STALNI POSTAVI 59 KVARTAL III - 4 - 2006

Kroz cijeli postav Galerije Emanuel VidoviÊ fil- Stalni galerijski postav uz deplijan, vodiË, pri- trira se sjeÊanje. Naposljetku Êe sjeÊanje pos- godni plakat i ostale memorabilije na galerij- tati temom posljednje izloæbene dvorane. Bolest ski posjet, nudi posjetitelju i interaktivni touch- i visoke godine ograniËile su slikarevo fiziËko screen kao i dokumentarni film o Emanuelu kretanje, no ne i njegov duh i kreativni æivac. VidoviÊu koji se moæe pogledati na postavlje- On Êe na platna prenijeti vlastita sjeÊanja na nom plazma-ekranu.4 Posebna paænja posve- ambijente kojima se nekoÊ kretao, na taj nam Êena je ostalim arhitektonskim detaljima pos- naËin pruæajuÊi sasvim nove moguÊnosti in- tava, od kojih svakako treba spomenuti vrsno terpretacije pozne faze svoga djelovanja. rijeπene staklene stijenke uz muzejsku recep- ciju i na komunikacijskim prijelazima, na koje Manji dio izloæbenog prostora posveÊen je crte- je ugraviran potpis slikara. æu, koji se poËesto smatra perifernim studij- skim medijem. “I ovi crteæi potvruju veÊ poz- Razvidno je da Êe se na postavljenim premi- nato, bilo da crta, bilo da slika, VidoviÊ se zna- sama od novootvorene Galerije Emanuel Vi- laËki prilagoava dvodimenzionalnoj datosti doviÊ stvoriti æariπte prouËavanja i πirenja plohe pa s lakoÊom u njezine dvije koordi- interesa za ovo nedvojbeno vaæno ime hr- nate saæima bogatstvo svojih svjetova i vizi- vatske umjetnosti. ja”, napominje Nela ÆiæiÊ.3

3 NELA ÆIÆI∆, Galerija E. VidoviÊ: VodiË, Split, Muzej grada Splita, 2006., 88. 4 Film je snimljen 1988. godine. Redatelj filma je Bogdan ÆiæiÊ, scenarist Igor ZidiÊ, direktor fotografije Goran Trbuljak i autor glazbe Frano ParaÊ.

VRIJEDNA ZBIRKA HRVATSKE

Iva Körbler UMJETNOSTI 20. STOLJE∆A

Gradski muzej Varaædin, Galerija starih i novih majstora, Varaædin Stalni postav hrvatskih majstora 20. stoljeÊa Otvorenje: 20.10.2006. Autorica postava: Mirjana DuËakijeviÊ

Moæda nije naodmet navesti kako su se ne znatiæelje, preko profesionalne ravnoduπ- naπa oËekivanja o razini i sveobuhvatnosti no- nosti (sindrom “viπe nas niπta ne moæe izne- vog stalnog postava hrvatskih umjetnika 20. naditi”) do iπËekivanja πto se sve zaista krije stoljeÊa na putu prema Varaædinu kretala u u fundusu Gradskog muzeja Varaædin vezano nekoliko smjerova: od standardne profesional- uz heterogene stilske tokove 20. stoljeÊa. S STALNI POSTAVI 60 KVARTAL III - 4 - 2006

obzirom na to da je Varaædin grad koji je uspr- 1941. zbog ratnih prilika morala biti zatvore- kos sloæenim mijenama druπtveno-gospodar- na. Zbog velikog poveÊanja fundusa nakon skih odnosa od 18. stoljeÊa do danas ipak sa- 1945. (plemstvo i graanstvo Varaædina i va- Ëuvao kontinuitet graanskog umjetniËkog u- raædinske okolice prodavalo je umjetnine zbog kusa, kupovanja umjetnina i ulaganja u privat- oskudice ili su neke od njih bile konfiscirane) ne kolekcije, Ëinilo nam se kako ipak moæe- gradska je uprava za novi postav odredila da- mo biti spremni na neka ugodna iznenaenja naπnji prostor palaËe Prassinsky-Sermage. u novom postavu. Varaædin je uostalom grad Obnovom palaËe 1981. uz 800. obljetnicu pr- uz koji se roenjem ili boravkom veæu neka vog spomena grada Varaædina, ponovno je ot- znaËajna slikarska imena poput Ive Reæeka, voren novi postav Galerije koji je osmislio Kamila RuæiËke, Tomislava Krizmana i Miljenka tadaπnji kustos Galerije, Darko SaËiÊ. Tijekom StanËiÊa, od kojih su prva trojica imala velike druge polovice 20. stoljeÊa Galerija je imala zasluge za osnivanje Moderne galerije hrvatske sreÊu da Gradski narodni odbor i Savjet za umjetnosti, otvorene 1939. u Gradskom muze- kulturu Republike Hrvatske imaju sluha za ju Varaædin. Ona je u to vrijeme, nakon zagre- kvalitetne otkupe vrijednih djela (Oton Iveko- baËke i splitske, bila treÊa galerija moderne viÊ, Ivo Steiner, , Miljenko StanËiÊ, hrvatske umjetnosti u Hrvatskoj, iako je veÊ Miroslav KraljeviÊ, Ivo DulËiÊ, Ljubo BabiÊ, 1926.

KupaËice, Ivo Reæek, STALNI POSTAVI 61 KVARTAL III - 4 - 2006

Slavko ©ohaj, , , Vlaho ljenom projektu. Velika imena prve polovice Bukovac). Sedamdesetih godina proπlog sto- 20. stoljeÊa ovdje nisu iskoriπtena u svrhu ljeÊa odreeni broj slika umjetnici su ostavljali promotivne kampanje otvorenja, da bi u sa- Galeriji nakon velikih retrospektivnih izloæbi. mom postavu bila predstavljena tek nekom U povodu 50. obljetnice Galerije 1989., πezde- skicom u tuπu ili ugljenu, malim slabaπnim setak je istaknutih i afirmiranih hrvatskih su- akvarelom ili problematiËnim uljem maloga vremenih umjetnika doniralo svoja djela Gale- formata. U stalnom postavu nalazi se Ëitava riji kako bi zbirka imala kvalitetni presjek hrvat- serija vrsnih portreta i autoportreta, portret- skih suvremenih slikara, grafiËara i kipara. Bu- nih studija ljudi i karaktera koje Êe svatko duÊi da mi je od ranije bio poznat podatak o tko se bavi pojedinim opusima tih umjetnika toj velikoj donaciji iz 1989. godine - a kako morati doÊi vidjeti u Varaædin (Nikola MaπiÊ, se zaista radi o najveÊim hrvatskim slikarima Celestin MedoviÊ, Oton IvekoviÊ, Josip RaËiÊ, druge polovice 20. stoljeÊa - sumnjala sam Miroslav KraljeviÊ, , Ljubo da djela donirana gradu Varaædinu pripadaju BabiÊ, Pavle VojkoviÊ, Jerolim Miπe, manje kvalitetnim ili atipiËnim dijelovima nji- Steiner, Vilko ©eferov, Anka KrizmaniÊ, Milivoj hovih individualnih opusa. Godine 1997. dr. Uzelac, Ivo Reæek, Omer MujadæiÊ, Slavko ©o- Boæo Vjeko Jarak donirao je Galeriji preko sto- haj, Ivo DulËiÊ, Nikola Reiser, Ljubo IvanËiÊ, tinu djela (DulËiÊ, ©imunoviÊ, Keser, Seder, ©o- –uro Seder, Zlatan Vrkljan). Pejzaæi i mrtve haj, IvanËiÊ, KrπiniÊ, Kantoci), a privatne se prirode zauzimaju takoer veliki dio postava, donacije nastavljaju do danas. Mirjana DuËa- ali jasno je kako se ne radi o pejzaæima koji kijeviÊ, muzejska savjetnica koja nas je vodi- decentno popunjavaju rupe u fundusu, veÊ o la novim postavom, u tekstu kataloga istiËe pejzaæima-kapitalcima koji nam otkrivaju ma- kako su se 2004., dok su pripremali izloæbu nje znane stilske faze nekih umjetnika ili pot- Velika imena hrvatske umjetnosti 20. stoljeÊa - vruju njihovo majstorstvo (Ferdo KovaËeviÊ, slike i skulpture iz fundusa Galerije starih i Slava Raπkaj, , Vladimir Be- novih majstora, suoËili s Ëinjenicom da su iz- ciÊ, Ljubo BabiÊ, Jerolim Miπe, Vladimir Fila- nimna djela poznatih hrvatskih slikara veÊ go- kovac, Vilko Gecan, , Vilko ©e- dinama uredno pohranjena u galerijskom spre- ferov, Marijan Detoni, Vilim SveËnjak, Edo Kova- miπtu koje danas broji preko 5300 djela. Kako ËeviÊ, Antun MezdjiÊ, Slavko ©ohaj, Frano ©i- umjetnost i veliki muzejsko-galerijski pothvati munoviÊ, Branko KovaËeviÊ, Oton Gliha, Dali- uvijek pate bez jakih sponzora koji neÊe pitati bor ParaÊ, Boris Dogan). U postavu se nalazi za svaku kunu, tako ni ovog novog postava ne i nekoliko aktova i ljubavnih parova koji Êe se bi bilo da mnoga djela nisu restaurirana uz posjetitelju zauvijek urezati u sjeÊanje (Vlaho pomoÊ varaædinskih gospodarstvenika, za πto Bukovac, Adam i Eva, Omer MujadæiÊ, Ljubav, se brine ravnatelj Muzeja, dr. Branko Spevec. , Dunja). Malen, ali so- lidan presjek skulpture rasporeen je nena- I zaista, moramo istaknuti kako u novom stal- metljivo po dvoranama, koliko se uopÊe moglo nom postavu hrvatskih majstora 20. stoljeÊa zbog nevelikog prostora inkorporirati skulp- kroz svih sedam dvorana palaËe na njezinu ture na postamentima meu slike veÊih for- prvomu katu ne postoji djelo koje je kvalite- mata (Antun AugustinËiÊ s ranim djelom Har- tom neprimjereno tako reprezentativno najav- lekin, Robert Frangeπ MihanoviÊ, Ivan Meπ- STALNI POSTAVI 62 KVARTAL III - 4 - 2006 troviÊ, Hinko Juhn, Frano KrπiniÊ, Ksenija Kanto- no datiran (Celestin MedoviÊ, Emanuel VidoviÊ, ci, Dragutin FilipoviÊ, Branko RuæiÊ, Ante Despot, Mirko RaËki, Miroslav KraljeviÊ, Vladimir Fila- Milena Lah, Ivan SaboliÊ, Valerije Michieli, kovac, Vilko ©eferov, , Ivo Reæek, , Josip Poljan, ©ime Vulas, Ma- Omer MujadæiÊ, Vilim SveËnjak, Oton Gliha, rija UjeviÊ, Kruno Boπnjak, Ratko PetriÊ, Ljubo Ivo DulËiÊ), ali to ipak nije u potpunosti prob- Karina, Vladimir GaπpariÊ Gapa). Mogli bismo lem galerijskog osoblja. Moæda su te slike traæiti nedostatke u nekim djelima, ali treba upravo trebale ugledati svjetlo dana kako bi uvijek imati na umu komu je postav primarno se struka (posebice mlai kolege) uputila pre- namijenjen: uz dobroga vodiËa srednjoπkolci ma varaædinskom stalnom postavu. Ne moæe- i studenti - kao i prosjeËni ljubitelji umjetnosti mo sa sigurnoπÊu tvrditi jesu li varaædinski - mogu dobiti solidnu informaciju o najvaæni- kustosi zbog problema datacije kontaktirali jim stilskim mijenama u hrvatskoj skulpturi struËnjake koji su se dosada monografski 20. stoljeÊa. Naπi suvremenici meu umjet- bavili pojedinim slikarskim opusima, a povratne nicima predstavljeni su u πestoj i sedmoj dvo- informacije do isteka rokova za novi postav rani djelima koja u potpunosti daju temeljnu nisu dobili. Kolegica Mirjana DuËakijeviÊ is- informaciju o njihovoj poetici i stilu (Ferdinand taknula je kako muzej ima sponzora za finan- Kulmer, Aleksandar Srnec, , ©ime ciranje novih postamenata za skulpture, a Vulas, Josip Biffel, Nives KavuriÊ-KurtoviÊ, poradit Êe se i na πto boljem osvjetljenju za Zlatko Keser, Zlatko KauzlariÊ AtaË, ©ime Pe- neka djela. Namjera je nove koncepcije pos- riÊ, –uro Seder, Jadranka Fatur, Æeljko Lapuh, tava mijenjanje nekih djela jednom u πest Antun Boris ©valjek, Igor RonËeviÊ, Vatroslav mjeseci ili jednom godiπnje, posebice u zad- Kuliπ). Zbog poteπkoÊa s prostorom grafika nje tri dvorane koje obuhvaÊaju period od nije zastupljena, ali po dva djela Ivana Picelja πezdesetih do kraja osamdesetih godina 20. i Miroslava ©uteja umanjuju taj nedostatak. U stoljeÊa. S obzirom na popunjenost fundusa fundusu, doduπe, postoje grafike Ante Kudu- kvalitetnim djelima hrvatskih suvremenih um- za i Dubravke BabiÊ, a voljeli bismo kao novu jetnika, kao i buduÊe donacije i otkupe te joπ akviziciju Galerije vidjeti i radove Nevenke uvijek nedovoljno velik prostor palaËe za pri- Arbanas, jedne od naπih najcjenjenijih grafi- kazivanje svih zanimljivih djela iz spremiπta, Ëarki. Pojedina djela predstavljaju priliËno iz- to je gotovo nuænost. Jer Ëini se da je struË- nenaenje i pripadaju samom vrhu pojedinih nom osoblju Galerije vaæna ne samo kontinu- opusa u odreenim godinama stvaranja (Dalibor irana edukacija varaædinskih πkolaraca veÊ i ParaÊ, Zlatko KauzlariÊ AtaË, Jadranka Fatur, zasluæeni ponos zbirkom sakupljanom u uvi- Zlatan Vrkljan). MoguÊe prijepore i negodova- jek nemirnim vremenima proπlog stoljeÊa - nja unutar struke mogla bi izazvati jedino Ëi- podjednako pred kolegama, posjetiteljima iz njenica kako veliki dio izloæena fundusa slika drugih hrvatskih gradova i turistima. iz prve polovice 20. stoljeÊa nije Ëak ni okvir-