Elaborat Zaštite Okoliša

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

Zahvat: DV 110kV Tumbri – Botinec 2

travanj 2021.

DV 110kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sadržaj:

1. UVOD ...... 1

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 3 2.1. TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPISE ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 3 2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 3 2.2.1. OPIS TRASE DALEKOVODA...... 3 2.2.2. PREGLED OSNOVNIH TEHIČKIH PODATAKA ...... 6 2.3. PRIKLJUČNE TOČKE I TRASA DALEKOVODA ...... 6 2.3.1. Stupovi ...... 7 2.3.2. Ugradnja sustava za siguran rad ...... 7 2.3.3. Temelji ...... 7 2.3.4. Užad ...... 8 2.3.5. Izolacija ...... 9 2.3.6. Uzemljenje ...... 9 2.3.7. Radovi na drugim objektima ...... 9 2.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ...... 13 2.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA I PRITISAKA NA OKOLIŠ ...... 13 2.6. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA . 13

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ...... 14 3.1. LOKACIJA ZAHVATA ...... 14 3.2. RELEVANTNI DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA ...... 15 3.2.1. PROSTORNI PLAN GRADA ZAGREBA ...... 15 3.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA ...... 21 3.3. KLIMA ...... 25 3.4. KVALITETA ZRAKA ...... 28 3.5. GEOLOŠKE, HIDROGEOLOŠKE I SEIZMIČKE ZNAČAJKE ...... 30 3.6. PEDOLOŠKE ZNAČAJKE ...... 31 3.7. VODNA TIJELA ...... 32 3.7.1. Površinske vode ...... 32 3.7.2. Podzemne vode ...... 43 3.7.4. Zone sanitarne zaštite ...... 45 3.7.5. Opasnost od poplava ...... 45 3.8. BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE ...... 46 3.9. ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE ...... 48 3.10. EKOLOŠKA MREŽA ...... 49 3.11. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE ...... 50 3.12. KULTURNA DOBRA ...... 57 3.13. ŠUME ...... 57

I-03-0784 I DV 110kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.14. DIVLJAČ I LOVSTVO ...... 59 3.15. NASELJA I STANOVNIŠTVO ...... 60 3.16. INFRASTRUKTURA ...... 63

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 66 4.1. OPIS I OBILJEŽJA MOGUĆIH UTJECAJA ...... 66 4.1.1. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA ...... 66 4.1.2. UTJECAJ NA KLIMATSKE PROMJENE ...... 66 4.1.3. UTJECAJ NA VODE ...... 71 4.1.4. UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDU ...... 71 4.1.5. UTJECAJ NA BIO – EKOLOŠKE ZNAČAJKE ...... 72 4.1.6. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE...... 73 4.1.7. UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU ...... 73 4.1.8. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ ...... 73 4.1.9. UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU ...... 74 4.1.10. UTJECAJ NA ŠUME ...... 74 4.1.11. UTJECAJ NA DIVLJAČ I LOVSTVO ...... 75 4.1.12. UTJECAJ NA NASELJA I STANOVNIŠTVO ...... 75 4.1.13. UTJECAJ BUKE ...... 76 4.1.14. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA ...... 76 4.1.15. ELEKTROMAGNETSKI UTJECAJI DALEKOVODA ...... 77 4.1.16. UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU ...... 78 4.1.17. UTJECAJ U SLUČAJU IZNENADNOG DOGAĐAJA ...... 78 4.1.18. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ...... 79 4.1.19. KUMULATIVNI UTJECAJI ...... 79

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 81

6. IZVORI PODATAKA ...... 82 6.1. POPIS PROPISA ...... 82 6.2. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA ...... 83 6.3. PODLOGE ...... 83

7. PRILOZI ...... 84 PRILOG I: PRESLIKA RJEŠENJA MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE – SUGLASNOST OVLAŠTENIKU EKONERG D.O.O. ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 84 PRILOG II - PRESLIKA RJEŠENJA MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE – SUGLASNOST OVLAŠTENIKU EKONERG D.O.O. ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE PRIRODE ...... 95

I-03-0784 II DV 110kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Popis Tablica:

Tab. 3.4-1. Kvaliteta zraka na području Grada Zagreba u razdoblju od 2016.- 2019.godine ...... 29

Tab. 3.7-1: Karakteristike vodnog tijela CSRN0001_019, Sava ...... 33

Tab. 3.7-2: Stanje vodnog tijela CSRN0001_019, Sava ...... 35

Tab. 3.7-3: Karakteristike vodnog tijela CSRN0059_001, Kanal Sirota ...... 35

Tab. 3.7-4: Stanje vodnog tijela CSRN0059_001, Kanal Sirota ...... 37

Tab. 3.7-5: Karakteristike vodnog tijela CSRN0061_001, Oteretni kanal Sava-Odra ...... 37

Tab. 3.7-6: Stanje vodnog tijela CSRN0061_001, Oteretni kanal Sava-Odra ...... 39

Tab. 3.7-7: Karakteristike vodnog tijela CSRN0245_001, Stara Lomnica ...... 39

Tab. 3.7-8: Stanje vodnog tijela CSRN0245_001, Stara Lomnica ...... 41

Tab. 3.7-9: Karakteristike vodnog tijela CSRN0464_001 ...... 41

Tab. 3.7-10: Stanje vodnog tijela CSRN0464_001 ...... 43

Tab. 3.7-11: Stanje tijela podzemne vode CSGI_27 – ZAGREB ...... 44

Tab. 3.15-1: Prirodni prirast i ukupan saldo migracije u Gradu Zagrebu u razdoblju 2011.-2019...... 61

Tab. 3.15-2: Starosna struktura stanovništva Grada Zagreba ...... 62

Popis slika:

Sl. 2.3-1: Trasa postojećeg i planiranog dalekovoda s prikazanim točkama trase (1) ...... 11

Sl. 2.3-2: Trasa postojećeg i planiranog dalekovoda s prikazanim točkama trase (2) ...... 12

Sl. 3.1-1: Lokacija zahvata DV Tumbri - Botinec 2...... 14

Sl. 3.2-1: Prikaz zahvata (narančasto iscrtano) na Prostornom planu Grada Zagreba, izvod iz Kartografskog prikaza 1.A - Korištenje i namjena prostora ...... 17

Sl. 3.2-2: Prikaz zahvata (narančasto iscrtano) na Prostornom planu Grada Zagreba, izvod iz Kartografskog prikaza 2.A – Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetski sustav ...... 18

Sl. 3.2-3: Prikaz zahvata (crveno označeno) na Prostornom planu Grada Zagreba, izvod iz Kartografskog prikaza 3.A – Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora- Uvjeti korištenja 19

Sl. 3.2-4: Prikaz zahvata (narančasto iscrtano) na Prostornom planu Grada Zagreba, izvod iz Kartografskog prikaza 3.B – Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora- Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite ...... 20

I-03-0784 III DV 110kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.2-5: Prikaz zahvata (narančasto iscrtano) na Generalnom urbaništičkom planu Grada Zagreba, izvod iz Kartografskog prikaza– Korištenje i namjena prostora ...... 23

Sl. 3.2-6: : Prikaz zahvata (narančasto iscrtano) na Generalnom urbaništičkom planu Grada Zagreba, izvod iz Kartografskog prikaza– Elektronski sustav, pošta i telekomunikacije ...... 24

Sl. 3.3-1: Klimadijagrami meteoroloških postaja Zagreb - Maksimir i Zagreb - Grič ...... 25

Sl. 3.3-2: Ruže vjetrova na meteorološkim postajama Zagreb - Grič i Zagreb - Maksimir ...... 26

Sl. 3.3-3: Promjena prizemne temperature zraka (°C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno) ...... 27

Sl. 3.3-4: Promjena godišnje količine oborine (%) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno) ...... 27

Sl. 3.5-1: Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 95 godina ...... 31

Sl. 3.6-1: Pedološka karta lokacije zahvata ...... 32

Sl. 3.7-1: Vodno tijelo CSRN0001_019, Sava ...... 34

Sl. 3.7-2: Vodno tijelo CSRN0059_001, Kanal Sirota ...... 36

Sl. 3.7-3: Vodno tijelo CSRN0061_001, Oteretni kanal Sava-Odra ...... 38

Sl. 3.7-4: Vodno tijelo CSRN0245_001, Stara Lomnica ...... 40

Sl. 3.7-5: Vodno tijelo CSRN0464_001 ...... 42

Sl. 3.7-6: Grupirana tijela podzemne vode na prostoru Grada Zagreba (plavom strelicom označeno područje zahvata) ...... 44

Sl. 3.7-7: Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja za dio područja Grada Zagreba (crveno označena lokacija zahvata) ...... 45

Sl. 3.8-1: Kartografski prikaz područja zahvata na izvatku karte kopnenih nešumskih staništa RH ..... 47

Sl. 3.9-1: Lokacija planiranog zahvata s obzirom na zaštićena područja prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN, 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) ...... 48

Sl. 3.10-1: Kartografski prikaz područja ekološke mreže Natura 2000 na širem području lokacije planiranog zahvata ...... 49

Sl. 3.11-1: (LIJEVO) Krajobrazne regije (DESNO) Korištenje zemljišta ...... 50

Sl. 3.11-2: (LIJEVO) II razina kategorizacije krajobraza Grada - Opći krajobrazni tipovi (DESNO) III. Razina kategorizacije krajobraza Grada - Tipovi krajobraza ...... 51

Sl. 3.11-3: Prikaz lokacije zahvata i okolnih postojećih dalekovoda na kompozitnom TK/DOF prikazu 52

I-03-0784 IV DV 110kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.11-4:Kompozitna karta inventarizacije površinskog pokrova, načina korištenja tla (izvor: CLC) i krajobrazne strukture oko lokacije planiranog zahvata ...... 53

Sl. 3.11-5: Točka 1: Pogled sa ŽC 1047 na početak planirane trase, postojeću TS i postojeći 110kV dalekovod u naselju Donji Varoš. Trasa je planirana uz postojeći dalekovod prikazan na slici...... 55

Sl. 3.11-6: Točka 2: Pogled na planiranu trasu južno od naselja Graničari. Trasa je planirana uz postojeći dalekovod prikazan na slici...... 55

Sl. 3.11-7: Točka 2: Pogled na planiranu trasu sa zapadnog ruba naselja Strmec, uz kanal...... 55

Sl. 3.11-8: Točka 2: Pogled na planiranu trasu s čvorišta ŽC1043 i lokalnih prometnica između naselja Brezovica i Odranski Obrež...... 56

Sl. 3.11-9: Točka 2: Pogled na planiranu trasu s poljoprivrednih površina istočno od naselja Gornji Čehi. 56

Sl. 3.11-10: Točka 6: Pogled na postojeću TS Botinec i postojeći 110kV dalekovod u naselju Sveta Klara. Zahvat na ovoj dionici koristi postojeće stupove...... 56

Sl. 3.13-1: Prikaz trase na području gospodarskih jedinica Obreški lug (veći dio trase) i Stupnički lug (zeleno označeno – površine odjela, crveno označeno – trasa zahvata) ...... 58

Sl. 3.14-1: Karta lovišta XXI/1 „Obreški lug“ na području kojega se nalazi zahvat označen crvenom linijom ...... 59

Sl. 3.15-1: Broj stanovnika na području Republike Hrvatske prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine ...... 60

Sl. 3.15-2: Broj stanovnika na području Grada Zagreba prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine 61

Sl. 3.15-3: Stanovništvo Grada Zagreba prema djelatnostima ...... 62

Sl. 3.16-1: Cestovna mreža na području Grada Zagreba ...... 63

I-03-0784 V DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

1. UVOD

Predmetni DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 jedan je od elektroenergetskih objekata čija je izgradnja predviđena desetogodišnjim planom razvoja prijenosne mreže 2017. do 2026. Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o., a kojim bi se značajno ublažio problem zagušenja dijela prijenosne mreže grada Zagreba 110 kV nazivnog naponskog nivoa. Prijenosnu mrežu grada Zagreba općenito karakteriziraju izrazito dobra uzamčenost na 110 kV razini te visok stupanj instalirane snage proizvodnih objekata. Zbog prethodno navedenog javljaju se značajni problemi s velikim iznosima struja kratkog spoja, ali i moguća zagušenja u 110 kV mreži grada Zagreba i to ponajviše u slučaju ispada u 400 kV mreži (DV 400 kV Tumbri – Žerjavinec). Smanjeni angažmani proizvodnje EL-TO i TE-TO Zagreb nepovoljno utječu na sigurnost napajanja konzuma zagrebačkog područja koji bilježi kontinuirani rast. Ovaj utjecaj ponajprije se ogleda kroz povećano opterećenje 110 kV vodova kojima su zagrebačke prigradske TS 110/X kV vezane uz čvrsta čvorišta mreže. Analizom mreže, kao optimalno rješenje pokazala se izgradnja dodatnog takozvanog „teškog“ 110 kV voda između TS Tumbri i TS Botinec, uz nužnu rekonfiguraciju raspleta 110 kV vodova ispred TS Botinec. Spomenuta rekonfiguracija raspleta podrazumijeva uvod obje trojke DV 2x110 kV Rakitje – Botinec u TS Botinec te realizacija kabelskog priključka 110 kV voda iz TE-TO Zagreb na TS Botinec. Predmetni „teški“ DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 odnosi se na jednostruki dalekovod s dva vodiča u snopu čija trasa bi u načelu bila paralelna s trasom postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec, izuzev dijela trase ispred TS Botinec koji je predviđeno realizirati preko druge „trojke“ dvosistemske dionice postojećeg voda.

Planirani DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 imao bi istovrsne tehničke (građevinske i elektromontažne) karakteristike kao i postojeći spomenuti DV 110 kV Tumbri – Botinec, što je u skladu s postojećom prostorno-planskom dokumentacijom. Obzirom da je navedena druga „trojka“ dvosistemske dionice postojećeg voda trenutno iskorištena za uvod 110 kV voda iz TE- TO Zagreb u TS Botinec, preduvjet izgradnje predmetnog dalekovoda jest realizacija kabelskog priključka 110 kV voda iz TE-TO Zagreb na TS Botinec.

Opisanim tehničkim rješenjem osigurala bi se dvostruka 110 kV veza između TS Tumbri i TS Botinec dovoljne prijenosne moći, čime bi se uz rekonfiguraciju raspleta 110 kV vodova ispred TS Botinec značajno povećala sigurnost napajanja konzuma zapadnog (TS Rakitje) i južnog (TS Botinec) područja grada Zagreba.

I-03-0784 1 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

U skladu s navedenim izrađen je ovaj Elaborat zaštite okoliša za zahvat izgradnje dalekovoda.

Zahvat: DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 Prema Uredbi o procjenu utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17): PRILOG II. – 2.6. Prijenos električne energije vodovima napona 110 kV i više koji su u sklopu prijenosne mreže. Nositelj zahvata: Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., Kupska 4, 10000 Zagreb JP(R)S / JLS: Grad Zagreb Lokacija zahvata: K.o. Kupinečki Kraljevec, K.o. Odranski Obrež, K.o. Brezovica, K.o. Čehi, Grada Zagreb Ovlaštenik: EKONERG d.o.o., Koranska 5, 10000 Zagreb

I-03-0784 2 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1. TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPISE ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Prema PRILOGU II - popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, predmetni zahvat spada u kategoriju:

- 2.6. Prijenos električne energije vodovima napona 110 kV i više koji su u sklopu prijenosne mreže.

2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

2.2.1. OPIS TRASE DALEKOVODA Trasa planiranog predmetnog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 prolazi područjem Grada Zagreba kroz katastarske općine (K.o.) Kupinečki Kraljevec, Odranski Obrež, Brezovica i Čehi. Trasu predmetnog dalekovoda DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 predviđeno je, položiti u većem dijelu paralelno s trasom postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec, i to sa njegove sjeverozapadne strane. Od početne točke planiranog dalekovoda trasa se usmjerava prema sjeveroistoku do prvog stupa ispred TS 400/110 kV Tumbri (stup oznake T1) u duljini od oko 100 m. Od stupa oznake T1 trasa planiranog dalekovoda blago se lomi i u smjeru sjeveroistoka do kutnog zateznog stupa oznake T2 u duljini od približno 1 410 m. Na dionici između kutnih zateznih stupova oznake T1 i T2 trasa predmetnog dalekovoda je paralelna. U tom dijelu trasa planiranog dalekovoda prelazi preko nerazvrstane cestovne prometnice (Tumbri ulica) na udaljenosti od približno 210 m od kutnog zateznog stupa oznake T1 te preko županijskih cesta oznake Ž1047 (Kraljevečka cesta) i Ž1037 (Grančarska ulica), prolazeći pritom uglavnom poljoprivrednim područjem.

Od oznake T2 trasa predmetnog planiranog dalekovoda se lomi u smjeru sjevera/sjeveroistoka do iduće lomne točke (kutni zatezni stup oznake T3) u duljini od približno 1 260 m, pri čemu se trasa i dalje „proteže“ u zajedničkom koridoru sa postojećim DV 110 kV Tumbri – Botinec s jedne strane, dok s druge strane napušta koridor postojećeg DV 2x110 kV Mraclin – Tumbri. U tom dijelu trasa planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 „prati“ županijsku cestu oznake Ž1037 sa jugoistočne strane na udaljenosti od oko 300 m, prelazeći pritom preko nerazvrstane cestovne prometnice (Grančarska ulica VI. Odvojak) na udaljenosti od približno 290 m od kutnog zateznog stupa oznake T3 te prolazeći uglavnom poljoprivrednim područjem i djelomično područjem sa niskim raslinjem i pojedinačnim stablima.

Kod stupa oznake T3, kojeg je predviđeno locirati na udaljenosti od oko 70 m južno od ulice Šolići u naselju Grančari te približno 110 m zapadno od ruba farme krava, trasa predmetnog dalekovoda se, zbog izgrađenih objekata u prostoru, lomi, „izmicajući“ se pritom na dionici između kutnih zateznih stupova oznake T3 i T5 od trase postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec. Na dionici između kutnih zateznih stupova oznake T3 i T4 (u duljini od približno 150 m) trasa se usmjerava prema sjeveru te prolazi između stambenih objekata.

I-03-0784 3 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Kod kutnog zateznog stupa oznake T4 trasa se lomi prema sjeveroistoku do kutnog zateznog stupa oznake T5 u duljini od oko 170 m, prelazeći pritom preko vodotoka (kanala) Kukeljnjak na udaljenosti od približno 20 m od kutnog zateznog stupa oznake T4. Na dionici između kutnih zateznih stupova oznake T3 i T5 trasa planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 prolazi uglavnom poljoprivrednim područjem.

Kod kutnog zateznog stupa oznake T5, kojeg je predviđeno locirati na udaljenosti od približno 30 m sjeverozapadno od osi trase postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec, trasa predmetnog 110 kV dalekovoda se lomi u smjeru sjevera/sjeveroistoka do iduće lomne točke (kutni zatezni stup oznake T6) u duljini od oko 3010 m, prateći pritom trasu spomenutog DV 110 kV Tumbri – Botinec.

Od kutnog zateznog stupa oznake T6 trasa planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 se blago lomi u smjeru sjeveroistoka do kutnog zateznog stupa oznake T7 u duljini od približno 360 m, prelazeći pritom županijsku cestu oznake Ž1043 (Prigradska ulica u naselju Brezovica) na udaljenosti od oko 250 m od kutnog zateznog stupa oznake T6. Kao kutni zatezni stup oznake T7 predviđeno je, zbog izgrađenosti objekata u predmetnom prostoru, koristiti postojeći čeličnorešetkasti zatezni stup br. 19 DV 110 kV Tumbri – Botinec. Za spomenuti postojeći čeličnorešetkasti stup br. 19 biti će potrebno u daljnjim projektnim razradama (glavni projekt) provesti, zbog novih uvjeta opterećenja, statičku kontrolu, kako bi se potvrdila njegova primjenjivost na trasi planiranog novog dalekovoda. Ukoliko za konkretno predviđeno opterećenje spomenutog postojećeg stupa statička kontrola pokaže da isti ne zadovoljava uvjete opterećenja, postojeći čeličnorešetkasti stup biti će potrebno statički pojačati ili predvidjeti novi stup na lokaciji ili u neposrednoj blizini lokacije predmetnog postojećeg stupa. U svezi činjenice da je za predmetni planirani DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 predviđeno koristiti lokaciju (stupno mjesto br. 19) na kojoj se nalazi DV 110 kV Tumbri – Botinec, biti će potrebno, za potrebe „prolaska“ trase planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2, izvesti rekonstrukciju (izmještanje) postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec. Rekonstrukciju (izmještanje) postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec predviđeno je izvesti ugradnjom tri nova čeličnorešetkasta zatezna stupa oblika glave „jela“ (stupovi br. 18A, 19A i 19B). Novi zatezni stup br. 18A predviđeno je ugraditi u osi trase postojećeg dalekovoda u neposrednoj blizini nosivog stupa br. 18 u rasponu prema zateznom stupu br. 19. Pri tome je postojeći nosivi stup br. 18 predviđeno demontirati. Novi zatezni stup br. 19B predviđeno je ugraditi u osi trase postojećeg dalekovoda na udaljenosti od oko 100 m od zateznog stupa br. 19 rasponu prema nosivom stupu br. 20, dok je novi zatezni stup br. 19A predviđeno ugraditi između novih zateznih stupova br. 18A i 19B, na udaljenosti od oko 210 m sjeveroistočno od stupa br. 18A odnosno na udaljenosti od približno 120 m jugozapadno od stupa br. 19B. Pri tome je lokaciju a eventualno i sami zatezni stup br. 19, ukoliko zadovolji nove uvjete opterećenja, predviđeno koristiti za potrebe izgradnje planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2. Nadalje, trasa planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 se lomi od kutnog zateznog stupa oznake T7 u smjeru istoka/sjeveroistoka do iduće lomne točke (kutni zatezni stup oznake T8) u duljini od oko 790 m, prelazeći pritom preko nerazvrstane cestovne prometnice (Ulica dr. Luje Naletilića) na udaljenosti od približno 190 m od kutnog zateznog stupa oznake T7 te preko kanala/vodotoka Lomnica na udaljenosti od oko 290 m od kutnog zateznog stupa oznake T8. Od kutnog zateznog stupa oznake T8, kojeg je predviđeno locirati na udaljenosti od oko 50 m sjeverozapadno od osi trase postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec, trasa planiranog dalekovoda se lomi u smjeru sjevera/sjeveroistoka do kutnog zateznog stupa oznake T9 u duljini od oko 1640 m, prateći pritom trasu postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec.

I-03-0784 4 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Na dionici između kutnih zateznih stupova oznake T7 i T9 trasa planiranog dalekovoda prolazi uglavnom poljoprivrednim područjem, od kojeg je područje koje se nalazi između potoka i kanala Lomnica odnosno između kanala Lomnica te kanala Sava – Odra indundacijsko odnosno područje u kojem je moguće poplavljivanje.

Od kutnog zateznog stupa oznake T9 trasa predmetnog dalekovoda se lomi prema sjeveru/sjeveroistoku, „izmicajući“ se pritom od trase postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec te zaobilazeći postojeći voćnjak (na lokaciji Žitno polje), do kutnog zateznog stupa oznake T10 u duljini od oko 260 m.

Od kutnog zateznog stupa oznake T10 trasa predmetnog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 se blago lomi nastavljajući u smjeru sjevera/sjeveroistoka do kutnog zateznog stupa oznake T11 u duljini od približno 760 m, „vraćajući“ se pritom u zajednički koridor s postojećim DV 110 kV Tumbri – Botinec.

Od kutnog zateznog stupa oznake T11, kojeg je predviđeno locirati na udaljenosti od oko 60 m zapadno od postojećeg nosivog stupa br. 30 DV 110 kV Tumbri – Botinec, trasa planiranog dalekovoda se blago lomi nastavljajući u smjeru sjevera/sjeveroistoka do krajnje točke jednostruke dionice predmetnog dalekovoda odnosno do postojećeg zateznog stupa br. 31, u duljini od približno 350 m. U tom dijelu trasa planiranog dalekovoda prelazi preko postojećeg DV 110 kV Rakitje – Botinec kojeg je u tom dijelu predviđeno demontirati za potrebe kabelskog uvoda u TS 110/20 kV Botinec. Na spomenutom zateznom stupu br. 31 (oblika glave „bačva“) trenutno su priključeni postojeći DV 110 kV Tumbri – Botinec (na zapadnu trojku vodiča) te postojeći DV 110 kV Botinec – TE-TO Zagreb (na istočnu trojku vodiča). U svrhu priključka planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 na elektroenergetsku mrežu (spojem na zatezni stup br. 31) biti će potrebno „osloboditi“ istočnu trojku vodiča postojećeg DV 2x110 kV Tumbri – Botinec, dionica: stup br. 31 – TS Botinec.

Preduvjet za navedeno jest realizacija kabelskog priključka spomenutog 110 kV voda iz TE-TO Zagreb na TS Botinec, čime bi se omogućila demontaža zračnog priključka postojećeg DV 110 kV Botinec – TE-TO Zagreb na zatezni stup br. 31.

Planirani DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 predviđeno je priključiti na zapadnu trojku vodiča DV 2x110 kV Tumbri – Botinec, dionica: stup br. 31 – TS Botinec. S tim u svezi potrebno je za DV 110 kV Tumbri – Botinec „prebaciti“ spoj sa zapadne na istočnu trojku. Od novog zateznog stupa br. 30A, kojeg je potrebno locirati u neposrednoj blizini postojećeg nosivog stupa br. 30, predviđen je energetski spoj na spomenuti postojeći zatezni stup br. 31, na istočnu trojku vodiča. Također, potrebno je na dionici između stupa br. 31 i TS Botinec dvosistemske dionice postojećeg voda „opremiti“ istočnu trojku vodiča sa vodičima u snopu te adekvatnom elektromontažnom opremom (izolatorski lanci, odstojnici između vodiča, ovjesna i spojna oprema) za prihvat vodiča u snopu. Isto podrazumijeva i demontažu postojećih vodiča sa elektromontažnom opremom koji su trenutno ugrađeni na istočnoj trojci vodiča dvosistemske dionice predmetnog dalekovoda. Ukupna duljina planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2, dionica: TS 400/110 kV Tumbri – stup br. 31 iznosi oko 10 250 m, dok ukupna duljina postojeće dionice između stupa br. 31 i TS 110/20 kV Botinec iznosi približno 1650 m. S obzirom na navedeno, ukupna duljina predmetnog dalekovoda (između TS 400/110 kV Tumbri i TS 110/20 kV Botinec) iznosi oko 11.9 km.

I-03-0784 5 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

2.2.2. PREGLED OSNOVNIH TEHIČKIH PODATAKA

Nazivni napon dalekovoda iznosi 110 kV, a duljina dalekovoda: − dionica TS Tumbri (dionica koju je predviđeno izgraditi ~10.25 km stup br. 31 građevinski i elektromontažno) − dionica stup br. 31 – TS (dionica na kojoj je jednu trojku ~1.65 km Botinec predviđeno opremiti elektromontažno) Ukupna duljina: ~11.9 km

Vrste stupova su čeličnorešetkasti, oblik glave oblik glave „jela“ (jednosistemski) sa zaštitom od korozije tehnikom vruće cinčanje. Temelji predmetnog dalekovoda biti će armiranobetonski raščlanjeni sa zajedničkim temeljima na armiranobetonskoj ploči, oblika i dimenzija proračunatih za stvarne geomehaničke karakteristike tla.

Klimatski uvjeti odrediti će se u skladu s važećom zakonskom regulativom odnosno Pravilnikom te na osnovu iskustvenih saznanja o uvjetima eksploatacije postojećih dalekovoda na predmetnom lokalnom području.

S tim u svezi preporučuju se sljedeći klimatski parametri: − tlak vjetra za osnovnu visinsku zonu (od 0 do 40 m nad zemljom): 600 N/m2 − tlak vjetra za visinsku zonu između 40 m i 80 m nad zemljom: 750 N/m2 − masa normalnog dodatnog tereta ..... 1.0x0.18√d (kg/m) − minimalna temperatura: -20°C − maksimalna temperatura: +40°C − srednja godišnja temperatura: +10°C − temperatura kod koje se pretpostavlja pojava dodatnog tereta: -5°C

2.3. PRIKLJUČNE TOČKE I TRASA DALEKOVODA

Na 110 kV rasklopno postrojenje (RP) TS 400/110 kV Tumbri trenutno su priključeni sljedeći dalekovodi: − DV 2x110 kV Tumbri – Rakitje, − DV 110 kV Tumbri – Botinec i − DV 2x110 kV Mraclin – Tumbri.

Za potrebe priključka planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 biti će potrebno izgraditi i opremiti dodatno 110 kV vodno polje, što će biti predmet posebne projektne dokumentacije (idejnog rješenja i idejnog projekta).

Trasu priključka DV 110 kV Tumbri – Botinec 2, predviđeno je položiti između trasa DV 2x110 kV Tumbri – Rakitje i DV 110 kV Tumbri – Botinec odnosno planirani dalekovod predviđeno je priključiti na portal (s trenutno neopremljenim vodnim poljem) koji je lociran između portala DV polje 110 kV Rakitje 2 i DV polje 110 kV Botinec.

Predmetno neopremljeno vodno polje već postoji u građevinskom smislu te će isto biti potrebno opremiti elektromontažnom opremom, uz eventualnu izradu novih temelja i postolja za opremu.

U smislu navedenog, početna točka predmetnog planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 predstavljati će portal DV polje 110 kV Botinec 2 unutar 110 kV postrojenja TS 400/110 kV Tumbri.

I-03-0784 6 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

2.3.1. Stupovi

Predmetni dalekovod DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 predviđeno je izgraditi na jednosistemskim čeličnorešetkastim stupovima, oblika glave "jela". Kod stupova oblika glave "jela" vodiče je predviđeno zavjesiti na konzole raspoređene u tri razine međusobno nesimetrične, dok je zaštitno uže predviđeno zavjesiti na vrhu stupa.

Stupove je predviđeno izraditi kao čelično-rešetkastu konstrukciju sastavljenu od standardno vruće valjanih čeličnih profila i limova. Materijal za izradu mora biti u skladu sa standardima za opće konstruktivne čelike. Vezu pojedinih elemenata predviđeno je izvesti odgovarajućim vijcima. Matice svih vijaka moraju biti zaštićene od odvrtanja, što je predviđeno izvesti oštećivanjem navoja vijka (tzv. "kirnanje") ili upotrebom odgovarajuće rascjepke.

Zaštitu čelične konstrukcije novih stupova od korozije predviđeno je izvesti u skladu s odredbama Tehničkog propisa za čelične konstrukcije (norme HRN EN ISO 12944 Part 2, HRN EN ISO 1461:2001). S obzirom da se trasa predmetnog dalekovoda nalazi u sredini s normalnim atmosferskim uvjetima, antikorozivnu zaštitu stupova je predviđeno izvesti vrućim cinčanjem. Dimenzioniranje stupova biti će provedeno u glavnom projektu u skladu sa spomenutom Pravilniku, na način da se u statičkom smislu potvrdi primjenjivost stupova za predviđene klimatske parametre i sve slučajeve opterećenja, propisane Pravilnikom, uz primjenu predviđene užadi.

2.3.2. Ugradnja sustava za siguran rad Temeljem zapisnika1 donesen je zaključak da se za sve nove dalekovode prilikom projektiranja dalekovoda uzmu u obzir mjere sigurnosti za rad montera, posebno sigurnog rada na visini, koje će omogućiti siguran rad prilikom održavanja ili otklanjanja kvarova te povećati sigurnost montera pri radu na istima. Isto uključuju izvedbu prilagodbi na novim stupovima koje omogućuju ugradnju stabilnih sustava za penjanje (penjalice), odnosno stabilnih sustava za siguran rad na visini (zaštita od pada). Budući da se radi o velikim visinama na koje se radnici penju, penjalice moraju zadovoljavati sigurnosne standarde te moraju biti izrađene po pravilima i standardima HRN EN 353-1:2002 te prema PPE-Directive 89/686/EEC + amendments. Potrebu ugradnje stabilnog sustava za penjanje i siguran rad na visini definirati će se u okviru projektnog zadatka za izradu glavnog projekta.

2.3.3. Temelji

Izvedba temelja stupova na predmetnom planiranom DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 ovisiti će karakteristikama tla te nivou podzemnih voda. Predviđeni su armiranobetonski raščlanjeni sa zajedničkim temeljima na armiranobetonskoj ploči, oblika i dimenzija proračunatih za stvarne geomehaničke karakteristike tla. Kod armiranobetonskih raščlanjenih temelja svaki pojasnik stupa treba biti zabetoniran u zaseban temeljni blok.

S obzirom na pretpostavljenu kategoriju tla duž trase predmetne dionice dalekovoda, a uvažavajući tehnologije izrade temeljnih jama, ne preporuča se primjena sustava temeljenja koji uključuje potkop temeljne stope svakog zasebnog temeljnog bloka.

1 Zapisnik sa 19. Sjednice središnjeg odbora zaštite na radu HOPS-Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. u točki br. 5

I-03-0784 7 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Iskope temeljnih jama predviđeno je izvesti strojno, a djelomično ručno. Nakon iskopa, temeljne jame moraju biti pregledane i potvrđene od strane mjerodavne stručne osobe. Betoniranje temelja treba izvoditi nakon postavljanja armature i nakon uravnavanja i fiksiranja donjeg dijela stupa. Prilikom betoniranja temelja treba uzimati određeni broj uzoraka betona u svrhu ispitivanja i kontrole kvalitete. Sastav betona mora biti u skladu s odredbama „Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije“ (NN br. 17/17).

Obzirom da se razmještaj stupova provodi na osnovu apsolutne visinske kote terena na mjestu centralnog kolca stupa, prilikom eventualne izvedbe stupova na neravnim dijelovima terena biti će predviđena odgovarajuća rješenja povišenja temelja kako bi se sva četiri temelja dovela u istu visinu (visinu centralnog kolca). Povišenja temelja izvode se na način da gornji rub temeljne stope bude na određenoj visini iznad kote centralnog kolca, s time da se dubina temelja u tlu ne smanjuje.

Nakon dovršenja betoniranja, temeljna jama se zatrpava materijalom iz iskopa, uz nabijanje zemlje po slojevima. Površinski sloj tla (humus i sl.) ne smije se upotrijebiti za nasip. Gornju površinu temelja treba skositi prema vanjskim rubovima radi lakšeg otjecanja vode. Sav suvišni materijal odvozi se u odgovarajući deponij.

Daljnja montaža konstrukcije vrši se nakon stvrdnjavanja betona pomoću “igle” i motornog ili ručnog vitla, odnosno autodizalice ukoliko je istoj omogućen pristup do stupnog mjesta.

2.3.4. Užad

Vodiči

Na predmetnom DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 predviđeno je ugraditi alučelične vodiče oznake HRN EN 50182 362-AL1/59-ST1A, koji imaju ukupni presjek 421.1 mm2 i promjer 26.7 mm. Na predmetnom dalekovodu predviđeno je primijeniti snop od dva vodiča po fazi.

Odabrana maksimalna radna naprezanja vodiča moraju osigurati minimalno potrebne sigurnosne visine i udaljenosti na mjestima križanja i približavanja drugim objektima, sukladno Pravilniku, a da istodobno ne bude veće od normalno dozvoljenog naprezanja vodiča te da bude usklađeno s tipskim dozvoljenim opterećenjima stupova.

Kontrola naprezanja vodiča u ovjesištima kod izuzetnog dodatnog tereta, kao i kod srednje godišnje temperature, biti će provedena u glavnom projektu.

Zaštitno uže (OPGW)

U svrhu zaštite predmetnog dalekovoda od atmosferskih prenapona, kao i telekomunikacijskog povezivanja, daljinskog upravljanja i uspostavljanja sustava veza, na predmetnom dalekovodu predviđena je ugradnja zaštitnog užeta oznake kao HRN EN 50182 97-AL1/56-ST1A (OPGW).

Maksimalno radno naprezanje zaštitne užadi mora biti odabrano tako da bude usklađeno s maksimalnim radnim naprezanjem vodiča (tako da su u rasponu provjesi vodiča u temperaturnom intervalu od 0ºC do 40ºC veći od provjesa zaštitnog užeta). Pri tome isto ne smije biti veće od normalno dozvoljenog naprezanja zaštitnog užeta.

I-03-0784 8 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

2.3.5. Izolacija

Izolaciju stupova na predmetnog dalekovoda DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 predviđeno je izvesti izolatorskim lancima sastavljenima od odgovarajućeg broja staklenih kapastih izolatora te odgovarajuće ovjesne i spojne opreme.

Odabrani izolatorski lanci moraju ispunjavati tražene zahtjeve iz Pravilnika, za nazivni napon 110 kV s najvišim pogonskim naponom 123 kV i kruto uzemljenom nul-točkom. Pri tome je potrebno istaknuti kako je odabrani stupanj izolacije u skladu sa stupnjevima i koordinacijom izolacije (HRN N.BO.020 i HRN N.BO.031).

Na osnovu Pravilnikom propisanih zahtjeva po pitanju izolacije, predviđena je primjena sljedećih izolatorskih lanaca: Načelno je predviđena primjena sljedećih izolatorskih lanaca: − L - jednostruki nosivi izolatorski lanac; − Lp - jednostruki nosivi električki pojačan izolatorski lanac; − DLp - dvostruki nosivi električki i mehanički pojačani izolatorski lanac; − Zp - jednostruki zatezni električki pojačan izolatorski lanac; − DZp - dvostruki zatezni električki i mehanički pojačani izolatorski lanac.

Izolatorske lance predviđeno je opremiti zaštitnom armaturom u formi "rogova" čime se osigurava povoljnija raspodjela električnog polja po pojedinim segmentima izolatorskog lanca i otklanjanje strujnog luka od izolatora.

2.3.6. Uzemljenje

Sve nove stupove na predmetnom DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 predviđeno je propisno uzemljiti. Uzemljenje je predviđeno izvesti na način da bude u što većoj mjeri zagarantirana sigurnost ljudi i sigurnost dalekovoda. Dimenzioniranje uzemljivača biti će provedeno u glavnom projektu na osnovu podataka o vrsti i karakteristikama tla, a sukladno Pravilniku.

Načelno će, sukladno Pravilniku, biti predviđeni prstenasti uzemljivači u obliku jednostrukog ili dvostrukog koncentričnog prstena, izvedenog od pocinčane čelične trake presjeka 25×4 mm, koja u potpunosti zadovoljava za maksimalne očekivane struje u slučaju zemljospoja.

2.3.7. Radovi na drugim objektima

Predviđena je rekonstrukcija postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec na dvije lokacije.

Na prvoj lokaciji (lokalitet Zadvorsko) predviđeno je, za potrebe „prolaska“ trase predmetnog planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2, izvesti rekonstrukciju (izmještanje) postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec na dionici između stupova br. 18 i 20. Rekonstrukciju (izmještanje) postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec predviđeno je izvesti ugradnjom tri nova čeličnorešetkasta zatezna stupa oblika glave „jela“ (stupovi br. 18A, 19A i 19B).

Novi zatezni stup br. 18A predviđeno je ugraditi u osi trase postojećeg dalekovoda u neposrednoj blizini nosivog stupa br. 18 u rasponu prema zateznom stupu br. 19. Pri tome je postojeći nosivi stup br. 18 predviđeno demontirati.

I-03-0784 9 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Novi zatezni stup br. 19B predviđeno je ugraditi u osi trase postojećeg dalekovoda na udaljenosti od oko 100 m od zateznog stupa br. 19 rasponu prema nosivom stupu br. 20, dok je novi zatezni stup br. 19A predviđeno ugraditi između novih zateznih stupova br. 18A i 19B, na udaljenosti od oko 210 m sjeveroistočno od stupa br. 18A odnosno na udaljenosti od približno 120 m jugozapadno od stupa br. 19B. Pri tome je lokaciju a eventualno i sami zatezni stup br. 19, ukoliko zadovolji nove uvjete opterećenja, predviđeno koristiti za potrebe izgradnje planiranog DV 110 kV Tumbri – Botinec 2, a što je već prethodno spomenuto.

Drugu rekonstrukciju postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec predviđeno je izvesti u svrhu „prebacivanja“ energetskog spoja sa zapadne na istočnu trojku dvosistemske dionice DV 2x110 kV Tumbri – Botinec, dionica: stup br. 31 – TS Botinec, na način da se umjesto postojećeg nosivog stupa br.30 (predviđenog za demontažu) ugradi u osi trase dalekovoda novi zatezni stup oznake 30A. Od novog zateznog stup br. 30A, kojeg je potrebno locirati u neposrednoj blizini postojećeg nosivog stupa br. 30, predviđen je energetski spoj na postojeći zatezni stup br. 31, na istočnu trojku vodiča.

I-03-0784 10 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 2.3-1: Trasa postojećeg i planiranog dalekovoda s prikazanim točkama trase (1) (Izvor: Idejno rješenje DV 110 kV TUMBRI – BOTINEC 2, DALEKOVOD PROJEKT, 2021.)

I-03-0784 11 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 2.3-2: Trasa postojećeg i planiranog dalekovoda s prikazanim točkama trase (2) (Izvor: Idejno rješenje DV 110 kV TUMBRI – BOTINEC 2, DALEKOVOD PROJEKT, 2021.)

I-03-0784 12 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

2.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

Planirani zahvat je izgradnja dalekovoda. Stoga kod predmetnog zahvata nema "tehnološkog procesa" te bilo kakvih tvari koje bi ulazile u tehnološki proces.

2.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA I PRITISAKA NA OKOLIŠ

Planirani zahvat je izgradnja dalekovoda. Stoga kod predmetnog zahvata nema "tehnološkog procesa" te bilo kakvih tvari koje bi nakon takvog procesa ostajale ili bi bile emitirane u okoliš.

2.6. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

I-03-0784 13 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. LOKACIJA ZAHVATA

Lokacija zahvata nalazi se na području Grada Zagreba, odnosno predmetni dalekovod DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 prolazi područjem Grada Zagreba kroz katastarske općine (K.o.) Kupinečki Kraljevec, Odranski Obrež, Brezovica i Čehi.

Lokacija zahvata je prikazana je na slici (Sl. 3.1-1) u nastavku.

Sl. 3.1-1: Lokacija zahvata DV Tumbri - Botinec 2

I-03-0784 14 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.2. RELEVANTNI DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Za planirani zahvat (izgradnja DV 110 kV Tumbri – Botinec 2) važeća je sljedeća prostorna- planska dokumentacija:

− Prostorni plan Grada Zagreba s izmjenama i dopunama („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09, 8/09, 21/14, 7/15, 26/15, 12/16 i 03/18 – pročišćeni tekst) i

− Generalni urbanistički plan Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba“, br. 16/07, 8/09, 7/13, 9/16, 12/16 – pročišćeni tekst).

3.2.1. PROSTORNI PLAN GRADA ZAGREBA

Članak 7.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.3. Građevinska područja 68 naselja

2.3.2. Neizgrađene površine, površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava i ostale površine

B. Površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava

Za površine i trase prometnih infrastrukturnih sustava te koridore magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture detaljni položaj odredit će se urbanističkim planovima uređenja i pojedinačnim aktima.

2.3.2.5. Površine komunalnih infrastrukturnih sustava

(1) Elektroopskrba

Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima treba osigurati sljedeće koridore:

- DV 110 kV - širina koridora najmanje 20 m;

…

Iznimno, postojeće i planirane nadzemne elektroenergetske vodove 110 kV s pripadajućim koridorom posebnog režima, ovisno o lokalnim i tehničkim uvjetima može se voditi kabelskim ili nadzemnim vodom, u pravilu, istom trasom.

Članak 10.

5. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

5.3.2.Električna energija

…

I-03-0784 15 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Prostornim planom je definirana trasa dalekovoda DV 2x110 kV TS Tumbri - TS Pisarovina - TS Glina te trasa priključnog kabela 2(3)x110 kV TS Botinec na postojeći dalekovod DV 110 kV TS Rakitje - TS Botinec - TE-TO, dok je trasa planiranog dalekovoda DV 2x110 kV TS Tumbri - planirana TS Zadvorsko - TS Botinec relocirana.

…

Moguća su i dopuštena odstupanja trasa planiranih dalekovoda i rezerviranih lokacija transformatorskih stanica od onih utvrđenih ovim planom, i to onda kada ih je potrebno uskladiti s planovima niže razine, s trasama planiranih autocesta, cesta, željezničkih pruga, plinovodnih i naftovodnih instalacija, kada ih je potrebno uskladiti s planovima radno poslovnih zona i objektima u njima ili uskladiti s planovima izgradnje građevina velikog gospodarskog ili strateškog značaja. Točan smještaj u prostoru odrediti će se aktom o gradnji, bit će ugrađena najmodernija tehnologija u trenutku započinjanja građenja te se u tom smislu neće smatrati izmjenama ili prekoračenjem odredbi ovog plana.

Ako postoje tehničke, ekonomske i imovinskopravne pretpostavke izvedivosti postojeći dalekovodi napona 110 kV i 220 kV mogu se rekonstrukcijom, po njihovim postojećim trasama i pripadnim koridorima, preoblikovati u dalekovode ili kabele više naponske razine i povećane prijenosne moći, a da se pri tome njihove trase, na pojedinim dijelovima ovisno o zatečenoj razvijenosti i stanju prostora mogu postupkom pribavljanja prethodnog mišljenja/rješenja o potrebi ili izostanku potrebe ishođenja lokacijske dozvole prilagoditi novom stanju prostora i rekonstruirati/izgraditi sukladno tehničkim propisima koji reguliraju način i uvjete izgradnje elektroenergetskih građevina.

I-03-0784 16 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.2-1: Prikaz zahvata (narančasto iscrtano) na Prostornom planu Grada Zagreba, izvod iz Kartografskog prikaza 1.A - Korištenje i namjena prostora

I-03-0784 17 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.2-2: Prikaz zahvata (narančasto iscrtano) na Prostornom planu Grada Zagreba, izvod iz Kartografskog prikaza 2.A – Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetski sustav

I-03-0784 18 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.2-3: Prikaz zahvata (crveno označeno) na Prostornom planu Grada Zagreba, izvod iz Kartografskog prikaza 3.A – Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora- Uvjeti korištenja I-03-0784 19 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

I-03-0784 20 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČENJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.2. Korištenje i namjena prostora

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:5000, i to:

…

Koridor posebnog režima dalekovoda (svijetlosiva) Ovom je odlukom predviđena mogućnost daljnjeg razgraničenja unutar namjena iz ovoga članka izradom urbanističkih planova uređenja.

6. UVJETI UTVRĐIVANJA TRASA I POVRŠINA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

…

- energetski sustav.

…

Trase prometne, komunalne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, pošte i koridori posebnog režima dalekovoda i potoka, određeni su u mjerilu 1:5000, točan položaj istih provjerava se tijekom provedbe plana (UPU, lokacijaska dozvola i drugi akti) u suradnji s nadležnim javnopravnim tijelima. Za sve zahvate i zadržavanje građevina unutar koridora posebnog režima, trasa vodova komunalne infrastrukture i telekomunikacije, potrebno je ishoditi posebne uvjete, odnosno potvrdu nadležnog javnopravnog tijela koje raspolaže podacima o točnom položaju trase, da je građevina izgrađena u skladu s posebnim uvjetima iz nadležnosti tog javnopravnog tijela. Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture moraju biti udaljeni najmanje 20,0 m od vanjske nožice nasipa rijeke Save, Krapine i odteretnog kanala "Odra". Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke te odredbama ovih odredbi.

6.5.1. Građevine za opskrbu električnom energijom

Opskrba grada električnom energijom i njezino korištenje osigurat će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem koridora za gradnju:

…

- trafostanice 110/x kV, 10(20)/0,4 kV i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske i vlastitih gradskih izvora;

- prijenosnih elektroenergetskih uređaja i mreže viših naponskih razina (400 kV i 220 kV) na rubnim gradskim područjima.

I-03-0784 21 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, osiguravaju se sljedeći koridori posebnog režima korištenja:

- DV 110 kV, širine koridora najmanje 20 m;

…

Unutar koridora posebnog režima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja nije moguća.

…

Koridori dalekovoda kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća tako da, u slučaju pada drveta, drvo ne dosegne vodiče.

Iznimno, postojeće i planirane nadzemne elektroenergetske vodove 110 kV, s pripadajućim koridorom posebnog režima, ovisno o lokalnim i tehničkim uvjetima može se voditi kabelskim ili nadzemnim vodom, u pravilu, istom trasom u skladu s odredbama točaka 1.2.12. i 8.1. ovih odredbi.

Gradnja i postavljanje uređaja alternativnih izvora energije, odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina i uređaja imajući u vidu ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA, te uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na susjedstvo.

I-03-0784 22 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.2-5: Prikaz zahvata (narančasto iscrtano) na Generalnom urbaništičkom planu Grada Zagreba, izvod iz Kartografskog prikaza – Korištenje i namjena prostora

I-03-0784 23 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.2-6: : Prikaz zahvata (narančasto iscrtano) na Generalnom urbaništičkom planu Grada Zagreba, izvod iz Kartografskog prikaza – Elektronski sustav, pošta i telekomunikacije

I-03-0784 24 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.3. KLIMA

Grad Zagreb nalazi se u nizinskom dijelu Hrvatske kojeg karakterizira klima umjerenih zemljopisnih širina kontinentalnog tipa, odnosno topla ljeta i hladne zime. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja se zasniva na karakteristikama temperaturnog i oborinskog režima, klima ovog područja je tipa Cfwbx’’. Navedena oznaka predstavlja niz indeksa koji označavaju: umjereno toplu kišnu klimu (C), bez suhog razdoblja (f), s manje oborine u hladnom dijelu godine (w), toplim ljetom (b) te uz glavni maksimum oborine (početkom ljeta) nalazimo i sporedni maksimum (krajem ljeta) (x’’). Temperaturne prilike za područje Grada Zagreba analizirane su pomoću srednjih mjesečnih temperatura zraka na mjernoj postaji Zagreb Grič u razdoblju od 1861. do 2019. g te na mjernoj postaji Zagreb Maksimir u razdoblju od 1949.-2018.godine.

Sl. 3.3-1: Klimadijagrami meteoroloških postaja Zagreb - Maksimir i Zagreb - Grič

Godišnji hod temperature zraka na meteorološkim postajama Zagreb - Maksimir i Zagreb - Grič, (Sl. 3.3-1) može se vidjeti da je najhladniji mjesec siječanj, a najtopliji srpanj. Prosječna godišnja temperatura zraka za Zagreb - Maksimir u razdoblju od 1949. do 2018. godine iznosila je 10,9oC. Najhladniji je u prosjeku bio siječanj s prosječnom mjesečnom temperaturom 0,1oC, a najtopliji je bio srpanj s prosječnom mjesečnom temperaturom 21,1oC. Prosječna godišnja temperatura zraka za Zagreb - Grič u razdoblju od 1981. do 2018. iznosila je 11,6oC. Najhladniji je u prosjeku bio siječanj s prosječnom mjesečnom temperaturom 0,5oC, a najtopliji je bio srpanj s prosječnom mjesečnom temperaturom 21,9oC.

U razdoblju od 1949. do 2018. na Zagreb - Maksimir u prosjeku je bilo 859,4 mm oborine godišnje. U razdoblju od 1861. do 2018. na Zagreb - Grič u prosjeku je bilo 886,1 mm oborine godišnje. Hod oborine je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine te je na obje postaje u prosjeku lipanj bio mjesec s najvećom količinom oborine. Na Zagreb - Maksimir u prosjeku je bilo 123 kišnih dana u godinu, dok je na Zagreb - Grič u prosjeku bilo 128 dana s kišom u godini.

Na području Zagreba pušu uglavnom slabi vjetrovi. Ruža vjetrova (Sl. 3.3-2) za Zagreb - Maksimir razvučena je u smjeru sjever-jug, a najčešće pušu vjetrovi sjevernog smjera. Međutim, ruža vjetra za Zagreb - Grič u gradskom središtu, razvučena je u smjeru sjeveroistok - jugozapad što je posljedica utjecaja terena, odnosno pružanja Medvednice. Na objema postajama dominantni su vjetrovi sjeveroistočnog kvadranta (S-I), pri čemu je najčešći vjetar na Zagreb - Maksimir SSI smjera, dok je na Zagreb - Grič najčešći vjetar ISI smjera. Tišine se na Zagreb - Maksimir javljaju u više od deset posto vremena, dok je na Zagreb - Grič njihova pojava znatno rjeđa.

I-03-0784 25 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.3-2: Ruže vjetrova na meteorološkim postajama Zagreb - Grič i Zagreb - Maksimir

Buduće stanje klime Za prikaz komponenata klimatskog sustava i njihovih međudjelovanja koriste se globalni klimatski modeli, pri čemu se simulacije klime provode za prošla razdoblja temeljem zabilježenih podataka. Regionalni klimatski modeli razvijeni su i prilagođeni za manja područja i veće su točnosti. Za područje Republike Hrvatske, od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda, razvijeni su regionalni modeli kao i scenariji za razdoblje do kraja 21. stoljeća.

U okviru Strategije prilagodbe klimatskim promjenama izrađene su projekcije klime za „bliže“ klimatsko razdoblje od 2011. do 2040. godine i „dalje“ klimatsko razdoblje od 2041. do 2070. godine. Klimatske projekcije izrađene su za dva scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova u budućnosti: RCP4.5 i RCP8.5 scenarijem, kako je to određeno Međuvladinim panelom za klimatske promjene. Prema Petom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene očekivani porast globalne temperature za scenarij RCP4.5 je u rasponu od 1,1oC do 2,6oC, a za scenarij RCP8.5 je u rasponu od 2,6oC do 4,8oC.

2 U nastavku je dan pregled klimatskih projekcija za „bliže“ razdoblje 2011.-2040. za oba scenarija RCP4.5 i RCP8.5 na temelju rezultata klimatskog modeliranja u prostornoj rezoluciji 12,5 km3. Klimatske projekcije iskazane su kao odstupanje klimatskih elemenata (npr. srednje temperature zraka, godišnje količine oborine) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. godine.

Klimatske projekcije za razdoblje 2011.-2040. godine pokazuju mogućnost porasta temperature zraka na području Hrvatske do 1,2°C za scenarij RCP4.5 odnosno do 1,4°C za scenarij RC8.5 (Sl. 3.3-3). Za oba scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) klimatske projekcije ukazuju na zatopljenje u svim sezonama. Za scenarij RCP4.5 najmanje zatopljenje, od 1°C u prosjeku može se očekivati zimi, a najveće zatopljenje od 1,5 do 1,7°C u ljeti dok za proljeće i jesen, projekcije daju mogućnost zatopljenja od 1°C do 1.3°C. Za RCP8.5 scenarij zatopljenje je izraženije, pa npr. za ljeto klimatske projekcije daju porast prosječne temperature zraka na području Hrvatske između 2,2°C i 2,4°C.

2 Klimatske projekcije rezultat su proračuna skupa klimatskih modela („ansambl modela“) te se iskazani rezultati odnose na njihovu prosječnu vrijednost. 3 Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (Č Branković i dr, Zagreb, studeni 2017.)

I-03-0784 26 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Na području Hrvatske promjene u godišnjoj količini oborine su u rasponu od -5 do 5 % za oba klimatska scenarija. Na području kontinentalne Hrvatske klimatske projekcije daju smanjenje, a na području primorske Hrvatske povećanje godišnje količine oborine (Sl. 3.3-4). Promjena godišnje količine oborine neznatno je izraženija za RCP8.5 u odnosnu na RCP4.5 klimatski scenarij.

I-03-0784 27 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Klimatske projekcije sezonskih količina oborine pokazuju značajnu prostornu promjenjivost, ne samo po iznosu već i po predznaku. Za razdoblje 2011.-2040. godine, klimatske projekcije za scenarij RCP4.5 ukazuju na: • porast količine oborine u zimi tj. moguće povećanje ukupne količine oborine tijekom zime na čitavom području Hrvatske (do 5% u središnjim dijelovima, od 5 do 10 % na istoku i zaleđu obale te čak do 20% u nekim dijelovima obalnog područja);

• smanjenje količine oborine ljeti u čitavoj Hrvatskoj: u većem dijelu Hrvatske od -20 % do - 10 %, od -10 do -5 % na sjevernom dijelu obale i od -5 do 0 % na južnom Jadranu;

• najmanje izražene promjene u oborinama za proljeće i jesen s promjenama u rasponu od -5 % do 5 %.

Klimatske projekcije daju izraženu promjenjivost u srednjem broju dana s maksimalnom brzinom vjetra većom ili jednakom 20 m/s na području Hrvatske. Za razdoblje 2011.-2040. godine, promjene za zimsku sezonu ukazuju na mogućnost porasta prema scenariju RCP4.5 na čitavom Jadranu te promjenjiv predznak signala prema scenariju RCP8.5. Sve promjene su relativno male i uključuju promjene od -5 do +10 događaja po desetljeću.

3.4. KVALITETA ZRAKA

Kvaliteta zraka na području Grada Zagreba prati se na mjernim postajama državne i gradske mreže za trajno praćenje kvalitete zraka te na postajama posebne namjene. Mjerne postaje u državnoj mreži su: Zagreb-1, Zagreb-2, Zagreb-3 i Zagreb PPI PM2,5. Mjerne postaje u gradskoj mreži su: Đorđićeva ulica, Ksaverska cesta, Pešćenica, Prilaz baruna Filipovića, Siget i Susedgrad4. Na mjernim postajama posebne namjene prati se utjecaj pojedinih onečišćivača na kvalitetu zraka. Utjecaj Elektrane-toplane (EL-TO) Zagreb na kvalitetu zraka prati se na postaji Vrhovec, a do 2018. godine utjecaj EL-TO Zagreb pratio se i na postaji Bijenik. Na postaji Mirogojska prati se utjecaj cestovnog prometa u području zone Mirogoj. Na postaji Jakuševec prati se i utjecaj odlagališta Prudinec. Utjecaj Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba prati se na mjernoj mreži od pet postaja (P1, P2, P3, P4, P5).

Na području lokacije zahvata nalaze se sljedeće relevantne mjerne postaje za kvalitetu zraka i to mjerna postaja gradske mreže za praćenje Siget te mjerna postaja državne mreže Zagreb – 3. Podatci o kvaliteti zraka na navedenim postajama prikazani su u tablici niže (Tab. 3.4-1).

4 Odluka o određivanju lokacija mjernih postaja u gradskoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (Službeni glasnik Grada Zagreba 7/09). Mjerenje i praćenje onečišćujućih tvari u gradskoj mreži uređeno je Programom mjerenja razine onečišćenosti zraka na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/15)

I-03-0784 28 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Tab. 3.4-1. Kvaliteta zraka na području Grada Zagreba u razdoblju od 2016.- 2019.godine5

Mjerna postaja Onečišćujuća tvar 2016. 2017. 2018. 2019. DRŽAVNA MREŽA ZA TRAJNO PRAĆENJE KVALITETE ZRAKA

Sumporov dioksid (SO2) U (89%)

Dušikov dioksid (NO2) U (86%) U (89%) Ugljikov monoksid (CO)

Lebdeće čestice frakcija <10 m (PM10) (auto.-kor.) U (88%)

Lebdeće čestice frakcija <10 m (PM10) (grav.)

Lebdeće čestice frakcija <10 m (PM10) (grav.-kor.) Zagreb-3 Olovo (Pb) u PM10

Kadmij (Cd) u PM10

Arsen (As) u PM10

Nikal (Ni) u PM10

Benzo(a)piren (BaP) u PM10

Prizemni ozon (O3) U (88%) U (89%) X GRADSKA MREŽA ZA TRAJNO PRAĆENJA KVALITETE ZRAKA

Dušikov dioksid (NO2)

Lebdeće čestice frakcija <10 m (PM10) (grav.)

Olovo (Pb) u PM10

Kadmij (Cd) u PM10

Arsen (As) u PM10

Nikal (Ni) u PM10

Benzo(a)piren (BaP) u PM10 Siget Lebdeće čestice frakcija <2,5 m (PM2,5) (grav.) Ukupna taložna tvar (UTT) Olovo (Pb) u UTT Kadmij (Cd) u UTT Talij (Tl) u UTT Nikal (Ni) u UTT Arsen (As) u UTT U: Uvjetna kategorizacija znači da je obuhvat podataka bio manji od 90%, a veći od 75%. NP: Obuhvat podataka nije dostatan za utvrđivanje kvalitete zraka X: Razlika u ocjeni kvalitete zraka u izvješću ovlaštenog laboratorija i Izvješću kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj

Podaci o kvaliteti zraka na području Grada Zagreba na relevantnim postajama za predmetni zahvat, prikazani su za razdoblje od 2016. do 2019. godine (Tab. 3.4-1) te pokazuju problem urbanog onečišćenja zraka povezanog s prekoračenjima graničnih vrijednosti za lebdeće čestice

PM10 i PM2,5, benzo(a)piren (BaP) u PM10 i prizemni ozon.

5 Izvor: Godišnje izvješća ovlaštenih laboratorija o mjerenjima / praćenju kvalitete zraka

I-03-0784 29 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.5. GEOLOŠKE, HIDROGEOLOŠKE I SEIZMIČKE ZNAČAJKE

Na području Grada Zagreba i bliže okolice prisutne su naslage različitog postanka i starosti, od paleozoika do kvartara.6 Dvije geološki karakteristične cjeline grada Zagreba su Medvednica i dolina rijeke Save. Medvednica je po svojoj geološkoj građi velike geološke starosti, dok pokreti Zemljine kore oko Medvednice još nisu završeni, a o tome svjedoče potresi iz bliske prošlosti. Njena se jezgra sastoji od metamorfnih stijena (zeleni škriljevac), a značajne su i naslage taložnih stijena (vapnenca i dolomita) jer su u njima nastali krški oblici (ponikve, špilje i ponori). Rijeka Sava razvila je aluvijalnu dolinu širokog tipa meandrirajući kroz geološku prošlost, odnosno lateralnim seljenjem riječnog korita pri stabilnoj erozijskoj bazi. Također, uzastopnim spuštanjem erozijske baze (skokovito spuštanje) uz dubinsku eroziju rijeke Save, tj. izdizanjem podloge nastale su aluvijalne terase Savske doline.

Hidrogeološke osobitosti prostora Grada Zagreba uvjetovane su geološkom građom šireg područja zagrebačkog vodonosnog sustava, strukturnim sklopom i geomorfološkim položajem naslaga te hidrološkim prilikama. Kombinacije i vremenska kolebanja promjenjivih veličina ovih obilježja rezultiraju raznolikošću hidrogeoloških značajki. Šire područje Grada Zagreba poglavito pripada neposrednom slivu rijeke Save od Podsuseda do Siska, a samo manjim dijelom pripada vodnom području Južni obronci Zagrebačke gore.7

Jedina realna rezerva podzemne vode i osnovni izvor vodoopskrbe Grada Zagreba i okolice je zagrebački vodonosnik vezan za naslage kvartarne starosti u nizinskom području uz rijeku Savu, između planinskog dijela kojeg čini Medvednica i brežuljkastog područja Vukomeričkih Gorica. To su pretežito dobro vodopropusni šljunci s proslojcima vodonepropusnih ili slabo vodopropusnih finoklastičnih sedimenata. U podlozi šljunka su glinovito ‐ laporovite naslage pliokvartarne starosti koje ograničavaju prostiranje aktivnog vodonosnika prema dubini.8

Zagrebački vodonosnik9 je aluvijalni vodonosnik otvorenog tipa, s vodnom plohom u stalnom kontaktu s rijekom Savom. Njegovo horizontalno prostiranje određeno je kvartarnim naslagama koje definiraju domenu vodonosnika. Te su naslage podijeljene u tri osnovne jedinice: - pokrovne naslage vodonosnog sustava građene od gline i praha, - plići holocenski vodonosnik dominantno građen od aluvijalnih naslaga (šljunak i pijesak) i - dublji srednje i mlađe pleistocenski vodonosnik građen od jezersko-barskih naslaga s čestim lateralnim i vertikalnim izmjenama šljunka, pijeska i gline.

Područje Grada Zagreb u zoni je izražene seizmičke aktivnosti. Seizmičnost na području Zagreba, prema staroj razredbi potresa prema intenzitetima, iznosi VIII do IX stupnjeva Mercalli – Cancani - Siebergove (MCS) ljestvice. Prema normi, HRN EN 1998-1 / NA, koja je na snazi od 2011. godine, seizmičnost se definira poredbenim vršnim ubrzanjem tla tipa A s vjerojatnošću premašaja od 10% u 50 godina za povratno razdoblje od 475 godina u jedinici gravitacijskog

6 Osnovna geološka karata - listovi Zagreb i Ivanić Grad 7 Strateška studija o utjecaju izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zagreba na okoliš, 2016. 8 Strateška studija o utjecaju Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba na okoliš, 2018. i Strateška studija o utjecaju izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zagreba na okoliš, 2016. 9 Elaborat o zonama zaštite izvorišta Grada Zagreba, 2014.

I-03-0784 30 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o. ubrzanja (m/s2). Karta potresnih područja za šire zagrebačko područja (Sl. 3.5-1) pokazuje da je područje Grada Zagreba u područjima ubrzanja tla tipa A od 0,20g do 0,28g.

Sl. 3.5-1: Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 95 godina

3.6. PEDOLOŠKE ZNAČAJKE

Pedološki sloj šireg područja oblikuju automorfna i hidromorfna tla. Sukladno genezi i karakteristikama, određena je i njihova rasprostranjenost (gora, pribrežja, nizinska i brežuljkasta područja). Rijeka Sava razvila je aluvijalnu dolinu širokog tipa meandrirajući kroz geološku prošlost, odnosno lateralnim seljenjem riječnog korita pri stabilnoj erozijskoj bazi. Također, uzastopnim spuštanjem erozijske baze (skokovito spuštanje) uz dubinsku eroziju rijeke Save, tj. izdizanjem podloge nastale su aluvijalne terase Savske doline. Prostor Grada Zagreba karakteriziraju mineralne sirovine za materijale, najčešće građevinski tehnički kamen, građevinski šljunak i pijesak, opekarska glina, arhitektonsko građevni kamen i sirovine za cementnu industriju. Na području lokacije predmetnog zahvata prevladava nekoliko tipova tala i to aluvijalno (fluvisol) obranjeno od poplava, aluvijalno livadno te na zaravni, lesivirano tlo na praporu pseudoglej na zaravni, pseudoglej, lesivirano na praporu te močvarno glejno tlo (Sl. 3.6-1).

I-03-0784 31 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.6-1: Pedološka karta lokacije zahvata (Izvor: ENVI Atlas okoliša: Pedosfera i litosfera)

3.7. VODNA TIJELA

3.7.1. POVRŠINSKE VODE

Prema Zahtjevu za pristup informacijama u svrhu izrade ovog Elaborata zaštite okoliša, u nastavku je dan izvadak iz Registra vodnih tijela Plana upravljanja vodnim područjima 2016.- 2021. (NN 66/16).

Površinska vodna tijela na širem području lokacije planiranog zahvata prema Planu upravljanja vodnim područjima su CSRN0001_019, Sava, CSRN0059_001, Kanal Sirota, CSRN0061_001, Oteretni kanal Sava-Odra, CSRN0245_001, Stara Lomnica i CSRN0464_001 koja su opisana u tablicama niže (Tab. 3.7-1, Tab. 3.7-3, Tab. 3.7-5, Tab. 3.7-7 i Tab. 3.7-9) uz pripadajuće kartografske prikaze (Sl. 3.7-1, Sl. 3.7-2, Sl. 3.7-3, Sl. 3.7-4 i Sl. 3.7-5).

Prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13, NN 151/14, NN 78/15, NN 61/16, NN 80/18), stanje tijela površinske vode određuje se na temelju ekološkog ili kemijskog stanja toga tijela, ovisno o tome koje je lošije. Stanje tijela površinske vode je dobro ako ima vrlo dobro ili dobro ekološko i dobro kemijsko stanje. Tijelo površinske vode nije u dobrom stanju ako ima umjereno, loše ili vrlo loše ekološko stanje i/ili nije postignuto dobro kemijsko stanje. Pritom se ekološko stanje površinske vode određuje na temelju rezultata monitoringa bioloških elemenata kakvoće te hidromorfoloških, osnovnih fizikalno-kemijskih elemenata koji prate biološke elemente.

I-03-0784 32 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Kemijsko stanje tijela površinske vode određuje se na temelju rezultata monitoringa pokazatelja kemijskog stanja (Prilog 5.A Uredbe).

Sl. 3.10-1: Stanje tijela površinske vode na području Grada Zagreba Sva tijela površinskih voda pripadaju vodnom području rijeke Dunav i podslivu rijeke Save. Vodno tijelo CSRN0001_019, Sava Tab. 3.7-1: Karakteristike vodnog tijela CSRN0001_019, Sava

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0001_019 Šifra vodnog tijela: CSRN0001_019 Naziv vodnog tijela Sava Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske vrlo velike tekućice-donji tok Mure i srednji tok Drave i Save (5B) Dužina vodnog tijela 31.1 km + 12.9 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDR Tjela podzemne vode CSGI-27 Zaštićena područja HR1000002, HR53010006*, HR2000583*, HR2001228*, HR2001311*, HRNVZ_42010009*, HR15614*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 10016 (Jankomir, Sava) 51140 (nakon utoka Črnomerca uzvodno od rešetke, Vrapčak) 10015 (Petruševac, Sava)

I-03-0784 33 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.7-1: Vodno tijelo CSRN0001_019, Sava

I-03-0784 34 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Tab. 3.7-2: Stanje vodnog tijela CSRN0001_019, Sava

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0001_019 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Ekolosko stanje umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Biološki elementi kakvoće umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Biološki elementi kakvoće umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve BPK5 dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo CSRN0059_001, Kanal Sirota Tab. 3.7-3: Karakteristike vodnog tijela CSRN0059_001, Kanal Sirota

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0059_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0059_001 Naziv vodnog tijela Kanal Sirota Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4) Dužina vodnog tijela 32.5 km + 62.1 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-27

I-03-0784 35 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Zaštićena područja HR1000003, HR2000415*, HRNVZ_42010009*, HR377920*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 51154 (3 km po nasipu od sela Vukovina, Lat.kan.SavaOdra)

Sl. 3.7-2: Vodno tijelo CSRN0059_001, Kanal Sirota

I-03-0784 36 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Tab. 3.7-4: Stanje vodnog tijela CSRN0059_001, Kanal Sirota

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0059_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ekolosko stanje dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana BPK5 dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni dušik dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Hidrološki režim umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo CSRN0061_001, Oteretni kanal Sava-Odra Tab. 3.7-5: Karakteristike vodnog tijela CSRN0061_001, Oteretni kanal Sava-Odra

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0061_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0061_001 Naziv vodnog tijela Oteretni kanal Sava-Odra Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 7.71 km + 14.0 km Izmjenjenost Umjetno (artificial) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-27 Zaštićena područja HRNVZ_42010009, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

I-03-0784 37 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.7-3: Vodno tijelo CSRN0061_001, Oteretni kanal Sava-Odra

I-03-0784 38 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Tab. 3.7-6: Stanje vodnog tijela CSRN0061_001, Oteretni kanal Sava-Odra

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0061_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana BPK5 umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao umjetno vodno tijelo - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo CSRN0245_001, Stara Lomnica Tab. 3.7-7: Karakteristike vodnog tijela CSRN0245_001, Stara Lomnica

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0245_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0245_001 Naziv vodnog tijela Stara Lomnica Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male, srednje velike i velike aluvijalne tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (3B) Dužina vodnog tijela 18.1 km + 26.2 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-27 Zaštićena područja HRNVZ_42010009, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

I-03-0784 39 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.7-4: Vodno tijelo CSRN0245_001, Stara Lomnica

I-03-0784 40 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Tab. 3.7-8: Stanje vodnog tijela CSRN0245_001, Stara Lomnica

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0245_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve BPK5 dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni dušik dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo CSRN0464_001 Tab. 3.7-9: Karakteristike vodnog tijela CSRN0464_001

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0464_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0464_001 Naziv vodnog tijela nema naziva Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 3.58 km + 0.0 km Izmjenjenost Umjetno (artificial) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-27 Zaštićena područja HRNVZ_42010009, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

I-03-0784 41 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.7-5: Vodno tijelo CSRN0464_001

I-03-0784 42 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Tab. 3.7-10: Stanje vodnog tijela CSRN0464_001

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0464_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve BPK5 loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao umjetno vodno tijelo - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

3.7.2. PODZEMNE VODE

Na području Grada Zagreba nalazi se 5 grupiranih tijela podzemne vode (Sl. 3.7-6). Tijelu CSGI_27 Zagreb pripada najveći dio područja Grada Zagreba. CSGN_25 Sliv Lonja - Ilova - Pakra obuhvaća sjeveroistočni dio područja Grada Zagreba. CSGI_28, Lekenik - Lužani obuhvaća manji dio istočnog područja Grada Zagreba. CSGI_31 Kupa obuhvaća manji dio južnog područja Grada Zagreba. CSGI_24 Sliv Sutle i Krapine obuhvaća vrlo mali dio sjeverozapadnog područja Grada Zagreba.

I-03-0784 43 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.7-6: Grupirana tijela podzemne vode na prostoru Grada Zagreba (plavom strelicom označeno područje zahvata)

Područje zahvata nalazi se na grupiranom vodnom tijelu podzemne vode CSGI_27 – ZAGREB (Sl. 3.7-6) a stanje tijela podzemne vode prikazano je u Tab. 3.7-11. Tab. 3.7-11: Stanje tijela podzemne vode CSGI_27 – ZAGREB

Stanje Procjena stanja Kemijsko stanje dobro Količinsko stanje dobro Ukupno stanje dobro

I-03-0784 44 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.7.4. ZONE SANITARNE ZAŠTITE

Zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskim i pukotinsko- kavernoznom poroznosti, prema Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13), određuju se radi smanjenja rizika od onečišćenja vodonosnika. Zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskim i pukotinsko- kavernoznom poroznosti su: zona ograničenja – IV. zona, zona ograničenja i nadzora – III. zona, zona strogog ograničenja i nadzora – II. zona i zona strogog režima zaštite i nadzora – I. zona.

Područje zahvata nalazi se u kategoriji II zone sanitarne zaštite izvorišta. Zone sanitarne zaštite prikazane su u kartografskom prikazu iz Prostornog plana Sl. 3.2-4.

3.7.5. OPASNOST OD POPLAVA

Prema podacima s Karte opasnosti od poplava (Sl. 3.7-7) područja neposredno uz rijeku Savu, kanal Odra, medvedničke potoke te uz vodna tijela Glavničica i Kašina imaju veliku i srednju vjerojatnost pojavljivanja poplava. Šire područje oko Save i lateralnog kanala Odra ima malu vjerojatnost pojavljivanja poplava.

Sl. 3.7-7: Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja za dio područja Grada Zagreba (crveno označena lokacija zahvata)

I-03-0784 45 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.8. BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE

Sukladno karti kopnenih nešumskih staništa RH iz 2016. (Sl. 3.8-1) područjem planiranog zahvata prevladava mozaik stanišnih tipova I.2.1. Mozaici kultiviranih površina / C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe / C.2.3.2.1. Srednjeuropske livade rane pahovke / J. Izgrađena i industrijska staništa. Niže slijedi opis predmetnih staništa:

- I.2.1. Mozaici kultiviranih površina karakteriziraju mozaike različitih kultura na malim parcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. - C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe predstavljaju svezu Arrhenatherion elatioris te je navedena zajednica karakterizirana mezofilnim livadama košanicama Srednje Europe rasprostranjene od nizinskog do gorskog pojasa. - C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke predstavljaju najvažniju livadu-košanicu atlantskog dijela Srednje Europe. U Hrvatskoj postiže svoju istočnu granicu. Razvija se, u pravilu, izvan dohvata poplavnih voda. U florističkom sastavu ističu se Arrhenatherum elatius, Trisetum flavescens, Crepis biennis, Tragopogon pratensis, Knautia pratensis, Heracleum sphondilium i niz drugih. Jedna je od floristički najbogatijih livadnih zajednica. U Hrvatskoj je poznata, osim tipične, još subas. salvietosum pratensis na sušim staništima, te subas. convolvuletosum arvensis na više-manje ruderalnim staništima. - J. Izgrađena i industrijska staništa karakterizira staništa izgrađenih, industrijskih i drugih kopnenih ili vodenih površina na kojima se očituje stalni i jaki ciljani (planski) utjecaj čovjeka. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorne komplekse u kojima se izmjenjuje različiti tipovi izgrađenih i kultiviranih zelenih površina u raznim omjerima zastupljenosti.

Od navedenih stanišnih tipova, stanišni tip C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe i C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke pripadaju pod ugrožene i rijetke stanišne tipove od nacionalnog i europskog značaja Republike Hrvatske prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova i karti staništa (NN, 27/21). No, terenskim pregledom lokacije planiranog zahvata utvrđen je kao dominantan stanišni tip I.3. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama tj. poljoprivredne površine (Sl. 3.11-5- Sl. 3.11-10).

I-03-0784 46 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.8-1: Kartografski prikaz područja zahvata na izvatku karte kopnenih nešumskih staništa RH10

10 http://www.bioportal.hr/gis/

I-03-0784 47 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.9. ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Lokacija planiranog zahvata nalazi se izvan zaštićenih područja prirode definiranih prema Zakonu o zaštiti prirode (NN, 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) (Sl. 3.9-1). No, na širem području zahvata nalaze se sljedeća zaštićena područja: posebni rezervat šumske vegetacije Stupnički lug na udaljenosti 6,5 km te značajni krajobraz Savica na udaljenosti od ~ 5,3 km.

Sl. 3.9-1: Lokacija planiranog zahvata s obzirom na zaštićena područja prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN, 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19)

Prostornim planom Grada Zagreba s izmjenama i dopunama („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 8/01, 11/03, 2/06, 1/09, 8/09, 21/14, 7/15, 26/15, 12/16, 22/17 i 03/18- pročišćeni tekst) nema predloženih područja zaštite prirode na području lokacije zahvata.

I-03-0784 48 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.10. EKOLOŠKA MREŽA

Lokacija planiranog zahvata (Sl. 3.10-1) nalazi se izvan područja ekološke mreže (Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, NN 80/19).

Sl. 3.10-1: Kartografski prikaz područja ekološke mreže Natura 2000 na širem području lokacije planiranog zahvata

I-03-0784 49 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.11. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE

Šire područje obuhvata

Lokacija planiranog zahvata nalazi se unutar administrativnog područja Grada Zagreba. Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske Širi prostor Zagreba rasprostire se kroz 2 krajobrazne regije I. razine krajobrazne kategorizacije11 (Sl. 3.11-1).

I. razina krajobrazne kategorizacije 1. Subpanonska krajobrazna regija

2. Panonska krajobrazna regija

Sl. 3.11-1: (LIJEVO) Krajobrazne regije (DESNO) Korištenje zemljišta

Subpanonsku krajobraznu regiju obilježavaju hladnija kontinentalna klima (gorska klima), nadmorske visine od 350 m nv do preko 1000 m. Geološki vrlo raznoliko područje različitih, uglavnom automorfnih tala. Najistaknutiji je reljefni oblik šireg područja, obrasla prirodnim šumama. Panonska krajobrazna regija kontinentalne je klime s toplim ljetima i hladnim zimama. Nalazi se na aluvijalnom području rijeke Save. Savska nizina je najrasprostranjeniji element reljefa. Površinski pokrov čine izvorna šumska matrica hrasta lužnjaka i običnog graba, mozaik površina različitog korištenja (poljodjelskih kultura i različitih tipova livada i pašnjaka), sa izraženom urbanizacijom regije.

Na temelju zajedničkih karakteristika, područje Grada Zagreba je prema općoj tipologiji krajobraza (II razina kategorizacije) podijeljeno na šest općih (heterogenih) tipova krajobraza, koji se detaljno kategoriziraju (III. razina) i pojedinačne tipove krajobraza (Sl. 3.11-2):

11 Prema „Studiji zaštite karaktera krajobraza Grada Zagreba“ (Miočić-Stošić, Bilušić Dumbović, Kušan), 2015.

I-03-0784 50 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.11-2: (LIJEVO) II razina kategorizacije krajobraza Grada - Opći krajobrazni tipovi (DESNO) III. Razina kategorizacije krajobraza Grada - Tipovi krajobraza

Planirani zahvat se nalazi unutar nizinskog ruralnog krajobraza uz djelomično zadiranje u nizinski riječni mješoviti krajobraz na završnom dijelu trase. • Nizinski ruralni krajobraz obuhvaća prostor poljoprivrednih površina južno od nizinskog riječnog mješovitog krajobraza Save do brežuljkastog ruralnog krajobraza Vukomeričkih gorica te prostor poljoprivrednih površina oko Sesveta, sjeverno od Save. Ovim područjima dominira poljoprivredni način korištenja zemljišta s većim ili manjim površinama pod šumskom vegetacijom. Naselja su manja, raštrkana i miješane tipologije.

• Nizinski riječni mješoviti krajobraz proteže se s obje strane rijeke Save. To je mješoviti krajobraz koji se odlikuje urbaniziranim strukturama u središnjem dijelu i doprirodnim područjima na periferiji s ostacima riječnih meandara i nizinskih šuma. Na ovom području se nalaze i veći elementi prometne infrastrukture poput južne zagrebačke obilaznice i ranžirnog kolodvora.

I-03-0784 51 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Uže područje obuhvata

Trasa planiranog dalekovoda 110kV Tumbri – Botinec gotovo u potpunosti paralelno prati trasu postojećeg 110 kV dalekovoda te se uklapa na zapadnu trojku postojećeg vodiča DV 2x110 kV Tumbri – Botinec (Sl. 3.11-3).

Sl. 3.11-3: Prikaz lokacije zahvata i okolnih postojećih dalekovoda na kompozitnom TK/DOF prikazu

I-03-0784 52 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.11-4:Kompozitna karta inventarizacije površinskog pokrova, načina korištenja tla (izvor: CLC) i krajobrazne strukture oko lokacije planiranog zahvata

I-03-0784 53 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Prirodne značajke krajobraza

Trasa zahvata se u cijeloj dužini pruža preko poljoprivrednih površina. Mjestimično prolazi uz manje zakrpe visoke vegetacije.

Antropogene značajke

Planirani zahvat prati trasu postojećeg dalekovoda te od TS Tumbri prolazi između naselja Grančari, Strmec, Hudi Bitek, Zadvorsko, Brezovica, Gornji Čehi Uklapa se na postojeći stup prije naselja Sveta Klara gdje se spaja na postojeći zatezni stup te se preko postojećih stupova uklapa u postojeću TS Botinec.

Boravišne značajke

Trasa zahvata pruža se preko poljoprivrednih površina uz izmjenjivanje zakrpa visokih vegetacije koji čine drugi ili stražnji plan u krajobraznoj slici ravničarskog krajobraza. Užu okolicu planiranog zahvata karakteriziraju dominantno poljoprivredne površine te se prostor može definirati kao kultivirani krajobraz.

Trasa planiranog dalekovoda na nekoliko mjesta prelazi preko postojećih prometnica (županijske ceste 1047, 1037, 1043) te se uklapa u postojeći dalekovod neposredno prije autoceste A3.

U nastavku poglavlja dane su umanjenice panoramskih fotografija s terenskog obilaska (fotografije snimljene u ožujku 2021. godine).

I-03-0784 54 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.11-5: Točka 1: Pogled sa ŽC 1047 na početak planirane trase, postojeću TS i postojeći 110kV dalekovod u naselju Donji Varoš. Trasa je planirana uz postojeći dalekovod prikazan na slici.

Sl. 3.11-6: Točka 2: Pogled na planiranu trasu južno od naselja Graničari. Trasa je planirana uz postojeći dalekovod prikazan na slici.

Sl. 3.11-7: Točka 2: Pogled na planiranu trasu sa zapadnog ruba naselja Strmec, uz kanal.

I-03-0784 55 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.11-8: Točka 2: Pogled na planiranu trasu s čvorišta ŽC1043 i lokalnih prometnica između naselja Brezovica i Odranski Obrež.

Sl. 3.11-9: Točka 2: Pogled na planiranu trasu s poljoprivrednih površina istočno od naselja Gornji Čehi.

Sl. 3.11-10: Točka 6: Pogled na postojeću TS Botinec i postojeći 110kV dalekovod u naselju Sveta Klara. Zahvat na ovoj dionici koristi postojeće stupove.

I-03-0784 56 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.12. KULTURNA DOBRA

Početak formiranja urbane cjeline Grada Zagreba započeo je u prapovijesnom razdoblju, od 8. do kraja 6. st.pr.Kr. pa do 1. st.pr.Kr. Dugotrajan i dinamičan razvoj prostora Grada Zagreba rezultirao je bogatom kulturnom - povijesnom baštinom koju predstavljaju nematerijalni tragovi te fizički ostaci prošlih razdoblja u obliku nepokretne, pokretne i nematerijalne baštine.

Kulturno-povijesnu baštinu možemo podijeliti na zaštićenu nepokretnu kulturnu baštinu (materijalnu), zaštićenu pokretnu kulturnu baštinu (materijalnu) i zaštićenu pokretnu kulturnu baštinu (nematerijalnu).

Kulturna dobra na području predmetnog zahvata DV Tumbri – Botinec 2, određena su Prostornim planom Grada Zagreba12 te Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba13. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18, 32/20 i 62/20) definirani su zaštićeni i preventivno zaštićeni elementi kulturne baštine te su oni navedeni u Registru kulturnih dobara RH14 čija je online verzija javno dostupna na internetskim stranicama Ministarstva kulture.

Na trasi predmetnog dalekovoda DV Tumbri – Botinec 2, ne nalazi se kulturno – povijesna baština (Sl. 3.2-3.).

3.13. ŠUME

Šume na prostoru južnih dijelova Grada Zagreba, u sklopu jedinice Park šume Grada Zagreba možemo podijeliti u 2 zasebne jedinice: nizinske šume hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe i šume brežuljaka na prostoru Vukomeričkih gorica. Predmetni zahvat, odnosno trasa predmetnog dalekovoda DV Tumbri – Botinec 2 ne prolazi kroz samo šumsko područje.

Nizinske šume hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe pridolaze uz rijeku Savu i njezine pritoke na prostoru gospodarskih jedinica „Stupnički lug“ i „Obreški lug“. Sintaksonomski pregled glavnih šumskih zajednica na razini asocijacija koje su utvrđene u ovim gospodarskim jedinicama su: Salici albae–populetum nigrae, Frangulo-Alnetum glutinosae, Genisto elatae-Quercetum robori, Carpino betuli-Quercetum roboris i Leucoio-Fraxinetum angustifoliae. U ovim šumama prema udjelu u ukupnoj drvnoj zalihi najzastupljeniji su hrast lužnjak, poljski jasen, obični grab, crna joha i bijeli bor.

Šume brežuljkastog pojasa na području gospodarske jedinice Vukomeričke gorice-Horvati spadaju fitocenološki u asocijaciju Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum i Epimedio- Carpinetum betuli te Carici brisoides-Alnetum glutinoase. Unutar ovih asocijacija pridolaze šume hrasta kitnjaka i običnog graba, šume hrasta lužnjaka i običnog graba i šume crne johe s drhtavim šašem.

Državne šume na području južnih dijelova Grada Zagreba nalaze se najvećim dijelom u sklopu dolje navedenih gospodarskih jedinica, kroz čije područje i prolazi predmetna trasa (Sl. 3.13-1):

12Prostorni plan Grada Zagreba s izmjenama i dopunama („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09, 8/09, 21/14, 7/15, 26/15, 12/16 i 03/18 – pročišćeni tekst) 13 Generalni urbanistički plan Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba“, br. 16/07, 8/09, 7/13, 9/16, 12/16 – pročišćeni tekst). 14 Registar kulturnih dobara RH https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

I-03-0784 57 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

GJ „Obreški lug“ smještena je u Savskoj nizini, južno od željezničke pruge Zagreb-Sisak. Teren je najvećim dijelom potpuna nizina s izraženim mikroreljefom.

Sl. 3.13-1: Prikaz trase na području gospodarskih jedinica Obreški lug (veći dio trase) i Stupnički lug (zeleno označeno – površine odjela, crveno označeno – trasa zahvata)

Gospodarska jedinica Obreški lug smještena je u Savskoj nizini, južno od željezničke pruge Zagreb-Sisak, između sela Brebernica i Donji Dragonožec na jugu, te sela Obrež i Strmec na sjeveru. U upravno-teritorijalnom smislu smještena je na području Grada Zagreba. U šumsko- gospodarskom smislu u sklopu je šumarije Remetinec, Uprave šuma Zagreb. Hidrografski gledano ove šume pripadaju slivu rijeke Save i njene pritoke Lomnice. Nadmorska visina se kreće od 118,2 do 160 m.n.v. Šume ove gospodarske jedinice prostorno su razdijeljene na 52 odjela, te 177 odsjeka. Prema kategorijama tala površine pod obraslim zemljištem iznose 1.371,46 ha, neobraslo proizvodno zemljište iznosi 0,49 ha, neobraslo neproizvodno zemljište 37,98 ha dok je neplodno zemljište na površini od 19,07 ha.

GJ „Stupnički lug“ obuhvaća područje zapadne Posavine u blizini grada Zagreba, a dijelom je smještena na njegovom zapadnom rubu. U šumsko-gospodarskom smislu, ova gospodarska jedinica se nalazi u sklopu šumarije Remetinec, UŠP Zagreb. Šume na prostoru ove gospodarske jedinice pripadaju u nizinsko slivno područje rijeke Save i njene pritoke, a prema namjeni spadaju u gospodarske šume.

I-03-0784 58 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.14. DIVLJAČ I LOVSTVO

Na području Zagrebačke županije ustanovljena su vlastita (državna) lovišta ukupne površine 46.386 ha i to 13 lovišta dok su na preostalom djelu površina ustanovljena županijska (zajednička) lovišta kojih je aktivno 83 lovišta na ukupnoj površini od 251.846 ha a najveće lovište na području županije je županijsko (zajedničko) lovište I/11“Samoborska gora“ veličine 10.610 ha.

Na području Grada Zagreba evidentirano je 12 županijskih (zajedničkih lovišta) ukupne površine 32.740 ha od kojih je površinom najveće lovište XXI/102 „Brezovica-Kupinečki kraljevec“ od 5.372 ha. Jedino vlastito državno lovište na području grada je XXI/1 „Obreški lug“ površine 2.282 ha na kojem se nalazi i lokacija predmetnog zahvata. Navedeno lovište je otvorenog tipa, nizinskog reljefnog karaktera u zakupu lovačkog društva LANE Novi Zagreb.

Sl. 3.14-1: Karta lovišta XXI/1 „Obreški lug“ na području kojega se nalazi zahvat označen crvenom linijom

Od glavnih vrsta lovne divljači na području lovišta obitavaju: zec obični (Lepus europaeus Pall), fazan obični (Phasianus colchicus), srna obična (Capreolus capreolus), trčka skvržulja (Perdix perdix L.), patka divlja (Anas platyrhynchos) i prepelica (Coturnix coturnix), a prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene vrste divljači: jazavac (Meles meles), kuna bjelica (Martes foina) i lasica (Mustela nivalis), šljuka bena (Scolopax rusticola L.) i kokošica (Aidablennius sphynx), divlji golubovi (Columbida), crna liska (Fulica atra), lisica (Vulpes vulpes), tvor (Mustela putorius), vrane (Corvus corone), svraka (Pica pica), šojka kreštalica (Garrulus glandarius) i divlja svinja (Sus scrofa).

I-03-0784 59 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.15. NASELJA I STANOVNIŠTVO

Grad Zagreb prostire se na prostoru južnih obronaka Medvednice, savske aluvijalne ravnice te brežuljaka Vukomeričkih gorica. Na relativnom malom prostoru smješteni su sadržaji visoko urbaniziranog naselja, gospodarskog i prometnog središta, ali i ruralni i suburbani prostor, poljoprivredne površine te još uvijek značajne zelene površine, od kojih je dio zaštićen propisima koji uređuj zaštitu prirode.

Ukupna površina Grada Zagreba iznosi 641,31 km2, što čini 1,13% kopnene površine Republike Hrvatske. Prema zadnjem Popisu stanovništva u 2011. godini, u Gradu Zagrebu registrirano je 790.017 stanovnika, što čini skoro petinu stanovnika Republike Hrvatske (Error! Reference source not found.).

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Zagreb brojao je 790.017 stanovnika i njezin udio u ukupnom broju stanovnika Republike Hrvatske iznosi 18,44 % (Sl. 3.15-1 i Sl. 3.15-2). U odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika se povećao i to za 10.872 osobe, odnosno 1,37 %.

Sl. 3.15-1: Broj stanovnika na području Republike Hrvatske prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine

I-03-0784 60 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Sl. 3.15-2: Broj stanovnika na području Grada Zagreba prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine

Od zadnjeg popisa stanovništva u 2011. godini prirodni prirast (broj živorođenih - broj umrlih) u Gradu Zagrebu je većim dijelom negativan. Međutim, ukupni saldo migracije (ukupno doseljeni stanovnici - ukupno odseljeni stanovnici) je pozitivan i veći od prirodnog prirasta pa broj stanovnika raste te se procjenjuje da u 2019. godini u Gradu Zagrebu živi 807.254 stanovnika15, što je povećanje od oko 2% u odnosu na 2011. godinu. Tab. 3.15-1: Prirodni prirast i ukupan saldo migracije u Gradu Zagrebu u razdoblju 2011.-2019. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Prirodni prirast 15 65 -106 93 -782 -408 -750 -801 -803 Saldo ukupne 2.139 2.152 2.871 3.040 2.132 2.706 1.003 3.242 3.697 migracije

Jedna od najvažnijih struktura stanovništva je dobna struktura budući da utječe na društvenogospodarski razvoj određene populacije. Predstavlja odraz razvoja stanovništva tijekom duljeg vremenskog perioda. Postoji nekoliko klasifikacija stanovništva po dobi, a jedna od njih je i podjela na mlado (0-19 godina starosti), zrelo (20-59) i staro (>60 godina). Podaci o starosnoj strukturi stanovnika Grada Zagreba (Tab. 3.15-2) pokazuju starenje stanovništva. Udio stanovništva starog 65 i više godina porastao je s 14,9% u 2001. na 17,3% 2011. godini. Istovremeno, udio mlađeg stanovništva, do 25 godina, smanjio se od 29,1% u 2001. na 25,8% u 2011. godini. Prosječna starost stanovnika iznosi 41,6 godina.

15 Državni zavod za statistiku: Priopćenje 7.1.3. Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2019., 2020.

I-03-0784 61 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Tab. 3.15-2: Starosna struktura stanovništva Grada Zagreba

Starost 0-14 15-24 25-64 >65 Nepoznato Ukupno

2001. 122.963 104.034 432.847 115.980 3.221 779.145

2011. 116.059 87.522 449.666 136.770 790.017

Grad Zagreb obuhvaća danas 68 naselja. Prema broju stanovnika po naseljima16, naselje Zagreb s 688.163 stanovnika izdvaja se kao najveće naselje na području Grada Zagreba, a ujedno je po broju stanovnika i najveće naselje u Republici Hrvatskoj. Slijede Sesvete s 54.085, Lučko s 3.010 i Hrvatski Leskovac s 2.687 stanovnika. Ostala naselja na području Grada Zagreba imaju manje od 2.000 stanovnika. Gustoća naseljenosti u Gradu Zagrebu iznosi 1.232,5 stan/km2, što je znatno više od gustoće naseljenosti na razini Republike Hrvatske koja iznosi 75,7 stan/km2.17

Prema djelatnosti, najveći broj stanovnika radi poslove trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala dok je prerađivačka industrija na drugom mjestu kao što je vidljivo na Sl. 3.15-3.

Sl. 3.15-3: Stanovništvo Grada Zagreba prema djelatnostima

16 Državni zavod za statistiku: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. 17 Podaci Državnog zavoda za statistiku temeljem Popisa stanovništva 2011. godine

I-03-0784 62 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

3.16. INFRASTRUKTURA

Prometna infrastruktura

Grad Zagreb prometno je središte Republike Hrvatske i sjecište je više prometnih pravaca nacionalnog i međudržavnog značaja pa tako i europskih prometnih koridora Vb: Rijeka - Zagreb - Budimpešta i X :Salzburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd – Solun / Xa: Graz - Maribor - Zagreb.

Cestovnu mrežu na području Grada Zagreba čine javne i nerazvrstane ceste. Javne ceste obuhvaćaju (Sl. 3.16-1): (1) autoceste A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, A2 Macelj - Zagreb, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, A4 Zagreb - Goričan i A11 Zagreb - Sisak, (2) državne ceste DC1 Macelj - Krapina - Zagreb - Karlovac - Gračac - Knin - Brnaze - Split i DC3 Goričan- Čakovec - Varaždin - Breznički Hum - Zagreb - Karlovac - Rijeka te (3) mrežu županijskih i lokalnih cesta.

Sl. 3.16-1: Cestovna mreža na području Grada Zagreba18

Najznačajnije gradske prometnice su Slavonska avenija, Jadranska avenija, Av. Grada Dubrovnika, Av. Marina Držića, Av. Hrvatske bratske zajednice, Av. V. Holjevca, zatim ulice: Grada Vukovara, Heinzelova, Savska cesta, Dubrava, Branimirova, Maksimirska, Aleja Bologne, Zvonimirova i Medveščak. Ovu osnovnu prometnu mrežu dopunjuju ostale gradske ulice različitih profila i uloga u gradskom prometnom sustavu. Osnovnu cestovnu mrežu karakterizira nedovoljna propusna moć u vremenima vršnog opterećenja, nedostatak mostova preko rijeke Save kao i nepostojanje sustava cjelovite koordinacije semaforskih uređaja.19

Područjem Grada Zagreba prolaze željeznički koridori RH1 DG - Savski Marof - Zagreb - Dugo Selo - Novska - Vinkovci - Tovarnik - DG i RH2 DG - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka - Šapjane - DG, u sklopu kojih su željezničke pruge za međunarodni promet koje prolaze kroz Zagreb: M101 DG - Savski Marof - Zagreb Glavni kolodvor, M102 Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo i M202 Zagreb Glavni kolodvor - Karlovac - Rijeka20.

18 Prostorni plan Grada Zagreba - kartogram 2.2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta - izmjene i dopune 2017. 19 Razvojna strategija Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine 20 Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 3/14, 72/17)

I-03-0784 63 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Uz pruge koridora RH1 i RH2, kroz Grad Zagreba prolaze i ostale međunarodne pruge: M401 Sesvete - Sava rasputnica, M402: Sava rasputnica - Zagreb Ranžirni kolodvor - Zagreb Klara, M403 Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) - Zagreb Klara (Karlovački kolosijek), M404 Zagreb Klara - Delta rasputnica, M405 Zagreb Zapadni kolodvor - Trešnjevka rasputnica, M406 Zagreb Borongaj - Zagreb Resnik, M407 Sava rasputnica - Velika Gorica, M408 Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) - Mićevac rasputnica, M409 Zagreb Klara (Mlaka) - Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (Sisački kolosijek), M410 Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) - Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (IV. obilazni kolosijek) i M502 Zagreb Glavni kolodvor - Sisak - Novska56.

Željeznička mreža od posebnog je značaja radi javnog gradskog prijevoza u čvorištu Zagreb.

Zračni promet odvija se preko Zračne luke Dr. Franjo Tuđman u Zagrebačkoj županiji.

Na području Grada Zagreba biciklistička infrastruktura kontinuirano se razvija. U 2019. godini biciklističke trake i staze obuhvaćaju 277,55 km, čemu treba pridodati i 144,44 km rekreativno- sportskih staza na Medvednici. Kontinuirano se povećava broj parkirališta za bicikle.21

Energetska infrastruktura

Na području Grada Zagreba energetska infrastruktura obuhvaća elektroenergetsku infrastrukturu, toplinarstvo i plinsku infrastrukturu.

Elektroenergetska infrastruktura obuhvaća dva proizvodna pogona te trafostanice i vodove opskrbnog i distribucijskog elektroenergetskog sustava. Proizvodni pogoni su: Elektrana - toplana (EL-TO) Zagreb i Termoelektrana - toplana (TE-TO) Zagreb.

U EL-TO Zagreb i TE-TO Zagreb, uz električnu energiju proizvodi se i toplinska energija. Na području Grada Zagreba, u sustavu energetske djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom dva su pogona: Pogon toplinske mreže i Pogon posebne toplane. Pogon toplinske mreže opskrbljuje potrošače na centralnom toplinskom sustavu toplinskom energijom putem vrele vode i pare. Vrelovodna mreža Grada Zagreba sastoji se od vrelovodne mreže zapad koja se napaja toplinskom energijom iz EL-TO Zagreb i vrelovodne mreže istok koja se napaja iz TE-TO Zagreb. Obje mreže su spojene što omogućava da se izvan ogrjevne sezone kompletna mreža napaja toplinskom energijom samo iz jednog pogona. Duljina vrelovoda iznosila je u 2019. godini 233 km, a duljina parovoda 45,1 km. Pogon posebne toplane upravlja cjevovodima toplovodnog sustava. Duljina toplovodne mreže u 2019. iznosi 4,2 km.57

Izgrađena je infrastruktura za opskrbu i distribuciju prirodnog plina, no pojedini rubni dijelovi Grada Zagreba još nisu plinoficirani. U 2019. godini, na plinski distribucijski sustav bilo je 268.194 obračunskih mjernih mjesta - 251.259 kućanstava i 16.935 poduzetnika. 57

Vodoopskrba i odvodnja

Područje Grada Zagreba opskrbljuje se pitkom vodom iz izvorišta Mala Mlaka, Zapruđe, Petruševec, Žitnjak, Sašnjak i Strmec te iz izvorišta Velike Gorice. Vodovodna mreža obuhvaća magistralne i ostale cjevovode, u dužini od 2.127 km u 2018. godini. Neki dijelovi Grada Zagreba još uvijek nemaju javnu vodoopskrbu, a neki nemaju zadovoljavajuću opskrbu pitkom vodom zbog

21 Izvješće za 2019. godinu o provedbi Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka na području Grada Zagreba

I-03-0784 64 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o. nedostatnih tlakova. Problem vodovodne mreže su i veliki gubici. U 2018. godini bilo je ukupno 86.567 priključaka na javnu vodoopskrbu.22

Kanalizacijska mreža na području Grada Zagreba obuhvaćala je u 2018. godini 2.125 km glavnih i ostalih javnih kanala/cjevovoda. Pojedini dijelovi Grada Zagreba još uvijek nisu spojeni na javnu kanalizaciju/odvodnju te je u 2018. godini bilo ukupno 73.912 priključaka. Izgrađena je i oborinska odvodnja. Na nekim dijelovima sustavi odvodnje su oštećeni, a kolektori su preopterećeni. Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba izgrađen je 2007.godine.23

Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom obuhvaća djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada. Građevine i postrojenja u sustavu gospodarenju otpadom na području Grada Zagreba obuhvaćaju 12 reciklažnih dvorišta, 8 mobilnih reciklažnih dvorišta, kompostane Markuševec i Prudinec te odlagalište Prudinec, na kojem se nalazi i postrojenje za recikliranje građevnog otpada. U tijeku su aktivnosti na realizaciji Centra za gospodarenje otpadom Zagreb, postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i građevine za pretovar biootpada Zagreb.24 Tijekom 2020. godine 48 tvrtki/obrta imalo je dozvolu za gospodarenjem neopasnim otpadom na području Grada Zagreba25, a 7 tvrtki/obrta imalo je dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom.

22 Statistički ljetopis Grada Zagreba 2019 23 Statistički ljetopis Grada Zagreba 2019 i mrežna stranica Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o. 24 Mrežna stranica Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom d.o.o.

I-03-0784 65 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1. OPIS I OBILJEŽJA MOGUĆIH UTJECAJA

4.1.1. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

4.1.1.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata DV Tumbri – Botinec 2 očekuje se slab utjecaj na kvalitetu zraka. Doći će do povećane emisije prašine u zrak i do emisije štetnih tvari (dušikovi oksidi, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, sumporov dioksid i čestice) putem ispušnih plinova građevinskih i transportnih strojeva s motorima s unutarnjim izgaranjem.

Također, do emisije prašine može doći i tijekom formiranja novih pristupnih putova za transport materijala i strojeva do gradilišta, odnosno mjesta za dopremu alata, materijala, opreme i ljudi te za distribuciju istih do mikrolokacija predmetnih stupova dalekovoda. Do emisije prašine može doći i tijekom zemljanih radova pri izvođenju temelja za stupove. Količina prašine koja će se podizati s površine gradilišta mijenjat će se u ovisnosti o intenzitetu i vrsti radova, korištenim radnim strojevima, kao i o meteorološkim prilikama na užem području gradilišta. Navedeni utjecaji su lokalnog karaktera i ograničenog trajanja te se uz mjere zaštite i uobičajene postupke dobre prakse pri građenju, mogu svesti na najmanju moguću mjeru.

Zbog činjenice da je ovaj utjecaj privremenog karaktera i kratkotrajan, utjecaj na kvalitetu zraka tijekom izvođenja radova na izgradnji dalekovoda procjenjuje se kao vrlo mali.

4.1.1.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Dalekovod je energetska građevina koja tijekom rada, odnosno korištenja kroz svoje vodiče provodi samo električnu energiju, a ne emitira nikakve čestice u zrak. S obzirom na navedeno, tijekom korištenja zahvata, ne očekuje se negativan utjecaj na kvalitetu zraka.

4.1.2. UTJECAJ NA KLIMATSKE PROMJENE

4.1.2.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Tijekom izgradnje koja će biti kratkotrajnog karaktera koristit će se razna mehanizacija čijim će radom doći do povećanih emisija stakleničkih plinova (ugljikov (IV) oksid, dušikovi oksidi, sumporov (IV) oksid). Kako će korištenje građevinske mehanizacije biti lokalnog karaktera i vremenski ograničeno, može se zaključiti da će utjecaj zahvata na klimatske promjene biti zanemariv.

4.1.2.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat procijenjen je na temelju metodologije opisane u Smjernicama Europske komisije (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient26). Cilj analize je utvrđivanje osjetljivosti i izloženosti projekta na

26http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_project_managers_en.pdf

I-03-0784 66 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o. primarne i sekundarne klimatske utjecaje, kako bi se u konačnici procijenio mogući rizik projekta te ovisno o riziku mogle identificirati i procijeniti opcije moguće prilagodbe zahvata s ciljem smanjenja rizika.

Prema smjernicama alat za analizu klimatske otpornosti27 sastoji se od 7 modula koji se primjenjuju tijekom razvoja projekta: a) Modul 1: Analiza osjetljivosti (SA), b) Modul 2a i 2b: Procjena izloženosti (EE), c) Modul 3a i 3b: Analiza ranjivosti (VA), d) Modul 4: Procjena rizika (RA), e) Modul 5: Identifikacija opcija prilagodbe (IAO), f) Modul 6: Procjena opcija prilagodbe (AAO) i g) Modul 7: Uključivanje akcijskog plana za prilagodbu u projekt (IAAP).

U nastavku je provedena analiza klimatske otpornosti kroz prva 4 modula te je utvrđena potreba za provedbom ostala tri modula. a) Modul 1: Analiza osjetljivosti zahvata (SA)28

Osjetljivost projekta određuje se u odnosu na široki raspon klimatskih varijabli i sekundarnih učinaka te se na taj način izdvajaju one klimatske varijable koje bi mogle imati utjecaj na promatrani zahvat/projekt. Osjetljivost zahvata na ključne klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (primarne klimatske promjene i sekundarne efekte), procjenjuje se kroz četiri teme osjetljivosti:

- postrojenja i procesi in situ,

- ulazne stavke u proces (voda, energija i dr.),

- izlazne stavke iz procesa (proizvodi, tržište, potražnja potrošača) i

- prometna povezanost (transport).

Osjetljivost zahvata za svaku vrstu projekta i temu osjetljivosti, za svaku klimatsku varijablu ocjenjuje se prema donjoj tablici kao:

- visoka osjetljivost: klimatska varijabla/opasnost može imati značajan utjecaj na postrojenja i procese, ulaz, izlaz i transport,

- umjerena osjetljivost: klimatska varijabla/opasnost može imati blagi utjecaj na postrojenja i procese, ulaz, izlaz i transport,

- zanemariva osjetljivost: klimatska varijabla/opasnost nema utjecaja.

Osjetljivost promatranog tipa zahvata u odnosu na sve klimatske varijable vrednuje se s ocjenama u skladu s tablicom (Tab. 4.1-1). Tab. 4.1-1: Moguće vrednovanje osjetljivosti/izloženosti zahvata/projekta Visoka 3 Umjerena 2 Zanemariva 1

27 engl. climate resilience analyses 28 engl. Sensitivity analyses

I-03-0784 67 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

U Tab. 4.1-2. ocijenjena je osjetljivost planiranog zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti kroz četiri spomenute teme osjetljivosti.

Tab. 4.1-2: Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

ANALIZA OSJETLJIVOSTI

lokaciji

Imovina i procesi naImovinai procesi

Prometnapoveznost

Ulaznestavke procesa iz Izlaznestavke procesa iz KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE OPASNOSTI Primarni klimatski učinci 1. Promjene prosječnih (god/sez/mj) temperatura zraka 2. Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temperatura zraka 3. Promjene prosječnih (god/sez/mj) količina oborina 4. Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih količina oborina 5. Prosječna brzina vjetra 6. Maksimalna brzina vjetra 7. Promjene vlažnosti zraka 8. Sunčeva radijacija Sekundarni efekti/povezane opasnosti 1. Povišenje temperature (morske) vode Promjene temperature mora i voda 2. Dostupnost vodnih resursa/suša 3. Pojave oluja (trase i intenzitet) uključujući i olujne uspore 4. Poplave 5. Erozija tla 6. Nekontrolirani požari u prirodi 7. Kvaliteta zraka 8. Nestabilnost tla/klizišta 9. Koncentracija topline urbanih središta 10. Produljenje/skraćivanje trajanja pojedinih sezona

I-03-0784 68 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o. b) Modul 2 a i 2b: Procjena izloženosti zahvata (EE)29

Nakon analize osjetljivosti zahvata na klimatske promjene, procjenjuje se izloženost zahvata na klimatske promjene.

Analiza izloženosti vrši se za one klimatske varijable i sekundarne učinke na koje je projekt/zahvat visoko ili umjereno osjetljiv. Ova procjena odnosi se na izloženost opasnostima koje mogu biti prouzročene klimatskim promjenama, a vezane su uz lokaciju zahvata.

U sljedećoj tablici (Tab. 4.1-3) prikazana je procjena izloženosti lokacije zahvata sadašnjim (Modul 2a), i budućim klimatskim opasnostima (Modul 2b) koje su ocijenjene kao umjereno i visoko osjetljive. Tab. 4.1-3: Procjene izloženosti zahvata klimatskim promjenama

SADAŠNJA BUDUĆA IZLOŽENOST IZLOŽENOST

PROCJENA IZLOŽENOSTI (PI)

lokaciji lokaciji

procesa procesa procesa procesa

Prometna Prometna

poveznost

povezanost

Ulaznestavke iz Ulaznestavke iz

Izlazne stavke Izlazne iz stavke Izlazne iz

Imovinai procesi na Imovinai procesi na Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temperatura zraka Promjene prosječnih (god/sez/mj) količina oborina Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih količina oborina Pojave oluja (trase i intenzitet) uključujući i olujne uspore Erozija tla Nekontrolirani požari u prirodi

c) Modul 3a i 3b: Analiza ranjivosti zahvata (VA)30

Ukoliko je pojedini zahvat/projekt osjetljiv na klimatske promjene te je istim promjenama i izložen, on je ranjiv s obzirom na te klimatske promjene. Ranjivost projekta (V) se računa prema sljedećem izrazu:

V = S x E gdje je S osjetljivost31, a E izloženost32 koju klimatski utjecaj ima na zahvat.

29engl. Evaluation of exposure 30 engl. Vunerability analysis 31 engl. Sensitivity 32 engl. Exposure

I-03-0784 69 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

Ukoliko je umnožak V jednak ili veći od 6, tada je projekt/zahvat visoko ranjiv s obzirom na promatranu klimatsku promjenu. Ukoliko je umnožak veći od 1, a manji od 6 projekt/zahvat je umjereno ranjiv Tab.Tab. 4.1-4.

Ranjivost zahvata iskazuje se prema sljedećoj klasifikacijskoj matrici:

Tab. 4.1-4: Ocjene ranjivosti zahvata/projekta na klimatske promjene Osjetljivost

Zanemariva Umjerena Visoka Zanemariva 1 2 3 Izloženost Umjerena 2 4 6 Visoka 3 6 9

Razina ranjivosti Visoka Umjerena Zanemariva

U tablici (Tab. 4.1-5). prikazana je analiza ranjivosti zahvata na sadašnje (Modul 3a), i buduće (Modul 3b) klimatske varijable/opasnosti, dobivena na temelju rezultata analize osjetljivosti zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (Modul 1), i procjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim opasnostima (Modul 2a i 2b). Tab. 4.1-5: Procjene izloženosti zahvata klimatskim promjenama SADAŠNJA BUDUĆA IZLOŽENOST IZLOŽENOST

PROCJENA IZLOŽENOSTI (PI)

lokaciji lokaciji

procesa procesa procesa procesa

Prometna Prometna

poveznost

povezanost

Ulaznestavke iz Ulaznestavke iz

Izlazne stavke Izlazne iz stavke Izlazne iz

Imovinai procesi na Imovinai procesi na Promjene u učestalosti i intenzitetu 2 2 2 1 2 2 2 1 ekstremnih temperatura zraka Promjene prosječnih (god/sez/mj) 1 1 1 2 1 1 1 2 količina oborina Promjene u učestalosti i intenzitetu 1 1 1 3 1 1 1 3 ekstremnih količina oborina Pojave oluja (trase i intenzitet) 3 3 3 3 3 3 3 uključujući i olujne uspore Erozija tla 1 2 2 1 1 2 2 1 Nekontrolirani požari u prirodi 3 3 3 3 3 3 3 3

Procjena rizika proizlazi iz analize ranjivosti s fokusom na identifikaciju rizika, koji proizlaze iz visoko i umjereno ranjivih aspekata zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti.

Procjena rizika izrađuje se za one aspekte kod kojih je tablicom analize ranjivosti zahvata na klimatske promjene dobivena visoka ranjivost. U ovom slučaju nije utvrđena visoka ranjivost ni za jedan učinak odnosno opasnost te se stoga ne izrađuje Tab. procjene rizika.

I-03-0784 70 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

4.1.3. UTJECAJ NA VODE

4.1.3.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata, negativni utjecaji koji bi se mogli pojaviti tijekom izvođenja radova su kratkotrajni i prestaju nakon završetka radova. Na prostoru izvođenja radova moguće je onečišćenje uslijed punjenja radnih strojeva i vozila koja se kreću na prostoru zahvata, ali se utjecaj na podzemne vode u predmetnom slučaju smatra zanemarivim a s obzirom na udaljenost površinskih voda, utjecaj na iste je zanemariv.

Pridržavanjem zakonskih propisa i dobre prakse (pravilna organizacija gradilišta itd.) mogućnost ovakvih situacija je svedena na minimum.

4.1.3.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Ne očekuje se utjecaj na stanje vodnih tijela tijekom korištenja dalekovoda s obzirom da dalekovod ne koristi vodu niti proizvodi otpadne vode tijekom rada te ne sadrži dijelove koji bi mogli uzrokovati curenje onečišćujućih tvari u tlo.

S obzirom na karakteristike zahvata može se zaključiti da će planirani zahvat imati zanemariv utjecaj na stanje površinskih i podzemnih vodnih tijela.

S obzirom na značajke samog zahvata te značajke površinskih i podzemnih voda, za očekivati je da će doprinos zahvata kumulativnom utjecaju na vode analiziranog područja biti zanemariv.

4.1.4. UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDU

4.1.4.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Utjecaj planiranog zahvata na tlo tijekom izgradnje ogleda se u privremenom gubitku funkcije tla na prostoru platoa unutar kojeg se smješta materijal i oprema prilikom izgradnje, uslijed izgradnje novih pristupnih putova te u trajnom gubitku funkcije tla uslijed izgradnje stupova dalekovoda.

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata, na prostoru izvođenja radova moguće je onečišćenje uslijed izlijevanja pogonskih goriva i maziva od strane radnih strojeva i vozila uslijed akcidentnih situacija te infiltracije istih u tlo i podzemlje. Pridržavanjem zakonskih propisa i dobre prakse (pravilna organizacija gradilišta itd.), mala je vjerojatnost takvih situacija, a ukoliko do njih i dođe, mogući utjecaji se svode na najmanju razinu (npr. uporabom apsorbensa koji se adekvatno zbrinjava van lokacije zahvata putem ovlaštene osobe).

Tijekom izgradnje dalekovoda doći će do utjecaja na poljoprivredne parcele koje se nalaze na trasi dalekovoda. Tijekom izgradnje zahvata eventualni negativni utjecaji mogu biti zahvaćanje radovima (kretanje mehanizacije i sl.) veće površine od planirane ili rasipanje građevinskog otpada po poljoprivrednom zemljištu u neposrednoj blizini radova. S obzirom da je područje zahvata već antropogeno izmijenjeno – poljoprivredne površine, ne očekuje se značajan negativan utjecaj. Predmetni su utjecaji lokalizirani, privremenog karaktera te se ne smatraju značajno negativni.

I-03-0784 71 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

4.1.4.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Utjecaj na tlo tijekom korištenja dalekovoda je zanemariv i svodi se na moguća manja lokalna onečišćenja tla zbog curenja goriva ili ulja iz terenskih vozila tijekom redovitog održavanja dalekovoda ili iz strojeva u slučaju potrebnog remonta na dalekovodu.

Jedino ograničenje korištenja zemljišta ispod nadzemne trase dalekovoda je da se ne uzgajaju višegodišnje kulture koje bi svojom visinom dolazile unutar potrebne sigurnosne udaljenosti od vodova dalekovoda ili da se iste održavaju sječom vrhova ili kresanjem grana izvan te sigurnosne udaljenosti.

4.1.5. UTJECAJ NA BIO – EKOLOŠKE ZNAČAJKE

4.1.5.1. Utjecaji tijekom izgradnje zahvata

Sukladno karti kopnenih nešumskih staništa RH iz 2016. područjem planiranog zahvata prevladava mozaik stanišnih tipova I.2.1. Mozaici kultiviranih površina / C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe / C.2.3.2.1. Srednjeuropske livade rane pahovke / J. Izgrađena i industrijska staništa. Od navedenih stanišnih tipova, stanišni tipovi C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe i C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke pripadaju pod ugrožene i rijetke stanišne tipove od nacionalnog i europskog značaja Republike Hrvatske prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova i karti staništa (NN, 27/21). No, terenskim pregledom lokacije planiranog zahvata utvrđen je kao dominantan stanišni tip I.3. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama tj. poljoprivredne površine.

Direktan (izravan) negativan utjecaj očekuje se u lokaliziranom smanjenju površine navedenih staništa uslijed izgradnje planiranog dalekovoda tj, iskopa temelja i formiranja platoa za čelične rešetkaste stupove kao i formiranja privremenih gradilišta za smještaj strojeva/alata i materijala, no utjecaj je izrazito lokaliziran i male površine. Pravilnom organizacijom gradilišta i izvođenjem radova na način da se u što manjoj mjeri oštećuje postojeća staništa te sanacijom radnog pojasa po završetku radova kako bi zahvatom obuhvaćene površine izvan lokacije planiranog zahvata čim prije sukcesivno obrasla vegetacija, navedeni utjecaj se smatra prihvatljivim. Budući da je prosjeku ispod trase dalekovoda potrebno održavati i nakon izgradnje dalekovoda, spomenuti gubitak postojećeg staništa je trajan. Međutim, kako je već spomenuto da se uglavnom radi o antropogeno degradiranim staništima – poljoprivrednim površinama, oni će se u svojim formama moći i dalje razvijati na području trase dalekovoda gdje ne dovode do ugroze sigurnosti.

Tijekom pripreme i građevinskih radova manipulirati će se mehanizacijom na lokaciji zahvata te će doći do emisija u okoliš s radnih površina (npr. vibracije, emisija prašine i ispušnih plinova, buka). Građevinski radovi privremeno će poremetiti aktivnosti faune na području lokacije zahvata, ali ubrzo nakon završetka radova, životinje će uključiti područje zahvata u redovito korištenje staništa. Također, s obzirom da je područje zahvata već antropogeno izmijenjeno – poljoprivredne površine, ne očekuje se značajan negativan utjecaj. Predmetni su utjecaji lokalizirani, privremenog karaktera te se ne smatraju značajno negativni.

4.1.5.2. Utjecaji tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se značajni negativni utjecaji na floru i staništa. Utjecaj zahvata je zanemariv za staništa budući da su ista već antropogeno degradirana (poljoprivredne površine) te se očekuje uspostava karakteristične ruderalne vegetacije prisutne u okolnom

I-03-0784 72 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o. području. Međutim, kako bi došlo do obnove predmetne vegetacije, neophodna je kontrola prisutnosti i uklanjanje invazivnih vrsta. Invazivne vrste mogu u područjima u kojima je došlo do oštećenja prirodne vegetacije uslijed građevinskih radova vrlo brzo uspostaviti održive populacije i dovesti do promjene sastava i strukture flore. Kako bi se navedeno spriječilo potrebna je kontrola i uklanjanje invazivnih vrsta.

S obzirom da trasa planiranog dalekovoda prati trasu postojećeg dalekovoda ne očekuju se dodatni negativni utjecaji fragmentacije staništa na faunističke značajke tijekom korištenja zahvata.

Planirani zahvat u većem dijelu trase prati postojeći dalekovod te prelazi preko postojeće cestovne infrastrukture. Na području postojećih dalekovoda vidljiv je razvoj poljoprivredne ruderalne vegetacije ispod vodiča. S obzirom na karakteristike planiranog zahvata i prostora u kojem se zahvat planira, razvoj ruderalnih staništa se može očekivati i na trasi zahvata nakon završetka radova. Imajući na umu navedeno te činjenicu da će do trajnog zauzeća staništa doći na tek manjim površinama temeljenja stupova, procjenjuje se da zahtjev neće doprinijeti značajnom kumulativnom utjecaju na staništa i biljne vrste.

4.1.6. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

S obzirom da se lokacija planiranog zahvata nalazi izvan zaštićenih područja prirode te da prati trasu postojećeg dalekovoda ne očekuje se negativan utjecaj tijekom izgradnje ni tijekom korištenja zahvata na zaštićena područja prirode.

4.1.7. UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU

S obzirom da se lokacija planiranog zahvata nalazi izvan područja ekološke mreže Natura 2000 te da prati trasu postojećeg dalekovoda ne očekuje se negativan utjecaj tijekom izgradnje ni tijekom korištenja zahvata na područja ekološke mreže Natura 2000.

4.1.8. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ

4.1.8.1. Utjecaji tijekom izgradnje zahvata

Utjecaji na strukturu krajobraza tijekom izgradnje planiranog dalekovoda nastati će uslijed uklanjanja površinskog pokrova i uslijed iskopa temelja i formiranja platoa za čelične rešetkaste stupove. Također će doći do privremenih lokaliziranih utjecaja uslijed formiranja privremenih gradilišta za smještaj strojeva/alata i materijala.

Spomenuti se utjecaj može smatrati zanemarivim odnosno trasa planiranog dalekovoda ne prolazi kroz područja pod visokom vegetacijom te su svi stupovi smješteni na poljoprivrednim površinama. Budući da je uklanjanje površinskog pokrova ograničenog utjecaja područje, utjecaj na strukturne značajke prirodnog krajobraza se smatra prihvatljivim.

I-03-0784 73 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

4.1.8.2. Utjecaji tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja dalekovoda doći će do izravnih i trajnih utjecaja na strukturu krajobraza, uslijed pojave nadzemnih strukturnih elemenata zahvata (čelično-rešetkastih stupova i naponskih vodova) te održavanja čistog pojasa zaštitnog koridora.

Stupovi dalekovoda su prozračne, rešetkaste konstrukcije. Stoga, unatoč svojim dimenzijama i naglašenoj vertikali, neće djelovati kao masivni volumeni niti će svojom pojavom dominirati u prostoru, osim u neposrednoj blizini pojedinog stupa. Linearne strukture naponskih vodova također nisu osobito primjetne zbog svoje izražene linearnosti i nevoluminoznosti te sive boje koja nije u kontrastu s bojom neba. Zbog smještaja planirane trase uz trasu postojećeg dalekovoda karakter utjecaja na vizualne značajke je kumulativnog i lokalnog karaktera.

S obzirom na opisane karakteristike zahvata, smještaj planirane trase paralelno uz trasu postojećeg dalekovoda te da su strukture dalekovoda česte u oblikovnom rječniku antropogenog krajobraza kao prepoznatljiva i prihvatljiva linijska struktura u prostoru, ne očekuje se značajan utjecaj na vizualne značajke.

4.1.9. UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU

S obzirom da se na području planiranog zahvata ne nalazi kulturno povijesna baština te da prati trasu postojećeg dalekovoda, ne očekuje se negativan utjecaj tijekom izgradnje ni tijekom korištenja zahvata na kulturno-povijesnu baštinu. Za izgradnju predmetnog zahvata, prema zakonskoj regulativi, u nastavku ishođenja lokacijske dozvole, biti će nužno zatražiti posebne uvjete Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20 i 62/20) ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na elemente kulturne baštine, a prije svega na arheološke nalaze, potrebno je obustaviti radove i obavijestiti za to nadležni Konzervatorski odjel.

4.1.10. UTJECAJ NA ŠUME

4.1.10.1. Utjecaj tijekom izgradnje

Utjecaji na šume i šumarstvo ponajprije se očituju u trajnom gubitku površina pod šumom izravnim zaposjedanjem šumsko-proizvodnih površina. Gospodarski gubici koji nastaju trajnom prenamjenom šumskih površina i njihovim izuzećem iz proizvodnje drvne mase redovno su značajno manji od gubitaka općekorisnih funkcija šuma koji nastaju istom tom prenamjenom. Utjecaj na sektor šumarstva nije značajan obzirom da su šumske površine kroz koje prolazi dalekovod u pravilu degradirane i nemaju veliku gospodarsku vrijednost. Predmetna lokacija nalazi se na području dvije gospodarske jedinice: GJ Obreški lug i GJ Stupnički lug. Predmetni zahvat ne nalazi se na šumskom području. (Sl. 3.13-1). Sukladno navedenom, nema utjecaja zahvata na šumske ekosustave i šumarstvo.

I-03-0784 74 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

4.1.10.2. Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom korištenja, površina ispod nadzemne trase dalekovoda mora biti isključena iz gospodarenja zbog potrebe za periodičkim čišćenjem i održavanjem trase prohodnom. Stoga se jedini utjecaj prilikom korištenja očituje u tome da je potrebno srušiti poneko rubno stablo ili okresati njegove grane ukoliko svojim rastom predstavlja sigurnosni problem za stabilnost vodova i stupova.

S obzirom da sama trasa ne prolazi kroz područje šuma utjecaj na šume i šumarstvo je zanemariv.

4.1.11. UTJECAJ NA DIVLJAČ I LOVSTVO

4.1.11.1. Utjecaj tijekom izgradnje

Područje zahvata nalazi se na području vlastitog državnog lovišta XXI/1 „Obreški lug“ koje se prostire na 22.8 ha. Tijekom izvođenja radova moguć je kratkotrajan utjecaj zbog povećanja broja vozila, rada mehanizacije i povećanog broja ljudi i razine buke. Navedeni utjecaj će nakon završetka radova prestati.

4.1.11.2. Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvata, s obzirom na njegove karakteristike, ne očekuje se potencijalno negativan utjecaj na lovstvo i divljač.

4.1.12. UTJECAJ NA NASELJA I STANOVNIŠTVO

4.1.12.1. Utjecaj tijekom izgradnje

Privremeni utjecaji poput nastale buke, prašine i vibracija zbog radova i gušćeg prometa za vrijeme prijevoza mehanizacije i radnih strojeva mogu uzrokovati nezadovoljstvo kod lokalnog stanovništva, iako se radi o vremensko i prostorno ograničenim utjecajima. Pri izvođenju radova očekuje se primjena relevantne regulative vezane uz vrijeme izvođenja rada i dozvoljene razine buke. Mehanizacijska pomagala i strojevi koji će povremeno prometovati mogu eventualno usporavati i ometati prometnu protočnost te stvarati određenu buku i zastoje. Navedeni će utjecaji biti privremeni, trajat će do završetka radova te neće biti izraženi.

Mogući pad cijena obližnjih zemljišta zbog položaja stupova i blizine dalekovoda može predstavljati negativan utjecaj za vlasnike istih zemljišta. Kod zauzimanja zemljišta za stupove i platoe, postoji mogućnost smanjenja poljoprivrednih prinosa i gubitaka poljoprivrednih kultura.

Udaljenost dalekovoda od lokalnih kuća treba poštovati minimalnu udaljenost kako bi se minimizirala izloženost zračenju i magnetskim poljima. Članak 222. Mrežnih pravila prijenosnog sustava (NN 67/17) nalaže da se planirani nadzemni prijenosni vodovi od 110 ili 220 kV postavljaju u zaštićenom pojasu širine između 20 i 35 m.

I-03-0784 75 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

S obzirom na opisane karakteristike zahvata, smještaj planirane trase paralelno uz trasu postojećeg dalekovoda ne očekuje se značajan utjecaj na vizualne značajke te stoga niti na sama naselja i stanovništvo.

4.1.12.2. Utjecaj tijekom korištenja

Promijenjeni izgled krajobraza, nastale vibracije i proizašla buka tijekom rada, održavanja i popravaka dalekovoda te gušćeg prometa zbog prijevoza radnih strojeva mogu uzrokovati osjećaje nezadovoljstva kod stanovnika koji su najbliže dalekovodu. Potencijalni negativan utjecaj je pad cijena obližnjih zemljišta zbog blizine dalekovoda.

4.1.13. UTJECAJ BUKE

4.1.13.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Utjecaj buke javljat će se uslijed korištenja radnih strojeva te teretnih vozila za potrebe dopreme građevinskog materijala za zahvata i otpreme otpadnog materijala. Nastale pojave su neizbježne, privremenog karaktera i kratkotrajnog utjecaja, dominantnog na predmetnoj lokaciji i bez daljnjih, trajnih posljedica na okoliš.

Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta određene su Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Najviša dopuštena razina vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 8:00 do 18:00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB.

Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz tablice 1 navedenog Pravilnika (NN 145/04). Samo iznimno, dopušteno je prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik.

4.1.13.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Ne očekuje se utjecaj buke tijekom korištenja zahvata osim šuma koji nastaje kao posljedica elektromagnetskog polja (vidi poglavlje 4.1.15 Elektromagnetski utjecaji dalekovoda).

4.1.14. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA

4.1.14.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Tijekom izvođenja radova na izgradnji planiranog zahvata nastajat će razne vrste neopasnog i opasnog otpada kojeg treba zbrinuti prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19).

Prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) otpad koji nastaje pri izgradnji može se razvrstati unutar sljedećih podgrupa otpada:

I-03-0784 76 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

- 13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja,

- 15 01 ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz komunalnog otpada),

- 17 01 beton, cigle, crijep/pločice, keramika,

- 17 04 metali (uključujući njihove legure),

- 17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od iskopa,

- 20 03 ostali komunalni otpad.

Pravilnim skladištenjem nastalog otpada na gradilištu ne očekuje se negativan utjecaj otpada na okoliš. Navedene grupe otpada treba prikupljati i privremeno skladištiti na odvojenim površinama na gradilištu odvojeno po njihovom svojstvu, vrsti i agregatnom stanju na čvrstoj površini te predavati ovlaštenoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.

Opasan otpad potrebno je sakupljati i skladištiti odvojeno od ostalog otpada u natkrivenom spremniku ili čvrstoj zatvorenoj vreći, odnosno treba onemogućiti rasipanje, raznošenje i razlijevanje tog otpada izvan gradilišta uzrokovano vremenskim prilikama. Potrebno je voditi evidenciju te nastali otpad predati ovlaštenoj pravnoj osobi uz odgovarajuću prateću dokumentaciju.

Teren (prostor) koji je služio kao baza potrebno je vratiti u stanje zatečeno prije izgradnje. Naime, potrebno je demontirati sve eventualno izgrađene objekte (kontejnere, ograde i sl.), odnosno eventualne komunalne priključke te zbrinuti višak materijala, opreme i otpadni materijal sukladno važećim zakonskim propisima (Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19) i Pravilnikom o građevnim otpadom i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)).

Pravilnom organizacijom gradilišta, svi potencijalno nepovoljni utjecaji, prvenstveno vezani za neadekvatno zbrinjavanje građevinskog, neopasnog i opasnog otpada, svest će se na najmanju moguću mjeru.

4.1.14.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja, odnosno rada dalekovoda ne nastaje otpad. Moguć je nastanak otpada tijekom održavanja. Na lokaciji predmetnog dalekovoda može nastati otpad koji se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) može svrstati u grupu 20 Komunalni otpad. Otpad će se sakupiti te predavati ovlaštenim pravnim osobama koje posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom.

4.1.15. ELEKTROMAGNETSKI UTJECAJI DALEKOVODA

Kao i svaki drugi elektroenergetski objekt, dalekovod prilikom eksploatacije predstavlja izvor neionizirajućeg zračenja, odnosno izvor električnog i magnetskog polja. Pogodnim odabirom tehničkih rješenja, odnosno visinama stupova i rasporedom vodiča u prostoru, iznosi električnog i magnetskog polja biti će u granicama propisanih maksimalnih iznosa, a što mora biti potvrđeno proračunima prilikom izrade glavnog projekta.

Prilikom pogona dalekovoda ove nazivne naponske razine u izrazito nepovoljnim klimatskim uvjetima (velika vlaga u zraku) moguća je pojava korone, odnosno parcijalnih izbijanja na površinama dijelova pod naponom. Intenzitet korone u mnogome ovisi o atmosferskim prilikama i izboru elektromontažne opreme, a uzrokuje audio šum i radiosmetnje. Pogodnim izborom

I-03-0784 77 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o. elektromontažne opreme (kvalitetna završna obrada bez oštrih rubova) pojava korone će biti svedena na najmanju moguću mjeru. Kako utjecaj korone znatno opada s udaljavanjem od trase dalekovoda te s obzirom da je trasa udaljena od naseljenih zona, ne očekuju se zamjetne razine audio šuma ili radiosmetnji. Međutim, obzirom na nazivnu naponsku razinu predmetnog dalekovoda, ne očekuju se učestalije pojave korone.

Zbog postojanja neizoliranih dijelova pod naponom, evidentno je kako dalekovodi predstavljaju opasnost za ptice. Međutim, odabirom tehničkih rješenja diktiranih nazivnom naponskom razinom (velike udaljenosti između dijelova pod naponom) opasnost za ptice uslijed elektrokucije je zanemariva.

Iz iznesenog se može ustvrditi kako je predmetni dalekovod prihvatljiv u smislu uklapanja u okoliš te kako će njegov mogući utjecaj na okolne građevine i infrastrukturu biti minoran i zanemariv.

4.1.16. UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU

Uvažavanjem okolne infrastrukture prilikom razrade glavnog projekta, odabirom adekvatne visine stupova ili predviđenim rekonstrukcijama postojećih objekata, izgradnja predmetnog dalekovoda neće imati negativnih utjecaja na ostalu infrastrukturu, odnosno bit će u skladu s važećom zakonskom regulativom.

4.1.17. UTJECAJ U SLUČAJU IZNENADNOG DOGAĐAJA

4.1.17.1. Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Za vrijeme izgradnje objekta, protupožarne mjere treba primijeniti prilikom uskladištenja i prijevoza materijala i opreme. Također, prilikom izgradnje objekta potrebno je pridržavati Pravilnika o zaštiti od požara i Pravilnika o zaštiti od požara u zaštitnim koridorima nadzemnih vodova (HOPS Glasnik br. 6).

Ostale protupožarne mjere zaštite prilikom izgradnje ili održavanja su sljedeće:

- pravilno uskladištenje materijala i opreme,

- zabrana pristupa vatrom zapaljivim materijalima i sredstvima,

- vidljivo označavanje lakozapaljivih materijala i opreme,

- pridržavanje uputa proizvođača lakozapaljivih materijala i opreme,

- odvojeno mjesto uskladištenja lakozapaljivih materijala i opreme od ostalog skladišta,

- osiguranje uređaja za gašenje požara na gradilištu.

I-03-0784 78 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

4.1.17.2. Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Prema Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10) dužnost je provoditi mjere zaštite od požara utvrđene odredbama Zakona i drugim propisima donesenim na temelju njega, planovima i procjenama ugroženosti od požara, odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim općim aktima iz područja zaštite od požara. Dalekovod, kao građevina koja služi za prijenos ili razvod električne energije visokih napona, specifičan je u pogledu mjera zaštite od požara. Da bi se osigurala što veća pogonska sigurnost voda, posebno školovane ekipe radnika brinu se za njegovo redovno održavanje, pridržavajući se pri tome pravila zaštite na radu propisane od radne organizacije registrirane za djelatnost održavanja dalekovoda.

U cilju zaštite od požara primjenjivat će se mjere za održavanje koridora u trasama nadzemnih elektroenergetskih vodova sukladno zakonskim propisima i internim pravilnicima.

Korisnici elektroenergetskih postrojenja dužni su nadležnim vatrogasnim jedinicama dostaviti imena osoba s kojima treba uspostaviti vezu u slučaju požara na ovim ili susjednim objektima.

4.1.18. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

S obzirom na karakteristike zahvata, ne očekuje se prekogranični utjecaj.

4.1.19. KUMULATIVNI UTJECAJI

Kako bi se procijenili kumulativni utjecaji izgradnje DV Tumbri – Botinec 2 uz terenski pregled, analizirana je dostupna prostorno-planska dokumentacija (PPUG Zagreba i GUP Zagreb) s ciljem identifikacije mogućih interakcija utjecaja s drugim ranijim, postojećim ili planiranim zahvatima.

Pregled postojećih i planiranih zahvata u okolici lokacije zahvata prikazan je kroz poglavlje 3.2. Analiza usklađenosti zahvata s važećim dokumentima prostornog uređenja. Trasu predmetnog dalekovoda DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 predviđeno je, položiti u većem dijelu paralelno s trasom postojećeg DV 110 kV Tumbri – Botinec, i to sa njegove sjeverozapadne strane.

Planirani zahvat prati trasu postojećeg dalekovoda te prelazi preko postojeće cestovne infrastrukture. Gubitak tla prilikom izgradnje predmetnog zahvata ogleda se u privremenom gubitku funkcije tla na prostoru platoa unutar kojeg se smješta materijal i oprema prilikom izgradnje, uslijed izgradnje novih pristupnih putova te u trajnom gubitku funkcije tla uslijed izgradnje stupova dalekovoda. Na području postojećeg dalekovoda vidljiv je razvoj prirodne vegetacije ispod vodiča. S obzirom na karakteristike planiranog zahvata i prostora u kojem se zahvat planira, razvoj prirodnih staništa se može očekivati i na trasi zahvata nakon završetka radova. Imajući na umu navedeno te činjenicu da će do trajnog zauzeća staništa doći na tek manjim površinama temeljenja stupova, procjenjuje se da zahtjev neće doprinijeti značajnom kumulativnom utjecaju na staništa i biljne vrste.

S obzirom na karakteristike zahvata (nadzemni vodiči), zahvat neće predstavljati novu prepreku u prostoru za većinu životinja. U nadzemnom dijelu, dalekovod može predstavljati opasnost za ptice od kolizije, prvenstveno grabljivice. Trasa zahvata prati postojeći dalekovod, postojeća infrastruktura, dovodi do smanjenja mogućnosti kolizije jer grupiranjem strukture postaju vidljivije

I-03-0784 79 DV 110 kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o. u prostoru. Slijedom navedenog, procjenjuje se da zahvat neće doprinijeti značajnom kumulativnom utjecaju na životinjska vrste.

Lokacija planiranog zahvata nalazi se izvan zaštićenih područja prirode definiranih prema Zakonu o zaštiti prirode (NN, 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19). Na širem području zahvata nalaze se sljedeća zaštićena područja: posebni rezervat šumske vegetacije Stupnički lug na udaljenosti 6,5 km te značajni krajobraz Savica na udaljenosti od ~ 5,3 km. U pogledu kumulativnih utjecaja, ne očekuje se doprinos kumulativnom utjecaju na zaštićena područja na širem području. Budući da trasa prati koridor postojećeg dalekovoda te da se utjecaj na krajobraz smatra prihvatljivim, procjenjuje se da zahvat neće doprinijeti značajnom kumulativnom utjecaju na zaštićena područja.

Imajući u vidu da će realno zauzeće zahvata biti samo od strane lokacija temelja stupova, značajan doprinos kumulativnom utjecaju na tlo i poljoprivredu se ne očekuje.

S obzirom na značajke samog zahvata te značajke površinskih i podzemnih voda, za očekivati je da će doprinos zahvata kumulativnom utjecaju na vode analiziranog područja biti zanemariv. S obzirom da sama trasa ne prolazi kroz područje šuma utjecaj na šume i šumarstvo je zanemariv.

Kumulativni vizualni utjecaji na naselja i stanovništvo ne smatraju se značajnim za stanovništvo zbog rijetke naseljenosti na područjima najbližim zahvatu, udaljenosti novih elemenata od stambenih objekata te činjenice da će se zahvat uklopiti u već postojeću infrastrukturu.

I-03-0784 80 DV 110kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Tijekom sagledavanja mogućih utjecaja za planirani zahvat, a s obzirom na karakter samog zahvata, nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja gradnje, zaštite okoliša i njegovih sastavnica i zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse kako tvrtki prilikom izgradnje, tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata.

I-03-0784 81 DV 110kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

6. IZVORI PODATAKA

6.1. POPIS PROPISA

ZAKONI – Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, čl. 202. Zakona o gradnji (NN 153/13), NN 78/15, 12/18 i 118/18) – Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18 i 14/19) – Zakon o šumama (NN 68/18 i 115/18, 145/20) – Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17 i 39/19, 125/19) – Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18 i 115/18, 98/19) – Zakon o vodama (NN 66/19) – Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19) – Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 90/18, 32/20 i 62/20)

– Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16, 114/18)

– Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19)

PRAVILNICI

– Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 81/20)

– Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

– Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15)

– Pravilnik o popisu stanišnih tipova i karti staništa (NN 27/21)

– Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16)

– Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14 i 20/18).

– Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12 i 97/13, 127/19)

– Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 72/20)

– Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

– Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04, 46/08)

UREDBE

– Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 03/17)

– Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19)

I-03-0784 82 DV 110kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

– Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 77/20)

6.2. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

− Prostorni plan Grada Zagreba s izmjenama i dopunama („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09, 8/09, 21/14, 7/15, 26/15, 12/16 i 03/18 – pročišćeni tekst) i

− Generalni urbanistički plan Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba“, br. 16/07, 8/09, 7/13, 9/16, 12/16 – pročišćeni tekst).

6.3. PODLOGE

- DC1812 IR1_Idejno rješenje - DV 110 kV Tumbri-Botinec2

- Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021, Izvadak iz Registra vodnih tijela – Grad Zagreb

I-03-0784 83 DV 110kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

7. PRILOZI

PRILOG I: PRESLIKA RJEŠENJA MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE – SUGLASNOST OVLAŠTENIKU EKONERG D.O.O. ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA

I-03-0768 PRILOZI DV 110kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

PRILOG II - PRESLIKA RJEŠENJA MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE – SUGLASNOST OVLAŠTENIKU EKONERG D.O.O. ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE PRIRODE

I-03-0768 PRILOZI DV 110kV Tumbri – Botinec 2 EKONERG d.o.o.

I-03-0768 PRILOZI