Strategija razvoja grada Velike Gorice

2014. – 2020.

Sadržaj

Sadržaj ...... 2 1. RIJEČ GRADONAČELNIKA ...... 4 2. UVOD ...... 5 3. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE ...... 6 3.1. Značenje strategije za razvoj grada Velike Gorice ...... 6 3.2. Metodologija izrade strategije ...... 7 3.3. Proces razvoja Strategije ...... 8 4. POLITIKA REGIONALNOG RAZVOJA ...... 10 4.1. Usklađenost sa EU fondovima i programima Europske unije ...... 10 4.2. Usklađenost s ciljevima i indikatorima EUROPA 2020 i dokumentima više razine ...... 12 4.3. Usklađenost sa drugim strateškim dokumentima ...... 14 5. OSNOVNA ANALIZA ...... 15 5.1. Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike ...... 15 5.1.1. Fizičko geografske značajke ...... 15 5.1.2. Naselja i naseljenost ...... 16 5.1.3. Klimatske značajke ...... 16 5.2. Stanovništvo ...... 18 5.3. Gospodarstvo ...... 20 5.3.1. Osnovni pokazatelji ...... 20 5.3.2. Zaposlenost ...... 24 5.3.3. Osnovni rezultati poslovanja ...... 26 5.3.4. Vanjsko trgovinska razmjena...... 34 5.3.5. Poduzetničke zone ...... 37 5.3.6. Poljoprivreda...... 39 5.4. Turizam ...... 40 5.4.1. Turistička ponuda ...... 42 5.4.2. Turistička potražnja ...... 44 5.5. Infrastruktura ...... 45 5.5.1. Prometna infrastruktura ...... 46 5.5.2. Komunalna infrastruktura ...... 51 5.6. Odgoj, obrazovanje, kultura i sport ...... 56 5.6.1. Odgoj i obrazovanje ...... 56

5.6.2. Programi za djecu i mlade ...... 66 5.6.3. Informatizacija stanovništva ...... 68 5.6.4. Tehnička kultura ...... 68 5.6.5. Kultura ...... 70 Pokretna kulturna dobra ...... 72 Nematerijalna kulturna baština ...... 72 5.6.6. Civilno društvo ...... 79 5.6.7. Šport ...... 80 5.7. Socijalna skrb i zdravstvo ...... 82 5.7.1. Socijalna skrb ...... 82 5.7.2. Zdravstvo ...... 84 5.8. Vatrogastvo ...... 86 5.8.1. Javna vatrogasna postrojba ...... 86 5.8.2. Vatrogasna zajednica Grada Velike Gorice ...... 88 6. SWOT ANALIZA ...... 89 7. VIZIJA RAZVOJA GRADA VELIKE GORICE I ODNOS SA STRATEŠKIM CILJEVIMA ...... 98 8. INTERVENCIJA STRATEGIJE ...... 99 Strateški cilj 1 – Gospodarstvo determinirano prostorom ...... 99 Strateški cilj 2 – Eko – regija Velika Gorica, održivo upravljanje okolišem ...... 106 Strateški cilj 3. Pozitivan društveni rast i razvoj ...... 113 Horizontalni prioritet – primjena IKT u razvoju grada Velike Gorice ...... 121 9. PROVEDBA STRATEGIJE ...... 122 9.1. Institucionalni okvir za provedbu strategije ...... 122 9.1.1. Koordinator provedbe Strategije ...... 122 9.1.2. Partnersko vijeće za provedbu strategije ...... 123 9.1.3. Tehničko tajništvo ...... 123 9.2. Financijski okvir (izvori financiranja) ...... 124 10. PRAĆENJE I VREDNOVANJE PROVEDBE STRATEGIJE ...... 134 10.1. Praćenje provedbe ...... 134 10.2. Evaluacija ...... 135 IZVORI ...... 139 DODATAK 1 OBRAZAC AKCIJSKOG PLANA ...... 141

1. RIJEČ GRADONAČELNIKA (...)

2. UVOD

SMJEŠTAJ

Grad Velika Gorica smješten je u središnjem dijelu Hrvatske, 16 kilometara južno od Zagreba. Sa 63.511 stanovnika najveći je grad Zagrebačke županije. Veliku Goricu karakterizira vrlo povoljan prometni smještaj s nekim od ključnih prometnih pravaca – prugom – , blizinom europskog cestovnog i željezničkog koridora X te Zračnom lukom Zagreb. Grad obuhvaća nizinsko područje Turopolja te sjeveroistočne padine Vukomeričkih gorica. Područje grada, površine oko 566 četvornih kilometara, prostire se od rijeke Save na sjeveroistoku i Kupe na jugozapadu. Razvoj grada uvelike je determiniran prometnim položajem i blizinom Zagreba.

POVIJEST

Velika Gorica se prvi puta spominje u 13. stoljeću. U to vrijeme područje Velike Gorice bilo je obuhvaćeno Plemenitom općinom Turopoljskom, koja je u 13. stoljeću dobila mogućnost samostalnog odabira župana. Nacionalni značaj ima činjenica da se na širem području Velike Gorice, u mjestu Ščitarjevo nalazi - važno arheološko nalazište iz antičkog doba. Andautonija je izgrađena u 1. stoljeću nakon Krista na povoljnom prometnom položaju koji je omogućavao izvrsnu komunikaciju s okolnim krajevima i Siscijom (današnji Sisak) kao centrom provincije Panonije. Andautonija je u periodu između 1. i 4. st. bila upravni, politički i kulturni centar mikro regije. Arheološka istraživanja pružila su uvid u izgled i organizaciju rimskog grada. Otkrivene su ceste, gradske ulice, sistem kanalizacije, terme te javne i stambene zgrade.

SPECIFIČNOSTI

Velika Gorica središte je turopoljske regije koja je na nacionalnoj razini poznata po tradicionalnoj drvenoj gradnji kuća, škola, mostova, sakralnih objekata, zatim autohtonoj turopoljskoj svinji ili specifičnostima poput podgutnice – preteće kravate.

GOSPODARSTVO

Prema podacima za grad Veliku Goricu, gospodarsko stanje u prostoru bolje je od prosjeka za Hrvatsku i Zagrebačku županiju. Udio sekundarnog sektora, odnosno industrije i građevinarstva u gradu Velikoj Gorici je također mnogo veći nego u njenom pripadajućem okruženju, ali je manji i od prosjeka za Zagrebačku županiju i Hrvatsku. Taj podatak svjedoči o vrlo malom udjelu industrije u zapošljavanju stanovništva. Zbog blizine Zagreba velike su dnevne migracije stanovništva. Dijelom je to uvjetovano tržištem rada, a dijelom i obrazovanjem.

PERSPEKTIVA

Prometni položaj, blizina Zagreba, međunarodna zračna luka i blizina brojnih prometnih pravaca te mogučnost prostornog širenja grada, zadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva, čini grad vrlo povoljnim za razvoj investicija u proizvodnim djelatnostima. S druge strane kvalitetna zemlja, blizina tržišta, očuvani okoliš, čini ga perspektivnim centrom poljoprivredne proizvodnje. Ovo su samo neke od strateških prednosti grada Velike Gorice, koje će ova Strategija nastojati analizirati i staviti u razvojni kontekst.

3. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE

3.1. Značenje strategije za razvoj grada Velike Gorice Razvojna strategija grada Velike Gorice je središnji planski dokument koji određuje ključne razvojne ciljeve i prioritete u razvoju grada za period od 2014. do 2020. godine. Strategija daje prikaz trenutnog stanja, određuje ciljeve koji bi trebali biti postignuti do 2020. godine kao i način na koji će se ti ciljevi postići. Strategija određuje odgovornosti i uloge u razvojnom putu, daje vremenski plan realizacije pojedinih ključnih projekata i programa te definira potencijalne izvore financiranja s planiranjem razvojnog proračuna.

Strateško planiranje razvoja ujedno je i pokazatelj visoko osviještene razvojne politike, a očituje se kroz unaprijed utvrđen pristup izradi strategije kojeg karakterizira međusektorska suradnja te zajedničko definiranje ključnih problema čija se prioritizacija odvija na temelju rezultata društveno- gospodarske analize i strateških ciljeva upravljanja Gradom.

Razlog što je strategija definiran za period od sedam godina, usklađivanje je s financijskim razdobljem na razini Europske unije. Nacrt Zakona o regionalnom razvoju također preporuča planiranje strateških dokumenata na sedmogodišnjoj osnovi.

Svrha same razvojne strategije je u utvrđivanju razvojnih prioriteta, boljem shvaćanju okoline i mogućih utjecaja, brzini reagiranja i smanjenju troškova zahvaljujući planskom racionalnom pristupu, ali i usklađivanje lokalnih ciljeva s ciljevima na razini EU politika. Postoji još jedan krajnje pragmatičan razlog, a to je zakonska obaveza. Iako aktualni Zakon o regionalnom razvoju iz 2009. godine ne stavlja imperativ na izradu razvojnih strategija za gradove (samo županije i Grad Zagreb), prijedlog novog Zakona o regionalnom razvoju predviđa obavezu izrade strateških dokumenata i za gradove, pa izrada ove strategije dobra priprema za ono što Veliku Goricu očekuje u budućnosti.

Kako bi se osigurao kontinuitet provedbe razvojne strategije, određena je operativna struktura za provedbu, a svaka konkretna aktivnost ili projekt, kroz akcijski plan će imati definiranog nositelja. Važno je naglasiti kako Strategija razvoja Grada Velike Gorice ne sadrži samo projekte koji spadaju u nadležnost Gradske uprave i financiraju se iz proračuna Grada. Strategija uključuje sve projekte i programe koji imaju razvojni karakter i implementiraju se na području grada Velike Gorice, neovisno o tome tko je stvarni nositelj projekta, a tko izvor financiranja.

Nakon uvodnog dijela, opisana je metodologija koja se primijenjivala tijekom izrade strategije s opisom radnih skupina, načinima komunikacije, statističkim podacima vezanim uz osiguravanje reprezentativnosti mišljenja i stavova predstavnika tematskih radnih skupina. Također, povučena je paralela između Strategije razvoja grada Velike Gorice i drugih strateških dokumenata na razini EU, nacionalnoj razini kao i određenih sektorskih strategija koje su već razrađene i primijenjuju se na području Velike Gorice.

Analitički dio strategije sastoji se od analize početnog stanja, gdje je korištenjem metoda istraživanja i proučavanja relevantnih statističkih podataka, fokus grupama i intervjuima s važnim dionicima u izradi strategije sastavljena slika postojećeg stanja u kontekstu opisa zemljopisnog položaja, analize stanovništva, gospodarstva, turizma, infrastrukture i društvenih komponenti grada. Važan dio strategije svakako predstavlja analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT) koja je rađena

participativim pristupom velikog broja članova tematskih radih skupina, i zapravo je predstavljala odličan temej za planiranje intervencije strategije. Intervencija strategije uključuje definirane razvojne ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti. Na razini mjera planirani su i pokazatelji uspjeha postizanja svake od mjera, kao i potencijalne nositelje. Ovaj dio intervencije konkretizirat će se kroz akcijski plan koji će biti sastavni dio strategije.

Nakon definiranja intervencije koja je središnji dio razvojne strategije, definiran je institucionalni okvir za provedbu strategije, te su dane osnovne preporuke za protokole praćenja, izvještavanja, vrednovanja.

Preostali dodaci strategije su akcijski plan, gdje se kratkoročno (1 godina) i srednjeročno (do 3 godine) definiraju prioritetni projekti i aktivnosti s operativnim elementima (nositelj, partnerim, vrijeme, iznos investicije, izvor financija itd.) i baza projekata. Baza projekata je katalog razvojnih projekatanih ideja za područje grada Velike Gorice s osnovnim informacija o svakom projektu.

3.2. Metodologija izrade strategije Za strateške dokumente lokalnog značaja ne postoje zadani pravilnici o njihovu sadržaju i strukturi, ova razvojna strategija izrađena je na način da poštuje odredbe Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10), a koji je propisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU). Razlog za takvu odluku leži u činjenici da takav pristup bitno olakšava provedbu i praćenje provedbe Strategije, kao i njezinu usklađenost i komplementarnost sa strateškim dokumentima na svim razinama.

Struktura koja je bila uključena u izradu Strategije razvoja Grada Velike Gorice bila je definirana na tri različite razine. Shematski je to prikazano na sljedećoj skici:

Slika 1: operativna struktura za izradu Strategija razvoja grada Velike Gorice

Izradu strategije moderirali su savjetnici iz tvrtke MMV savjetovanje za razvoj d.o.o.

Tijekom faza izrade strategije participativni pristup je ostvaren putem sljedećeg broj sastanaka i ostalih načina komunikacije:

 Održan 1 sastanak Formalne radne skupine (17 sudionika)  Održano 5 sastanka tematskih radnih skupina za gospodarstvo, infrastrukturu i društveni razvoj (prisutno 42 + 40 + 27 + 21 + 22 članova TRS-eva)  Održana su dodatna 4 sastanka koordinatora izrade strategije i moderatora  Održano je do 10 individualnih sastanaka s ključnim dionicima vezano uz izradu elemenata socio-ekonomske analize  Preko 300 razmijenjenih mailova pomoću elektronske pošte

Tijekom određivanja metodologije koja se primijenjivala u fazama izrade Strategije, moderatori su se vodili Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija, NN 53/10.

U svim fazama izrade posebno se vodilo računa o partnerskom pristupu. Partnerski pristup je osiguran kombinacijom sudionika iz triju sektora, a vodilo se računa o tome i da se broj sudionika po sektorima ravnomjerno rasporedi, te da niti jedan član partnerstva nema dominantan utjecaj. Svi članovi tematskih radnih skupina bili su informirani o svakom koraku izrade strategije te im je pružena prilika da putem sastanaka ili elektronskom poštom pošalju svoja mišljenja i argumente.

Grafikon 1: Struktura članova tematskih radnih skupina prema sektorima:

struktura TRS-ova

javni sektor civilni sektor poslovni sektor

3.3. Proces razvoja Strategije Proces razvoja strategije započeo je u listopaduu 2013. godine početnim sastankom Formalne radne skupine i tekao je u sljedećim fazama:

Korak 1: Izrada analize situacije

Projektni tim identificirao je izvore podataka koje je bilo potrebno prikupiti za izradu kvalitetne analize društveno-gospodarske situacije, a isti su prikupljeni, analizirani i prezentirani tematskim radnim skupinama. Analiza stanja služi kao podloga, odnosno polazište potrebno za kreiranje razvojnih prioriteta.

Korak 2: Definicija vizije, ciljeva i prioriteta strategije

Projektni tim organizirao je i moderirao 2 radionice za definiranje SWOT analize (analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji) te posebnu radionicu gdje su participativnim pristupom izdvojeni zaključci vezani za analizu snaga, slabosti, prilika i prijetnji (TOWS). Razvoj SWOT analize i prioriteta/ciljeva temelji se na potrebama Grada Velike Gorice te slijedi prioritetne osi zacrtane postojećim operativnim programima i nacrtima operativnih programa za konkurentnost i koheziju te razvoj ljudskih potencijala.

Za svaki cilj, odnosno prioritet, identificirane su mjere Strategije koje su opet popraćene konkretnim razvojnim projektima/aktivnostima. Svaku mjeru u praksi sačinjava jedan ili više razvojnih projekata ili projektnih ideja. Prilikom definiranja razvojnih ciljeva i prioriteta Strategije, pratile su se potrebe grada Velike Gorice, ali se vodilo računa o tome da svaka potreba (koja je transformirana u prioritete i mjere) ima i realnu podlogu u intervenciji, tj. da su prepoznati projekti, programi i aktivnosti potrebni da bi se mjere i prioriteti realizirali. Tako je već u proljeće 2014. godine otvorena mogućnost da prijavitelji šalju svoje prijedloge u bazu projektnih ideja.

Slika 2: Prikaz paralelnog razvoja strategije i identificiranja projekata

Korak 3: Definiranje modaliteta provedbe strategija

Modaliteti provedbe uključuju definiranje okvira za provedbu odnosno uloga i odgovornosti dionika u provedbi i praćenju strategije te identificiranje izvora financiranja. Na osnovi odgovornosti i prijava projekata u bazu projektnih prijedloga određeno je koje su institucije i organizacije nositelji pojedinih mjera Strategije. Također je utvrđen način provedbe i praćenja Strategije te izvještavanje o napretku provedbe. Sustav praćenja temeljen je na objektivno provjerljivim pokazateljima u skladu s ciljevima i prioritetima ove Strategije. Napominjemo da je zbog opsežnosti strategije prepoznavanje izvora financiranja pojedinih mjera, kao i konkretne pokazatelje na razini aktivnosti te nositelj svake aktivnosti biti definiran akcijskim planom, čiji je predložak s prijedlogom kriterija prioritizacije uvršten u tekst strategije.

4. POLITIKA REGIONALNOG RAZVOJA

Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, Hrvatska je izravno uključena u razvojne politike Europske unije. To znači da u svim sferama strateškog planiranja relevantni nacionalni, regionalni i lokalni strateški dokumenti moraju biti usklađeni s dokumentima koji prate politike Europske unije. To je jedan od ključnih preduvjeta za korištenje sredstava iz fondova koji su nam na raspolaganju u periodu od 2014. do 2020. godine.

4.1. Usklađenost sa EU fondovima i programima Europske unije Pristupanjem u članstvo Europske unije Hrvatska je ostvarila pristup na jedinstveno europsko tržište koje, između ostalog, karakterizira i slobodan protok proizvoda, usluga i kapitala. U takvom okruženju Hrvatskoj stoji na raspolaganju više financijskih instrumenta koji služe ostvarivanju regionalnih europskih politika.

Najznačajniji su Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI) koji izravno podupiru gospodarski razvoj svih članica EU, a prema Višegodišnjem financijskom okviru EU (VFO EU) za 2014.-2020. Republici je Hrvatskoj namijenjeno 10,423 milijardi eura.

Za programsko razdoblje 2014.-2020. Hrvatskoj stoje na raspolaganju sljedeći ESI fondovi:

1. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF - European Regional Development Fund) 2. Europski socijalni fond (ESF - European Social Fund) 3. Kohezijski fond (CF - Cohesion Fund) 4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD - European Agricultural Fund for Rural Development) 5. Europski pomorski i ribarski fond (EMFF - European Maritine and Fisheries Fund) Tablica 1. Alokacija sredstava s obzirom na financijske instrumente za razdoblje 2014.-2020. Alocirana sredstva iz ESI fondova za Hrvatsku 2014.-2020. Iznos (u milijunima eura ) Kohezijska politika (ERDF, ESF i CF) 8.396 Poljoprivreda i ruralni razvoj (EAFRD) 2.026 Pomorstvo i ribarstvo (EMFF) 280

Također vrlo vrijedne instrumente kojima se potiče suradnja između država članica u okviru zajedničkih politika EU predstavljaju Programi Unije. Njihova se provedba financira iz posebnih stavki EU proračuna, što znači da i Hrvatska punopravno sudjeluje u svim postojećim Programima Unije. U programskom razdoblju 2014.-2020. Republika Hrvatska punopravno sudjeluje u sljedećim programima:

 Obzor 2020 (Horizon 2020. Programme)  Erasmus + (Erasmus + Programme)  Europa za građane (Europe For Citizens Programme)  Zdravlje za rast (Health for Growth Programme)  Program za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (Competitiveness of enterprises and Small and Medium Entreprises - COSME)

 Program EU za zaštitu potrošača 2014.-2020. (Consumer Programme)  Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (EU Civil Protection Mechanism)  Program za pravosuđe (Justice Programme)  Fiscalis 2020 (Fiscalis 2020 Programme)  Kreativna Europa (CREATIVE programme)  Hercule III (Hercule III Programme)  Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (Employment and Social Innovation Programme - EaSi)  Program o pravima, jednakosti i građanstvu (Fundamental Rights and Citizenship Funding Programme)  LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije (LIFE program)  Customs 2020 (Customs 2020 programme)  Interoperabilna rješenja za europsku javnu upravu (ISA) 2010-2015 (Interoperability Solutions for European Public Administrations) Osnovu za usklađenosti sa programima ESI fondova predstavlja 11 tematskih razvojnih ciljeva koje je Europska komisija donijela u Općim odredbama za korištenje ESI fondova 2014. – 2020. Ovih 11 tematskih ciljeva zajednički promiče 3 osnovne EU politike (kohezijsku politiku, politiku ruralnog razvoja i politiku mora i ribarstva) pri čemu se doprinosi ciljevima temeljne europske strategije "Europa 2020".

Za cilj Ulaganja za rast i radna mjesta Republici je Hrvatskoj alocirano više od 8 milijardi eura što znači da s obzirom na sveukupni iznos sredstava osnova za usklađivanje strateških razvojnih dokumenta prvenstveno treba biti usmjerena na jačanje konkurentnog gospodarstva te smanjenje regionalnih nejednakosti. Zbog toga i Strategija razvoja grada Velike Gorice prvenstveno utvrđuje one prioritete i mjere koje potiču jačanje konkurentnosti, a temelje se na znanju i inovativnosti te korištenju novih tehnologija uz održivo korištenje prirodnih resursa.

S obzirom da ESI fondovi predstavljaju izuzetno značajne izvore financiranja razvojnih projekata kako na regionalnoj tako i na lokalnoj razini, osnova za njihovo uspješno korištenje gradi se prvenstveno promišljenim strateškim planiranjem čiji razvojni postulati tvore osnovu operativne strukture ove Strategije. Osim vertikalne usklađenost sa strateškim dokumentima višeg reda, ovim je dokumentom uspješno realizirana i povezanost razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera sa programskim smjernicama ESI fondova koje su donesene na europskoj razini. Ovakvim pristupom omogućit će se i uspostava partnerskih odnosa prilikom prijave i provedbe razvojnih projekata Grada Velike Gorice, a osobito kroz suradnju sa poduzetnicima, obrtnicima i organizacijama civilnog društva (OCD). U konačnici će ovakav pristup rezultirati i realizacijom većih projekata uz neizbježno korištenje lokalnih potencijala, a postići će također dugoročne razvojne učinke koji najviše odgovaraju lokalnim društveno- gospodarskim potrebama.

Institucionalna podrška u kontekstu EU fondova i programa Europske unije predstavlja ključnu platformu za uspješno korištenje bespovratnih sredstava jer stupanj iskorištenosti u najvećoj mjeri ovisi o kvalitetnim kapacitetima koji mogu učinkovito upravljati projektima ali i pozitivno utjecati na apsorpciju europskih fondova. Zbog toga je važno da, uz kvalitetno pripremljen strateški okvir čiji su razvojni ciljevi usklađeni sa 11 tematskih ciljeva Strategije "Europa 2020", gradska operativna struktura ima razvijene vlastite kapacitete koji će osigurati uspješnu provedbu strateških ciljeva Grada u okviru korištenja EU fondova .

Važno je naglasiti kako svrha ovog dokumenta nije isključivo povećanje uspješnosti korištenja bespovratnih sredstava EU fondova već izrada u potpunosti funkcionalnog plana upravljanja strateškim ciljevima koji se temelji na strukturiranom pristupu u cilju stvaranje sustava podrške u provedbi i odlučivanju. Ovakav pristup pretpostavlja visok stupanj koordiniranosti svih poslovnih procesa unutar upravnih odjela, optimalan sinergijski učinak te sprječavanje negativnih posljedica nastalih nekoordiniranim ili samoinicijativnim djelovanjem.

Ova je Strategija, prepoznajući izuzetan potencijal i mogućnosti korištenja sredstava EU fondova, započela i provela postupak identifikacije različitih vrsta gradskih projekata koji su konceptualno usklađeni sa mjerama iz važećih nacionalnih Operativnih programa. Tako stvorena baza projekata predstavlja temelj za prioritizaciju te formiranje indikativne liste projekata prihvatljivih za financiranje pri čemu će prednost biti data onim projektima koji imaju višu razinu spremnosti što znači da imaju visok doprinos ostvarenju prioriteta Operativnih programa, financijski su održivi, posjeduju svu tehničku dokumentaciju (ukoliko primjenjivo) i odgovarajuću upravljačku strukturu

4.2. Usklađenost s ciljevima i indikatorima EUROPA 2020 i dokumentima više razine

Strategija Europa 2020

Europa 2020 - Strategija za pametan, održiv i uključiv rast temeljni je strateški dokument Europske unije za razdoblje 2014.-2020. Prioriteti i ciljevi definirani ovom Strategijom sastavni su dio svih strateških i planskih europskih dokumenata.

Ovim dokumentom utvrđeno je 5 osnovnih ciljeva pomoću kojih se mjeri napredak za programsko razdoblje 2014.-2020.

Tablica 2. Glavni ciljevi RH za 2020. godinu u odnosu na strategiju "Europa 2020" Glavni ciljevi EUROPA 2020 Hrvatska 2011 Hrvatska 2020 Zapošljavanje zaposlenost populacije između 20 i 64 godine 75% 57% 59% Istraživanje i razvoj % BDP-a uloženo u istraživanje i razvoj 3% 0.73% 1,4% Klimatsko-energetski cilj 20/20/20 smanjenje emisije stakleničkih plinova 20% - 20% udio obnovljivih izvora energije 20% 13.8% 20% povećanje energetske učinkovitost 20% - 20% Obrazovanje postotak osoba koje rano napuste školovanje 10% 4,1% 4% postotak populacije u dobi 30-34 sa završenim tercijarnim 40% 24,5% 35% obrazovanjem Siromaštvo / socijalna isključenost broj ljudi izloženih riziku siromaštva 20 milijuna 1.382.000 1.282.000 manje Strategija također uključuje i 7 inicijativa kojima će se postići oni prioriteti Europe 2020 usmjereni na inovaciju, digitalnu ekonomiju, zapošljavanje, mlade, industrijsku politiku, siromaštvo i učinkovitu upotrebu resursa.

U okvirima europskih regionalnih politika, kohezijska politika najuže je povezana sa ciljevima strategije Europe 2020 te predstavlja upravo onu politiku koja najviše treba doprinijeti ostvarenju navedenih ciljeva kroz pametan, održiv i uključiv rast. U tom smislu svaka država članica odabire investicijske prioritete i definira svoje specifične ciljeve s obzirom na 11 razvojnih tematskih ciljeva Europske unije koji su utvrđeni zajedničkom regulativom za korištenje ESI fondova 2014. – 2020. Svaki od 11 tematskih ciljeva istovremeno promiče i 3 glavne EU politike te ujedno predstavljaju izvore područja financiranja u sklopu ESI fondova. Tablica 3. Tematski ciljevi - usmjeravanje investicija iz strukturnih instrumenata Tematski ciljevi ERDF ESF CF EAFRD EMFF 1. Istraživanje i inovacija 2. ICT - Informacijska i komunikacijska tehnologija 3. Konkurentnost malih i srednjih poduzeća 4. Gospodarstvo s niskim udjelom ugljika 5. Prilagodba klimatskim promjenama, prevencija i upravljanje rizikom 6. Zaštita okoliša i učinkovita upotreba resursa 7. Održiv prijevoz i uklanjanje uskih grla na ključnoj prometnoj infrastrukturi 8. Zapošljavanje i mobilnost radne snage 9. Socijalno uključivanje i borba protiv siromaštva 10. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 11. Jačanje kapaciteta institucija i administrativne učinkovitosti

ERDF – Europski fond za regionalni razvoj ESF – Europski socijalni fond CF – Kohezijski fond EAFRD – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj EMFF – Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Operativni programi

Operativni programi predstavljaju ključne dokumente koji detaljno utvrđuju prioritete, mjere i aktivnosti potrebne za učinkovito korištenje sredstava ESI fondova. Ovi dokumenti pokrivaju ključna investicijska područja za aktualno programsko razdoblje te utvrđuju financijsku strukturu s obzirom na investicijske prioritete. Njihova struktura kao i odabir prioriteta izravno utječe na operativnu strukturu i prioritete ostalih strateških razvojnih dokumenata uključujući i one koji su sastavni dio razvojnih politika na regionalnoj i lokalnoj razini. Slijedom navedenog važno je naglasiti kako Strategija razvoja grada Velike Gorice u potpunosti slijedi zadani koncept usklađenosti sa ovim programskim dokumentima te na taj način omogućuje identifikaciju onih razvojnih projekata putem kojih će se postići optimalna iskorištenost bespovratnih sredstava ESI fondova. Istovremeno, zahvaljujući vertikalnoj usklađenosti, svaki od projekata doprinosi ostvarenju prioriteta Operativnih programa, a u konačnici i ciljevima europskih razvojnih politika. Važno je naglasiti kako se s obzirom na aktualnost trenutka izrade maksimalno vodilo računa o aktualnim operativnim programima: OP Promet, OP Zaštita okoliša, OP Razvoj ljudskih potencijala i OP Regionalna konkurentnost, međutim s obzirom na to da Hrvatska u financijskom razdoblju 2014. – 2020. godina mora izraditi nove operativne programe koji u trenutku izrade strategije nisu bili formalno odobreni od strane EU, ipak se radi usklađenosti strategije značajno vodilo računa o usklađivanju s nacrtima 2 nova operativna programa:  OP "Konkurentnost i kohezija"  OP "Učinkoviti ljudski potencijali"

U okviru Operativnog programa iz područja konkurentnosti i kohezije, Hrvatskoj je na raspolaganju 6,881 milijarda eura, dok je kroz Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali" alocirano 1,502 milijarde eura. Također se prilkom izrade intervencije strategije vodilo računa o usklađenosti sa nacrtom Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020.godine.

4.3. Usklađenost sa drugim strateškim dokumentima Osim usklađenosti strategije s politikama Europske unije, Strategijom 2020 i operativnim programima koji određuju nacionalni okvir za korištenje strukturnih fondova, Strategija razvoja grada Velike Gorice usklađena je sa sljedećim dokumentima:

- Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09)

- Uredba o indeksu razvijenosti (NN 63/10)

- Odluka o razvrstavanju JLS prema stupnju razvijenosti (NN 89/10)

- Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013

- Pravilnik o sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija

- Program prostornog uređenja RH (NN 50/99)

- Nacionalni strateški okvir za razvoj 2006.-2013. (NSOR)

- Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije

- Prostorni i urbanistički planovi

Posebno je vođeno računa o tome da se ukupna strategija razvoja uskladi sa postojećim sektorskim strategijama, pa su u analizu i intervenciju razvojne strategije uvršteni i elementi Strategije razvoja sporta grada Velike Gorice 2011. – 2015., Strategija turističkog razvoja grada Velike Gorice s akcijskim planom, Akcijski plan energetski održivog razvitka Velike Gorice, Strategija izjednačavanja mogućnostii prava za osobe s invaliditetom Grada Velike Gorice u razdoblju od 2014. do 2018. godine.

Korišteni su i neformalni dokumenti poput „Platforme za izradu strategije razvoja Velike Gorice“ koju su sastavili stručnjaci iz Akcije za .

5. OSNOVNA ANALIZA

5.1. Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike

5.1.1. Fizičko geografske značajke

Područje Velike Gorice zauzima središnji južni dio Zagrebačke županije, odnosno prigradskog područja grada Zagreba. U užem smislu područje Velike Gorice odnosi se na prostor koji zauzima upravna cjelina grad Velika Gorica, s površinom od 328,7 četvornih i 63.511 stanovnika (prema Popisu stanovništva iz 2011. godine).

Slika 3. Položaj grada Velike Gorice

Izvor: Službene stranice Grada, dostupno na:www.gorica.hr, (3.1.2013)

Reljef Turopolja, odnosno Velike Gorice sastoji se od dva dijela – ravničarskog dijela bliže rijeci Savi na sjeveru i blago brežuljkastog dijela u Vukomeričkim goricama na jugu. Prosječna nadmorska visina turopoljske ravnice kreće se između 100 i 120 metara, s time da je najniža uz rijeku Savu kod mjesta Suša na granici sa Sisačko-moslavačkom županijom (95 metara).

Ravničarski prostor djelomično zauzima plodnu turopoljsku ravnicu, a djelomično močvarna područja. Vlažnih prostora ima osobito na jugoistoku u šumovitom prostoru Turopoljskog luga, zaštićenog kao značajni krajobraz. Zbog blizine najdulje hrvatske rijeke Save kao glavne rijeke velikogoričkog kraja postoji i velika opasnost od poplava, a jedna od najvećih se zbila 2010. godine. Od ukupno 945 kilometra u cjelini i 562 kilometra u Hrvatskoj na području grada Velike Gorice i susjedne općine Orle protječe duljinom od 32 kilometra i čini granicu na sjeveru prema gradu Zagrebu, te području grada Ivanić Grada i općine u Zagrebačkoj županiji.

5.1.2. Naselja i naseljenost U širem smislu područje Velike Gorice zauzima najveći dio povijesne cjeline Turopolja, koji se uglavnom odnosi na prostor nekadašnje velike općine Velika Gorica prije 1993. godine. Njega čine još i današnje općine Orle, i , koje sveukupno zauzimaju površinu od 221,7 četvornih kilometara, u kojima je 2011. godine zabilježeno svega 6.172 stanovnika. Iz tog podatka proizlazi i velika razlika u gustoći naseljenosti koja za područje grada Velike Gorice iznosi 193 stanovnika na četvorni kilometar, za općine Orle i Kravarsko 31, a za općinu Pokupsko samo 21 stanovnik na četvorni kilometar.

Tablica 4. Površina i stanovništvo područja Velike Gorice 2001. i 2011. godine

GRAD/Općina Površina Stanovništvo Stanovništvo Gustoća Promjena km2 2001. 2011. naseljenosti 2001.-2011. Velika Gorica 328,7 63.517 63.517 193,2 0,0 Općina Orle 57,7 2.145 1.967 34,1 -8,3 Općina Kravarsko 58,3 1.983 1.982 34,0 -0,1 Općina Pokupsko 105,7 2.492 2.223 21,0 -10,8 Ukupno općine 221,7 6.620 6.172 27,8 -6,8 UKUPNO 550,4 70.137 69.683 126,6 -0,6 Zagrebačka županija 3.060,0 309.696 317.642 103,8 2,6 Hrvatska 56.594,0 4.437.460 4.290.612 75,8 -3,3 Izvor: Strategija turističkog razvoja grada Velike gorice s akcijskim planom, dostupno na: http://www.tzvg.hr/uploads/dokumenti/1-97_Strategija_Velika_Gorica.pdf (3.1.2013)

Područje Velike Gorice ima površinu od 552 četvorna kilometra i 63.517 stanovnika. Ukupna gustoća naseljenosti ovog područja iznosi 115 stanovnika na četvorni kilometar, što je više i od prosjeka za Zagrebačku županiju (104 stanovnika na četvorni kilometar) i Hrvatsku u cjelini (76 stanovnika na četvorni kilometar). Ukoliko promatramo samo uže gradsko područje, ono broji 31.341 stanovnika s površinom od 31,4 km2 i gustoćom od cca 1000 stanovnika/km2.

5.1.3. Klimatske značajke

Klima područja Velike Gorice je umjereno kontinentska, odnosno umjereno topla vlažna klima. Prosječna godišnja temperatura kreće se oko 13° C, a godišnja količina oborina oko 900 mm. Broj dana sa snijegom iznosi u prosjeku oko 30 dana u godini, broj posve vedrih dana oko 40, a oblačnih 120. Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz s prosječnom temperaturom od 22° C, a najhladniji siječanj s temperaturom od -1°C. U periodu od početka svibnja do kraja rujna temperatura rijetko pada ispod 15°C, dok je u prosjeku niža od 5° C tijekom prosinca, siječnja i veljače. Oborine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tijekom godine, iako ih najviše ima u lipnju i studenom.

Srednje godišnje temperature zraka mjerene na meteorološkoj postaji Pleso za razdoblje 1988.-2003. prikazane su na grafikonu 1. Od rujna do prosinca 1991. godine izostala su mjerenja zbog ratnih zbivanja.

Srednja temperatura zraka u prvih osam mjeseci 1991. godine bila je 11,2 °C. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom višegodišnjom temperaturom zraka od 0,6 °C, a najtopliji je srpanj s prosjekom od 21,6 °C. Najniža srednja mjesečna temperatura zraka od -3,8 °C zabilježena je u prosincu 1998. god, a najviša u iznosu od 24,5 °C u kolovozu 2003.godine. Prosječna višegodišnja temperatura zraka za razdoblje 1988.-2003. iznosi 11,2 °C.

Grafikon 2. Prosječne godišnje temperature zraka na meteorološkoj stanici Pleso

Izvor: Elaborat zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/elaborat_zastitnih_zona_velika_gorica.pdf, str. 50 (3.1.2013)

Visine godišnjih oborina na meteorološkoj postaji Pleso prikazane su na grafikonu 2. Od rujna do prosinca 1991. godine izostala su mjerenja zbog ratnih zbivanja. U prvih osam mjeseci 1991. godine palo je 540 mm oborine. Prosjek visina godišnjih oborina za razdoblje 1988.-2003. iznosi 933,6 mm.

Grafikon 3.Godišnje sume oborina na meteorološkoj stanici Pleso (1988 – 2003)

Izvor: Elaborat zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/elaborat_zastitnih_zona_velika_gorica.pdf, str. 51, (3.1.2013)

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, najkišniji mjeseci zabilježeni na stanici Pleso su rujan i kolovoz, a sekundarni maksimum je u mjesecu studenom, dok su mjeseci s najmanje oborina siječanj i veljača.

5.2. Stanovništvo Uzimajući u obzir cjelokupno područje grada, Velika Gorica je danas po šesti grad po veličini u Hrvatskoj, iza Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke i Zadra. To govori o značajnom demografskom razvoju u zadnjih dvadesetak godina, budući da je 2001. godine Velika Gorica veličinom bila sedma, a 1991. godine tek deseta. U odnosu na 2001. godinu brojem stanovnika nadmašila je , a u odnosu na 1991. godinu još i Pulu, Sisak i Vinkovce. Ipak, valja naglasiti da se taj porast u većoj mjeri odnosio na razdoblje prije 2001. godine, dok u zadnjih desetak godina Velika Gorica bilježi stagnaciju, odnosno pad broja stanovnika. Tablica 2. prikazuje kontingente stanovništva Velike Gorice iz 2011. godine.

Tablica 5. Kontingenti stanovništva grada Velike Gorice za 2011. godinu

Spo Ukupn Godine Žene u Radno Godine Prosječn l o fertilnoj dobi sposobno a starost stanovništvo (15-64 godine) 0-6 0-14 0-17 0-19 Ukupno Od +60 +65 +75 (15-49 toga 20- godina) 29 godina Sv. 63.517 4.92 10.53 12.69 14.207 - - 43.739 13.56 9.24 3.44 39,9 9 6 9 8 2 8 M. 30.694 2.51 5.370 6.455 7.126 - - 21.493 5.831 3.83 1.17 38,5 4 1 4 Ž. 32.823 2.41 5.166 6.244 6.991 15.038 4.105 22.246 7.737 5.41 2.27 41,2 5 1 4 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva iz 2011. godine, dostupno na: www.dzs.hr, (3.1.2013)

Iz podataka navedenih u tablici 2., može se vidjeti kako je Velika Gorica prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, imala ukupno 63.517 stanovnika. Udio radno sposobnog stanovništva u ukupnom broju iznosi 69%, a prosječna starost stanovnika grada je 39,9 godina. Od ukupnog broja stanovnika, 52% čine žene, a ostatak su muškarci.

Tablica 6. Prirodno kretanje stanovništva u 2011. godini

Velika gorica 2011. Živorođeni 670 Mrtvorođeni 1 Umrli 555 Umrla dojenčad - Ukupno 3 - 0-6 dana 3 Prirodni prirast 115 Brakovi - Sklopljeni 316 - Razvedeni 62 Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) 120,7 Izvor: Priopćenje Državnog zavoda za statistiku, broj 7.1.1., dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm, (3.1.2013)

Tablica 3. prikazuje prirodno kretanje stanovništva grada Velike Gorice u 2011. godini. Može se vidjeti kako je navedene godine bilo ukupno 670 živorođenih, dok je umrlih bilo 555, što rezultira pozitivnim prirodnim prirastom, prema kojemu je 2011. godine rođenih bilo za 115 više nego umrlih. Iste godine bilo je 316 sklopljenih brakova te 62 razvoda. Vitalni indeks je iznosio 120,7, što znači da je na 100 umrlih bilo 120,7 živorođenih.

U tablici 4. prikazano je stanovništvo na području Velike Gorice po naseljima za 2001. i 2011. godinu.

Tablica 7. Najveća naselja na području grada Velike Gorice 2001. i 2011. godine

Naselje Stanovništvo 2001. Stanovništvo 2011. Promjena 2001.-2011. % Velika Gorica 33.339 31.341 -6,0 3.306 3.326 0,6 Gradići 1.759 1.808 2,8 Donja Lomnica 1.665 1.716 3,1 Kuče 1.226 1.460 19,1 Mičevec 1.254 1.281 2,2 Novo Čiče 1.141 1.262 10,6 Lukavec 1.119 1.136 1,5 1.106 1.068 -3,4 Turopolje 1.033 951 -7,9 Izvor: Strategija turističkog razvoja grada Velike Gorice s akcijskim planom, dostupno na: http://www.tzvg.hr/uploads/dokumenti/1-97_Strategija_Velika_Gorica.pdf, str.9, (6.1.2013)

Samo naselje Velika Gorica imalo je 2011. godine 31.341 stanovnika što ga čini najvećim naseljem u Zagrebačkoj županiji. No, kao naselje je Velika Gorica tek na četrnaestom mjestu u Hrvatskoj, jer su osim prethodno navedenih gradova 2011. godine više stanovnika imali su još i naselja Sesvete, Varaždin, Šibenik i . U 1991. godini Velika Gorica je brojem stanovnika zaostajala još samo za Vukovarom i Dubrovnikom. Iz toga se može zaključiti da se značajan dio demografskog razvoja Velike Gorice odnosio na okolna područja u sastavu Grada, koja kao i sama Velika Gorica spadaju u prigradsko područje grada Zagreba.

Ukupan broj naselja na području grada Velike Gorice iznosi 58 i među njima ih čak 9 ima više od 1.000 stanovnika. Najviše ih je imala Velika Mlaka smještena između Velike Gorice i Zagreba (3.326 stanovnika), a slijede je Gradići (1.808 stanovnika) i Donja Lomnica (1.716 stanovnika), također smješteni neposredno uz samu Veliku Goricu. I preostalih pet naselja s više od 1.000 stanovnika smještena su blizu same Velike Gorice (Kuče, Mičevec, Novo Čiče, Lukavec i Mraclin), a i druga veća naselja uglavnom se nalaze u ravničarskom dijelu Turopolja blizu Velike Gorice i prometnice Zagreb - Sisak kao najvažnije u prostoru. Prosječna veličina naselja na područja grada Velike Gorice iznosila je 1.095 stanovnika, a ukoliko se isključi naselje Velika Gorica, 564 stanovnika.

Najveći udio u obrazovnoj strukturi stanovništva Velike Gorice zauzima srednjoškolsko obrazovanje, koje ima završeno 31.090 stanovnika, što čini udio od 59%. Na drugom mjestu su stanovnici sa završenom osnovnom školom, kojih ima 9.571 ili 18%. Velika Gorica ima 8.254 visokoobrazovanih stanovnika, od kojih je najveći broj završilo sveučilišni studij (4.945). Također ima 124 doktora znanosti i 3.185 stanovnika sa završenim stručnim studijem.

Tablica 8. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu, 2011.

Grad Velika Gorica Spol Ukupno M Ž Bez škole 123 491 614 1-3 razreda osnovne 64 333 397 škole 4-7 razreda osnovne 831 2.189 3020 škole Osnovna škola 3.728 5.843 9.571 Srednja škola 16.748 14.342 31.090 Visoko obrazovanje Stručni studij 1.491 1.694 3.185 Sveučilišni studij 2.250 2.695 4.945 Doktor znanosti 70 54 124 Ukupno 3.811 4.443 8.254 Nepoznato 19 16 35 UKUPNO 25.324 27.657 52.981 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva iz 2011. godine, dostupno na: www.dzs.hr, (3.1.2013)

Tablica 9.Pismenost stanovništva grada Velike Gorice, 2011.

Spol Ukupno Svega Nepismeni Postotak u ukupnom M 27.179 78 0,3 Ž 29.484 267 0,9 Ukupno 56.663 345 0,6 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva iz 2011. godine, dostupno na: www.dzs.hr, (3.1.2013)

Što se tiče pismenosti stanovništva, u Velikoj Gorici ima 345 nepismenih osoba. U ukupnom broju nepismenih, 77% se odnosi na žene. U 2011. godini je registrirano 56.663 pismenih osoba, od kojih se 52% odnosi na žene, a 48% na muškarce.

5.3. Gospodarstvo

5.3.1. Osnovni pokazatelji Prema podacima za grad Veliku Goricu, gospodarsko stanje u prostoru bolje je od prosjeka za Hrvatsku i Zagrebačku županiju.

Udio sekundarnog sektora, odnosno industrije i građevinarstva u gradu Velikoj Gorici je također mnogo veći nego u njenom pripadajućem okruženju, ali je manji i od prosjeka za Zagrebačku županiju i Hrvatsku. Taj podatak svjedoči o vrlo malom udjelu industrije u zapošljavanju stanovništva usprkos blizine Zagreba i moguće ponude radnih mjesta u industriji. Udio zaposlenosti u tercijarnim djelatnostima je shodno tome znatno veći, što uključuje i djelatnost hotela i restorana usprkos percepcije o slabom razvoju turizma na području Velike Gorice. Razlog tome je činjenica da znatan dio tih radnih mjesta nije lociran u Velikoj Gorici, ali ujedno i implicira raspoloživost iskusne radne snage u tom sektoru pod pretpostavkom intenzivnijeg razvoja turizma u budućnosti.

Usporedi li se situacija u Velikoj Gorici s ostalim gradovima u bližem okruženju Zagreba može se uočiti općenito viši udio primarnog sektora, posebice u usporedbi npr. sa Zaprešićem i Svetom Nedeljom gdje je on tek neznatno veći od 1%. Istodobno je udio sekundarnog sektora znatno manji, budući da i Zaprešić i i Sveta Nedelja imaju udjele sekundarnog sektora od tridesetak posto i više. Izuzetak je jedino grad , kojeg međutim karakterizira izuzetno visok udio osoba na radu inozemstvu.

Broj poduzetnika grada Velike Gorice, obveznika poreza na dobit je 1.221, što čini 20,2% ukupnog broja poduzetnika Zagrebačke županije te 1,3% poduzetnika RH.

Tablica 10. Struktura poduzetnika obveznika poreza na dobit prema veličini i obliku vlasništva

Prema Broj Udjel Prema Broj Udjel veličini vlasništvu Mali 1200 98,6 Državno 15 1,3 Srednji 16 1,1 Privatno 1195 97,6 Veliki 5 0,3 Zadružno 8 0,8 ------Mješovito 3 0,3 Ukupno 1221 100,0 Ukupno 1221 100,0 Izvor: Pregled gospodarstva grada Velike Gorice u 2012. godini, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/gospodarstvo2012.pdf, (6.1.2013)

Tablica 10. prikazuje strukturu poduzetnika prema veličini i obliku vlasništva. Može se vidjeti da u gradu posluje najviše malih poduzetnika, koji zauzimaju udio od 98% u ukupnoj strukturi poduzetnika. Ostatak čini 16 srednjih i 5 velikih poduzetnika. Od ukupnog broja poduzetnika, njih 97,6% se nalazi u privatnom vlasništvu.

Tablica 11. Broj registriranih društava s ograničenom odgovornosti u gradu Velika Gorica za razdoblje od 2010. do 2012.

Godina Broj tvrtki Malo Srednje Veliko Ukupno 2012. 1.129 15 5 1.149 2011. 1.148 15 5 1.168 2010. 1.092 12 4 1.108

Izvor: Izrađeno prema podacima Hrvatske gospodarske komore

U gradu Velika Gorica 2012. godine je bilo registrirano 1.149 društava s ograničenom odgovornosti, što je manje u odnosu na 2011. godinu, kada je bilo registrirano 1.168 društava. U 2010. godini je taj broj iznosio 1.108, što se odnosilo na 4 velika poduzetnika, 12 srednjih te 1.092 malih poduzetnika. Broj srednjih i velikih poduzetnika u 2011. i 2012. godini je bio jednak; 15 srednjih i 5 velikih d.o.o-a. Malih je poduzetnika u 2011. godini bilo 1.148, dok se taj broj u 2012. godini smanjio te je iznosio 1.129.

Grafikon 4. Broj zaposlenih prema djelatnostima u gradu Velika Gorica u 2012. godini

Izvor: Pregled gospodarstva grada Velike Gorice u 2012. godini, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/gospodarstvo2012.pdf, (6.1.2013)

Broj zaposlenih, kod poduzetnika-obveznika poreza na dobit je 9.462 ili 21,1% ukupno zaposlenih u pravnim osoba u Zagrebačkoj županiji (grafikon 3):

 Prema veličini poduzetnika: najviše zaposlenih imaju mali poduzetnici 4.524, zatim slijede veliki sa 3.460 zaposlenih i srednje veliki sa 1.478 zaposlenih  Prema obliku vlasništva: najviše zaposlenih ima privatni sektor i to 7.075 ili 74,7% od ukupno zaposlenih.  Prema području djelatnosti: pokazuje da je najviše zaposlenih u trgovini na veliko i malo 4.046, zatim slijedi prijevoz i skladištenje sa 1.809 zaposlenih, te prerađivačka industrija sa 1.326 zaposlenih.

Na području Grada Velike Gorice na dan 31.12.2013. godine poslovalo je 1.249 obrta.Pregled brojčanog stanja obrtnika grada Velike Gorice i pripadajućih općina po sekcijama na dan 31.12.2013. prikazan je u tablici 7

Tablica 12. Stanje obrtnika grada Velike Gorice na dan 31.12.2013. godine

R. Naziv sekcije Grad V.G. Općina Općina Općina ukupan br. br. Kravarsko Pokupsko Orle obrtnika u sekciji

1. Metalci i plastičari 54 2 0 0 56 2. Drvna struka i 72 4 1 2 79 prerada papira 3. Frizeri i kozmetičari 101 0 1 0 102

4. Krojači, krznari i 31 2 0 0 33 kemijske čistione 5. Autostruka 58 3 0 0 61 6. RTV mehaničari i el. 38 1 0 0 39 servisi 7. Ostale uslužne 196 5 1 5 207 djelatnosti 8. Ugostitelji 122 3 3 2 130 9. Trgovci, pekari i 135 5 4 10 154 mesari 10. Prijevoznici (+ taxi) 83/100 6/.1 3/- 1/- 93/101 11. Građevinari 114 8 1 6 129 12. Instalateri 55 9 0 1 65 UKUPNO 1158 50 14 27 1249 Izvor: Udruženje obrtnika Velika Gorica 2014., HOK 2014.

Najviše obrtnika je poslovalo u sekciji ostalih uslužnih djelatnosti (njih 207), a slijede sekcije prijevoznika, trgovaca, pekara i mesara te građevinara. Najmanje zastupljene djelatnosti u obrtništvu grada Velike Gorice su RTV mehaničari i električni servisi, krojači te instalateri.

Iz grafikona 4. se može vidjeti da je u grad Veliku Goricu u razdoblju od 2000. do 2012. godine ukupno uloženo 34.783.834,00 kn za provedbu poticajnih mjera i aktivnosti. Od tog iznosa, grad Velika Gorica je uložio 25.295.225,00 kn, od čega se 43% sredstava odnosi na poticajna financijska sredstva te 57% na razvoj poduzetničke infrastrukture. U istom razdoblju ministarstvo i županija je uložilo u grad ukupno 9.488.609,00 kn, od čega se 16% sredstava odnosi na poticajna financijska sredstva te 84% na razvoj poduzetničke infrastrukture.

Grafikon 5. Pregled ukupno uloženih sredstava za provedbu poticajnih mjera i aktivnosti (2000-2012)

Izvor: Pregled gospodarstva grada Velike Gorice u 2012. godini, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/gospodarstvo2012.pdf, (7.1.2013)

5.3.2. Zaposlenost Velika Gorica prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 63.517 stanovnika (muških osoba 30.694, ženskih osoba 32.823), dok prema popisu stanovništva iz 2001. godine ima 63.517 stanovnika (muških osoba 30.807, ženskih osoba 32.710) te je vidljivo kako promjene u broju stanovnika nema. Velika Gorica ima 25.117 zaposlenih, te 3.665 nezaposlenih prema DSZ-u i 3912 nezaposlenih prema HZZ-u.

Tablica 6. Broj zaposlenih po sektorima

NKD 2007. Sektor Broj zaposlenih prema popisu stanovništva iz 2011. (referentna brojka) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 101 Rudarstvo i vađenje 51 Prerađivačka industrija 1.635 Opskrba električnom energijom, plinom i parom 97 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje 248 otpadom Građevinarstvo 742 Trgovina na veliko i malo; trgovina motornim vozilima 2.495 Prijevoz i skladištenje 1.836 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja 198 hrane Informacije i komunikacije 143 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 128 Poslovanje nekretninama 24 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 226 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 49 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1.893 Obrazovanje 1.320 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 347 Umjetnost, zabava i rekreacija 91 Izvor: Državni zavod za statistiku, Statističko izvješće 1476/201, dostupno na:http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1476.pdf, (10.1.2013)

Tablica 6. prikazuje broj zaposlenih po sektorima u 2011. godini. Može se vidjeti kako je najviše zaposlenih u sektoru trgovine na veliko i malo te trgovine motornim vozilima. Osim toga, najviše zaposlenih također je zaposleno u javnoj upravi i obrani, obrazovanju, prijevozu i skladištenju te prerađivačkoj industriji. Najmanje zaposlenih ima u sektoru administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti, poslovanja s nekretninama te rudarstvu i vađenju.

Tablica 13.Registrirana nezaposlenost i zapošljavanje po spolu u listopadu 2013. godine

UKUPNO MUŠKARCI ŽENE Nezaposlene osobe 3.912 1.923 1.989 Novoprijavljeni 468 223 245 Zaposleni s evidencije na temelju 147 86 61 radnog odnosa Zaposleni s evidencije na temelju 24 11 13 drugih poslovnih aktivnosti Izlasci iz evidencije zbog ostalih 174 93 81 razloga Korisnici novčane naknade 945 490 455 Prijavljene potrebe za radnicima 122 Izvor: Mjesečni statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, listopad 2013., dostupno na:http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Mjesecni_statisticki_bilten_HZZ_PU_Zagreb_za_listopad_2013. pdf , (10.1.2013)

Prema tablici 13. se može vidjeti kako je u listopadu 2013. godine bilo registrirano ukupno 3.912 nezaposlenih osoba, od čega je bilo 1.923 muškaraca te 1.989 žena. Najveći udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba se odnosi na korisnike novčane naknade te novoprijavljene osobe. U istom su mjesecu prijavljene 122 potrebe za radnicima.

Tablica 14. Registrirana nezaposlenost prema razini obrazovanja i spolu krajem listopada 2013. godine

Razina obrazovanja UKUPNO MUŠKARCI ŽENE Bez škole i nezavršena osnovna škola 114 70 44 Osnovna škola 806 366 440 SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za 1.329 811 518 KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više 1.199 518 681 godina i gimnazija Prvi stupanj fakulteta,stručni studij i 214 86 128 viša škola Fakultet, akademija, magisterij, 250 72 178 doktorat Izvor: Mjesečni statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, listopad 2013., dostupno na:http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Mjesecni_statisticki_bilten_HZZ_PU_Zagreb_za_listopad_2013. pdf, (3.1.2013).

Što se tiče nezaposlenosti prema razini obrazovanja, može se vidjeti da je najviše nezaposlenih u skupini završene četverogodišnje škole i gimnazije (1.199), a slijede ih nezaposleni koji su završili trogodišnje srednje škole te škole za KV i VKV radnike (1.329). Na trećem su mjestu nezaposleni sa završenom osnovnom školom (806), a slijede ih osobe sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom (250). Najmanje je registriranih nezaposlenih osoba koje su završile prvi stupanj visokog obrazovanja (214), te osoba bez završene škole (114).

Tablica 15. Registrirana nezaposlenost po dobii spolu krajem listopada 2013. godine

UKUPNO MUŠKARCI ŽENE 15-19 337 201 136 20-24 597 294 303 25-29 502 208 294 30-34 423 183 240 35-39 364 165 199 40-44 331 141 190 45-49 384 168 216 50-54 376 169 207 55-59 444 267 177 60 i više god. 154 127 27 UKUPNO 3.912 1.923 1.989 Izvor: Mjesečni statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, listopad 2013., dostupno na:http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Mjesecni_statisticki_bilten_HZZ_PU_Zagreb_za_listopad_2013. pdf, (3.1.2013.)

Iz tablice 15. se može vidjeti da je nezaposlenost osjetno izraženija kod mladih osoba, koje i inače na razini cijele države pogađa visoka stopa nezaposlenosti i pretežno se zapošljavaju na kratkoročnim poslovima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najviše je nezaposlenih bilo u dobnoj skupini od 20 do 34 godine te su u listopadu 2013. godine zauzimali udio od 39% u ukupnom broju nezaposlenih. Najmanje je nezaposlenih u dobnoj skupini od 60 i više godina, njih 3,9%.

5.3.3. Osnovni rezultati poslovanja Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika rezultat su obrade godišnjih financijskih izvještaja pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost i imaju sjedište tvrtke na području grada.

Tablica 16. Konsolidirani financijski rezultat poslovanja poduzetnika Velike Gorice (iznosi u 000 kn)

Ukupno Mali Srednje veliki Veliki Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio Broj 1.221 1.200 99,9 16 1,3 5 0,4 poduzetnika Broj zaposlenih 9.462 4.524 47,8 1.478 15,6 3.460 36,5 Ukupan prihod 8.954.315 2.293.634 25,6 1.073.944 11,9 5.586.737 62,4 Ukupni rashodi 8.920.588 2.253.869 25,3 1.063.021 11,9 5.603.698 62,8 Dobit razdoblja 165.090 101.861 61,7 43.580 26,4 19.650 11,9 Gubitak 165.521 81.099 48,9 42.982 25,9 41.440 25,0 razdoblja Konsolidirani -431 20.761 - 598 -21.790 financijski rezultat Izvor: Pregled gospodarstva grada Velike Gorice u 2012. godini, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/gospodarstvo2012.pdf, (5.1.2013)

Poduzetnici grada Velika Gorica u 2012. godini ne odolijevaju gospodarskoj krizi kao proteklih godina, te ostvaruju gubitak od 431 tisuću kuna. Poduzetnici grada Velike Gorice sudjeluju u poduzetništvu Zagrebačke županije:

 u broju poduzetnika sa 20,2%  u broju zaposlenih sa 21,1%  u ukupnim prihodima sa 22,2%  u ukupnoj neto dobiti sa 25,4%  u dobiti razdoblja sa 13,3%  u gubitku razdoblja sa 16,3%.

Tablica 17. Indeksi rasta 2012/2011. g. i udjel grada Velike Gorice u poduzetništvu Zagrebačke županije i Republike Hrvatske

Opis Indeks rasta na razini Udjel grada u grada županije RH županiji RH Broj poduzetnika 98,1 99,7 98,7 20,2 1,3 Broj zaposlenih 102,4 104,3 100,9 21,1 1,1 Ukupni prihodi 97,3 101,5 100,4 25,2 1,5 Ukupni rashodi 99 101,7 101,1 25,4 1,5 Dobit prije oporezivanja 71,8 99 102,7 13,7 0,5 Gubitak prije oporezivanja 192,9 106 120,2 16,1 0,6 Porez na dobit 65,2 76,4 75,8 17,5 0,8 Dobit razdoblja 74 103,2 107,8 13,3 0,5 Gubitak razdoblja 194,4 105,3 120,6 16,3 0,6 Konsolidirani financijski rezultat – neto dobit - 94,8 66,2 -0,2 -0,008 Izvor: FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini

Poduzetnici grada Velike Gorice imaju značajan udjel u poslovanju Zagrebačke županije. U ukupnom broju poduzetnika županije sudjeluju sa 20,2%, u broju zaposlenih sa 21,1%, ukupnim prihodima sa 25,2%, ukupnim rashodima sa 25,4%, dobiti razdoblja sa 13,3% i gubitku razdoblja sa 16,3%. Njihov udjel u financijskim rezultatima poduzetnika Hrvatske iznosi 0,6% u gubitku prije oporezivanja porezom na dobit. Poduzetnici grada Velike Gorice nisu ostvarili neto dobit u 2012. godini. U Zagrebačkoj županiji neto dobit je smanjena za 5,2% dok su poduzetnici Hrvatske smanjili neto dobit za 33,8%.

Tablica 18. Struktura ukupnih prihoda poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini (iznosi u 000 kn, struktura u %)

Vrsta prihoda 2011. 2012. Indeks Iznos Struktura Iznos Struktura 2012/11. Poslovni prihodi 9.016.432 98,0 8.806.205 98,3 97,7 Financijski prihodi 123.993 1,4 112.969 1,3 91,1 Udio u dobiti od - - 10 0,0 - pridruženih poduzetnika Izvanredni–ostali 59.301 0,6 35.131 0,4 59,3 prihodi Ukupni prihodi 9.199.726 100,0 8.954.315 100,0 97,3 Izvor: FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini

Poduzetnici grada Velike Gorice u 2012. godini ostvarili su 8,9 milijardi kuna ukupnih prihoda. U odnosu na 2011. godinu isti su smanjeni za 245 milijuna kuna odnosno za 2,7%. U strukturi ukupnih prihoda u 2012. godini, kao i prethodnih godina, dominantni su poslovni prihodi (prihodi od prodaje) sa

98,3%, izvanredni prihodi sa 0,4% i financijski prihodi sa 1,3%. Najznačajniju stavku poslovnih prihoda čine prihodi od prodaje u zemlji 96,4%, te ostali poslovni prihodi 3,6% koji u odnosu na 2011. godinu bilježe smanjenje od 1,1%.U 2012. godini bilježimo pad svih prihoda tako da su poslovni prihodi smanjeni su za 2,3%, izvanredni prihodi su smanjeni za čak 40,7% a financijski prihodi za 8,9%.

Tablica 19. Rang lista prvih deset poduzetnika grada Velike Gorice po ukupnom prihodu 2012. g.

R. Naziv Mjesto Ukupni prihod br (u tisućama kuna) 1. Lidl Hrvatska d.o.o. K.D Velika Gorica 2.631.412 2. P.Z.Auto d.o.o. Velika Gorica 1.389.058 3. Autozubak d.o.o. Velika Gorica 663.160 4. Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. Velika Gorica 594.760 5. Zračna luka Zagreb d.o.o. Velika Gorica 308.347 6. Intersport d.o.o. Velika Gorica 195.686 7. J.U.A. Frischies d.o.o. Velika Gorica 185.419 8. Modiana d.o.o. Velika Gorica 165.230 9. Auto Gašparić d.o.o. 82.734 10. Autokuća-Štarkelj d.o.o. Velika Gorica 68.469 Ukupno 10 najvećih po ukupnom prihodu 6.284.275 Izvor: FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini

U 2012. godini su najviše prihoda ostvarivala poduzeća Lidl Hrvatska čiji su prihodi premašivali dva milijuna kuna i P.Z.Auto čiji su prihodi premašivali iznos od milijun kuna. Ostvareni prihodi ostalih tvrtki su se kretali u iznosu od 68.469,00 kn do 663.160,00 kn.

Tablica 20. Struktura ukupnih rashoda poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini (iznosi u 000 kn, struktura u %)

Vrsta rashoda 2011. 2012. Indeks Iznos Struktura Iznos Struktura 2012/11. Poslovni rashodi 8.872.297 98,5 8.779.070 98,4 98,9 Financijski rashodi 123.242 1,3 136.612 1,5 110,8 Udio u gubitku od - - - - - pridruženih poduzetnika Izvanredni - ostali rashodi 13.892 1,2 4.906 0,1 35,3 Ukupni rashodi 9.009.431 100,0 8.920.588 100,0 99,0 Izvor: FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini

Ukupni rashodi poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini iznosili su 8,9 milijardi kuna, što je za 89 milijuna ili 1% manje u odnosu na 2011. godinu. Na smanjenje ukupnih rashoda najviše je utjecalo smanjenje poslovnih rashoda od 1,1%, porast financijskih rashoda od 10,8% kao i smanjenje izvanrednih rashoda u odnosu na 2011. godinu za 64,7%.

Promjene prihoda i rashoda promijenile su i ekonomičnost poslovanja. Naime, na 100 kuna ukupnog rashoda ostvareno je 100,37 kuna ukupnih prihoda, što je 1,74 kuna manje nego 2011. godine, kada je ostvareno 102,11 kune.

Grafikon 6. Dobit razdoblja registriranih društava s ograničenom odgovornosti, po veličini poduzetnika, za razdoblje od 2010. do 2012., u 000 kn

250000

200000 Tisuće 150000

100000

50000

0 2010. 2011. 2012. Malo Srednje Veliko Ukupno

Izvor: Izrađeno prema podacima Hrvatske gospodarske komore

Grafikon 6. prikazuje dobit razdoblja koju su ostvarila mala, srednja i velika društva s ograničenom odgovornosti za razdoblje od 2010. do 2012. godine. S obzirom na to da je broj malih društava najveći, ona su ujedno ostvarivala i najveći udio u ukupnoj dobiti. Može se vidjeti kako se tijekom razdoblja dobit malih društava smanjivala, sa 116.722.704 kn u 2010, na 112.081.978 kn u 2011., te je na kraju promatranog razdoblja iznosila 93.615.550 kn.

Suprotna je situacija bila sa srednje velikim društvima, koja su u promatranom razdoblju ostvarivala rast dobiti, sa 30.929.307 kn u 2010. godini, na 38.378.145 kn u 2012. godini, što predstavlja rast od 24%.Dobit velikih društava je u 2010. godini iznosila 55.229.203 kn, te je u 2011. godini porasla za 13% i iznosila 62.893.692 kn. Ovo povećanje se vjerojatno može pripisati tome što se povećao broj velikih društava kojih je u 2010. godini bilo 4, a u 2011. godini 5. U 2012. godini dobit velikih društava je iznosila 19.649.647 kn, što predstavlja smanjenje od 68%.

Tablica 21. Prikaz dobiti i gubitka nakon oporezivanja poduzetnika grada Velike Gorice po područjima djelatnosti (iznosi u 000 kn)

Područje djelatnosti Broj Dobit razdoblja Gubitak razdoblja poduzetni 2011. 2012. 2011. 2012. ka A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 34 1.988 2.421 387 1.682 B) Rudarstvo i vađenje 3 312 5.276 1.099 1.020 C) Prerađivačka industrija 169 34.972 35.918 13.186 15.655 D) Opskrba elektr. energijom, plinom, 2 0 0 58 25 parom i klimatiz E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih 6 2.173 2.912 2 7.273 voda F) Građevinarstvo 143 15.987 14.453 9.629 12.110 G) Trgovina na veliko i malo 404 99.623 66.796 35.319 104.581 H) Prijevoz i skladištenje 65 33.313 12.493 5.389 3.075 I) Djelatnost pružanja smještaja te 50 12.931 6.868 744 1.480 pripreme i usluživanja hrane

J) Informacije i komunikacije 58 4.178 4.949 1.379 958 K) Financijske djelatnosti i djelatnosti 9 59 182 166 90 osiguranja L) Poslovanje nekretninama 27 815 709 2.492 2.462 M) Stručne, znanstvene i tehničke 161 8.596 7.126 3.932 3.964 djelatnosti N) Administrativne i pomoćne uslužne 23 1.570 778 334 415 djelatnosti P) Obrazovanje 10 4.444 2.767 99 162 Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i 18 1.140 501 9.351 8.952 socijalne skrbi R) Umjetnost, zabava i rekreacija 10 265 295 439 700 S) Ostale uslužne djelatnosti 28 346 409 1.130 914 Ukupno 1.221 223.002 165.090 85.134 165.521 Izvor: FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini

Kod poduzetnika s područja grada Velike Gorice (1.221) ostvarena je dobit razdoblja, kod njih 781 u iznosu od 165.090 milijuna kuna i gubitak razdoblja u iznosu od 165.521 milijuna kuna kod 440 poduzetnika te je krajnji rezultat negativan i iskazan je gubitak od 431.000 kuna. Analiza poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini prema područjima djelatnosti pokazuje vodeću ulogu trgovine na veliko i malo, prijevoza i prerađivačke industrije, dok je uloga poduzetnika iz ostalih djelatnosti mala.U trgovini na veliko i malo grada Velike Gorice u 2012. godini poslovalo je 404 poduzetnika od kojih je 253 poslovalo s dobiti, a 151 s gubitkom. Poduzetnici u trgovini u 2012. godini ostvarili su gubitke od 37,8 milijuna kuna.U odnosu na proteklu godinu poduzetnici u trgovini smanjili su dobit razdoblja za 32,9%, i povećali gubitak razdoblja za 196,1% čime su ostvarili gubitak od 431.000 kn.

Tablica 22. Prikaz dobiti i gubitka poduzetnika grada Velike Gorice prema oblicima vlasništva (iznosi u 000 kn, indeksi 2012/11)

Oznaka vlasništva Broj Dobit razdoblja Gubitak razdoblja poduzetnika 2011. 2012. Indeks 2011. 2012. Indeks Državno vlasništvo 15 56.907 32.404 56,9 3.701 18.168 490,9 Privatno vlasništvo 1.195 164.936 132.026 80,0 81.365 146.995 180,7 Zadružno vlasništvo 8 44 31 69,8 33 78 239,5 Mješovito vlasništvo 3 1.115 629 56,4 35 280 808,6 Ukupno 1.221 223.002 165.090 74,0 85.134 165.521 194,4 Izvor: FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini

U prikazu dobiti i gubitka poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. prema oblicima vlasništva evidentno je da su na ukupne rezultate dominantan utjecaj imali poduzetnici iz privatnog sektora, te da je u državnom i mješovitom vlasništvu iskazana neto dobit, a u privatnom i u zadružnom gubitak. U 2012. godini 1.195 poduzetnika u privatnom vlasništvu grada Velike Gorice ostvarili su gubitak od 14,9 milijuna kuna, 15 poduzetnika u državnom vlasništvu ostvarilo je neto dobit od 14,2 milijuna kuna, 3 poduzetnika u mješovitom vlasništvu ostvarilo je 350 tisuća, a 8 poduzetnika u zadružnom vlasništvu iskazali su neto gubitak od 48 tisuća kuna. U odnosu na 2011. godinu poduzetnici u privatnom vlasništvu ostvarili su gubitak od 14,9 milijuna kuna,a u zadružnom 48 tisuća.U državnom vlasništvu smanjena je neto dobit za 73,2%, a u mješovitom za 67,6%. Poduzetnici u privatnom vlasništvu ostvarili su najveći iznos dobiti, ali i gubitka.

Tablica 23.Rang lista prvih deset poduzetnika po dobiti grada Velike Gorice u 2012. godini

Rbr. Naziv Mjesto Dobit razdoblja (u tisućama kunama) 1. Zračna luka Zagreb trgovina d.o.o. Zagreb 15.177 2. Porsche Zagreb d.o.o. Velika Gorica 15.151 3. P.Z.Autod.o.o. Velika Gorica 8.666 4. Lapor d.o.o. Velika Gorica 8.595 5. Zračna luka Zagreb d.o.o. Zagreb 5.472 6. Hidrel d.o.o. Novo Čiče 5.252 7. PPSGalekovićvl. Mladen Galeković Velika Gorica 5.202 8. Robić d.o.o. Velika Gorica 5.072 9. Gorica staklo d.o.o. Velika Gorica 4.862 10. Zračna luka Zagreb ugostiteljstvo d.o.o. Velika Gorica 4.557 Ukupna dobit prvih deset poduzetnika 78.006 Izvor: FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini

Iz tablice 23. se vidi da su najveću dobit ostvarivali Zračna luka Zagreb trgovina, te Porsche Zagreb (više od 15 milijuna kuna), dok su na dnu ljestvice Gorica staklo i Zračna luka Zagreb ugostiteljstvo (više od 4 milijuna kuna).

Grafikon 7. Prosječna mjesečna neto plaća u 2012. godini

Izvor: Pregled gospodarstva grada Velike Gorice u 2012. godini, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/gospodarstvo2012.pdf, (3.1.2013)

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod poduzetnika GVG u 2012.godini iznosila je 6.359 kuna, dok je na razini Zagrebačke županije iznosila 4.666 kuna, a na razini RH 4.769 kuna, što se može vidjeti na grafikonu 6. Najviše prosječne mjesečne neto plaće ostvarene su u djelatnostima: prijevoz i skladištenje u iznosu od 12.739 kn, obrazovanje 5.998 kuna, poslovanje nekretninama 5.773 kune, te trgovina na veliko i malo u iznosu od 5.485 kuna Najniže prosječne mjesečne neto plaće isplaćene su u djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija u iznosu od 2.351 kuna. U privatnom sektoru koji zapošljava 74,8% ukupno zaposlenih, isplaćene su prosječne mjesečne neto plaće u iznosu od 4.696 kuna.

Grafikon 8. Prosječne neto plaće prema veličini poduzetnika

Izvor: Pregled gospodarstva grada Velike Gorice u 2012. godini, dostupno na:http://www.gorica.hr/dokumenti/gospodarstvo2012.pdf, (3.1.2013)

Najveće plaće u prosjeku isplaćuju veliki poduzetnici, u Velikoj Gorici 6.704 kn, dok je prosjek županije 10.247 kn. Visina plaće koju isplaćuju srednje veliki poduzetnici na razini grada iznosi 5.130 kn, a županijski prosjek iznosi 5.283 kn. Najmanje plaće primaju osobe koje su zaposlene kod malih poduzetnika, a njihov prosjek jednak je i za grad i za županiju, te iznosi oko 3.700kn.

Tablica 24.Troškovi plaća poduzetnika grada Velike Gorice, županije i RH(iznosi u 000 kn)

Vrsta rashoda Iznos Udio u ukupnim Indeks rashodima 2011. 2012. 2011. 2012. Neto nadnice i plaće 703.518 722.025 7,8 8,1 102,6 Doprinosi, porez i prirez na porez iz plaća 364.091 377.268 4,0 4,2 103,6 Doprinosi na plaće 200.975 192.944 2,2 2,2 96,0 Ukupni troškovi osoblja grada Velike Gorice 1.268.584 1.292.237 14,1 14,5 101,9 Ukupni troškovi osoblja- Zagrebačka županija 4.020.387 4.146.165 11,6 11,8 103,1 Ukupni troškovi osoblja – Republika Hrvatska 77.310.727 77.401.107 13,0 12,9 100,1 Izvor: FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini

Troškovi za osoblje (neto plaće, porezi i doprinosi iz plaća i na plaće) čine znatnu stavku u strukturi ukupnih rashoda. Na razini grada Velike Gorice isti su iznosili 1,3 milijardi kuna i povećani su u odnosu na 2011. godinu za 1,9%. Njihov udjel u ukupnim rashodima čini 14,5% te je povećan u odnosu na 2011. godinu kada je iznosio 14,1%.

Troškovi za osoblje u 2012. godini na razini Zagrebačke županije, čine 11,8% ukupnih rashoda županije što je više nego 2011. godine kad su imali udjel od 11,6%, dok isti na razini Hrvatske čine 12,8% ukupnih rashoda prema 13,0% u 2011. godini što je rezultat bržeg rasta ukupnih troškova od rasta troškova za osoblje. Isplata plaća u poduzetništvu, kao i proteklih godina, nije bila zakonski regulirana,

već se provodila u skladu s poslovnom politikom i financijskim mogućnostima svakog pojedinog poslodavca.

Poduzetnici grada Velike Gorice obračunali su u 2012. godini za 9.462 zaposlenika, za neto plaće ukupno 722 milijuna kuna. U odnosu na proteklu godinu masa novca za neto plaće povećana je za 2,6%, te u ukupnim rashodima sudjeluje sa 8,1%.

Tablica 25. Troškovi za neto plaće poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini prema veličini poduzetnika, te prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom

Veličina Troškovi za neto plaće Prosječna mjesečna neto plaća po poduzetnika zaposlenom u kn Iznos Indeks Udjel u Grad Županija Ukupno (u tisućama 2012/11 uk. Velika Gorica Zagrebačka RH kn) rashodim a Mali 202.882 103,8 2,3 3.737 3.766 3.882 Srednje veliki 93.704 99,0 1,0 5.283 5.130 5.096 Veliki 425.439 102,9 4,8 10.247 6.704 5.911 Sve veličine 722.025 102,6 8,1 6.359 4.666 4.769 Izvor: FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini

Mali poduzetnici grada Velike Gorice u 2012.g. isplatili su prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu 3.737 kuna za 4.524 zaposlenika, što je za 41,2% manje od prosjeka grada (6.359 kn), 0,7% manje od prosjeka zaposlenih kod malih poduzetnika Zagrebačke županije i za 3,7% manje od prosjeka malih poduzetnika na razini Hrvatske.

Kod srednje velikih poduzetnika grada Velika Gorica u 2012. godini, prosječnu mjesečnu neto plaću primio je 1.478 zaposlenika u prosječnom iznosu od 5.283 kune, što je za 16,9% manje od prosjeka grada, 0,03% više od prosjeka kod srednje velikih poduzetnika na razini Zagrebačke županije i za 0,04% više od prosjeka srednjih poduzetnika na razini Hrvatske.

Prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih kod velikih poduzetnika grada Velika Gorica primilo je 3.460 zaposlenika u prosječnom iznosu od 10.247 kunu, što je za 61,1 % više od prosjeka grada, 52,8 % više od prosjeka zaposlenih kod velikih poduzetnika Zagrebačke županije i za 73,4% više od prosjeka velikih poduzetnika na razini Hrvatske u 2012. godini.

Tablica 26. Troškovi za neto plaće poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini prema vlasništvu poduzetnika

Oblik vlasništva Troškovi za neto plaće Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u kunama Iznos Indeks Udjel u Grad Velika Županija Ukupno RH (u tisućama 2012/11 uk. Gorica Zagrebačk kn) rashodim a a Državno 323.690 103,3 3,7 10.868 9.478 6.123 Privatno 396.077 102,2 4,4 4.696 4.243 4.382 Zadružno 167 61,2 0,0 4.444 3.327 3.435 Mješovito 2.091 97,7 0,0 6.215 5.282 5.636 Sva vlasništva 722.025 102,6 8,1 6.359 4.666 4.769 Izvor: FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini

Zanimljiva je i analiza isplaćenih prosječnih mjesečnih neto plaća poduzetnika grada Velike Gorice prema vlasništvu poduzetnika i njihova usporedba s prosječnim mjesečnim neto plaćama kod poduzetnika Zagrebačke županije i poduzetnika Hrvatske istog tipa vlasništva (tablica 22).U rezultatima poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice dominantna je uloga privatnog sektora. U tom sektoru bilo je najviše zaposlenih, njih 7.075 u 2012. godini što je čak 74,7% ukupno zaposlenih u gradu Velika Gorica.Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika privatnog sektora grada Velike Gorice u 2012. godini iznosila je 4.696 kuna što je za 26,1% manje od prosječne neto plaće grada, za 10,7% više od prosječne neto plaće privatnog sektora poduzetnika Zagrebačke županije, te za 7,2% više od prosječne neto plaće po zaposlenom kod poduzetnika privatnog sektora Hrvatske.Prosječne mjesečne neto plaće kod poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini po svim oblicima vlasništva veće su u odnosu na isti oblik vlasništva poduzetnika Zagrebačke županije i Republike Hrvatske.

Tablica 27. Glavni izvori sredstava za život stanovnika Velike Gorice, 2011.

Velika Gorica Spol Sveukupno M Ž Prihodi od stalnog 12.690 11.560 24.250 rada Prihodi od 641 476 1.117 povremenog rada Prihodi od 180 112 292 poljoprivrede Starosna mirovina 3.752 4.508 8.260 Ostale mirovine 2.723 3.682 6.405 Prihodi od imovine 99 86 185

Socijalne naknade 716 980 1.696 Ostali prihodi 749 804 1.553 Povremena potpora 516 508 1.024 drugih Bez prihoda 9.202 10.701 19.903 Nepoznato 12 4 16 UKUPNO 30.694 32.823 63.517 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva iz 2011. godine, dostupno na:www.dzs.hr, (7.1.2013)

Kako se može vidjeti iz tablice 27. većina stanovnika Velike Gorice prihode ostvaruje od stalnog rada, njih 38,17%. Na drugom su mjestu osobe bez prihoda kojih je u 2011. godini bilo 19.903 te su zauzimale udio od 31,33%, a slijede ih osobe koje primaju starosnu (8.260) te ostale mirovine (6.405), kao i osobe koje svoje prihode ostvaruju od socijalnih naknada (1.696). Prihode od poljoprivrede ostvaruju tek 292 osobe, kao i prihode od imovine koje ostvaruje 185 osoba.

5.3.4. Vanjsko trgovinska razmjena Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do prosinca 2012., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 72,2 milijarde kuna. Istodobno je uvoz iznosio 121,5 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 49,3 milijarde kuna.U razdoblju od siječnja do prosinca 2012. najveći izvoz ostvarila je županija Grad Zagreb u iznosu od 26,5 milijardi kuna, što čini 36,7% ukupnog

izvoza Republike Hrvatske. Istodobno, Grad Zagreb je županija s najvećim uvozom koji iznosi 72,4 milijarde kuna i čini 59,6% ukupnog uvoza Republike Hrvatske. Grad Zagreb u razdoblju od siječnja do prosinca 2012. bilježi najveći vanjskotrgovinski deficit u iznosu od 45,9 milijardi kuna.

Što se tiče Velike Gorice, iz tablice 24. se može vidjeti da je u 2011. godini ostvarivala izvoz od 141.279.000,00 kn koji se u 2012. godini smanjio te je iznosio 139.120.000,00 kn. Uvoz Velike Gorice je otprilike 20 puta veći od izvoza, u 2011. godini je iznosio 2.861.643.000,00 kn te se u 2012. godini smanjio na iznos od 2.569.037.000,00 kn. Slijedom navedenih podataka, može se zaključiti kako je vanjskotrgovinska bilanca Velike Gorice u deficitu, koji je 2012. godine iznosio 2.429.917.000,00 kn.

Tablica 28. Robna razmjena Republike Hrvatske te Zagrebačke županije po gradovima, za razdoblje od 2011. do 2012. godine, u 000 kn

Izvoz Uvoz

2011. 2012. 2011. 2012.

Republika Hrvatska 71.234.060 72.233.613 121.036.155 121.504.191 Zagrebačka 2.197.201 2.682.715 9.304.343 9.142.859 županija Gradovi Dugo Selo 105.128 293.537 162.159 224.823 Ivanić-Grad 34.287 35.332 64 .788 65.341 35.569 62.196 76.982 71.158 Samobor 517.578 621.990 893.855 961.558 Sveta Nedelja 521.427 599.455 2.492.428 2.444.822 61.480 69.768 212.299 236.911 Velika Gorica 141.279 139.120 2.861.643 2.569.037 149.217 223.043 405.858 438.347 Zaprešić 176.728 172.068 365.063 394.210 Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje br. 4.2.2/4, dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/04-02-02_04_2012.htm, (12.1.2014)

U ostatku ovog poglavlja će se razmatrati uvoz i izvoz koji su ostvarivala registrirana društva s ograničenom odgovornošću u gradu Velika Gorica.

Grafikon 9. Prihodi od prodaje u inozemstvu registriranih d.o.o.-a za razdoblje od 2010. do 2012. godine, u 000 kn

Izvor: izrada prema podacima Hrvatske gospodarske komore

Iz grafikona 9. se može vidjeti kako su ukupni prihodi od prodaje u inozemstvu imali tendenciju rasta, što se ponajviše može zahvaliti izvozu velikih poduzetnika koji je u 2011. godini premašivao iznos od 600 milijuna kuna, te je nastavio rasti i u 2012. Malo poduzetništvo je također ostvarivalo rastuće prihode od prodaje u inozemstvu, koji su se kretali u vrijednosti 127.046.486,00 kn u 2010. godini do 183.743.194,00 kn u 2012. godini. Srednje veliki poduzetnici su ostvarivali najmanje prihode od prodaje u inozemstvu, koji su u 2010. godini iznosili 64.067.953,00 kn te su se u narednoj godini smanjili za 30%. U 2012. godini su porasli na iznos od 64.701.314,00 kn. Ukupna vrijednost prihoda od prodaje u inozemstvu iznosila je 899.144.593,00 kn.

Tablica 29. Rang lista prvih deset poduzetnika grada Velike Gorice po prihodima od izvoza u 2012. godini

R. Naziv Mjesto Prihodi od izvoza br (u tisućama kuna) 1. Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. Velika Gorica 527.636 2. Zračna luka Zagreb d.o.o. Velika Gorica 94.150 3. Zračna luka Zagreb trgovina d.o.o. Zagreb 47.165 4. P.Z. Auto d.o.o. Velika Gorica 28.914 5. Tradeair d.o.o. Velika Gorica 28.161 6. PPS Galeković, vl. Mladen Galeković Donja Lomnica 22.464 7. Prahir d.o.o. Velika Gorica 19.264 8. Zračna luka Zagreb ugostiteljstvo d.o.o. Zagreb 15.554 9. Pilana Pukanić d.o.o. Vukovina 11.824 10. Spartak d.o.o. Velika Gorica 8.549 Ukupno 10 najvećih po ukupnom prihodu od izvoza 803.681 Izvor: FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Velike Gorice u 2012. godini

Najveće prihode od izvoza ostvaruje poduzeće Hrvatska kontrola zračne plovidbe, čiji su prihodi od izvoza iznosili 527.636.000,00 kn. Ostala poduzeća ostvaruju znatno manje prihode od izvoza, te se tako

na drugom mjestu nalazi Zračna luka Zagreb koja je u 2012. godini ostvarivala prihode od izvoza u iznosu 94.150.000,00 kn.

Grafikon 10. Uvoz u razdoblju društava s ograničenom odgovornosti, za razdoblje od 2010. do 2012. godine, u 000 kn

4000000 3500000

3000000 Tisuće 2500000 2000000 1500000 1000000 500000 0 2010. 2011. 2012.

Malo Srednje Veliko Ukupno

Izvor: izrada prema podacima Hrvatske gospodarske komore

U razdoblju od 2010. do 2013. godine uvoz je također imao rastuće vrijednosti. Najviše su uvozili veliki poduzetnici, čiji je uvoz u 2010. godini imao vrijednost od milijardu kuna, te je u 2011. godini premašivao iznos od 2,5 milijarde kuna nakon čega je u 2012. godini pao na 2 milijarde kuna. Mali i srednji poduzetnici su ostvarivali tijekom promatranog razdoblja uvoz koji se kretao u prosječnoj vrijednosti oko 250 milijuna kuna. Ukupna vrijednost uvoza je u 2012. godini iznosila 2.520.968.305,00 kn što je za 25% manje u odnosu na 2011. godinu.

Dakle, vanjskotrgovinska bilanca društava s ograničenom odgovornosti je u čitavom promatranom razdoblju u deficitu. Deficit je u 2010. godini iznosio 698.473.877,00 kn te je u 2011. godini porastao na 2.505.639.073,00 kn. U 2012. godini je stanje ukupnog deficita iznosilo 1.621.823.712,00 kn što predstavlja smanjenje od 35%. Važno je napomenuti da su najveći deficit ostvarivali veliki poduzetnici.

5.3.5. Poduzetničke zone Poduzetnička zona je dio gradskog/općinskog teritorija u kojemu se obavljaju određene gospodarske djelatnosti uz poštivanje važećih gospodarskih propisa, kao i onih koje su vezani na očuvanje i zaštitu okoliša. Za male i srednje poduzetnike i obrtnike dobro je da sve ili dio svojih aktivnosti lociraju u poduzetničku zonu iz razloga što su unutar zona predviđeni odgovarajući prostori za obavljanje djelatnosti.

Glavni ciljevi osnivanja zone mogu se definirati na sljedeći način:

 osiguravanje dugoročnih uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i proizvodnog obrtništva kao jednog od najvažnijih i najstabilnijih nositelja razvoja gospodarstva,  dugoročno smanjivanje i ublažavanje nezaposlenosti i poticanja poduzetnika na otvaranje novih radnih mjesta, osobito unutar proizvodnih djelatnosti,  stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika, osobito u pogledu razvoja novih proizvoda, primjene novih tehnologija i poticanja izvoza,

 olakšavanje komunikacije i poticanje suradnje između poduzetnika i obrtnika koji će se naći unutar zone, osobito poticanje na udruživanje na realizaciju konkretnih poduzetničkih i razvojnih projekata.

Poslovni rezultati i iskustva poduzetničkih zona u razvijenim europskim zemljama potvrđuju rezultate u smislu poticanja proizvodnje, izvoza, dolazak stranog kapitala i jeftinijeg prijevoza roba i tehnologije što je vrlo važno za realno povećanje zaposlenosti.

Na području Velike Gorice, trenutno su u funkciji dvije poduzetničke zone:

 Poduzetnička zona Velika Gorica/;  Poduzetnička zona Vukovinsko polje.

Poduzetnička zona Velika Gorica/Rakitovec

Od nekoliko područja gospodarske namjene na području Velike Gorice najistaknutija zona je poduzetnička zona Rakitovec. Površine 53 ha smještena je 12 km od Velike Gorice, tik uz državnu cestu Zagreb – Velika Gorica – Sisak. Udaljena je od čvorišta buduće autoceste (u izgradnji) 7 km, a od pristupa na prsten zagrebačke obilaznice i autoceste izravno povezivati s 16 kilometara udaljenim izlazom na autocestu Rijeka – Zagreb – Budimpešta (E65, hrvatska oznaka pravca A1), dijelom paneuropskog prometnog koridora 5B. Zone su od Zagreba udaljene tridesetak kilometara.

Tablica 30.Poduzetnici u zoni Velika Gorica/Rakitovec

Poduzetnik Djelatnost Broj zaposlenih Gramat d.o.o. Rezanje kamena - Beton rad d.o.o. Građevinarstvo 25 Gorica staklo d.o.o. Prerada i trgovina staklom i građevinskim materijalom 48 Drvoprom d.o.o. Proizvodnja i prerada drvene rezane građe 40 Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Poduzetničke zone u RH, dostupno na: http://zone.mingorp.hr/velikagoricaPZR.htm, (8.1.2014)

U poduzetničkoj zoni Rakitovec posluju četiri poduzetnika, koji se bave uglavnom građevinarstvom te drvnom industrijom, a zapošljavaju ukupno 113 djelatnika.

Poduzetnička zona Vukovinsko polje

Područje obuhvata poduzetničke zoneVukovinsko polje je prostor jugoistočno od naselja Velike Gorice uz buduću autocestu Zagreb-Sisak, te uz magistralni željeznički pravac i kanal Sava-, te na sjeverozapadu uz cestu 153. brigade hrvatske vojske (istočna obilaznica Velike Gorice) na koju se priključuje županijska cesta koja je glavna prometnica poduzetničke zone. Obzirom na svoj prometni položaj, poduzetnička zona, predstavlja teritorij izuzetnog strateškog značaja za Grad Veliku Goricu, ali i Zagrebačku županiju. U zoni se nalazi nekoliko građevina - hala tvornice „Prvomajska“

5.3.6. Poljoprivreda Poljoprivreda obavlja poslove koji se odnose na razvoj i unapređivanje poljoprivrede, provođenje programa sufinanciranja u voćarstvu, povrćarstvu, ratarstvu, stočarstvu, cvjećarstvu, gljivarstvu, pčelarstvu, poticanje i potpore programima udruga poljoprivrednika i drugih subjekata u djelatnosti poljoprivrede, provođenje programa osiguranja poljoprivredne proizvodnje, organizira vlastite izložbe i manifestacije putem kojih se promovira poljoprivredna proizvodnja i proizvođač, provođenje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH i osiguravanje zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja putem poslovnih subjekata.

Povrtlarska proizvodnja preporuča se prije svega na ravnim ili blago nagnutimterenima, u dolinama rijeke Save i ostalih većih i manjih vodotoka. Najpogodnija zemljišta u Zagrebačkoj županiji nalaze se na području slijedećih općina ili gradova: Velika Gorica, Orle i Rugvica, zatim i Samobor, Zaprešić i Sv. Nedelja, te Ivanićgrad, Bistra, Jastrebarsko, Krašić, . Zbog povoljnih fizikalnih svojstava, moguća je proizvodnja uglavnom svih kultura, pa i korjenastog, gomoljastog i lukovičastog povrća koje za svoj rast i razvoj zahtijeva tla lakše teksture. Tla najlakše teksture koristit će se za uzgoj ozimih i ranoproljetnih kultura zbog bržeg prosušivanja i grijanja. Isto tako, takve su lokacije pogodne za podizanje zaštićenih prostora.

Na području Velike Gorice, na otvorenom i u negrijanim i/ili grijanim zaštićenim prostorima, u različitim rokovima, moguć je uzgoj većeg broja povrća: blitva, celer, cikla, cvjetača, češnjak, dinja, endivija, grašak, grah mahunar, grahzrnaš, kelj, kelj pupčar, korabica, krastavac, krumpir, kupus, lubenica, luk, matovilac,mladi luk, mrkva, paprika, patlidžan, peršin, poriluk, radič, rajčica, rotkvica, salata,

U 2007. obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjedovala su oko 84 % poljoprivrednog zemljišta i veći dio stočnog fonda. Unatoč tome obrađeno je bilo svega 20% površina. Iako je već i sama ta činjenica zabrinjavajuća u 2012. poljoprivredna proizvodnja bilježi pad za 9,9%. Procjenjuje se da je radi pada cijena poljoprivrednih proizvoda pod pritiskom industrije i slobodnog tržišta, neredovitog isplaćivanja subvencija i sve više nepredvidivih klimatskih uvjeta u prošloj godini zatvoreno više od 3000 gospodarstava.

Tablica 31.Poljoprivredna zemljišta i kućanstva Velike Gorice, 2003.

Grad Velika Gorica 2003. Ukupno raspoloživa površina zemljišta, ha 8.691 Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište, ha 6.336 Broj parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta 17.229 Broj poljoprivrednih kućanstava 4.786 Izvor:Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede iz 2003. godine, dostupno na:www.dzs.hr, (10.1.2014.)

Na području Velike Gorice, raspoloživo je ukupno 8.691 ha površine zemljišta, od čega je u poljoprivredne svrhe iskorišteno 6.336 ha. Broj parcela poljoprivrednog zemljišta iznosi 17.229. U Velikoj Gorici se poljoprivredom bavi 4.786 kućanstava.

Na području Dugog Sela, Ivanić Grada, Jastrebarskog, Križa, Samobora, Svetog IvanaZeline, Velike Gorice, Vrbovca i Zaprešića već je više o desetak eminentnih ugostiteljskih imena vezanih uz agrarni turizam. Zanimljivo je da se unutar ovih gospodarstava koja se vode kao seoski (agrarni) turizam mogu

vidjeti kulture koje su skoro izumrle (nekada su činile do 6% obradivih površina RH) kao što su lan, konoplja, heljda, pir, proso, pa čak raž i zob koje se više ine vode kao zasebne kulture u Statističkim ljetopisima RH. Program revitaliziranja nekih od ovih kultura (lan) uspješno se provodi na području Zagrebačke županije.

Poljoprivreda je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Zagrebačke županije. Znatnim dijelom odvija se i na ekološki vrlo osjetljivim područjima. Svakako da su vodozaštitna područja jedna od najosjetljivijih, pored ostalog i zbog toga jer se nalaze na području plodne holocenske terase rijeke Save ispod koje se na različitim dubinama nalaze bogati vodonosnici iz kojih se crpi voda za vodoopskrbu. S obzirom da se tu nalaze i vrlo kvalitetna poljoprivredna tla, jako se isprepleću se interesi pojedinih korisnika.

Tablica 28. prikazuje površine i nazive koje zauzimaju vodozaštitna područja Zagrebačke županije, između kojih se nalazi i ona na području Velike Gorice.

Tablica 32. Naziv i površine koje zauzimaju vodozaštitna područja Zagrebačke županije

Područje Naziv vodozahvata Površina ha Sveti Ivan Zelina Reka 591,45 Vrbovec Blanje 389,19 Ivanić Grad Prerovec 1102,10 Velika Gorica Velika Gorica 1020,75 Velika Gorica Kosnica 384,18 Pisarovina Melin 46,93 Samobor Slapnica 999,31 Samobor Lipovac 383,89 Samobor Bregana 82,89 Zaprešić Šibice 698,64 Sveta Nedelja Štrmec 703,96 Jastrebarsko i Klinča Selo A Vodoopskrbni sustav 190,84 Jastrebarsko i Klinča Selo B Jastrebarskog i Klinča sela 235,63 Jastrebarsko i Klinča Selo C 1982,03 Izvor: Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje u Zagrebačkoj županiji, Agronomski fakultet u Zagrebu, 2004, dostupno na: http://zagrebacka-zupanija.hr, (12.1.2014)

Vodozaštitno područje crpilišta Velika Gorica koje se koristi za potrebe vodoopskrbnog sustava “Velika Gorica”, te za središnje dijelove vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba. Vodozaštitno područje crpilišta “Petruševac” koji se koristi za podmirenje potreba središnjih i istočnih dijelova Grada Zagreba i za potrebe istočnih dijelova Zagrebačke županije.

5.4. Turizam Područje Velike Gorice raspolaže zanimljivom i raznolikom turističkom resursnom osnovom s nekoliko lokaliteta međunarodne i nacionalne važnosti. Valorizaciji te resursne osnove pogoduje izuzetno dobar geoprometni položaj neposredno uz glavni grad Hrvatske Zagreb i u blizini važnih prometnih čvorišta. Dodatna pogodnost je i lokacija Zagrebačke zračne luke kao najvažnije u Hrvatskoj upravo na području Velike Gorice te velika lokalna potražnja temeljena na činjenici da tu živi oko 70.000 stanovnika.

Turistički najpoznatiji lokalitet na području Velike Gorice su ostaci rimskog grada Andautonije u mjestu Ščitarjevo. Ovaj lokalitet je manjeg obima i važnosti od npr. Salone ili Narone u priobalju Hrvatske. No, zahvaljujući velikim zahvatima na uređenju, kvalitetnoj interpretaciji i dobroj posjećenosti uvjetovanoj blizinom Zagreba uspio je postati jednim od rijetkih arheoloških antičkih lokaliteta u Hrvatskoj koji se uređenošću može mjeriti sa sličnim lokalitetima u Europi. U tom kontekstu je i on odličan primjer kako primjerena interpretacija i uređenje mogu bitno povećati turističku atraktivnost.

Područje Velike Gorice posjeduje veliki broj zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i objekata, među kojima osobitu ulogu ima jedinstvena očuvana drvena tradicionalna arhitektura, kako sakralna baština, tako i brojne kurije i seoske kuće. Među pojedinačnim sakralnim objektima veliko međunarodno značenje ima Kapela Sv. Barbare, dok je od nacionalnog značaja važno spomenuti Župne crkvu u Pokupskom. Ostale sakralne građevine su samo regionalnog i lokalnog značaja.

Ovdje je bitno napomenuti i Stari grad Lukavec koji se nalazi u nizinskom dijelu Turopolja, odnosno na samom ulazu u naselje Lukavec. Ovaj grad je građevinski obnovljen, ali za sada nije turistificiran. Sagrađen je na močvarnom zemljištu površine 5,92 ha. Kao što je to običaj kod srednjovjekovnih utvrda građenih u nizinama, okružen je kanalima koji su se punili vodom iz obližnjeg potoka. Sve do 1848.g. Stari grad Lukavec je bio upravno središte Plemenite opčine turopoljske,(POT), gdje se čuvao najvredniji dio turopoljskog arhiva i održavala spravišča. 1848.g. upravno središte POT-a premješteno je u novu turopoljsku vijećnicu u Velikoj Gorici.Nakon toga prostor grada Lukavca nema stalnu namjenu i propada sve do 1998. kada počinje njegova obnova. Revitalizacija kaštela i cjelokupnog pripadajućeg okruženja (kulturnoga krajolika) moguća je jedino kroz pronalaženje adekvatne namjene koja bi osigurala njegovu održivost i suvremeni život. U utvrđivanju namjene bilo je važno prepoznati i iskoristiti njegove gospodarske i turističke potencijale ali i zadržati kulturno-povijesna, spomenička, obilježja. Na izbor sadržaja utjecala je i relativno mala korisna površina objekta (sveukupno 582 m2, od toga zatvorenog prostora 353 m2). U prizemlju će se rekonstruirati i prezentirati zatvor, stražarsko mjesto s kaminom, a na katu kapela sv. Lucije, stanovi podkaštelana i kaštelana. Od novih sadržaja u prizemlju je najveći dio prostora namijenjen za ugostiteljsku djelatnost, a na katu prostor za potrebe voditelja objekta i dvorana višenamjenskog tipa koja bi se koristila kao izložbeno muzejski prostor, za organizaciju sastanaka, skupova, te organizaciju drugih programa s područja kulture (glazbene i kazališne večeri, likovna kolonija). Od zanimljivosti koje su predložene u projektu prezentacije ističe se prijedlog nastanjivanja Lukavca. Planiraju se izraditi kipovi stražara, coprnice, kaštelana i župana u prirodnoj veličini. Povijest Starog grada Lukavca i Turopolja bit će prezentirana pomoću multimedije ali i klasičnim muzejskim pomagalima, legendama. Za posjetitelje, a posebno djecu koja su za sada najčešća uzrasna skupina posjetitelja u Lukavcu, bit će zanimljiva interaktivna karta Turopolja. To je aplikacija koja će pokazati sve glavne znamenitosti i ostale sadržaje, a korisnici će sami birati sadržaje koje će pregledavati. Uz sadržajno unaprjeđenje, predviđa se i parterno uređenje prometnih površina, sanacija opkopnih kanala i njihovo povezivanje s potokom Lipnica pomoću pregrada za preusmjeravanja vodotoka, izgradnju pješačkih (7 kom) i jednog kolnog mosta te izgradnja rasvjete kao i pozornice. Za projekt obnove i revitalizacije Starog grada Lukavca izrađena je projektna dokumentacija s kojom je aplicirano na bespovratna sredstva EFRR-a. Obnovom i prezentacijom Starog grada Lukavca stvaraju se preduvjeti za njegovoaktivno uključivanje u turističku ponudu Grada Velike Gorice, Grada Zagreba, Zagrebačke županije i RepublikeHrvatske. Gospodarsko i turističko korištenje Starog grada Lukavca dio je programa njegove revitalizacije koja mu u budućnosti osigurava održivost.Uvođenjem predloženih sadržaja povećava se atraktivnost i zanimljivost kulturnog dobra za sve dobne skupine, a posebno djecu te se prostori Starog grada Lukavca mogu koristiti za organizaciju obrazovnih i kulturnih sadržaja. Formiranje kvalitetne turističke rute u neposrednoj blizini Grada Zagreba koja bi obuhvatila Muzej Turopolja u

Velikoj Gorici, Andautoniju u Šćitarjevu, kapelu sv. Barbare u Velikoj Mlaki, kuriju Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici te Stari grad Lukavec u Lukavcu prilog je razvoju turizma u Turopolju, u kojem je ova djelatnost još uvijek slabo razvijena.

Od ostalih kulturno-povijesnih spomenika valja posebno istaći Muzej Turopolja u Velikoj Gorici kao reprezentativan središnji muzejski objekt u Turopolju na vrlo dobroj lokaciji u samom središtu grada Velike Gorice i u zgradi atraktivnog vanjskog izgleda.

Osim objekata prirodne i kulturno-povijesne baštine, na području Velike Gorice postoje i neki drugi objekti koji privlače turiste uslijed svojih specifičnih značajki. Među njima najvažnije mjesto ima Zračna luka Zagreb s obzirom na izuzetno veliki broj korisnika. Stoga ona predstavlja posebnu vrstu atrakcije koja privlači značajan broj posjetitelja uključivo i smještaj, vidljiv kroz lokaciju trenutno jedinog kategoriziranog hotela u Velikoj Gorici upravo u blizini zračne luke. No, zračna luka istodobno funkcionira i kao izvor potražnje za lokalitete u Velikoj Gorici i bližoj okolici, posebice za putnike koji u Zračnoj luci borave kraće vrijeme i nemaju vremena otići u kraći obilazak grada Zagreba. Zbog njene posebne važnosti i planova izgradnje novog puniččkog terminala Zračna luka će stoga u nastavku biti i posebno obrađena i kao privlačna točka i kao ishodište za posjećivanje Velike Gorice.

5.4.1. Turistička ponuda U ukupnom broju službeno registriranih smještajnih kapaciteta na području Velike Gorice najveći udio, oko 90%, otpada na smještajne kapacitete na području grada Velike Gorice, dok na smještajne kapacitete u mjestima Staro Čiče i Velika Mlaka otpada po oko 5% od ukupno registriranog broja smještajnih kapaciteta. U općinama Orle i Kravarsko nema službeno registriranih smještajnih kapaciteta, dok u općini Pokupsko ima jedan ruralni objekt međutim njega u evidenciji vodi TZ Zagrebačke županije.

Tablica 33. Struktura smještajnih kapaciteta na području Velike Gorice u 2014. godini

Naziv objekta Tip smještajnog objekta Kategorija Ukupno soba Broj ležaja Hotel Pleso Hotel 4* 23 36 Bijela Ruža Sobe za iznajmljivanje 2* 17 44 Barba Niko Prenoćište - 7 13 Ikar Prenoćište - 4 12 Pleška Prenoćište - 5 12 San Sobe za iznajmljivanje - 3 7 Ivac Sobe za iznajmljivanje - 4 4 Phoenix Gorica d.o.o. Prenoćište - 3 6 Stari Jasen Prenoćište - 8 16 Dream Prenoćište - 10 20 Divna Carević Iznajmljivanje soba u - 7 13 kućanstvu Željka Zdelar Iznajmljivanje soba u - 4 8 kućanstvu Željka Stanić Iznajmljivanje soba u - 3 6 kućanstvu Coolrooms sobe Sobe za iznajmljivanje - 9 17 Sobe aerodrom Sobe za iznajmljivanje - ½ 2 - 111,5 216 Izvor: Prema Turističke zajednice grada Velike Gorice

Prema ovim podacima, na projektnom području se nalazi jedan hotel kategorije 4* (Hotel Garni) koji raspolaže s 23 sobe i 36 ležaja. Hotel se nalazi u neposrednoj blizini zračne luke (udaljen je oko 300 metara od zračne luke) te osim usluge smještaja gostima nudi i druge sadržaje kao što je bazen za kupanje s protustrujama i vodenom masažom, saunu, solarij, fitness program i sl. S obzirom da se hotel nalazi vrlo blizu zračne luke hotelski gosti su u većini slučajeva posade generalne i poslovne avijacije te gosti koji su u Zračnoj luci Zagreb u tranzitu. Hotelu treba pribrojiti i sobe za iznajmljivanje Bijela Ruža, kategorije 2* sa 17 soba i 44 ležaja. Ova dva smještajna objekta sačinjavaju oko 50% raspoloživih smještajnih kapaciteta na projektnom području. Većina ostalih smještajnih objekata koncentrirana je u neposrednoj blizini Zračne luke Zagreb (u radijusu od 2 km).

Tablica 34.Dolasci i noćenja u smještajnim objektima Velike Gorice za 2013. godinu

Naplatitelj Dolazaka Noćenja Udio Divna 57 212 1,22 Sobe Pleso 563 699 4,02 Sobe Stanić 158 308 1,77 Hotel Pleso 2.788 3.226 18,57 Barba Niko 1.100 1.101 6,34 Ikar 416 540 3,11 Pleška 514 625 3,60 San 396 696 4,01 Phoenix Gorica 113 190 1,09 Bijela Ruža 3.176 5.150 29,65 Ivac 3 3 0,02 Dream 3.059 3.640 20,95 Stari jasen 691 981 5,65 UKUPNO 13.034 17.371 100,00 Izvor: Podaci Turističke zajednice Velike Gorice

Najviše dolazaka i noćenja je zabilježeno u sobama za iznajmljivanje Bijela Ruža (29,65%) te Hotelu Pleso (18,57%).

Kada je riječ o objektima čija je namjena pripremanje i posluživanje hrane i pića (restorani, barovi, slastičarnice i sl.), prema podacima TZ grada Velika Gorica, na projektnom području postoje 22 takva objekta.

Tablica 35. Restorani, barovi, slastičarne i slično na području Velike Gorice u 2014. godini

Vrsta i naziv Broj mjesta Vrsta restorana Lokacija objekta Unutra Vani Restorani MonAmi 70 - Riblji Velika Gorica Za vašu dušu 400 - Lokalni Velika Gorica Pastuh 50 30 Roštilj Velika Gorica Grof 250 20 Lokalni Gorička Klet 39 45 Roštilj Velika Gorica Bistro Crni Grozd 160 50 Divljač Velika Gorica Faust Vrančić 60 - - Zračna luka Phoenix Gorica 200 30 Lokalni Staro Čiče Bistro Babriga 50 30 Lokalni Velika Gorica Ključić Brdo 350 50 Lokalni Ključić Brdo

Odranski Ribič 250 50 Lokalni Kuče Regata 400 40 Lokalni Jagodno Pivnice i konobe Turopolje 80 100 Lokalni Velika Gorica Bukara 80 15 Lokalni/Roštilj Velika Gorica Pizzerie Kaktus 50 15 +Meksički Velika Gorica Modena 55 25 - Velika Gorica Gavran 25 30 - Velika Gorica Memy 80 15 - Velika Gorica Gracija 45 36 - Velika Gorica Monument 70 25 - Velika Gorica

Slastičarne La dolce vita 18 16 - Velika Gorica Mozart 15 15 - Velika Gorica Izvor: Podaci Turističke zajednice Velike Gorice

Navedeni ugostiteljski objekti raspolažu sa oko 2.797 sjedećih mjesta u zatvorenom prostoru te sa oko 637 sjedećih mjesta na otvorenom. Većina objekata se odnosi na restorane i pizzerie, a registrirane su i dvije slastičarne, jedna pivnica, jedna konoba te jedan meksički restoran. Najveći broj posjetitelja u ovim ugostiteljskim objektima otpada na domaće stanovništvo (svadbe, krstitke, obiteljske proslave i sl.) te na jednodnevne izletnike iz neposredne okoline Velike Gorice. Gastronomska ponuda, iako pruža dobru vrijednost za novac, ipak nije dovoljno raznovrsna odnosno nije na razini koja može zadovoljiti zahtjeve suvremenih turista, koji traže autohtoni gastronomski doživljaj kroz ponudu lokalnih specijaliteta i organski proizvedenu hranu. Kada je riječ o prostornoj distribuciji ugostiteljskih objekata oni su, u usporedbi sa smještajnim objektima koji se većinom nalaze u neposrednoj blizini Zračne luke Zagreb, mnogo ravnomjernije raspoređeni po području obuhvata projekta.

5.4.2. Turistička potražnja U 2013. godini, Veliku Goricu je posjetilo ukupno 13.034 turista, te je ostvareno 17.031 noćenja. Od toga su najviše noćenja i dolazaka ostvarili strani turisti, koji su zabilježili 9.276 dolazaka te 12.160 noćenja. Tim brojkama treba pridodati i jednodnevne turiste, izletnike, čiji je broj teško procijeniti jer ne postoji sustav registracije.

Tablica 36. Dolasci i noćenja turista u Velikoj Gorici za 2013. godinu

2013. godina Dolasci Noćenja Ukupno Strani 9.276 12.160 21.436 Domaći 3.758 5.211 8.969 Ukupno 13.034 17.371 30.405 Izvor: Podaci Turističke zajednice Velike Gorice

Tablica 36. prikazuje dolaske i noćenja turista u Velikoj Gorici za desetogodišnje razdoblje, od 2001. do 2011. godine. Može se primijetiti tendencija rasta broja noćenja i dolazaka u promatranom razdoblju.

Tablica 37. Dolasci i noćenja turista u Velikoj Gorici za razdoblje od 2001. do 2011. godine

Godina Broj noćenja Broj dolazaka 2001. 5.901 4.170 2002. 6.583 4.372

2003. 7.277 4.458 2004. 9.137 6.081 2005. 10.951 7.426 2006. 14.394 9.036 2007. 13.587 9.193 2008. 12.857 8.347 2009. 10.014 6.622 2010. 13.196 6.181 2011. 15.243 9.555 Izvor:Strategija turističkog razvoja grada Velike gorice s akcijskim planom, dostupno na: http://www.tzvg.hr/uploads/dokumenti/1-97_Strategija_Velika_Gorica.pdf, (3.1.2014)

Prema podacima TZ grada Velike Gorice, 2011. godine je ostvareno nešto više od 15 tisuća noćenja i oko 9,5 tisuća dolazaka. Broj noćenja porastao je 15% u odnosu na prošlu godinu i 52% u odnosu na kriznu 2009. godinu. S obzirom na globalna kretanja ovi su rezultati izrazito povoljni. Pri tome je važno napomenuti program Novi gost u Turopolju u okviru kojeg su pružene financijske potpore turističkim i putničkim agencijama, te je realizirano informacijsko povezivanje smještajnih kapaciteta, Turističke zajednice i MUP-a.

Tablica 38. Broj dolazaka i broj noćenja domaćih i inozemnih turista u 2013. godini prema zemljama porijekla

Zemlja Dolasci Noćenja Ukrajina 237 1238 SAD 917 997 Njemačka 614 765 Francuska 666 736 Kanada 517 619 Ujedinjeno Kraljevstvo 464 579 Bosna i Hercegovina 423 502 Poljska 388 498 Nizozemska 343 426 Australija 310 373 Ostale zemlje 4.397 5.427 Ukupno strani 9.276 12.160 Izvor: Podaci Turističke zajednice Velike Gorice

Iz tablice 38. se može vidjeti kako su u 2013. godini najviše dolazaka ostvarivali turisti iz Ukrajine, SAD-a Njemačke i Francuske. Isto tako su ostvarili i najveći broj noćenja.

5.5. Infrastruktura Područje Velike Gorice ističe se izuzetno dobrim geoprometnim položajem na južnom rubu metropolitanskog područja glavnog grada Hrvatske Zagreba, neposredno uz glavna cestovna i željeznička čvorišta. Na području Velike Gorice nalazi se i zračna luka grada Zagreba kao najvažnija i najprometnija u Hrvatskoj. Iako to danas nema veći značaj, treba napomenuti da je Velika Gorica od svih gradova Zagrebačke županije najbliža Sisku kao jedinoj riječnoj luci u ovom dijelu Hrvatske pa je tako i najbliža vezama vodenog prometa.

5.5.1. Prometna infrastruktura Cestovni promet

Opće stanje cestovnih prometnica je nezadovoljavajuće, poglavito stoga što još uvijek nije primjereno riješena veza grada Velike Gorice sa Zagrebom i Siskom, a tako i sa sveukupnom cestovnom mrežom Hrvatske. Naime, iako na potezu od središta Velike Gorice do čvora Buzin na autocesti A - 3 postoji četverotračna cesta, a nedavno je dovršena i obilaznica Velike Gorice, zbog izuzetno velikog prometa ovaj potez karakteriziraju svakodnevne prometne gužve. Uzimajući u obzir da je u tijeku gradnja i autoceste Zagreb - Sisak na potezu od čvora Buzin do već izgrađenog dijela kod Buševca i spojne ceste čvor Kosnica - Velika Gorica situacija bi se mogla bitno popraviti. Stanje ostalih autocesta je donekle zadovoljavajuće, iako ima dosta dijelova gdje je kolnik u lošem stanju i gdje gabariti cesta po pitanju širine ceste i zavoja nisu primjereni prometnim potrebama. U tom kontekstu posebno je kritična situacija na županijskoj cesti Ž - 3041 uz Savu, gdje zbog izuzetno uskog kolnika praktički cijelo područje općine Orle nema primjerenu vezu s hrvatskom cestovnom mrežom.

Tablica 39. Ceste na području Velike Gorice

Broj ceste Opis ceste Duljina km A – 3 GP Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – GP Bajakovo 306,0 A – 11 Zagreb (Čvorište Jakuševac, ) – Velika Gorica – Sisak 42,0 D – 30 Čvor Buzin (A3) – Velika Gorica – – Hrvatska Kostajnica – granica BiH Velika Gorica (D30) – Gornji Viduševac – D6 (Glina) 81,8 D – 31 Karlovac (D1) – Pokupsko – Sisak – čvor Popovača (A3) 55,0 D – 36 Karlovac (D1) – Pokupsko – Sisak – čvor Popovača (A3) 107,8 D – 408 Sarajevska/Utrina (Ž1040) – Jakuševec – Mičevec 1,7 Ž – 1039 Nadvožnjak Hrašće (D30) – Lukavec – – Lukinić Brdo – D36 5,9 Ž – 1046 Haganj (D28) – Dubrava – Ivanić Grad- Lijevi Dubrovčak – Orle – Bukevje – Novo Čiče – D30(Velika Gorica) 28,7 Ž – 3041 Sasi – Šćitarjevo – Črnkovec – Kobilići – V. Gorica (D30) Ž3068 (Črnkovec) – StrmecBukevski 69,5 Ž – 3068 Dugo Selo (Ž3034) – Rugvica – Oborovo – Orle (Ž3041) 10,2 Ž – 3069 Bukovčak – Vukomerić – Lučelnica – Pisarovina (D36) 4,6 Ž – 3070 Velika Mlaka (L31154) – Donja Lomnica (L31150) 15,5 Ž – 3108 D31 – – Mraclin – D30 12,7 Ž – 3109 Mala Buna (D31) – Kozjača (L31193) 3,2 Ž – 3111 Lazina Čička (L31168) – Novo Čiče – Vukovina (D30) 6,0 Ž – 3112 D30 (Turopolje) – Rakitovec (L31163) 6,9 Ž – 3113 Buševec (D30) – Podvornica – D31 5,4 Ž – 3115 V. Gorica: D30 – D31 3,4 Ž – 3116 Ž3041 – Poljana Čička (L31163) 6,0 Ž – 3117 D36 – Lijevi Štefanki (L31190) 3,2 Ž – 3118 D31 (Kravarsko) – Donji Hruševec (L31203) 2,7 Ž- 3154 Vukovina (D30) – Gornje Podtočje – Kuče (L31163) 1,7 Ž – 3155 Velika Gorica: Ž3299 – D31 5,6

Ž – 3279 Velika Gorica (D30) – Gradići (L31149) 2,5 Ž – 3298 3,1 Ž - 3299 1,8 Izvor: Strategija turističkog razvoja grada Velike Gorice, Zagreb, 2012., http://www.tzvg.hr/uploads/dokumenti/1-97_Strategija_Velika_Gorica.pdf

U pogledu cestovne povezanosti, županijskim područjem prolaze državne ceste (u duljini 393 km), a lokalna područja povezana su županijskim i lokalnim cestama. Ukupno ima 112 županijskih i 216 lokalnih cesta u duljini od 785,7 km.

Slika 4. Postojeće stanje cestovnog prometa Zagrebačke županije

Izvor: Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje u Zagrebačkoj županiji, Agronomski fakultet u Zagrebu, 2004, dostupno na: http://zagrebacka-zupanija.hr, (12.1.2014)

Neasfaltirano je 3,7 (0,5%) km županijskih cesta i 51,2 km (7,5%) lokalnih cesta. Najvažniji prometni pravci i najbolja cestovna povezanost prolazi smjerovima koji vode od obilaznice grada Zagreba prema sjeverozapadu, jugozapadu, sjeveroistoku i jugoistoku.

U mreži cesta ostalo je nekoliko područja koja su ili nedovoljno pokrivena cestovnom mrežom ili je kvaliteta cesta neodgovarajuća. To se prvenstveno odnosi na područje najistočnijih i najzapadnijih općina, te ostalih općina koje su se našle u "slijepim crijevima" između glavnih prometnih pravaca: Orle, Pisarovina, Pokupsko, Kravarsko, Žumberak, Krašić, Preseka, Rakovec, Gradec i Farkaševac. Naravno, to su upravo općine za koje je zabilježena i najniža razina opremljenosti komunalnom infrastrukturom (slika 8).

Željeznički promet

Željeznički promet na području Velike Gorice uključuje od pruga na kojima se odvija promet putnika samo željezničku prugu Zagreb - Velika Gorica - Sisak - Sunja s nastavkom prema Slavonskom Brodu i Bosni i Hercegovini. Stanje ove pruge je zadovoljavajuće uzme li se u obzir opća situacija sa željeznicom u Hrvatskoj, a s obzirom na ravnu i nezahtjevnu trasu po njoj se odvija i razmjerno intenzivan promet putnika ne relaciji Zagreb - Sisak. Naime, pruga je velikim dijelom skoro posve ravna, tako da prijevozni put od Zagreba do Siska iznosi oko 50 minuta pri čemu se od Velike Gorice stiže za svega desetak minuta.

No, problem je što se ova pruga nedovoljno koristi za prigradski promet između Zagreba i Velike Gorice, čemu je jedan od razloga lokacija željezničke stanice tri kilometra od središta grada. Osim Velike Gorice postoje još dvije stanice Mraclin i Turopolje. Dnevno kroz Veliku Goricu u oba smjera prođe oko šezdesetak putničkih vlakova, od čega dvadeset vozi samo između Zagreba i Siska, još dvadeset do Sunje, a samo osam do Novske i četiri prema Sarajevu i Pločama. Kroz grad Veliku Goricu prolazi i istočna željeznička obilaznica Zagreba preko Mičevca i Žitnjaka do Čulinca, ali je trenutno izvan funkcije zbog urušavanja Petruševačkog mosta. Djelomično se na područje Velike Gorice odnosi i veza Mičevec - ranžirni kolodvor - Sveta Klara, ali obje ove pruge nemaju veću važnost i po njima se ne odvija putnički promet. Postoje i planovi izgradnje pruge koja bi trebala povezivati novu Zračnu luku Zagreb sa središtem grada.

Zračni promet

Na području Velike Gorice odnosno njene gradske četvrti Pleso nalazi se Zračna luka Zagreb, koja se stoga ponekad i spominje kao Zračna luka Pleso. S više od 2 milijuna putnika godišnje u 2010. godini čiji broj stalno raste radi se o najvažnijoj i najprometnijoj zračnoj luci Hrvatske. S pravom se smatra vratima glavnog grada, a njena je uloga od izuzetnog ekonomskog značaja za cijelu Hrvatsku jer omogućuje najbrže i najlakše povezivanje sa Europom i drugim dijelovima svijeta.

Na temelju prikupljenih podataka o putničkom prometu za razdoblje 2004.-2014. (izvor: ZLZ&MZLZ) vidljiv je kontinuirani trend porasta broja putnika koji je u 2004. godini iznosio 1.408.206 putnika, a 2014. godine taj je pokazatelj iznosio 2.300.231 putnik što za desetgodišnje razdoblje predstavlja povećanje od 63%. Na mjesečnoj osnovi vidljiv je karakterističan obrazac trenda kretanja putnika koji jasno ukazuje da je ljetni period između 7. i 9. mjeseca najfrekventniji u godini te se može izravno povezati sa vrhuncem turističke sezone u Hrvatskoj.

Grafikon 11. Prikaz kretanja broja putnika Zračne luke Zagreb (2004.-2014.)

Radi potreba proširenja kapaciteta, postojeći putnički terminal današnje Zračne luke Zagreb, nadograđivan je 4 puta tijekom svog postojanja. Zadnja rekonstrukcija betonskog kolnika i asfaltnog dijela uzletno sletne staze provedena je 2010. godine čime je povećana nosivost kolnika i omogućeno je zadovoljenje potražnje za uslugama slijetanja i polijetanja za prognozirani promet slijedećih 20, odnosno 30 godina.

Postojeća infrastruktura Zračne luka Zagreb temelji se na sljedećem:

 Jednoj uzletno sletnoj stazi dimenzija 3.252 x 45 metara (prag 05-23) sa deklariranim brojem operacija 30 na sat  Dvije stajanke: o komercijalno zrakoplovstvo (22 pozicije) - betonska površina 140.000 m2 o generalna avijacija (21 pozicija) asfaltna površina 28.000 m2  Jedan putnički terminal sa godišnjim kapacitetom od oko 1.500.000 put/god. o Broj šaltera za registraciju putnika: 17 o Broj Web check-ina: 6 o Broj CUSS kioska: 4 o Broj zaštitnih prolaza: 6

o Broj šaltera za kontrolu putovnica u odlasku: 4 o Broj šaltera za kontrolu putovnica u dolasku: 8 o Broj izlaza: međunarodni 9; domaći 6 (uključujući 1 VIP)

Zahvaljujući trendu razvoja i kontinuiranog porasta potražnje za uslugama zračnog prometa, gore navedeni kapaciteti postojećeg putničkog terminala postali su nedovoljni zbog čega se pristupilo projektu gradnje novog putničkog terminala čiji će konačni kapacitet iznositi 8 milijuna putnika godišnje (planirani kapacitet prve faze izgradnje iznosi 5 milijuna putnika). U prosincu 2013. godine započele su pripremne radnje za početak izgradnje Novog putničkog terminala, a puštanje u operativni pogon prve faze očekuje se u prosincu 2016. godine.

Slika 5. Pozicija Novog putničkog terminala (crvena oznaka) u odnosu na stari terminal (žuta oznaka)

Iako je upravljanje zračnom lukom predmet koncesijskog ugovora, tvrtka Zračna luka Zagreb d.o.o. i dalje će nastaviti razvijati usluge zračne luke izvan koncesijske zone što predviđa provedbu projekata poput Cargo City (intermodalni logistički centar), Zagreb Airport City (poslovno komercijalni, konferencijski i hotelski sadržaji) te povezivanje zračne luke sa Velikom Goricom i Gradom Zagrebom šinskim vozilima.

Vodeni promet

Vodeni promet na području Velike Gorice nije zastupljen, osim ukoliko se u njega ne uračuna promet skele između Orla i Oborova u općini Rugvica. Eventualne mogućnosti plovidbe rijekom Savom za izletničke potrebe za sada se ne koriste, uz napomenu da su one ograničene uslijed niske razine vodostaja Save i razmjerno brzog toka. Na Kupi su mogućnosti plovidbe još manje uslijed još nižeg vodostaja, no moguće je korištenje manjih čamaca i rafting, iako to za sada nije slučaj.

Javni prijevoz

U Velikoj Gorici javni prijevoz odvija se putem autobusnog i željezničkog prometa. Autobusni javni prijevoz ima ulogu gradskog i međugradskog prijevoza, dok željeznički prijevoz ima funkciju međugradskog prijevoza putnika i tereta.

Na području naselja Velika Gorica autobusni javni prijevoz temeljem koncesijskog ugovora obavlja tvrtka Zagrebački električni tramvaj (ZET d.o.o.), podružnica Zagrebačkog Holdinga. Javni prijevoz putnika obavlja se na 22 autobusne linije od čega je 21 dnevna a 1 noćna linija. Autobusni vozni park

čine 32 vozila, proizvođača MAN i Mercedes - Benz, prosječne starosti 17,8 godina. Na području Velike Gorice nalazi se 278 autobusnih stajališta.

Područjem Grada Velike Gorice prolazi jednokolosječna elektrificirana pruga koja pripada magistralnom pravcu Zagreb – Sisak. Dnevno kroz Veliku Goricu prolazi oko 30 putničkih vlakova, od čega najveći broj čine putnički vlakovi s jednom električnom lokomotivom i 3 vagona (elektromotorni vlakovi), te 4 teretna vlaka. Prema Prometnoj studiji Grada Velike Gorice planira se proširenje postojeće magistralne željezničke pruge u dva kolosijeka, kao i uvođenje sustava tramvaj – vlak. Prednosti takvog sustava su što vozilo između gradova prometuje po željezničkoj infrastrukturi, dok u gradu preuzima karakteristike tramvaja. S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju u državi nije za očekivati realizaciju takvog projekta u skorijoj budućnosti.

U Velikog Gorici, kao sredstvo javnog prijevoza prisutan je i autotaksi prijevoz, za koji je Grad temeljem Odluke o autotaksi prijevozu izdao 81 dozovolu 2012. godine. Odlukom su određeni cijena vožnje, boja vozila, mjerilo za utvrđivanje broja dozvola, rok ua ugradnju uređaja za kartično plaćanje i dr. Također je potrebno napomenuti kako je prema Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13) odlučeno da se autotaksi prijevoz obavlja na području i sa područja one jedinice lokalne zajednice na kojoj autotaksi prijevoznik ima sjedište / prebivalište.

5.5.2. Komunalna infrastruktura Stanje komunalne infrastrukture u Velikoj Gorici je prema zadnjim usporedivim podacima bolje od prosjeka Hrvatske i Zagrebačke županije. No, razmjerno povoljna ocjena vrijedi donekle samo za uže područje grada Velike Gorice, ali ne i za okolna naselja. Tako je u području grada Velike Gorice na struju bilo spojeno 99,6% stanova, a na vodovodnu mrežu 95,4%. Trenutno broj stanovnika koji su priključeni na sustav javne odvodnje i pročišćavanja iznosi 43.091 što uključuje Velika Goricu i okolicu. Udio priključenosti na sustav javne odvodnje iznosi 62% uključujući i stanovnike općina Kravarsko, Pokupsko i Orle, odnosno 68% samo za naselje Velika Gorica. Na području Grada ne postoji izražena industrijska djelatnost, ali su prisutne uslužne djelatnosti koje danas čine 21% ukupne odvodnje i pročišćavanja.

S obzirom na ukupne brojke za pretpostaviti je da je komunalno stanje u samom naselju Velika Gorica izrazito povoljno s gotovo svim kućanstvima spojenim na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. No, zato je sveukupna situacija na području koje obuhvaća upravna jedinica grad Velika Gorica lošija nego u drugim prigradskima središtima u bližem okruženju Zagreba.

Jedan od razloga ovakvog stanja je činjenica da grad Velika Gorica obuhvaća vrlo velik broj ruralnih naselja u okruženju, što je vjerojatno i razlog povoljnije komunalne situacije u Zaprešiću, Dugom Selu pa i Svetoj Nedelji. Od grada Velike Gorice lošije pokazatelje po pitanju opremljenosti stanova sanitarnim prostorijama ima samo grad Samobor, koji obuhvaća još veći broj ruralnih naselja od Velike Gorice i to uglavnom u brdovitom i planinskom prostoru.

Tablica 40. Komunalna infrastruktura na području Velike Gorice

Grad/općina Ukupno Struja Vodovod Kanalizacija Centralno stanova grijanje Ukupno % Ukupno % Ukupno % Ukupno %

Grad Velika 19.126 19.048 99,6 18.244 95,4 18.278 95,6 12.930 67,6 Gorica

Zagrebačka 91.376 90.917 99,5 84.221 92,2 83.484 91,4 45.155 49,4 županija HRVATSKA 1.421.623 1.414.274 99,5 1.331.431 93,7 1.318.594 92,8 514.386 36,2

Izvor: Strategija turističkog razvoja grada Velike gorice s akcijskim planom, dostupno na: http://www.tzvg.hr/uploads/dokumenti/1-97_Strategija_Velika_Gorica.pdf, (9.1.2013)

Na području grada Velike Gorice odnosno u neposrednoj blizini nalaze se i važni infrastrukturni objekti za grad Zagreb kao elektroenergetski čvor Mraclin, vodozaštitna područja Črnkovec-Kosnica i Mala Mlaka, deponija Jakuševac itd. S obzirom na stagnaciju broja stanovništva u zadnjih deset godina ne očekuju se dodatni pritisci na infrastrukturu. Međutim, potrebno je uzeti u obzir potrebe vezane uz izgradnju nove zračne luke. No, zato je potrebno unaprijediti stanje komunalne infrastrukture u ruralnim područjima, posebno izvan područja naselja Velike Gorice. Potrebno je također i riješiti sustav obrane od poplava kako se ne bi ponovila katastrofa iz 2010. godine kada je stradao velik broj naselja u blizini rijeke Save.

Uspoređujući opremljenost infrastrukturom nastanjenih stanova na području Zagrebačke županije, odnosno broj stanova sa strujom, vodovodom, kanalizacijom i centralnim grijanjem u odnosu na ukupan broj stanova, uočavamo kako područje Grada Velika Gorica pripada u skupinu vrlo visoke infrastrukturne opremljenosti (90%). Udjel opremljenih stanova za cijelu Županiju iznosi 83%, a udjeli za pojedine gradove i općine se kreću od 95% do 59%.

Grafikon 12.Pokazatelji opremljenosti infrastrukturom nastanjenih stanova

Izvor: Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje u Zagrebačkoj županiji, Agronomski fakultet u Zagrebu, 2004, dostupno na: http://zagrebacka-zupanija.hr, (12.1.2014)

Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav Velika Gorica zasniva se na crpilištu "Velika Gorica" kapaciteta 903 l/s. Korištenje vode iz crpilišta javnu vodoopskrbu određuje vodopravnom dozvolom u ukupnoj količini Qmax = 858 l/s (75.000 m3/dan, odnosno 27.000.000 m3/god.). Crpilište se sastoji od 5 bunara i jednog pomoćnog iz kojih se osigurava zdravstveno ispravna voda za Grad Veliku Goricu, Općine Pokupsko,

Kravarsko i Orle te dijelom Grad Zagreb što zahtijeva mjesečno crpljenje oko 1.400.000 do 1.700.000 m3 vode. Ovaj sustav postrojenja od 5 bunara radi 24 sata na dan i predstavlja centar čitavog sustava vodoopskrbe Velike Gorice i navedenih općina.

Voda se distribuira do krajnjih korisnika sustavom vodoopskrbne mreže u dužini od 640 km.

Kontrola zdravstvene ispravnosti vode obavlja se djelomično internim laboratorijem, a potpuno u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Grada Zagreba.

U 2013. godini korisnicima Grada Velike Gorice i pripadajućim općinama isporučeno ja 4,4 milijuna kubičnih metara vode dok je za potrebe Grada Zagreba isporučeno 8,7 milijuna kubičnih metara vode. Udio potrošnje vode za domaćinstva iznosi oko 85% ukupne potrošnje, dok potrošnja za pravne osobe iznosi oko 15%.

Potrošnja pitke vode po stanu iznosi 123 litre/stan/dan, odnosno 45m3/stan/godišnje.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Na području Grada Velike Gorice usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda, što znači da se otpadne sanitarno-tehničke vode odvode i pročišćavaju zasebnim sustavom, a otpadne oborinske vode odvode do prijemnika zasebnim sustavom.

Sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih sanitarno tehnoloških vodaVelike Gorice sastoji se od:

 kolektora (gravitacijskih i tlačnih)  precrpnih stanica  kanalizacijske primarne mreže  kanalizacijske sekundarne mreže (priključci)  uređaja za pročišćavanje otpadnih sanitarno tehnoloških voda

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda izgrađen je i pušten u rad krajem 1973. i početkom 1974. godine. Kako je rasla Velika Gorica tako su se izgrađivani novi kilometri kanalizacije za odvodnju otpadnih voda. Izgradnja se postupno širi na ostala mjesta u okolici Velike Gorice. Tako su danas obuhvaćena mjesta koja imaju kanalizaciju: Velika Gorica, Kurilovec, Rakarje, Pleso, Gradići, Petrovina, Donja i Gornja Lomnica, Velika Mlaka, Mičevec. Također, na sustav odvodnje otpadnih voda Velike Gorice priključena su naselja iz sustava Grada Zagreba: Hrašće, Odra, Mala Mlaka i Veliko Polje. Da bi odvodnja funkcionirala, na kanalskoj mreži izgrađeno je 11 precrpnih stanica.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) kapaciteta je 40.000 ES (ekvivalenta stanovnika), s površinom parcele od 12.128 m2. Uređaj za pročišćavanje sastoji se od ulazne crpne stanice, pjeskolova i mastolova, primarne taložnice, aeriranog biološkog bazena i sekundarne taložnice. Otpadne vode se mehanički i biološki pročišćavaju te se otpremaju do lokacije ispusta u recipijent - rijeku Savu (u blizini naselja D. Bukevje). Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda prema recipijentu iznosi za sušno razdoblje 9.000 m3/dan, a za kišno razdoblje 12.000 m3/dan.

S obzirom na konstantno povećanje količine otpadnih voda, pristupilo se izradi novog rješenja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica kojim se predviđa izgradnja novog UPOV-a Velika Gorica III: stupnja pročišćavanja, SBR tehnologijom. Planirani kapacitet UPOV-a iznosi 80.152 ES. Kao najpodobnije tehnološko rješenje uređaja za pročišćavanje određen je SBR (Sequencing Batch Reactor) sustav za pročišćavanje s aktivnim muljem tipa napuni-i-isprazni. Postupci aeracije (nitrifikacije), denitrifikacije i taloženja (bistrenja) odvijaju se jedan za drugim u istom spremniku, a pročišćene otpadne vode nakon mjernog kanala dospijevaju u crpnu stanicu kojim se pumpaju postojećim tlačnim cjevovodom dužine cca 11 km prema ispustu u rijeku Savu.

Sustav za odvodnju otpadnih oborinskih vodaVelika Gorica sastoji se od:

 glavnih odvodnih kanala  kanalske primarne mreže  kanalske sekundarne mreže (priključci)

Električna energija

Na području Grada nema izvora električne energije. Najveće transformatorsko postrojenje je TS 220/110 kV Mraclin, koje je jedno od četiri izvora opskrbe cijele Zagrebačke županije i Grada Zagreba, a povezana je s ostalom prijenosnom mrežom s četiri dalekovoda naponske razine 220 kV prema Brinju, TE Sisak, Cirkovcima i Đakovu. TS Mraclin je povezana s okolnom mrežom s osam dalekovoda naponske razine 110 kV (tri dvostruka i pet jednostrukih dalekovoda).

Iz navedenih objekata (kao i objekata prijenosne mreže izvan Grada) potrošači se napajaju putem distributivne mreže nižih naponskih razina, odnosno opskrbu električnom energijom obavlja DP “Elektra Zagreb" - DP Elektra Zagreb Pogon Velika Gorica opskrbljuje električnom energijom Grad Veliku Goricu te Općine Pokupsko, Kravarsko i Orle. Cjelokupno područje pogona Velika Gorica napaja se iz TS 110/10(20) kV Velika Gorica (Novo Čiče), instalirane snage 60(80) MVA, koja je sa dva paralelna dalekovoda 110 kV povezana s rasklopištem u Mraclinu. Iz TS 110/10(20) kV Velika Gorica (Novo Čiće) grana se 9 kabelskih 10(20) kV vodova i osam zračnih vodova preko kojih se napaja 330 TS 10/0.4 kV. Na užem gradskom području cjelokupna je mreža 10(20) kV kabelska prstenastog tipa (postoji mogućnost dvostranog napajanja), dok se šire područje napaja uglavnom preko radijalnih nadzemnih 10(20) kV vodova s manjim brojem kabelskih dionica.

U sklopu magistralnog državnog elektroprijenosnog sustava područjem Grada prolazi 400 kV dalekovod na relaciji TS Tumbri – RP Veleševec.

Prosječna potrošnja električne energije po stanovniku Grada Velike Gorice iznosi 3.420 kWh.

Opskrba plinom

U Gradu Velikoj Gorici za distribuciju plina privatnim korisnicima odgovorna je tvrtka Gradska plinara Zagreb-opskrba d.o.o. koja je podružnica Zagrebačkog Holdinga d.o.o. Na području Grada Velika Gorica dužina plinovoda svake godine se povećava, pa je tako u 2010. godini iznosila 231 km. U 2010. godini 5601 zgrada bilo je spojeno ona plin, s godišnjom potrošnjom od 16.990.767 m3 plina. U svrhu smanjenja troškova grijanja, planira se formiranje središnjeg sustava centralnog grijanja na temelju dvije veće plinske toplane.

Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada i/ili njegovih štetnih utjecaja na okoliš, skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način.

Na području Grada Velike Gorice postoji službeno odlagalište neopasnog otpada u Mraclinskoj Dubravi koje se nalazi 7,5 km južno od samog naselja, a s jedne je strane omeđeno kanalom Mrtvica i vodotokom Buna. Odlagalište nije smješteno unutar granice vodozaštitne zone. Lokacija je odlagališta utvrđena je 1976. godine, a procijenjeno je da se u zadnjih 26 godina tamo odložilo oko 259.000 tona otpada (sanirani dio odlagališta).

Površina odlagališta iznosi 11,2 ha (unutar ograde) te svojim kapacitetom pokriva potrebe svih domaćinstava Grada Velike Gorice, a ista su u potpunosti obuhvaćena organiziranim odvozom komunalnog otpada. Sakupljanje, prijevoz i reciklažu otpada sa područja Grada Velike Gorice te upravljanje odlagalištem obavlja gradsko komunalno poduzeće "VG Čistoća" d.o.o.

Na području Grada Velike Gorice ne postoje lokacije za odlaganje opasnog otpada, a posebne se vrste otpada sakupljaju odvojeno po naseljima putem sustava zelenih otoka i odgovarajućih sabirnih punktova te se zbrinjavaju na Reciklažnom dvorištu Sajmište kojim također upravlja tvrtka VG Čistoća d.o.o. U sklopu održivog gospodarenja otpadom planira se izgradnja još triju reciklažnih dvorišta na području Grada Velike Gorice, tako da u svakoj gradskoj četvrti postoji barem jedno, a potrebni radni prostor za svako iznosit će od 600 do 3.000 m2.

U sklopu sustava izdvojenog sakupljanja otpada na javnim gradskim površinama raspoređeno je 266 kontejnera (100 kom za papir, 116 kom za ambalažno staklo, 39 kom za ambalažnu plastiku te 11 kom za odjeću i obuću). Glomazni otpad skuplja se od građana na određenim mjestima (kontejnerima) prema utvrđenom rasporedu odvoza.

U 2013. godini dostignut je udio odvajanja određenih vrsta komunalnog otpada od ukupno oko 5,9%, s trendom rasta kojim se u 2015. godini u Gradu Velikoj Gorici planira dosegnuti iznos izdvajanja od 23%, a do 2020. udio ponovne uporabe i recikliranja papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva iznosit će 50%, što je u skladu s europskom Okvirnom direktivom o otpadu.

Specifična količina otpada koju proizvode prosječni stanovnik Grada Velike Gorice iznosila je u 2013. godini 0.87 kg po danu, a iste je godine na odlagalištima sakupljeno 19.422,8 tona komunalnog otpada, 5.953 tona proizvodno neopasnog otpada (projekcija) te 1.835,45 tona odvojeno skupljenog otpada putem kontejnera na javnim površinama i u reciklažnom dvorištu (Izvor: VG Čistoća, ROO-AZO). S obzirom da je u usporedbi sa prijašnjim godinama utvrđen pad količina otpada koji se organizirano skuplja zbog više društveno-gospodarskih čimbenika, projekcija količina otpada koja će se stvarati na području Grada Velika Gorica do 2020. godine iznosi 26.212 tona godišnje što uključuje ukupni komunalni i proizvodni otpad.

Na novom je dijelu odlagališta u Mraclinskoj Dubravi do 2013. godine odloženo oko 260.000 m3 otpada, a raspoloživo je još oko150.000 m3 prostora što se procjenjuje kao dostatno za odlaganje do 2018. godine.

Na području odlagališta Mraclinska Dubrava planira se, uz aktivni i zatvoreni dio odlagališta neopasnog otpada, i realizacija Centra za predobradu i reciklažu određenih vrsta otpada. U sklopu Centra planira se izgradnja:

- Objekta za reciklažu građevnog otpada - Objekta za kompostiranje odvojeno sakupljenog biorazgradivog otpada sa javnih površina Grada - Sortirnice za odvojeno skupljeni otpad i njegovu daljnju pred obradu - Objekta za mehaničku obradu glomaznog otada ili otpada sa divljih odlagališta - Objekta pretovarne stanice - Objekta za privremeno skladištenje opasnih materijala skupljenih u reciklažnim dvorištima ili putem mobilnog sustava sakupljanja - Reciklažnog dvorišta „Mraclinska Dubrava“ koji će raditi u sklopu Centra - Objekta za reciklažu određene vrste odvojeno sakupljenog opasnog otpada iz domaćinstva Odlagalište otpada u Mraclinskoj Dubravi nastavit će se koristiti za zbrinjavanje otpada do 2018. godine kada je predviđeno otvaranje Županijskog centra za gospodarenje otpadom na području Zagrebačke županije. U skladu s tim bit će donesen i Plan gospodarenja otpadom, a putem kojeg će se Grad Velika Gorica uklopiti u županijski sustav gospodarenja otpadom.

Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

U cilju zaštite okoliša i poticanja energetske učinkovitosti na području Grada aktivno se provode mjere usmjerene na smanjenje troškova za energiju, emisije stakleničkih plinova i održivog gospodarenja energijom. Projekti zaštite okoliša, poticanja energetske učinkovitosti te korištenja obnovljivih izvora energije provode se u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) čime je dodatno osigurana njihova opravdanosti i ostvarivost te izravno doprinose racionalnim gospodarenjem energijom te smanjenju neposredne potrošnje.

Fond je na području Grada Velike Gorice odobrio sufinanciranje 11 projekata u vrijednosti opravdanih troškova od 16,4 milijuna kuna, koje Fond sufinancira sa sredstvima u iznosu od 10,59 milijuna kuna. Prema natječajima u 2012. i 2013. godini sufinancirani su i energetski pregledi za 45 višestambenih zgrada.

5.6. Odgoj, obrazovanje, kultura i sport

5.6.1. Odgoj i obrazovanje

5.6.1.1. Predškolski odgoj Prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju jedinice lokalne samouprave imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.

Program predškolskog odgoja i obrazovanja na području Grada Velike Gorice ostvaruje se u četiri ustanove predškolskog odgoja kojima je osnivač Grad Velika Gorica koje djeluju na 19 lokacija. To su Dječji vrtić „Ciciban“ (3 lokacije), Dječji vrtić „Žirek“ (5 lokacija), Dječji vrtić „Velika Gorica“ (5 lokacija) i Dječji vrtić „Lojtrica“ (8 lokacija). Dječji vrtići obavljaju djelatnost sukladno Mreži dječjih vrtića Grada Velike Gorice od 1. travnja 2011. g. Plan mreže dječjih vrtića usklađen je s Državnim pedagoškim standardom i prilagođen teritorijalnom kriteriju. Uz gradske predškolske ustanove djelatnost predškolskog odgoja u Velikoj Gorici obavlja i privatni Dječji vrtić „Koraci“. Osim toga, djeca s

prebivalištem na području Grada Velike Gorice mogu ostvarivati program predškolskog odgoja u gradskim i privatnim vrtićima u Gradu Zagrebu te Poliklinici SUVAG. Za djecu s prebivalištem na području Grada Velike Gorice, Grad Velika Gorica sufinancira program sukladno potpisanim sporazumima i utvrđenim kriterijima o prebivalištu i zaposlenosti roditelja.

U vrtićima kojima je osnivač Grad Velika Gorica program predškolskog odgoja u redovnom programu ostvaruje oko 2200 djece, a u programu predškole oko 300 djece. U privatnom vrtiću Koraci program ostvaruje oko 150-ero djece, a u zagrebačkim gradskim i privatnim vrtićima te SUVAG-u oko 70-ero djece. Iz toga proizlazi da je programom predškolskog odgoja obuhvaćeno oko 2720 djece predškolske dobi s prebivalištem na području Grada Velike Gorice.

Programe za djecu predškolske dobi provode i Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica i udruga „Sunčica“. Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica vodi tri igraonice za predškolce i druge aktivnosti za roditelje i djecu koja ne ostvaruju program predškolskog odgoja u gradskim dječjim vrtićima. Udruga „Sunčica“ provodi program predškolskog odgoja, obrazovanja i rehabilitacije u mješovitoj grupi u koju su integrirana djeca s teškoćama u razvoju.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i podacima o broju novorođene djece može se zaključiti da je okviran broj djece u dobi od godinu dana do polaska u osnovnu školu oko 4200 što bi značilo da je oko 65 % djece obuhvaćeno predškolskim sustavom.

Grafikon 13. Dječji vrtići – obuhvat djece

Koraci Zagrebački 6% 3%

Lojtrica Velika Gorica 16% 25%

Žirek Ciciban 25% 25%

Izvor: Službeni glasnik Velike Gorice, godina XIX, br. 9/13, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/SGGVG-2013-9.pdf, (4.2.2014)

U 2013. g. za upis u dječje vrtiće prijavljeno je 595-ero djece, a slobodno je bilo 385 mjesta. Od prijavljenih roditelja 101 dijete imalo je jednog nezaposlenog roditelja, tako da njihovi zahtjevi nisu razmatrani. Ostali roditelji upisali su djecu u zagrebačke vrtiće ili su odgodili upis (jer su imali neku drugu mogućnost).

Već godinama osnovni problem u djelatnosti predškolskog odgoja je nedostatak prostornih kapaciteta. Mogućnosti proširenja kapaciteta su iskorištene, a zbog ograničenja broja djece u dječjem

vrtiću (Državni pedagoški standard) u tri dječja vrtića nije moguće povećavati broj djece. Tijekom proteklih petnaestak godina uređeno je i opremljeno 9 prostora za 23 odgojne skupine (privatni i javni prostori), sve dvorane u vrtićima su pretvorene u odgojne skupine, a 2010. g. je povećan broj djece zapošljavanjem tzv. trećeg odgojitelja. Ipak, problem nedostatka kapaciteta još uvijek nije riješen. U ovom trenutku nije moguće uskladiti broj djece s postojećim standardima zbog ograničenih kapaciteta u odnosu na potrebe roditelja, stoga se proširenje kapaciteta izgradnjom ili dogradnjom objekata nameće kao imperativ.

U 2014. godini u tijeku je provedba tri projekta: izgradnja dječjeg vrtića u Velikoj Mlaki, dogradnja objekta Dječjeg vrtića Velika Gorica u Pucekovićevoj 2 i dovršetak ishođenja potrebne dokumentacije za izgradnju novog objekta u Ulici kralja Petra Svačića 12. Objekti dječjih vrtića dijele se na namjenski građene objekte i one koji su građeni za drugu namjenu te su uređeni i prilagođeni potrebama predškolske djelatnosti. Zgrade koje su namjenski građene za potrebe dječjih vrtića (objekti u Vidrićevoj, Kolarevoj, Tomaševićevoj, Koprivničkoj, Pucekovićevoj, Kurilovečkoj i Buševcu) posljednjih nekoliko godina se saniraju i uređuju te se dovode u zadovoljavajuće stanje. Osim dotrajale stolarije, najveći problem predstavljaju krovišta objekata, zbog ravnih krovova. Vrtić u Vukovini otvoren je u zgradi stare škole koja je u potpunosti adaptirana i opremljena za potrebe predškolskog odgoja. U 2012. g. temeljito je adaptiran prostor Dječjeg vrtića Ciciban u Kolarevoj 43b gdje se provodi program ranog učenja njemačkog jezika. Tijekom posljednjih nekoliko godina uređeni su prostori vrtića u Tomaševićevoj te su sanirane terase u Pucekovićevoj. U Ulici kralja P.Svačića uređen je prostor za potrebe sjedišta Dječjeg vrtića „Lojtrica“. Objekt Dječjeg vrtića Žirek u kojem program ostvaruju djeca s teškoćama u dotrajalom je stanju te se predviđa njegovo rušenje. Na tome mjestu planira se izgradnja novog objekta. Stanje u Donjoj Lomnici (prostor Doma zdravlja Velika Gorica i Područne osnovne škole), Mraclinu (prostor OŠ Vukovina), Mičevcu (prostor privatne kuće) i Velikoj Mlaki (prostor privatne kuće), prostorima u stambenim zgradama (J. Dobrile 8, Zagrebačkoj 124) je zadovoljavajuće. U prostorima OŠ Velika Mlaka učionice su prilagođene potrebama dječjeg vrtića. Vrtići u Domu kulture Velika Mlaka i Gradićima (prostor privatne kuće) zadovoljavaju potrebne prostorne uvjete.

U gradskim predškolskim ustanovama provode se sljedeći programi:

1. Redoviti programi njege, odgoja,obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece. Desetosatni program u petodnevnom radnom tjednu temeljni je program predškolskih ustanova.

2. Posebni programi u sklopu redovitog programa koji se provode u vrtićima su programi na stranom jeziku (njemački i engleski), program za djecu s teškoćama u razvoju, program prema sustavu Montessori i dramsko scenski program.

3. Programi predškole koji se organizira ovisno o potrebama za svu zainteresiranu djecu koja nisu uključena u redoviti program u godini prije polaska u osnovnu školu.

4. Kraći programi koji se organiziraju prema potrebama i interesima roditelja i djece. Najčešće su to igraonice učenja stranih jezika, ritmike, glazbene igraonice, likovne i sportske igraonice koje financiraju roditelji.

Redoviti cjelodnevni 10-satni program u petodnevnom radnom tjednu temeljni je program predškolskih ustanova jer je usklađen s potrebama zaposlenih roditelja koji čine većinu korisnika

usluga. Djetetu se osigurava stručna provedba odgojno-obrazovnih sadržaja, kvalitetna prehrana i odgovarajući higijenski uvjeti boravka.

Prednost pri upisu u redoviti program imaju djeca roditelja invalida Domovinskog rata i djeca osoba s invaliditetom, djeca samohranih zaposlenih roditelja, djeca zaposlenih roditelja, djeca u udomiteljskoj obitelji, bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca iz obitelji s troje i više djece, djeca roditelja koji primaju dječji doplatak. Djeca s teškoćama u razvoju i djeca koja žive u iznimno teškim socijalnim i zdravstvenim prilikama ne podliježu postupku bodovanja. O njihovom upisu odlučuje povjerenstvo za upis djece dječjeg vrtića na temelju dokumentacije i procjene stručnog tima o psihofizičkom statusu i potrebama djeteta za odgovarajućim programima i uvjetima koje dječji vrtić može ponuditi, odnosno na temelju preporuke centra za socijalnu skrb i procjene stručnog tima o psihofizičkom statusu i potrebama djeteta za odgovarajućim programima i uvjetima koje dječji vrtić može ponuditi.

Obveza dječjih vrtića je organizacija programa predškole za svu zainteresiranu djecu koja nisu uključena u redoviti program u godini prije polaska u osnovnu školu. Program se organizira ovisno o potrebama. Svaki dječji vrtić obvezan je ispitati potrebe i organizirati program na onom području koje mu prema dogovoru pripada. Program predškole organizira se u prostorima dječjih vrtića i osnovnih škola. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 94/13) definira obvezu polaska programa predškole za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu. U tijeku je izrada Pravilnika kojim će se regulirati uvjeti i način izvedbe programa predškole.

U osiguravanju uvjeta za rad zaposlenika primjenjuju se odredbe Kolektivnog ugovora za zaposlene u dječjim vrtićima Grada Velike Gorice, koji je sklopljen između Grada Velike Gorice i sindikata zaposlenih u gradskim predškolskim ustanovama. U dječjim vrtićima je zaposleno oko 400 radnika.

Djelatnost predškolskog odgoja financira se pretežito sredstvima proračuna lokalne samouprave te sudjelovanjem roditelja u cijeni programa predškolskog odgoja u koje su uključena njihova djeca. Iz državnog proračuna osiguravaju se dodatna sredstva za programe predškole, programe za djecu s teškoćama u razvoju, darovitu djecu, programe za djecu pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i druge programe državnog značenja, a u skladu s propisanim mjerilima za sufinanciranje tih programa sredstvima državnog proračuna. Financiranje proračunskih korisnika (ustanova) odvija se putem sustava gradske riznice. Mjesečna ekonomska cijena boravka djeteta u vrtiću iznosi 2.000,00 kuna, a sudjelovanje roditelja iznosi oko 1/3 cijene. Osnovna mjesečna uplata za redoviti 10-satni program iznosi 650,00 kuna. Odlukom o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece i mjerilima za određivanje visine roditeljskih uplata za ostvarivanje programa predškolskog odgoja i naobrazbe u dječjim vrtićima kojima je osnivač Grad Velika Gorica (Službeni glasnik Grada Velike Gorice br. 9/11) definirani su i načini ostvarivanja prednosti pri upisu u dječje vrtiće kao i način upisa te olakšice za plaćanja vrtića.

5.6.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Osnovnoškolskim se obrazovanjem učenicima u Gradu Velikoj Gorici omogućuje redovna zakonom propisana djelatnost odgoja i obrazovanja u osnovnim školama, nad kojima je Grad procesom decentralizacije 2001. godine preuzeo osnivačka prava.

Na području Grada Velike Gorice osnovno školstvo je organizirano u sedam matičnih osnovnih škola: OŠ Jurja Habdelića, OŠ Nikole Hribara, OŠ Eugena Kumičića, OŠ Eugena Kvaternika, OŠ Šćitarjevo, OŠ Velika Mlaka i OŠ Vukovina te u njima pripadajućih četrnaest područnih škola: PŠ Šiljakovina, PŠ Velika

Buna, PŠ Gradići, PŠ Donja Lomnica, PŠ , PŠ Dubranec, PŠ Lukavec, PŠ Mičevec, PŠ Bukevje, PŠ Buševec, PŠ Mraclin, PŠ Novo Čiče, PŠ Rakitovec, i PŠ Veleševec, u kojima se održava redoviti nastavni program, te jednoj umjetničkoj (glazbenoj i plesnoj) školi: Umjetnička škola Franje Lučića koja provodi obrazovne programe osnovne i srednje glazbene, i osnovne i srednje plesne škole.

U školskoj godini 2013./2014. osnovne škole je pohađalo 5.785 učenika, u 297 razrednih odjeljenja, čiji raspored prema osnovnim školama i razredima je vidljiv iz Tablice 39.

Tablica 41. Broj učenika i razrednih odjela po osnovnim školama i ukupno u školskoj godini 2013./2014.

KOMBI RAZRED UKUPNO NACIJA NAZIV ŠKOLE 2 3 Broj Broj I II III IV V VI VII VIII raz. raz. učenika odjela OŠ Jurja Habdelića 77 82 86 66 97 93 107 102 12 722 36 OŠ Nikole Hribara 148 147 133 132 126 129 148 138 1101 53 OŠ Eugena Kumičića 127 132 114 121 111 111 113 100 929 40 OŠ Eugena Kvaternika 83 90 94 59 74 96 91 95 682 36 OŠ Šćitarjevo 55 51 63 43 47 38 55 47 399 19

OŠ Velika Mlaka 80 68 73 69 64 78 73 63 568 26 OŠ Vukovina 127 129 137 133 125 118 156 105 28 1058 57 Umjetnička škola Franje Lučića 79 49 56 61 53 28 326 30 UKUPNO 776 748 756 684 697 691 743 650 40 5785 297 Izvor: Službeni glasnik Velike Gorice, godina XIX, br. 9/13, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/SGGVG-2013-9.pdf, (4.2.2014)

Iz tablice 41. uočljiv je pad broja učenika u proteklih 5 godina, ali će se prema dostupnim podacima o broju novorođenih, broj učenika stabilizirati i u sljedećim godinama će osnovne škole pohađati između 5700 – 5800 učenika.

Tablica 42. Broj učenika i odjela od školske godine 2009./2010. do 2013./2014.

Školska godina Broj učenika Broj razrednih odjela 2009/10. 6188 294 2010/11. 6108 302 2011/12. 5984 296 2012/13. 5834 289 2013/14. 5785 297 Izvor: Službeni glasnik Velike Gorice, godina XIX, br. 9/13, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/SGGVG-2013-9.pdf, (4.2.2014)

Osim osnivačkih prava, Grad Velika Gorica je procesom decentralizacije preuzeo i financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog školstva (materijalni rashodi, prijevoz učenika, energenti, održavanje i opremanje škola te radovi na školskim objektima). Sukladno tome Grad svake godine donosi vlastite odluke o kriterijima i mjerilima te načinu financiranja osnovnog školstva na svom

području. Dio sredstava za financiranje osnovnog školstva (plaće i materijalna prava zaposlenika) se osigurava u državnom proračunu prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12 i 94/13).

Također, u proračunu Grada Velike Gorice se osiguravaju sredstva za ostvarivanje širih javnih potreba koje nisu zakonska obveza, već ih Grad financira u skladu s potrebama učenika, roditelja i učitelja u osnovnom školstvu. Od širih javnih potreba Grada valja istaknuti sljedeće programe:

Prehrana učenika – Program kojim se sufinancira prehrana učenika u osnovnim školama određenim socijalnim kategorijama. U osnovnim školama Grada Velike Gorice je oko 200 učenika kojima se sufinancira prehrana.

Natjecanja - Radi poticanja razvoja znanja učenika s područja Grada Velike Gorice te susjednih općina Kravarsko i Pokupsko, a sukladno propisima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta organiziraju se Gradska natjecanja u znanju iz više školskih predmeta u osnovnim i srednjim školama. Najbolji učenici s Gradskog natjecanja plasiraju se na županijsko natjecanje.

Izborna nastava - U osnovnim školama se uz obveznu redovnu nastavu održava i izborna nastava prema programu odobrenom od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Za izbornu nastavu učenici se odlučuju prema vlastitom izboru radi ostvarivanja svojih interesa u nekom nastavnom području. Izbornu nastavu u pravilu izvode predmetni učitelji zaposleni u osnovnoj školi. Grad Velika Gorica financira ukupno 90 sati izborne nastave tjedno u svim osnovnim školama što godišnje iznosi 3150 sati za 35 tjedana nastave.

Škola u prirodi - Program «Škola u prirodi» održava se za učenike 4. razreda osnovnih škola prema planu i programu škole. Grad Velika Gorica sufinancira boravak učenika i učitelja u «Školi u prirodi», koja se održava u mjesecu lipnju ili rujnu, u pravilu izvan područja Grada.

Škola plivanja - Program «Škola plivanja» organizira se za učenike 3. razreda svih osnovnih škola prema planu i programu škole. Program «Škole plivanja» se sastoji od dva dijela: provjere znanja plivanja i obuke plivanja samo za učenike neplivače.

Produženi boravak - To je program koji se provodi u osnovnim školama Eugena Kumičića, Nikole Hribara i Šćitarjevo za učenike 1. i 2. razreda prema planu i programu škole i programu «Produženog boravka» verificiranog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U program «Produženi boravak» uključeno je oko 200 učenika, a iz gradskog Proračuna se financiraju plaće za 9 učitelja razredne nastave.

Školski športski programi - Radi poticanja razvoja športskih vještina učenika s područja Grada Velike Gorice te susjednih općina Kravarsko i Pokupsko, a sukladno propisima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, organiziraju se Gradska športska natjecanja. Najbolje ekipe i pojedinci s Gradskog natjecanja plasiraju se na županijska natjecanja. Također, Grad Velika Gorica želeći što bolje razvijati temelje velikogoričkog športa, financijski pomaže rad školskih športskih klubova nabavkom potrebne opreme, kao i podupire športske udruge koje provode svoje programe za učenike osnovnih i srednjih škola.

Sufinanciranje nabave školskih udžbenika - Projekt „Sufinanciranja nabave školskih udžbenika“ je pokrenut 2009. godine s ciljem davanja financijske pomoći za nabavu školskih udžbenika roditeljima

učenika osnovnih škola određenih socijalnih kategorija, koje se svake godine određuju posebnom odlukom Gradonačelnika.

Projekt „Pomoćnik u nastavi“ - Na inicijativu velikogoričkih osnovnih škola 2010. godine je pokrenut projekt „Pomoćnik u nastavi“, s ciljem olakšavanja integracije učenika s teškoćama u razvoju, uvažavajući posebne odgojno-obrazovne potrebe skupina i pojedinca. Time se pozornost usmjerava na sposobnosti i potrebe učenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrške primjenom rehabilitacijskih programa. Radi se o učenicima s ADHD sindromom (sindrom poremećaja pažnje) koji uz pomoć posebno educiranih asistenata u nastavi individualizirano savladavaju nastavno gradivo, pri čemu asistenti ne pružaju ''tehničku pomoć'' samo djetetu s posebnim edukacijskim potrebama, već i učitelju te čitavom razrednom odjelu. Projekt se provodi u suradnji s osnovnim školama i Udrugom IDEM.

Ostali programi - Ostali programi škola su programi koji se javljaju tijekom godine, a ne mogu se unaprijed planirati ni po sadržaju ni po iznosu. Ti programi imaju za cilj unapređivanje nastave i zadovoljavanje potreba učenika osnovnih i srednjih škola Grada Velike Gorice.

Radi osiguravanja uvjeta za redovito odvijanje odgojno-obrazovnog procesa, ali i dodatnih programa u osnovnim školama, Grad Velika Gorica brine i održava objekte 8 matičnih i 14 područnih škola te 7 školskih sportskih dvorana. Od ukupno 29 školska objekta, 9 objekata se nalazi u naselju Velika Gorica, a 20 objekata je smješteno u okolnim naseljima. Prosječna starost svih objekata je više od 50 godina i samo su 4 objekta mlađa od 25 godina, što objektivno otežava situaciju s održavanjem. Dvije su škole priključene na toplinsku mrežu, a ostale imaju vlastito centralno grijanje na plin, lož ulje ili električnu energiju. Na javnu vodovodnu mrežu priključeno je 19 škola, u jednoj školi je hidrofor, u jednoj školi cisterna, dok PŠ Dubranec jedina nema kvalitetno riješenu opskrbu vodom. Na javnu mrežu kanalizacije priključeno je 10 škola. Dotrajala je školska zgrada PŠ Cerovski Vrh pa učenici privremeno nastavu polaze u susjednoj PŠ Dubranec. Sve matične škole imaju školsku športsku dvoranu, ali za oko 400 učenika nižih razreda osnovne škole koji pohađaju nastavu u područnim objektima ne postoje uređeni prostori za izvođenje nastave tjelesnog niti u školskim zgradama niti u dvorištima, već se za nastavu tjelesnog odgoja koriste površine školskog dvorišta.

Stoga je u Gradu Velikoj Gorici od preuzimanja osnivačkih prava do danas poduzeto niz aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje stanja na objektima osnovnih škola pa se tako svake godine određuju prioriteti dodatnih ulaganja odnosno radova na rekonstrukciji, sanaciji ili adaptaciji objekata škole. U tablici 43. je dan prikaz iznosa sredstava za dodatna ulaganja na građevinskim objektima škola.

Tablica 43. Iznos sredstava za dodatna ulaganja na građevinskim objektima škola (radovi rekonstrukcije, sanacije i adaptacije) od preuzimanja osnivačkih prava do 2014. godine

Godina Ukupni iznos sredstava Index 2002. 1.000.000,00 100 2003. 1.500.000,00 150 2004. 2.000.000,00 200 2005. 2.100.000,00 210 2006. 2.460.000,00 246 2007. 2.800.000,00 280 2008. 3.000.000,00 300

2009. 3.000.000,00 300 2010. 3.000.000,00 300 2011. 1.900.000,00 190 2012. 1.700.000,00 170 2013. 1.870.000,00 187 2014. 1.870.000,00 187 Izvor: Službeni glasnik Velike Gorice, godina XIX, br. 9/13, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/SGGVG-2013-9.pdf, (4.2.2014)

Trenutno je u izgradnji objekt nove osnovne škole u Novom Čiču, predviđen Prijedlogom Mreže osnovnih škola Grada Velike Gorice, koja će se osnovat kao nova osnovnoškolska ustanova za oko 550 učenika. Završetkom građevinsko-obrtničkih radova na objektu nove škole, opremit će se školskim i uredskim namještajem te suvremenom didaktičkom opremom.

5.6.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Srednjoškolskim obrazovanjem se omogućuje zakonom propisana, ali za učenike neobvezna djelatnost odgoja i obrazovanja u srednjim školama. Na području Grada Velike Gorice srednje školstvo organizirano je u 4 srednje škole: Srednjoj strukovnoj školi, Gimnaziji Velika Gorica, Ekonomskoj škola i Zrakoplovno tehničkoj školi Rudolfa Perešina kojima je osnivač Zagrebačka županija. Umjetnička škola Franje Lučića kojoj je osnivač Grad Velika Gorica, također obrazuje učenike prema srednjoškolskim programima i to u glazbenoj i plesnoj djelatnosti.

Tablica 44. Broj učenika i razrednih odjela po srednjim školama i ukupno u šk. godini 2013/14

BROJ UČENIKA I ODJELA UKUPNO I II III IV Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj NAZIV ŠKOLE učenika odjela učenika odjela učenika odjela učenika odjela učenika odjela Ekonomska 115 4 104 4 114 4 84 3 417 15 škola Srednja strukovna 206 8 192 8 209 9 26 1 633 26 škola Gimnazija 136 5 110 4 118 4 130 5 494 18 V. Gorica Zrakoplovna škola 88 3 88 3 68 3 60 3 304 12 R. Perešina Umjetnička škola Franje 48 5 31 6 27 4 24 3 130 18 Lučića UKUPNO 593 25 525 25 536 24 324 15 1978 89 Izvor: Službeni glasnik Velike Gorice, godina XIX, br. 9/13, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/SGGVG-2013-9.pdf, (4.2.2014)

Tablica 45. Popis srednjih škola i odobrenih mjesta za upis u prve razrede učenika u školskoj godini 2013/14

Broj odobrenih Škola Trajanje mjesta za upis učenika

Ekonomska škola Velika Gorica Ekonomist 4 84 Prodavač 3 28 Ukupno 112 Gimnazija Velika Gorica Opća gimnazija 4 112 Prirodoslovno-matematička gimnazija 4 28 Ukupno 140 Srednja strukovna škola Velika Gorica Elektrotehničar 4 28 Automehaničar 3 14 Elektroinstalater 3 14 Pediker 3 14 Frizer 3 14 Konobar 3 14 Kuhar 3 14 Instalater kućnih instalacija 3 28 Elektroničar-mehaničar 3 14 Elektromehaničar 3 14 Autolimar 3 14 Tokar 3 14 Pomoćni instalater grijanja i klimatizacije 3 10 Pomoćni kuhar i slastičar 3 10 Automehaničar 3 28 Ukupno 244 Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina Zrakoplovni tehničar ZIM 4 28 Zrakoplovni tehničar IRE 4 28 Zrakoplovni prometnik 4 28 Ukupno 84 Umjetnička škola Franje Lučića, Velika Gorica Glazbenik – program srednje škole 4 22 Glazbenik – pripremno obrazovanje 2 18 Plesač suvremenog plesa – program srednje škole 4 20 Plesač suvremenog plesa – pripremno obrazovanje 1 20 Ukupno 660 Izvor: Struktura razrednih odjela i broja učenika, dostupno na: http:// .public.mzos.hr/fgs.a d id 19914 , (8.1.2014)

Uz gotovo 2000 učenika koji pohađaju srednje škole u Velikoj Gorici, preko 1200 učenika s prebivalištem u Velikoj Gorici pohađa neku od srednjih škola u Gradu Zagrebu.

Srednjoškolsko obrazovanje na području Grada Velike Gorice se financira iz proračuna Zagrebačke županije, dio sredstava za plaće i materijalna prava zaposlenika se osigurava u državnom proračunu

prema Zakono o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a jedan manji dio i u proračunu Grada Velike Gorice za šire javne potrebe: natjecanja učenika iz znanja, školske sportske programe, ostale neplanirane programe i dodjelu stipendije učenicima sukladno Pravilniku o dodjeli učeničkih i studentskih stipendija. Grad Velika Gorica stipendije učenicima dodjeljuje od 1997. godine temeljem natječaja, prema kriterijima uspjeha u školi i socijalnom statusu učenika.

5.6.1.4. Visoko obrazovanje

Visoko obrazovanje u Velikoj Gorici je nadgradnja postojećeg obrazovnog sustava (predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog) i logično se nadovezuje na njega zbog svojih prednosti: od raspoloživosti kvalitetnih nastavnih kadrova, tradicije u obrazovanju u području zrakoplovstva i prometa do blizine potrebnih poligona, Zračne luke Zagreb te dobre prometne povezanosti sa Zagrebom.

Veleučilište Velika Gorica je osnovano 2002. godine s ciljem da polaznicima omogući obrazovanje iz stručnih područja za kojima postoji potreba u gospodarstvu, a nisu u dovoljnoj mjeri obuhvaćena postojećim visokoškolskim nastavnim programima. Grad Velika Gorica jedan je od osnivača Veleučilišta Velika Gorica.

Veleučilište Velika Gorica provodi pet stručnih i tri diplomska specijalistička stručna studija. Na Veleučilištu je ukupno upisano preko 1300 redovitih i izvanrednih studenata.

Tablica 46. Preddiplomski stručni studiji u akademskoj godini 2014/2015. S upisnim kvotama:

Ukupna upisna kvota

Naziv stručnog studija Redovni studij Izvanredni studij

Očna optika 30 30

Upravljanje u kriznim uvjetima 90 90

Održavanje motornih vozila 35 35

Održavanje zrakoplova 35 35

Održavanje računalnih sustava 90 90

Izvor: Ukupne upisne kvote za redovne i izvanredne preddiplomske stručne studije (dostupno na http://www.vvg.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=819%3Arazredbeni- postupak&catid=18%3Ao-veleuilitu&Itemid=514&lang=hr (30.04.2014.)

Stručni studiji Veleučilišta Velika Gorica traju tri godine (šest semestara) i usklađeni su s Bolonjskom deklaracijom te se provode sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nastavni planovi i programi usklađeni su s ECTS (European Credit Transfer System) sustavom prijenosa bodova čime je omogućen prelazak studenata s drugih stručnih ili sveučilišnih studija na Veleučilište Velika Gorica i obrnuto, a u skladu s Zakonom i Statutom Veleučilišta.Svaki semestar preddiplomskog stručnog studija boduje se s 30 ECTS bodova, a po završetku izabranog studija, studenti stječu ukupno 180 ECTS bodova i stručni naziv prvostupnika inženjera, odnosno bakalaureusa (bachelor) određene struke.

Tablica 47. Specijalistički diplomski sustavi na Veleučilištu Velika Gorica

Ukupna upisna kvota

Naziv specijalističkog studija Redovni studij Izvanredni studij

Informacijski sustavi 30 30

Krizni menadžment 30 30

Upravljanje logističkim sustavima i procesima 30 30

Izvor: specijalistički studiji, dostupno na: http://www.vvg.hr/index.php?option=com_content&view=section&layout=blog&id=23&tstyle=style1&I temid=158&lang=hr (30.04.2014.)

Specijalistički diplomski stručni studiji Veleučilišta Velika Gorica traju jednu (dva semestra), odnosno dvije godine (četiri semestra). Kao i stručni studiji, specijalistički studiji usklađeni su s Bolonjskom deklaracijom, a provode se sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te su usklađeni sa sustavom bodova ECTS (European Credit Transfer System). Završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija u trajanju od 1 ili 2 godine stječe se visoka stručna sprema i stručni naziv stručni specijalist inženjer odabranog studija s ukupno 240, odnosno 300 ECTS bodova što omogućuje nastavak studija u Hrvatskoj ili inozemstvu, sukladno zakonu.

5.6.2. Programi za djecu i mlade Sadržaji i programi namijenjeni djeci i mladima provode se kroz djelatnosti odgoja i obrazovanja, sporta, kulture, tehničke kulture, socijalne skrbi i drugih područja društvenih djelatnosti. Osim tih programa, Grad Velika Gorica ima razvijen poseban program djelovanja za djecu i mlade koji se mijenja, nadopunjava i usklađuje s potrebama djece, mladih i njihovih obitelji.

5.6.2.1. Programi za djecu Posebni programi za djecu uključuju različite konkretne mjere: Kroz Program prevencije društveno neprihvatljivih ponašanja djece i mladih Grada Velike Gorice proveden je niz projekata u partnerstvu ili suradnji s udrugama CESI, LETIM, Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, Udrugama Korak po korak i TI SI OK, Udruženjem Djeca prva, Udrugom Kultura Nova, Udrugom Riječi/prave/predstave, Forumom za slobodu odgoja, i dr. Programe provode udruge u dogovoru sa školama, a usmjereni su edukaciji i stručnom usavršavanju odraslih koji rade s djecom te radu s djecom i mladima u osnovnim i srednjim školama i njihovim roditeljima. Programi su usmjereni prevenciji nasilja među djecom i nad djecom, prevenciji ranog pijenja alkohola i konzumiranja drugih sredstava ovisnosti, prevenciji maloljetničkih trudnoća, prevenciji klađenja i kockanja te zaštiti djece i mladih od nasilja u medijima. Provedena su i dva istraživanja na temu procjene rizičnih i zaštitnih čimbenika na području Grada Velike Gorice u svrhu planiranja aktivnosti za djecu i mlade. Kontinuirano se provodi aktivnost djelovanja Dječjeg gradskog vijeća Grada Velike Gorice, putem kojeg djeca održavaju sjednice na kojima su prisutni i predstavnici vlasti, a putem kojeg djeca izravno promoviraju i ostvaruju pravo na sudjelovanje u lokalnoj zajednici.

Uz financiranje aktivnosti udruga u svrhu prevencije društveno-neprihvatljivih ponašanja, posebno se financira udruga za unaprjeđenje odgoja i obrazovanja „Gorica“ koja je otvorila prvu edukacijsko- rehabilitacijsku igraonicu za djecu s teškoćama u razvoju. U mjere posebnih programa za djecu spada i promidžba i informiranje, posebno kroz radio emisiju „Zvonjalica“ koju uređuju i vode djeca. Posebno treba izdvojiti akciju „Velika Gorica –prijatelj djece“ koju na nacionalnoj razini organizira Savez društava Naša djeca uz pokroviteljstvo UNICEF-a, a kojem je cilj potpunije ostvarivati prava koja proizlaze iz konvencije o pravima djeteta, te rad Centra za djecu, mlade i obitelj Grada Velika Gorica. Grad Velika Gorica je osnivač Centra za djecu, mlade i obitelj kao ustanove koja svoje programe prilagođava potrebama djece i roditelja. Osim ispitivanja potreba, planiranja i osmišljavanja programa za djecu, mlade i roditelje, pokretanja i sudjelovanja u akcijama za sve članove lokalne zajednice, Centar koordinira programima koji se odvijaju u drugim prostorima te im pruža potporu i stručnu pomoć radi međusobnog usklađivanja i nadopunjavanja. Djelatnost Centra je pružanje psihosocijalne pomoći djeci, mladima, roditeljima i članovima njihovih obitelji te osposobljavanje i edukacija stručnjaka koji rade s djecom, mladima i roditeljima. U Centru se provode programi za djecu predškolske dobi, za djecu osnovnoškolske dobi, za adolescente, za roditelje i programi edukacije i stručnog usavršavanja djelatnika iz područja prosvjete i socijalne skrbi. Programe provodi stručni tim Centra u suradnji s pedagozima, psiholozima, defektolozima, socijalnim radnicima, odgojiteljima, nastavnicima i profesorima iz ustanova na području Grada Velike Gorice. Centar nije ustanova koja djeluje odvojeno od drugih ustanova na području Grada, već njegova djelatnost nadopunjava postojeće djelatnosti u Gradu. U osnovne programe Centra spadaju Programi pozitivnog razvoja (tematske tribine i predavanja za mlade odnosno roditelje, Proljetni i zimski kutak, Ljetna igraonica, Pjevaonica, Likovna grupa, Rad u drvu, Lutkarska, dramska grupa itd.); preventivni programi za jačanje zaštitnih i smanjivanje rizičnih čimbenika za uključivanje u rizična ponašanja i/ili poremećaje u ponašanju; programi poticanja govorno- jezičnog razvoja za poticanje komunikacijskih, jezičnih i govornih sposobnosti i vještina kroz igraonicu, individualni radi i savjetovanje itd. Uz navedeno, Centar za djecu, mlade i obitelj provodi i program savjetovanja na temu poremećaja u ponašanju, osobnog rasta i razvoja i obiteljske problematike, te programe stručnog usavršavanja zaposlenika i vanjskih suradnika.

5.6.2.2. Djelovanje za mlade Djelovanje za mlade provodi se kroz dvije osnovne mjere. Na području Grada Velike Gorice djeluje oko 15 udruga mladih koje svojim javnim djelovanjem nastoje promovirati različite kulturne, zabavne i društvene interese mladih. Potpora programima udruga mladih omogućava njihovu međusobnu suradnju, organizirano slobodno vrijeme putem sadržaja koje samostalno osmišljavaju, promoviranje volonterskog rada te sudjelovanje u javnom životu. Uz potpore udrugama mladih, na inicijativu Savjeta mladih Grada Velike Gorice, Povjerenstvo za mlade je podržalo prijedlog o održavanju Dana mladih te je Grad već tri godine pokrovitelj ove manifestacije. Organiziranje Dana omogućuje aktivno sudjelovanje mladih u osmišljavanju kulturnih, zabavnih i edukativnih sadržaja.

5.6.3. Informatizacija stanovništva

U Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica organizira se program usavršavanja iz informatike koji je verificiran od MZOŠ. Uz to, informatička edukacija se provodi u dvije privatne informatičke škole.

Tablica 48. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti, 2011.

Grad Velika Gorica Spol Ukupno M Ž Obrada teksta Da 16.119 16.144 32.263 Ne 10.905 13.187 24.092 Nepoznato 155 153 308 Tablični izračuni Da 14.125 13.939 28.064 Ne 12.883 15.377 28.260 Nepoznato 171 168 339 Korištenje el. poštom Da 16.698 16.487 33.185 Ne 10.325 12.844 23.169 Nepoznato 156 153 309 Korištenje internetom Da 17.917 17.553 35.470 Ne 9.072 11.751 20.823 Nepoznato 190 180 370 Ukupno 27.179 29.484 56.663 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva iz 2011. godine, dostupno na: www.dzs.hr, (3.1.2013)

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kada se radi o informatičkoj pismenosti, 56% stanovnika je upoznato s obradom teksta, 49% sa tabličnim izračunima, 58% se zna koristiti elektroničkom poštom, a 62% se koristi Internetom. Iz ovoga se može zaključiti kako je uglavnom polovina stanovništva Velike Gorice informatički pismena.

5.6.4. Tehnička kultura

Tehnička kultura se u Gradu Velikoj Gorici formalno iskazuje kroz djelovanje Zajednice tehničke kulture Grada Velike Gorice. Ona okuplja 8 udruga tehničke kulture, koje su se odlukom o udruživanju udružile u Zajednicu čije su djelatnosti: poticanje i promicanje tehničke kulture, programi odgoja, obrazovanja i osposobljavanja djece i mladeži za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina, specifični programi odgoja, obrazovanja i osposobljavanja djece i mladeži za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina koji obuhvaćaju djecu s posebnim potrebama, programi prekvalifikacije i dokvalifikacije djelatnika, organiziranje promaknuća tehnoloških inovacija kroz sajmove, izložbe, nabava opreme i održavanje objekata tehničke kulture od interesa za Grad Veliku Goricu.

Općenito, aktivnosti, poslovi i djelatnosti iz Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Velike Gorice su:

Tablica 49: Presjek djelatnosti udruga u tehničkoj kulturi

Programi rada Aeroklub “Velika Gorica” - Klub ima 30-tak aktivnih članova, većinom udruga tehničke mladih ljudi, a neki članovi se i profesionalno bave zrakoplovstvom, Aeroklub kulture posjeduje jedan zrakoplov tipa PA-18-150 za vuču jedrilica, dvije školsko- trenažne jedrilice tipa Blanik-L-13 i jednu natjecateljsku jedrilicu Cirrus standard Društvo pedagoga tehničke kulture i informatike Velika Gorica je strukovna organizacija tehničke kulture, prometne kulture i informatike. Cilj osnivanja Društva je osposobljavanje za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina učenika srednjih i osnovnih škola, učitelja i drugih zainteresiranih građana Radioklub “Velika Gorica“ djelatnostima je usmjeren na razvitak i promidžbu radioamaterizma, radiogoniometrije, elektronike, elektrotehnike, antenskih sustava, radiokomunikacije i radiotelegrafije putem tečaja za radioamatere konstruktore početnike i napredne, tečaja za radiogoniometriste ARG uz sudjelovanje na domaćim i međunarodnim natjecanjima Informatički klub “VEL-IK” Velika Gorica za cilj imaširenje informatičke pismenosti kroz druženje učenika srednjihškola s područja Grada Velike Gorice i okolice. Klub djeluje kroz sljedeće sekcije: sekcije za pripremu učenika za natjecanja – početnici i napredni, Sekcija robotike i Sekcija za izradu Internet stranice kluba i Gimnazije Velika Gorica. Automodelarski klub “v-MAX” Velika Gorica surađuje s osnovnim i srednjim školama na području Velike Gorice i radi na osposobljavanju natjecatelja za sudjelovanje u utrkama prvenstva Hrvatske i međunarodnim natjecanjima u klasama 1:5 TC, 1:5 formula 1, 1:6 off-road te 1:10 elektro. Informatički klub «Polet INFO», Buševec ima cilj edukacije mladih iz Buševca i okolnih naselja u korištenju informatičkih tehnologija. Klub pruža informatičku podršku svim udrugama s područja MO Buševec, održava eb stranicu SD Polet Buševec i informatički prati međunarodni šahovski turnir juniorki u Buševcu. Surađuju s Mjesnim odborom Buševec za koji vrše obradu zapisnika sa sjednica. Modelarski aeroklub Velika Gorica ima svrhu amaterskog rada na odgoju i tehničkom obrazovanju zrakoplovnog pomlatka te okupljanje građana koji se bave zrakoplovnim modelarstvom te imaju motivaciju za rekreaciju i rad na razvijanju tehničke kulture i zrakoplovnog športa. Okuplja 30-tak članova raznih dobnih skupina od djece osnovnoškolske dobi do umirovljenika Ronilački klub «Gnjurac» Velika Gorica je pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta verificirao program «Male škole ronjenja». Program je namijenjen djeci od 8 do 12 godina, a obuhvaća savladavanje osnovnih tehničkih vještina ronjenja na dah. Program Centra Centar tehničke kulture je organizacijska jedinica Zajednice tehničke kulture tehničke kulture Grada Velike Gorice. Zadatak Centra je okupljanje djece i mladeži koja pokazuju izrazite sposobnosti u određenoj grani tehnike. Centar organizira provođenje programa u oblastima informatike, foto-video tehnike, robotike, radiotehnike i elektronike, a kao oblik šire organizacije u njemu se provode Ljetna i Zimska škola informatike Programi Prostor dvonamjenskog skloništa, Cvjetno naselje bb - Prostor dvonamjenskog održavanja skloništa koriste sve udruge tehničke kulture stalno ili povremeno za realizaciju objekata i svojih programa rada otvorenih

prostora za Letjelište u Buševcu – održavaju ga članovi Aerokluba. Ima osnovnu potrebe tehničke infrastrukturu, s prioritetom izgradnje niskonaponske mreže i hangara za kulture Grada smještaj jedrilica

Programi smotri, Redovito se provodu aktivnost susreta učenika osnovnih i srednjih škola kroz natjecanja i izložbi natjecanja i smotre tehničkog stvaralaštva mladeži i Dani mladih informatičara. u tehničkojkulturi U sklopu manifestacije «Goričke večeri» u lipnju svake godine, Zajednica tehničke kulture Grada Velike Gorice i njene udruge članice predstavljaju svoj rad i rezultate Međunarodna Zajednica tehničke kulture Grada Velike Gorice i njene udruge članice, u skladu suradnja u sa svojim rezultatima te tehničkim i financijskim mogućnostima, sudjeluju na tehničkoj kulturi međunarodnim natjecanjima i smotrama tehničkog stvaralaštva, čime potiču međunarodnu suradnju između srodnih udruga tehničke kulture

5.6.5. Kultura Financiranje i obavljanje djelatnosti kulture regulirani su Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, 27/93, 38/09), Zakonom o kulturnim vijećima (NN 48/04, 44/09, 68/13), Zakonom o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08), Zakonom o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01), te posebnim zakonima koji uređuju pojedine djelatnosti kulture (Zakon o knjižnicama, Zakon o muzejima, Zakon o udrugama, Zakon o Pučkim otvorenim učilištima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara).

Radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, a posebice za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Grada te radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na donošenje odluka važnih za kulturu i umjetnost, sukladno Zakonu o kulturnim vijećima (NN 48/04, 44/09, 68/13), osnovano je Kulturno vijeće Grada Velike Gorice.

Djelatnost kulture ostvaruje se kroz 4 (četiri) osnovna programska područja:

Tablica 50: presjek glavnih djelatnosti u kulturi

Zaštita kulturnih Djelatnost ustanova Djelatnost udruga u Kapitalno ulaganje i dobara u kulturi kulturi održavanje objekata u kulturi

Kulturna dobra od Pučko Udruge koje se bave Obnova i redovno lokalnog značaja otvoreno kulturno umjetničkim održavanje objekata učilište Velika amaterizmom kulture Gorica

Kulturna dobra od Muzej Ostale uduge koje se Izgradnja novih objekata nacionalnog značaja, Turopolja bave organizacijom kulture zaštićena rješenjem kulturnih programa Ministarstva kulture

Gradska knjižnica Velika Gorica

5.6.5.1. Zaštita kulturnih dobara Cilj programa „Zaštita kulturnih dobara“ je zaštititi i očuvati materijalnu i kulturnu vrijednost kulturnih dobara te produžiti vrijeme njihova trajanja. Na području Grada Velike Gorice nalaze se kulturna dobra koja su zaštićena rješenjem Ministarstva kulture, ali i dobra od lokalnog značenja. Dobra od lokalnog značenja (javna plastika na javnim gradskim površinama) popisana su 2001. godine. Dobra od značaja za RH i dobra od lokalnog značenja evidentirana su u prostorno – planskoj dokumentaciji Grada.

 Dobra od lokalnog značenja - Na području Grada Velike Gorice evidentirano je oko stotinjak objekata koji se ubrajaju u gradsku javnu plastiku. To su skulpture, spomen- ploče, spomen-obilježja, poklonci, križna drva i kapelice/poklonci koji se nalaze na javnim gradskim površinama, u javnim gradskim prostorima, u dvorištima škola, vrtića i poduzeća.  Dobra od nacionalnog značaja – Ministarstvo kulture prepoznalo je i valoriziralo materijalna (pokretna i nepokretna) i nematerijalna kulturna dobra na području GVG.

Nepokretna kulturna dobra detaljno su obrađena i popisana u Konzervatorskoj podlozi za Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice, izrađen 2002.-2006. od Konzervatorskog odjela u Zagrebu zajedno s mjerama i uvjetima zaštite, te Izmjenama i dopunama Konzervatorske podloge za potrebe izrade 1. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice, 2007.

Kategorije zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara su: kulturno povijesne cjeline, pojedinačno zaštićene povijesne građevine i primjeri tradicijske arhitekture te arheološka područja i lokaliteti.

Od zaštićenih kulturno povijesnih cjelina najreprezentativnije je središte naselja Velike Gorice u kojem je koncentriran najveći broj kulturno-povijesnih i arhitektonski zanimljivih objekata poput zgrade Muzeja Turopolja, zgrade Veleučilišta, crkve Navještenja Blažene Djevice Marije i drugih objekata svetovne i sakralne namjene.

Najatrajktivnije pojedinačno zaštićene građevine:

 Stari Grad Lukavec je najzanimljivija građevina svjetovne namjene na području GVG, upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture 1963. godine. Objekt se obnavlja od 1998. godine prema Programskoj skici uređenja unutrašnjosti Starog grada u Lukavcu, dokumentu u kojem je određena buduća namjena i dane osnovne smjernice za njegovu obnovu. Buduća namjena je detaljnije opisana pod točkom 4. turizam.  U kategoriju pojedinačno zaštićenih spomenika ubraja se i kurija Modić Bedeković u Donjoj Lomnici. Posebnost kurije Modić Bedeković je u očuvanosti cjelokupnog ambijenta koji uključuje kuću s bogatim i dobro očuvanim kućnim inventarom, dvorište s pomoćnim zgradama te prostan i održavani krajobraz. Ona je posljednji, u cijelosti sačuvani, primjer drvene stambene arhitekture vlastele u Turopolju s početka 19. stoljeća. Kurija je obnovljena i otvorena za javnost 2013. godine.  Od vjerskih objekata najreprezentativnije su drvene kapele: Sv. Ivana Krstitelja u Buševcu, Sv. Roka u Cvetković Brdu, Sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici, Ranjenog Isusa na Plesu, Sv. Barbare u Velikoj Mlaki.

 Turopolje je poznato i po očuvanosti drvene stambene arhitekture, drvenim čardacima i kućama prizemnicama. U tijeku je program evidentiranja i snimanja tradicijske arhitekture, nakon čega slijedi valorizacija i izrada mjera zaštite.

Pokretna kulturna dobra Pokretna kulturna dobra čuvaju se u Muzeju, Knjižnici, župama velikogoričkog kraja ali i u udrugama. To su arhivska i knjižna građa, sakralni interijeri, arheološka i etnografska građa, likovne zbirke. Najvrednija pokretna kulturna dobra i zbirke zaštićene su rješenjem Ministarstva kulture te se nalaze u Registru kulturnih dobara RH.

Nematerijalna kulturna baština Jurjevski ophodi Turopolja - običaj slavljenja Jurjeva je stoljetna tradicija

Turopolje čiju je vrijednost i posebnost prepoznalo Ministarstvo kulture i uvrstilo ga na Listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine RH. Prema mišljenu kulturne i znanstvene zajednice očuvanost tradicijskih obrazaca u Turopolju zavređuje međunarodno priznanje te je običaj slavljenja Jurjeva u Turopolju kandidiran za UNESC-ovu Listu nematerijalnih kulturnih dobara. U proceduru predlaganja aktivno se uključio Grad Velika Gorica te gradske ustanove i udruge.

5.6.5.2. Djelatnost udruga u kulturi Turopolje je oduvijek bilo poznato kao kraj koji posebno čuva tradiciju i običajete stoga i ne čudi brojnost kulturno-umjetničkih udruga čija je djelatnost usmjerena na čuvanje tradicijskih kultura. Na zaštiti tradicijskih vrijednosti najprepoznatljivije i najbrojnije su sljedeće udruge:

 Zajednica kulturno umjetničkih udruga Grada Velike Gorice koju čini 18 udruga koje ukupno imaju 1637 članova, od čega je 753 djece. Rad je organiziran u 76 sekcija različitih programa: folklorne sekcije, tamburaške sekcije, pjevački zborovi, dječji zborovi, dramske grupe, mažoret timovi, izdavačka djelatnost te foto sekcija. Grad velika Gorica podržava redovan rad i posebne programe udruga. Posebni programi koje organizira Zajednica kulturno umjetničkih udruga Grada Velike Gorice i njezine članice su: Smotra folklornih ansambala Grada Velike Gorice, Smotra folklornih ansambala Zagrebačke županije, Turopoljska šetnica, Turopoljski dječji festival „Osmijeh na dar“, Manifestacija „Vojkovi dani“, Manifestacija „Dani Svetog Vida“, „Ivanje u Novom Čiču“, „Ivanje u Buševcu“, Međunarodni festival tradicijskih glazbala, Susreti pučkih kazališta „Kaj buš“, Međunarodni festival malih pjevačkih sastava, Međunarodna smotra mažoret timova i pratećih puhačkih orkestara te sudjelovanja u manifestacijama „Veliki i Mali fašnik“, „Turopoljsko jurjevo“ i „Goričke večeri“.  Plemenita opčina turopoljska (POT) je udruga građana (700 članova) kojoj je cilj njegovanje turopoljske tradicije, ali i stvaranje suvremenog identiteta velikogoričkog kraja. Povijesna vojna postrojba Turopoljski banderi posebno je atraktivna i uvijek rado viđena na svim gradskim manifestacijama. Programi koje organizira udruga su: Obnoviteljsko spravišče, Žirovinsko spravišće, Lucijsko spravišće i Turopoljski spominki. Manifestacija Turopoljsko jurjevo koje se organizira u Starom gradu Lukavcu je najveća i najprepoznatljivija manifestacija velikogoričkog kraja.  Folklorni ansambl „Turopolje“ okuplja veliki broj djece i mladih (oko 300) te u svojstvu gradskog ansambla organizira ili sudjeluje u brojnim kulturnim programima, a najzahtjevniji i najpoznatljiviji je Međunarodni festival folklora u Velikoj Gorici. Programi koje Udruga organizira tijekom godine su: cjelovečernji koncert u Zagrebačkom kazalištu, Komedija u pučkom otvorenom učilištu Velika

Gorica, Humanitarni koncert, Turopoljsko jurjevo na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, Međunarodni festival folklora i Dječji folklorni susreti u Velikoj Gorici.

5.6.5.3. Kapitalna ulaganja i održavanje objekata kulture

Za kvalitetno obavljanje djelatnosti kulture važno je osigurati odgovarajuće prostore. Stoga se prostorni uvjeti, kvaliteta i veličina prostora za obavljanje kulturnih djelatnosti najčešće propisuju zakonskim aktima. Primjerice, Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj propisuju da bi gradovi od 60.000 do 100.000 stanovnika trebali osigurati prostor veličine od oko 1800 m² za obavljanje knjižnične djelatnosti. Prema Standardima moderna gradska knjižnica trebala bi imati sljedeće prostore: ulaz i garderobu, izložbeni prostor, prostor za informativnu službu, prostor za kataloge, prostor za posudbu, čitaonicu i studijski rad, odjel za odrasle, odjel za djecu i mladež, odjel za posebne fondove, zavičajnu zbirku, spremišni prostor, prostor za rad stručnog i administrativnog osoblja, te dvoranu za predavanja. Prostor od 670 m² (na dvije lokacije), kojim trenutno raspolaže knjižnična djelatnost u Velikoj Gorici, veličinom ne zadovoljava stvarne potrebe niti propisane Standarde. Nakon obnove zgrade Pučkog otvorenog učilišta ( 2006. godine) uređen je i otvoren zasebni dječji odjel u potkrovlju zgrade, a preuređen je i odjel za odrasle. Ostao je neriješen prostor Područne knjižnice u Domu kulture u Galženici i depo. Zgrada u Galženici izgrađena je prije 30 godina te sve teže može zadovoljiti potrebe korisnika. Prostorni uvjeti su loši, instalacije su stare, prostor je pretrpan, predviđen je za 15.000 knjiga, a budući da nedostaje depo trenutno se u njemu nalazi 30.000 knjiga. Nedostaje prostor za rad s djecom, a i čitaonički prostor je pretijesan za broj korisnika koji svakodnevno dolazi u Knjižnicu.

S problematikom nedostatka odgovarajućeg prostora za kvalitetno obavljanje djelatnosti sučen je i Muzej Turopolja. Gorući problem je nedostatak odgovarajućeg prostora za depo zbog čega je i manji otkup muzejskih predmeta. Trenutno se za ovu namjenu koristi prostor skloništa u Kolarevoj bb koji zbog vlage nije primjeren za pohranu muzejskih zbirki. Zgrada Muzeja Turopolja je male korisne površine. Skučenost prostora posebno se primjećuje pri organizaciji radionica, predavanja i izložbi.

Pučko otvoreno učilište djeluje na dvije lokacije, u Zagrebačkoj 37 i Trgu Stjepana Radića 5, koji dijeli s Gradskom knjižnicom. Zgrada u Zagrebačkoj 37 obnovljena je 2005. godine dok zgrada na Trgu S. Radića nakon 35 godina korištenja traži hitnu obnovu. Posljednjih godina Pučko učilište je intenziviralo kazališnu djelatnost, pogotovo vlastitu produkciju, te se suočilo s nedostatkom prostora za smještaj scenografije i ostale opreme. Brojne udruge koriste gradske prostore u Velikoj Gorici i okolnim naseljima. O ovim prostorima brine Grad koji je ujedno i vlasnik. Kvaliteta i opremljenost prostora u zadnje vrijeme je znatno unaprijeđena. Jedino je, zbog svoje dvostruke namjene (skladište i objekt kulture), objekt u Kolarevoj bb kojeg koristi Folklorni ansambl „Turopolje“ i Muzej Turopolja ostao neuređen.

5.6.5.4. Djelatnosti ustanova u kulturi Grad Velika Gorica je osnivač Muzeja Turopolja, Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica i Gradske knjižnice Velika Gorica te je dužan osigurati sredstva za djelatnosti ustanova koje se sukladno Zakonu o financiraju javnih potreba u kulturi financiraju sredstvima iz proračuna i osigurati sredstva za programe za koje je Kulturno vijeće utvrdilo da su od interesa za Grad.

Pučko otvoreno učilište Velika Gorica Pučko otvoreno učilište Velika Gorica je ustanova koja obavlja djelatnost kulture i obrazovanja. Djelatnost Pučkog učilišta financira se iz vlastitih prihoda i iz proračuna Grada Velike Gorice. Za pojedine programe koji su uvršteni u program javnih potreba Županije i u program javnih potreba Republike Hrvatske izdvajaju se sredstva u proračunu Zagrebačke županije i državnom proračunu.

Pučko otvoreno učilište djeluje na dvije lokacije, u Zagrebačkoj 37 i na Trgu Stjepana Radića 5. Osim Pučkog otvorenog učilišta ove prostore koristi i Gradska knjižnica Velika Gorica. Obrazovni programi i programi kulture organiziraju se i provode unutar tri ustrojstvene jedinice:

Tablica 51: Pregled ustrojstvenih jedinica POU Velika Gorica

Pučko otvoreno učilište Velika Gorica Odjel za kulturu Gradsko kazalište – Scena Odjel za obrazovanje „Gorica“ Organizira glazbene, estradne, Bavi se pripremanjem, Organizira programe galerijsko – izložbene, novinsko organiziranjem, te javnim osposobljavanja, usavršavanja i – nakladničke programe te izvođenjem dramskih, glazbeno prekvalifikacije izvan sustava prikazivanje filmova – scenskih, lutkarskih i drugih redovite naobrazbe, poduke scenskih djela stranih jezika, informatike te protupožarne zaštite

Odjel za kulturu organizira različite programe i aktivnosti, od izdavačke djelatnosti kojom se potiče književno stvaralaštvo kod djece, mladih i odraslih ( književna nagrada „Albatros“, list učenika osnovnih škola „Žir“) te populazira i obrađuje gospodarske i kulturno-povijesne teme vezane uz Veliku Goricu (Ljetopis Grada Velike Gorice, i druga izdanja). Glazbena djelatnost uključuje organizaciju koncerata ozbiljne, jazz i popularne glazbe, etno koncerata te manifestacija poput Velikogoričkog brass festivala, Goričkih večeri, Glazbeno-turističkog putovanja „Turopoljske skitnje“, Dani Grada Velike Gorice. Izložbena djelatnost odvija se u dva pravca. Program Galerije Galženica prati kretanja suvremene umjetnosti, a program u izložbenom prostoru u Zagrebačkoj oblikuje se u skladu s potrebama i interesima velikogoričkih likovnih umjetnika kojima se daje prilika da prezentiraju svoj umjetnički izričaj. Kinematografska djelatnost uz prikazivanje komercijalnih filmova organizira i tematski profilirane projekcije: „Može i bez Holly ooda“, tjedna dokumentarnog filma - TDF. Dvorana je kapaciteta 300 mjesta, opremljena klimom, Dolby Digital Cinema zvukom i digitalnim 2D/3D projektorima.

Gradsko kazalište - Scena „Gorica“ osnovano je kao ustrojstvena jedinica Pučkog učilišta 2008. godine, a bavi se organiziranjem kazališnih predstava u vlastitoj produkciji i koprodukciji, organizira gostovanja drugih kazališta u vlastitim prostoru te s kazališnim predstama vlastite produkcije gostuje na festivalima i u drugim kazališnim kućama. U bogatom repertoaru vlastite produkcije i u koprodukcije posljednjih osam godina nalazi se tridesetak velikih i komornih dramskih, velikih i malih dječjih i plesnih premijera. Scena Gorica nema vlastitih zaposlenih glumaca već predstave ostvaruje angažiranjem glumaca, redatelja i ostalih kazališnih stvaralaca.

Odjel za obrazovanje kontinuirano provodi program škole stranih jezika te povremeno programe osposobljavanja, tečajeve, tribine i seminare.

Muzej Turopolja Djelatnost Muzeja je sustavno prikupljanje, evidentiranje, čuvanje, stručna zaštita, znanstvena obrada i prezentiranje muzejskih predmeta i druge muzejske građe, izlaganje na izložbama, izdavanje kataloga i stručnih publikacija, promicanje muzejske struke, suradnja s muzejskim i drugim institucijama u zemlji i inozemstvu. Muzej Turopolja smješten je u zgradi bivšeg sjedišta Plemenite općine Turopoljske tzv. Turopoljskom Gradu, u kojoj je stolovao i turopoljski župan. To je građevina iz baroknog razdoblja podignuta 1750. godine.

Muzej je osnovan 1960. godine. Fundus Muzeja Turopolja broji oko 3.500 predmeta podijeljenih u četiri zbirke: etnografska, arheološka, kulturno povijesna i likovna. Muzej Turopolja spada u muzeje zavičajnog tipa, te brine o kulturnom nasljeđu Turopolja, Pokuplja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Fototeka Muzeja broji oko 10.000 fotografija, negativa i dijapozitiva, a muzejska stručna biblioteka oko 700 naslova. Stalni postav Muzeja Turopolja zauzima čitav gornji kat muzejske zgrade i njega sačinjava oko 350 izložaka iz svih četiri ranije spomenutih zbirki. U prizemlju muzejske zgrade nalazi se izložbena dvorana za povremene izložbe, te dio muzejskih depoa za čuvanje predmeta iz fundusa.

Muzejski postav Muzeja Turopolja smješten je na 3 lokacije: u zgradi na Trgu kralja Tomislava 1, u kuriji Modić Bedeković u Donjoj Lomnici koja je od rujna 2013. otvorena za javnost te u tradicijskoj kući u Šćitarjevu. Za pohranu muzejskih zbirki (depo) Muzej koristi prostor skloništa u Kolarevoj bb. Od 1994. godine Muzej provodi arheološka istraživanja na Župnoj livadi u Šćitarjevu. Muzej ima 7 zaposlenih.

Gradska knjižnica Djelatnost Knjižnice je nabava, obrada i čuvanje knjižne građe, izrada biltena, kataloga i bibliografija, tiskanje publikacija, posudba, poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižne građe, vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.

Gradska knjižnica Velika Gorica djeluje na tri lokacije: Središnji odjel za odrasle te zasebni Dječji odjel nalaze se u zgradi Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebačkoj 37, a Područna knjižnica Galženica u zgradi Doma kulture na Trgu Stjepana Radića 5, što ukupno čini 670 m2 prostora. Pokazatelji godišnjeg opsega djelatnosti Knjižnice su: cirkulacija građe od 245.126 svezaka, 72.000 posjeta, preko 4.000 korisnika Interneta, više od 21.000 posjeta Internetskim stranicama, organizacija oko 110 različitih kulturnih programa i akcija: Noć knjige, likovni natječaj za učenike osnovnih škola velikogoričkog područja, natječaj za naj pismo, Lektiraonica (debata o čitanju lektire), Čitatovnica, Pripovjedaonica bajki, književni susreti, Tradicijske vrijednosti Turopolja, suradnja knjižnice, škola i vrtića i druga brojna događanja.

Svaki šesti stanovnik Velike Gorice je član Gradske Knjižnice. Knjižnica ima 19 zaposlenih osoba.

Tablica 52. Broj članova gradske knjižnice za razdoblje od 2007. do 2013. godine

Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Broj 9.359 10.343 10.896 10.950 11.233 10.866 10.814 članova Izvor: Službeni glasnik Velike Gorice, godina XIX, br. 9/13, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/SGGVG-2013-9.pdf, (4.2.2014)

Korisnici plaćaju godišnju članarinu čiju visinu utvrđuje Upravno vijeće Knjižnice. Umrežavanjem lokacija i odjela u 2008. godini omogućena je korisnicima posudba knjiga s jednom iskaznicom za sve odjele i lokacije.

Vlastiti prihodi knjižnice bilježe blagi pad u odnosu na 2010. godinu, a trend s iznosima vlastitih prihoda po godinama prikazan je u grafikonu.

Grafikon 14. Prikaz prihoda knjižnice od vlastite djelatnosti

400.000,00 Vlastiti prihodi 350.000,00

300.000,00

250.000,00

200.000,00 Iznos 150.000,00

100.000,00

50.000,00

0,00 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Vlastiti prihodi 268.345,00 350.481,00 326.269,90 312.133,50 315.920,50

Izvor: Izvješće o ostvarenom programu u Gradskoj knjižnici Velika Gorica za razdoblje od 01.01.2013. do 31.12.2013

Osnovna podjela u radu je na Središnji odjel za odrasle, Dječji odjel i Područnu knjižnicu Galženica.

U prostoru Središnjeg odjela za odrasle nalazi se i studijska čitaonica, čitaonica novina i časopisa te Zavičajna zbirka koja sadrži knjige, mape, kataloge, plakate, periodiku i drugu vrijednu građu koja govori o kulturi, povijesti, gospodarstvu i športu područja Turopolja i Velike Gorice.

Na dječjem odjelu se nalazi literatura namijenjena predškolskoj i školskoj djeci te mali kutić za roditelje. Uz redovne djelatnosti posudbe knjiga, brige o smještaju i popunjavanju zbirke, organiziraju se i vode posebno programi i projekti za djecu. Kako bi se maksimalno povećala dostupnost knjiga djeci, Knjižnica provodi projekte „Knjižnica u gostima“ gdje posjećuje područne škole u suradnji s velikogoričkim piscima te „Učimo zajedno“ kojem je cilj inkluzija djece s teškoćama u razvoju u društvo.

U područnoj knjižnici Galženica uz redovne djelatnosti organiziraju se različiti posebni programi (predavanja, predstavljanja novih knjiga, susreti s književnicima i izdavačima, književne večeri, izložbe) za sve zainteresirane sugrađane.

Knjiga je osnovno sredstvo knjižnične djelatnosti. Sveukupno stanje knjižnog fonda 31.12.2013. je 115.228 svezaka. Fond knjiga koji posjeduje knjižnica moguće je pretraživati putem računala za korisničko pretraživanje.

Tablica 53. Odobrena sredstva i kretanje nabave knjiga za razdoblje od 2006. do 2013. godine

Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Odobrena 581.500 650.000 630.000 630.000 560.690 500.830 488.003 488.083 sredstva Broj 7.796 7.732 7.462 6.938 6.375 5.950 5.697 5.583 svezaka Izvor: Službeni glasnik Velike Gorice, godina XIX, br. 9/13, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/SGGVG-2013-9.pdf, (4.2.2014)

Nabave novih knjiga pokazuje blagi pad iz razloga jer se smanjuju sredstava za ovu namjenu, jer je smanjen otkup knjiga od strane Ministarstva kulture te zbog rasta cijena knjiga.

U radu Knjižnice najveći problem predstavlja neadekvatan prostor Područne knjižnice Galženica koji je sagrađen prije 35 godina. Prostor je nedostatan za uredan i pregledan smještaj knjiga bez obzira radi li se o slobodnom pristupu fondu ili unutrašnjem spremišnom prostoru, nedostaje prostor za studijski rad, prostor za zadržavanje djece te garderoba za korisnike.

5.6.5.5. Manifestacije u kulturi Iako je većina manifestacija već spomenuta u kontekstu informacija o njihovim organizatorima, važnije manifestacije koje se kontinurano organiziraju na području Grada Velike Gorice nabrajamo i posebno, s navedenim organizatorima, terminima, te kratkim opisima i osnovnim informacijama.

Goričke večeri

 Organizator: Pučko otvoreno učilište Velika Gorica  Vrijeme događanja: lipanj-srpanj  Goričke večeri tradicionalna su i najveća manifestacija pod vodstvom Pučkog otvorenog učilišta koja svoje korijene vuče iz daleke 1976. godine.  Program se realizira tijekom mjeseca lipnja, a prezentiraju se najznačajnija dostignuća kulturnih ustanova i udruga Grada Velike Gorice. Predloženi programi Goričkih večeri u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta obuhvaćaju glazbene programe u Parku dr. Franje Tuđmana te kazališne predstave u atriju na adresi Šetalište Franje Lučića.

Velikogorički Brass festival

 Organizator :- Pučko otvoreno učilište Velika Gorica i Ansambl ERATO  Vrijeme događanja:svibanj  Na festivalu sudjeluju profesionalni glazbenici iz zemlje i svijeta. Kroz pet dana, koliko traje ova manifestacija, koncerti se održavaju u prostorima Pučkog otvorenog učilišta, u crkvama na području Velike Gorice i Zagrebu. Inače, ovo je festival posvećen određenoj grupi instrumenata

Međunarodni festival folklora

 Organizator : Folklorni ansambl Turopolje  Vrijeme događanja: srpanj  Festival na kojemu gostuju folklorne skupine iz cijeloga svijeta

Turopoljsko Jurjevo

 Organizator : Plemenita općina Turopoljska

 Vrijeme događanja: travanj  Višednevno događanje u Odri, Velikoj Gorici i u Starom gradu Lukavcu. Jurjevo obilježava bogati program: nastupi kulturno-umjetničkih društava, sajam domaćih proizvoda, izložba konja, defile povijesnih postrojbi iz raznih dijelova Hrvatske. Vrhunac obilježavanja Turopoljskog Jurjeva je postrojavanje i prijavak povijesnih postrojbi nakon kojih se zapali Jurjevski krijes.

Susreti pučkih kazališta „Kaj buš“

 Organizator : Seljačka sloga Buševec  Vrijeme događanja: studeni  Susret pučkih kazališta kajkavskog govornog područja.

Vojkovi dani

 Organizator : Kulturno umjetničko društvo „Nova zora“ , Donja Lomnica  Vrijeme događanja: listopad

Manifestacija je posvećena etnologu, glazbeniku i zborovođi Vojku Miklaušiću koji je veliki dio svoga života posvetio čuvanju turopoljske baštine zapisujući stare pjesme i napjeve, svjetovne i crkvene običaje. Sakupio je bogatu građu koja je objavljena u knjizi Plemeniti puti.

Dani europske baštine u Velikoj Gorici

 Organizator: Gad Velika Gorica, Muzej Turopolja, Konzervatorski odjel u Zagrebu  Vrijeme događanja: rujan

Cilj manifestacije je promovirati i problematizirati stanje, gospodarsku i kulturnu vrijednost te program zaštite materijalne i nematerijalne kulturne baštine na području Grada Velike Gorice. Višednevna manifestacija čiji se program dijelom oslanja na stručnu obradu i prezentaciju kulturne baštine, a dijelom je kulturno-zabavnog karaktera.

Turopoljska svadba

 Organizator: Seljačka sloga Buševec  Vrijeme događanja: svake četvrte godine - 2013.g.

Turopoljska svadba izvodi se redovito svake četvrte godine kao povijesna, kulturna i turistička manifestacija šireg društvenog značaja. Izborom kvalitetnih profesionalnih voditelja, folklorna je djelatnost nadišla lokalne okvire i ubrzo svrstala Ogranak "Seljačke sloge" Buševec među najkvalitetnija kulturno - umjetnička društva u Hrvatskoj. Na brojnim festivalima i smotrama (Smotra folklora u Zagrebu, Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima, županijskim i republičkim smotrama) u zemlji i inozemstvu, pobrana su mnoga priznanja i nagrade. Danas se folklorna sekcija sastoji od: plesne i tamburaške "A" grupe, plesne i tamburaške "B" grupe, dva plesna podmlatka (C i D grupa) i starije izvorne tamburaške i plesne grupe te vokalne grupe.

Međunarodni tamburaški festival

 Organizator: Ogranak Seljačke sloge Buševec  Vrijeme događanja: listopad

Lucijini dani

 Organizator: Grad Velika Gorica  Vrijeme događanja: prosinac  Blagdan sv. Lucije, zaštitnice Turopolja, 13. prosinca slavi se i kao dan Grada Velike Gorice. Već osmu godinu zaredom, u suradnji s gradskim ustanovama i udrugama Grad Velika Gorica provodi manifestaciju pod nazivom "Lucijini dani". Ova manifestacija svojim programom obuhvaća raznovrsne glazbene, kazališne, likovne, folklorne i sportske sadržaje širom Turopolja

Dani Andautonije

 Organizator: Arheološki muzej  Vrijeme događanja: svibanj  Dani andautonije su manifestacija kojom se svake godine otvara sezona u Arheološkom parku te se tom prilikom kroz izložbe i razna događanja obrađuju pojedine teme iz života rimskog grada. Tijekom dva dana posjetitelji mogu razgledati izložbe, sudjelovati u radionicama i igraonicama, oblačiti se u rimsku odjeću, isprobati rimsku hranu i piće te igrati rimske igre. Ulaz je besplatan za sve posjetitelje, a osim muzeološki prezentiranog dijela rimskog grada u dvorištu župnog ureda moguće je obići i prostor nekadašnjeg rimskog grada sa obilježenim lokacijama pojedinih gradskih sadržaja.

Dionizijske svečanosti u Andautoniji

 Organizator: Andautonija udruga za očuvanje baštine  Vrijeme događanja: rujan  Program „Dionizijskih svečanosti” temelji se na kulturno – umjetničkim, ali i gospodarskim sadržajima u Šćitarjevu. Cilj je uključiti društva, klubove, udruge, mjesne odbore u pripremu i aktivno sudjelovanje u navedenoj manifestaciji. Dionizijske svečanosti su prvenstveno kulturna manifestacija na kojoj se izvode antičko-rimske komedije i tragedije, ples i pjesništvo koja nudi mogućnost sudjelovanja gospodarstvenicima kroz organizaciju degustacija i prodaju vina, pčelarskih proizvoda, ljekovitog bilja i drugih vidova.

Legendfest

 Organizator: Muzej Turopolja  Mjesto: Stari grad Lukavec  Vrijeme događanja: svibanj  Kulturno-zabavna manifestacija koja se temelji na pučkim vjerovanjima, legendama i mitovima o vilama, mogutima i vješticama.

5.6.6. Civilno društvo

Važan dio društvenog života Grada Velike Gorice čini aktivni civilni sektor. U okviru civilnog sektora uvjerljivo su najbrojnije udruge građana. Prema bazi podataka Registra udruga Republike Hrvatske na području Grada Velike Gorice registrirane su 493 udruge, od kojih 389 na području užeg područja grada Velike Gorice. Broj aktivnih udruga ipak je daleko manji, jer nakon prestanka aktivnosti, brojne udruge ne provode postupak službenog zatvaranja i brisanja iz Registra udruga. Struktura djelatnosti udruga mijenja se učestalo kao i broj samih aktivih udruga.

Neka od područja koja pokrivaju udruge na području Velike Gorice su sport i rekreacija, kultura s posebnim naglaskom na kulturno-umjetnički amaterizam, socijalne usluge i humanitarni rad, dobrovoljno vatrogastvo, programi i sadržaji mladih i za mlade, inovacije i tehnička kultura, podrška studenatima, udruge proizašle iz Domovinskog rata i druge.

Specifične aktivnosti i uloge pojedinih udruga opisane su drugim poglavljima uz čiji je sadržaj izravno vezana djelatnost udruga.

5.6.7. Šport U gradu je aktivno pedesetak klubova i društava iz područja 20 različitih sportova: nogomet, rukomet, košarka, odbojka, atletika, streljaštvo, kuglanje, judo, karate, šah, boks, stolni tenis, rekreacija, tenis. Najmasovnija športska organizacija je nogometni šport koji broji oko 3 tisuće registriranih športaša od čega je oko 80 % športaša mlađih od 18 godina. Nogometni klubovi udruženi su u Nogometno središte Velika Gorica i Nogometni savez Zagrebačke županije. Na području Grada djeluje 18 nogometnih udruga, u okviru kojih djeluju selekcije mlađih uzrasnih kategorija i 16 seniorskih selekcija. Programi udruga prate se kroz stručni rad, rang natjecanja, pomoć u održavanju i izgradnji športskih objekata. Dvadesetak udruga bavi se dvoranskim športovima. U dvoranske športove svrstavamo sljedeće športove: odbojku, košarku, rukomet, boks, judo, karate, taek ondo, kuglanje, šah, stolni tenis, akrobatski r’n’r, badminton te mali nogomet. Za svoje programe udruge prostore nove sportske dvorane, dvorane osnovnih škola i dvoranu velikogoričkih Srednjih škola, prostore dvorane DVD-a Velika Gorica, te prostore u objektu Športsko rekreacijskog centra Velika Gorica. Programi športskih udruga koje koriste športske objekte u gradu (dvorane) prate se prema kvaliteti stručnog rada i rangu natjecanja.

Većina udruga koje djeluju u području sporta i rekreacije udružene su u Zajednicu športskih udruga Grada Velike Gorice. Zajednicu športskih udruga Grada Velike Gorice čini 49 športskih udruga koje organiziraju i provode 20-ak vrsta sportskog programa.

Programi sportskih udruga obuhvaćaju obuku i pripremu mladeži za bavljenje sportom, pripremu sportaša za natjecanja različitih uzrasnih kategorija i razreda natjecanja, te organizaciju i sudjelovanje u sustavu natjecanja. Izrada kriterija, odnosno kategorizacija sportova provodi se radi kvalitetnijeg praćenja onih sportova i klubova koji svojim rezultatima, masovnošću, popularnošću i organiziranošću to zaslužuju.

Zadaća Zajednice športskih udruga Grada Velike Gorice je prikupiti prijedloge programa svih udruga, te sastaviti jedinstveni program potreba, osmisliti programe u kojima će sudjelovati cjelokupna sportska javnostte osmisliti sportsko-rekreativne programe. Zajednica nastoji ostvariti tri glavna cilja – ulagati u razvoj mladi vrhunskih sportaša, očuvanje postojeće kvalitete i omasovljenje, posebno uključivanje u sport što većeg broja djece i mladeži.

Javne potrebe u sportu sa stajališta Zajednice definirane su kroz pet programskih područja:

Tablica 54. Programska područja u sportu

1. Programi Kroz redovnu djelatnost sportskih udruga, osigurana su sredstva za sportskih udruga sufinanciranje rada selekcija mladeži i natjecanja kroz financiranje troškova korištenja građevina, sportskih škola, kotizacija i stručnog rada

2. Zajednički U financiranje zajedničkih programa ubrajaju se velike sportske priredbe programi (Turopoljska utrka, Alpas kup, Memorijal Danijel Kalanj, Međunarodni šahovski velikogoričkog turnir juniorki i juniora, Judo kup Grada Velike Gorice, Međunarodni košarkaški sporta turnir mladih, Međunarodni juniorski nogometni turnir); izbor sportaša Grada Velike Gorice, školovanje i usavršavanje kadrova, stipendije vrhunskim sportašima te skrb o perspektivnim mladim sportašima

3. Posebni U spomenuto programsko područje ulaze programi udruga čija je sportska programi djelatnost specifična; ne spadaju u skupinu visoko kategoriziranih sportova ili velikogoričkog sportskih igara, sport nema tradiciju niti dovoljan broj zainteresirane mladeži ili sporta građanstva, nemaju kategorije u natjecanju poput rekreacije, radas predškolskom djecom, zdravstvena zaštita sportaša, obljetnice klubova i sl.

4. Međunarodna Prema postojećim kriterijima, financiraju se službena europska klupska natjecanja natjecanja i međunarodna natjecanja selekcija i pojedinaca

5. Funkcioniranje U ovu kategoriju ubrajaju se upravljački poslovi, financijsko upravljanje i Zajednice kontrola, stručni rad u sportu, analitički poslovi, promidžbene aktivnosti i tehnički i opći poslovi koje provodi Zajednica športskih udruga Grada Velike Gorice.

Uz navedenih pet programskih područja u financiranju sporta, stimulira se sport djece i učenika kroz škole sportova, zajednički program Hrvatskog olimpijskog odbora i sportskih zajednica „Aktivna zajednica“.

U Gradu Velikoj Gorici aktivne su i sportske udruge osoba s invaliditetom kao i Sportski savez osoba s invaliditetom Velike Gorice koji je u izdvojenom sustavu financiranja.Od aktivnijih udruga izdvajaju se ŠDOTI Uspon, Stolnoteniski klub osoba s invaliditetom Uspon, Atletski klub osoba s invaliditetom Uspon, Judo klub osoba s invaliditetom Fuji te Udruga za terapijsko jahanje HIRON. Navedeni klubovi organiziraju i provode osam vrsta sportskih programa. Programi sportskih udruga obuhvaćaju obuku i pripremu osoba s invaliditetom za bavljenje sportom, pripremu sportaša za natjecanja različitih uzrasnih kategorija i razreda natjecanja, te organizaciju i sudjelovanje u sustavu natjecanja. Uz atletiku, stolni tenis i judo, osobe s invaliditetom mogu se baviti streličarstvom, goom, terapijskim jahanjem, pikadom i pilatesom.

Od sportskih objekata u Gradu Velika Gorica izdvaja se Športsko rekreacijski centar Velika Gorica kao sportski objekt prve kategorije u Vlasništvu Grada. ŠRC-om upravlja Ustanova za upravljanje Športsko rekreacijskim centrom Velika Gorica, poduzeće u vlasništvu Grada.

U sklopu Športsko rekreacijskog centra Velika Gorica nalazi se nogometni stadion, kapaciteta za oko 15.000 gledatelja. Uz glavno igralište nalaze se dva pomoćna igrališta, atletski poligon, upravni dio kluba, a sa suprotne strane smještena je kuglana, restoran i disco klub „Srce“. U sklopu ŠRC-a nalazi se Plavi salon koji za vježbanje i treninge koriste gorički plesni klubovi, sportska ambulanta te prostorije

Hrvatskog nogometnog kluba „Gorica“, Nogometnog središta Velika Gorica i Ustanove za upravljanje ŠRC-om Velika Gorica.

Od sredine 2013. godine u funkciji je nova gradska sportska dvorana, čime su sportaši, osobito dvoranskih sportova, dobili mogućnost kvalitetnijeg bavljenja sportom i postizanje još boljih rezultata.

Uz navedene objekte za potrebe športskih klubova koriste se i 6 dvorana osnovnih škola u kojima pretežno trenira mladež dvoranskih klubova.

Teniski tereni u Velikoj Gorici većinom su u privatnom vlasništvu ili najmu. Kontinuirano se uređuju malonogometna igrališta koja služe rekreaciji, a osim nogometa građani mogu na njima igrati i košarku.

Športske manifestacije tradicionalno se organiziraju svake godine, a značajne su za promidžbu Grada. Najznačajnija športska manifestacija je Turopoljska trka koja se trči već 20 godina, a uz glavnu trku – polumaraton na 21.1 km, održava se i utrke učenika osnovnih škola na kojoj sudjeluje oko 1.000 mladih trkača. U 2013. godini održano je treće izdanje Alpas kupa za mlade nogometaše U-11 na kojem je sudjelovalo 43 momčadi iz sedam europskih zemalja, a turnir je svojom kvalitetom i masovnošću svrstan u UEFA kalendar. Judo kup i Karate fest okupljaju najbolje mlade hrvatske judaše i karatiste, a turniri imaju visoku organizacijsku i natjecateljsku razinu. Šahovski međunarodni turnir juniorki, koji se u svibnju održava u Buševcu okuplja petnaestak kvalitetnih juniorki i traje tri dana. Košarkaški klub Gorica organizira Međunarodni košarkaški turnir kadeta, koji je jedan od najjačih turnira u Hrvatskoj za to godište. Kup HVIDR-e tradicionalno okuplja stotinjak malonogometnih momčadi s područja Zagrebačke županije, Zagreba i šire, bogat je nagradnim fondom, a posljednjih godina igra se i veteranski dio turnira.

5.7. Socijalna skrb i zdravstvo

5.7.1. Socijalna skrb Socijalna skrb je djelatnost kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koji uključuju prevenciju, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obiteljima i skupinama, s ciljem unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. Uvažavajući probleme proistekle iz teške socio-ekonomske situacije građana Velike Gorice, u gradskom proračunu su planirana sredstva za različite oblike pomoći. Programi javnih potreba u socijalnoj skrbi usmjereni su na unapređenje kvalitete života djece, mladih i obitelji u socijalno zaštitnoj potrebi, unapređenje kvalitete življenja osoba s invaliditetom, zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, unapređenje kvalitete života osoba treće životne dobi, prevenciju i liječenje bolesti ovisnosti, unapređenje kvalitete života hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata i njihovih obitelji te zaštitu i očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Programe socijalne skrbi na području Grada Velike Gorice provode ustanove socijalne skrbi, odgojno- obrazovne ustanove te udruge. Nositelji najvećeg broja programa su Centar za socijalnu skrb Velika Gorica, Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica te Gradsko društvo Crvenog križa Velika Gorica. Kratak presjek programa iz socijalne skrbi na području Grada Velike Gorice nalazi se u tablici.

Tablica 55. Programi javnih potreba prema institucijama/organizacijama nositeljima

Nositelji programa Programi javnih potreba u socijalnoj skrbi i zdravstvu Grada Velike Gorice

Centar za socijalnu skrb Velika Gorica  Pomoć za podmirenje troškova stanovanja,  Pomoć obiteljima udomitelja,  Pomoć djeci iz socijalno ugroženih obitelji,  Pomoć socijalno ugroženim obiteljima.

Centar za odgoj i obrazovanje  Programe prevencije,  Program radno proizvodnih aktivnosti,  Savjetovalište za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom

Gradsko društvo Crvenog križa Velika Gorica  Skrb za najmlađe  Program „Osobni asistent“  Ljetovanje djece iz socijalno ugroženih obitelji  Pučka kuhinja  Pomoć i njega u kući za bolesne, stare i nemoćne osobe  Prijevoz za osobe s invaliditetom  Posudionica ortopedskih pomagala  Savjetovalište za prevenciju ovisnosti Grad Velika Gorica  Pomoć za opremu novorođenčadi  Subvencija troškova smještaja u ustanove predškolskog odgoja  Sufinanciranje troškova prehrane učenika osnovnih škola  Sufinanciranje programa predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu s teškoćama u razvoju  Subvencija troškova prijevoza osoba s tjelesnim invaliditetom  Komunalno opremanje stambenog objekta za HRVI-e Domovinskog rata  Novčana pomoć djeci poginulih branitelja  Prijevoz za roditelje i djecu poginulih branitelja, branitelje i osobe s invaliditetom Udruženje Djeca prva  „Rani odgoj za civilno društvo“ Udruga osoba s invaliditetom Suncokret  Programi namijenjeni osobama s invaliditetom Udruga slijepih Zagreb  Program namijenjen slijepim i slabovidnim osobama KLA A. Šenoa, KLA M. Orešković, KLA B. Lang,  Programi namijenjeni resocijalizaciji bivših ovisnika KLA V. Nazor o alkoholu i njihovih obitelji Udruge proistekle iz Domovinskog rata  Programi namijenjeni hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima Udruga Krila Ljubavi  Terapijsko savjetodavni rad sa djecom i obitelji Udruge koje okupljaju osobe treće životne  Programi namijenjeni umirovljenicima i starijim dobi, Forum 50+ osobama i ITC edukacija starijih osoba zapošljavanjem mladih

U području socijalne skrbi, važno je naglasiti da je Grad Velika Gorica u suradnji sa Povjerenstvom za osobe s invaliditetom osmislio Strategiju izjednačavanja mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom Grada Velike Gorice u razdoblju od 2014. do 2018. godine.

Budući da je prva velikogorička strategija donesena za razdoblje od 2009.-2013. godine Grad Velika Gorica je krajem 2013. Godine donio novi strateški dokument djelovanja za petogodišnje razdoblje od 2014. do 2018. godine koji je nastavak dosadašnjih mjera i aktivnosti, a koji je usklađen s odrednicama nacionalnih i međunarodnih dokumenata, prvenstveno Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. Svrha Strategije izjednačavanja mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom Grada Velike Gorice u razdoblju od 2014. do 2018 godine je unapređivanje, zaštita i osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom i unapređivanje i poštivanje njihova urođenog dostojanstva. Ciljevi II. Velikogoričke strategije su osiguranje potpune integracije osoba s invaliditetom ostvarivanjem integracije u važnim životnim područjima ravnopravnim sudjelovanjem u političkom, javnom i kulturnom životu; u procesu odgoja i obrazovanja; u zapošljavanju, zdravstvu i rehabilitaciji; u socijalnoj zaštiti; u pravnoj zaštiti i zaštiti od nasilja; u istraživanju i razvoju. Funkciju praćenja pojedinih područja djelovanja, koordinaciju i usklađivanje svih djelatnosti na razini Grada Velike Gorice obavljat će Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Velike Gorice sukladno funkciji i djelovanju Povjerenstva za osobe s invaliditetom Vlade Republike Hrvatske. Provođenje II. velikogoričke strategije zahtijeva sustavnu i stalnu koordinaciju mnogobrojnih sudionika, a gradska upravna tijela, ustanove i trgovačka društva u vlasništvu Grada Velike Gorice dužni su provoditi mjere i aktivnosti iz II. velikogoričke strategije radi promicanja prava i unapređivanja položaja osoba s invaliditetom u Gradu Velikoj Gorici i osiguravanja uvjeta za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom.

5.7.2. Zdravstvo Zadaća zdravstvenog sustava je osigurati optimalnu i djelotvornu zdravstvenu skrb te doprinijeti unapređenju zdravlja svakog pojedinca, kao i cijele populacije, kroz mjere očuvanja i unapređenja zdravlja, sprečavanja bolesti te liječenja i rehabilitacije oboljelih. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine br. 150/08., 71/10.,139/10., 22/11., 84/11.,154/11., 12/12. i 70/12.) uređuje načela, mjere, način provođenja te organizaciju zdravstvene zaštite, nositelje društvene skrbi za zdravlje stanovništva, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite te sadržaj, način obavljanja i nadzor nad obav- ljanjem zdravstvene djelatnosti. Dom zdravlja temeljni je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti koji mora osigurati ostvarenje načela sveobuhvatnosti, cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite te načela dostupnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite na svome području.

Glavni nositelji zdravstvene zaštite na području Grada Velike Gorice su:

 Dom zdravlja Zagrebačke županije-Ispostava Velika Gorica;  Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije;  Ljekarne Zagrebačke županije;  Područne ambulante – Pokupsko, Kravarsko, Dubranec, Mraclin, Turopolje, Orle, Črnkovec, Velika Mlaka, Donja Lomnica.

Dom zdravlja u svom sastavu ima obiteljsku (opću) medicinu, stomatološku zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu zaštitu žena, dojenčadi i predškolske djece, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku, patronažnu zdravstvenu zaštitu i zdravstvenu njegu.

Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije obuhvaća Hitnu medicinsku pomoć i sanitetski prijevoz. U novom ustroju mreže Hitne medicinske pomoći predviđeno je 5 timova za područje Grada Velike Gorice koje financira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Grad Velika Gorica dodatno financira još jedan, dodatni tim Hitne medicinske pomoći.

Ljekarne Zagrebačke županije- ustanova koju je osnovala Zagrebačka županija, a koje pružaju opskrbu zagrebačkog prstena lijekovima i medicinskim proizvodima, homeopatskim pripravcima, dječjom hranom, dijetetskim i kozmetičkim proizvodima, te drugim medicinskim pomagalima.

Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09) gradovi i općine obvezni su omogućiti provedbu dezinfekcije, dezinskecije i deratizacije kao opće mjere za sprečavanje i suzbijanje širenja zaraznih bolesti. Tako će i Grad Velika Gorica nastaviti sa provođenjem usluga deratizacije zgrada javne namjene, javnih prometnih odnosno zelenih površina i gradske odvodnje na području Grada Velike Gorice tijekom 2014. godine. Mjere DDD provode se radi uklanjanja rizika od pojave i prijenosa zaraznih bolesti, uklanjanje rizika od pojave raznih vrsta alergija, dermatitisa, upale dišnih putova, crijevnih i želučanih smetnji koje štetnici izazivaju kod ljudi. Mjere se također provode radi osiguravanja zdravstvene ispravnosti hrane, predmeta koji dolaze u dodir s hranom, predmeta opće upotrebe, te sanitarno tehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje i prometa istih.

Zdravlje mladih povezano je sa stilom života i načinom ponašanja. Ozbiljno ga ugrožavaju različiti oblici ovisnosti, rizično seksualno ponašanje te neodgovornost u prometu. S ciljem podizanja svijesti o važnosti odgovornog ponašanja prema sebi i drugima, u Velikoj Gorici se provode ciljane edukacije o različitim temama koje utječu na zdravlje mladih (prevencija maloljetničkih trudnoća, odgovorno seksualno ponašanje, prevencija nasilja u adolescentskim vezama, ovisnosti, prevencija poremećaja prehrane) koje su dio gradskog programa prevencije društveno neprihvatljivih ponašanja djece i mladih Grada Velike Gorice. Dostupnost ustanova, službi i usluga najpovoljnija upravo na velikogoričkom području, što je razumljivo jer se radi o najvećem gradu Zagrebačke županije koji ima najveći broj ustanova, službi i servisa. Međutim, programom djelovanja potrebno je povećati dostupnost onih službi i usluga za čije povećanje postoje realne mogućnosti (klubovi,savjetovališta, udruge i sl.).

S ciljem osiguravanja uvjeta za zaštitu, očuvanje i poboljšanje zdravlja stanovništva, Grad Velika Gorica podržava i financijski podupire rad slijedećih ustanova i udruga na svom području:

 Pulmološko–alergološka ambulanta - S ciljem nastavka rada pulmološke specijalističko- konzilijarne djelatnosti na gradskom području te njene daljnje dostupnosti građanima kojima je potrebna, Grad Velika Gorica će, zajedno sa Zagrebačkom županijom sufinancirati rad pulmološko- alergološke ambulante. Pulmološko-alergološka ambulanta u sastavu je Poliklinike za bolesti dišnog sustava Zagreb, a djeluje pri Domu zdravlja Zagrebačke županije-Ispostava Velika Gorica.  Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije - Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije je zdravstvena ustanova za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti na svom području. Osim poslova koje obavlja sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti provodi i zdravstveni pregled sportaša članova Zajednice športskih udruga Grada Velike Gorice.  Udruga edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županije - Udruga se bavi organizacijom edukacije žena u dobi od 18-69 godina pravilnom i redovnom samopregledu dojki; organiziranjem

mamografskog snimanja za žene od 40-50 godina života prema županijskom programu i prema nacionalnom programu „Mamma“ za žene od 50-69 godina; organizacijom i provedbom denzitometrijskih snimanja za žene od 50-69 godina te održavanjem tribina i radionica.  Udruga „VG Dijabetičar“ -Aktivnosti udruge VG Dijabetičar su organiziranje tečajeva zdravstvenog odgoja, organiziranje predavanja i seminara, provođenje akcija besplatnog mjerenja razine šećera u krvi u svrhu edukacije građana o dijabetesu, a s ciljem prevencije i ranog otkrivanja bolesti. Osim povremenih akcija koje provodi u ustanovama, poduzećima i javnim mjestima udruga svaki petak u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Velika Gorica obavlja besplatno mjerenje razine šećera u krvi za sve zainteresirane građane.

5.8. Vatrogastvo

5.8.1. Javna vatrogasna postrojba Javna vatrogasna postrojba Velika Gorica sukladno Zakonu o vatrogastvu, Zakonu o Jedinicama lokalne samouprave i Zakonu o ustanovama, organizira svoj rad kao javna ustanova jedinice lokalne samouprave za obavljanje vatrogasne djelatnosti. Temeljem Zakona o vatrogastvu (NN br. 106/99) i sukladno odredbama Zakona o ustanovama, gradsko poglavarstvo grada Velika Gorica donijelo je 2000. godine odluku o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe Grada Velike Gorice.

U djelatnosti JVP ubraja se sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama, provođenje posebnih mjera zaštite od požara od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku, provođenje plana i programa teoretske i praktične nastave, suradnja sa Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, Vatrogasnom zajednicom Zagrebačke županije i Vatrogasnom zajednicom grada Velika Gorica; suradnja sa Upravom za zaštitu i spašavanje te promidžbene aktivnosti u cilju podizanja kulture zaštite od požara

Javna vatrogasna postrojba Velika Gorica trenutno ima 45 zaposlenih od čega 43 operativnih vatrogasaca (sa potrebom povećanja), 1 djelatnicu koja obavlja administrativno računovodstvene poslove i 1 spremačicu. Operativni vatrogasci raspoređeni su u 4 smjene s po 10 vatrogasaca u smjeni, koji obavljaju vatrogasno dežurstvo u turnusnom radu 12/24 – 12/48.

Vatrogasni operativni centar (VOC) Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica ima zadaću zaprimanja dojava o događajima i uzbunjivanja dežurne vatrogasne smjene, podizanja vatrogasaca iz pasivnog dežurstva kao i ostalih vatrogasaca JVP, podiže i ostale postrojbe prema potrebi (DVD) te koordinira radom na vatrogasnim intervencijama.

Novom predloženom Procjenom ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Planom zaštite od požara JVP Velika Gorica razvrstana je u vatrogasne postroje „Vrste – 5“, koja je u postupku donošenja, a koja će promijeniti broj i strukturu zaposlenih kao i opremu JVP.

Tablica 56. Opremljenost JVP:

Vrsta Postojeće Prema Planu ZOP-a „vrsta“3, Nedostaje vatrogasnog vozila stanje (čl.13 Pravilnika o minimumu tehničke opremljenosti) Zapovjedno vatrogasno vozilo 1 1 0 Navalno vatrogasno vozilo 2 2 0 Auto cisterna 1 2 1

Vozilo za gašenje vodom i 0 1 1 pjenom kom. Vozilo za gašenje 1 1 0 vodom+pjena+CO2 Tehničko vozilo 1 1 0 Malo tehničko vozilo 1 1 0 Auto-ljestva 1 1 0 Zglobna hidraulička platforma 0 1 1 do 30 m

Javna vatrogasna postrojba svoju djelatnost obavlja u prostorima u vlasništvu grada Velike Gorice ( Vatrogasni dom Zagrebačka 3).

Prosječno JVP Velika Gorica godišnje ima 310 intervencija.

Grafikon 15. Statistika intervencija po godinama je prikazana u tablici:

Broj intervencija po godinama

450 415 398 400 360

350

303 300 286

300 282

260 259 253 250 223 213 213 212 194 188 191 Broj intervencija Broj 200 180 161 159 150 151 151 139 150 129 120 118 111 117 112 113 105 110 108 105 108 95 96 96 84 89 100 80 81 77 66 61 64

36 50 30 32 22 25 24 23 27 27 11 16 13 0 2 0 0 4 0 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 Ukupno intervencija 161 213 180 194 260 188 213 223 286 303 282 360 415 398 300 113 Požari 95 150 96 105 139 108 111 117 151 159 151 112 259 253 96 32 Tehničke interv. 66 61 84 89 110 64 80 81 105 120 108 212 129 118 191 77 Ostale 0 2 0 0 11 16 22 25 30 24 23 36 27 27 13 4

Područje odgovornosti JVP je 328,66 km2 , a područje djelovanja sa susjednim općinama Orle, Kravarski i Pokupsko iznosi ukupno 552 km2 . S obzirom na rastuću potrebu za intervencijama, široko područje djelovanja te druge okolnosti vezane uz poziciju Vatrogasnog doma, raste i potreba za adekvatnim i dugoročnim rješenjem smještaja JVP.

5.8.2. Vatrogasna zajednica Grada Velike Gorice U Vatrogasnu zajednicu Grada Velike Gorice udruženo je 28 dobrovoljnih vatrogasnih društava i JVP. DVD-i djelatnost obavljaju na temelju Zakona o Vatrogastvu. Vatrogasne postrojbe DVD- opremljene su opremom prema Pravilniku o minimalnoj opremljenosti vatrogasnih postrojbi. Objekti u kojima su smješteni DVD-i su u vlasništvu Grada odnosno samih društava.

Tablica 57. Struktura članstva Vatrogasne zajednice Grada Velike Gorice:

Re DVD AKTIVNI PRIČUVNI DJECA MLADEŽ POMAŽUĆI VETERANI d.b ČLANOVI ČLANOVI 6-12 12-16 r. 1. BUŠEVEC 72 12 15 30 42 8 2. BUKOVČAK 27 0 0 2 0 0 3. GRADIĆI 58 6 15 20 77 0 4. KURILOVEC 39 3 16 15 240 4 5. KUČE 72 0 24 19 118 0 6. KOSNICA 36 0 0 3 30 0 7. KOBILIĆ 24 0 0 0 0 0 8. D. LOMNICA 59 51 5 15 280 5 9. LUKAVEC 61 1 7 5 0 5 10. MRACLIN 43 0 28 35 9 0 11. MIĆEVEC 53 15 0 9 77 0 12. NOVO ČIČE 37 3 31 13 54 7 13. RAKITOVEC 50 6 17 0 131 4 14. RIBNICA 58 4 29 37 35 1 15. OKUJE 38 8 0 4 34 4 16. STRMEC B. 52 0 10 33 92 3 17. TUROPOLJE 43 0 25 6 150 1 18. V. GORICA 91 0 0 20 0 14 19. V. MLAKA 20 15 0 0 35 0 20. VUKOVINA 44 0 18 8 157 0 21. STARO ČIČE 49 16 20 10 20 4 22. MARKUŠEVEC 74 0 10 10 35 0 23. CEROVSKI VRH 33 6 2 8 12 0 24. ŠČITARJEVO 49 4 10 13 16 13 25. V. BUNA 46 0 22 27 13 6 26. ŠILJAKOVINA 26 11 19 13 10 1 27. LAZINA ČIČKA 20 29 0 2 20 1 28. ČIČKA POLJANA 26 26 17 9 10 2 Ukupno: 1300 216 330 376 1697 83

Dobrovoljno vatrogastvo na području Grada Velike Gorice ima gotovo 140 godišnju tradiciju, a uz osnovnu djelatnost, DVD-i imaju važan utjecaj na društveni život lokalne zajednice.

6. SWOT ANALIZA SWOT analiza analitički je alat koji se koristi prilikom strateškog planiranja, kako bi se prepoznale snage i slabosti, prilike i prijetnje koje utječu na u ovom smislu, razvoj Grada Velike Gorice. Snage i slabosti unutarnji su elementi koji čine konkurentske prednosti odnosno nedostatke, prilike i prijetnje odnose se na vanjske elemente, izvan kontrole dionika, međutim koji čine kontekst u kojem funkcionira život u Gradu Velikoj Gorici. Cilj SWOT analize je da u konačnici križanjem elemenata izvuku zaključci koji su korišteni za izradu intervencije strateškog plana. Tijekom izrade strategije, održana su tri sastanka sa svakom tematskom radnom skupinom. Uz to, članovi tematskih radnih skupina s koordinatorima su razmijenili veliki broj poruka elektronske pošte. Iz čitavog procesa proizašla je vrlo detaljno razrađena matrica SWOT analize. S obzirom da intenzivan rad prilikom izrade SWOT analize smatramo jakom stranom izrade ovog strateškog plana, međutim zbog preglednosti u tekst strategije uključili smo skraćenu verziju SWOT analize prema tri ključna tematska područja, dok se originalna verzija nalazi u ane ima Strategije. SWOT analiza rađena je za tri tematska područja: gospodarski razvoj, infrastrukturu i društveni razvoj.

Gospodarski razvoj – poduzetništvo, turizam, poljoprivreda

Tematska radna skupina koja je pokrivala sektor gospodarskog razvoja kroz tri radna sastanka i dodatnu komunikaciju elektronskom poštom analizirala je sljedeće ključne elemente okruženja:

SNAGE SLABOSTI  Blizina Zagreba kao velikog emitivnog tržišta  Obrazovanost stanovništa je bolja od nacionalnog prosjeka  Nedovoljna smještajna ponuda i jaka konkurencija u Zagrebu koji ima  Blizina Zračne luke Zagreb daleko bogatiju i raznovrsniju ponudu

 Očuvana tradicija i folklor (specifičnosti na nacionalnoj razini)  Nedovoljna ulaganja u promociju turističkih sadržaja  Specifična drvena arhitektura (tradicionalna gradnja)  Nerazvijena javna turistička infrastruktura  Prirodni resursi – tri rijeke i jezera  Neiskorištene strateške prednosti (blizina Zagreba i Međunarodne

 Poznavanje strateških smjernica razvoja turizma – jasna vizija razvoja TURIZAM zračne luke Zagreb) turizma u Velikoj Gorici  Nedovoljna valorizacija turizma i baštine – slaba percepcija o mogućnostima korištenja turizma i baštine u komercijalne svrhe  Nedovoljan broj stručnih kadrova u turizmu

 Strateška prednost: specifične gospodarske grane vezane uz  Nedostatak velikih proizvodnih poduzeća

zrakoplovstvo – strateška veza s infrastrukturnim resursima  Nesređeni imovinsko pravni odnosi koji usporavaju investicije  Manji prirezi i komunalna naknada u odnosu na Zagreb, uz relativnu  Poslovne zone slabo komunalno opremljene blizinu i dobru prometnu povezanost  Nedovoljno iskorišten geoprometni položaj

 Solidna komunalna infrastruktura INDUSTRIJA  Mali broj projekata u sektoru gospodarstva  Postojanje institucija za razvoj ljudskih resursa u sektoru poduzetništva

 Postojeća proizvodnja zdrave hrane (11 ekoloških proizvođača u 2013)  Usitnjenost posjeda  Obradive površine kvalitetom i površinom omogućavaju razvoj  Manjak sredstava za investiranje u poljoprivrednu proizvodnju poljoprivrede  Zastarjeli način proizvodnje, naglašena sezonalnost  Postojeće mreže proizvođača i djelomično osiguran otkup  Neorganizirano tržište lokalnih poljoprivrednih proizvoda

poljoprivrednih proizvoda  Neujednačena kvaliteta POLJOPRIVREDA

 Povezanost sa zračnim prometom i potrebe koje proizlaze iz  Veliki broj socijalno ugroženog stanovništva – nizak standard negativno povezanosti sa Zračnom lukom Zagreb utječe na razvoj ljudskih resursa  Osigurana kvalitetna praksa namijenjena učenicima i studentima  Nezainteresiranost mladih za nastavak obrazovanja  Aktivne institucije za podršku poduzetnicima  Nedovoljna komunikacija između gospodarstva i obrazovnog sustava

POTENCIJALI (programi nisu adekvatni stvarnim potrebama poslodavaca)  Niska razina informiranosti i znanja o mogućnostima korištenja EU fondova LJUDSKI PRILIKE PRIJETNJE  Razvoj novih oblika turističke ponude vezane uz kulturno naslijeđe i  Turistička infrastruktura do sada nije prepoznata kao razvojni prioritet prirodu  Nedostatak sredstava i prezaduženost  Korištenje jedinstvenih tradicija u turističke svrhe  Administrativne prepreke (vlasništvo, uvjeti zaštite)  Jačanje značaja Zračne luke Zagreb otvara nove mogućnosti u razvoju  Devastacija područja Vukomeričkih gorica pretjeranom izgradnjom kuća turističke ponude za odmor

 Svjetski trendovi porasta potražnje za kulturnim i kongresnim turizmom TURIZAM  Porast potražnje za različitim oblicima ruralne turističke ponude i aktivnog odmora i blizina emitivnih tržišta  Povezivanje inovatora s industrijom i korištenje tehnoloških parkova  Visoki troškovi proizvodnje, porezi i davanja  Izgradnja infrastrukture za korištenje novih tehnologija (električna  Daljnji odljev stručnog kadra vozila) i ulaganje u razvoj poduzetničkih zona kroz korištenje  Loša investicijska klima bespovratnih sredstava  Konkurencija u neposrednoj blizini – poslovna zona Buzin  Poticaji za ulaganje u održivu proizvodnju i energetsku učinkovitost INDUSTRIJA  Samo deklarativna usklađenost sa strategijama više razine i sektorskim  Poticajno okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva strategijama

 Razvoj novih strategija (županijska, sektorske) kao prilika da se razvojni projekti Velike Gorice uvrste u prioritetne projekte na regionalnoj razini  Razvoj i sve veća primjena ICT tehnologija

 Poticanje proizvodnje bazirane na domaćim sortama i pasminama kao  Uvoz jeftinih proizvoda

npr. turopoljska svinja  Loša zaštita domaćeg tržišta  Bespovratna sredstva iz fondova za ruralni razvoj za ulaganje u  Negativan utjecaj zračne luke u smislu zagađenja poljoprivrednu proizvodnju i preradu  Ekološki incidenti uzrokovani pretjeranom eksploatacijom prirodnih  Potencijali za razvoj ekološke poljoprivrede i pravila EU oko važnosti dobara ulaganja u ekološku poljoprivredu  Migracija ljudi iz ruralnih dijelova u grad

 osnivanje i financijska neovisnost Lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) kao  Ograničenja pri korištenju fondova EU za ruralni razvoj – nejasno POLJOPRIVREDA platforme razvoja ruralnih područja definirana granica urbanog i ruralnog prostora  Povezivanje sa seoskim turizmom (agro-turizam)  Veliki potencijal inženjerskog kadra u struci zračnog prometa

 Otvoreno tržište EU  Nemotiviranost za strukovno obrazovanje  Potreba za regionalnim centrom za servisiranje protupožarnih  Nerazvijena svijest o potrebi cjeloživotnog učenja zrakoplova  Aktivne mjere za zapošljavanje, podrška samozapošljavanju  Poticanje cjeloživotnog učenja kroz Europski socijalni fond  Izrada i primjena nove strategija Razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke županije

 Iskorištavanje potencijala intermodalnog sustava Zračne luke Zagreb LJUDSKI POTENCIJALI

Temeljna infrastruktura - U kontekstu temeljne infrastrukture, tematska radna skupina je obuhvatila područja komunalne, prometne i poslovne te okolišne infrastrukture.

SNAGE SLABOSTI  Dobra opremljenost komunalnom infrastrukturom unutar urbanog  Disperzirana naselja i velika ukupna duljina komunalne infrastrukture koju treba područja izgraditi

 Izuzetno kvalitetni vodni resursi - vodocrpilišta (900 l/s) i  Nedovoljna infrastrukturna izgrađenost vodovodne opskrbe, odvodnje i vodonosni slojevi (5 zdenaca kapaciteta 27 000 000 m3) plinoopskrbe u ruralnim naseljima,  Rasprostranjenost vodoopskrbne mreže  Visoki gubici u sustavu vodoopskrbe  Izuzetna kakvoća voda u bakteriološko-kemijskom smislu  Visoki troškovi grijanja  Jedno od najbolje uređenih odlagališta otpada (Mraclinska  Dotrajalost postrojenja i razvoda uzrokuje nisku energetsku efikasnost Dubrava) (kotlovnice u sustavu grijanja) u toplinskom sustavu  Osiguran prostor za veliko reciklažno dvorište i centar za  Prostorna neuređenost novog dijela Velike Gorice u vidu zelenih javnih površina gospodarenje otpadom u Mraclinu  Nepostojanje centralnog gradskog trga i loš identitet centra grada  Dobro organizirane gradske tvrtke za čistoću i komunalne  loša riješena infrastruktura za obranu od poplava djelatnosti  Nepouzdana elektrodistribucijska mreža u ruralnim dijelovima Velike Gorice

 Educiranost osoblja u komunalnim djelatnostima  Preklapanje zona za stanovanje sa zonama za infrastrukturu i Zračnom lukom KOMUNALNAINFRASTRUKTURA  Akcijski plan za održivo gospodarenje energijom grada Velike Zagreb Gorice

 Područje velike bioraznolikosti i kulturne baštine  Nedovoljno ulaganje u obnovljive izvore energije

 Nezagađenost tla i okoliša  Dotrajalost sustava pročišćavanja voda  Nepostojanje teške industrije  Neosviještenost građana u vezi sortiranja otpada  NATURA 2000 područje (Odransko polje), značajni krajobraz  Premalo energetski učinkovitih objekata (zbog neinformiranosti i viših cijena) (Vukomeričke gorice, Turopoljski lug...)  Ne postoji registar onečišćivača niti registar sabirnih jama

 Strateško određenje prema energetskoj neovisnosti regije OKOLIŠNA  Zagađenje bukom od zračne luke

INFRASTRUKTURA  Nedovoljan utjecaj organizacija za zaštitu prirode i okoliša

 Zračna luka Zagreb – glavna zračna luka u Republici Hrvatskoj i  Ograničavajući prostor za širenje starog putničkog terminala matična baza domaćih zračnih prijevoznika  Nemogućnost gradnje nove uzletno sletne staze zbog okolnih naselja  Kontinuirani zračni promet, bez značajnije sezonalnosti  Nedovoljna povezanost cestama te nepostojanje željezničke povezanosti na  Prihvati i otprema svih tipova zrakoplova relaciji ZG-ZLZ i VG-ZLZ  Prostorni preduvjeti zahvaljujući dovoljnom i pristupačnom  Loša prometna povezanost ZTC-a s VG (nema javnog prijevoza)

prostoru izgradnje infrastrukturnih i građevinskih objekata  Neiskorištenost željeznice (postaja nije u centru grada) i slaba povezanost  Dobra prometna povezanost (željeznica, autocesta, zračna luka, gradskih linija i željeznice rijeka Sava)  Loše stanje pojedinih lokalnih prometnica  Dobro organiziran javni prijevoz na liniji Zagreb –Velika Gorica  Premalo pješačkih i biciklističkih staza posebno u prostoru ruralnog gradskog  Gradsko područje kvalitetno planski izgrađeno prstena  Djelomično uređene biciklističke staze u urbanom središtu i u • Neriješeni imovinsko-pravni odnosi (za nerazvrstane ceste) smjeru Zagreba • Nedovoljno kvalitetno riješena protočnost prometnica u pojedinim dijelovima  Postojeći heliodrom i uzletno sletna staza u sklopu Zrakoplovno • Velika ovisnost o prijevozniku na glavnoj dionici tehničkog centra d.d. • Nedovoljno javnih parkirališta

 Nedostatak kvalitetno riješenih skladišnih prostora za razvoj cargo prometa I I POSLOVNAINFRASTRUKTURA TRANSPORTNA/PROMETNA INFRASTRUKTURA PRILIKE PRIJETNJE  Zakonska rješenja otvaraju mogućnost komunalnom poduzeću  Otvaranje prostora građevinskim poduzetnicima bez usklađenosti vizije postati nositelj vodnih usluga u Zagrebačkoj županiji projekata

 Mogućnost korištenja sredstava EU fondova za opremanje centra  Odredbe Zakona o tržištu toplinske energije omogućavaju obavljanje energetskih za gospodarenje otpadom i reciklažnog dvorišta i rješavanje i ostalih djelatnosti subjektima bez dovoljno resursa (mogućnost smanjenja zbrinjavanja mulja sa pročistača kvalitete isporuke toplinske energije)  Sufinanciranje cijene priključaka na vodovodnu mrežu  Formiranje uslužnih zona  Korištenje magistralnog voda plinske mreže  Nedovoljna pripremljenost za korištenje EU fondova  Novi zakon o tržištu toplinske energije kroz realnu prodajnu cijenu  Često mijenjanje zakonske regulative i neusklađenost pravnih propisa omogućit će veća ulaganja u toplinski sustav, a samim time veću  Nedostatak podrške od strane državnih institucija i loša koordiniranost gradskih i energetsku efikasnost te zadovoljstvo krajnjeg kupca državnih institucija  Korištenjem sredstava EU fondova proširiti i bolje opremiti  Neusklađenost sa ostalim strateškim planovima na lokalnoj i državnoj razini poduzetničke zone  Nerješavanje važnih energetskih (i sl. komunalnih) problema zbog slabog i  Mogućnost udruživanja sa susjednim županijama na većim kasnog uključivanja zainteresirane javnosti ovisno o Ministarstvu, ali i gradskoj projektima (kao npr. vodeni plovni putovi) KOMUNALNAINFRASTRUKTURA upravi i investitoru  Priljev sredstava od legalizacije zgrada za unaprjeđenje stanja u prostoru

 Rastuća svijest o zaštiti okoliša i prirode kao i svijest o važnosti  Zaustavljanje slivnog toka rijeke Odre zdravog načina života, kretanja  Zagađenje poljoprivrednog zemljišta uslijed prevelike eksploatacije  Korištenje domaćih izvora financiranja (FZOEU, Ministarstva)  Opasnost od buke koju generiraju vozila na Autocesti Zagreb-Sisak i ostalim  Mogućnost korištenja bespovratnih sredstava EU za rješavanje frekventnim prometnicama pitanja zaštite okoliša i okolišnu infrastrukturu  Odroni obala jezera Čiče radi prekomjernih iskopa  Atraktivnost vodnog turizma (umjetna jezera i 3 rijeke)  Nejasna energetska politika RH (ograničenje poticaja u solarne elektrane) kvote  Tranzicija ka održivom razvoju zajednice ima potporu u javnosti  Smanjenje zelenih površina u Gradu uslijed „betonizacije“  Trend sve većeg korištenja energije Sunca i biomase (male komunalne energane) s kvalitetnijom tehnologijom i eventualnim

poticajima i subvencijama OKOLIŠNAINFRASTRUKTURA  Stroža primjena Zakona o zaštiti okoliša  Studija prometnog razvitka kao osnova za razvoj lokalne prometne  Mogućnost gubitka statusa čvorišta za Zračnu luku Zagreb zbog jačanja

infrastrukture konkurencije te sklapanja partnerskih odnosa konkurentnih zračnih

 Mogućnost željezničkog povezivanja sa Gradom prijevoznika  Poboljšane mogućnosti korištenja električne energije u gradskom  Blizina 10 zračnih luka kojima je zabilježen porast prometa i moguće je prijevozu povećanje troškova za održavanje konkurentnosti  Dolaskom koncesionara i nove poslovne strategije postoji  Eventualnom izgradnjom novih cesta i koridora došlo bi do smanjenja i mogućnost stvaranja regionalnog putničkog i robnog čvorišta fragmentacije staništa, a samim time i gubitkom odnosno smanjenjem Zračne luke Zagreb) bioraznolikosti ovog područja • širenje Airport City i Cargo City sustava na postojeći novi putnički  Prenapučenjem gospodarskih zona višestruko bi se povećao promet kao i terminal čime bi se za Veliku Goricu i Zagreb stvorila prilika za količina ispušnih plinova koji sadrže teške metale

korištenje intermodalnog poslovnog središta  Zastarjelost prostornog plana uređenja Grada Velika Gorica TRANSPORTNA/PROMETNA I  Tendencija regionalnog razvoja u zračnoj povezanosti s ostatkom POSLOVNAINFRASTRUKTURA  Gradnja objekata u blizini uzletno sletne staze bez odobrenja Zrakoplovnog RH i EU tehničkog centra  Gradnja kontejnerskog terminala u blizini zračne luke

Društveni razvoj i ljudski potencijali – tematska radna skupina je analizirala okruženje u kojem djeluje društveni razvoj grada Velike Gorice. Područje društvenog razvoja obuhvatilo je sektore odgoja i obrazovanja, kulture, sporta, civilnog društva, socijalne skrbi i zdravstva

SNAGE SLABOSTI  Bogata kulturna baština  Nedostatak manifestacija od nacionalnog značaja  Veliki broj građana uključen u kulturno umjetnički amaterizam  Nedostatak kvalitetnog prostora za održavanje sadržaja u kulturi (knjižnica,  Dobra organizacija, stručnost i umreženost ustanova koje pokrivaju muzej, koncertna dvorana)

kulturnu djelatnost  Prevelika orijentiranost na amaterizam i tradicijsku kulturu

 Kvalitetna suradnja svih dionika u provođenju programa zaštite kulturne  Nedostatak koordinacije programa u kulturi baštine  Loša povezanosti s gradom Velikom Goricom smanjuje mogućnosti korištenja  Organizirani i javni sustav vrednovanja programa u kulturi kulturnih sadržaja za stanovništvo iz ruralnih dijelova  Veliki broj aktivnih korisnika pojedinih institucija u kulturi KULTURA  Velika orijentiranost mladih na rad i aktivnosti u Zagrebu  Nedovoljno istraženi kulturni resursi i potencijali – izostanak strateškog planiranja u kulturi  Nedostatna marketinška pokrivenost sadržaja u kulturi

 Velika Gorica je prepoznata kao grad prijatelj djece i status prati  Manjak kapaciteta ustanova za predškolski odgoj (manjak raspoloživih mjesta

konkretnim mjerama u vrtićima)  Postojanje i primjena Programa djelovanja za djecu i mlade te Program  Nedovoljan broj izvannastavnih sadržaja za mlade prevencije društveno neprihvatljivih ponašanja kod mladih  Nedovoljno razvijen sustav stipendiranja mladih  Zadovoljavajući broj osnovnih i srednjih škola (infrastruktura, programi,  Nedakvatan prostor za Centar za djecu, mlade i obitelj

ljudski kapaciteti)  Nema jedinstvene, sveobuhvatne usluge za mlade (one-stop-shop) OBRAZOVANJE  Postojanje Centra za djecu, mlade i obitelj  Loše razvijen program cjeloživotnog i neformalnog obrazovanja  Aktivna participacija djece kroz dječje gradsko vijeće grada VG  Nedostatak infrastrukture za programe Umjetničke škole  Postojeće aktivnosti i programi u sklopu Veleučilišta Velika Gorica ODGOJ I  Nedostatak infrastrukture za studentsku prehranu

 Iskustvo udruga u planiranju i provođenju programa za mlade  Nedostatna sportska infrastruktura (trenažna, natjecateljska, rekreativna)  Veliki broj aktivnih udruga u gradu i u okolnim ruralnim područjima  Unatoč velikom broju udruga civilni sektor je nerazvijen i nedovoljno aktivan

 Grad podržava djelovanje civilnog sektora (mali broj profesionalnih udruga)  Udruge aktivne u pružanju socijalnih usluga  Ustanove/udruge nemaju dovoljno vlastitih kapaciteta za samofinanciranje  Tradicija, velika baza i ljudski potencijali u sustavu dobrovoljnog  Nerazvijen sustav volontiranja vatrogastva  Nedostaje aktivizam kod udruga mladih i za mlade  Veliki broj registriranih sportskih klubova i veliki broj aktivnih sportaša -  Nejasni kriteriji vrednovanja rada i dodjele sredstava za udruge amatera  Savjet mladih nema dovoljno aktivnu ulogu u donošenju odluka o mladima

 Niska razina svijesti o mjestu i ulozi civilnog društva CIVILNO CIVILNO DRUŠTVO  Nepostojanje akata niže razine o provedbi Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva

  Senzibilitet građana i Grada prema potrebama osoba s invaliditetom Manjak radnih mjesta prilagođenih osobama s invaliditetom  Kvalitetna međugeneracijska solidarnost  Premali kapacitet ambulante, nedostatak poliklinike  Aktivna provedba Županijskih planova socijalnih usluga  Izostanak centra ili službe koja bi pružala sveobuhvatnu pomoć braniteljima  Strateški planirano i akcijskim planom konkretizirano izjednačavanje  Nedostatak kvalitetnih prostora i sadržaja namijenjenih osobama starije mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom životne dobi (dnevni boravci)  Nema organizirane pomoći žrtvama obiteljskog nasilja i općenito nedostatak prostora za rad prema obvezama koje proizlaze iz Obiteljskog zakona  Nesocijaliziranost Roma i rano napuštanje osnovne škole  Neprilagođenost infrastrukture starim osobama i osobama s invaliditetom  Nema sustavnog istraživanja potreba osoba starije životne dobi.

 Nedostatak stručnih timova za podršku djeci s poteškoćama u razvoju SOCIJALNASKRB I ZDRAVSTVO

PRILIKE PRIJETNJE  Blizina Zagreba pruža mogućnosti razmjene i suradnje na kulturnom  Složeni uvjeti financiranja iz EU fondova planu • Zbog loše gospodarske situacije i mjera štednje, kultura pada na listi  Uređenje ili prenamjena postojećih prostora u gradu u svrhu razvoja prioritetnih ulaganja kulturnih sadržaja

 Korištenje EU fondova i drugih alternativnih izvora financiranja KULTURA  Usklađivanje s nacionalnom i regionalnim strategijama razvoja kulture

 Razvoj posebnih strateških planova za djecu i trend sve većeg uključivanja  Pad broja učenika u osnovnim školama djece i mladih u donošenje odluka  Nejednaki položaj privatnih i državnih visokih škola i učilišta te nejednakost  Djelovanje Lokalnog partnerstva za zapošljavanje i provedba nove studenata u privatnim i državnim učilištima županijske strategije razvoja ljudskih potencijala  Odlazak mladih školovanih kadrova  Mogućnosti financiranja razvoja kurikuluma i jačanja kapaciteta ustanova  Nepostojanje stimulativnih mjera kojim bi se zaposlenike u obrazovanju za obrazovanje odraslih OBRAZOVANJE potaklo na pronalaženje dodatnih izvora financiranja projekata ili programa  Politika obrazovanja potiče jednosmjenski rad i generalno povećanje kvalitete nastavnog procesa ODGOJ I

 Aktivnije uključenje stručnjaka u društveni život  Kriza vrijednosti  Jačanje valorizacije volonterskog rada  Nedostatak kontinuiteta financiranja rada OCD-a  Razvoj socijalnog poduzetništva u smislu jačanja samofinanciranja udruga  Slaba educiranost o poduzetničkim mogućnostima  Veća razina uključivanja građana u ključne gradske projekte (javna  Niska razina samoodrživosti organizacija civilnog društva savjetovanja, tribine, mogućnosti vlasničkog sudjelovanja)  Sport i rekreacija postaju sve skuplji i nisu dostupni svima zbog pada  Korištenje ciljeva iz Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja standarda

za razvoj civilnog društva  Nejasni kriteriji valorizacije amaterskog profesionalnog ili rekreativnog i CIVILNO CIVILNO DRUŠTVO  Trend zdravog življenja natjecateljskog sporta  Vrednovanje volonterskog rada u pomoći starijim i nemoćnim osobama  Osiromašivanje i povećavanje socijalne isključenosti osoba s invaliditetom  Korištenje sredstava iz EU fonova zbog lošeg položaja na tržištu rada  Maksimalno korištenje strategije namijenjene OSI  Braniteljska populacija stari i sve više dolazi do izražaja potrebe za

 Rast socijalne osjetljivosti (društveno odgovornog ponašanja) poslovnog SKRB I intenzivnijim liječenjem i pojačanom skrbi sektora  Povećani zahtjevi za zdravstvenom zaštitom i skrbi zbog starenja stanovništva  Jačanje uloge civilnog društva u pružanju socijalnih usluga  Nepovoljniji uvjeti financiranja sustava socijalne skrbi uslijed zakonskih  Daljnji razvoj deinstitucionalizacije i decentralizacije ZDRAVSTVO promjena SOCIJALNA  Predrasude o mogućnostima starijih osoba

7. VIZIJA RAZVOJA GRADA VELIKE GORICE I ODNOS SA STRATEŠKIM CILJEVIMA

Grafikon 16. Prikaz odnosa vizije grada Velike Gorice i strateških ciljeva

Vizija razvoja grada u 2020. godini Veliku Goricu prepoznaje kao mjesto ugodnog i zdravog življenja, modernu i razvijenu sredina koja maksimalno koristi sve prednosti izvanrednog prometnog položaja. Prvi element vizije izravno je povezan sa dva strateška cilja. Za zdravi život građana važno je zdravo okruženje, a strateško opredjeljenje da Velika Gorica bude središte eko-regije ide u prilog orijentaciji na održivi razvoj. Ugodan život uključuje sve segmente pozitvnog društvenog rasta i razvoja, što je treći strateški cilj naveden u Strategiji. Da bi Velika Gorica bila razvijena sredina u 2020. godini, potrebno je konstantno jačati gospodarski sektor imajući pri tom u vidu izuzetan prometni položaj, tj. koristeći maksimalno strateške prednosti blizine važnih prometnih pravaca, Grada Zagreba i blizine Zračne luke Zagreb.

Viziji je pridodan i jedan horizontalni cilj. Radi se o primjeni informacijsko – komunikacijskih tehnologija u svim sferama društvenog života, bez koje je bilo kakvo spominjaje razvoja u kontekstu razdoblja 2014.- 2020. nemoguće.

Prilikom izrade intervencije, a na temelju podataka i zaključaka SWOT analize, velika je važnost dana djeci i mladima te razvoju ruralnog prstena. Ova dva elementa će biti izdvojeni kao posebni horizontalni prioriteti, što znači da će se uključivanje rada s djecom i mladima odnosno investicije u ruralni dio grada Velike Gorice posebno valorizirati prilikom prioritizacije projekata.

Struktura odnosa između vizije, strateških ciljeva i prioriteta dana je u sljedećoj ilustraciji:

Tablica 58: Odnos vizije, ciljeva i prioriteta

grad Velika Gorica je mjesto ugodnog i zdravog življenja, moderna i razvijena VIZIJA sredina koja maksimalno koristi prednosti svog prometnog položaja Razvijeno Velika Gorica - središte Eko - Osiguran pozitivan društveni gospodarstvo regije rast i razvoj CILJEVI determinirano prostorom 1.1. Jačanje 2.1. Unaprjeđenje 3.1. Kvalitetan odgojno- konkurentnosti energetske učinkovitosti obrazovni sustav dostupan malog i srednjeg 2.2. Uveden sustav cjelovitog svim građanima VG poduzetništva i gospodarenja otpadom na 3.2. Učinkovit sustav razvoj poticajnog području Grada Velike socijalnih usluga poduzetničkog Gorice 3.3. Unaprjeđenje kulturne okruženja 2.3. Izgrađen suvremeni ponude u Gradu Velika 1.2. Razvoj održivog sustav vodoopskrbe i Gorica turizma temeljenog odvodnje Grada Velike 3.4. Kvaliteta života i zdravlje na tradiciji i Gorice i susjednih općina stanovnika PRIORITETI kulturnoj baštini Orle, Kravarsko i Pokupsko 3.5. Povećanje kvalitete 1.3. Jačanje 2.4. Povećana razina zaštite života u ruralnom gradskom konkurentnosti prirode i okoliša i poticanje prstenu poljoprivredne ekonomije niskog ugljika proizvodnje 2.5. Razvoj prometne infrastrukture i iskorištavanje prometnog položaja u svrhu razvoja gospodarstva

8. INTERVENCIJA STRATEGIJE

Strateški cilj 1 – Gospodarstvo determinirano prostorom Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.1. Jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva i razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja Mjera 1.1.1. Jačanje ljudskih potencijala u svrhu razvoja poduzetništva Svrha Važnost mjere je u jačanju ljudskih potencijala u i za poduzetništvo na području Velike Gorice. Mjera je jednako usmjerena na jačanje kapaciteta potpornih institucija i udruženja poslodavaca, kao i na jačanje kapaciteta zaposlenika poduzeća radi postizanja konkurentske prednosti koja utječe na djelotvornost rada te bolje usklađenosti obrazovnog ustava s potrebama tržišta rada Aktivnosti/projekti 1.1.1.1. Jačanja kapaciteta za pripremu i provedbu razvojnih projekata iz gospodarskog sektora namijenjenih privlačenju sredstava iz dostupnih fondova (EU i drugi) 1.1.1.2. Konkretnije povezivanje programa Veleučilišta u Velikoj Gorici sa Zračnom lukom Zagreb, Zrakoplovno tehničkim centrom i aviokompanijama i ostalim predstavnicima gospodarskog sektora

1.1.1.3. Razvoj ljudskih potencijala u smislu usklađivanja s potrebama tržišta rada (dokvalifikacije, osposobljavanje itd…) 1.1.1.4. Usklađivanje srednjeg i visokog obrazovanja s potrebama gospodarstva 1.1.1.5. Podizanje razine kvalitete stručnog osposobljavanja i usavršavanja u upravljanju poduzećima i poznavanju domaćeg i EU tržišta 1.1.1.6. Poticana stanogradnja kao preduvjet za ostanak ili doseljavanje mlade, visokoobrazovane radne snage Nositelji Grad Velika Gorica, VG Poduzetnički centar, Udruženje obrtnika Velike Gorice, Velečilište Velika Gorica, Zračna luka Zagreb, Zrakoplovno tehnički centar, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica Pokazatelji Broj organiziranih edukacija namijenjenih poduzetnicima Broj osoba koje su stekle potvrdu o stručnoj osposobljenosti Broj osoba koje su sudjelovale u osposobljavanju Broj ostvarenih suradnji između obrazovnog sektora i poduzeća Broj novih programa formalnog i neformalnog obrazovanja Broj stanova izgrađenih kroz poticanu stanogradnju Iskorištenost stanova iizgrađenih kroz poticanu stanogradnju Broj provedenih projekata namijenjenih usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.1. Jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva i razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja Mjera 1.1.2. Razvoj poslovne infrastrukture i aktivna uloga poduzetničkih potpornih institucija Svrha Kroz mjeru 1.1.2. razvijat će se javna poslovna infrastruktura: poduzetničke zone, poduzetničke potporne institucije i razvojno-istraživačka infrastruktura kako bi se potaknuo rast malih i srednjih poduzeća i osigurali uvjeti za privlačenje ulaganja Aktivnosti/projekti 1.1.2.1. Razvoj VG Poduzetničkog inkubatora 1.1.2.2. Ulaganje u razvoj poduzetničkih potpornih institucija i poslovnih zona s ciljem privlačenja novih investitora 1.1.2.3. Uspostava koordinacije za podršku investitorima (informacije, rješavanje dozvola itd.) 1.1.2.4. Poticanja investicija u industrijama koje nemaju štetan utjecaj na okoliš (čista proizvodnja) i industrija visokih tehnologija 1.1.2.5. Posebne mjere poticanja izvoznih aktivnosti Nositelji Grad Velika Gorica, VG Poduzetnički centar Pokazatelji Broj korisnika VG Poduzetničkog inkubatora Broj novostvorenih radnih mjesta kroz ulaganje u poslovnu infrastrukturu Broj novootvorenih poduzeća Broj komercijaliziranih inovacija Popunjenost poslovnih zona Broj i ukupna vrijednost realiziranih projekata izgradnje poslovne infrastrukture Rast zadovoljstva MSP pruženim savjetodavnim uslugama Rast broja MSP koji primaju pomoć potpornih institucija

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.1. Jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva i razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja Mjera 1.1.3. Razvoj poduzetničke kulture, kompetencija i poticanje komercijalizacije novih inovativnih poduzetničkih ideja Svrha Kroz mjeru će se podići razina poduzetničkih kompetencija i potaknuti razvoj poduzetničke kulture u društvu. Uvođenjem formalnih i neformalnih programa učenja za poduzetništvo razvit će se pozitivni odnos prema cjeloživotnom učenju radi rasta i razvoja poduzetništva te povećanja stope samozapošljavanja i zapošljavanja Aktivnosti/projekti 1.1.3.1. Unaprijediti promociju poduzetništva putem organizacije poduzetničkog sajma s infrastrukturom i popratnim sadržajima 1.1.3.2. Uvođenje učenja o poduzetništvu u sve razine formalnog i neformalnog obrazovanja 1.1.3.3. Podrška djelovanju inovatora (sajmovi, promidžba, inicijative, male mjere ulaganja, povezivanje s investitorima) 1.1.3.4. Osigurati prijenos znanja između uspješnih poduzetnika i poduzetnika početnika Nositelji Grad velika Gorica, odgojno-obrazovne ustanove, VG Poduzetnički centar, POU Velika Gorica, Udruženje obrtnika Velike Gorice, Veleučilište Velika Gorica, udruga inovatora Pokazatelji Broj sajmova i broj sudionika (popunjenost) Broj posjetitelja sajmova Broj institucija i ustanova koje su uvele fomalno ili neformalno učenje o poduzetništvu Broj inovatora Broj kampanja vezanih uz promicanje obrazovanja i osposobljavanja poduzetnika te promicanja poduzetničke kulture

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.2. Razvoj održivog turizma temeljenog na tradiciji i kulturnoj baštini Mjera 1.2.1. Zaštita i turistička valorizacija kulturno povijesne baštine Svrha Svrha mjere je obnoviti, zaštititi i turistički valorizirati veliki broj objekata povijesne i kulturne baštine uz posebnu specifičnost objekata tradicionalne drvene gradnje. Osim povećanja broja turističkih dolazaka, naglasak je na izgradnji identiteta i prepoznatljivosti Grada Velike Gorice. Aktivnosti/projekti 1.2.1.1. Dodatno uređenje arheološkog nalazišta Andautonija 1.2.1.2. Obnova i revitalizacija starog grada Lukavca 1.2.1.3. Obnova i revitalizacija kurije Alapić u Vukovini 1.2.1.4. Obnova i revitalizacija kurije Josipović u Kurilovcu 1.2.1.5. Obnova, revitalizacija i zaštita tradicionalne drvene gradnje kao kulturnog dobra 1.2.1.6. Obnova starih drvenih mostova 1.2.1.7. Muzej vatrogastva Nositelji Grad Velika Gorica, Muzej Turopolja, Arheološki muzej u Zagrebu, organizacije civilnog društva, JVP Velike Gorice, Turistička zajednica Grada Velike Gorice Pokazatelji Broj posjetitelja na lokacijama Broj noćenja Broj organiziranih manifestacija vezanih uz promicanje tradicije i kulturne baštine

Broj obnovljenih objekata tradicionalne drvene gradnje Broj posjetitelja Muzeja vatrogastva

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.2. Razvoj održivog turizma temeljenog na tradiciji i kulturnoj baštini Mjera 1.2.2. Razvoj javne turističke infrastrukture za rekreacijske aktivnosti na otvorenom s popratnim sadržajima Svrha Svrha mjere je unaprijediti javnu turističku infrastrukturu zbog privlačenja posjetitelja iz bliskih emitivnih tržišta te poboljšati uvjete za sport i rekreaciju lokalnom stanovništvu. Ova je svrha relevantna atributima pozicioniranja grada navedenim u Strategiji turističkog razvoja grada Velike Gorice („Moderna, dobro organizirana, turistički uređena i opremljena destinacija“ i „Područje pogodno za odmor i relaksaciju kao i posjet kulturnim atrakcijama“) Aktivnosti/projekti 1.2.2.1. Uređenje toka i revitalizacija rijeke Odre 1.2.2.2. Razvoj biciklističkih i pješačkih staza u svrhu razvoja turističke ponude (uključuje više pojedinačnih prijedloga iz baze projekata) 1.2.2.3. Centar za posjetitelje Grada Velike Gorice (TZ) 1.2.2.4. Uređenje jezera Čiče (športsko-rekreacijski centar) 1.2.2.5. Uređenje jezera Ježevo 1.2.2.6. Uređenje planinarskog doma na Lakovici 1.2.2.7. Pješačke staze Vukomeričke gorice 1.2.2.8. Turistifikacija Turopoljskog luga s pojedinačnim projektima etno dvorišta, eko-parka i očuvanje šume Turopoljski lug

Nositelji Grad Velika Gorica, Muzej Turopolja, organizacije civilnog društva, Turistička zajednica Grada Velike Gorice Pokazatelji Broj kilometara novouređenih pješačkih i biciklističkih staza s pratećom infrastrukturom Broj projekata ostvarenih sa svrhom unaprijeđenja javne turističke infrastrukture Iznos ulaganja u poboljšanje javne turističke infrastrukture Pokrenunt centar za posjetitelje Grada Velike Gorice Broj ukupnih posjeta Broj ostvarenih noćenja

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.2. Razvoj održivog turizma temeljenog na tradiciji i kulturnoj baštini Mjera 1.2.3. Razvoj turističke ponude povezane s MZLZ d.d., ZLZ d.o.o. i ZTC Svrha Međunarodna zračna luka Zagreb glavni je generator turističke potražnje na području Grada velike Gorice. Cilj ove mjere je iskoristiti činjenicu da godišnje i preko dva milijuna posjetitelja prođe kroz Zračnu luku Zagreb, te da se u prosjeku strani gosti borave 1,6, a domaći turisti 1,9 dana na području obuhvata. Zračna luka Zagreb i Zrakoplovno tehnički centar istovremeno predstavljaju i i izvor potražnje za lokalitete u Velikoj Gorici Aktivnosti/projekti 1.2.3.1. Muzej zrakoplovstva 1.2.3.2. Unaprijeđenje turističke ponude kroz razvoj sportskog zrakoplovstva/panoramska letenja Nositelji Međunarodna zračna lika Zagreb, Zračna luka Zagreb, Zrakoplovno tehnički

centar, Turistička zajednica Grada Velike Gorice, turističke agencije Pokazatelji Broj novih turističkih proizvoda vezanih uz navedene resurse Broj noćenja i prosječna dužina zadržavanja korisnika Zračne luke Zagreb, Broj posjetitelja turističkih sadržaja u ZTC-u i ZLZ-u

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.2. Razvoj održivog turizma temeljenog na tradiciji i kulturnoj baštini Mjera 1.2.4. Razvoj ruralnog turizma u svrhu privlačenja gostiju iz bliskih velikih emitivnih tržišta Svrha Blizina Grada Zagreba kao primarnog emitivnog tržišta prepoznata je kao velika prilika u kontekstu razvoja turističke ponude Grada Velike Gorice. Ovom mjerom će se doprinijeti ostvarenju elementa vizije nevedenog u Strategiji turističkog razvoja Grada Velike Gorice „Privlačno izletište Zagrepčana i ishodište za obilazak Turopolja i Pokuplja“. Aktivnosti/projekti 1.2.4.1. Poticanje osnivanja i razvoja malih uslužnih gospodarstava (usluga prehrane i noćenja) 1.2.4.2. Tematizacija eno-gastronomske ponude bazirane na zdravim domaćim namirnicama i tradiciji Nositelji Grad Velika Gorica, Turistička zajednica Grada Velike Gorice, gospodarski subjekti, organizacije civilnog drštva, turističke agencije Pokazatelji Broj novih turističkih proizvoda vezanih uz navedene resurse Broj novootvorenih OPG-a, obrta i trgovačkih društva registriranih za djelatnosti u turizmu Broj posjetitelja turističkih sadržaja Povećanje prihoda od turističkih djelatnosti

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.2. Razvoj održivog turizma temeljenog na tradiciji i kulturnoj baštini Mjera 1.2.5. Razvoj prepoznatljivosti i identiteta Grada Velike Gorice Svrha Kroz mjeru 1.2.5. doprinijet će se razvoju prepoznatljivosti grada Velike Gorice na nacionalnoj i međunarodnoj razini kroz izgradnju identiteta grada i prepoznavanje elemenata na kojima će se graditi turistički brend grada Aktivnosti/projekti 1.2.5.1. Promocija i razvoj projekata vezanih uz posebnosti - turopoljske svinje, podgutnice, banderija 1.2.5.2. Razvoj manifestacija od nacionalnog značaja 1.2.5.3. Korištenje „Eko-regije“ kao prepoznatljivog znaka kvalitete 1.2.5.4. Brendiranje destinacije 1.2.5.5. Izrada destinacijskih promocijskih materijala Nositelji Turistička zajednica Grada Velike Gorice, organizacije civilnog društva, Muzej Turopolja, turističke agencije, Grad Velika Gorica, POU Velika Gorica Pokazatelji Broj razvijenih promotivnih materijala Broj održanih manifestacija od nacionalnog značaja Broj posjetitelja manifestacijama Provedeno brendiranje

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.3. Jačanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje Mjera 1.3.1. Unaprijeđenje znanja i informiranosti u području razvoja poljoprivrede Svrha Svrha je kroz mjeru 1.3.1. unaprijediti razino informiranosti i znanja poljoprivrednih proizvođača o svim potrebnim temama važnim za konkurentno i održivo poslovanje Aktivnosti/projekti 1.3.1.1. Ulaganje u edukaciju poljoprivrednih proizvođača 1.3.1.2. Razvoj formalnih i neformalnih programa osposobljavanja za zanimanja u poljoprivredi 1.3.1.3. Poboljšana suradnja istraživačkog sektora, savjetodavne službe i korisnika Nositelji Grad Velika Gorica, potporne institucije, savjetodavna služba i poljoprivredna komora, LAG, PUO Velika Gorica Pokazatelji Broj održanih neformalnih edukacija Broj razvjenih formalnih i neformalnih programa edukacije za poljoprivrednu proizvodnju Broj poljoprivrednika uključenih u programe informiranja i edukacije

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.3. Jačanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje Mjera 1.3.2. Jačanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda s naglaskom na proizvodnju s višom dodanom vrijednošću Svrha Cilj je poticanje uzgoja visokoprofitnih kultura uz praćenje modernih trendova u tehnici i tehnologiji proizvodnje te povezivanje s prehrambeno-prerađivačkim sektorom. Svrha mjere 1.3.2. uključuje i uspostavu sustava zaštite autohtonih proizvoda (turopoljska svinja) tj. proizvoda s oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla Aktivnosti/projekti 1.3.2.1. Ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda 1.3.2.2. Registriranje robnih marki i certificiranje proizvoda 1.3.2.3. Stvaranje baze proizvođača certificiranih proizvoda 1.3.2.4. Podrška mladim poljoprivrednicima Nositelji Grad Velika Gorica, potporne institucije, savjetodavna služba i poljoprivredna komora, LAG Pokazatelji Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su prošli resrukturiranje i modernizaciju Broj novootvorenih poljopivrednih gospodarstava Broj radnih mmjesta otvorenih kroz ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju i preradu Broj certificiranih proizvoda ili proizvoda u sutavu zaštite izvornosti

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.3. Jačanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje Mjera 1.3.3. Smanjenje negativnih utjecaja poljoprivrede na bioraznolikost i očuvanje prirode i okoliša Svrha Svrha mjere 1.3.3. je spriječiti da intenziviranje agrotehničkih mjera negtivno utječe na bioraznolikost i krajobraz i na taj način doprinijeti razvoju održive poljoprivrede Aktivnosti/projekti 1.3.3.1. Poticanje orijentiranosti na ekološku i organsku proizvodnju

1.3.3.2. Edukacija i stručna potpora u osiguravanju eko-certifikata 1.3.3.3. Poticanje korištenje eko sredstava u uzgoju 1.3.3.4. Primjena agrookolišnih mjera Nositelji Grad Velika Gorica, potporne institucije, savjetodavna služba, organizacije civilnog društva, LAG Pokazatelji Broj proizvođača s eko-certifikatom odnosno u sustavu ekološke proizvodnje sukladno nacionalnom zakonodavstvu odnosno Zakonom o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 Broj proizvođača uisanih u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda Broj edukacija i seminara vezanih uz podizanje razine znanja i informiranosti o utjecaju poljoprivreda na okoliš Broj projekata koji uključuju inovativne tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi s niskim utjecajem na okoliš

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.3. Jačanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje Mjera 1.3.4. Poticanje umrežavanja poljoprivrednih proizvođača za bolje pozicioniranje na tržištu Svrha Svrha je povezivanje poljoprivrednih proizvođača međusobno u proizvođačke i sektorske organizacije te povezivanje s prehrambeno-prerađivačkim sektorom radi jačanja pozicije na tržištu Aktivnosti/projekti 1.3.4.1. Okrupnjivanje zemljišta 1.3.4.2. Povećanje skladišnih kapaciteta 1.3.4.3. Poticanje stvaranja klastera i zadružnog poljoprivrednog poduzetništva 1.3.4.4. Razvoj otkupnih i distributivnih centara za voće i povrće i Izgradnja i opremanje hladnjača za skladištenje poljoprivrednih proizvoda 1.3.4.5. Unaprijediti i razvijati proizvođačke organizacije u sektoru poljoprivrede 1.3.4.6. Organizacija poljoprivrednih sajmova Nositelji Grad Velika Gorica, potporne institucije, savjetodavna služba, organizacije civilnog društva, LAG Pokazatelji Prosječna površina koju korist jedno poljoprivredno gospodarstvo Broj novoformiranih udruženja Broj članova postojećih udruženja proizvođača Broj održanih sajmova s brojem sudionika Kapacitet skladišta i hladnjača Količina proizvoda u otkupu i distribuciji

Strateški cilj: GOSPODARSTVO DETERMINIRANO PROSTOROM Prioritet 1.3. Jačanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje Mjera 1.3.5. Preventivne aktivnosti vezane uz narušavanje poljoprivrednog potencijala elementarnim nepogodama i katastrofama Svrha Poljoprivreda spada u djelatnosti koje su posebno ugrožene ekstremnim vremenskim prilikama. Mjera 1.3.5. ima u prvom redu preventivnu svhu u smislu smanjenja rizika od ekstremnih vremenskh prilika Aktivnosti/projekti 1.3.5.1. Poticanje sustava navodnjavanja 1.3.5.2. Razvoj učinkovitog sustava obrane od tuče

1.3.5.3. Plastenički uzgoj, hidroponski uzgoj itd. 1.3.5.4. Obrana od poplave i melioracijska odvodnja Nositelji Grad Velika Gorica, Zagrebačka županija, potporne institucije, LAG Pokazatelji Poljoprivredna površina pokrivena sustavom navodnjavanja Poljoprivredna površina obuhvaćena plasteničkim i hidroponskim uzgojem Vrijednost ulaganja u obranu od poplava i melioracijsku odvodnju Dužina nasipa, zidova za obranu od poplava Dužina melioracijskih kanala, površina retencija

Strateški cilj 2 – Eko – regija Velika Gorica, održivo upravljanje okolišem Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.1. Unaprjeđenje energetske učinkovitosti Mjera 2.1.1. Energetska učinkovitost u zgradarstvu Svrha Svrha mjere je poboljšati energetsku učinkovitost u javnim i privatnim zgradama na području Velike Gorice, kako bi se ostvario pozitivan energetski, ekonomski i ekološki efekt Aktivnosti/projekti 2.1.1.1. Program energetske učinkovitosti u osnovnim školama i drugim javnim prostorima 2.1.1.2. Energetska obnova (i proširenje) zgrade javne uprave 2.1.1.3. Poticanje projektiranja, gradnje, rekonstrukcije i održavanja energetski učinkovitih privatnih stambenih i poslovnih objekata Nositelji Grad Velika Gorica, organizacije civilnog društva, vlasnici privatnih stambenih i poslovnih objekata, Zagrebačka županija, Regionalna energetska agencija, FZOEU Pokazatelji Smanjenje potrošnje energije u javnom zgradarstvu Poboljšanje prosjeka energetskih razreda u javnim zgradama uključujući zgradu Javne uprave Broj kućanstava koja su koristila poticajne mjere ulaganja u energetsku učinkovitost Broj poduzeća koja su koristila poticajne mjere ulaganja u energetsku učinkovitost

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.1. Unaprjeđenje energetske učinkovitosti Mjera 2.1.2. Poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova u sektoru prometa i učinkovit (javni) prijevoz Svrha Osnovna svrha energetske učinkovitosti u prijevozu je smanjenje zagađenja. Mjera je stoga usmjerena na promociju korištenja biogoriva, ali i osiguravanja infrastrukture i poticanja korištena vozila na alternatvni pogon poput električnih vozila, vozila na ukapljeni plin i slično. Svrh je potaknuti korištenje javnog prijevoza i drugih vrsta prijevoza koje imaju manje štetan utjecaj po okoliš Aktivnosti/projekti 2.1.2.1. VG Solarne stanice za brzo punjenje električnih vozila na javnim površinama 2.1.2.2. Projekt „Zeleni grad Velika Gorica“ 2.1.2.3. Velika Gorica – „najbicikl grad“ (Sustav biciklističkog prometa na području Velike Gorice s pojedinačnim projektima) 2.1.2.4. Poboljšanje autobusnog javnog prijevoza na području Velike Gorice 2.1.2.5. Projekt održive mobilnosti

Nositelji Grad Velika Gorica, organizacije civilnog društva, ZET, Zagrebačka županija, FZOEU, vlasnici vozila Pokazatelji Broj registriranih hibridnih, električnih vozila i vozila na plinsko gorivo Broj punionica za električna vozila Broj kilometara uređenih biciklističkih staza Broj i učestalost linija gradskog prijevoza Broj redovnih korisnika gradskog prijevoza Broj provedenih projekata s cijem promocije i poticanja korištenja energetski učinkovitih prometala

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.1. Unaprjeđenje energetske učinkovitosti Mjera 2.1.4. Poboljšati energetsku učinkovitost i poticati korištenja OIE u toplinarstvu Grada Velike Gorice Svrha Kako je sustav toplinarstva najveći potrošač energije, cilj je unaprijediti izolaciju zgrada te unaprijediti sustav grijanja Aktivnosti/projekti 2.1.4.1. Razvoj plinske mreže na području VG 2.1.4.2. Smanjenje gubitaka u toplovodnoj mreži i u postrojenjima za proizvodnju toplinske energije 2.1.4.3. Zamjena pogonskog goriva u kotlovnicama 2.1.4.4. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u toplinarstvu 2.1.4.5. Spajanje svih postojećih kotlovnica u centralizirani toplinski sustav Grada VG 2.1.4.6. Korištenje termalnih izvora kao potencijalnog izvora energije 2.1.4.7. Poticanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama 2.1.4.8. Izgradnja novih proizvodnih kapaciteta u toplinarstvu VG 2.1.4.9. Povećati informiranost i znanje korisnika o mogućnostima uštede energije, troškovima i koristi Nositelji Grad Velika Gorica, HEP, ustanove i institucije, privatni korisnici Pokazatelji Ušteda energije za potrebe grijanja u stambenom sektoru Pad % korisnika koji koristi fosilna goriva za potrebe grijanja Broj korisnika koji su koristili poticaje za korištenje OIE u toplinarstvu Broj provedenih kampanja s ciljem povećanja informiranosti i promocije OIE

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.2. Uveden sustav cjelovitog gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice Mjera 2.2.1.Ulaganje u infrastrukturu potrebnu za adekvatno gospodarenje otpadom Svrha Svrha mjere 2.2.1. je prvenstveno vezana na rješavanje infrastrukturnih preduvjeta za pravilno gospodarenje otpadom kako bi se smanjila količina proizvedenog otpada i poboljšalo gospodarenje proizvedenim otpadom Aktivnosti/projekti 2.2.1.1. Izgradnja centra za gospodarenje otpadom Mraclinska Dubrava sa sunčanom elektranom Mraclinska Dubrava 2.2.1.2. Cesta za odlagalište otpada Mraclinska Dubrava 2.2.1.3. Uređenje infrastrukture za odvojeno sakupljanje otpada Nositelji Grad Velika Gorica, komunalno poduzeće VG čistoća Pokazatelji % stanovništva obuhvaćenog organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada Količina obrađenog komunalnog otpada Broj reciklažnih dvorišta

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.2. Uveden sustav cjelovitog gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice Mjera 2.2.2. Osiguran učinkovit sustav za odvojeno prikupljanje, razvrstavanje i recikliranje/ponovnu uporabu otpada Svrha U odnosu na mjeru 2.2.1. koja je više infrastrukturno orijentirana, svrha mjere 2.2.2. je osigurati sustav prikupljanja u organizacijskom i materijalnom smislu te potaknuti svijest građana o važnosti odvajanja i ponovne uporabe otpada Aktivnosti/projekti 2.2.2.1. Projekt „Kompostirajmo u vlastitom dvorištu“ 2.2.2.2. Čiste i oprane posude za sakupljanje komunalnog otpada (projekt) 2.2.2.3. Nabava opreme za odvojeno sakupljanje otpada 2.2.2.4. Informiranje građana o potrebi i načinima odvajanja i ponovne uporabe otpada Nositelji Grad Velika Gorica, komunalno poduzeće VG čistoća, OCD-i Pokazatelji Smanjenje ukupne količine odloženog komunalnog otpada Količina odvojenog, sakupljenog i recikliranog komunalnog otpada Broj kampanja vezanih uz informiranje i senzibilizaciju javnost

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.3. Izgrađen suvremeni sustav vodoopskrbe i odvodnje Grada Velike Gorice i susjednih općina Orle, Kravarsko i Pokupsko Mjera 2.3.1. Izgradnja suvremenog sustava vodoopskrbe Svrha Svrha mjere je osigurati kvalitetnu opskrbu vodom šireg područja Grada Velike Gorice uključujući crpljenje, kontrolu kvalitete, distribuciju i isporuku Aktivnosti/projekti 2.3.1.1. Modernizacija crpilišta Velika Gorica • Zamjena postojećih pumpi novim pumpama sa frekventnom regulacijom rada • Sanacija svih objekata, vodova i opreme na crpilištu 2.3.1.2. Smanjenje gubitaka • Zoniranje sustava vodoopskrbe u DMA zone za mjerenje protoka • Nabava opreme za traženje gubitaka 2.3.1.3. Nadzorno upravljački sustav NUS • Nabava i ugradnja opreme za praćenje parametara • Nabava i ugradnja opreme za daljinsko upravljanje • Nabava i ugradnja opreme za telekomunikaciju • Opremanje dispečerskog centra 2.3.1.4. Izgradnja dodatnih opskrbnih cjevovoda • Prilagodba sustava za mogućnost prihvata vode s crpilišta Mala Mlaka • Magistralni cjevovod crpilište Kosnica - Velika Gorica 2.3.1.5. Proširenja sustava vodoopskrbe • Istočni dio Grada (, …) • Vukomeričke Gorice (Peršinovec,, Kostanjevec, Dubranec, , Cerovski Vrh, Vukomerić, Prvonožina…) • Općine (Kravarsko i Pokupsko) Nositelji Grad velika Gorica,VG komunalac Pokazatelji Broj i % stanovnika priključeno na obnovljenu/izgrađenu vodovodnu mrežu Broj km novoizgrađene i obnovljene vodovodne mreže % gubitaka vode u mreži

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.3. Izgrađen suvremeni sustav vodoopskrbe i odvodnje Grada Velike Gorice i susjednih općina Orle, Kravarsko i Pokupsko Mjera 2.3.2. Izgradnja suvremenog sustava odvodnje otpadnih voda Svrha Svrha mjere je osigurati Aktivnosti/projekti 2.3.2.1. Rekonstrukcije postojećeg sustava • Rekonstrukcija UPOVa Velika Gorica • Dio kolektora u užem centru grada Velika Gorica 2.3.2.2. Proširenja sustava odvodnje 1.faza 2018. • Šire područje Grada VG (Lukavec, Šćitarjevo, , Trnje, Črnkovec, Petina, Selnica, Kosnica, Bapča…) • Donje Turopolje (Staro Čiče, Vukovina, Mraclin, Okuje, Buševec, , Kuče, G.Podotočje) • Gornje Turopolje (N.Čiče, Jagodno, Č.Poljana, Č.Lazina…)* U dugoročnom planu 2.3.2.3. Nadzorno upravljački sustav NUS • Nabava i ugradnja opreme za praćenje parametara • Nabava i ugradnja opreme za daljinsko upravljanje • Nabava i ugradnja opreme za telekomunikaciju • Opremanje dispečerskog centra 2.3.2.4. Proširenja sustava odvodnje 2.faza 2020. • Aglomeracija Veleševec (Veći dio općine Orle i 3 naselja grada Velika Gorica) 2.3.2.5. Proširenja sustava odvodnje 3.faza 2023. • Aglomeracija Mala Buna (Naselja Grada Velika Gorica - Mala Buna, , Šiljakovina… i općine Kravarsko (Kravarsko, Pustike, Gladovec…) 2.3.2.6. Proširenja sustava odvodnje 4.faza Ostatak područja Grada Velika Gorica i Općina Nositelji Grad velika Gorica,VG komunalac Pokazatelji Stanovništvo priključeno na kanalizacijsku mrežu (broj stanovnika) Stanovništvo priključeno na sustav pročišćavanja otpadnih voda(% i broj stanovnika) Broj km izgrađene ili obnovljene kanalizacijske mreže Broj novoizgrađenih/rekonstruiranih/dograđenih UPOV-a

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.4. Povećana razina zaštite prirode i okoliša i poticanje ekonomije niskog ugljika Mjera 2.4.1. Prevencija i mjere ublažavanja rizika izazvanih klimatskim promjenama Svrha Mjere utječe na smanjenje emisije atmosferskih plinova koji utječu na globalno zatopljenje i klimatske promjene na lokalnoj razini, ali također nastoji umanjiti štetne utjecaje prirodnih katastrofa izazvanih ekstremnim vremenskim uvjetima Aktivnosti/projekti 2.4.1.1. VG meteostanice 2.4.1.2. Uključivanje Veleučilišta Velika Gorica u prevenciju kriznih stanja temeljenog na znanju i iskustvu u upravljanju u kriznim uvjetima 2.4.1.3. Izgradnja novog objekta Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica 2.4.1.4. Ulaganje u materijalne i ljudske resurse Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a (oprema, objekti, kadrovi)

Nositelji Grad Velika Gorica, Veleučilište u Velikoj Gorici,OCD-i, JVP Velika Gorica i dobrovoljna vatrogasna društva, DUZS Pokazatelji Broj planova za upravljanje u kriznim uvjetima Broj osoba educiranih za djelovanje u kriznim situacijama Broj DVD-a i broj članova DVD-a Broj profesionalnih djelatnika JVP Velike Gorice

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.4. Povećana razina zaštite prirode i okoliša i poticanje ekonomije niskog ugljika Mjera 2.4.2. Poboljšanje urbane okolišne infrastrukture Svrha Mjera uključenje stvaranje Aktivnosti/projekti 2.4.2.1. Prostorno informacijski sustav (GIS) za održavanje javnog zelenila 2.4.2.2. Park za pse u Velikoj Gorici 2.4.2.3. Sanacija, revitalizacija i uređenje zelenih površina oko spomenika „Probijeni obruč“ Pleso 2.4.2.4. Projekt „Pluća grada“ 2.4.2.5. Projekt uređenja pješačkih zona u centru Velike Gorice s pojedinačnim projektima Nositelji Grad Velika Gorica, gradska komunalna poduzeća, vlasnici nekretnina u centru grada Pokazatelji Broj pješačkih zona Opremljen park za pse Broj provedenih inicijtiva i projekata za uređenje urbanog okoliša Kvalitetnija regulacija prometa u centru Grada

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.5. Razvoj prometne infrastrukture i iskorištavanje prometnog položaja u svrhu razvoja gospodarstva Mjera 2.5.1. Razvoj Međunarodne Zračne luke Zagreb d.d. (MZLZ) i Zračne luke Zagreb d.o.o. (ZLZ) i stavljanje u funkciju intermodalnih prometnih mreža Svrha Aktivnosti/projekti 2.5.1.1. Izgradnja Novog putničkog terminala od strane koncesionara MZLZ 2.5.1.2. Izgradnja Cargo Citya i Airport Citya – s uključenim hotelskim objektom i konferencijskim centrom 2.5.1.3. Bolje povezivanje Zračne luke Zagreb i Zrakoplovno tehničkog centra radi proširenja dostupnosti usluga i stvaranja prepoznatljivog brenda „grada zrakoplovstva“ 2.5.1.4. Unaprjeđenje cestovnih veza u urbanom gradskom središtu, širenje parkirališnog prostora i bolje povezivanje javnim prijevozom ZLZ, Grada Velike Gorice, ZTC-a i Grada Zagreba i ostatka RH 2.5.1.5. Rekonstrukcija (sanacija) uzletno-sletne staze ZTC d.d.-a do ICAO3C kategorije Nositelji Zračna luka Zagreb, Međunarodna zračna luka Zagreb, zrakoplovno tehnički centar, Grad Velika Gorica,ZET Pokazatelji Izgradnja novog terminala od strane koncesionara MZLZ Izgrađen Cargo City i Airport City s pratećom infrastrukturom Broj autobusnih linija na relaciji MZLZ, ZTC, centar Velike Gorice, Broj parkirališnih mjesta na točkama povezivanja

Rekonstruirana uzletno sletna staza do ICAO3C kategorije Broj putnika i posjetitelja MZLZ i ZTC-a Broj zajedničkih projekata

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.5. Razvoj prometne infrastrukture i iskorištavanje prometnog položaja u svrhu razvoja gospodarstva Mjera 2.5.2. Razvoj željezničke prometne infrastrukture i stavljanje u funkciju gospodarstva Svrha S ciljem izgradnje razvoja uravnotežene transportne mreže, naglasak treba staviti na razvoj željezničkog prometa uljučujući prijevoz robe i putnika. Osim što doprinosi smanjenju zagađenja zraka i smanjuje negativne utjecaje prometa u urbanim područjima, mjera će unaprijediti korištenje javnog prijevoza i pozitivno djelovati na uska grla u prometu i transportu Aktivnosti/projekti 2.5.2.1. Izgradnja željezničke pruge Zagreb – Zračna luka Zagreb – Velika Gorica koja postaje prioritet nakon izgradnje infrastrukture na ZLZ

Nositelji HŽ, Grad Velika Gorica, ZLZ Pokazatelji Broj km novoizgrađenih ili obnovljenih željezničkih pruga Broj putnika u putničkom željezničkom prometu Tone prevezenog tereta Smanjenje opterećanja u cestovnom prometu

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.5. Razvoj prometne infrastrukture i iskorištavanje prometnog položaja u svrhu razvoja gospodarstva Mjera 2.5.3. Učinkovita regulacija cestovnog prometa na području Grada Velike Gorice Svrha Svrha mjere je poboljšati kvalitetu stanovnika koji žive u užem gradskom središtu uz smanjenje emisije štetnih plinova i prometnu zagušenost (usko grlo u prometu), te unaprijediti sigurnost svih sudionika u prometu Aktivnosti/projekti 2.5.3.1. VG EKOPAUK nabavka specijalnog vozila za premještanje nepropisno zaustavljenih vozila 2.5.3.2. Napredna regulacija raskrižja opremljenih inteligentnim semaforima 2.5.3.3. Elaborat regulacije prometa na Trgu kralja P.Krešimira IV. I dijelu Ulice Matice Hrvatske 2.5.3.4. Projekt povećanja sigurnosti prometa u zonama osnovnih škola na području Grada Velike Gorice 2.5.3.5. Elaborat regulacije prometa od križanja Matice Hrvatske - Slavka Kolara, Ljudevita Posavskog – Zagrebačka 2.5.3.6. Izlazni tok – Kružni tok iz Naselja Kuče prema Starom Čiču D30 Nositelji Grad Velika Gorica, ŽUC, HC, komunalna poduzeća Grada Velike Gorice Pokazatelji Broje rekonstruiranih raskrižja Broj kilometara rekonstruiranih cesta i pješačkih zona Broj raskrižja s uvedenim „pametnim semaforima“ Broj prometnih nesreća na području Grada Velike Gorice Propusna moć raskrižja

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.5. Razvoj prometne infrastrukture i iskorištavanje prometnog položaja u svrhu razvoja gospodarstva Mjera 2.5.4. Unaprjeđenje sustava organizacije i upravljanja javnim parkiralištima Svrha Svrha je povećati kvalitetu života u gradskom središtu i poboljšati dostupnost institucija i ustanova smanjenjem prometnog opterećenja i povećanja sigurnosti Aktivnosti/projekti 2.5.4.1. Povećanje broja parkirališnih mjesta 2.5.4.2. Izgradnja parkirališta za osobna vozila u blizini željezničkog kolodvora i čuvane garaže za bicikle Nositelji Grad Velika Gorica, Zagrebačka županija, HC, ŽUC, komunalna poduzeća Pokazatelji Broj novostvorenih parkirališnih i garažnih mjesta u centru grada Broj parkirališnih i garažnih mjesta uz druge objekte od interesa za Grad Veliku Goricu

Strateški cilj: Eko - regija Velika Gorica - održivo upravljanje okolišem Prioritet 2.5. Razvoj prometne infrastrukture i iskorištavanje prometnog položaja u svrhu razvoja gospodarstva Mjera 2.5.5. Kvalitetna cestovna povezanost šireg područja Velike Gorice Svrha Cilj mjere je unaprijediti povezanost užeg središta Velike Gorice s rubnim dijelovima i ruralnim prstenom radi kvalitetenije dostupnosti usluga, omogućavanja gospodarskog razvoja ruralnog prstena i povećane sigurnosti u prometu Aktivnosti/projekti 2.5.5.1. Održavanje i sanacija postojećih županijskih i lokalnih cesta na području grada Velike Gorice 2.5.5.2. Izgradnja novih lokalnih cesta i mostova 2.5.5.3. Izgradnja pristupnih cesta u poljoprivredi i šumarstvu

Nositelji Grad Velika Gorica, ŽUC, HC Pokazatelji Broj km novoizgrađenih cesta Broj km rekonstruirnih prometnica Broj km uređenih pješakih i biciklističkih staza uz cestovne prometnice

Strateški cilj 3. Pozitivan društveni rast i razvoj Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj

Prioritet 3.1. Kvalitetan odgojno-obrazovni sustav dostupan svim građanima VG Mjera 3.1.1. Poboljšanje kvalitete infrastrukture odgojno-obrazovnih institucija Svrha Svrha mjere je poboljšati materijalne uvjete za održavanje odgojno-obrazovnih aktivnosti u vrtićima, osnovnim i srednjim školama na području Grada Velike Gorice Aktivnosti/projekti 3.1.1.1. Povećanje kapaciteta u djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja izgradnjom novih objekata i proširenjem postojećih 3.1.1.2. Povećanje kapaciteta u djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja Nositelji Grad Velika Gorica, Zagrebačka županija, MZOS, odgojno-obrazovne ustanove Pokazatelji Broj novih odgojno obrazovnih ustanova Broj odgojno obrazovnih ustanova s poboljšanim prostornim kapacitetima za rad u nastavi i izvannastavnim aktivnostima (sport, koncerti) Kapacitet odgojno-obrazovnih ustanova % djece uključene u redovni predškolski odgoj % djece uključeno u program predškole Broj škola u jednosmjenskom radu

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj

Prioritet 3.1. Kvalitetan odgojno-obrazovni sustav dostupan svim građanima VG Mjera 3.1.2. Osiguravanje raznovrsnih programa za djecu u odgojno – obrazovnim ustanovama i jačanje ljudskih resursa u području odgoja i obrazovanja Svrha Cilj mjere je utjecati na kvalitetu samog odgojno-obrazovnog programa te jačati profesionalne kompetencije radnika u odgojno-obrazovnom sustavu Aktivnosti/projekti 3.1.2.1. Organiziranje zakonom definiranih programa u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama

3.1.2.2. Unaprijediti kapacitete dionika za planiranje i izradu programa i projekata za unaprjeđenje sadržaja u području odgoja i obrazovanja

3.1.2.3. Poticati profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika kroz stručna usavršavanja Nositelji Grad Velika Gorica, Zagrebačka županija, odgojno-obrazovne ustanove, Organizacije civilnog društva, AZOO Pokazatelji Broj zakonom definiranih programa koji se provode u vrtićima, osnovnim i srednjim školama Uvedeni novi inovativni načini učenja Broj sudjelovanja na stručnim skupovima i stručnim usavršavanjima Broj organiziranih stručnih skupova i stručnih usavršavanja Broj projekata razvijenih u svrhu poboljšanja stručnih kompetencija djelatnika u odgojno obrazovnom sustavu Broj ustanova koje primijenjuju samovrednovanje

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj

Prioritet 3.1. Kvalitetan odgojno-obrazovni sustav dostupan svim građanima VG Mjera 3.1.3. Stvaranje uvjeta za povećanje dostupnosti odgojno-obrazovnih ustanova i programa Svrha Ova će mjera doprinijeti sveobuhvatnijem uključivanju djece/mladih iz različitih skupina u nepovoljnome položaju u odgojno-obrazovni sustav Aktivnosti/projekti 3.1.3.1. Izrada plana izgradnje manjih vrtića u naseljima u kojima postoji potreba 3.1.3.2. Osiguranje prijevoza za djecu iz udaljenijih naselja 3.1.3.3. Osiguranje programa predškolskog odgoja za djecu iz ranjivih skupina 3.1.3.4. Inkluzija učenika s teškoćama u razvoju u redovne škole (prilagodba prostora, osiguravanje pomoćnika u nastavi) 3.1.3.5. Postupno uklanjanje arhitektonskih zapreka i uvođenje elemenata informacijske podrške za gluhe i slijepe osobe u objekte odgoja i obrazovanja

Nositelji Grad Velika Gorica, odgojno-obrazovne ustanove, pružatelj usluge prijevoza, organizacije civilnog društva Pokazatelji Broj novootvorenih/renoviranih odgojno-obrazovnih ustanova s posebnim naglaskom na ruralni prsten Broj autobusnih linija za prijevoz djece Broj angažiranih pomoćnika u nastavi (pokrivenost potrebe u %) Broj odgojno obrazovnih ustanova na lokajnoj razini uključenih u razvoj prilagođenih obrazovnih programa Broj ustanova i organizacija koje ulažu u prilagodbu infrastrukture i nabavku specijalizirane opreme za učenike s teškoćama u razvoju % djece s teškoćama uključenih u redovni obrazovni sustav

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj

Prioritet 3.1. Kvalitetan odgojno-obrazovni sustav dostupan svim građanima VG Mjera 3.1.3. Razvoj visokog školstva Svrha Unaprijeđenje kvalitete sustava visokog školstva u Gradu Velikoj Gorici usmjeren na razvoj kompetencija temeljenih na standardima i kvalifikacijama zanimanja Aktivnosti/projekti 3.1.3.1. Izgradnja kampusa za studente Veleučilišta Velika Gorica 3.1.3.2. Centar izvrsnosti 3.1.3.3. Razvoj novih studijskih programa unutar Veleučilišta Velika Gorica

Nositelji Veleučilište Velika Gorica, Grad Velika Gorica Pokazatelji Izgrađen kampus Broj novostvorenih mjesta za studente Broj upisanih studenata Pokrenuti centar izvrsnosti Broj novih studijskih programa usklađenih s HKO Broj razvijenih standarda kvalifikacija Broj zaposlenika visokoškolskih ustanova koji je sudjelovao u specifičnim aktivnostima stručnog usavršavanja Broj projekata vezanih uz unaprijeđenje kvalitete sustava visokog školstva

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj

Prioritet 3.1. Kvalitetan odgojno-obrazovni sustav dostupan svim građanima VG Mjera 3.1.4. Poticanje cjeloživotnog formalnog, neformalnog i informalnog učenja Svrha Svrha mjere 3.1.4. je osigurati poticajno okruženje za razvoj cjeloživotnog učenja, s posebnim naglaskom na obrazovanje odraslih. Aktivnosti/projekti 3.1.4.1. Stvaranje mreže (partnerstva) institucija za cjeloživotno obrazovanje 3.1.4.2. Jačanje kapaciteta lokalnih ustanova za obrazovanje odraslih 3.1.4.3. Osiguranje uvjeta za razvoj cjeloživotnog učenja 3.1.4.4. Razvoj specijaliziranih programa edukacije vezanih uz zrakoplovstvo Nositelji Grad Velika Gorica, ustanove za obrazovanje odraslih, Veleučilište Velika Gorica, poslodavci Pokazatelji Broj ustanova za obrazovanje odraslih uključenih u mrežu Broj moderniziranih i novostvorenih kurikuluma Broj polaznika koji su uključeni u programe formalnog i neformalnog obrazovanja Broj djelatnika i suradnika ustanova za obrazovanje odraslih koji su prošli stručno usavršavanje Broj polaznika koji su stekli kvalifikaciju (uspješno završili) program obrazovanja Broj pokrenutih programa edukacije vezanih uz zrakoplovstvo Broj poslodavaca uljučenih u rad s ustanovama za obrazovanje odraslih

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj Prioritet 3.2. Učinkovit sustav socijalnih usluga Mjera 3.2.1. Razvijanje mreže socijalnih usluga u zajednici Svrha Svrha je unaprijediti kvalitetu života i povećati mogućnost zapošljavanja i samostalnog života korisnika kroz razvoj učinkovitih i uključivih socijalnih usluga u zajednici Aktivnosti/projekti 3.2.1.1. Povećati mogućnosti zapošljavanja teško zapošljivih skupina, tj. skupina koje su u posebno teškom položaju na tržištu rada 3.2.1.2. Razvoj inovativnih socijalnih usluga koje pružaju OSI (npr. digitalne socijalne usluge) 3.2.1.3. Dnevni boravak za starije i nemoćne i OSI 3.2.1.4. Stambeno zbrinjavanje žena žrtava obiteljskog nasilja (sigurna kuća) 3.2.1.5. Organizirano stanovanje u stambenim zajednicama 3.2.1.6. Povezivanje i umrežavanje, razvoj kapaciteta OCD s ciljem kvalitetnijih socijalnih usluga 3.2.1.7 Prevencija i mjere ublažavanja ranog napuštanja školovanja kod mladih osoba

Nositelji Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj, Centar za socijalnu skrb, OCD, Crveni križ, odgojno-obrazovne ustanove Pokazatelji Broj sudionika (korisnika) koji primaju neku od navednih socijalnih usluga Broj OCD-a uključenih u provedbu mjere Broj novouspostavljenih socijalnih usluga Kapaciti za provedbu socijalnih usluga (npr. broj ležajeva u organiziranom stanovanju, kapacitet dnevnog boravka prema broju korisnika) Broj potpisanih ugovora o suradnji između ustanova, institucija i OCD-a

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj Prioritet 3.2. Učinkovit sustav socijalnih usluga Mjera 3.2.2. Izjednačavanje mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom u Gradu Velikoj Gorici Svrha Svrha mjere koja se najvećim dijelom podudara sa Strategijom je unapređivanje, zaštita i osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom na području Velike Gorice Aktivnosti/projekti 3.2.2.1. Savjetovalište za djecu s teškoćama u razvoju i OSI Grada velike Gorice 3.2.2.2. Senzibiliziranje javnosti o važnosti obiteljskog života djece s teškoćama u razvoju i OSI 3.2.2.3. Ustroj gradskog registra OSI 3.2.2.4. Izrada i pokretanje sustava rane intervencije 3.2.2.5. Razvijanje usluge mobilnih službi za pomoć djeci s teškoćom u razvoju i OSI 3.2.2.6. Poticanje i provođenje programa učenja životnih i društvenih vještina koje OSI omogućavaju ravnopravno sudjelovanje u obrazovanju i svakodnevnom životu zajednice 3.2.2.7. Posudionica didaktičkih pomagala 3.2.2.8. Iniciranje uvođenja dodatnih obrazovnih programa za pomoćna zanimanja namijenjena OSI Nositelji Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj, Centar za socijalnu skrb, OCD, Crveni križ, odgojno-obrazovne ustanove Pokazatelji Broj korisnika Savjetovališta Broj provedenih kapmpanja senzibilizacije javnosti o važnosti obiteljskog života djece s teškoćama u razvoju Ustrojen i redovno ažuriran registar OSI Pokrenut sustav rane intervencije, broj korisnika sustava Broj korisnika mobilnih stručnih timova Broj pokrenutih programa učenja životnih i društvenih vještina Broj projekata i programa pokrenutih u svrhu jačanja socijalne uključenosti Broj educiranih osobnih pomoćnika, pomoćnika u nastavi

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj Prioritet 3.2. Učinkovit sustav socijalnih usluga Mjera 3.2.3. Osiguranje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga Svrha Svrha mjere je razvoj materijalnih uvjeta za kvalitetno pružanje socijalnih usluga u smislu osiguravanja adekvatnih prostora za pružanje usluga uređenjem novih i adaptacijom postojećih prostora Aktivnosti/projekti 3.2.3.1. Izgradnja objekta Centra za djecu, mlade i obitelj VG 3.2.3.2. Uređenje raspoloživih gradskih prostora za pružanje socijalnih usluga Nositelji Grad Velika Gorica, Centar za djecu mlade i obitelj, organizacije civilnog društva Pokazatelji Izgrađen novi prostor Centra za djecu mlade i obitelj Broj korisnika prostora Broj gradskih prostora stavljen u funkciju pružanja socijalnih usluga

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj Prioritet 3.2. Učinkovit sustav socijalnih usluga Mjera 3.2.4. Jačanje kapaciteta civilnog društva za pružanje socijalnih uloga (deinstitucionalizacija i decentralizacija sustava socijalnih usluga) Svrha Aktivnosti/projekti 3.2.4.1. Poboljšati informiranost civilnog sektora, 3.2.4.2. poboljšati konkurentnost i jačati kapacitete OCD za pružanje socijalnih usluga 3.2.4.3. Poticanje razvoja inovativnih socijalnih usluga 3.2.4.4. Razvoj volonterizma u pružanju socijalnih usluga Nositelji Grad Velika Gorica, Centar za djecu mlade i obitelj, organizacije civilnog društva, odgojno – obrazovne ustanove, CZSS Pokazatelji Broj OCD-a koji sudjeluju u aktivnostima pružanja socijalnih usluga Broj OCD-a koji su proveli projekte jačanja kapaciteta za pružanje socijalnih usluga Broj provedenih projekata namijenjenih jačanju kapaciteta OCD-a Broj volontera uključenih u projektne aktivnosti Vrijednost volonterskog rada u pružanju socijalnih usluga Broj djelatnika i članova OCD-a koji su prošli edukaciju za pružanje socijalnih usluga Broj kampanja informiranja o mogućnostima korištenja socijalnih usluga kroz civilni sektor Broj novopokrenutih socijalnih usluga

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj Prioritet 3.2. Učinkovit sustav socijalnih usluga Mjera 3.2.5. Razvoj sadržaja za djecu i mlade Svrha Pobojašti kvalitetu sadržaja namijenjenih djeci i mladima u izvanškolskim aktivnostima, radi poticanja razvoja ličnosti i razvoja dodatnih kompetencija kod djece i mladih Aktivnosti/projekti 3.2.5.1. Osnivanje podružnica Centra za djecu, mlade i obitelj VG 3.2.5.2. Unaprjeđenje sadržaja i djelokruga rada Centra za djecu mlade i obitelj 3.2.5.3. Razvoj i provedba Gradskog programa djelovanja za mlade 3.2.5.4. Osnivanje multifunkcionalnog centra za mlade Nositelji Grad Velika Gorica, Centar za djecu mlade i obitelj, organizacije civilnog društva, odgojno – obrazovne ustanove Pokazatelji Broj podružnica Centra za djecu, mlade i obitelj VG Broj novih i poboljšanje kvalitete postojećih sadržaja namijenjenih djeci i mladima Broj implementiranih mjera iz Gradskog programa za mlade Osnovan multifukcionalni centar za mlade Broj korisnika multifunkcionalnog centra Broj programa u multifukcionalnom centru

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj Prioritet 3.3. Unaprjeđenje kulturne ponude u Gradu Velika Gorica Mjera 3.3.1. Unaprjeđenje infrastrukture u kulturi Svrha Svrha mjere su ulaganja u infrastrukturu objekata od interesa za razvoj kulturne ponude Grada Velike Gorice, kako bi se zadovoljili suvremeni standardi, stekli

preduvjeti za kvalitetniji rad i razvoj novih programa Aktivnosti/projekti 3.3.1.1. Rekonstrukcija Doma kulture Galženica 3.3.1.2. Izgradnja upravne zgrade i depoa Muzeja Turopolja 3.3.1.3. Povećanje kapaciteta bibliotečno-arhivskog prostora izgradnjom novog prostora Knjižnice

Nositelji Grad Velika Gorica, Muzej Turopolja, Gradska knjižnica Velika Gorica, POUVG Pokazatelji Rekonstruiran dom kulture, Izgrađena upravna zgrada i depo Muzeja Turopolja Povećan kapacitet bibliotečno-arhivskog prostora

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj Prioritet 3.3. Unaprjeđenje kulturne ponude u Gradu Velika Gorica Mjera 3.3.2. Jačanje suradnje institucija u kulturi i razvoj kulturnih programa Svrha Svrha mjere je jačanje suradnje među institucijama u kulturi, povezivanje s Aktivnosti/projekti 3.3.2.1. Strateško upravljanje u kulturi 3.3.2.2. Bolja dostupnost kulturnih sadržaja (mobilnost kulture) 3.3.2.3. Učinkovitija primjena marketinga u kulturi 3.3.2.4. Stvaranje mreže partnera u razvoju kulturne ponude Nositelji Grad Velika Gorica, Muzej Turopolja, Gradska knjižnica Velika Gorica, POUVG, organizacije civilnog društva, udruženja umjetnika, umjetnici - pojedinci Pokazatelji Izrađene smjernice razvoja kulture za Grad Veliku Goricu Broj kulturnih sadržaja financiranih od strane Grada Velike Gorice Broj projekata usmjeren poboljšanju mobilnosti kulturne ponude i broj korisnika kulturnih sadržaja van matične lokacije institucije u kulturi Broj marketinških planova u kulturi Broj provedenih kampanja za promociju kulturne ponude Broj ostvarenih partnerstava u realizaciji projekata u kulturi

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj Prioritet 3.3. Unaprjeđenje kulturne ponude u Gradu Velika Gorica Mjera 3.3.3. Očuvanje i jačanje prepoznatljivosti kulturne baštine Svrha Kulturna baština grada Velike Gorice izuzetno je važna za izgradnju kulturnog identiteta Grada ali i turističkog valoriziranja destinacije. Baština je velikim dijelom povezana uz turizam, pa su projekti baštine s naglašenim turističkim potencijalom uvršteni u mjere 1.2.1. i 1.2.5. Aktivnosti/projekti 3.3.3.1. Očuvanje tradicijske baštine Turopolja 3.3.3.2. Poticanje razvoja etno-zadruga i podrška radu kulturno umjetničkih društava 3.3.3.3. Ulaganje u razvoj tradicijskih obrta i suvenira 3.3.3.4. Jačanje svijesti o značaju vlastite kulturne baštine među stanovnicima Velike Gorice Nositelji Grad Velika Gorica, zajednica kulturno umjetničkih društava, Zagrebačka županija, Muzej Turopolja, HUD-ovi Pokazatelji Broj provedenih projekata kojima je cilj zaštita elemenata kulturne baštine Broj manifestacija kojima je cilj prezentacija tradicionalne kulturno umjetničke ponude Broj članova uključenih u kulturno umjetnička društva Broj projekata informiranja građana o značajkama kulturne baštine Grada

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj Prioritet 3.4. Kvaliteta života i zdravlje stanovnika Mjera 3.4.1. Razvoj sportsko rekreacijske infrastrukture i programa Svrha Stvoriti uvjete za bavljenje sportom svih dobnih skupina građana s ciljem zdravog načina života, razvoja vlastitih potencijala i sposobnosti te socijalizacije i prevencije društveno štetnih ponašanja Aktivnosti/projekti 3.4.1. Izgradnja vanjskog i unutarnjeg bazena 3.4.2. Uređenje Športsko rekreacijskog centra Velika Gorica (polivalentna kombinirana vanjska igrališta) 3.4.3. Stvaranje uvjeta za razvoj sportskih sadržaja u okviru Jezera Čiče (kombinirana igrališta za odbojku, košarku, boćanje i razvoj rekreacije i sportova na vodi) 3.4.4. Prilagodba i izgradnja sportske infrastrukture pristupačne osobama s invaliditetom 3.4.5. Uređenje kombiniranih igrališta na područje Velike Gorice i mjesnih odbora 3.4.6. Poticanje i stvaranje uvjeta za razvoj sportskih programa namijenjenih djeci i mladima 3.4.7. Poticanje sportske rekreacije 3.4.8. Poticanje izvrsnosti u sportu 3.4.9. Razvoj sportskih programa namijenjenih osobama s invaliditetom Nositelji Grad Velika Gorica, Zajednica športskih udruga Grada Velike Gorice, poduzeće za upravljanje športskim objektima, klubovi , Sportski savez osoba s invaliditetom Pokazatelji Izgrađen bazen Broj uređenih sportskih objekata u okviru Športsko rekreacijskog centra Broj uređenih sportsko-rekreacijskih sadržaja u okviru Jezera Čiče Broj posjetitelja sportskih centara Broj sportskih objekata prilagođen potrebama osoba s invaliditetom Broj uređenih kombiniranih i specijaliziranih igrališta (npr. skate park) Broj djece uključene u rad sportskih klubova Broj odraslih osoba koje se rekreativno bave sportom Broj sportskih stipendija namijenjenih vrhunskim sportašima Broj sportskih programa za osobe s invaliditetom

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj Prioritet 3.4. Kvaliteta života i zdravlje stanovnika Mjera 3.4.2. Razvoj programa prevencije u zdravstvu i osiguravanje kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga Svrha Svrha mjere 3.4.2. je poboljšanje zdravlja stanovništva i zadovoljstvo korisnika usluga kroz primarnu zdravstvenu zaštitu baziranu na promociji zdravlja i prevenciji bolesti Aktivnosti/projekti 3.4.2.1. Dogradnja i povećanje kapaciteta Doma zdravlja Velika Gorica 3.4.2.2. Centar zdravog starenja 3.4.2.3. Program Velika Gorica zdravi grad 3.4.2.4. Razvoj programa prevencije i suzbijanja bolesti Nositelji Grad Velika Gorica, organizacije civilnog društva, Dom zdravlja Velika Gorica Pokazatelji Dograđen Dom zdravlja Velika Gorica

Broj korisnika programa prevencije Broj novopokrenutih usluga s ciljem prevencije Broj provedenih aktivnosti u sklopu projekta Velika Gorica - zdravi grad Broj programa i broj korisnika Centra zdravog starenja Broj aktivnosti u sklopu programa prevencije Broj kampanja s ciljem prevencije bolesti i ovisnosti

Strateški cilj: Pozitivan društveni rast i razvoj Prioritet 3.5. Povećanje kvalitete života u ruralnom gradskom prstenu

Mjera 3.5.1. Uređenje infrastrukture namijenjene poboljšanju lokalnih temeljnih usluga uključujući kulturu i slobodno vrijeme Svrha Svrha mjere je unaprijediti fizičku i društvenu infrastrukturu u ruralnom prstenu kako bi se poboljšali uvjeti života i smanjio odljev stanovništva iz ruralnih područja Aktivnosti/projekti 3.5.1.1. Uređenje javnog prostora s ciljem jačanja socijalne infrastrukture u ruralnom prstenu (s pojedinačnim projektima) 3.5.1.2. Stručna organizacija slobodnog vremena za djecu, mlade i odrasle u ruralnom gradskom prstenu

Nositelji Grad Velika Gorica, LAG, Centar za djecu, mlade i obitelj, Gradska knjižnica Velika Gorica i POUVG, OCD-i, Dobrovoljna vatrogasna društva Pokazatelji Broj izgrađenih ili renoviranih objekata u funkciji javne društvene infrastrukture (igraonice, društveni domovi, IT centri, rekreacijski centri i slično) Broj programa pokrenutih za djecu i mlade u ruralnom prstenu Broj korisnika programa u ruralnom području Velike Gorice

Horizontalni prioritet – primjena IKT u razvoju grada Velike Gorice HORIZONTALNI Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija u razvoju grada Velike PRIORITET Gorice Mjera IKT 0.1. Poboljšanje računalne pismenosti stanovništva Aktivnosti/projekti Edukacije za korištenje računala za stanovništvo svih dobnih uzrasta Primjena IKT tehnologija u sustavu obrazovanja Iskorištavanje mogućnosti širokopojasnih rješenja kao što su e-učenje ili e- trgovina Pokazatelji Broj održanih edukacija vezanih uz osposobljavanje za korištenje IKT tehnologija Broj polaznika edukacija Broj poduzeća koja su sudjelovala u ed ukacijama za korištenje IKT tehnologija Mjera 0.2. Uređenje internetske infrastrukture i dostupnost širokopojasnog interneta Aktivnosti/projekti - FTTH dostupnost u ruralnim područjima - Dostupnost besplatnog bežičnog interneta u dijelovima Grada Velike Gorice - Informatizacija i digitalizacija GVG ( investiranje u širokopojasnu mrežu/pristup internetu Pokazatelji Pokrivenost FTTH mrežom Broj besplatnih WiFi točki Mjera 0.3. Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u javnom sektoru s ciljem brže i kvalitetnije usluge građanima Aktivnosti/projekti - Legalizacija i monetizacija postojeće DTK (distribucijska komunikacijska kanalizacija) infrastrukture - Povezivanje lokacija GVG, tvrtki i ustanova u vlasništvu GVG - Uvođenje sustava za praćenje i upravljanje troškovima korisnika komunalnih usluga (npr. daljinsko očitanje energije) - Novi model gradske uprave (asset mngm/upravljanje procesima, informacijama, narudžbama, zalihama/E-imenici, E-Board) - Informiranje korisnika o mogućnostima korištenja javnih usluga putem interneta Pokazatelji Broj službi i tvrtki u vlasništvu grada povezanih u jednoznačan sustav elektroničkog upravljanja podacima i dokumentima Broj usluga dostupnih putem IKT pristupa Mjera 0.4. Primjena IKT tehnologija s ciljem jačanja konkurentnosti gospodarstva Aktivnosti/projekti Pokazatelji Broj integriranih (optimiziranih) poslovnih procesa kroz primjenu IKT alata Broj tvrtki koji koriste usluge e-trgovine Broj novouvedenih IKT rješenja Broj zaposlenika osposobljenih za primjenu IKT tehnologija u poslovanju

9. PROVEDBA STRATEGIJE

9.1. Institucionalni okvir za provedbu strategije Provedba razvojne strategije je proces koji će se kontinuirano provoditi u periodu od 2014. do 2020. godine. Kako bi se omogučila djelotvorna i učinkovita provedba strategije, jedan od osnovnih preduvjeta je definiranje institucionalnog okvira za provedbu. Kao što je partnerski pristup zagovaran i primijenjen tijekom izrade strategije, jednako je važno da se isti maksialno koristi i u fazi provedbe. Partnerski pristup u provedbi važan je zbog :

 Raspodjele odgovornosti za provedbu strategije  Odgovornosti struktura na vlasti prema stanovništvu  Odgovornosti ključnih dionika prema razvoju zajednice

U okviru institucionalnog okvira za provedbu strategije, važno je stoga na različitim razinama uključiti dionike javnog, poslovnog i civilnog sektora uz koordinaciju Grada Velike Gorice.

Grafikon 17. Struktura institucionalnog provedbenog okvira

Iz navedenog se vidi da odgovornost provedbe strategije ne ovisi samo o Gradu Velikoj Gorici, već bi se odgovornost kao i vlasništvo nad Strategijom trebala rasporediti na sve bitne dionike koji utječu na razvoj grada Velike Gorice.

9.1.1. Koordinator provedbe Strategije S obzirom na važnost provedbe strategije, mogućnost delegiranja obaveza, kontrolu nad proračunom i političku odgovornost, ulogu koordinacije u provedbi Strategije imat će Ured Gradonačelnika grada Velike Gorice. Uloga koordinatora u provedbi strategije je:

- Predsjedavanje partnerskim vijećem

- Praćenje i evaluacija (interna evaluacija i koordinacija vanjske evaluacije) provedbe strategije,

- Koordinacija dionika zaduženih za provedbu pojedinih mjera strategije (nositelji mjera i potencijalni prijavitelji projekata),

- Koordiniranje i odobravanje Akcijskog plana provedbe Strategije na godišnjoj razini

- Izvještavanje prema Gradskom Vijeću o provedbi Strategije na godišnjoj razini,

- Koordinacija dionika prilikom provedbe pojedinih mjera Strategije,

- Organiziranje redovnih javnih konzultacija sa svim dionicima o provedbi strategije,

- Ocjena učinka strategije na polovini perioda predviđenog za provedbu, te na završetku perioda provedbe Strategije

- Komunikacija i vidljivost

Koordinator za pojedine zadatke iz svog resora može delegirati i drugo tijelo ili odjel, ali cjelokupno upravljanje Strategijom na razini donošenja odluka odgovornost je Ureda gradonačelnika. Grad Velika Gorica na čelu s gradonačelnikom, odgovoran je za uspješnu provedbu Strategije prema objektivno provjerljivim pokazateljima navedenim u intervenciji strategije.

9.1.2. Partnersko vijeće za provedbu strategije Partnersko vijeće je operativno tijelo za provedbu strategije. Transformirat će se iz formalne radne skupine, što znači da će u sastavu partnerskog vijeća sudjelovati pročelnici, predstavnici gradskih poduzeća i važnijih institucija i ustanova, ali i predstavnici civilnog i poslovnog sektora (do 20 dionika).

Uloga partnerskog vijeća u provedbi srategije je:

- Davanje mišljenja i prijedloga o značajnim pitanjima vezanim uz provedbu Strategije

- Ažuriranje intervencije strategije, usklađivanje mjera, prioriteta i odlučivanje o nadopuni aktivnosti

- Osnivanje tematskih radnih skupina prema potrebi

- Inicijativa za razvoj i pripremu novih projekata

- Izrada godišnjih akcijskih planova

- Pružanje tehničke pomoći stručnim timovima u provedbi konkretnih mjera/projekata

- Pomoć pri sastavljanju stručnih timova za provođenje mjera, pripremi i provođenju mjera (nadzorna funkcija)

- Pružanje informacija o provedbi (svatko iz vlastitog resora) u svrhu praćenja i vrednovanja

9.1.3. Tehničko tajništvo Uloga tehničkog tajništva je administrativne naravi, a TT će obavljati sljedeće poslove:

- Zaprimanje projektnih prijedloga i ažuriranje baze projektnih prijedloga

- Organizacija sastanaka partnerskog vijeća

- Priprema materijala za sastanke partnerskog vijeća

- Zaprimanje izvještaja o provedbi

- Drugi administrativno – tehnički poslovi u provedbi strategije

9.2. Financijski okvir (izvori financiranja) Izrada financijskog okvira koji će dozvoljavati provedbu razvojnih projekata koji odgovaraju ciljevima i prioritetima Strategije, sukladno dinamici predviđenoj akcijskim planovima za pojedina razdoblja, jedna je od zadaća Grada Velike Gorice. Prilikom određivanja prioritenih projekata, važan kriterij će biti raspoloživost i dostupnost izvora financiranja, tako da se razrada akcijskog plana priprema imajući u vidu financijske kapacitete Grada Velike Gorice te svakog pojedinog nositelja projekata navednih u akcijkom planu, zajedno s vanjskim izvorima dostupnim za financiranje projekata.

Procijenjeni proračun za provedbu pojedinih mjera definira se u godišnjim akcijskim planovima. Prilikom izrade obrasca akcijskog plana, vodilo se računa o tome da će bitan izvor financiranja projekata iz Strategije biti proračun Grada velike Gorice. Kako prema Zakonu o proračunu važno da JLS izrađuju i plan razvojnih programa koji uključuje investicijske rashode s trogodišnjom projekcijom (N+2), koji moraju biti usklađeni s ciljevima i prioritetima razvoja, stoga je akcijski plan sastavljen tako da zadovoljava zahtjeve Pravilnika o obaveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10), ali i da je primijenjiv u kontekstu izrade Plana razvojnih programa vezanih uz projekcije proračuna Grada Velike Gorice. S obzirom da Pravilnik o sadržaju i metodologiji izrade plana razvojnih programa još nije donesen na državnoj razini, moguće su manje modifikacije dokumenta akcijskog plana.

Financijski okvir za provedbu Strategije temeljit će se na sljedećim izvorima sredstava:

 Lokalni izvori, odnosno, izvori jedinica lokalne samouprave (Grad Velika Gorica, susjedne općine i Grad Zagreba u slučaju zajedničkih projekata) - uglavnom planiraju sredstva za kapitalna ulaganja. Lokalni izvori također osiguravaju sredstva u proračunu za financiranje manjih inicijativa i projekata organizacija civilnog društva (prvenstveno udruga u kulturi i sportu), kao i redovnih programa.

 Županijski proračun – projekti navedeni u Strategiji razvoja Grada Velike Gorice jednim su dijelom i projekti od županijskog interesa. Za očekivati je da će se u pripremu i provedbu takvih projekata kao partner ili suradnik uključivati i Zagrebačka županija, uz adekvatan financijski doprinos ovim projektima. Od velikog je značaja usklađivanje Strategije razvoja Grada Velike Gorice i nove Razvojne strategije Zagrebačke županije koja je u razvojnoj fazi.

 Sredstva državnog proračuna / nacionalni donatori spuštaju se na lokalnu razinu kroz decentralizirana sredstva. S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, izvjesno je da će se ova sredstva i dalje smanjivati. S druge strane, za određene tipove projekata kao i određenu vrstu prijavitelja postoje mogućnosti sufinanciranja projekata kroz različite nacionalne fondove ili zaklade.  EU fondovi i programi predstavljat će daleko najizdašniji izvor financiranja za razvojne projekte. Ovaj oblik financiranja nije ograničen na određene tipove projekata te će zbog toga predstavljati najvažniji izvor financiranja razvojnih projekata. Kratak pregled najznačajnijih programa iz kojih je moguće osigurati sredstva za razvojne projekte Grada Velike Gorice (vanjski izvori financiranja).

Naziv Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

Opis Cilj ERDF-a, fonda namijenjenog zemljama članicama EU, je ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju u Europskoj Uniji smanjivanjem nejednakosti između regija. U načelu, kroz ERDF se može financirati: o Pomoć (malim i srednjim) poduzećima u svrhu stvaranja održivih radnih mjesta; o Infrastruktura povezana s istraživanjem i razvojem, telekomunikacijama, okolišem, energijom i prometom; o Financijski instrumenti poput fondova za lokalni razvoj kojima se potiče regionalni i lokalni razvoj te potiče suradnja između gradova i regija; Financiranje definirano: Uvjeti sudjelovanja  Operativni program (OP) Konkurentnost i kohezija Postotak sufinanciranja iz fonda:  iznad 75% za neprofitne projekte;  od 10% do 50% za profitne projekte (poduzeća i investicije s više od 25% dobiti).

Vrste o Kapitalna ulaganja u poslovnu, turističku i kulturnu infrastrukturu; projekata o Poticanje poduzetništva; koji se mogu financirati o Poboljšanje gospodarskog potencijala o Razvoj turizma temeljenog na prirodnim resursima i kulturnoj baštini

Naziv Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD/EFPRR) Ciljevi Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj su: Opis 1. Poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva; 2. Poboljšanje okoliša i krajolika; 3. Kvaliteta života u ruralnim područjima i diversifikacija ruralnog gospodarstva; 4. LEADER pristup.

Uvjeti U odnosu na pretpristupni fond IPARD, EAFRD donosi brojna poboljšanja za projekte sudjelovanja u poljoprivredi, od kojih je najvažnije istaknuti više iznose potpora i mogućnost financiranja aktivnosti koje su započele od trenutka objave natječaja (uz uvjet da projekt prođe na natječaju). U okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU, svaka zemlja članica izrađuje Program ruralnog razvoja u kojem se opredjeljuje za mjere koje će provoditi u sektoru poljoprivrede i šumarstva. Republika Hrvatska odlučila se za provedbu sljedećih mjera: 1. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja 2. Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima 3. Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu 4. Ulaganja u materijalnu imovinu 5. Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala uslijed elementarnih

nepogoda i uvođenje preventivnih aktivnosti 6. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poslovanja 7. Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima 8. Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma 9. Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača 10. Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti 11. Ekološka poljoprivredna proizvodnja 12. Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i drugim specifičnim ograničenjima u poljoprivredi 13. Suradnja 14. Upravljanje rizicima 15. Lokalne inicijative (LEADER i LAG-ovi) 16. Tehnička pomoć U načelu, sredstva su namijenjena za LAG-ove, jedinice lokalne samouprave do 10.000 stanovnika (u nekim mjerama ulaganja su moguća u naseljima do 5000 stanovnika) te fizičke i pravne osobe registrirane za određenu djelatnost u rangu mikro-poduzeća. Iznos sufinanciranja se kreće od 50% do 100%. Vrste o Projekti ulaganja u malu infrastrukturu poput lokalnih cesta ili projekata kanalizacije/ pročišćavanja otpadnih voda koje predlažu jedinice lokalne koji se mogu samouprave; financirati o Ulaganja u društvenu i obrazovnu infrastrukturu o Rekonstrukcija kulturnih/ prirodnih dobara u svrhu turizma, opremanje eko-sela, druga mala turistička infrastruktura, projekti osposobljavanja stanovništva za pružanje usluga u turizmu. o Privatna ulaganja pojedinačnih poduzetnika u opremanje ugostiteljskih ili smještajnih kapaciteta, u opremu potrebnu za tradicionalnu obrtničku proizvodnju, u opremu za prerađivanje.

Naziv Europski socijalni fond (ESF) Opis Svrha Europskog socijalnog fonda (ESF-a), namijenjenog EU članicama, je postići visoku razinu zaposlenosti, ravnopravnost između muškaraca i žena, održivi razvoj te ekonomsku i socijalnu koheziju. ESF se usredotočuje na: 1. prilagodbu radnika i poduzeća – cjeloživotno učenje, stvaranje i širenje inovativnih organizacija rada; 2. olakšavanje pristupa zapošljavanju nezaposlenim osobama, tražiteljima zaposlenja, ženama, ostalim teško zapošljivim skupinama; 3. socijalnu integraciju osoba u nepovoljnom položaju i suzbijanje diskriminacije na radnom mjestu; te 4. osnaživanje ljudskog kapitala kroz reforme obrazovnog sustava i mreže obrazovnih ustanova.

Financiranje se temelji na OP Razvoj ljudskih potencijala. Uvjeti sudjelovanja Prihvatljivi prijavitelji projekta mogu biti jedinice lokalne samouprave, javne ustanove, poslodavci, obrazovne ustanove ili udruge. Iznos sufinanciranja može biti i preko 80%, ovisno o cilju konvergencije, odnosno razvijenosti regije. Vrste o Osposobljavanje stanovništva (nezaposlenih osoba, žena) za bolji pristup projekata tržištu rada; koji se mogu o Projekti poticanja poduzetništva, uključujući samozapošljavanje; financirati o Kreiranje novih obrazovnih programa u skladu s potrebama lokalnog tržišta rada o Poboljšanje sustava obrazovanja na svim razinama; razvoj novih programa, opremanje učionica i praktikuma, edukacija nastavnika.

Naziv Hrvatska banka za obnovu i razvitak - Program kreditiranja komunalne infrastrukture Opis Cilj Programa je dugoročno financiranje investicijskih projekata razvitka i obnove komunalne infrastrukture. Krediti su namijenjeni za:  osnivačka ulaganja  ulaganja u zemljište  ulaganja u građevinske objekte  ulaganja u opreme i uređaje. Uvjeti Krajnji korisnici kredita su: jedinice lokalne i regionalne samouprave, komunalna sudjelovanja društva te trgovačka društva i ostale pravne osobe. Iznos kredita nije ograničen, već se određuje ovisno o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. HBOR kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije. Iznimno, može se kreditirati do 100% predračunske vrijednosti za investicije jedinica lokalne i regionalne samouprave i društava u njihovom vlasništvu.  Rok korištenja: do 12 mjeseci  Poček: do 5 godina  Rok otplate: do 15 godina, uključujući i poček  Kamatna stopa: 4% godišnje Vrste Financiranje objekata sljedeće namjene: projekata  vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji se mogu financirati  zbrinjavanja komunalnog otpada te održavanja čistoće,  opskrbe plinom, toplinskom energijom i drugim izvorima energije,  tržnica na malo,  industrijskih zona, zona malog poduzetništva,  katastarska izmjera u svrhu izrade katastra nekretnina,  socijalne infrastrukture: domova za skrb starijih osoba i dječjih vrtića,

 izgradnje groblja i krematorija,  gradskog prijevoza,  javnih garaža,  uređenja obala,  nerazvrstanih prilaznih cesta,  športskih objekata,  škola.

Naziv Hrvatska banka za obnovu i razvitak - Kreditna linija za financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj Opis Krediti su namijenjeni za ulaganje u projekte vodoopskrbe i odvodnje uključujući projekte izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Uvjeti Prihvatljivi krajnji korisnici kredita su jedinice lokalne i područne (regionalne) sudjelovanja samouprave općine, gradovi i županije koje ispunjavaju predviđene zakonske uvjete vezane uz mogućnost zaduživanja , te komunalna poduzeća. Sredstvima kreditne linije moguće je financiranje 100% iznosa prihvatljive predračunske vrijednosti investicije (minimalan iznos kredita je 400.000 €) .  Rok korištenja i poček: maksimalno do 5 godina  Rok otplate: do 15 godina, uključujući i poček  Kamatna stopa: 3% godišnje Vrste Projekti koji će se financirati iz kreditne linije trebaju pridonijeti poboljšanju životnih projekata uvjeta stanovnika, održivog razvoja i korištenja hrvatskih turističkih i ekonomskih koji se mogu potencijala. Prednost imaju projekti koji već imaju gotovu projektnu dokumentaciju, i financirati već imaju potrebne dozvole za gradnju ili ih mogu ishoditi u kratkom roku. Projekti moraju ispunjavati sljedeće uvjete: . nedostatna vodoopskrba ili neodgovarajuća odvodnja koja može biti uzrokom rizika za zdravlje, . dostatni izvori neprerađene vode (24 sata dnevno), . maksimalno ulaganje do 750 EUR/stanovniku/potrošaču za vodoopskrbu i do 1.250 EUR/stanovniku/potrošaču za otpadne vode u sklopu investicije, . spremnost JLS-a za uvođenje tarifa koje pokrivaju troškove funkcioniranja sustava vodoopskrbe i odvodnje i osiguravaju uredno servisiranje kredita, . aktivna suradnja korisnika prilikom ocjene tehničko-tehnoloških rješenja projekta, ekonomsko-financijske prihvatljivosti istih, provođenja postupaka javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi RH te namjenskog korištenja kreditnih sredstava.

Naziv Hrvatska banka za obnovu i razvitak - Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Opis Krediti su namijenjeni za:  osnivačka ulaganja  ulaganja u zemljište

 ulaganja u građevinske objekte  ulaganja u opreme i uređaje. Uvjeti Krajnji korisnici kredita su: jedinice lokalne i regionalne samouprave, komunalna sudjelovanja društva te trgovačka društva i ostale pravne osobe. Iznos kredita nije ograničen, već ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. Zahtjevi manji od 100.000,00 kn u pravilu se neće razmatrati. HBOR kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a.  Rok korištenja: do 12 mjeseci  Poček: do 3 godine  Rok otplate: do 14 godina, uključujući i poček  Kamatna stopa: 4% godišnje Vrste Financira se realizacija investicijskih projekata kojima je svrha projekata  saniranje odlagališta otpada, koji se mogu financirati  gospodarenje otpadom,  obrada i iskorištavanje otpada,  poticanje čistije proizvodnje,  provedba nacionalnih energetskih programa,  poticanje korištenja obnovljivih izvora energije,  poticanje energetske učinkovitosti,  poticanje održive gradnje, čistijeg transporta, te drugih projekata kojima se štiti okoliš, postiže energetska učinkovitost te uvode obnovljivi izvori energije.

Naziv Hrvatska banka za obnovu i razvitak - Program kreditiranja energetske obnove zgrada Opis Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna sredstva: adaptaciju i rekonstrukciju građevinskih objekata te opremu i uređaje Uvjeti Krajnji korisnici kredita su: sudjelovanja . pružatelji energetske usluge (trgovačka društva i obrti koji izvršavaju uslugu poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora, a koji su odabrani na javnom nadmetanju), . naručitelji energetske usluge (tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanove, agencije, škole i bolnice u njihovom vlasništvu), . sva trgovačka društva i obrti koji ulažu u energetsku učinkovitost. Najveći iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, prihvatljivosti projekta temeljem Potvrde o tehničkoj i financijskoj izvedivosti projekta APN-a, odnosno stručne komisije te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. HBOR kreditira do 50% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a.

 Rok korištenja: do 12 mjeseci  Poček: do 1 godine  Rok otplate: do 14 godina, uključujući i poček  Kamatna stopa: 4% godišnje Vrste Financira se realizacija investicijskih projekata kojima je svrha podizanje razine projekata energetske učinkovitosti zgrada: cjelovita energetska obnova radi postizanja koji se mogu maksimalnih učinaka uštede kojom se mijenjaju fizikalna (energetska) svojstva zgrade financirati i optimizira sustav opskrbe i proizvodnje energije u zgradi u slučajevima kada je to tehnički izvedivo.

Naziv Hrvatska banka za obnovu i razvitak - Program kreditiranja projekata kandidata za IPARD Mjeru 301 (primjenjivo i za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) Opis Krediti su namijenjeni za:  osnivačka ulaganja  ulaganja u zemljište  ulaganja u građevinske objekte  ulaganja u opreme i uređaje. Uvjeti Krajnji korisnici kredita su Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi do 10.000 sudjelovanja stanovnika) sukladno Prilogu V. Pravilnika o provedbi Mjere 301. „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“ unutar IPARD programa. Korisnici mogu biti jedinice lokalne samouprave koje su sa Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zaključile Ugovor o dodjeli sredstava iz IPARD programa. Iznos kredita nije ograničen već ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. HBOR kreditira do 100% predračunske vrijednosti investicije s PDV-om.  Rok korištenja: do 12 mjeseci  Poček: do 5 godina  Rok otplate: do 15 godina, uključujući i poček  Kamatna stopa: 4% godišnje Vrste Financiraju se: projekata . Ulaganja u sektor sustava kanalizacija i pročišćavanja otpadnih voda koji se mogu . Ulaganja u sektor lokalnih nerazvrstanih cesta financirati . Ulaganja u sektor toplana . Ulaganja u sektor protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta

Naziv Hrvatska banka za obnovu i razvitak - Program kreditiranja projekata kandidata za program IPA i Strukturne instrumente Opis Cilj Programa je kreditiranje projekata koji se kandidiraju za sufinanciranje sredstvima komponenti Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), a koji nisu obuhvaćeni postojećim programima kreditiranja HBOR-a (IPARD Mjere 101, 103, 301, 302 i IPA

MSP darovnica) te projekata koji se kandidiraju za sufinanciranje sredstvima iz Strukturnih instrumenata ili Kohezijskog fonda putem bespovratnih sredstava/darovnica i/ili financijskih instrumenata. Uvjeti Krajnji korisnici kredita su: sudjelovanja  jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (općine, gradovi te županije i Grad Zagreb) te društva u većinskom vlasništvu JLPS-a ili Republike Hrvatske  svi ostali korisnici koji zadovoljavaju uvjete IPA programa i Strukturne instrumente. Najniži iznos kredita je 80.000,00 kn. Najviši iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, namjeni ulaganja, visini darovnice, konkretnom investicijskom projektu, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. HBOR u pravilu kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a, a u slučaju uklapanja u važeće propise o državnim potporama, moguće je financiranje i do 100% iznosa investicije. Ukoliko je krajnji korisnik kredita jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave HBOR može kreditirati do 100% predračunske vrijednosti investicije s PDV-om.  Rok korištenja: do 18 mjeseci  Poček: do 3 godina  Rok otplate: do 15 godina, uključujući i poček  Kamatna stopa: 4% godišnje Vrste Krediti su namijenjeni za financiranje troškova provedbe projekta koji obuhvaćaju: projekata  dio Projekta koji će se kandidirati za IPA program - prihvatljivi izdaci koji se mogu sukladno uvjetima iz Poziva za dostavu prijedloga projekta, financirati  izdatke koji su dio Projekta, a koje nije moguće kandidirati za IPA program prema uvjetima iz Poziva za dostavu prijedloga projekta.

Naziv Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Opis Sredstva Fonda koriste se za financiranje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Sredstava Fonda daju se pravnim i fizičkim osobama radi financiranja namjena utvrđenih Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na temelju natječaja koji objavljuje Fond. Sredstva se dodjeljuju putem:  zajmova,  subvencija,  financijske pomoći, i  donacija. Sredstvima Fonda prvenstveno se financiraju programi, projekti i slične aktivnosti utvrđeni sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš, Strategiji energetskog razvitka i Programu provedbe strategije energetskog razvitka te nacionalnim energetskim programima. Uvjeti 40% do 80% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ovisno o statusu JLS i sudjelovanja programu do maksimalnog iznosa navedenog u natječaju Vrste Primjeri projekata koje FZOEU financira su: projekata

koji se mogu  sufinanciranje projekte dokumentacije - javna rasvjeta financirati  sufinanciranje projekata javne rasvjete  sufinanciranje energetskih pregleda javne rasvjete  sufinanciranja programa korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima zajedno s JLS  program obnove zgrada javnog sektora - financiranje izrade energetskih pregleda, energetskih certifikata i projektnih zadataka  sufinanciranje nabave komunalne opreme  sufinanciranje nabave komunalnih vozila i strojeva  financiranje izgradnje reciklažnih dvorišta  sufinanciranje projekata poticanja održivog ruralnog razvoja, ekološke poljoprivrede i proizvodnje hrane, sadnje i uzgoja autohtonih sorti voća i povrća te uzgoja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (za projektnu dokumentaciju i za radove), te za nacionalno sufinanciranje projekta koji se prijavljuju za EU sufinanciranje.

Naziv Ministarstvo poduzetništva i obrta - Programi poticanja poduzetništva i obrtništva (Poduzetnički impuls) Opis Bespovratna sredstva koja se raspisuju svake godine u svrhu unapređenja uvjeta za privlačenje investicija, jačanje konkurentnosti i razvoja tehnološki usmjerenih i na znanju utemeljenih malih i srednjih poduzetnika, te povećanje zaposlenosti. Uvjeti Za određene mjere programa, prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne i područne sudjelovanja (regionalne) samouprave koje imaju osnovan znanstveno tehnološki park, poslovni park, poslovni inkubator ili poduzetnički akcelerator koji je evidentiran u Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture, ili će ga osnovati u tijeku provođenja projekta. Financira se do maksimalno 75% ukupno prihvatljivih troškova iskazanih u proračun unutar zadanih granica minimalnog i maksimalnog iznosa sufinanciranja. Vrste Prihvatljive projektne aktivnosti: projekata  Ulaganja vezana uz adaptaciju ili rekonstrukciju radi uređenja prostora koji se mogu poduzetničkog inkubatora/tehnološkog parka/poslovnog financirati parka/poduzetničkog akceleratora (ako je poslovni prostor u vlasništvu Podnositelja prijave)  Ulaganja vezana za nabavu opreme za opremanje, proširenje i poboljšanje kvalitete usluge (računalne, zaštitne, telekomunikacijske i druge opreme) Uz to, mogu se financirati i sljedeće aktivnosti:  Pružanje mentorskih usluga start-up tvrtkama,  Pružanje pomoći za upravljanje intelektualnim vlasništvom,  Edukacija korisnika usluga tehnološkog parka/poduzetničkog inkubatora.

Naziv Ministarstvo turizma – razni programi za potporu razvoju turizma (sredstva Ministarstva turizma i fonda za turizam) Opis Dodjela bespovratnih sredstava, između ostalog i jedinicama lokalne i područne

samouprave, u svrhu poboljšanja turističke ponude. Uvjeti Programom se pokriva najčešće do 50% - 80% troška investicije do određenog sudjelovanja maksimalnog iznosa Vrste Primjeri projekata za koje su objavljivani natječaji: projekata  poticanje slobodnog pristupa Internetu u turističkim destinacijama kroz koji se mogu uspostavu novih pristupnih točaka, nadogradnju postojećih ili izrada i financirati postavljanje wi-fi interpretacija u prostoru kojima se obilježavaju pojedine pristupne točke  Izrada predstudije izvodljivosti, analize troškova i koristi i/ili projektne dokumentacije za izgradnju centara za posjetitelje  izrada projektne dokumentacije, priprema ostale natječajne dokumentacije koja nedostaje investicijskom projektu javne turističke infrastrukture, a neophodna je za kandidiranje projekata za korištenje sredstava iz Strukturnih fondova Europske unije te same investicije: izgradnja, uređenje i obnova javne infrastrukture  poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima: razvoj smještajne i dodatne turističke ponude, te unapređenje javne i poslovne turističke infrastrukture na turistički nerazvijenim područjima  dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama u funkciji razvoja turizma - organizaciju kulturnih, gastronomskih, enoloških, zabavnih, sportskih i drugih manifestacija kao glavnog motiva dolaska u turističku destinaciju te u cilju povećanja ugostiteljskog i drugog turističkog prometa posebice u razdobljima izvan glavne turističke sezone

Naziv Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU Opis Razni programi potpore jedinicama lokalne samouprave (ponekad s ograničenjima ovisno o indeksu razvijenosti) Uvjeti  Podnošenje projektne prijave sudjelovanja  Sufinanciranje, tehnička pomoć, pokrivanje troškova edukacije Vrste Primjer projekata koji se financiraju: projekata  Sufinanciranje provedbe projekata financiranih iz fondova Europske unije koji se mogu financirati  Identifikacija projektnih ideja na regionalnoj i lokalnoj razini - jačanje institucionalnih kapaciteta za prepoznavanje projektnih ideja te stvaranje zaliha kvalitetnih projektnih ideja (kroz projektne radionice i individualan rad s korisnicima)  Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije  Održivost razvoja lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini

10. PRAĆENJE I VREDNOVANJE PROVEDBE STRATEGIJE

10.1. Praćenje provedbe Praćenje razvojne strategije osnovni je alat za uspješno upravljanje provedbom. Putem praćenja prikupljaju se i dokumentiraju definirani pokazatelji postignuća provedbe Strategije koji izravno prikazuju napredak realizacije planiranih aktivnosti, na način da se uspoređuju s planiranim indikatorima uspješnosti koji su dani u akcijskom planu. Osim praćenja na razini pokazatelja, svakako su važne komponente i praćanje vremenske dinamike provedbe strategije kao i financijsko praćenje vezano uz ostvarivanje rezultata. Usporedbom planiranog i ostvarenog, stvara se baza podataka čijom se analizom može odrediti trenutni status provedbe u odnosu na planirane rezultate s obzirom na potrebne resurse, željene ishode i zadane rokove. Cilj toga je redefiniranje akcijskog plana u slučaju potrebe, te planiranje aktivnosti u sljedećem izvještajnom razdoblju. Implementacija strategije u skladu s plniranim akcijskim planovima utječe na učinkovitost i djelotovornost provedbe.

Kvalitetno uspostavljen sustav praćenja i evaluacije stvorit će preduvjete za:

 učinkovitije upravljanje provedbom

 realizaciju rezultata u zadanom terminskom planu

 identifikaciju uzroka za uspjeh (neuspjeh) pojedine aktivnosti  stvaranje poslovnog kredibiliteta potrebnog za daljnje jačanje financijskog okvira

 prezentaciju ostvarenih rezultata kao primjer dobre prakse u okviru regije Praćenje napretka provodi se unutar definiranog okvira za praćenje provedbe Strategije što podrazumijeva uspostavu sustava kvantificiranih pokazatelja i odgovarajućih izvora provjere kojima utvrđujemo je li operativna struktura realizirana u sklopu zadanih strateških prioriteta. Pokazatelji su u ovoj strategiji definirani na razini mjera i aktivnosti, čime se omogućava uvid u napredak na operativnoj razini ali i stanje provedbe u okviru dugoročne realizacije ovog dokumenta. Pokazatelji na razini mjera odnose se na neposredne ishode koji su mjerljivi u bilo kojem vremenskom periodu što nam daje trenutni uvid u status realizacije i kao takvi bit će korišteni kao alat prilikom izrade periodičkih izvješća o provedbi Strategije.

Pokazatelji na razini aktivnosti su specifični pokazatelji za pojedine programe li projekte. Svaki projekt bi trebao doprinijeti ostvarenju pokazatelja na razini mjere, te zadovoljiti neke specifične pokazatelje definirane upravo za tu aktivnost.

Pokazateljima na razini prioriteta mjerimo promjenu koju stvara učinak provedbe strateškog plana, odnosno utvrđujemo stupanj uspješnosti cjelokupne provedbe Strategije. Svi pokazatelji na razini prioriteta imaju dugoročnu dimenziju i prikazuju ciljane vrijednosti do kraja 2020. godine, što znači da će stvarnu ocjenu uspješnosti biti moguće odrediti tek nakon završene konačne evaluacije, odnosno nakon isteka planiranog provedbenog perioda.

Odgovornost za praćenje cjelokupne provedbe, što uključuje i upravljanje provedbom Akcijskog plana u nadležnosti je Ureda Gradonačelnika. Na upravnoj razini Grada za potrebe praćenja i vrednovanja provedbe osnovat će se koordinacijsko tijelo koje će predvoditi izabrani koordinator ispred Grada, dok će ostali članovi biti izabrani iz odgovarajućih upravnih odjela ukoliko je nositelj provedbene mjere odgovarajući upravni odjel Grada, a ostali će članovi biti predstavnici onih interesnih skupina

koje su izravno uključene u implementaciju pojedinih projekata, a sukladno stupnju njihove operativne odgovornosti.

Članovi koordinacijskog tijela sakupljat će i analizirati pokazatelje učinka (na razini mjera i aktivnosti) na temelju kojih će izvještavati voditelja koordinacijskog tijela o statusu provedbedva puta godišnje, a prema potrebi i izvanredno ukoliko nastupe nepredviđene okolnosti, odnosno ako to zahtijeva narav projektnih aktivnosti. Izvješća će sadržavati podatke o svim aspektima provedbe te na jasan način prikazivati vrijednosti utvrđenih pokazatelja kao i njihovo značenje za uspješnost realizacije odgovarajuće mjere. Članovi koordinacijskog tijela prikupljat će podatke za Izvješće u suradnji sa svim dionicima i predstavnicima interesnih skupina koji su izravno uključeni u provedbu aktivnosti i mjera Strategije.

Koordinacijsko tijelo sastaje se na poziv voditelja, a svaki član tijela koji je odgovoran za pojedinu provedbenu mjeru (članovi partnerskog vijeća) može predložiti sazivanje ostalih članova ukoliko utvrdi potrebu za boljom koordinacijom u slučajevima gdje više provedbenih mjera koristi iste resurse ili postoji terminska međuovisnost. Prema potrebi, koordinacijsko tijelo provest će reviziju Akcijskog plana, odnosno pokazatelja uspješnosti provedbe Strategije u skladu s realnim učinkom provođenja mjera.

Koordinacijsko tijelo podnosi obavezna polugodišnja izvješća Gradonačelniku, kojem daje ocjenu trenutnog stanja provedbe kao i smjernice za unapređenje provedbe ukoliko se ukaže takva potreba. Podaci o cjelokupnoj provedbi Strategije sastavni su dio Godišnjeg koje se podnosi i usvaja na sastanku gradskog Vijeća.

O napretku i statusu provedbe Strategije Grad Velika Gorica će redovito informirati lokalno stanovništvo putem službenog glasila i putem ostalih sredstava javnog priopćavanja.

10.2. Evaluacija Vrednovanje ili evaluacija neizostavan je korak u provedbi strateških planova koji nam omogućuje mjerenje uspješnosti provedbe Strategije, odnosno usporedbu ostvarenih i planiranih vrijednosti pokazatelja na razini prioriteta.

Za razliku od praćenja koje se vrši kontinuirano i promatra učinke postignute na razini provedbenih mjera, evaluacija se provodi kada strateška provedba ostvari ključne elemente koji su nužni za daljnji nastavak ili uspješnost same realizacije. U tom smislu evaluacija neizbježno koristi sve podatke koji su sakupljeni i dokumentirani u fazi praćenja. S obzirom na terminski plan provođenja razlikujemo nekoliko vrsta evaluacije: prije provedbe - prethodna (ex-ante), tijekom provedbe - periodična evaluacija (interim evaluation) ili srednjoročna evaluacija (mid-term) i nakon provedbe - naknadna (ex-post). Evaluaciju je preporučljivo provesti nakon svake godine provedbe, a obavezno se provodi na kraju provedbe Strategije.

Vrijednost evaluacijskog postupka leži u ocjenjivanju uspješnosti provedbe s obzirom na stvarni učinak konačnog ishoda, a ovisno o dobivenoj ocjeni moguće je definirati korektivne mjere u cilju jačanja učinka provedenih aktivnosti, odnosno donijeti preporuke na temelju kojih će biti moguće ostvariti nove dodane vrijednosti. Osim ocjene o uspješnosti provedbe, putem evaluacije moguće je procijeniti kakva bi situacija nastupila u slučaju da se određena mjera nije u potpunosti provela. Slijedom navedenog, jasno je da procedura vrednovanja predstavlja važnu potporu u odlučivanju i kao takva može ukazati na potrebu izmjene strateškog pristupa ili optimizaciju procesa na

operativnoj razini ali i utječe na stvaranje primjera dobre prakse i jačanje odgovornosti svih dionika uključenih na provedbu.

Evaluacija provedbe Strategije razvoja Grada Velike Gorice temelji se na principima dobrog upravljanja i kao takva promiče standardizirani sustav kvalitete koji zadovoljava sljedeće kriterije:

 Relevantnost – ocjenjuje primjerenost ciljeva i prioriteta Strategije u odnosu na potrebe jačanja društveno-gospodarskog razvoja. Ocjenjuje primjerenost ciljeva i prioriteta Strategije u odnosu na potrebe ciljnih skupina i krajnjih korisnika, usklađenost sa strateškim dokumentima višeg reda te usmjerenost na rješavanja realnih problema

 Djelotvornost – ocjenjuje odnos uloženih sredstava s obzirom na neposredne ishode i očekivane rezultate provedbe.

 Učinkovitost – utvrđuje koliko je provedba Strategije doprinijela postizanju zadanih ciljeva.  Utjecaj – ocjenjuje utjecaj provedbe na ciljne skupine i lokalno stanovništvo. Ocjenjuje utjecaj na društveno-gospodarsku situaciju grada Velike Gorice.

 Održivost – ocjenjuje vjerojatnost trajanja postignutih učinaka odnosno kontinuitet provođenja sličnih odgovarajućih aktivnosti u cilju uklanjanja ili ublažavanja postojećih nepovoljnih okolnosti ili rješavanja problema ciljne skupine. U kontekstu utjecaja projekta na potrebe i ograničenja, definirani su sljedeći pokazatelji na razini prioriteta:

Tablica 59. Odnos prioriteta i pokazatelja na razini prioriteta

Prioritet Ključni pokazatelj 1.1. Jačanje konkurentnosti malog i Povećanje zaposlenosti za 10% u odnosu na 2013. srednjeg poduzetništva i razvoj poticajnog godinu poduzetničkog okruženja Povećanje broja poduzeća za 12% u odnosu na 2013. godinu Povećanje proračunskih prihoda JLS za 10% u odnosu na 2013. godinu 100% popunjenost poslovnih zona i inkubatora Povećan izvoz proizvoda za 20% u odnosu na 2013. Godinu Minimalno 3 realizirana projekta razvoja poduzetničke infrastrukture 1.2. Razvoj održivog turizma temeljenog na Povećanje smještajnih kapaciteta za 20% tradiciji i kulturnoj baštini Povećanje broja noćenja za 25% u odnosu na 2013. godinu Povećanje neposrednih prihoda Grada od turizma za 15% 1.3. Jačanje konkurentnosti poljoprivredne Minimalno 30 registriranih eko-proizvođača proizvodnje 20% poljoprivrednh proizvođača se bavi organskim uzgojem i integriranom poljoprivrednom

proizvodnjom Povećanje prinosa u najzastupljenijim kulturama za 30% kao rezultat uvođenja navodnjavanja i drugih tehnološko-tehničkih mjera Povećanje zaposlenosti u poljoprivrednom sektoru za 5% u odnosu na 2013 2.1. Unaprjeđenje energetske učinkovitosti Smanjenje potrošnje energije iz klasičnih izvora za 20% Povećanje količine energije dobivene iz održivih izvora za 25% 2.2. Uveden sustav cjelovitog gospodarenja Smanjenje neiskoristivog komunalnog otpada za otpadom na području Grada Velike Gorice 70% 100% stanovništva koristi usluge gospodarenja otpadom 2.3. Izgrađen suvremeni sustav Pokrivenost kanalizacijskom mrežom od 80% vodoopskrbe i odvodnje Grada Velike Pokrivenost sustavom prerade otpadnih voda od Gorice i susjednih općina Orle, Kravarsko i 70% Pokupsko Pokrivenost vodoopskrbnom mrežom od 80% 2.4. Povećana razina zaštite prirode i Smanjenje emisije CO2 3% iznad razine državnog okoliša i poticanje ekonomije niskog prosjeka ugljika 2.5. Razvoj prometne infrastrukture i Broj ljudi koji imaju pristup poboljšanim prometnim iskorištavanje prometnog položaja u svrhu uslugama – 35.000 razvoja gospodarstva

3.1. Kvalitetan odgojno-obrazovni sustav Odgojno - obrazovna infrastruktura funkcionalna i dostupan svim građanima VG zadovoljava sve potrebe stanovnika 3.2. Učinkovit sustav socijalnih usluga 100% pokrivenost korisnika socijalnim uslugama koje spadaju u domenu lokalne politike Broj korisnika ugovora o bespovratnim sredstvima barem 10

3.3. Unaprjeđenje kulturne ponude u Infrastruktura zadovoljava potrebe korisnika, Velika Gradu Velika Gorica Gorica je prepoznata po jedinstvenoj kulturnoj ponudi 3.4. Kvaliteta života i zdravlje stanovnika Zadovoljstvo građana uslugama primarne zdravstvene zaštite Smanjenje broja ovisnika za 30% 3.5. Povećanje kvalitete života u ruralnom Zaustavljeno iseljavanje stanovništva iz ruralnih gradskom prstenu dijelova Grada Velike Gorice Stagnacija ili umjereni rast broja stanovnika u ruralnom gradskom prstenu

Uspješnost evaluacijskog postupka ovisi o kvaliteti i strukturi podataka prikupljenih u toku procesa praćenja provedbe, ali i učinkovitosti provedbenog tijela odgovornog za provedbu Strategije. Zbog toga je u evaluaciju potrebno i uključiti vrednovanje unutarnje strukture provedbenog tijela kako bi se identificirali potencijalni ograničavajući faktori, odnosno unaprijedilo funkcioniranje u sljedećem periodu provedbe. U cilju stvaranja što objektivnijeg uvida o učinku provedbe nužno je komunicirati i sa svim interesnim skupinama koje su izravno uključene u provedbu kako bi se mogli usporediti njihovi stavovi sa stavovima koordinacijskog tijela.

Pokazatelji postignuća provedbe Strategije definirani na razini prioriteta temelj su za provedbu evaluacije i kao takvi moraju biti mjerljivi i realni u odnosu na planirano razdoblje provedbe. Navedeni se pokazatelji trebaju ostvariti do 2020. godine, a ukoliko nije došlo do snažnijih vanjskih faktora koji bi negativno utjecali na cjelokupnu provedbu, njihove ciljane vrijednosti moraju odgovarati kumulativnim vrijednostima pokazatelja na razini mjera

IZVORI

 Akcijski plan energetski održivog razvitka Velike Gorice, 2011., dostupno na: www.crocom.hr/assets/files/seap/Velika-Gorica_SEAP.pdf, (3.1.2013)  Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva iz 2011. godine, dostupno na: www.dzs.hr, (3.1.2013)  Državni zavod za statistiku, Statističko izvješće 1476/201, dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1476.pdf  Državni zavod za statistiku, Priopćenje br. 4.2.2/4, dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/04-02-02_04_2012.htm  Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede iz 2003. godine, dostupno na: www.dzs.hr, (10.1.2014.)  Elaborat zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/elaborat_zastitnih_zona_velika_gorica.pdf  Galerija Galženica, dostupno na: http://www.galerijagalzenica.info/o-nama, (5.1.2014)  Gradska knjižnica Velika Gorica, dostupno na: http://www.knjiznica- vg.hr/sadrzaj/gkvg.asp?nn=Odjeli_i_usluge&gkvg=odrasli&idsadrzaj=127, (5.1.2014)  Kultura Grada Velika Gorica, dostupno na: http://www.gorica.hr/kultura/, (5.1.2014.)  Mjesečni statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, listopad 2013., dostupno na:http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Mjesecni_statisticki_bilten_HZZ_PU_Zagreb_za_listopad_2013. pdf  Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Poduzetničke zone u RH, dostupno na:http://zone.mingorp.hr/velikagoricaPZR.htm, (8.1.2014)  Muzej Turopolja, dostupno na:http://www.muzej-turopolja.hr/HR/omuzeju.html, (5.1.2014.)  Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, dostupno na: http://www.pouvg.hr/, (5.1.2014)  Priopćenje Državnog zavoda za statistiku, broj 7.1.1., dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm, (3.1.2013)  Pregled gospodarstva grada Velike Gorice u 2012. godini, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/gospodarstvo2012.pdf , (6.1.2013)  Program djelovanja za mlade Grada Velika Gorica, dostupno na: http://www.gorica.hr, (4.1.2014)  Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje u Zagrebačkoj županiji, Agronomski fakultet u Zagrebu, 2004, dostupno na: http://zagrebacka-zupanija.hr, (12.1.2014)  Službeni glasnik grada Velike Gorice, godina XVII, br.11, 21. prosinac 2012, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/SGGVG-2012-11.pdf, (9.1.2013)  Izvor: Službeni glasnik Velike Gorice, godina XIX, br. 9/13, dostupno na: http://www.gorica.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/SGGVG-2013-9.pdf, (4.2.2014)  Struktura razrednih odjela i broja učenika, dostupno na: http:// .public.mzos.hr/fgs.a d id 19914 , (8.1.2014)  Službene stranice Grada, dostupno na: www.gorica.hr, (3.1.2013)  Strategija turističkog razvoja grada Velike gorice s akcijskim planom, dostupno na: http://www.tzvg.hr/uploads/dokumenti/1-97_Strategija_Velika_Gorica.pdf  Udruženje obrtnika Velika Gorica 2013., HOK 2013.

 Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, dostupno na: http://www.sport- zagrebacke-zupanije.hr/objekti_velika_gorica.aspx, (5.1.2014)  http://www.gorica.hr/2012/05/turopoljsko-jurjevo-2012/, (13.2.2014)  http://www.vgbrass.com/, (13.2.2014)  http://andautonija.hr/projekti/, (13.2.2014)  podaci grada Velike Gorice (Adresar ustanova, udruga i manifestacija u kulturi)

DODATAK 1 OBRAZAC AKCIJSKOG PLANA Akcijski plan služi za operacionalizaciju i provedbu Strategije, a omogućuje cjelovit pregled i strukturu svih aktivnosti potrebnih za provedbu u određenom razdoblju. Radi se na godišnjoj osnovi uz projekciju za dodatne dvije godine.

Aktivnosti/projekti/programi koji se nalaze u akcijskom planu su preuzeti iz baze projektnih prijedloga razvojne strategije, prema kriterijima za prioritizaciju koji se posebno razrađuju u okviru Pravilnika za prioritizaciju projekata. Prijedlog prioriteta predlaže Partnersko vijeće, a usvaja Koordinator.

STRATEŠKI MJERA AKTIVNOST/ TRAJANJE POKAZATELJ CILJNA IZVOR IZNOS IZNOS IZNOS ODGOVORNOST CILJ PROJEKT/ VRIJEDNOST FINANCIRANJA GODINA N GODINA GODINA PROGRAM N+1 N+2