojsijevu Ëelu. je uspinje u hrvatskom je jeziku 3. Guillaume, Ph. (2003) "Did Moses Die zbog fonetike omiljena jer se zove before Entering Canaan?", u: Near East Dovrπetak Nebo (Pnz 34,1). Nakon oproπtaj- School of Theology Theological Review U Knjizi Brojeva ustrajne noge noga govora, zapisanog u Ponovlje- 24, 41-54, Beirut, Lebanon. nom zakonu 4. Noth, M. (1960), Das zweite Buch Mose Mojsijeve joπ Êe jednom poÊi u al- , zavrπni vidik za Moj- (Das AT Deutsch, sv. 5), Berlin. pinistiËki pothvat. Na brdu Hor sija je blaæenstvo i spokoj: iz visina 5. Otto, E. (2006), Mose. Geschichte und umire njegov brat Aron koji ga je nasuprot Jerihonu gleda svu πirinu Legende, München.

Brdo Sinaj iz daljine (foto: Beloit College)

Mojsijev spomenik na vrhu Ras Siyagha - brdo Nebo (foto: P. Owen)

19 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 20

ÆENSKA STRANA ©PORTA Gdje je volja, tu je i put Kolike su realne πanse hrvatskih vaterpolistica da se pojave u Londonu 2012. godine? Nikπa Savin, trener naπeg najuspjeπnijeg æenskog vaterpolskog kolektiva, VK Bura, kaæe da su izgledi, „realno, dvadeset do trideset posto”, ali misli da put do Londona - postoji

Piπe Ratko CvetniÊ emaËka poslovica kaæe: neπto od one sokolske vatre iz Bu- „Wo ein Wille ist, ist Ëarovih vremena) mora poloæiti Nj auch ein Weg- Gdje je voli u kancelariji Hrvatskog vaterpol- svoje male i velike mature na neko- lja, tu je i put”. To je rezime susre- skog saveza. liko opÊih prepreka. Komentar s ko- ta koji smo na rubu poljudskoga ba- jim se Savin u poËetku svoga anga- zena imali s naπim najuspjeπnijim „Termine i novac ne diraj” æmana Ëesto susretao bio je jedno- æenskim vaterpolskim kolektivom - „Realno, to je negdje dvadeset do stavan i instruktivan: „Nemamo mi Vaterpolskim klubom Bura - i tre- trideset posto. Ali, kad su stvari u niπta protiv æenskoga vaterpola, ali nerom Nikπom Savinom. naπem πportu iπle realno? Mogu li nam termine i novac ne diraj”. Teme æenskoga vaterpola u ovoj realni pokazatelji objasniti kako je Onaj koga takva dobrodoπlica smo se rubrici ovlaπno dotakli u ne- zemlja s tako malo bazena uspjela iznenadi brzo Êe nestati iz πporta. koliko proπlih brojeva, posljednji Tradicija vaterpolske jednorodnosti osvojiti tolike vaterpolske medalje? put u prigodi najave predsjednika na prostorima nekadaπnje dræave Osobno, mislim da put do Londona Zlatka Mateπe da Êe HOO podræati dosta je Ëvrsta: prostor koji se ra- ambicije vaterpola i odbojke za pla- postoji.” spao u nekoliko muπkih velesila ni- sman na OI 2012. Kolike su realne Savin i ostali promotori æenskoga kad nije imao æenski vaterpolo i ta πanse hrvatskih vaterpolistica da se vaterpola u nas - kako oni u bazenu, klauzula, koju je uoËio i LEN, joπ je pojave u Londonu 2012? Nikπa Sa- tako i oni pokraj njega - entuzijasti u Jugoslaviji definirana kao civili- vin vjerojatno je najkvalificiranija su. U praksi taj entuzijazam (pje- zacijski problem. Posljedica je bila osoba kojoj se moæe uputiti to pita- smicu znaju napamet svi inatljivci nekoliko izgubljenih natjeËaja za nje, tako su ga uostalom i predstavi- iz malih πportova u kojima joπ tinja velike vaterpolske priredbe.

Hrvatski æenski vaterpolo na okupu Djevojke u akciji. Prizor s jednoga od naπih derbija. Snimio: Vladimir DugandæiÊ Dugi

20 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 21

Ali usprkos tome πto ideja æen- plivaËice, nego sve viπe djevojËica skog vaterpola u naπim ljetopisima - 1995./1957. godiπte - kojima je va- biljeæi nekoliko neuspjeπnih lansira- terpolo ciljani izbor pa se u sustav nja, entuzijazam - ta posloviËna vo- natjecanja na razini Hrvatske upra- lja - iz mandata Nikπe Savina traje i vo uvode juniorska i kadetska pr- razvija se. venstva i kupovi. A seniorke, ako se djevojke kojima dominira '91. go- Razmak se ipak smanjuje diπte mogu tako nazvati, veÊ se Na danaπnjem zemljovidu domini- ukljuËuju u sustav kontinentalnih ra duæobalna linija: Rovinj, Rijeka, klupskih natjecanja. OËekuje se da Filip-Jakov, ©ibenik, Split, Dubro- Êe iz tih redova sutra izroniti i prve vnik. Pribrojimo li Zagreb, dijelom vaterpolske trenerice. kao sveuËiliπno odrediπte za veÊ πko- Nikπa Savin u svojoj je vaterpol- lovane igraËice s mora, dijelom i kao skoj karijeri imao odlaske i povra- autonomno vaterpolsko srediπte, to tke na bazen: u juniorskoj dobi pri- predstavlja veÊ solidnu mreæu klubo- padao je slavnoj generaciji poπko- va. Uz to æenski vaterpolo, kao i vaca - Neven KovaËeviÊ, BratiÊ, Jo- ostali vodeni πportovi, vide perspe- vanoviÊ i oni neπto mlai poput ktivu u izgradnji bazena u Zadru, LuπiÊa, Kaurlota, BebiÊa... - a KorËuli, Makarskoj i Sinju. PO©K-u se vraÊao i kao trener. Snimila: Sandra Lokas IvaniπeviÊ Upravo svome suigraËu iz junior- Meutim, kad govorimo o kvalite- HoÊe li rujanska replika prve kod nas odigrane ti treba reÊi da naπ æenski vaterpolo vaterpolske utakmice (BaËvice, 1908.) biti i skog doba Milivoju BebiÊu, danas joπ kaska za europskim i svjetskim razdjelnica izmeu stoljeÊa muπkog i stoljeÊa i krupnom Ëimbeniku u gradskoj vrhom, za klubovima i reprezentaci- muπkog i æenskog vaterpola? πportskoj politici, zahvaljuje za jama zemalja koje inaËe znamo kao podrπku i pomoÊ bez koje bi, pri- svoju vaterpolsku ligu: Italija, Ma- nekoliko veÊih πportova/saveza u znaje, ideja æenskog vaterpola osta- arska, Rusija, ©panjolska. Ali Sa- nas - ima svoju skautsku mreæu po la samo na pokuπaju. VK Bura je lo- vin Ëvrsto stoji iza tvrdnje da se ra- svijetu, snima situaciju u naπem ise- komotiva naπeg æenskog vaterpola, zmak smanjuje iz sezone u sezonu. ljeniπtvu te se veÊ prate igraËice ko- s gotovo apsolutnom dominacijom „Æelja mi je vezati nekoliko na- je bi mogle popuniti eventualna ta- u dosadaπnjim analima, a aktualni raπtaja kako bismo izbjegli proble- nja mjesta u sastavu. Sve se to zbi- naraπtaj igraËica (Savin: „Joπ je me stvaranja selekcije na temelju va sa sve prisutnijom perspektivom prerano da izdvajamo imena”), uz samo jedne generacije. U jednom Europskoga prvenstva koje se 2010. doprinos nekoliko talentiranih dje- godiπtu fali ljevaka, u drugom si- igra u Zagrebu, a na svome prvome vojaka iz ©ibenika, bit Êe okosnica druna, u treÊem... Ako uspostavimo velikom ispitu naπe Êe djevojke naπega vaterpola u razdoblju izme- kontinuitet nekoliko godiπta, a na imati priliku protiv sedam vrsta iz u Pekinga i Londona. tome se upravo radi, uspjet Êemo elitnoga kontinentalnog razreda po- Joπ jedna, nimalo nevaæna znaËaj- sloæiti razmjerno homogenu i do- loæiti raËune za prvo desetljeÊe æen- ka vaterpola, stoji kao preporuka voljno mladu ekipu za ozbiljnu me- skog vaterpola u Hrvatskoj. djevojkama koje vole dizati letvicu: unarodnu konkurenciju”. - Postoji jedna specifiËnost u æen- igraËice mogu dugo zadræati visoku Osim toga, vaterpolo - kao i joπ skome πportu - naglaπava Savin - razinu igre. Kapetanica australske koja svako veliko natjecanje Ëini ekipe - jedne od najjaËih na svijetu - posebno stresnim. Muπkarci nakon ima 40 godina, pa je to dobar podatak za sve koji misle da zasnivanje uspjeha obiËno malo raπire perje i obitelji za æenu mora znaËiti i kraj uæivaju u pobjedi, æene si, meutim, natjecateljskog bavljenja πportom. odmah podignu letvicu. Ali, dok muπkarci u porazu brzo pronau U sklopu obiljeæavanja 100. obljetnice hrvatskog vaterpola u rujnu je motiv za revanπ, kod æena neuspjeh na BaËvicama odræana replika one moæe izazvati slom sistema. prve utakmice πto su je 1908. godi- Uskoro i prve trenerice ne splitski studenti predvoeni Fa- bjanom Kaliternom, doπavπi iz Pra- Ipak smo dojma da je naπ æenski ga na ferije, priredili kao meusobni vaterpolo veÊ prerastao razinu na ogled. Pitamo se hoÊe li ta priredba, kojoj se ovisi o jednome uspjehu ili odræana na znaËajnome mjestu gra- neuspjehu. Osnovu za optimizam anskoga Splita i hrvatske πportske daje i postupno stasanje sustava u povjesnice (govorimo dakako o Ba- kojem svaka godina i dalje tvori vi- Ëvicama danju), jednoga dana pred- dljivo viπu stubu. U rad se ukljuËu- stavljati i oznaku na prelasku iz sto- ju mladi treneri, u klubove se ne ljeÊa muπkoga u stoljeÊe i muπkoga upisuju samo djevojke koje su na- i æenskoga hrvatskoga vaterpola. pustile druge πportove ili razoËarane

21 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 22

UMJETNOST I ©PORT Tjelovjeæba i πport u

srednjem Viteπka igra Quintana iz Bayonnea, goblen iz vijeku 1565. Za viteπkih turnira, srediπnjeg druπtvenog admetanja vitezova na turnirima bila su srediπnji dogaaja srednjeg vijeka, i graani su prireivali N druπtveni dogaaji u srednjem vijeku. Turniri su za plemiÊki nadmetanja u trËanju, skakanju udalj, bacanju svijet bili vaæniji nego πport u danaπnje kamena, πakanju, hrvanju, plivanju i veslanju. U vrijeme. Da bi se poveÊala borbena napetost, u turnirsko se nadmetanje uno- svakodnevnom æivotu, u rijetkim trenucima se poticaji poput aristokratskoga pono- odmora, graani su se natjecali u kuglanju, sa i Ëasti, romantiËno-erotskih elemenata i draæi umjetniËke kiÊenosti. klizanju, skijanju i sanjkanju U Francuskoj su se viteπki turniri razvili iz tzv. Galskih igara u XI. stolje- Êu, a u Engleskoj i NjemaËkoj poËeli Piπe Dijana ©imek su se odræavati u XII. stoljeÊu. Prirei- Firentinski nogomet, vani su u povodu proslava obljetnica, ulje na platnu, 1530. roenja, vjenËanja ili krunjenja veliko- dostojnika. Glasnici bi obznanili vrijeme i mjesto odræavanja turnira nekoliko mjeseci ranije. Novi naËin turnirske borbe U prvo su se vrijeme na turniru suko- bljavale dvije nasuprotno postavljene vrste vitezova. U tzv. buhurtu, jedna je skupina jahala zbijena, konj uz konja, i zalijetala se u drugu skupinu u namjeri da je probije ili prisili na povlaËenje. Sraz bi rezultirao ranjavanjem, gaæe- njem i obaranjem jahaËa. Francuski vi- tez Gotfrid od Preuillyja bitno je pro- mijenio naËin turnirske borbe u XI. stoljeÊu. Dva nasuprotno postavljena viteza jahala su uz, u sredini postavlje- nu, ogradu i nastojala su kopljem izba- citi suparnika iz sedla, a izmicanjem izbjeÊi njegov udarac kopljem. Ispru- æeno koplje uglavljivalo se na oklopu pod pazuhom. Tribine oko turnirske staze postavljale su se u dvoriπtima zamkova ili na gradskom trgu. Vitezo- vi bi prema snazi bili podijeljeni u viπe

22 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 23

podskupina. Da bi netko od mladih vi- njem, jahanje i voltaæiranje. Radi obra- snije ta uloga preπla na organiziranu tezova mogao sudjelovati na turnirima ne, graani osnivaju i cehove strijelaca, vojsku vitezova oklopnika. U isto je i podnositi teπke napore, morao je biti streliËara i maËevalaca. To su prve vrijeme prestala potreba njihove kakve iznimno dobro fiziËki pripremljen. druπtvene organizacije u kojima je takve fiziËke pripreme za vojniËke po- Svakodnevno je morao uvjeæbavati vi- osnovna djelatnost bila tjelovjeæbenoga trebe. No i pored svakodnevnog teπkog teπke vjeπtine te sve to kontinuirano i karaktera. U XIII. stoljeÊu osnivaju se fiziËkog rada, njegovala su se razna dugo odræavati. prva graanska streljaËka druπtva. U narodna nadmetanja. Ovisno o geo- njemaËkom gradu Nürnbergu osnova- grafsko-klimatskim uvjetima, kao i UmijeÊe lova no je 1587. godine tjelovjeæbeno udru- stupnju druπtvenoekonomskog razvo- Izrazito plemiÊke razonode nosile su æenje Sv. Marka koje je odobrio car ja, organizirana su razna narodna na- Friedrich III. Vrhovni vladari najËeπÊe biljeg njihove ratniËke Êudi. To je pri- dmetanja i igre za vrijeme vjerskih pra- su odobravali rad takvih udruæenja, jer je svega bio lov u kojem su do izraæaja znika, svadbi i sveËanosti kraljeva i fe- su u pravilu bili u sukobu s plemstvom, dolazile njihove fiziËke sposobnosti. udalaca. NajËeπÊe su to bila natjecanja Istodobno je lov bio prilika za iskazi- a graanima su davali povlastice i skla- pali s njima saveze. u trËanju, skakanju, hrvanju, plesu, vanje vjeπtina. U vrijeme kad stoka ni- borbe s palicama, jer je bilo zabranjeno je bila dovoljno hranjenja, a meso od Najbolji natjecatelji - majstori noπenje oruæja, utrke konja i igre s lo- divljaËi je prevladavalo u prehrani, po- ptom. Tamo gdje su postojali uvjeti Takva su udruæenja imala svoje tajne sebno bogatih, lov je bio nuæan. Kra- njegovalo se veslanje i razne igre na tehnike, a za napredak u vjeπtini Ëlano- ljevi i knezovi su, svaki u granicama vodi, a u sjevernim predjelima igre na svojih ovlasti, na rezerviranim podru- vi su polagali ispite nakon kojih su do- snijegu i ledu. Osnovna karakteristika Ëjima nastojali da za sebe prigrabe pra- bivali novi stupanj struËne spreme. tjelovjeæbe seljaka i kmetova bila je vo na progon divljaËi, a kmetovima su Najbolji natjecatelji nazivali su se maj- nametali obvezu uzgoja lovaËkih pasa i stori, neπto slabiji pomoÊnici (kalfe), a njena povezanost s tradicijom ljudi to- gradnje Ëeka. poËetnici uËenici (πegrti). Neki od tih ga kraja te druπtveno-ekonomskim i geografsko-klimatskim uvjetima po- Lov je bio organiziran kao viπedne- naziva zadræali su se sve do danas (npr. vna aktivnost u kojoj su sudjelovali majstor πporta u streljaπtvu). »lanovi dneblja. Tjelesni odgoj djece i mladih plemiÊi raznih æivotnih dobi. U lovu na tih druπtava imali su posebne odore i nije bio druπtvena briga niti je bio or- visoku divljaË, koji se najviπe cijenio, na sveËanostima su nastupali u pose- ganiziran kao poseban odgojni sustav. lovac nije upotrebljavao maË, oklop i bnim, sveËanim povorkama. Poslije se On se obavljao tijekom svakodnevnog kacigu, niti oruæje s dometom. Æeljelo te priredbe povezuju s godiπnjim saj- æivota i rada koji je bio mukotrpan i u se istaknuti kako je lovac dovoljno movima i predstavljaju zabavni pro- pravilu jednostran, ali je ipak razvijao spretan da svlada divljaË u direktnoj gram za goste. Svaki se grad trudio pri- fiziËke sposobnosti. borbi. U lovu na medvjede, jelene, di- rediti πto bolji πportsko-zabavni pro- vlje svinje i vukove koristio se samo gram da bi po tom bio poznat i privu- noæ, sjekira i kratko koplje. BuduÊi da kao πto viπe gostiju. MaËevalaËka su te æivotinje, osim jelena, nasrÊu na Ëo- druπtva razvila svoje posebne πkole Literatura vjeka, oruæje se nije bacalo, nego se maËevanja koje su se odlikovale speci- 1. Gillet, B. (1970). Povijest sporta. pod njih podmetalo. Kada bi goniËi na jalnom tehnikom borbe. Nazivala su se Zagreb: Matica Hrvatska. konjima natjerali divljaË, lovac ju je obiËno po svecima zaπtitnicima cehova 2. Krátkÿ,F. (1974). Dêjin têlesné saËekao na tlu s podmetnutim kopljem. kojima su pripadali. vÿchovy. Prag: Olympia. Kada se divljaË nabola na koplje lovac 3. Huizinga, J. (1991). Jesen srednjeg vije upotrijebio sjekiru ili noæ za zadava- Tjelovjeæba seljaka i kmetova jeka. Zagreb: Naprijed. nje zadnjeg udarca. U razdoblju ranog feudalizma seljaci 4. Bloch, M. (2001). Feudalno druπtvo. kmetovi postajali su vojnici, da bi ka- Zagreb: Golden marketing. Tjelesno vjeæbanje graana Za viteπkih turnira, srediπnjeg Igre na ledu, ulje na platnu druπtvenog dogaaja srednjeg vijeka, i Hendricka Avercampa (1585.-1634.). graani su prireivali nadmetanja u tr- Ëanju, skakanju udalj, bacanju kamena, πakanju, hrvanju, plivanju i veslanju. U svakodnevnom æivotu, u rijetkim trenucima odmora, graani su se natjecali u kuglanju, klizanju, skijanju i sanjkanju. PoËetkom XII. stoljeÊa u podnoæju ple- miÊkih utvrda slobodni graani podiæu naselja. NajveÊi problem nove graanske klase, izrasle na trgovini i obr- tniπtvu, bila je sigurnost. Njihove æivo- te i imovinu Ëesto su ugroæavali no- madski narodi i odmetnuti vitezovi lu- talice. Osim prirodnih formi - trËanje, bacanje kamena, skokova, hrvanja - sve veÊu popularnost dobivaju kuglanje, ples, streljaπtvo, maËevanje s hrva-

23 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 24

FILOZOFIJA ©PORTA Tri paradigme Natjecateljski se πport nuæno nameÊe i kao bipolarna aktivnost, koja s jedne strane naglaπava i iskljuËivo je orijentirana pobjedi, dok se s druge strane uvaæava samo sudjelovanje i njeguje kvaliteta izvedbe. Ti ekstremi naglaπavaju produkt ili proces, a svi πportovi participiraju na kontinuumu izmeu tih dvaju polova

port zrcali druπtvo koje ga je nje procesom orijentirane paradigme s iznjedrilo, i dobro i loπe toga Piπe Drago VujeviÊ naglaskom na sudjelovanje i rekreaci- © druπtva, te varira izmeu tih ju; produktom orijentirane s naglaskom ekstrema, Ëime postaje vrijednosnim na zabavu, profesionalizam i pobjedu, fenomenom kojeg se, s obzirom na per- te paradigmu produktno-procesne ori- spektivu, vrijednosno razliËito procje- jentacije s izvjesnom uravnoteæenoπÊu njuje. Pojednostavljeno, on se u mul- prve dvije. tidimenzionalnom spektrumu moæe nadavati potroπaËko-profesionalnim Produktu okrenuta paradigma (natjecateljskim), edukativno-instru- Uspjeh, kao jedini kriterij natjecatelj- mentalnim i rekreativno-informal- skog πporta, jasno izraæava sada veÊ nim. Natjecateljski se πport, nadalje, klasiËna opaska: „Pobjeda nije samo nuæno nameÊe i kao bipolarna akti- najvaænija stvar, ona je zapravo i jedina stvar” vnost, koja s jedne strane naglaπava i . Tradicionalno, okruæenje i vodstvo takve paradigme je autoritarno iskljuËivo je orijentirana pobjedi, dok i πovinistiËki nastrojeno. Pretjerano na- se s druge strane uvaæava samo sudje- glaπavanje te orijentacije dovodi do lovanje i njeguje kvaliteta izvedbe. Ti otuenja i dehumanizacije s naglaskom ekstremi naglaπavaju produkt ili prona agresiju i mrænju suparnika, koji se ces, a svi πportovi participiraju na kon- redovito poniæava i zastraπuje, te shva- tinuumu izmeu tih dvaju polova. Êa kao protivnik-neprijatelj kojeg treba poraziti. Tu zasigurno nema pobjede u Kada πport naglaπava „porazu”. Svi sudionici - igraËi, treneri, produkt, najvaænije je pobijediti menadæeri, vodstvo - nadaju se samoæi- ©port je zaokupljen i sredstvom i ci- vim, iskljuËivo osobnom interesu okre- ljem. Cilj je, dakako, produkt, a kada π- nutim individuama sklonim preuveliËa- port naglaπava produkt, najvaænije je vanju kako vlastitih, tako i træiπnih vri- pobijediti. Sredstvo je proces koji se jednosti, da bi postigli πto viπu prodaj- bavi igrom kao takvom, te naglaπava nu cijenu. Naglasak je, dakle, na zaba- kvalitetu izvedbe. Ta se dva pojma ne vi za mase, komercijalizaciji i profesi- moraju nuæno iskljuËivati, ali mogu po- onalizmu. Slava, socijalna mobilnost i stati opreËni. Dakle, kada je pobjeda novac prioriteti su od kojih se ne odstu- najvaæniji kriterij uspjeha (produkt), pa. Ta paradigma, kao odraz druπtva vrijednosti se naruπavaju, odnosno koje ju omoguÊuje, te pod organizira- igraËi se eksploatiraju laænim vrijedno- nom autoritarnom kontrolom, postaje stima. S druge strane, kada je proces to- selektivni proces koji eliminira sve liko naglaπen da pobjeda ne znaËi niπta, osim nekolicine nadarenih. πportsko okruæenje gubi socijalizacij- sko-edukativne vrijednosti, ali i presta- Procesu orijentirana paradigma je biti πport kao igra. Svjesni opasnosti Taj obrazac karakterizira misao o ne- svake etiËke klasifikacije πporta, vaænosti pobjede ili poraza. Naglaπeno Lawson i Morford predlaæu propitiva- je sudjelovanje u igri, te kakvoÊa izve-

24 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 25

dbe. Suradnja zamjenjuje natjecanje, a Pobjeda bez elemenata „pobjeda po svaku cijenu” zamjenjuje otuenja i destrukcije se uæitkom sudjelovanja, samoostvare- Kod te bi paradigme ciljevi ukljuËi- nja i samoizraæavanja. To je πport u ime πporta i razonode, radosti i veselja, vali i izvrsnost izvedbe, i samoispunje- bez izvanjskih nagrada osim radosti nje i samoostvarenje, a postojala bi ra- igranja samog. Motivacija se, takoer, vnoteæa izmeu individualnosti i poær- ne nameÊe izvana, nego se samoname- tvovnosti; slobode i discipline, kao i Êe, a poglavito volontersko-demokrat- suradnje i iskljuËivosti natjecanja. Na- sko vodstvo daleko je od autokracije. tjecanje bi se provodilo u ozraËju πport- Tako je svaki πport nadasve otvoren i skog ponaπanja, a æelja za pobjedom pristupaËan svima bez obzira na spol, bila bi poæeljna, πtoviπe - nuæna, ali rasu ili bilo koju drugu orijentaciju, te bez elemenata otuenja i destrukcije. svima omoguÊuje podjednaku partici- ©port se sponzorira u ime sudionika i paciju u procesu. KritiËari Êe primijeti- za same sudionike, a ne viπe za poti da ova paradigma izraæenom egali- vlaπtene interesne grupe koje iskoriπta- tarnoπÊu moæda i ne pruæa dovoljno vaju igraËe. Sudionici su slobodni sami izazova za postignuÊe izvrsnosti, ali to dozirati svoju individualnost i rast u joj i nije bilo ciljem. okruæenju koje nije previπe restrikti- vno, ali ipak potiËe samodisciplinu, Paradigma produkta i procesa odgovornost i brigu za druge, pod odgovornim vodstvom demokratskog Taj nam koncept govori da πport mo- profesionalca. Takav bi pristup moæda æe biti istodobno i produktom, ali i pro- pomogao promicanju πportskog ponaπ- cesom obiljeæena aktivnost, u kojoj cilj anja i sveukupnog humanizma u danaπ- ne opravdava sredstvo, ali je ipak toliko njoj masovnoj, potroπaËkoj kulturi na- vaæan da se ne zanemaruje. Natjecanje i tjecateljskog πporta. Stari bi grËki ideal suradnja odnose se simbiotiËki. Nagla- aidos sak moæe biti na izvrsnosti izvedbe, s - - tada iznova dobio priliku. tim da je pobjeda (produkt) takoer va- æna. Taj se ideal uvijek ostvaruje unutar konteksta izvedbe (procesa) koji je pri- Literatura je svega human i etiËan. Ta je srednja 1. Coakley, J. J.(1997). Sport in Society. pozicija nazivana joπ i „krπÊanskom eti- Boston: McGraw-Hill. kom”, s obzirom na to da implicira tu- 2. Kretchmar, S. R. (1994). Practical maËenja judeo-krπÊanske etike; kao i Phylosophy of Sport. Champain, Ill. „radikalnom etikom” jer naËela koja za- 3. Lawson, H.A, Morford, W. R. (1979). govara, premda zdrava i racionalna, ni- Ideal-Typical Models for Sport. Journal su sukladna modernom, ili bolje pos- Of Physical Education and Recreation, tmodernom druπtvu u kojem æivimo, pa Vol 50. bi i njihova jednostrana primjena bila 4. Leonard, G. (1975). The Ultimate At- revolucionarna, odnosno radikalna. hlete. New York: The Viking Press.

25 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 26

©PORTSKI MARKETING Individualni πportaπi i πportski marketing

Iako se Hrvatska moæe pohvaliti velikim brojem uspjeπnih vrhunskih πportaπa u odnosu na broj stanovnika, i dalje je teπko naÊi agencije ili menadæere koji su specijalizirani za struËno savjetovanje i promoviranje πportaπa. Pri tome se ne misli na πportske agente sumnjivih referenca, nego na pravnike, ekonomiste, financijske savjetnike… koji Êe svojim znanjem i iskustvom sa πportaπa skinuti onaj dio tereta koji nije dio njegove „osnovne djelatnosti”

materski je status do 80-ih Piπe Manuela Senteri se poteπkoÊama susreÊe pri pokuπaju godina proπlog stoljeÊa bio iskoriπtavanja marketinπkih mogu- A jedina pristupnica olimpij- Ênosti? skim igrama i æarko æeljenim olimpij- ©portaπima koji su kategorizirani skim medaljama. Samo amaterski kao olimpijski kandidati ili korisnici πportaπi su po Coubertinovoj viziji Individualne skrbi o mladim πpor- smatrani Ëasnim. Jim Thorpe, pobje- taπima HOO isplaÊuje stipendije i po- dnik u petoboju i desetoboju na OI u maæe im naknadom raznih troπkova. Stockholmu 1912. ostao je bez meda- Ali veÊina njih, kao i svi πportaπi ko- lja nakon πto se ispostavilo da se prije je te kategorije ne obuhvaÊaju, u stal- atletske karijere poluprofesionalno noj su potrazi za dodatnim izvorima bavio bejzbolom. potrebnih financijskih sredstava. Ta Uvidjevπi da odredba o amaterskom sredstva uglavnom dolaze iz sponzor- statusu viπe ne odgovara razvitku i si- skih ugovora, a u sklopu tih ugovora tuaciji u vrhunskom πportu, Meuna- lik πportaπa se najËeπÊe koristi u re- rodni olimpijski odbor 90-ih godina klamama. proπlog stoljeÊa ukida je u svim πpor- tovima osim u boksu. ©portaπi isto- Ënog bloka odavno su bili „prikrive- Veliki u prvom planu ni” profesionalci zaposleni u dræa- vnim sluæbama, da bi se nesmetano ©portaπi kao manekeni nisu novost mogli posvetiti samo treningu. u hrvatskim medijima, jedan od prvih je, 70-ih godina proπlog stoljeÊa, bio plivaË Veljko RogoπiÊ, promovirajuÊi Puno radno vrijeme Pipi. U potrazi za sponzorima u pose- Dva su faktora koja danas odreuju golfaπ Tiger Woods koji je u 2007. bno su nepovoljnoj situaciji πportaπi uspjeh vrhunskog individualnog πpor- godini zaradio 73 milijuna dolara, πto iz medijski manje eksponiranih πpor- taπa: vrijeme i novac. ©portaπ koji æe- je viπe od bilo kojeg drugog πportaπa. tova. VeÊina hrvatskih tvrtki koje se li postizati vrhunske rezultate na me- VeÊina πportaπa uz velike napore i po- odluËe na sponzorstvo individualnih unarodnim natjecanjima ne moæe teπkoÊe i bez struËne pomoÊi po- πportaπa rado se koncentriraju oko ne- trenirati nakon radnog vremena. Vr- kuπava osigurati novac potreban za kolicine veÊ afirmiranih. »esto im ne- hunski je πport danas na toliko viso- postizanje rezultata. dostaje interesa ili hrabrosti za ulaga- koj razini da se mora smatrati zanima- Nije potrebno govoriti o πportaπima nje u mlade, perspektivne πportaπe ili njem koje zahtjeva puno radno vrije- koji su medijskom eksponiranoπÊu one koji veÊ nisu stekli popularnost u me. Da bi se osigurali uvjeti za tre- postali globalne zvijezde i od sebe nekom od πportova dnevno prisutnim ning, odlasci na natjecanja i oprema stvorili marku. O njima se obiËno skr- u medijima. A upravo su to πportaπi potreban je novac. bi cijeli tim struËnjaka, od agencija za Ëije je sponzoriranje potrebno iz- Malo je individualnih πportaπa koji kao πto je IMG, preko lijeËnika do od- dvojiti manje novca, uz realnu mogu- uspiju postiÊi globalnu popularnost i vjetnika. No πto je s prosjeËnim hrvat- Ênost da u dogledno vrijeme steknu osigurati financijsku bezbriænost, kao skim vrhunskim πportaπem? S kojim popularnost i opravdaju uloæeno. Stu-

26 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 27

dena je tako poËela pratiti Blanku VlaπiÊ od njenih atletskih poËetaka, a danas je sponzor osvajaËice olimpijske medalje. Na Olimpijskim igrama Pekingu 2008. umjesto momËadi proslavili su se individualni πportaπi iz πportova koji u Hrvatskoj ne uæivaju veliku popularnost. Ta Êe Ëinjenica moæda ohrabriti neke sponzore u buduÊnosti. StreljaËica Snjeæana PejËiÊ bez potpo- re sponzora prvoga je dana Igara osvojila bronËanu medalju. Da je neka tvrtka pokazala interes podupirati je kao perspektivnu πportaπicu, danas bi opravdala uloæeno. Ugovor izmeu πportaπa i sponzora mora biti shvaÊen kao partnerstvo. ©portaπ mora biti svjestan niza obve- za koje proizlaze iz ugovora i Ëinjeni- ce da svojim likom i ponaπanjem predstavlja sponzora. Sponzor bi svakako trebao nalaziti moguÊnosti za ukljuËivanje πportaπa u svoje razne aktivnosti, da se sponzorstvo ne bi svelo na koriπtenje lika πportaπa na plakatima i u televizijskim reklama- ma. Tako upravo sponzor moæe pri- donijeti podizanju prepoznatljivosti i popularnosti πportaπa u javnosti.

Stvoriti povoljniju Profesionalna πportska agencija ne- marketinπku Êe se zadovoljiti samo zaraivanjem sponzorskog novca za πportaπa nego okolinu Êe ga pratiti tokom karijere, savjetuju- Iako se Hrvatska moæe Êi ga u svim æivotnim pitanjima, te Êe pohvaliti velikim brojem mu osigurati perspektive nakon πport- uspjeπnih vrhunskih πpor- ske karijere. U sustavu πporta nekih taπa u odnosu na broj sta- zemalja navedeno savjetovanje pro- novnika, zanimljivo je da vode organizacije koje se skrbe o vr- je i dalje teπko naÊi agenci- hunskom πportu, πto bi u buduÊnosti je ili menadæere koji su moglo biti zanimljivo rjeπenje i za hr- specijalizirani za struËno vatski πport. savjetovanje i promovira- Da bi se stvorila povoljnija marke- nje πportaπa. Pri tome se ne tinπka okolina za prosjeËnog hrvat- misli na πportske agente skog individualnog vrhunskog πpor- sumnjivih referenca, nego taπa vaæne su dvije stvari: viπe stru- na pravnike, ekonomiste, Ënih kadrova koji se brinu o poslo- financijske savjetnike i sli- vnom dijelu πportaπeve karijere dok Ëne struËnjake koji Êe svo- se on posveÊuje πportu, te podizanje jim znanjem i iskustvom sa javne svijesti o vrijednosti i atrakti- πportaπa skinuti onaj dio vnosti medijski manje eksponiranih tereta koji nije dio njegove πportova. „osnovne djelatnosti”.

27 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:29 Page 28 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 29

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X GODINA 39 • BROJ 147 • PROSINAC 2008.

Vaterpolo ekipa dubrovaËkog Juga viπestrukog dræavnog prvaka 1934. godine OLIMP-prelom 29 1/12/09 0:13 Page 30

STOLJEΔE VATERPOLA U HRVATSKOJ Vaterpolo pobuuje sve veÊi interes Za ljetnih praznika 1908. Fabjan Kaliterna priredio je prvu vaterpolsku utakmicu u Splitu - igralo se na BaËvicama, na improviziranom plivaliπtu omeenom konopom koji je plutao zahvaljujuÊi tikvicama. Nastupili su uglavnom studenti, a sudio je ©piro PeriπiÊ, kasnije ugledni odvjetnik, koji navodno nije znao plivati

Napisao Jurica GizdiÊ

rvo kupaliπte u Splitu, pod nazivom „Bagno polo”, PeriπiÊ nije znao plivati. Poslije I. svjetskog rata vaterpolo otvoreno je 1880. godine. Kupaliπte "BaËvice" prora- se poËeo skromno razvijati u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Pdilo je godinu kasnije. Na tim objektima, ali i u dru- Zagrebu. Organiziraju se dræavna prvenstva, a formirana je gim splitskim uvalama, osnivani su krajem XIX. stoljeÊa i dræavna vaterpolska reprezentacija. divlji klubovi koji su njegovali πportove na vodi. PoËetkom XX. stoljeÊa, uËenik splitske realne gimnazije Fabjan Kali- Hrvatski πportski klub Victoria terna s braÊom Lukom i Antom - TonËekom osniva divlji Grupa suπaËkih gimnazijalaca osnovala je 1908. godine klub "©ator". Na osnivaËkom sastanku 1904. godine bili su Srednjoπkolski sportski klub Victoriju u kojem se u poËe- i Ivan ©akiÊ, Niko KuzmaniÊ, Jere MatoπiÊ, Umberto Fa- tku igrao iskljuËivo nogomet. Tijekom ljeta 1912. na grad- bris, Lucijan i Mario Stella, Toni BrajeviÊ, Vjekoslav - Lu- skom kupaliπtu "Strauss" u Suπaku odræana je prva pliva- ii IvaniπeviÊ, Jure Gaπparini, Lovre BiliniÊ, Vlado Bosc- Ëka priredba. PlivaËka sekcija H©K Victorije osnovana je hi, ©ime Raunig, Duje IvaniπeviÊ i Vlado MatoπiÊ. Klub su 1. srpnja 1914. godine. Potkraj 1917. suπaËki aci, koji joπ nazvali "©ator" jer su tijekom osnivaËkog sastanka na "Ba- nisu sazreli za vojnu sluæbu, obnavljaju Victoriju. Naziva- Ëvicama" postavili tendu koja ih je πtitila od sunca. ju ih "Mlada Victoria". Krajem 1918. godine osnovan je Privremeni odbor sa zadaÊom da poradi na πto bræem sre- Prva vaterpolska utakmica ivanju prilika u klubu i okupljanju Ëlanstva. U pravilima Tako je Fabjan Kaliterna veÊ sa 18 godina pokazao veli- Victorije, gdje se govori o "ustanovljavanju sekcija", ne ke organizatorske sposobnosti. Nakon dvije godine otiπao spominje se vaterpolo, nego plivanje, nogomet, laka atleti- je na studije u Prag. Ondje je zajedno s kolegama Ëesto poka, teπka atletika, hazena i lawn - tenis. Meutim, veÊ je 3. sjeÊivao renomirani praπki klub Slaviju, gdje se upoznavao kolovoza 1919. na kupaliπtu "Klotilda" odræana plivaËka s radom njegovih sekcija. Vidjeli su i nauËili kako se treni- priredba na kojoj se igrao i vaterpolo. Vratnice za vaterpo- ra i igra nogomet, kako se vesla, pliva i igra vaterpolo. Za lo, koji se igrao nogometnom loptom, usaene su u poveÊu ljetnih praznika 1908. godine, Fabjan Kaliterna priredio je plutajuÊu dasku. Izmeu njih je razapet konop koji je pred- prvu vaterpolsku utakmicu u Splitu. Utakmica je odigrana stavljao gornju preËku. Igraliπte nije bilo ograeno pa je na BaËvicama, na improviziranom plivaliπtu omeenom „aut” bio u trenutku kada je lopta udarila u stijenu ili beton- konopom koji je plutao zahvaljujuÊi tikvicama. IgraËi su ski gat, ili pak kada bi se izgubila meu barkama s kojih je nosili crvene i bijele kapice, a nastupili su uglavnom stu- utakmicu gledala i burno navijala oduπevljena publika. denti, bivπi Ëlanovi "©atora". Sudio je ©piro PeriπiÊ, kasnije ugledni odvjetnik. Za tu je prigodu morao nauËiti vater- Osvajanje uvala i osnivanje "republika" u Splitu polska pravila koja je Kaliterna preveo sa Ëeπkog jezika. Ia- Ljeti, prije poËetka I. svjetskog rata, oæivjele su uvale ko je bio prvi vaterpolski sudac u Hrvatskoj, govorilo se da grada pod Marjanom, do tada puste zbog udaljenosti od centra. To su prije svega bile uvala Baluni na zapadnoj i Fi- rule na istoËnoj strani grada. U tim je uvalama omladina osnovala tzv. republike, gdje su svi njeni "stanovnici" uæi- vali potpunu slobodu. Razvijalo se drugarstvo, zdravi oblici æivota u moru i kraj njega, borbenost i razne vjeπtine. One su bile pokretaËi gotovo svih πportova u Splitu. Djela- tnost "republika" nigdje nije sluæbeno verificirana, ali je njihovo postojanje osnova iz koje su se razvili brojni splitski klubovi. Iz "Republike Mali puk" u uvali Firule kasnije su nastali plivaËko-vaterpolski klubovi Firule, Triton i PO©K. U uvalama BaËvice i Baluni djelovale su istoime- ne "republike", "Bagno polo" u gradskoj luci, a "Republika Sustipan" u uvali ZvonËac. Tijekom 1919. i 1920. prestaje djelovanje "republika" i poËinje organizirani razvoj pliva- Ëkog i drugih πportova u Splitu. Na temeljima "Republike Vaterpolisti Juga 1924. godine Baluni" poËeo je nicati prvi plivaËki klub u Splitu i Dalma- 2 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 31

Utakmica izmeu HA©K-a i SK Marathona u rukavcu Save na lijevoj obali Save 1932. godine

Vaterpolska utakmica u uvali Baluni 1921. godine

ciji, a 23. rujna 1920. odræana je konstituirajuÊa sjednica Pomorskog πportskog druπtva Baluni. Klub je u srpnju 1921. godine otvorio dom u uvali Baluni, sagraen dobro- voljnim prilozima Ëlanova. Prva javna vaterpolska utakmica poslije I. svjetskog rata odigrana je 30. srpnja 1922. izmeu ekipa Baluna i Firula, a zavrπila je rezultatom 5-1. "Republika svijeh DanaËa" Ljeti, krajem I. svjetskog rata, u dubrovaËkim se uvalama osnivaju "kupaliπne republike". Stvaraju se druæine koje su, meu ostalim, pokretaËi improviziranih natjecanja u ronjenju, plivanju i veslanju. Najæivlje je bilo u uvali DanËe gdje je osnovana "Republika svijeh DanaËa". Druæine su mlade- naËki buntovne, Ëak vode i „ratove”, prireuju „sveËanosti” i pozivaju goste. One su omoguÊile omladini sve πto æeli: velik prostor za mladenaËko, niËim ometano iæivljavanje, prikladne hridine, razvedenu obalu i bistro more. Prireuju se viteπke igre, natjecanja u plivanju, ronjenju, skokovima Vaterpolska prije nogometne utakmice u vodu i veslanju. Njegovale su se i improvizirane igre u Nakon prvog dræavnog prvenstva popularnost πporta je vodi, meu ostalim i „na dvije bare” s obojenom nogome- rasla pa su se i dalje prireivala plivaËka natjecanja, praÊe- tnom loptom. na komentarima u dnevnom tisku i najavljivana pozivima, Godine 1923. pojavio se na DanËama novi kupaË, Rudi kao πto je bio poziv na klupski susret HA©K-a: „Hrvatski Reπ, plivaË i vaterpolist Victorije iz Suπaka. On je zbog po- akademski πportski klub (HA©K) prireuje u nedjelju 13. sla premjeπten u Dubrovnik. Omladina s DanËa i Rudi Reπ kolovoza 1922. u 4 sata poslije podne klupski meeting u pli- brzo su naπli zajedniËki jezik. Reπ je uËio omladinu plivati vanju, skakanju i water-polu na Maksimirskom jezeru. Pro- „kraul” i upoznavao ju je s pravilima vaterpolske igre. Ko- gram je sljedeÊi: 60 m juniori, 100 m handicap: BlaæiÊ rak naprijed predstavljala je nabava vaterpolske lopte s max. 25 sek./ 4x60 m sprint πtafeta, umjetni skokovi, 60 m ventilom i izrada propisnih vrata. plivanje na leima, dvije water-polo utakmice. Pravo sudjelovanja, osim Ëlanova HA©K-a, imadu i ostali klubovi, Prvi zagrebaËki vaterpolisti pa se umoljavaju plivaËi, da se do subote na veËer prijave Godine 1921. HA©K je uspio dobiti sve dozvole da bi na kod referenta plivaËke sekcije HA©K-a u kavani 'Zagreb'. Maksimirskom jezeru mogao prireivati javne plivaËke i Vaterpolo momËadi mogu klubovi sloæiti i kombinirano”. vaterpolske utakmice i stalno trenirati. BuduÊi da je jezero Natjecanje je odræano prije nogometne utakmice izmeu u neposrednoj blizini klupskog igraliπta, klubu je bilo oso- Graanskog i beËkog Slovana. PlivaËka i vaterpolska na- bito pogodno za ozbiljan struËni rad, pa je HA©K odmah tjecanja odræavana su prije nogometnih utakmica na obli- prionuo poslu. Iste je godine jezero ureeno i djelomiËno ænjem nogometnom igraliπtu HA©K-a, a danas stadionu proËiπÊeno. NK Dinamo, da bi se poveÊala brojnost publike i potaklo ZagrebaËki plivaËki podsavez je 23. srpnja 1922. godine zanimanje za plivanje i vaterpolo. U vaterpolskom susretu na donjem Maksimirskom jezeru organizirao natjecanje za momËad "A" igrala je protiv momËadi "B" 1-6 (0-4). U ti- prvenstvo svog podruËja. Uz plivanje, na programu je bio i sku je izvjeπtaj o utakmici zavrπen ovim rijeËima: „… oËi- vaterpolo. Natjecanje je poËelo u 16 sati, prije nogometne gledno je kako vaterpolo pobuuje sve veÊi interes”. utakmice izmeu Graanskog i berlinske Herthe. Sutradan je o priredbi napisano: „Doπao je taj dan. Dobar posjet bio Literatura je nagrada agilnim prireivaËima. Svakako je ‘gratis’ oba- 1. RogiÊ Nehajev, I. (1978). Victoria - Primorje 1908. - 1978. la bila najposjeÊenija. Brojni ‘gondolieri’, koji inaËe ne- Rijeka: PVK Primorje. maju pojma o veslanju, mogli su promatrati plivaËke priredbe. Vaterpolo je igrao HA©K protiv Victorije, pobijedivπi 2.Moretti, S. (1981). Povijest plivaËkog i vaterpolo kluba rezultatom 4-2. Izvrsno rade oba forwarda, dok obrane do- Jug. DubrovaËki horizonti, 21 (13), 147 - 176. nekle zaostaju. Vratari dobri. Golove poluËili Reπ - 2 za Vi- 3. PetriÊ, T., CopiË, M., MarkoviÊ, B. (1990). PK Jadran- ctoriju, a EsapoviÊ - 2, Justitz - 1 i Seneri - 1 za HA©K”. Koteks. Split: Vojna πtamparija.

3 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 32

©EST DESETLJEΔA HRVA»KOG KLUBA GAVRILOVIΔ Najuspjeπniji hrvatski hrvaËki klub UoËi I. svjetskog rata, kao i izmeu dvaju svjetskih ratova, zabiljeæeni su pokuπaji utemeljenja hrvaËkog kluba, no to je ostvareno tek 1948. godine, dolaskom u Petrinju poznatog svjetskog hrvaËa Rikarda Bukovca

Piπe Ivica Golec

ruπtveni se æivot u starom hrvatskom Najuspjeπniji hrvaËi gradu Petrinji naglaπenije razvija U prvo vrijeme klub biljeæi dobre rezul- Dkrajem XVIII. i poËetkom XIX. sto- tate u pojedinaËnoj konkurenciji, a postu- ljeÊa. Osnivaju se udruge graana s preteæi- pni uzlet momËadi primjetan je od 1961. to vjerskim obiljeæjima, a na poticaj viπih godine. Od 1967. klub nosi naziv HrvaËki vojnih osoba, koje tada sluæbuju u gradu, klub GavriloviÊ. Na prvom momËadskom utemeljuju se i prva πportska druπtva. prvenstvu Jugoslavije 1969. godine HK Prva i najstarija registrirana πportska GavriloviÊ je bila treÊi u konkurenciji deset udruga u Petrinji bilo je StreljaËko druπtvo, ekipa. Naslov ekipnog dræavnog prvaka Ëija su pravila potvrena 1816. godine. HK GavriloviÊ je osvojio 1970., 1972., Krajem XIX. i tijekom XX. stoljeÊa osno- 1984./1985., 1987./1988. i 1989./1990. go- vana su i druga πportska druπtva, primjeri- dine. Prve zapaæene rezultate u meunaro- ce SklizalaËko druπtvo (1875.), Biciklisti- dnoj konkurenciji zabiljeæio je viπestruki Ëko druπtvo (1891.), Sport klub SvaËiÊ dræavni prvak Milan NenadiÊ. On je u ka- (1910.), KugljaËki πportski klub Drevo tegoriji do 82 kg bio treÊi na Olimpijskim (1932.), Petrinjsko ribarsko druπtvo igrama 1972., drugi na Svjetskom prven- (1933.) i dr. UoËi I. svjetskog rata, kao i stvu 1973., a treÊi 1969. i 1970, prvi na Eu- izmeu dvaju svjetskih ratova zabiljeæena ropskom prvenstvu 1969. i 1970., a drugi su nastojanja na utemeljenju hrvaËkog klu- 1968. ba. To je ostvareno tek 1948. godine dola- Velike meunarodne uspjehe postigao je i skom u Petrinju poznatog hrvaËa Rikarda Slavko KoletiÊ. On je u kategoriji do 62 kg Bukovca. Rikard Bukovec kao aktivni na Svjetskom prvenstvu 1970. osvojio sre- matjecatelj u hrvanju brnu medalju. PojedinaËne uspjehe na veli- Svestrani Rikard Bukovac kim meunarodnim natjecanjima zabiljeæili Rikard Bukovac roen je u Rijeci 1906. godine, a u Za- su i Bogdan PoπtiÊ, osvajaË zlatne i srebrne medalje na ju- grebu je 1922. u poduzeÊu „Rabus” izuËio mesarsko-ko- niorskom Svjetskom prvenstvu 1981. i Josip PaviπiÊ, „sre- basiËarski zanat. Od 1925. Ëlan je Teπkoatletskog kluba brni” na juniorskom Svjetskom prvenstvu 1991. godine. Herkules u Zagrebu. Osim hrvanja intenzivno se bavio i boksom. Godine 1929. otiπao je u Pariz, gdje je hrvao u NajveÊi uspjeh hrvatskog hrvanja Club Olympic de lutte. Pravi je raritet da su uz njega hrva- Meutim, najveÊi uspjeh u povijesti HK GavriloviÊ i hr- li i njegova tri brata: Romeo, Renato i Raimound. Godi- vatskog hrvaËkog πporta ostvario je Vlado Lisjak. On je ne 1934. preπao je u profesionalne hrvaËe slobodnog hrva- u finalu kategorije do 68 kg na Olimpijskim igrama 1984. nja catch-as-catch-can (u prijevodu, „uhvati kako mo- osvojio zlatnu medalju - suparnik mu je bio svjetski prvak, æeπ”). Za rata je sudjelovao u francuskom pokret otpora. U Finac Tapio Sipila. Nakon tog izvanrednog uspjeha, Petri- Zagreb se vratio poslije rata. Bukovac je, uz znatnu finan- nja uistinu postaje srediπnje hrvaËko mjesto. Klub, Tvor- cijsku i drugu pripomoÊ tvornice „GavriloviÊ", poËetkom nica „GavriloviÊ” i grad Petrinja primaju prestiæna prizna- 1948. godine poËeo trenirati hrvaËe prvog petrinjskog hr- nja od meunarodnog hrvaËkog saveza (FILA) iz kojih vaËkog kluba, koji je bio sekcija pri Fiskulturnom druπtvu nedvosmisleno iπËitavamo da je HrvaËki klub GavriloviÊ Jedinstvo. U Teπkoatletskom savezu Hrvatske registriran svojim momËadskim i pojedinaËnim postignuÊima postao je 10. srpnja 1948. godine. VeÊ sljedeÊe godine, Ëlanovi snaæan integralni dio svjetskih dostignuÊa u hrvaËkom kluba su na pojedinaËnom prvenstvu Hrvatske osvojili πportu. dva prva i jedno drugo mjesto. To su prvi uspjesi u πest desetljeÊa dugoj povijesti kluba. Od 1950. klub djeluje Uspjeπni i u progonstvu unutar Sportskog druπtva Radnik, a ekipa nastupa u Za- Djelovanje HrvaËkog kluba GavriloviÊ prekinuto je ve- grebaËkoj podsaveznoj ligi. likosrpskom okupacijom Petrinje (1991./1995.). Do oslo-

4 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 33

Vlado Lisjak DoËek Vlade Lisjaka u Petrinji nakon OI 1984.

boenja grada klub je dje- slavaËke æupanije, kao i Hrvatskog olimpijskog odbora lovao u Sisku pod nazivom „za dugogodiπnji doprinos sportu tijekom 60 godina plo- HK Sisak - GavriloviÊ. dnog djelovanja”. Meutim, i u takvim uvjetima Ëlanovi kluba su Tri godine za redom dræavni prvaci uspjeπni. Na prvenstvima Tijekom 2001. godine hrvaËi GavriloviÊa prvi put pre- Hrvatske 1992. i 1993. pr- moÊno postaju dræavni prvaci. To je najveÊi uspjeh kluba va su mjesta osvajali Sta- od osamostaljenja Republike Hrvatske. Taj uspjeh pe- nislav Polovina (seniori), trinjski hrvaËi redomice ponavljaju 2002., 2003. i 2004. Josip PaviπiÊ (omladinci), godine bez ijednog poraza. U tom Ëetverogodiπnjem ra- a Saπa Peπut, Vladimir Mi- zdoblju ponosa, slave i snaænog promoviranja Petrinje, lekoviÊ, Dalibor JakiÊ, Da- kao i Tvornice „GavriloviÊ”, zabiljeæeni su i pojedinaËni vor DamjanoviÊ i Dalibor uspjesi na uglednim meunarodnim prvenstvima i turniri- VraËar u konkurenciji juniora. Reprezentativac kluba u to ma. vrijeme bio je Mijo MarjanoviÊ. MomËad nastupa u prvoj U snaænom zamahu, puni elana, unatoË razumljivom hrvatskoj hrvaËkoj ligi, koja se odræava od 1994. godine. gdjegdje prisutnom nesuglasju, hrvaËi GavriloviÊa od Brojni uspjesi i priznanja 2005. godine neprekinuto su meu najboljima i tijekom jubilarne 2008. godine uporno teæe osvajanju najboljeg i Uz nezaobilaznog Josipa PaviπiÊa, koji i dalje, na doma- najkvalitetnijeg hrvaËkog kluba u Hrvatskoj. Êim i meunarodnim turnirima, osvaja prva mjesta u svo- GavriloviÊa joj skupini, slavu pronose i reprezentativci Literatura Stipe DamjanoviÊ i Senad MujagiÊ. Ivan BrebriÊ (35 kg) 1. Almanah Teπkoatletskog saveza Hrvatske (1961). Zagreb: i Alen Sova (54) prvi su na kadetskom prvenstvu Hrvat- Teπkoatletski savez hrvatske. ske 1998. godine. S ostalim, ne manje zasluænim hrvaËi- ma, H©K GavriloviÊ vraÊa gradu Petrinji ugled i naslov 2. Hudika, D. (2000). Specijalist za Ameriku. VeËernji list, respektabilnog hrvatskog, ali i meunarodno priznatog hr- 14. studenoga, 11. str. vaËkog srediπta. Razvidno je to iz brojnih priznanja koja 3. Sviben, B. (1992). Razvoj modernog hrvanja u Hrvatskoj. stiæu na adresu hrvaËa GavriloviÊa, od grada, SisaËko-mo- Povijest sporta, 92 (23), 7 - 17.

MeË Milana NenadiÊa na OI 1972. godine

5 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 34

SOKOLSTVO Odnos Hrvatskog sokola i KatoliËke crkve Pojavom omladinske katoliËke gimnastiËke organizacije Orao hrvatski su sokoli dobili konkurenciju. BuduÊi da su oba druπtva bila okrenuta mladeæi, prirodno je da se izmeu njih pojavio antagonizam. U prvom redu prilikom vjerskih sveËanosti orlovi su istisnuli sokole. UnatoË zalaganju Crkve, orlovi nikad nisu ugrozili popularnost sokola i nikad nisu dosegli brojnost i znaËenje hrvatskog sokolstva

Piπe Zlatko Virc

okolski pokret nastao je u »eπkoj 1862. godine. Pre- Svi su dotadaπnji sokolski savezi ukinuti, a cjelokupno je ma zamisli osnivaËa Miroslava Tyrπa, uz njegovanje Ëlanstvo udruæeno u Jugoslavenski sokolski savez. U tom Stjelovjeæbe i πporta, sokolstvo se trebalo brinuti o novom, ujedinjenom sokolskom savezu Srbi su preuzeli odgoju mladeæi, "da poπtuje slobodu miπljenja", slijedi na- vlast, iako je njihovo sokolstvo imalo kraÊu tradiciju, a predne misli i bori se "protiv teokracije srednjega vijeka". druπtva daleko manje Ëlanova od hrvatskih. U novonastaloj Sokolstvo je promicalo ideju panslavizma i domoljublja. situaciji hrvatski su se sokoli osjeÊali prikraÊeno jer nisu JaËanje graanskog sloja i njegovog kapitala te snaæna ger- mogli djelovati u nacionalnom duhu, pa su pokrenuli inici- manizacija i maarizacija u to vrijeme stvorili su uvjete za jativu za obnovu Hrvatskog sokolskog saveza. Meutim, osnivanje sokolskih organizacija. One su se proπirile cije- trebalo je oprezno postupati da bi se izbjegli nepoæeljni po- lom Austro-Ugarskom monarhijom i drugim slavenskim stupci vlasti. U vrijeme kada se trebalo izboriti za ravno- zemljama. Prvo sokolsko druπtvo u Hrvatskoj osnovano je pravan poloæaj u novoosnovanoj sokolskoj organizaciji no- u Zagrebu 1874. godine. Nakon osnivanja brojnih hrvat- ve dræave, dodatno su se zakomplicirali odnosi s Katoli- skih sokolskih organizacija u Suπaku je 1904. godine ute- Ëkom crkvom. Mariborska rezolucija Jugoslavenskog so- meljen Hrvatski sokolski savez. kolskog saveza iz 1920. godine poruËila je da vjera nema πto traæiti u sokolskim organizacijama. Na to je brzo reagi- Nije bilo nikakvih razmirica rala hrvatska KatoliËka crkva. Bilo je uobiËajeno da sokolska druπtva sudjeluju na ja- vnim vjerskim sveËanostima u sredinama gdje su katolici Hrvatski sokoli i vjera bili u veÊini. Sokolska su druπtva pozivala sveÊenike na po- »lanstvo u organizaciji hrvatski sokoli nisu uvjetovali sveÊenja zastava, a u organiziranju sokolskog dana, posve- nacionalnim porijeklom ili vjerskom pripadnoπÊu. Meu- Êenog pogibiji Zrinskog i Frankopana, bila je obvezna mi- tim, u njihovim je redovima bilo malo Ëlanova koji nisu bi- sa zaduπnica. SveÊenici su Ëesto sluæili mise za hrvatske so- li naklonjeni KatoliËkoj crkvi. U novonastaloj situaciji oni kole i u drugim prigodama. Crkva je bila svjesna da su hr- su dobili priliku da progovore. Srediπnji odbor Hrvatskog vatski sokoli naklonjeni vjeri. Zbog takvog stava sveÊeni- sokola je, raspravljajuÊi o odnosu s Crkvom, 1921. godine ci su Ëesto bili podupiruÊi Ëlanovi sokolskih organizacija, a odluËio da ne potencira sukob i da po svaku cijenu zadræi sudjelovali su i u radu njihovih odbora. Sve do kraja I. prijaπnje dobre odnose. Meutim, u KatoliËkom listu i da- svjetskog rata, izmeu hrvatske sokolske organizacije i Ka- lje se pisalo o postupcima sokolske organizacije usmjere- toliËke crkve nije bilo nim protiv Crkve. Bisku- nikakvih razmirica, ia- pi su u svojoj poslanici ko u pravilima sokol- upuÊenoj vjernicima skih organizacija nikad 1921. godine prosvjedo- nije isticano bilo kakvo vali protiv Mariborske vjersko usmjerenje Ëla- rezolucije. Taj je prije- nova. kor ponajprije bio upu- Êen Jugoslavenskom so- Neprilike u kolskom savezu, ali i hr- novoj dræavi vatskom sokolstvu. Vod- U novoosnovanoj stvo hrvatske sokolske Kraljevini Srba, Hrvata organizacije nije podræa- i Slovenaca u Novom valo politiku Jugoslaven- Sadu je 28. lipnja 1919. skog sokolskog saveza, utemeljen Sokolski sa- ali se o tome nije javno vez Kraljevine Srba, izjaπnjavala. Crkva je æe- Hrvata i Slovenaca koji ljela potaknuti Hrvatski je 1920. nazvan Jugo- Posveta zastave Hrvatskog sokola ispred UmjetniËkog paviljona povodom sokol da se odluËnije su- slavenski sokolski savez. I. hrvatskog svesokolskog sleta 1906. godine protstavi novom kursu.

6 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 35

Proba za nastup na III. hrvatskom svesokolskom sletu na igraliπtu Graanskog 1925. godine

PrednjaËki zbor na balkonu Sokolane neposredno prije raspuπtanja Hrvatskog sokola 1929.godine

podræavali hrvatske sokole. No bilo je sveÊenika koji su Kraljevinu SHS doæivljavali kao ostvarenje Strossma- yerove ideje i koji nisu bili naklonjeni hrvatskom sokolstvu. Bilo je otkazivanja suradnje i podvaljivanja, ali sve to nije bitno pomutilo odnose izmeu KatoliËke crkve i hrvatskog sokolstva.

Osnivanje Hrvatskog sokolskog saveza Proslava tisuÊljeÊa hrvatskog kraljevstva Jugoslavenski sokolski savez je na skupπtini u Osijeku U to vrijeme Hrvatski sokolski savez nastojao je biti pri- 1921. godine ublaæio svoj stav, no i dalje je tinjalo nepovje- mljen u Slavenski sokolski savez. Tome su se protivili »e- renje prema tadaπnjem sokolstvu i to se odrazilo na priljev si, koji nisu podræavali izdvajanje Hrvatskog sokolskog sa- novih Ëlanova. U razdoblju od 1920. do 1922. godine vo- veza. U tome treba traæiti razlog viπe zbog kojeg HSS nije dila se æestoka rasprava o obnovi rada Hrvatskog sokol- prema OrπaniÊu nastupio otvoreno. Stranka se bojala da joj skog saveza. U tom nastojanju hrvatsko je sokolstvo traæi- se ne predbaci kako u odnosu prema Crkvi ne poπtuje sta- lo potporu i od hrvatskih politiËkih stranaka. Hrvatska se- vove Ëeπkog sokolstva. IduÊa 1925. bila je godina proslave ljaËka stranka prepoznala je znaËenje sokolstva i podræala tisuÊite godiπnjice hrvatskog kraljevstva. Nastojalo se da se je tu ideju. To je pripomoglo da se Hrvatski sokolski savez oko brojnih proslava okupi πto viπe ljudi radi ostvarenja obnovi 28. svibnja 1922. godine i tako raskinu veze s Jugo- ideje o hrvatskoj samostalnosti. Bilo je nekoliko srediπnjih slavenskim sokolskim savezom. Utjecaj Hrvatske seljaËke proslava. U tim sveËanostima hrvatsko je sokolstvo imalo stranke i dalje je bio prisutan i to je se odrazilo na porast vaænu ulogu te je u brojnim mjestima bilo organizator pro- broja Ëlanova Hrvatskog sokola. Hrvatsko je sokolstvo slava. Sletovi su snaæno utjecali na popularizaciju tjelovje- 1924. imalo 60 druπtava koja su djelovala u tri æupe. Moæe æbe i πportske gimnastike. ZahvaljujuÊi tim dogaanjima se pretpostaviti da je hrvatsko sokolstvo tada imalo 20.000 Hrvatski sokol uËvrstio je svoju poziciju u druπtvu, a pora- Ëlanova. To je bila samo treÊina prijaπnjeg Ëlanstva, ali je i stao je i broj Ëlanova. to bila impresivna brojka. Hrvatsko je sokolstvo prestalo s radom 1929. godine, Osnivanje Orlova i sukobi ukazom kralja Aleksandra, kada su ukinute sve organizacije s nacionalnim nazivima. Zadnja izvanredna skupπtina Pojavom omladinske katoliËke gimnastiËke organizacije Hrvatskog sokolskog saveza odræana je 15. prosinca 1929., Orao hrvatski su sokoli dobili konkurenciju. BuduÊi da su kada je jednoglasno zakljuËeno da se ne pristupi Sokolu oba druπtva bila okrenuta mladeæi, prirodno je da se izme- Kraljevine Jugoslavije i da se sva druπtva Hrvatskog soko- u njih pojavio antagonizam. Sukob je tinjao, javnih su- la raspuste. RezimirajuÊi rad Hrvatskog sokola nedvojbeno protstavljanja nije bilo, a na terenu te dvije organizacije nije da je ta tjelovjeæbena organizacija u tim teπkim vremeni- su suraivale. Ovisno o odnosu snaga iskazivana je veÊa ili ma uËinila neizmjerno mnogo na unaprjeivanju i oËuvanju manja nesnoπljivost. U prvom redu prilikom vjerskih sve- hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta. Ëanosti orlovi su istisnuli sokole. UnatoË zalaganju Crkve, orlovi nikad nisu ugrozili popularnost sokola i nikad nisu dosegli brojnost i znaËenje hrvatskog sokolstva. Tijekom Literatura 1924. doπlo je do æestoke polemike izmeu sokola dr. An- 1. BuËar, F. (1925). Povijest Hrvatskog sokola - Matice u Za- te OrπaniÊa i KatoliËkog lista. OrπaniÊ je oËito iznosio oso- grebu od 1874. - 1885. Zagreb: Naklada Hrvatskog sokola bno miπljenje, jer sluæbeno glasilo Hrvatski sokol i Hrvat- Wilsonovog. ska seljaËka stranka nisu podræali njegove ideje. Polemika 2. Radan, Æ. (1966). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski poje zavrπena jer je OrπaniÊ "nestao" iz redova hrvatskog so- kret u Hrvatskoj. Zagreb: Savezna komisija za fiziËku kultu- kolstva. Meutim, nesnoπljivost izmeu hrvatskog sokol- ru. stva i orlovstva se nastavila. U manjim sredinama, gdje ni- 3. Radan, Æ. (1984). Razvoj sokolskog gimnastiËkog pokreta u je bilo uvjeta za djelovanje orlova, sveÊenici su u pravilu Zagrebu i Hrvatskoj. Povijest sporta 60 (15), 138 - 148.

7 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 36

UZ 160. GODI©NJICU RO–ENJA OTTA LILIENTHALA PoËeci bezmotornog letenja u Hrvatskoj Viktor KlobuËar bio je prvi hrvatski pilot bezmotorne letjelice i moæemo reÊi da je otac hrvatskog zrakoplovnog jedriliËarstva

Piπe Zdenko Jureπa

rakoplovno je jedriliËarstvo grana πportskog zrako- roenog u GraËacu. Viktor se πkolovao u GraËacu i Zagre- plovstva u kojoj se leti jedrilicama bez motora, teæim bu. Zavrπio je Vojnopomorsku akademiju 1896. godine, a Zod zraka. Da bi jedrilica mogla letjeti mora biti povu- zatim je bio u sluæbi izviaËa u balonskoj vojnoj jedinici. Ëena ili otisnuta u zrak. Cjelokupna πportska djelatnost u Kasnije je imenovan pilotom balona, a nakon osam godina zrakoplovnom jedriliËarstvu zasniva se na teænji πto duljeg postao je pilot aviona. PoËetkom 1912. na padinama au- zadræavanja jedrilice u zraku i ostvarivanja πto veÊe visine strijskog Semeringa odræano je natjecanje letaËa na "kliza- i duæeg prijeenog puta (preleta). Raznovrsne kombinacije Ëima", tzv. ovjesnim jedrilicama za 1912./1913. godinu. Te i oblici πportskog letenja na jedrilicama ovise o konstrukci- su letjelice izraene po uzoru na Lilienthalove. LetaË je bio ji jedrilice, sposobnosti jedriliËara, geografskom poloæaju i na skijama, πto je bilo najpovoljnije za uzlet s padine i sli- meteoroloπkim uvjetima podruËja u kojem se leti. Konstru- jetanje na snjeænu povrπinu. U tom je natjecanju sudjelo- kcije jedrilice maksimalno su usklaene s moguÊnostima vao i Viktor KlobuËar te pobijedio s tri uspjela leta, prele- iskoriπtavanja usponih i nisponih zraËnih struja. Prije tjevπi svojom jedrilicom ukupno 143 m (39,5, 63, i 40,5 osamdeset godina bezmotorno se letenje poËelo intenzivno m). Drugi je bio inæenjer VariÊak, koji je preletio 121 m, a razvijati i u Hrvatskoj. zadnji, πesti natjecatelj, preletio je 50 m. KlobuËar je za pobjedu dobio srebrni pokal s posvetom koji je Ëuvao u svom Prvi letovi u svijetu zagrebaËkom domu, no nakon njegove smrti trofej je ne- Prvi letovi bezmotornim letjelicama - zmajevima zabilje- stao. KlobuËar je prvi hrvatski pilot bezmotorne letjelice i æeni su u Kini prije Krista. Mnogo kasnije pojedinci su po- moæemo reÊi da je otac hrvatskog zrakoplovnog jedriliËar- kuπali letjeti bezmotornim letjelicama no veÊinom neu- stva. spjeπno, sve do Otta Lilienthala (1848. - 1896.) koji je be- zmotorni let uspio izvesti na znanstvenim temeljima. Prvi "Vampir" - prva hrvatska jedrilica je let izveo u Berlinu s umjetnog humka, jedrilicom teπkom Ponukan maarsko broπurom pod nazivom Leti Ëovjek, samo 22 kg. U jednom letu, stjecajem okolnosti i gubitka Eduard Hajaπ (1896. - 1983.) odluËio je izraditi zraËnu je- brzine, letjelica je pala na tlo i razbila se, a Lilienthal je za- drilicu. Hajaπ se zarana oduπevio jedriliËarstvom, a pretpla- dobio teπke ozljede kojima je podlegao. U preletima je naj- tio se i na Ëasopis njemaËkog jedriliËarskog centra u viπe uspijevao prijeÊi do 500 m, dostiæuÊi do 20 m visine, Rhönu. On je bio upravitelj gospodarstva grofova Rauch u a u prosjeku je letio dvadesetak sekundi. Za njega se moæe Martijancu u Podravini. Od danskog jedriliËara Martensa reÊi da je udario temelje modernog jedriliËarstva. otkupio je nacrte jedrilice "Vampir", jedne od preteËa da- I braÊa Orville i Wilbur naπnjih suvremenih jedrilica. Uz pomoÊ stolara u Martijan- Wright su se prije prvog mo- cu je zapoËeo gradnju te jedrili- tornog leta bavili izradom je- ce. Nakon dvije godine dijelovi drilica. O gradnji jedrilice ra- od drva bili su gotovi, da bi se zmiπljao je i Nikola Tesla, ali mogli sastaviti u cjelinu bilo je je bio zauzet drugim projekti- potrebno izraditi metalne dije- ma. Razvojem motornog, be- love, a potom jedrilicu presvuÊi zmotorno je letenje palo u za- odgovarajuÊim platnom i pre- borav, ali je poslije 1920. go- mazati lakom. Tijekom 1927. dine ponovno oæivjelo. Prvi let Hajaπ je doπao u novËane nepri- jedrilicom u tzv. uzlaznoj stru- like pa je prekinuo rad na jedri- ji izveo je Nijemac Fritz lici. Nedovrπenu je jedrilicu Peschkes. smjestio na tavan jedne zgrade u Martijancu i u meuvremenu Otac hrvatskog ipak uspio privuÊi pozornost je- zrakoplovnog dnog mecene u Zagrebu, koji je jedriliËarstva bio spreman financirati dovrπ- etak jedrilice. Na kraju je Hajaπ Viktor KlobuËar roen je u dovrπio jedrilicu i zapoËeo ispi- Grazu 1878. godine, a umro je tivati njezine letne sposobnosti u Zagrebu 1965. Bio je sin au- na livadi u okolici Siska. Jedri- strougarskog generala, Hrvata Start Otta Lilienthala lica je startala tako da ju je vu- 8 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 37

Viktor KlobuËar u hidroavionu u Puli 1911. godine

PobjedniËki pokal Viktora KlobuËara iz Semeringa 1912/13. godine

kao automobil. Tako je vjetru jedrilica se moæe uzdiÊi priliËno visoko i odletjeti i uspio napraviti nekoliko po viπe desetaka metara daleko. Tako se u Zagrebu zapoËi- solidnih letova. Nakon nje s nekom vrsti sporta koji predstavlja najmanju opa- tog uspjeha trebalo je obaviti joπ nekoliko dorada da bi se snost, a u isto vrijeme pruæa i najveÊe uæitke”. organizirao javni nastup, ali mecena nije bio spreman na Sredinom srpnja 1930. na aerodromu u Borongaju otpo- nove izdatke. Ëela je radom prva jedriliËarska πkola. ProËelnik πkole bio je Stjepan MohoroviËiÊ, a prvi uËitelji mladih jedriliËara Organizirani razvoj bezmotornog letenja bili su ispitani vojni pilot Milan Hetenji i rezervni pilot, po- U meuvremenu su se, zahvaljujuÊi Ëlanovima Udruæe- tporuËnik Ivan Penkala. No, kako su jedriliËari na aerodro- nja rezervnih avijatiËara Oblasnog odbora u Zagrebu, poja- mu ometali obuku vojnih pilota, uprava aerodroma uskoro vile nove inicijative za razvoj bezmotornog letenje. Oni su im je otkazala gostoprimstvo. Na MohoroviËiÊev prijedlog potaknuli gradnju letjelica bez motora, osnivanje pilotske πkola je preseljena u Brdovec kraj ZapreπiÊa gdje se obuka πkole i zanimanje mladih za letenje. Uz sinoptiËara i mete- uspjeπno nastavila. orologa dr. Stjepana MohoroviËiÊa i Eduarda Hajaπa, Ëlan Udruæenja bio je i Ivan Penkala, vojni pilot u rezervi, sin JedriliËarski centar u Brdovcu prvog hrvatskog konstruktora aviona Slavoljuba Penkale. JedriliËarska πkola u Brdovcu koristila je vrlo povoljnu ZagrebaËke su Novosti 15. svibnja 1930. objavile Ëlanak konfiguraciju terena - prostranu livadu i dio breæuljka s ko- pod naslovom „Jedrenje aeroplanima bez motora u Zagre- jeg se jedrilica spuπtala sa 30, 40 m visine. Za start su se bu: Naπe agilno Udruæenje rezervnih avijatiËara, oblasni koristila dva jaka gumena uæeta duljine 30 m koja su se za- odbor Zagreb, osnovalo je zasebnu sekciju za jedrenje zra- kvaËila za prednji kraj jedrilice, u njezinu kljunu. Uæad je kom bez motora, kojoj je svrha izobrazba podmlatka budu- sa svake strane navlaËilo petero, πestero uËenika jedriliËa- Êih avijatiËara, te gajenje ovog krasnog sporta koji se veÊ ra, kreÊuÊi se najprije hodom, a zatim trkom. Kad se guma dovinuo do velikog savrπenstva. Spomenuto Udruæenje je dovoljno rastegnula, na instruktorov znak jedan bi uËenik naruËilo jedan aparat bez motora najnovijeg tipa sa zase- bnom spravom, koja ga baca uvis. Ovaj aeroplan bez mo- otpustio posebnu napravu na repu jedrilice i aparat bi pole- tora stiÊi Êe u Zagreb koncem ovog mjeseca, te Êe odmah tio s poËetnom brzinom do 70km/h. S desetak metara visi- zapoËeti uËenje i trening. U tu svrhu je Udruæenje osnova- ne jedrilica se u blagom poniranju spuπtala 80, 100 m dale- lo πkolu za jedrenje aparatima bez motora zrakom, gdje Êe ko od starta, ostajuÊi u zraku od 15 do 20 sekundi. Jedrili- naπi poznati struËnjaci predavati teoretski, dok Êe tri naπa ca je bila potpuno otvorena. Da ne bi ispao iz nje, jedriliËar poznata pilota - avijatiËara, poduËavati u praktiËnom letu. se morao preko ramena i oko pojasa vezati gurtnama koje ©kola bi trajala otprilike tri mjeseca”. su bile priËvrπÊene za konstrukciju aparata. Milan Hetenji je u jedrilici letio gotovo jednu minutu, πto je bio brdova- Prva jedrilica za obuku Ëki rekord. Sve je bilo spremno za poËetak jedriliËarske πkole, samo je nedostajala jedrilica sposobna za let. U srpnju 1930. go- Literatura dine, Udruæenje rezervnih avijatiËara kupilo je jedrilicu u 1. KiriÊ, L. (1960). PoËeci zrakoplovstva u Hrvatskoj. Zagreb: Zrakoplovnom klubu Ikarus u Zemunu. Prema pisanju za- Vlastita naklada. grebaËkih novina, „Aparatom se upravljalo jednostavno. 2. KiriÊ, L. (1982). Pojava i prvi uspjesi zraËnog jedrenja u Pilot je u sjedalu smjeπtenom ispod krila. Kad se jedrilica Hrvatskoj. Povijest sporta, 13 (53), 307 - 317. pusti u zrak normalno leti i u lijepom se luku spusti na te- 3. MaroviÊ, D. (1985). Sportsko zrakoplovstvo. Povijest ren i zaustavi nakon 10 - 15 metara rulanja. Pri povoljnom sporta, 63 (16), 27 - 36.

9 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 38

©PORTSKA MUZEOLOGIJA Vrijedna ostavπtina Matije ZeËeviÊa Osnovu ZeËeviÊeva knjiænog fundusa, koji je podijeljen na opÊi i specijalni, Ëine djela koja obuhvaÊaju mnoga podruËja kulture i πporta. U specijalnom dijelu sabrani su naslovi i publikacije o lovu i streljaπtvu Ëija izdanja seæu do poËetka druge polovice XIX. stoljeÊa

nogo je naπih privatnih knjiænica joπ neistraæeno dobio od oca Filipa. Streljaπtvom kao πportom poËeo se i nedovoljno poznato javnosti. Jedna od takvih baviti u 23. godini. Dolaskom na sluæbu u Retfalu pruæi- Mje biblioteka Matije ZeËeviÊa (1901. - 1994.), la mu se prilika vjeæbati sa Ëlanovima znamenitog Osje- Slavonca iz ©titara na Savi, u Ëijoj se obitelji generacija- Ëkog graanskog streljaËkog druπtvu. U Zagrebu je poma briæno Ëuvala vrijedna knjiæevna i arhivska graa. staje Ëlan ZagrebaËke streljaËke druæine koja je nastavi- Njegov otac Filip i djed Stjepan takoer su skupljali i la tradiciju Druπtva graanske streljane u Zagrebu, a ko- Ëuvali knjige na policama i u ormarima, a dokumente i je je prestalo djelovati pred kraj I. svjetskog rata. Tada obiteljski arhiv u πkrinjama i drvenim sanducima, kao se upoznao i s disciplinama vojniËka puπka i piπtolj. Ni- πto je to stoljeÊima bio obiËaj u slavonskih graniËara. je se zadovoljavao samo onime πto je Ëuo i doznao od strijelaca, nego je æelio doznati i viπe od toga i to ponaj- Æivotni i πportski put Matije ZeËeviÊa prije teoretski. Zavrπivπi πkolovanje za biljeænika i blagajnika Matija ZeËeviÊ dolazi sluæbovati u okolicu Zagreba, u prigrad- Zbirna knjiænica strijelaca i lovaca ske opÊine Remete, VrapËe i Kustoπiju. Kao napredni Kupovao je knjige po cijeloj zemlji i u inozemstvu, jer strijelac druæi se s Ëlanovima ZagrebaËke savezne stre- je veÊ onda smatrao da je poznavanje teorije u πportu ljaËke druæine i gaa na haπkovoj streljani u Maksimiru. uvjet za brzi napredak. NesebiËno je nudio priliku mla- Potpuno obuzet streljaπtvom htio je produbiti znanje o im strijelcima i majstorima, prijateljima i poznanicima tehnici i umijeÊu gaanja ne samo u puπkarskim, nego i da, putem posudbe, doznaju novosti o oruæju, metama, piπtoljskim disciplinama. Zato je iz oËeve knjiænice u streljivu, naËinu pripreme natjecatelja, kao i o naËinu ©titaru dopremio i preselio u Zagreb sve πto je bilo ve- gradnje novih, suvremenih streljana. Time je osigurao zano uz lov i streljaπtvo, kao i obiteljski arhiv. Od tada solidnu podlogu za znanstveni pristup streljaπtvu. poËinje s ozbiljnim skupljanjem literature o streljaπtvu: Vaæan dogaaj vezan uz knjiænicu bila je i proslava knjiga, Ëasopi- desete godiπnjice sa, uputa s pra- Matija njena osnutka, koju vilima, plakata, je osnivaË Matija prospekata, fo- ZeËeviÊ u svojoj ZeËeviÊ 1938. prire- tografija i sl. knjiænici dio za Ëlanove iz Za- Time je ujesen 1968. godine grebaËke savezne 1928. godine druæine. Meu uzva- udario temelj nicima bio je i Milan svojoj knjiænici Horn (1881. - 1969.), i arhivu. vjerouËitelj i profe- Djetinjstvo sor teologije, Ëlan I. provedeno u hrvatskog lovaËkog rodnoj Slavoni- druπtva, ZeËeviÊev ji ostavilo je na prijatelj u lovu i na Matiji neizbri- streljani. Prigodom sive tragove, nadahnutog govora posebno doæi- Horn je predloæio i vljaji vezani uz adekvatno ime za tu, odlazak u lov, sad veÊ u lovaËkim i kao i prvi nauk streljaËkim krugovi- o rukovanju ma poznatu knjiæni- oruæjem koji je cu. Skup je aklama-

10 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 39

cijom prihvatio prijedlog prof. Horna i uz prigodni ceremonijal obavio po- svetu i blagoslov knjiæni- ce. On je predloæio naziv - Bibliotheca collectiana iaculatorum et venatorum regio Zagrabiensi, ili u prijevodu Zbirna knjiæni- ca strijelaca i lovaca okru- ga, sreza, zagrebaËkog. Brojni korisnici biblioteke Osnovu knjiænog fundusa, koji je podijeljen na opÊi i specijalni, Ëine djela koja sadræajem obu- hvaÊaju mnoga podruËja kulture i πporta. U specijalnom dijelu sabrani su naslovi i publikacije o lovu i streljaπtvu Ëija izdanja seæu do poËetka druge polovice XIX. stoljeÊa. Tu nalazimo vrijedne edi- cije i bibliofilske raritete na hrvatskom, njemaËkom, engleskom, francuskom i talijanskom jeziku. Pristup knjiænici i arhivskoj grai nisu imali samo strijelci i lovci nego i πiri krug poznanika i prijatelja Matije ZeËeviÊa i supruge mu Ruæe. U tom je krugu zaËeta poznata meuratna „ZagrebaËka amaterska streljaËka πko- la” Ëiji je idejni voa i nestor od poËetka bio Matija Ze- ËeviÊ. PosuivaËi knjiga i struËne literature koji su ostali zapisani u posudbenoj teci izmeu dva rata preteæno su bili strijelci zagrebaËkih streljaËkih druπtava.

OπteÊenje knjiænice u ratu Za NDH znatno je pao broj korisnika biblioteke. Na- æalost, za II. svjetskog rata i bombardiranja Kustoπije knjiænica je teπko stradala. Zagubljena je i knjiga inven- tara, predmetni i imenski katalog, kao i mnoge knjiæne jedinice zajedno sa sveænjevima dokumenata, a nemali je dio i oπteÊen. Nakon rata 1946. ZeËeviÊ ponovno otvara vrata „Kolekcijane” i slobodan pristup literaturi i grai vezanoj uz streljaËki πport. Iako knjiænica djeluje suivani zainteresiranima u Osijeku, Slavonskom Bro- na amaterskoj razini, postaje srediπte Ëije znaËenje uve- du, Vinkovcima, –urevcu, Dubrovniku, Malom Lo- like nadilazi okvire privatne biblioteke. StruËna literatu- πinju i drugim mjestima. ra iz njenog fundusa koriπtena je za obnovu i izgradnju Kao umirovljenik, ZeËeviÊ je zbog pomanjkanja nov- prvih poslijeratnih streljana u gradu Zagrebu: adaptirane ca bio prisiljen otkazati pretplatu na periodiku, pa je ti- i modernizirane stare gradske streljane na Millerovom me prekinut kontinuitet stizanja svjeæih informacija o brijegu u Kustoπiji, a zatim 1951. za gradnju potpuno suvremenom streljaπtvu. Prigodom proslave svog 80. ro- nove velikokalibarske streljane za vojniËku puπku u endana Matija ZeËeviÊ cjelokupnu knjiænicu s arhivom DotrπÊini. Ureena je i streljane za leteÊe mete (glinene i trofejnom zbirkom darovnicom ostavlja svom sinu je- golubove) na Ravnicama u Maksimiru. dincu Miljenku. Njegovim odlaskom u ©vicarsku knji- ænica prestaje djelovati kao posudbeno mjesto. Cjeloku- Knjiænica prestaje djelovati kao posudbeno mjesto pno knjiæevno i arhivsko blago danas Ëeka valorizaciju. Godine 1948. biljeæi se pojaËana posudba literature i priruËnika. Bilo je to vrijeme kada je streljaËki πport do- Literatura bio organizirane okvire djelovanja vezano uz osnivanje 1. Pirπl, S. OsnivaË kolekcijane slavi 90. roendan, Vjesnik, Zagreb, Gradskog odbora StreljaËkog saveza grada Zagreba i 14. 2. 1991. StreljaËkog saveza Hrvatske Ëiji je Ëlan i suosnivaË bio i 2. StojniÊ, P. Otiπao je meπtar crno-bijelih krugova, Sportske ZeËeviÊ. Korisnici biblioteËnog fonda bili su u to vrije- novosti, Zagreb, 3. 8. 1994., br. 11449 me preteæno aktivni strijelci i πportski radnici iz Zagre- 3. MarkuπiÊ, Z. (1995). Preminuo Matija ZeËeviÊ Mato, Povijest ba, ali i izvan njega. Zabiljeæeno je da su materijali po- sporta, 104 (26), 68-75.

11 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 40

IN MEMORIAM MILJENKO FINDERLE - FIFI (Goli, 19. 9. 1930. - Zagreb, 31.10. 2008.) Æivot posveÊen veslanju Jarun je, ponajviπe zahvaljujuÊi Miljenku Finderleu, postao svjetska veslaËka staza

Piπe Dubravka NovarliÊ

iljenko Finderle meunarodni πportski savez, 17. πportom se poËeo ba- sijeËnja 1992. godine. Mviti kao srednjoπko- »lan Predsjedniπtva FISA-e, lac. VeÊ kao 13-godiπnjak, Meunarodnog veslaËkog saveza, 1943., postao je Ëlan Vesla- bio je od 1979. do 1992. godine, a Ëkog kluba Gusar, a od istodobno je bio i Ëlan sudaËkog 1947., kada se taj klub spojio kolegija. U tom je razdoblju odr- s AVK Mladosti, Ëlan je tog æao mnogo meunarodnih semi- kluba. Bio je viπestruki prvak nara za veslaËke suce, a redovito Zagreba, Hrvatske i Jugosla- je odræavao ispite za stjecanje vije u veslanju. Na dræavnom zvanja meunarodnog veslaËkog prvenstvu 1948. bio je prvi u suca. Kao predstavnik FISA-e bio Ëetvercu s kormilarom i u ju- je na Kongresu glavne skupπtine niorskom osmercu. Na dræa- meunarodnih πportski saveza - vnom je prvenstvu bio prvi u AGFIS (1989.). Ëetvercu bez kormilara za pr- Zavrπivπi studij ekonomije, Mi- vi razred 1950., 1954. i ljenko Finderle radio je u tvrtka- 1957., kao i u Ëetvercu bez ma Geoistraæivanje, Ingra, Inetr- kormilara za savezni razred public i BraÊa KavuriÊ. Bio je i 1957. Jedan je od osnivaËa rukovodilac na gradiliπtima u Pa- Akademskog ragbi kluba kistanu i Tanzaniji (1962./1966.) Mladost (1954.), prvog ra- te NjemaËkoj (1974./1978.). Od gbijaπkog kluba u Hrvatskoj. 1978. bio je tajnik Odbora u Odigrao je i prvu domaÊu i izgradnji SRC Jarun, a od 1981., prvu meunarodnu ragbi- kada je osnovano poduzeÊe RSC jaπku utakmicu u nas. Jarun, bio je njegov direktor sve Bio je Ëlan Upravnog do 1. rujna 1991. godine. Jarun je, odbora ARK Mladost, tajnik kluba (1955./1956.) i predsje- ponajviπe zahvaljujuÊi Miljenku Finderleu, postao svjetska dnik (1956.). Obavljao je i duænost tajnika (1955.) i pred- veslaËka staza. sjednika (1956.) ZagrebaËkog ragbi saveza. Bavio se i atle- Za svoj izuzetno nesebiËan, struËan, poærtvovan i nada- tikom pa je 1949. i 1952. prvi na prvenstvu zagrebaËkog sve uspjeπan kreativan rad u πportu primio je brojna prizna- sveuËiliπta u krosu. Nastupao je i na prvenstvima Zagreba- nja, medalje, diplome, plakete i trofeje, meu kojima i Zla- Ëkog sveuËiliπta u skijaπkom trËanju. Bio je Ëlan Upravnog tnu plaketu SveuËiliπta u Zagrebu (1978.) i VeslaËkog sa- odbora, tajnik, tehniËki referent i potpredsjednik ASD Mla- veza Hrvatske (1978.), Medalju VeslaËkog saveza Jugosla- dost. vije (1972.), Zlatni plaketu Ragbi saveza Jugoslavije Ispit za veslaËkog suca poloæio je 1959. godine. Savezni (1979.) i Orden rada sa srebrnim vijencem Predsjednika veslaËki sudac je od 1962., a meunarodni sudac je od Republike Jugoslavije (1973.). Bio je poËasni Ëlan Paris 1969. godine. Bio je sudac na 26 juniorskih i seniorskih pr- universite cluba i Kraljevskog veslaËkog kluba Henley. venstava svijeta i na πest olimpijskih igara (1960./1980.). Povremeno je pisao za Narodni sport, danaπnje Sportske Bio je delegat FISA na veslaËkom prvenstvu Azije (1989.) novosti. Na prvom amaterskom filmskom festivalu obitelj- i Ëlan organizacijskih odbora svjetskih prvenstava u vesla- skog i putopisnog filma u Zagrebu 1967. dobio je posebnu nju 1966., 1979. i 1989. godine. Bio je i Ëlan Odbora za ve- nagradu za putopisne filmove iz Afrike. Za sve koji su ga slanje na Mediteranskim igrama u Splitu i predsjednik poznavali, Miljenko Finderle ostat Êe u sjeÊanju kao neiz- Odbora za veslanje na Univerzijadi u Zagrebu 1987. godi- mjerno strastvena osoba koja je sve snage ulagala u ostva- ne. Na njegov poticaj, Hrvatski veslaËki savez je meu pr- renje svojih ideja, uvijek usmjerenih na napredak πporta i vim hrvatskim πportskim savezima koji je primljen u neki druπtva u cjelini.

12 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 41 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 42

Pred πportom je teæak zadatak u borbi protiv predrasuda. Generacije nadolazeÊih πportskih struËnjaka morat Êe donekle izmijeniti postojeÊi model i uËiti mlade πportu kojemu je smisao suradnja, a ne suparniπtvo, meusobno poπtivanje, svi veliki zloËini univerzalni po cilju, a specifiËni po naËinu. O univerzalnosti a ne dominacija, πportu koji Êe poticati jednakost cilja svjedoËi sustavno, trajno i nemilosrdno obraËunavanje s Drugim. Na izmeu ljudi i spolova, izmeu Ëovjeka i prirode specifiËnost ukazuju razliËite metode uniπtavanja. Dakle, u pozadini su opet predrasu- Piπe Miroslav Hræenjak de. Bez obzira na to o kakvoj je vrsti nasilja rijeË i prema kome je usmjere- no, ni jedan se pojedinac ne osjeÊa vakodnevica koji put izgleda kome pokloniti. Pozadina svega posta- odgovornim za ponaπanje grupe - niti kao ples pod maskama. Uloge je strah. Taj mehanizam kojeg posje- jedna pahulja u lavini ne osjeÊa se S koje igramo, nalik onim film- duje gotovo svatko (i gotovo svatko odgovornom. Kakav apsurd! skim, te identiteti s kojima se poisto- tvrdi da ga ne posjeduje) naziva se su- U pozadini nesigurnosti leæi Ëovje- vjeÊujemo nisu niπta drugo nego ma- stavom predrasuda. kova potreba za sigurnoπÊu. Ljudi se ske. Ples, nalik onom po tankoj æici, grupiraju prema nekim obiljeæjima da zapravo je umijeÊe æivljenja. Prepo- Pozadina diskriminacije bi se osjeÊali sigurnima, stvaraju vla- znajemo identitete poslovnih ljudi, i zloËina stita pravila grupe, postupno gube indi- identitete samozvanih muËenika, meu kojima su nerijetko i πportaπi… Predmet predrasuda moæe biti bilo vidualnost, priklanjaju se skupnim pra- Identiteti se grupiraju prema zaje- πto iz svakodnevnog æivota, npr. spol, vilima, a na kraju, osjeÊajuÊi se na- dniËkim obiljeæjima, pa tako dobivamo nacionalnost, boja koæe, vjera, politi- dmoÊnima, napadaju drugu grupu koja niæu, srednju ili viπu socijalnu klasu, ili Ëka pripadnost, odreeni πport… O po- po svemu ima ista obiljeæja kao i njiho- viπi, srednji ili niæi menadæment i sl. sljedicama predrasuda svjedoËi povi- va, osim πto dolazi iz nekog drugog Grupe sliËnih identiteta s vremenom se jest kroz brojne rasne i vjerske diskri- grada ili dræave, iz drugog vjerskog poËinju meusobno odvajati od drugih minacije. U novije grupa, stvara se privid sve veÊe razlike su vrijeme aktualni- i odjednom, kad se glumci stope s ulo- ji sukobi navijaËa, gama, lica sa svojim maskama, poËinju neredi na stadioni- problemi. ma i sliËne pojave. Profesionalne bolesti, primjerice, ka- GovoreÊi o zloËinu, rakteristiËne su za toËno odreena ra- slovenski autor dna mjesta i identitete - menadæerska Iztok Simoniti, ina- bolest, strah od siromaπtva i otpor pre- Ëe ugledni sveuËi- ma siromaπnima („Sit gladnom ne vje- liπni profesor s bo- ruje„), ili gubitak inicijative, pasivnost gatim iskustvom iz i depresija („Veæi konja gdje ti gazda meunarodnih kaæe„). Stvoren je mehanizam koji u odnosa, u svojoj velikoj mjeri upravlja Ëovjekovim po- knjizi Historia ma- naπanjem, pomaæe mu u brzom proce- gistra mortis (Povi- siranju i kategoriziranju ljudi i situaci- jest kao uËiteljica ja, u odluËivanju koga Êe se bojati, a smrti) tvrdi da su

42 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 43

je namijenjen iskljuËivo muπkarcima, æene nisu predodreene da se bave πportom; æene se bave πportom da bi postigle ravnopravnost s muπkarcima... Zanimljivo je spomenuti i da zagre- baËki gimnazijalci boksaËe smatraju agresivnima i sklonima kriminalu, no- gometaπe sklone braËnoj nevjeri, body-buildere manje inteligentnim itd. Otkud im samo te ideje? Traæenje sliËnosti, a ne razlika Pred πportom je doista teæak zadatak i to ne samo u borbi protiv predrasuda o manekenkama i nogometaπima, nego i u borbi protiv predrasuda opÊenito. Kao prvo, πport mora prevladati retori- ku proπlog stoljeÊa „πport, a ne dro- VeÊina ljudi je netko ga”, „πport, a ne ulica, skitnja i krimi- drugi. Njihova nal”. Takoer, potrebno je mnogo viπe kruga, ili jednosta- tamo gdje ra- od represije i strogih zakona da se vno ima dres druge miπljenja tua su zlike ne po- stvori pozitivno socijalno okruæje, boje… stoje, te se u smanji nasilje i pridonese miru. Stvara- Prema miπljenju miπljenja, njihovi su sljedeÊem nje prijateljskog i neformalnog okruæe- socijalnih psihologa, æivoti mimikrija, koraku stvara nja, razvijanje svijesti o zajedniËkom meu onima koji pri- privid odvo- cilju i meusobnoj ovisnosti, te promi- hvaÊaju pravila grupe njihove strasti citati. jenosti, su- canje socijalnih normi kao πto su ra- protstavljenosti radi vlastite sigurnosti vnopravnost meu grupama, jest ono i opasnosti. Gle- (koliko god da interes πto bi πportski struËnjaci morali imati Oscar Wilde datelji Êe proce- grupe odudara od individu- som „automatskog na umu dok πportom odgajaju danaπnji alnog interesa i zdrave pame- razmiπljanja” steÊi po- πportski pomladak, a sutraπnju genera- ti) najviπe se istiËu autoritarni poje- greπne predodæbe i otvoriti pu- ciju druπtveno odgovornih ljudi. Sve dinci kakvi se jezikom korporativnog teve za nastanak predrasuda. Joπ je go- osim toga ionako je iluzija od koje in- slenga nazivaju „biciklistima”. Dakle, re ako mediji neki πportski dogaaj teres ima relativno malo træiπte koje rijeË je o osobnostima koje su autori- pompozno opisuju kao pitanje æivota i poËiva na filozofiji potroπaËkog tarne prema niæe rangiranima, a poni- smrti. Posebna snaga u stvaranju pre- druπtva i kojemu je cilj da se putem zne pred autoritetom, poput biciklista drasuda oËituje se kroz poruke tipa: ra- πporta ljudi dræe u stanju stalne tenzije koji nemilosrdno gazi ono ispod sebe, zbili smo protivniËku momËad, umrli i latentnog straha. a saginje glavu pred viπim silama. smo na terenu, naπa je ekipa poniæena ZahvaljujuÊi toj iluziji mnogi misle od vjeËnog rivala .... S druge strane, da su Oni drugi naπi neprijatelji, da ako mediji pozitivno i afirmativno opi- ©port, mediji i predrasude πportaπi moraju patiti da bi bili vrhun- suju protivniËku momËad, javnost, po- ski, te da je vrhunski πport pitanje æivo- Koja je veza πporta i predrasuda? gotovo onaj mlai dio koji tek formira Kao prvo, bavljenje (ili ne bavljenje) stavove uæivat Êe gledajuÊi utakmicu, ta i smrti. Generacije nadolazeÊih πportom izravno ovisi o predrasudama. te dobiti volju da se i sam ukljuËi u taj πportskih struËnjaka morat Êe donekle Ako neko dijete, ili njegov roditelj, ili neki drugi πport. izmijeniti postojeÊi model i uËiti mlade ima predrasude prema borilaËkim πportu kojemu je smisao suradnja, a ne πportovima, mala je vjerojatnost da Êe Imaju li Hrvati predrasuda suparniπtvo, meusobno poπtivanje, a se ukljuËiti u taj πport, a joπ manja da o πportu? ne dominacija, te πportu koji Êe potica- Êe se u njemu zadræati. Druπtva u koji- ti jednakost izmeu ljudi i spolova, ma je velika prisutnost predrasuda o Istraæivanje predrasuda o πportu, ko- izmeu Ëovjeka i prirode. πportu manje Êe proraËunskih i drugih je je provedeno na viπe od 600 zagre- sredstva uloæiti u πport, izgradnju baËkih gimnazijalki i gimnazijalaca - Literatura πportskih objekata, πkolovanje πport- uËenika viπih razreda, pokazalo je da 1. Brewer, M.B. & Brown, R.J. (1998). skih struËnjaka… su predrasude u naπem druπtvu itekako Intergroup relations. In Gilbert, S.T. & U svemu tome vaænu ulogu igraju prisutne. NajveÊi se dio njih moæe opi- Lindzey, G. (Eds.), The handbook of social mediji. OpÊa druπtvena apatija, nedo- sati kao spolne predrasude: muπkarci psychology (4 th ed., Vol. 2, pp. 554-594). New York: McGraw-Hill. statak znanja i pravog sustava vrije- ulaæu viπe truda i viπe se posveÊuju treningu nego πto to rade sportaπice; no- 2. Hræenjak, M. (2007). Predrasude o sportu. dnosti, u kombinaciji s medijima koji u (Magistarski rad). Zagreb: Kinezioloπki fakultet takvim okolnostima put do træiπta mo- gometom se ne bi trebale baviti æene; SveuËiliπta u Zagrebu. gu osigurati samo kroz senzaciju dovo- vrhunske su sportaπice loπije majke od 3. Simoniti, I. (2008). Historia magistra di do sljedeÊeg: stvara se privid razlika æena koje se nisu bavile πportom; πport mortis. Zagreb: Naklada PaviËiÊ.

43 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:30 Page 44

opuπtenosti i sabranosti. Vizualizacija ©PORT I DUHOVNOST igre trajala je poput prave utakmice. Obje su ekipe testirane prvi i zadnji (21.) dan treninga. Mentalni trening Rezultati istraæivanja bili su iznena- Meditacija ujuÊi. Nakon tri tjedna prva je ekipa poboljπala rezultat 31 posto. Druga ekipa, koja je vizualizirala koπarku, napredovala je 30 posto. Mentalni tre- i koπarka ning, uz pretpostavku poznavanja igre i kondicijske spremnosti, pokazao se kao dobar partner stvarnoj igri na terenu. Iznenauje vaænost i korisnost Koπarka u dinamici igre, natjecanja i rezultata mentalnog meditacijsko-vizualizacij- skog treninga uz prave vjeæbe. Jedna i moæe biti bolja i drukËija pod kvalitetnim, druga aktivnost zajedno mogle bi struËnim i savjesnim vodstvom koje zna cijeniti udvostruËiti rezultate. Dakako, napredak ne ide brzo, linearno i automatski. snagu uma i duha, snagu vjere i povjerenja, Meditacija ne zamjenjuje konkretan rad i igru na terenu. Rad na sebi, svojoj snagu Ëovjekove osobe i osobnosti igri, umijeÊu dug je i sloæen proces. Ipak, svaki napredak, pomoÊ i suradnja veoma su vaæni. Piπe Tvrtko Beus Vjera u sebe i druge Ne zaboravimo da u pobjedi nerije- editacija kao put k unutraπ- Prva je skupina tri tjedna igrala koπar- tko odluËuju male stvari, kratki inter- njem miru, sabranosti i cje- ku na klasiËnom terenu, u dvorani. vali sekunda, sabranost i smirenost, M lovitosti veoma je korisna i Druga je skupina dobila zadatak da prave ideje i potezi, samopouzdanje i potrebna koπarci. Sustavna i ozbiljna igra koπarku kod „kuÊe” U svom stanu, motiviranost, povezanost igraËa i πiri- meditacija za koπarkaπe u hrvatskim je domu igraËi su vizualizirali koπarku. U na pogleda. Koπarka se ne moæe svesti okolnostima joπ rijetka. Vrijednost ko- tiπini svoje sobe tri su tjedna zamiπlja- samo na natjecanje, tijelo, snagu, te- ju pruæa meditacija s popratnim vje- li konkretnu utakmicu. Zamiπljali su hniku, sreÊu. Zanemariti Ëovjekovu æbama mentalnog treninga u nas nije psihiËku i duhovnu stvarnost znaËi za- napade i obranu, dodavanja, probija- dovoljno upoznata. Iskustva sa Zapada nemariti jedan cijeli svijet koji se nala- nja, postizanje koπeva. Zamiπljali su znatno su drukËija. ©portska psihologi- zi u svakom pojedincu: jednostavnom ja, duhovnost, pedagogija mogu mno- pobjedniËku igru. Zamiπljanje igre do- poËetniku, rekreativcu, iskusnom igra- go reÊi o tome πportu koji je veoma gaalo se u pripremljenom tijelu i Ëu i dobrom profesionalcu. Za poËetak, Ëest i na naπim prostorima. Koπarka u umu, u meditativnom raspoloæenju dinamici igre, natjecanja i rezultata moæe biti bolja i drukËija pod kvalitetnim, struËnim i savjesnim vodstvom koje zna cijeniti snagu uma i duha, snagu vjere i povjerenja, snagu Ëovjekove osobe i osobnosti. Vizualizacija igre AmeriËka iskustva iz podruËja hu- manistiËke psihologije veoma su zanimljiva. Upravo zemlja koπarke i psihologije - SAD, pokazuje vaænost mentalnih treninga za igraËe, koπarkaπe, pobjednike. Prije petnaestak godina na jednom je sveuËiliπtu u SAD-u raeno neobiËno istraæivanje u kojem su su- djelovale dvije skupine studenata psihologije. BuduÊi su psiholozi dobili zadatak da u razdoblju od tri tjedna igraju koπarku na dva razliËita naËina.

44 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:31 Page 45

dovoljno je imati osnovni talent, po- uspjeha i neuspjeha u svagdaπnjici niæu znavati igru, imati volje, raditi i ustra- nerijetko se traæi u sreÊi, kvaliteti se æe- jati. Posebno je vaæna vjera: vjera u se- ovih ili onih igraËa. Kvaliteta se ne tra- lje, ciljevi, be, vjera u druge, vjera u pobjedu, vje- æi u vlastitim redovima. Pobjeda se ideje, potezi, ra u æivot... olako prepuπta iz ruku. Sve se svodi na nove misli usmjerene realnom cilju. sluËaj ili sudbinu. Nema dovoljno po- Nakana je obnoviti kakvoÊu konkretne Sve se dogaa u „glavi” vjerenja u Ëovjeka koji nadilazi tijelo i igre pomoÊu prethodnih i naknadnih zemaljsku ograniËenost. Upravo koπar- mentalnih vjeæbi. Vjeæba je veoma ko- Korisno je navesti jednostavan pri- ka u svojoj naglaπenoj vertikali (i πiri- risna i potrebna. Pomaæe nastanku no- mjer koji na konkretan naËin potvruje ni) otvara nova obzorja, novu kvalitetu vih ideja za stvarnu borbu. Meditacij- spomenute tvrdnje. Primjer je vezan uz i novi put u svagdaπnjicu. »ovjek se ske vjeæbe opuπtanja dragocjene su u slobodno bacanje. Uspjeπnost zakuca- izdiæe iznad tla, iznad prizemnosti i za- slobodnom vremenu, kojeg moæe i mo- vanja (πutova) istraæuje se izvan i unu- tvorenosti. IgraËima se pod struËnim ra biti za vlastiti duh, psihu i tijelo. Nji- tar terena (utakmice). Slobodno baca- vodstvom preporuËa samostalan i eki- ma se Ëovjek opuπta i obnavlja za zre- nje u vrijeme razonode, opuπtenosti i pni rad. PreporuËa se opisana vjeæba lo i suvereno natjecanje. Tijelo se prirodnosti (blisko meditativnom isku- vizualizacije. Kreativna vizualizacija opuπta sabranim disanjem, pravilnim stvu) dobra je prigoda za mnogo pogo- koπarke pretpostavlja zamiπljanje do- dræanjem, vjeæbama laganog istezanja, daka. Za utakmice situacija se mijenja. bre i osmiπljene igre. U maπti se plani- otkrivanjem nutarnje snage. Iskrena i Sve je na neki naËin isto, ali i razliËito. raju potezi, planiraju se konkretne rea- intenzivna molitva u tiπini, vrijeme Premda nema suparnikova ometanja, kcije i zadani problemi. Vizualizacija πutnje i sluπanja, potpune smirenosti i premda je rijeË o „slobodnom” baca- koπarke moæe trajati po deset minuta. mira dragocjeni su za razvijanje dara - nju, stanje koπarkaπa bitno je drukËije, Sve se imaginarno dogaa kao u pravoj umijeÊa. Potrebno je naÊi snagu koja drukËiji su pogotci. Rezultat je loπiji. igri. Naglasak je na dobrom raspoloæe- pokreÊe i nosi, snagu koja vodi cilju. Sve se dogaa u „glavi” Nije problem nju samopouzdanja koje je polaziπte za Mnogo je vrijednih osoba iz hrvatske ni u lopti, ni u koπu, ni u loπem danu. napor natjecanja, miπljenja, snalaæenja koπarke koje mogu biti nadahnuÊe, Naglaπena emotivnost, napetost, oËe- i uspjeha. Pozitivno raspoloæenje traæi vrelo promiπljanja novim naraπtaji- kivanja, smetenost Ëine svoje. U tim je se u pobjedi, u sluæenju timu, klubu, ma... trenutcima pogodak vaæan i odluËuju- regiji, domovini. Pozitivno raspoloæe- Êi. Upravo tada izostaje tako æeljeni nje gradi se u vjeri i ljudskosti, u nutri- koπ, izostaju bodovi, izostaje pobjeda. ni osobnosti. RijeË je o „slobodnom bacanju”. Pro- Literatura blem je upravo u „slobodi”, u omete- Potrebno je naÊi snagu koja 1. 1. Bompa, O. T. (2005). Cjelokupni noj slobodi nutrine i uma koja se odra- trening za mlade pobjednike, Zagreb: æava na tijelo, na motoriku, na pokrete. nosi Gopal. Uz kreativnu vizualizaciju preporuËa 2. Orlick, T. (2000). Mentalni trening za sportaπe, Zagreb: Gopal. Pobjeda se olako prepuπta se vjeæba fokusiranja na elemente igre. 3. Rijavec, M.(1994). »uda se ipak do- Kada bi se svladale jednostavne (ali i U srediπtu sabiranja misli moæe biti gaaju, Zagreb: IEP. Ëeste) mentalne barijere i suparnici (u koπ, lopta, obrana, napad, pozicije na 4. Tilmann, K.(1975). Meditacija - temelj- svojoj svijesti i podsvijesti), napredak terenu i dr. Bira se samo jedna tema fo- na ljudska dimenzija, Zagreb: KrπÊans- bi bio doista impresivan... Rjeπenje kusiranja. U maπti pa potom na papiru ka sadaπnjost.

45 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:31 Page 46

ako ne pripadaju porodici olimpijskih ©PORTSKA TERMINOLOGIJA πportova, kuglanje u koje pripada i I boÊanje u skupini su najpopularnijih πportova na svijetu. Kuglanje je i jedan od najstarijih πportova - u Egiptu su pronaeni predmeti stari viπe od 7000 godina koji su vjerojatno sluæili za igre sliËne kuglanju BoÊanje - (Pezzano, 1993.-1999.). U kuglaËke se igre, osim boÊanja, ubrajaju, npr., kuglanje s deset Ëunjeva (u ameriËkom engleskom igra stara igra koja poznata pod nazivom bowling), kuglanje s devet Ëunjeva (u britanskom engleskom poznata kao skittles), te kuglanje na travi. Igre kuglama postale su popularne u Europi u ne izumire srednjem vijeku, izmeu V. i XV. stoljeÊa (Pezzano, 1993.-1999.). Kuglanje - igra raznih Iako relativno stara igra, boÊanje je i dalje omiljena europskih naroda πportska igra koju na hrvatskoj obali i otocima PoËetci modernog kuglanja u Europi vi- igraju starosjedioci - bilo kao rekreativnu igru, bilo dljivi su u NjemaËkoj u kojoj se kamenje kotrljalo ili bacalo prema devet drvenih Ëu- kao istinsku natjecateljsku aktivnost - koja ima sva njeva koji su se nazivali kegles (Burton, obiljeæja πporta: pravila, omeeno mjesto (igraliπte) 1999.). Kegel je njemaËka rijeË koja znaËi stoæac ili Ëunj (DUDEN - Deutsches na kojemu se igra i natjecanja Universalwörterbuch, 2003., 914), a Kegel- spiel je kuglanje te kuglaËka partija. Ku- glanje je u Engleskoj postalo vrlo popular- Piπe Darija OmrËen no oko 1100. godine, a Nizozemci su svoju varijantu te igre u Novi svijet prenijeli oko 1600. godine. Naziv bowling dolazi od la- tinskoga bulla, πto je mjehur ili kvrga, a naziv skittles najvjerojatnije dolazi iz Skandi- navije i moæe ga se usporediti sa staronor- veπkom rijeËju skutill u znaËenju Ëunj ili strijela, te danskom skyttel u znaËenju Ëunj (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). RijeË je kugla germanizam u hrvatskome jeziku i dolazi od njema- Ëke rijeËi Kugel koja je izvorno znaËila za- obljenost (DUDEN - Deutsches Uni- versalwörterbuch, 2003., 970), a u æargonu se Ëunjevi u kuglanju nazivaju kegle, πto je, kako je veÊ opisano, germanizam. Porijeklo je u latinskoj rijeËi bottia BoÊanje je igra podrijetlom iz Italije koja se raπirila hrvatskom jadranskom obalom. Na engleskome se jeziku ta igra zove boc- cie, bocce, boccia te bocci. Kugle, bocce, nastoje se baciti πto bliæe manjoj kugli pod nazivom boccino ili pallino. SliËna igra postoji i u Francuskoj pod nazivom boules, odnosno jeu de boules i smatra se da se po- Ëinje igrati oko 1910. godine (Encyclopae- dia Britannica 2001, 1994.-2001.). IgraËi bacaju kuglu koja se naziva boule πto bliæe ciljnoj kugli koja se naziva cochonnet. Da- nas se naziv Boccia rabi i u njemaËkome jeziku kao naziv za boÊanje. BoÊanje je, da-

46 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:31 Page 47

kle, talijanizam u hrvatskome jeziku. BüÊa, valjajuÊi je, i pre- odnosno büÊe u mnoæini, te böÊa, odnosno ma ©imunoviÊu böÊe, nazivi su koji se na hrvatskim otoci- (2006., 595) taj je ma i jadranskoj obali rabe kao nazivi za ku- naziv u uporabi u glu koja se baca. Podrijetlo naziva koji se DraËevici. Buvi- rabe u talijanskom, engleskom i hrvatskom niÊ kaæe da se isti jeziku je u latinskome - rijeË bottia je zna- glagol rabi i u Pra- Ëila okruglo tijelo (Random House ænicama. Tako se Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). u to- Joπ se nazivaju i bàlote, a naziv vuËe podrijetlo od francuskoga ballotte, πto je bio naziv za kuglice za glasovanje, a znaËi mala lopta/kugla (Agranoff, 1999.), te dolazi od francuskoga glagola ballotter u znaËenju (po)kretati, mijeπati. Naziv bàlota u DraËevici oznaËava kuglu me mjestu Zahvala: Posebno æelim zahvaliti gospo- kaæe Tûjôj Kako je boÊanje omiljena igra na hr- dinu Ivici BuviniÊu-Banu, iskusnom boÊaru mi! i Koπtäj vatskoj obali i otocima, zanimljivo je vi- i sucu na boÊarskim natjecanjima, na nje- mi! - dakle, djeti koji se standardni nazivi, ali i nazivi govoj pomoÊi oko pojedinih naziva i pri- Baci mi!, te, npr., iz, npr., splitskog govora te Ëakavskih go- mjera njihove uporabe u Ëakavskim govori- Navôjaj mi ovü büÊu, vora na otoku BraËu i Hvaru rabe u toj igri. odnosno Pribliæi mi ovu boÊu, i Sinjôj mi ma na otoku BraËu. Na otoku BraËu, na primjer, buÊä, odnosno ovü büÊu, odnosno Zabiljeæi mi ovu boÊu. büÊa (©imunoviÊ, 2006., 85) te balöta nazi- teren vi su koji se rabe za kuglu kojom se igra. Igraliπte za boÊanje naziva se ili zôg Prema ©imunoviÊu (2006., 85), taj se naziv . Igra se, kako kaæe BuviniÊ, Od trï, ko Igra se na dvije dobivene Literatura koristi u DraËevici na otoku BraËu, kao i prï dvï, odnosno partîde, tj. ture igre, pa se tako kaæe 1. MrËela, I. (1995). BoÊanje: frazem igrät na buÊë. Meutim, u izradi Udrï , dakle, Udari Meunarodni tehniËki pravilnik ovoga teksta od velike je pomoÊi bio Ivica mi ovü büÊu za dobït partîdu (M.T.P.). (str. 4). Rijeka: Udruæenje mi ovu boÊu BuviniÊ-Bano - roeni PraæniËan i dugogo- - jer nedostaje jedan bod, op.a. samostalnih privrednika. za osvojiti turu igre/pobijediti u turi igre diπnji stanovnik Bola koji godinama igra na - . 2. Agranoff, R. (1999). Ballot. World Book Kada se boÊa i bulin dodirnu, to se naziva buÊë, a danas sudi na boÊarskim natjecanji- Millenium 2000. biberon ma na otoku - i prema podacima prikuplje- (MrËela, 1995., 4). 3. Burton, N. (1999). Bowling. World Book Millenium 2000. nim od njega, naziv se büÊa rabi na cijelo- Igra na balote se na otocima 4. MaroviÊ, D. (1999). Povijest πporta na me BraËu. Naziv balöta (bàlota) u DraËevi- otoku BraËu. Supetar: Biblioteka br. 3 - ci oznaËava kuglu, a u Bolu boÊu (©imuno- naziva i zog na balote BraËki zbornik, d.o.o. viÊ, 2006., 59). RijeË se balöta, u znaËenju kugla, odno- 5. Pezzano, Ch. (1993-1999.). Bowling, sno boÊa rabi i u Vrboskoj na otoku Hvaru Microsoft® Encarta® Encyclopedia Na BraËu je za boÊu 2000. Microsoft Corporation. (MatkoviÊ, 2004., 44), a igrät na balöte je u uporabi i naziv bulin 6. Random House Webster’s Unabridged frazem koji znaËi boÊati. Bàlota oznaËava Dictionary. (1999). V2.2 for 16bit Prema RjeËniku braËkih Ëakavskih govo- kuglu, odnosno boÊu i u splitskome govoru WindowsTM systems, V3.0 for 32bit ra akademika Petra ©imunoviÊa (2006., (Magner i JutroniÊ, 2006., 8), a bòËe ozna- WindowsTM systems, Random House, 58), boÊa do koje igraËi pribliæavaju svoje Ëava igru na boÊe (balote) (Magner i Jutro- Inc. Collexion Reference Software (1998) Lemout & HousepieTM. boÊe u mjestu ©krip se naziva bäk, dok se niÊ, 2006., 14). I u splitskome govoru rijeË bulín oznaËava drvenu kuglu za ciljanje u 7. Encyclopaedia Britannica 2001 Deluxe ista ta boÊa u Bolu naziva balîn. Prema Ivi- Edition CD-ROM. (1994.-2001.). ci BuviniÊu, na BraËu je za boÊu u uporabi boÊarstvu, a glagol bulìnat znaËi gaati bu- Boules. Copyright©1991-2001. i naziv bulin koji se, meutim, u Gornjem lin (Magner i JutroniÊ, 2006., 18). Igra na Encyclopaedia Britannica Inc. Humcu naziva lëk, u mjestu Murvica i u balote se na otocima joπ naziva i zog na ba- 8. DUDEN - Deutsches Bolu bäk, u Praænicama môli, a buÊa se mo- lote (MaroviÊ, 1999., 14). Dakle, rijeË zog Universalwörterbuch. (2003). 5. izdanje. æe tuÊi ispod i iznad ruke. Pod nazivom ba- se rabi i u znaËenju igra i u znaËenju teren (str. 914, 970). Mannheim: Bibliographisches Institut & F.A. canje podrazumijevaju se i bliæanje, πto je (za boÊanje). Zogadur je igraË, a svaki Brockhaus Ag, Langenscheidt KG. igraË ima svoj mot (MaroviÊ, 1999., 14), nastojanje da se boÊa dovalja πto bliæe buli- 9. MatkoviÊ, D. (2004). RjeËnik frazema i nu, i izbijanje, πto je naziv za pokuπaj poga- odnosno specifiËan naËin (pokret) prigo- poslovica govora Vrboske na otoku anja bulina bacanjem boÊe u paraboli (Mr- dom bacanja. Hvaru. (str. 44). Jelsa: Ogranak Matice Ëela, 1995., 4). Bliæati se joπ kaæe i valjati i Iako relativno stara igra, boÊanje je i dalje hrvatske. koπtivät (MrËela, 1995., 4) te prema boÊar- omiljena πportska igra koju na hrvatskoj 10. ©imunoviÊ, P. (2006). RjeËnik braËkih skom sucu Ivici BuviniÊu-Banu , u obali i otocima igraju starosjedioci - bilo kao Ëakavskih govora. (str. 58, 59, 85, 595). koπtät Supetar: Brevijar. Praænicama kuπtät, ali i oprëπat. Zanimlji- rekreativnu igru, dakle, kao zabavu, bilo kao 11. Magner, Th. F. i JutroniÊ, D. (2006). vo je kako se za igraËe koji su kod bulina istinsku natjecateljsku aktivnost - koja ima RjeËnik splitskog govora/A dictionary of kaæe da su dole, a za igraËa koji baca boÊu sva obiljeæja πporta: pravila, omeeno mje- Split dialect. (str. 8, 14, 18). Zagreb: da je gore. Tûjät znaËi bacati, npr., büÊu, sto (igraliπte) na kojemu se igra i natjecanja. Durieux, Dubrovnik University Press.

47 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:31 Page 48

1 Zanimljiva fotografija. Autor je u ©PORTSKA FOTOGRAFIJA pravom trenutku reagirao i pritisnuo okidaË. Ono πto je posebice zanimljivo je dostatno neoπtra pozadina (mala dubinska oπtrina jer je rabljen Fotografiramo uskokutnik), snijeg u prednjem planu, sveukupno dobra kompozicija. Samo je πteta, ali na to se nikako nije moglo skijanje Piπe Kreπimir MikiÊ utjecati, πto je noga prekrila desni πtap.

Zima je. Prije nego πto se sami okuπamo u snimanju zimskih 2 Joπ jedan izvrstan primjer motiva, a posebice skijanja, pogledajmo kako to Ëine drugi fotografske zabiljeæbe skijanja. Mogli bismo reÊi da je to πkolski primjer za tumaËenje πto daje dijagonala 1 u slici. Dijagonalna pozicija joπ viπe podcrtava dinamiku, brzinu, πto je na ovoj fotografiji oËito. ©portaπ je odliËno smjeπten unutar okvira slike.

3 Brzina pri skijanju prikazana na odliËan naËin. Da je joπ k tome reduciran dio snijega u prednjem planu (da nemamo pola snijega i pola skijaπa na povrπini slike) - Ëime skijaπ ne bi bio toliko pritisnut uz gornji dio slike (zauzimao bi viπe prostora) - fotografija bi bila pun pogodak.

4 Kod ove fotografije morat Êemo biti neπto stroæi. Fotograf nije obraÊao dovoljno pozornosti na rubove slike pa je dosta grubo rezan dio slike koji je vrlo vaæan (skije, noge skijaπa). Druga se zamjerka odnosi na æarku crvenu boju u drugom planu slike koja dosta iritira. Sve u svemu, πarenilo boja i slova.

5 NeobiËna fotografija s tri dominantna motiva. Skijaπ u prednjem planu, drugi skijaπ kojeg vidimo kroz noge prednjeg skijaπa i πuma u pozadini. Zbog kompozicijskog 2 rasporeda nekako i naπe oko luta od jednog motiva k drugom. Stoga prednji skijaπ, koliko god dominira unutar okvira, ne dolazi maksimalno do izraæaja.

6 Za kraj prikazujemo fotografiju kakvu bi snimili mnogi fotografi poËetnici. Relativno sitan skijaπ na velikoj bijeloj pozadini i to najËeπÊe u srediπtu slike, krajnje simetriËno. ©to je rezultat takvog fotografskog pristupa? Dosada, nezanimljivost. OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:31 Page 49

Fotografski savjetnik

Nastavljamo s razmiπljanjima o moguÊnosti i svoju umjetni- mediju fotografije, o snimanju. Ëku nadarenost. 4 • Ako ni vama fotografija niπta • Mnogo je onih koji misle da ne govori, drugima Êe reÊi se bave fotografijom jer ne- joπ manje. Slavni fotograf prestano priËaju o novim Ansel Adams jednom je re- modelima aparata. To su kao: „Kad neπto snaæno ljudi skloni tehnici, a manje osjeÊam, snimim fotografiju. fotografiji kao umjetniËkom Ne pokuπavam objaπnjavati izrazu. svoje osjeÊaje”. • Fotograf nije znanstvenik. • Dobra fotografija ne nastaje On teæi postati umjetnikom tako da se na motiv usmjeri koji samo primjenjuje odre- skupi fotografski aparat s enu tehniku da bi oslobo- dobro odabranim tehniËkim dio svoje vizije. Stoga se ni- parametrima! kad nemojte optereÊivati te- • Fotografirati se moæe nauËi- hnikom. Ona je samo prvi ti ËitajuÊi tehniËku literaturu, korak. Vrijeme radije troπite promatranjem slika likovnih na kreativnost. umjetnika i fotografa i ek- sperimentiranjem fotografi- rajuÊi, propitujuÊi tehniËke

5 6 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:31 Page 50

PUBLICISTIKA

Blago za svakoga Najvaænija sporedna stvar Osijeka Blago olimpijskih igara Naprijed naπi bijelo-plavi Autor: Neil Wilson uz suradnju Centra za 1947.-2007. olimpijske studije MOO-a Glavni urednik: Ruer Jeny Autor: Dragutin Keræe Oblikovanje i priprema za tisak: Dr. Ink, e-projekt Urednik: Antun Fijala Godina i mjesto izdavanja: 2008., Kina Recenzent: Andrija VekiÊ Stranica: 62; format: 31x26,5 cm Oblikovanje i priprema za tisak: Grafika, Osijek IzdavaË: Carlton Books Ltd 2008, Znanje d.d. Godina i mjesto izdavanja: 2007., Osijek Tisak: Kina Stranica: 224; format: 24x33 cm IzdavaË: Grafika, OSijek Tisak: Grafika, Osijek a πportaπe i sve koji vole πport 2008. godina ostat Êe Z upamÊena kao godina XXIX. olimpijski igara suvremenog doba. Knjiga "Blago olimpijskih igara" za sve epota igre, strast i uzbuenje, nepredvidivost kraja, nas joπ je jedan vaæan publicistiËki doprinos razumijevanju Ljgrupni πport, æivotni πport ili igra æivota - sve su to πporta i poruke koje olimpijske igre nose. NeobiËnost, epiteti koje moæemo vezati uz nogomet. Ni grad Osijek posebnost, ali i zanimljivost knjige je u konceptu pisanja. nije bio imun na ljepotu nogometne igre koja traje, eto, veÊ Pregled igara od ideje do 2008. godine dan je na poseban drugo stoljeÊe. Novinar i publicist Drago Keræe odluËio se na naËin koji Ëitatelja dræi zainteresiranim svakim okretom zabiljeæbu povijesti πportskog kluba koji prati godinama. stanice. Uz faktografski dio, stranice ilustracija vode nas PrateÊi novinske napise i arhivu, Keræe nas vodi kroz slikom kroz dane pojedinih olimpijskih igara. Usto, svake druπtvenu uvjetovanost πportskog razvoja poslije 1945. Godine, su igre ilustrirane posebnim dodacima: od preslika iz Ëega je 27. veljaËe 1947. proizaπlo Fiskulturno druπtvo originalnog, rukom pisanog zapisnika s Pariπkog kongresa Proleter, koje 1962. godine mijenja ime u Slavonija, a 1967. u atletiËara 1894., na kojem je odluËeno da se ponovo NK Osijek. Vrlo precizno, faktografski toËno, autor piπe o pokrenu moderne olimpijske igre, do dnevnika atletiËara, vaænim trenucima, dogaajima, sastavima, igrama, susretima, pisma Pierrea de Coubertina Theodoreu Rooseveltu, uspjesima i padovima kluba koji je obiljeæio ne samo podrobnog preliminarnog izvjeπtaja o dogaajima 5. rujna nogometni svijet, nego i druπtvo i grad koji s njim i zbog njega 1972. kad su arapski teroristi u Muenchenu za taoce uzeli æivi. To je i klub u kojem su nastali veliki nogometaπi koji su izraelske πportaπe i joπ mnogo zanimljivih dodataka koji obiljeæili ne samo NK Osijek, nego i hrvatsku reprezentaciju, a nas vode u vrijeme dogaanja. Predsjednik MOO-a Jaques usuujemo se reÊi i svjetski nogomet. Meu njima su svakako Rogge najbolje opisuju vrijednost knjige naglaπavajuÊi u Davor ©uker, Goran VlaoviÊ, Igor CvitanoviÊ, Jurica Vranjeπ, predgovoru, meu ostalim, da "knjiga nije samo kronika Tomislav Rukavina, Danijel PranjiÊ… Bogato ilustrirana suvremenih igara, nego i knjiga koja, kroz veliËanstvenu fotografijama, dokumentima, a pisana novinarski zbirku olimpijskog muzeja, otkriva Ëitko, predstavlja knjigu za znalce i Ëaroliju i Ëudesnu ljudsku ljubitelje nogometa. Zato ju je pustolovinu olimpijskih moæda i najbolje uzeti igara". u ruke i proËitati je kao povjesnicu vremena u kojem smo æivjeli ili æivimo, ali i povjesnicu πporta koji je najvaænija sporedna stvar na svijetu.

50 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:31 Page 51

Piπe Milena DragiπiÊ

Zadnja crta obrane Svi na skijanje »uvari Hajdukove mreæe Hrvatska πkola skijanja Autor: Jurica GizdiÊ Naziv knjige: Hrvatska πkola skijanja Urednik: Mihovil Radja Autor: Grupa autora Demo Team Recenzent: Ante DoriÊ Produkcija: Izrsnost by Reprograph Oblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊ Stranica: 48; format: 15x19,5 cm Godina i mjesto izdavanja: 2008., Split IzdavaË: Hrvatski zbor uËitelja i trenera skijanja Stranica: 144; format: 20,5x27 cm IzdavaË: Hrvatski nogometni klub Hajduk kijanje, bijeli πport koji nam je donio obilje Tisak: Sutontisak, Split S olimpijske radosti, posljednjih je godina u nas veoma popularno - mnogi ljudi, od najmlae do treÊe dobi, za zimskih mjeseci uæivaju u radostima skijanja. aπ najplodniji πportski publicist Jurica GizdiÊ Zato je Hrvatski zbor uËitelja i trenera skijanja ponudio pozabavio se i Hajdukovim vratarima o kojima je N priruËnik upotpunjen CD-om svima koji æele nauËiti ili napisao knjigu u izdanju NK Hajduk. Dobro mu poznatim usavrπiti skijanje. stazama uputio se istraæivati i prikupljati podatke o PriruËnik je podijeljen u tri dijela: na osnovnu, nogometaπima koji brane mreæu od silovitih napada naprednu i natjecateljsku πkolu skijanja. Vrlo desetorice suparniËkih igraËa. Prvi vratar Hajduka bio je jednostavnim, a opet vrlo struËnim pedagoπkim i Joseph Buchberger koji je za "bile" branio 16 puta. metodiËkim pristupom priruËnik izlaæe skijaπke lekcije Naslijedio ga je Luka Kaliterna pa Miloπ Rodin, Otmar koje je jednostavno slijediti. Od osnovnih uputa kao πto je Gazzari i tako sve do danaπnjih dana. U sluæbenom upoznavanje sa skijaπkom opremom, elemenata skijaπke natjecateljskom razdoblju od 1920. do 2008. godine meu tehnike preko koriπtenja skijaπkih æiËara do natjecateljskih splitskim je vratnicama stajalo 60 golmana. O svima njima tehnika, svatko moæe pronaÊi dio koji Êe nauËiti ili koji GizdiÊ piπe vrlo lijepo, prolazeÊi njihove osobne uspone i Êe ga podsjetiti na neke zaboravljene osnove i, πto je joπ padove, prve nastupe, nastupe za reprezentaciju, ne libeÊi vaænije, uz odliËne foto ilustracije. Stoga priruËnik se pritom - slijedeÊi dokumente koje je prikupio - preporuËamo svima koji ove godine, prvi ili stoti put, ocjenjivanja njihovih πportskih dosega. Svakom vrataru kreÊu na skijaπke staze. posvetio je podjednak prostor, a fotografija nas podsjeÊa na lica s kojima smo tijekom godina bili na golu velikog Meutim, priruËnik ima i jednu, malu ali ipak, manu. nogometnog kluba. Autor se potrudio navesti i imena Naime, uz pohvale svima koji su radili na priruËniku, golmana koji su branili na nesluæbenim natjecanjima, njih nema imena onih koji su sudjelovali tijekom njegova ukupno 44, πto, kako sam navodi, ne znaËi da moæda nastanka, pa je stoga u uvodu navedeno nekoga nije i propustio. Joπ jednom malo osnovnih podataka o knjigom GizdiÊ se ponovo djelu. uvrπtava u kroniËare vremena nogometnih ljepota.

51 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:31 Page 52

Tko je tko u HOO-u do 2012. skih udruga i saveza OsjeËko-baranjske æupani- Nakon Ëetverogodiπnjeg mandata najviπih je), Nikola PerkoviÊ (Zajednica πportskih udruga upravljaËkih i izvrπnih tijela, HOO je odradio no- i saveza SisaËko-moslavaËke æupanije) i Doma- ve izbore u skladu sa Statutom i u predvienim goj ©timac (Hrvatski rock'n'roll savez). rokovima. Tako je odlukom Izborne skupπtine Olimpijci savjetnici VijeÊa HOO-a OD OLIMPA DO OLIMPA HOO-a 22. listopada 2008. novi (i dosadaπnji) Ëelni Ëovjek HOO-a u mandatnom razdoblju U iduÊem olimpijskom ciklusu (do 2012.) hr- 2008. - 2012. Zlatko Mateπa, izabran jednogla- vatski Êe olimpijci imati kljuËnu ulogu u radu ko- sno, sa 126 glasova. misija, savjetodavnih tijela VijeÊa HOO-a koje je 22. listopada odlukom Skupπtine pod vodstvom Na njegov prijedlog Skupπtina je potvrdila Ëe- Zlatka Mateπe dobilo povjerenje u novom man- tiri dopredsjednika HOO-a. To su Slavko Golu- datnom ciklusu. Tako Êe Zoran Primorac, πeste- æa, predstavnik Hrvatskog kluba olimpijaca, za- rostruki hrvatski olimpijac i osvajaË srebrne me- duæen za statusna pitanja πportaπa, Zakladu hrvat- dalje u stolnom tenisu (OI Seoul 1988.), Ëlan Hr- skih πportaπa i Odbor za neolimpijske πportove; vatskog kluba olimpijaca, aktivni πportaπ koji go- Luciano Suπanj, predstavnik Hrvatskog atlet- vori engleski, francuski, njemaËki i talijanski je- skog saveza zaduæen za razvoj πporta na lokalnoj zik, voditi Komisiju aktivnih πportaπa. U sasta- i regionalnoj razini, posebno Rijeke i Istre i vu Komisije na Ëijem je Ëelu sljedeÊe Ëetiri godi- Odbor lokalnog πporta; Danko RadiÊ, Hrvatski ne, gotovo su svi osvajaËi olimpijskih odliËja na koπarkaπki savez, zaduæen za odnose sa savezima OI Peking 2008. - Blanka VlaπiÊ (skok uvis, sre- olimpijskih πportova, meunarodne federacije, bro), Filip Ude (gimnastika, srebro), Martina regiju ©ibenika i πibenske æupanije te Odbor za ZubËiÊ (taekwondo, bronca) i Snjeæana PejËiÊ olimpijski program; Nada SenËar prva dopred- (streljaπtvo, bronca). Uz njih je i Ivica KosteliÊ, sjednica, predstavnica Hrvatskog saveza sinkro- nositelj prvog hrvatskog odliËja u skijanju u niziranog plivanja zaduæena za odnose s Hrvat- muπkoj konkurenciji uopÊe (ZOI Torino 2006.) skom gospodarskom komorom i Odbor zimskih te mlada karatistica Ema AniËiÊ, osvajaËica πportova. svjetskog seniorskog bronËanog odliËja. Za Ëlanove VijeÊa (Ëiji su Ëlanovi po funkciji Predsjednikom Komisije za meunarodnu Ëlan MOO-a Antun Vrdoljak, predsjednik suradnju imenovan je Gordan Koæulj, olimpi- HOO-a Zlatko Mateπa i svi dopredsjednici jac s triju igara, veleposlanik πporta, tolerancije i HOO-a) imenovani su: Duπko Mrduljaπ, pred- fair playa pri VijeÊu Europe, aktivni promicatelj stavnik Hrvatskog veslaËkog saveza zaduæen za kulture i olimpijske izobrazbe Hrvatskog olimpij- suradnju s MZOS-om u primjeni Zakona o πpor- skog odbora. »lan je Hrvatskog kluba olimpijaca tu, odnos s braniteljskim udrugama te regije Spli- vrsni poznavatelj meunarodne organizacije ta i Dalmacije; Ivan ©koro, Hrvatski gimnastiËki πporta i olimpizma. Gordan Koæulj, koji takoer savez, zaduæen za realizaciju treÊeg πportskog govori viπe stranih jezika, zavrπio je politiËku programa HTV-a i odnose s medijima; Morana ekonomiju na Berkeleyju (University of Califor- PalikoviÊ Gruden, Hrvatski klizaËki savez, za- nia). duæena za odnose s gradom Zagrebom, pitanja Obje Êe komisije imati vaænu ulogu u pro- πportskih objekata u Zagrebu, fair play i Komisi- miπljanju uvjeta za πkolovanje vrhunskih πportaπa ju za æene u πportu; Zvjezdana Tuma Pavlov, te njihovo ukljuËivanje u struËne i upravljaËke Glavni predstavnica Zajednica πportskih udruga i saveza poslove, uz ËvrπÊu suradnju sa srodnim komisija- Æupanije osjeËko-baranjske, zaduæena za lokalni ma Europskih olimpijskih odbora i Meunaro- πport Osijeka i Æupanije, odnose s Hrvatskim sve- dnog olimpijskog odbora. Svesrdnu pomoÊ u ra- uËiliπnim πportskim savezom i Hrvatskim πkol- du, uz HOO, imat Êe u institucijama hrvatskog skim πportskim savezom; Miho GlaviÊ, Hrvatski πporta, od Hrvatske olimpijske akademije do Mi- skijaπki savez, zaduæen za financije i nadzor; Go- nistarstva znanosti, obrazovanja i πporta. dogaaji u ran Sukno, Hrvatski vaterpolski savez, sa zadu- æenjima u podruËju struËnog rada, trenera i regi- Nema πporta bez znanosti onalno juænu Hrvatsku; Marijan Maras, Zagre- Hrvatski olimpijski odbor i Kinezioloπki fakul- baËki πportski savezi, zaduæen za odnose s gra- tet SveuËiliπta u Zagrebu potpisali su 1. prosinca dom Zagrebom i za izgradnju doma hrvatskog 2008. na Kinezioloπkom fakultetu SveuËiliπta u πporta na Jarunu; Marijan Klanac u ime Zaje- Zagrebu sporazum o suradnji, obvezujuÊi se na Hrvatskom dnice πportskih udruga i saveza Zadarske æupani- spregu znanosti u πportu i primjenu znanja u pra- je, pokriva lokalni πport, regiju otoka i regiju gra- ksi. Krajnji interes hrvatskog πporta trebao bi biti da Zadra; Boris MesariÊ u ime Hrvatskog ruko- zajedniËki institut za razvoj πporta, procjena je metnog saveza, zaduæen za podruËje sponzora i dekana Kinezioloπkog fakulteta Dinka Vulete ko- marketinga; Ivo Goran Munivrana, Hrvatski ji je sporazum potpisao u ime Kinezioloπkog fa- maËevalaËki savez, zaduæen za suradnju s meu- kulteta. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, ocije- olimpijskom narodnim πportskim federacijama i drugim insti- nivπi dosadaπnju suradnju dviju institucija vrlo tucijama izvan MOO-a; Dragutin Kamenski, uspjeπnom, smatra da πporta nema bez znanosti te Hrvatski ragbi savez, zaduæen za πportsku infra- da njezine discipline mogu znatno utjecati na na- strukturu i njene standarde. predak svih njegovih potencijala - natjecateljskih, U Nadzornom su odboru do 2012. Ivan Jelen- rekreativnih, ekonomskih, gospodarskih… Kon- ËiÊ, predsjednik, te Ëlanovi Marijan JuriÊ, Æelj- kretizacija suradnje osobito bi se trebala pokaza- odboru ko KlariÊ, Duπko KrstuloviÊ i Æeljko ©iriÊ. ti uËinkovitom u obrazovanju trenerskog i drugog Za Ëlanove EtiËkog odbora HOO-a 21. prosin- struËnog kadra na dodiplomskom, diplomskom i Napisala ca imenovani su Josip Δuk (Hrvatski streljaËki poslijediplomskom studiju, u istraæivaËko-ra- Radica Jurkin savez), Darko Δuruvija (Hrvatski savez sinkro- zvojnom podruËju, kao i u primjeni πportske dija- niziranog plivanja), Katica Ileπ (Zajednica πport- gnostike. OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:31 Page 53

Proslava najboljih - Veliki dan hrvatskog πporta 2008. Prigodnom sveËanoπÊu u Hrvatskom narodnom kazaliπtu u Zagrebu 21. prosinca odr- æan je Veliki dan hrvatskog πporta kojim se obiljeæava priznanje meunarodne olimpijske obitelji i na kojem se, prema tradiciji i pravilima HOO-a, proglaπavaju najbolji πportaπi, ekipe i treneri u godini, te dodjelju- je najviπa Nagrada Hrvatskog olimpijskog odbora „Matija Ljubek” za osobite zasluge u πportu. Svi slavljenici 2008. DomaÊin proslave Velikog dana, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, u nazoËnosti ugledni- Blanka ka iz dræavnog i vrha grada Zagreba te iz VlaπiÊ πportskog i javnog æivota - predsjednika Sa- bora Luke BebiÊa, i Filip dopredsjednice Ude Vlade Jadranke Ko- sor, izaslanika predsjednika Stjepana MesiÊa, savjetnika za πport Æeljka Ma- Dobitnici nagrade “Matija Ljubek” za 2008. taje, zagrebaËkog gradonaËelnika Mi- stu na Olimpijskim igrama u Tamara Boroπ, Sandra PaoviÊ, Andrea Baku- la, Cornelia Vaida - EP 3. mjesto, St. Peters- lana BandiÊa i Ëlana Pekingu 2008. - posudbu Ëam- burg, Rusija (4. - 12. listopada 2008.) MOO-a iz Hrvatske ca danskoj posadi u presu- i prvog predsjedni- dnom, zavrπnom plovu regate, Najuspjeπnija hrvatska muπka ekipa: ka HOO-a Antuna dodijeljena je Nagrada HOO-a hrvatska rukometna reprezentacija - Petar Vrdoljaka - s osobi- za fair play. Hrvatska posada MetliËiÊ, Vjenceslav SomiÊ, Mirko AliloviÊ, tom je paænjom za- CupaË - Kostov dobitnik je i Dragan JerkoviÊ, Nikπa Kaleb, Renato SuliÊ, Iva- Zlatko Mateπa hvalio svima koji su nagrade za fair play Meuna- no BaliÊ, Domagoj Duvnjak, Blaæenko LackoviÊ, i Josip »op prethodne godine rodnog olimpijskog odbora u Igor Vori, Davor DominikoviÊ, Zlatko Horvat, Drago VukoviÊ, Denis ©poljariÊ, Josip ValËiÊ, hrvatskom πportu 2008. TonËi ValËiÊ, Ivan ΔupiÊ, Ljubo VukiÊ - dodali nove vrijednosti. To su olimpijska EP 2. mjesto, Norveπka (17. - 27. sijeËnja 2008.) odliËja, njih pet, viπe od 270 odliËja sa svjet- Izbor najuspjeπnijih: ©portaπica - najveÊa nada skih i europskih natjecanja, nove πportske hrvatskog πporta: dvorane, zimska plivaliπta i atletske staze…, Najuspjeπnija hrvatska πportaπica: taekwondoaπica Martina ZubËiÊ - OI 3. ali i zajedniËko promiπljanje o boljitku πpor- atletiËarka Blanka VlaπiÊ - OI 2. mjesto, mjesto (bronËano olimpijsko odliËje) do 57 ta, ukljuËujuÊi i medijski doprinos uvoe- skok u vis (srebrno olimpijsko odliËje) Pe- kg, Peking, Kina (8. - 24. kolovoza 2008.) i njem treÊeg programa HRT-a. king, Kina (8. - 25. kolovoza 2008.), SP dvo- EP 2. mjesto kategorija do 59 kg - Rim, Itali- Za izniman doprinos razvoju πporta HOO je rana 1. mjesto, skok u vis, Valencia, ©panjol- ja (10.-13. travnja 2008.) svoju najviπu nagradu „Matija Ljubek” dodi- ska (7. - 9. oæujka 2008.) i pet prvih mjesta ©portaπ - najveÊa nada hrvatskog πporta: Zlatne lige. jelio Ëetvorici πportskih uglednika i udruzi atletiËar Marin Premeru - SJP 2. mjesto, disk koja je 2008. proslavila 100. obljetnicu dje- Najuspjeπniji hrvatski πportaπ: - Bydgoszcz, Poljska (8. - 13. srpnja 2008.) i lovanja. Dobitnici su Marijan KraljeviÊ, gimnastiËar Filip Ude - OI 2. mjesto (srebrno SJP 3. mjesto, kugla - Bydgoszcz, Poljska (8. Dragan MilanoviÊ, Zorislav SrebriÊ, olimpijsko odliËje), konj s hvataljkama, Pe- - 13. srpnja 2008.) Tomislav ©epec i ©portsko druπtvo „Pri- king, Kina (8. - 24. kolovoza 2008.) i EP 2. Najuspjeπniji hrvatski treneri: morje ’08”, Rijeka. mjesto, konj s hvataljkama - Lausanne, ©vi- Joπko VlaπiÊ i Bojan MarinoviÊ - atletika Dvojcu olimpijske jedriliËarske posade klase carska (7. - 11. svibnja 2008.) (Blanka VlaπiÊ). 49er Petru CupaËu i Pavlu Kostovu te nji- Najuspjeπnija æenska πportska ekipa: Najuspjeπniji promicatelj Hrvatske u svijetu hovom treneru Ivanu Bulaji za fair play ge- hrvatska stolnoteniska reprezentacija - 2008.: Blanka VlaπiÊ.

ProraËun u 2009. ali i pripreme za Zimske olimpijske igre u Van- nastup izmeu 95 i 130 hrvatskih πportaπa u 18 153.754.645,00 kuna couveru 2010. (Kanada), za ljetne Olimpijske πportova. igre u Londonu 2012. (Velika Britanija). Na Troπkovi programa javnih potreba πporta dr- Velika domaÊinstva πportskoj Europi XVI. mediteranskim igrama u Pescari predvia æavne razine o kojem, prema Zakonu o πportu, Hrvatska i hrvatski πport u posljednjem su se nastup 173 πportaπa u 27 πportova i sredstva u skrbi HOO, 2009. godine iznosit Êe 153,754.645 kvartalu 2008. odradili dva velika domaÊinstva iznosu 7,7 milijuna kuna. Pravo na pripreme i su- kuna, odluka je Skupπtine HOO-a na sjednici 21. πportskoj Europi. I dok je prvo, Europsko prven- prosinca u Zagrebu. Ova je godina poËetak niza djelovanje imaju πportaπi koji su razvrstani u I. i stvo u dæudu za mlae seniore (www.u23ju- olimpijskih i drugih viπeπportskih priredbi u ci- II. kategoriju vrhunskih πportaπa, a na prijedlog do.hr) od 21. do 23. studenoga u Zagrebu, dalo klusu do 2012.; prve su na redu Mediteranske struke i πportaπi III. kategorije u olimpijskim di- novi zamah hrvatskom i europskom judu, oku- igre 2009. u Pescari (Italija), Olimpijski festival sciplinama uzrasta do 23 godine. Za London pivπi najbolje πportske borce i duænosnike, rije- europske mladeæi (zimsko i ljetno izdanje), Igre 2012. Skupπtina je usvojila plan za Ëetverogo- Ëko domaÊinstvo Europskom plivaËkom prven- mladeæi Alpe-Jadran (zimsko i ljetno izdanje), diπnje razdoblje u kojem bi se osigurali uvjeti za stvu u malim bazenima od 11. do 14 prosinca Ç

OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:31 Page 54 Ç (www.rijeka2008.com) obogatilo je hrvatsko pli- uzora u mobilizaciji za πportski odgoj mladeæi predsjednika Komisije za πportsko graditeljstvo vanje s Ëetiri medalje i 14 rekorda, a meunaro- koja, kako je naglasio ministar, ima pravo na do- HOO-a Kreπimira Ivaniπa, 10. studenoga u sje- dno sa 17 svjetskih i 14 europskih rekorda. bro u πportu i druπtvu. diπtu HOO-a u Zagrebu ugostili pobjedniËki tim - Sanja JovanoviÊ s dvije zlatne medalje, na 50 arhitekte Studija 3LHD (www.3lhd.com) iz Za- ©portska dvorana u Balama m leno i svjetskim rekordom, te na 100 m leno greba, ËestitajuÊi im u ime olimpijske obitelji na i europskim rekordom, proglaπena je najuspjeπni- Jedinstvena πportska dvorana u istarskom gra- svjetskom priznanju. Pobjeda πportske dvorane u jom plivaËicom EP-a 2008. Duje Draganja osvo- diÊu Bale i njezin projektni tim Studio 3LHD: Balama u konkurenciji svjetskih πportskih obje- jio je bronËano odliËje na 50 m slobodno, kao i u BegoviÊ, DabroviÊ, GrozdaniÊ-BegoviÊ, Novak, kata pobjeda je koncepta racionalne i jeftine gra- πtafeti 4x50 m slobodno s Marijem TodoroviÊem, VuËiÊ i MikeliÊ, pobjednici su I. svjetskog festi- dnja koja poπtuje prirodan okoliπ i autohtone ma- vala arhitekture u Barceloni 2008. u konkurenciji Aleksejem Puninskim i Brunom BarbiÊem. terijale, a koji olimpijski pokret smatra kljuËnim πportske arhitekture (npr. stadioni Wembley u u odræivom razvoju, naglasio je predsjednik Dobitnici Dræavne nagrade πporta Londonu i PtiËje gnijezdo u Pekingu). Prema HOO-a Zlatko Mateπa, dodajuÊi da je dvorana u "Franjo BuËar" ocjeni meunarodnog suda upravo je ta, primar- Balama dokaz hrvatske uspjeπnosti i model dalj- Na sveËanosti u Preporodnoj dvorani u no πkolska πportska dvorana - veliËine 1000 Ëe- njeg promiπljanja u πportskoj infrastrukturi. OpatiËkoj ulici u Zagrebu, 24. studenoga, dodi- tvornih metara i izgraena prije dvije godine, trajno jednostavna za koriπtenje i s cijenom od 7,5 Franjo Prot novi predsjednik HOA-e jeljene su Dræavne nagrade za πport „Franjo milijuna kuna - primjer uklopljenosti suvremene Hrvatska olimpijska akademija dobila je 3. BuËar” 2008. arhitekture u tradicionalni kontekst. prosinca novog predsjednika Upravnog VijeÊa Nagradu koja nosi ime utemeljitelja hrvatskog Tim su povodom predsjednik i glavni tajnik Franju Prota, sveuËiliπnog profesora Ki- olimpizma za æivotno djelo dobili su Ivo Cipci, HOO-a, Zlatko Mateπa i Josip »op, u nazoËnosti nezioloπkog fakulteta u Zagrebu, doktora kinezi- Æeljko Mataja i Josip ModriÊ, dok je 12 ravno- oloπkih znanosti i visokog πportskog duænosnika pravnih godiπnjih nagrada uruËeno Branimiru u taekwondou. Za Ëlanove imenovani su Anton BudetiÊu, Igoru Koprivnikaru, Darku Kralju, Tutor, Nenad Zvonarek, Nevenka Breuslauer i Boπku Lozici, Mateju MamiÊu, Vlatku Marko- Josip »op kojem je ovo, kao i Franji Protu drugi viÊu, Snjeæani PejËiÊ, Mirni Rajle-Broanac, mandat. Na duænosti predsjednika Hrvatske Sandri ©ariÊ, Filipu Udeu, Martini ZubËiÊ te olimpijske akademije kojoj je osnivaË Hrvatski Hrvatskoj udruzi zdravstvenih djelatnika u koπar- olimpijski odbor, a koja je 2003 registrirana kao ci. ustanova, do imenovanja Franje Prota bio je pred- Nagrade su uruËili ministar znanosti, obrazo- sjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko vanja i πporta Dragan Primorac i predsjednik Oc- Mateπa. jenjivaËkog suda Dinko Vuleta koji su, uz Ëes- titke dobitnicima, dali za pravo utjecaju πportskih

54 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:32 Page 55 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:32 Page 56 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:32 Page 57 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:32 Page 58 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:33 Page 59 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:33 Page 60 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:33 Page 61 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:33 Page 62 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:33 Page 63 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:34 Page 64 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:34 Page 65 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:34 Page 66 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:34 Page 67 OLIMP-prelom 29 1/11/09 20:35 Page 68