Divota I Pokora Malog Otoka Zimi

magazin primorsko-goranske æupanije besplatni primjerak godina V. / br. 19 rijeka / prosinac 2009.

Divota i pokora malog otoka zimi

Ilovik 2 / zip 90dana a drugom susretu župana instuitucija, a s druge strane onaj Županija NPrimorsko-goranske dio koji se odnosi na plan želja županije Zlatka Komadine s i očekivanja općina i gradova, gradonačelnicima i načelnicima koji se tiče zapravo gospodarske svih 36 gradova i općina u i društvene situacije u Županiji, ima plan, novom mandatu, što je održan odnosno onoga što bi mi htjeli 5. i 6. studenoga u Crikvenici, da se dogodi na planu infrastruk- župan je okvirno predstavio ture, energetike, veza i gospo- Strateške smjernice rada darstva, rekao je Komadina. Županije za razdoblje 2009.- recesiji Osim predstavljanja Strateških 2013. godine. smjernica rada Županije za - Ovaj susret na neki način razdoblje do 2013. godine, teme je recesijski, najavio je župan skupa bile su javnozdravstveni Komadina, najavivši proračun programi zaštite zdravlja građana usprkos za 2010. na razini 2008. god- PGŽ, te gradnja pretovarnih ine. - Što se tiče smjernica, o stanica za novu Centralnu zonu njima će biti pokrenuta javna za gospodarenje otpadom na rasprava i svatko može dati svoj Marišćini kao primarnog dijela in- doprinos. Prijedlog smo poslali tegralnog sustava gospodarenja našim gradovima, općinama i otpadom u Primorsko-goranskoj našim institucijama, i još uvijek je županiji. Pretovarne stanice otvoreno vrijeme za doradu tog gradit će se u Delnicama, Novom dokumenta. Smjernice radimo Vinodolskom, Krku, Rabu i zapravo u okolnostima teške Cresu, a trebale bi biti dovršene socijalne situacije u Hrvatskoj i i puštene u pogon do sredine teško je biti prorok, odnosno fik- 2012. godine. Državni Fond sirati ili definirati neka ulaganja ili za zaštitu okoliša financirat će programe, a ne znati kako ćemo 80 posto projekta, dok lokalne se prihodovno nositi i kakva će jedinice i Županija trebaju naći biti situacija u bruto društvenom sredstva za preostalih 20 posto, proizvodu. po 170 tisuća eura za svaku od Naš plan rada kroz dokument pet stanica, rekao je šef Eko- Strateških smjernica podijeljen plusa Dušan Šćulac, najavivši je u dva dijela, onaj dio koji da će se zbog gradnje preto- možemo izvorno odraditi s varnih stanica morati mijenjati ovlastima i proračunom, kako Županijski prostorni plan. naše, tako i naših ustanova i O temi “Mediji i lokalna vlast”

Srpanj ponedjeljak, 20. srpnja petak, 24. srpnja srijeda, 29. srpnja • U Vukovaru, župan Komadina na poziv • U Opatiji u Kristalnoj dvorani ho- • Županija je izdvojila 400 tisuća kuna gradonačelnika Vukovara prisustvovao tela “Kvarner” u sklopu obilježavanja za uređenje prijavno-dojavne jedinice u četvrtak, 16. srpnja • U Danskoj u Charlotenrlundu donedavna sastanku “Solidarnost za Vukovar” na nebeskog zaštitnika Opatije svetog Jako- Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć, kao članica JK “Galeb” iz Kostrene Tina Mihelić kojem se razgovaralo o pomoći u realizaciji va, svečanom sjednicom Gradskog vijeća preduvjet za skorašnje osnivanje Zavoda osvojila zlatnu medalju na europskom projekata Grada Vukovara Opatije obilježen Dan grada za hitnu pomoć PGŽ prvenstvu u ženskom olimpijskom jed- utorak, 21. srpnja subota, 25. srpnja • Fakultetsko vijeće Građevinskog fakulteta nosjedu laser radial • Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Ri- • U blizini Broda na Kupi u organizaciji u Rijeci za novu je dekanicu izabralo prof. dr. Aleksandru Deluka Tibljaš petak, 17. srpnja jeci za novu ravnateljicu Zaklade izabrao je udruge “Kupa”, a pod pokroviteljstvom • U sjedištu Županije zamjenica župana doc. dr. Sanju Barić s Pravnog fakulteta PGŽ po šesti put održana sportska mani- četvrtak, 30. srpnja Nada Turina Đurić primila sportaše i • Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i festacija “Kupom uzvodno” • Pod planinom Obruč, na području sportašice koji su se na nedavno održanim zamjenica župana Nada Turina Đurić ugos- Općine Jelenje u srcu “Grobničkih Alpa” međunarodnim natjecanjima okitili medal- tili djecu Srebrenice, koja uz financijsku uz nazočnost župana Zlatka Komadine, jama pomoć Grada Rijeke i Županije, tjedan legendarni domar Davor Šupak “otključao” dana borave u Driveniku obnovljeni planinarski dom Hahlići, čiju je srijeda, 22. srpnja obnovu Županija pratila s 350 tisuća kuna • U Porozini, župan Zlatko Komadina i petak, 31. srpnja pomoćnik ministra Josip Borić “otvorili” • U sjedištu Županije, župan Zlatko Koma- prošireno trajektno pristanište u čije je dina i ravnatelj Nacionalnog parka Risnjak uređenje utrošeno 6,8 milijuna kuna potpisali ugovor vrijedan pola milijuna kuna • U Cresu, na sjednici Gradskog vijeća, za prvu fazu obnove planinarskog doma na mjesec dana nakon što je Sanja Jurić Snježniku (HDZ) izabrana za predsjednicu Vijeća, • U Kostreni u uvali Žurkovo, pod pokro- • Iznad Dobreća na području Grada Opati- razriješena je s dužnosti, a za novog pred- viteljstvom Županije, održan treći Kostren- je župan Zlatko Komadina pustio u probni • Članovi udruge RODA na riječkom Korzu sjednika Vijeća izabran nezavisni član ski triatlon rad novoizgrađenu vodospremu Antići vri- uz poruku “Sram vas bilo!” prosvjedovali Marčelo Damijanjević • U Rabu na prepunom trgu Sv. Kristofora jednu više od četiri milijuna kuna protiv konzervativnog zakona o “bebama • U Rijeci i na području cijele Županije započela osma “Rabska fjera” okupivši • Početak ferragosta donio gusti promet iz epruvete” – Zakona o medicinski potpo- potvrđen prvi slučaj gripe uzrokovan novim šestostinjak kostimiranih otočana i neko- na svim graničnim prijelazima i prometni- mognutoj oplodnji koji je upravo izglasavao virusom A (H1N1) (poznatija kao “svinjska liko tisuća gostiju cama širom Županije, tijekom dana preko Hrvatski sabor gripa”) i to kod mladića koji se vratio iz No- • U Malinskoj započeo 55. Festival folklora Pasjaka i Rupe u Hrvatsku ušlo oko 45.200 subota, 18. srpnja vog Sada otoka Krka osoba što je za oko pet tisuća više nego • U Opatiji u Umjetničkom paviljonu Juraj četvrtak, 23. srpnja nedjelja, 26. srpnja lani Šporer otvorena izložba “Zlatne godine • U Rijeci na Korzu “porinut” Vapor Rika • Na stazi od Opatije do Lovrana i natrag Opatijskog festivala”, organizirana uz fi- – prodajni štand eko-proizvoda zadruge do Voloskog, pod pokroviteljstvom PGŽ Kolovoz nancijsku pomoć Županije “Zeleno i plavo” u obliku broda, kojeg je održan drugi polumaraton za žene pod na- nedjelja, 19. srpnja oslikao slikar Vojo Radoičić zivom “Trči i uživaj” subota, 1. kolovoza • U krčkom Frankopanskom kaštelu nas- • Nakon četverogodišnjeg uređenja špilja • Na opatijskoj ljetnoj pozornici, pod • U organizaciji Grada Krka u Krku održan tupom violinista svjetskog glasa Stefana Lokvarka, smještena oko 2 km od središta županijskim pokroviteljstvom, na prvom 8. Dan iseljenika otoka Krka Milenkovića otvorene 53. ljetne priredbe Lokava, ponovo svakodnevno otvorena za festivalu instrumentalnih klapa pobijedila • Pobjedom nad reprezentacijom SAD-a, otoka Krka posjetitelje klapa Ragusa Vechia iz Cavtata hrvatski vaterpolisti osvojili brončanu zip / 3

Na susretu s gradonačelnicima i načelnicima svih 36 općina i gradova župan Zlatko Komadi- na predstavio Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2009.- 2013. godine: “Smjernice radimo u okolnostima teške socijalne situacije u Hrvatskoj i teško je biti prorok”

Stopostotni odaziv lokalnih čelnika na susretu u crikveničkom hotelu Mediteran

Župan Komadina najavio je da će Županija kao i ranije biti prisutna u programima lokalnih jednica govorio je Krešimir Macan iz zagrebačke tvrtke “Manjgura” koji je lokalnim čelnicima ukazao na modele bolje komunikacije s novinarima, a najviše rasprave izazvala je najava gradnje postrojenja za proizvodnju koksa u Rafineriji Urinj te privezišta u Bakru. Dok se čini da je doku- mentacija za gradnju nove koksare već pripremljena i odobrena od nadležnog Ministarstva i Vlade, načelnici Bakra i Kostrene apelirali su na kolege da se us- protive gradnji nove koksare jer je to zajednički problem cijelog Kvarnera. M. Krajnović Zeljak

medalju na Svjetskom prvenstvu u Rimu, blagdana svetog Lovra, svečano otvoren uprave za ceste PGŽ potpisali Sporazum “Ružica Vinodola”, a titulu “Ružice” poni- za reprezentaciju igrali i riječani Igor Hinić još jedan, 485. po redu Krčki sajam – o reguliranju međusobnih prava i obveza jela je Katarina Pilepić i Samir Barać Lovorčeva u svezi izvođenja radova na pograničnoj nedjelja, 16. kolovoza nedjelja, 2. kolovoza • U Fužinama započeo dvodnevni 10. cesti Ložac – Hrvatsko • U Klani, povodom proslave svetog Roka, • U Dobrinju u crkvi Sv. Antona uz međunarodni susret puhačkih orkestara sa zaštitnika Klane, svečanom sjednicom nazočnost predsjednika Županijske 180 glazbenika Općinskog vijeća obilježen Dan Općine. skupštine Marinka Dumanića održana • Od Metkovića do Ploča održan 12. Tom prigodom nagradu za životno djelo svečana sjednica Općinskog vijeća i Maraton lađa “Neretva 2009” na kojem dobio Josip Gržinčić-Farančev obilježen Dan općine - Stipanja se natjecala i ekipa PGŽ za koju su veslali petak, 21. kolovoza ponedjeljak, 3. kolovoza članovi VK “Jadran” iz Rijeke • U Čavlima, povodom Dana Općine • Na redovnom tjednom sastanku s novi- nedjelja, 9. kolovoza održana svečana sjednica Općinskog narima župan Zlatko Komadina najavio da • Na Unijama, zamjenik župana Vidoje vijeća, tom prilikom Zlatku Grabaru se županijski proračun ostvaruje sukladno Vujić i lučki kapetan Lučke kapetanija Ri- uručena nagrada Općine za životno djelo planiranim veličinama jeka Darko Glažar otvorili ispostavu Lučke • U sklopu obilježavanja Dana Općine • U Omišlju se ministar turizma Damir Bajs kapetanija Rijeka, kao 19. ispostavu na četvrtak, 13. kolovoza Čavle u Mavrincima ministar Radovan Fuks i župan Zlatko Komadina susreli s pred- području Županije • U Skradu svečanom sjednicom i zamjenica župana Nada Turina-Đurić stavnicima turističkih zajednica i hotelskih • U Rijeci u svojim stranačkim prosto- Općinskog vijeća, uz nazočnost zamje- “odbojkaškim servisom” otvorili sportsku kuća s područja otoka Krka rijama ŽO HNS povodom smrti svoje nika župana Vidoja Vujića proslavljen Dan dvoranu čiju je izgradnju Županija pomogla utorak, 4. kolovoza počasne predsjednice, istaknute hrvatske Općine Skrad s 2,1 milijuna kuna • U Rijeci u sjedištu Županije predstavnici političarke i znanstvenice Savke Dabčević petak, 14. kolovoza Fonda za zaštitu okoliša i energetsku Kučan otvorila knjigu žalosti • U OŠ Zvonka Cara u Crikvenici, povodom učinkovitost, Županije, 17 općina i gradova • U Kastvu, pod pokroviteljstvom Županije Dana Grada Crikvenice, održana svečana i 3 tvrtke potpisali 28 ugovora vrijedna 13 i održana prva večer drugog “Kastav blues sjednica Gradskog vijeća. Tom prigodom pol milijuna kuna. Najveći dio od 6 milijuna festivala” ovogodišnje nagrade Grada uručene fra kuna dobit će Županija za izgradnju Centra ponedjeljak, 10. kolovoza Anti Mrvelju i Juraju Rošiću za gospodarenje otpadom u Marišćini • Župan Zlatko Komadina na redovnom • U Lokvama održavanjem svečane sjed- srijeda, 5. kolovoza susretu s novinarima najavio uključivanje nice Općinskog vijeća, Lokvarci obilježili • Širom Županije, povodom blagdana Dana Županije u izgradnju žičare iz Medveje na Dan Općine i Župe Lokve, te proslavili 130. pobjede i domovinske zahvalnosti položeni Učku obljetnicu turizma vijenci na grobove i spomenike poginulim • Načelnik Sektora kriminalističke policije • U Brod Moravicama svečanom sjedni- braniteljima Domovinskog rata PU Primorsko-goranske Vitomir Bijelić im- com Općinskog vijeća započela trodnevna nedjelja, 23. kolovoza •Svetom misom u Ličkom polju (Općina enovan za načelnika Uprave kriminalističke proslava Dana Općine Brod Moravice i • U park šumi Golubinjak kraj Lokava na Fužine) svečano obilježen Blagdan i 400. policije u Ravnateljstvu policije, a načelnik blagdana svetog Roka 2. susretu pripadnika 138. brigade HV-a obljetnica izgradnje crkve Blažene Djevice Odjela za suzbijanje korupcije i organizira- subota, 15. kolovoza otkrivena spomen ploča na mjestu gdje su Marije Snježne nog kriminaliteta u Rijeci Božo Barbalić za • Širom Županije katolički vjernici proslavili vojačeni prvi goranski dragovoljci petak, 7. kolovoza načelnika Nacionalnog ureda za suzbijanje blagdan Velike Gospe. Središnju misu u • Na automotodromu Grobnik završen •U Grižanama svečano otvoreno šesto iz- korupcije i organiziranog kriminaliteta Svetištu Majke Božje na Trsatu predvodio Croatian Sidecar Grand Prix 2009 – utrka danje “Ružice Vinodola” utorak, 11. kolovoza riječki nadbiskup Ivan Devčić svjetskog prvenstva motocikla s prikoli- subota, 8. kolovoza • U Brodu na Kupi župan, gradonačelnici • U Novom Vinodolskom održana finalna com, u sklopu kojeg je vožena i utrka • U Krku na trgu Kamplin, povodom Čabra i Delnica, te ravnatelj Županijske večer kulturno-povijesne manifestacije Prvenstva Alpe Jadran za motocikliste 4 / zip 90dana

Počela izgradnja riječke džamije

U Rijeci i okolici živi oko 5,5 tisuća islamskih vjernika koji će napokon dočekati svoju bogomolju

ponedjeljak, 24. kolovoza dvodnevno 9. Prvenstvo Hrvatske u kuhanju obilježilo 30. obljetnicu djelovanja • U Rijeci svečano otvoren Centar Zamet • Zamjenica župan Nada Turina-Đurić na lovačkog gulaša u kotliću za novinare nedjelja, 6. rujna vrijedan 350 milijuna kuna, čije “srce” čini redovnom susretu s novinarima najavila nedjelja, 30. kolovoza • Na prijevoju Poklon u organizaciji PP sportska dvorana – novi riječki rukometni otpuštanje 15 zaposlenika Doma zdravlja • Ujutro u 1,30 radnici Hidroelektre spojili “Učka” i pod pokroviteljstvom Županije, hram PGŽ, zaposlenih u administraciji, a za čije željezni kostur novog mosta iznad kanjona održan treći Učkarski sajam. Okupilo se petak, 11. rujna otpremnine je osigurano 800 tisuća kuna Rječine na drugom traku riječke zaobi- više od petnaest tisuća posjetitelja • Čelni ljudi Županijskog operativnog cen- utorak, 25. kolovoza laznice • U Čabru u Domu kulture “43. istarska di- tra PGŽ na čelu sa županom Zlatkom Ko- • U opatijskom hotelu “Adriatic” župan • Ribičkim natjecanjem u lovu šarana na vizija” DVD Čabar obilježilo stotu obljetnicu madinom brodom “Vid” Lučke kapetanije Komadina u svojstvu osobnog izaslanika tribaljskom jezeru završena trodnevna djelovanja Rijeka obišli akvatorij PGŽ predsjednika RH Stjepana Mesića otvorio manifestacija “Dani smokav i sportskog ponedjeljak, 7. rujna desetu manifestacija židovskog kulturnog ribolova” • U sve 92 primorsko-goranske obrazovne stvaralaštva “Bejahad 2009” ponedjeljak, 31. kolovoza ustanove započela nova školska godina srijeda, 26. kolovoza • U Kristalnoj dvorani opatijskog hotela • U Rijeci na gatu Katarine Riječke održana • U Opatiji u galeriji “Juraj Šporer” u sklopu “Kvarner” koncertom jednog od najvećih tradicionalna promotivna akcija Hrvatske manifestacije “Bejahad 2009” uz nazočnost pijanista današnjice Yefima Bronfmana, gospodarske komore “Kupujmo Hrvatsko” župana Komadine otvorena izložbe Ede završena deseta jubilarna manifestacija • U Loparu svečanom sjednicom Opći- Murtića i Dušana Džamonje “Bejahad 2009” nskog vijeća obilježen Dan Općine i Blag- petak, 28. kolovoza dan Male Gospe • U prostoru Policijske postaje Krk održan • U Delnicama u vojarni Drgomalj, uz sastanak glavnog načelnika Ravnatelja Rujan nazočnost zamjenice župana Nade Turine policije Olivera Grbića s izaslanstvom Đurić obilježena 9. obljetnica osnivanja • U Čabru svečanom sjednicom Gradskog Policije Republike Slovačke utorak, 1. rujna postrojbe za specijalna djelovanja HV vijeća obilježen Dan Grada Čabra. Tom • Pravoslavni vjernici proslavili blagdan Uz- • U Zlobinu svečano otvorena preuređena utorak, 8. rujna prilikom Nagrada Grada Čabra dodijeljena nesenja Presvete Bogorodice (Dan Velike zgrada područne škole čiju je obnovu fi- • U opatijskom hotelu “Admiral” uz nazo- Bruni Broveru, sportskom ribolovcu Gospojine), a najsvečanije je bilo u mana- nancirao Grad Bakar i Primorsko-goranska čnost predsjednice Vlade RH Jadranke • U Rijeci u Šahovskom domu na Brajdi, stiru u Gomirju županija Kosor i zamjenika župana Vidoja Vujića pod pokroviteljstvom PGŽ, započelo sedmo • U Njivicama župan Komadina sudjelovao četvrtak, 3. rujna održana sjednica Povjerenstva Vlade pojedinačno Prvenstvo Mediterana u šahu. u natjecanju u big-game ribolovu “BIG • Povodom otvorenja Dana slovačke kulture za koordinaciju i praćenje aktivnosti za U ime Županije otvorenju prisustvovala je OM”- Kup Omišlja” u Rijeci, veleposlanik Republike Slovačke u turističku 2009. godinu zamjenica župana Nada Turina-Đurić • U Vrbniku, pod pokroviteljstvom Županije, RH Roman Supek boravio u svom prvom • U Rijeci u galeriji “Palach”, uz nazočnost subota, 12. rujna otvorena dvodnevna manifestacija “Dani službenom posjetu Gradu Rijeci i Primor- župana Komadine otvorena putujuća • U Park šumi Golubinjak kraj Lokava vina otoka Krka” sko-goranskoj županiji. U sjedištu Županije izložba o prijetnjama i napadima na Zajednica društava Crvenog križa PGŽ • U Kastvu na Crekvini održan 5. festival primio ga je župan Komadina hrvatske novinare obilježila i 15. godišnjicu svog djelovanja, čakavske šansone - “ČAnsonafest 2009”. petak, 4. rujna četvrtak, 10. rujna u sklopu susreta održano i tradiciona- Odlukom publike za najbolju pjesmu • U Rijeci na izbornoj skupštini Županijske • U Mavrincima u novoj sportskoj dvorani, lno druženje dobrovoljnih darivatelja krvi s proglašena “Ča bin ja da vas niman” u organizacije Hrvatske stranke umirovlje- povodom Hrvatskog olimpijskog dana, područja cijele Županije izvedbi Tedija Spalata nika PGŽ za predsjednika ponovo izabran održan sportski susret dječjih vrtića PGŽ. U • U Rabu i na spomen groblju u Kamporu subota, 29. kolovoza Ante Štulić revijalnoj odbojkaškoj utakmici, županijska obilježena 66. godišnjica oslobođenja in- • U Mrkoplju i Begovom Razdolju, pod subota, 5. rujna ekipa predvođena županom Komadina po- terniraca iz talijanskog fašističkog logora županijskim pokroviteljstvom započelo •U Škalnici (Općina Klana) DVD Škalnica bijedila ekipu Općine Čavle u Kamporu zip / 5

jednice i mnogi drugi uglednici iz političkog i vjerskog života iz Hrvatske i susjednih, te europskih i azijskih zemalja. Temeljni kamen položio je ministar vakufa Katara Nj. B. G. Aimad Abdulla Uglednici na polaganju kamena S. G. Al-Marri te za početak temeljca Islamskog centra u Rijeci izgradnje džamije donirao 200 tisuća dolara. očetkom listopada na Budući riječki Islamski centar, PZametu je održana velika troetažna građevina na atrak- svečanost polaganja kamena tivnoj lokaciji uz riječku zao- Gost iz BiH dr. Mustafa ef. temeljca novog Islamskog bilaznicu, stajat će između osam Cerić naglasio je da u Hrvatskoj centra sa džamijom, koji će se i deset milijuna eura, a izgradnja muslimani i katolici ne pričaju o graditi prema idejnom rješenju bi trebala biti završena u roku dijalogu, nego da dijalog žive pokojnog akademskog kipara od 24 mjeseca, dakle otprilike Dušana Džamonje. Ideja je to do konca 2011. godine. Tako i druge potrebe. Džamiji će stara punih dvadeset i pet godi- će riječka Islamska zajed- na, kada je tadašnjim riječkim naime gravitirati oko 10 tisuća nica u sljedeće dvije godine gradskim vlastima upućen prvi primorsko-goranskih muslimana izgraditi svoju dugo čekanu službeni zahtjev za dodjelu - koji su podrijetlom Bošnjaci i džamiju i njome dobiti prostor lokacije za izgradnju džamije. Arapi, Turci, Makedonci, Albanci kojim će muslimani riječkog i drugi, no ipak najviše oko pet Povijesnom događaju za mus- (i ne samo riječkog) područja i pol tisuća muslimana riječkog limane u Hrvatskoj, pogotovo moći zadovoljiti svoje vjerske područja. Svečanost su uljepšale hostese Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, prisustvovali su predsjednik RH Stjepan Mesić, Budući riječki Islamski centar, troetažna građevina na atraktivnoj muftija Ševko Omerbašić, dr. Mustafa ef. Cerić, reisu-l-ulema lokaciji uz riječku zaobilaznicu, stajat će između osam i deset Rijaseta Islamske zajednice milijuna eura, a izgradnja bi trebala biti završena u roku od 24 BiH, hrvatski ministar kulture Božo Biškupić kao izaslanik mjeseca, odnosno do konca 2011. godine. Tako će riječka Islamska premijerke Kosor, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, župan zajednica u sljedeće dvije godine izgraditi svoju dugo čekanu Zlatko Komadina, riječki nad- džamiju i njome dobiti prostor kojim će muslimani riječkog (i ne biskup msgr. dr. Ivan Devčić, predstavnici riječke Islamske za- samo riječkog) područja moći zadovoljiti svoje vjerske i druge potrebe

• Na riječkom Korzu više od tisuću građana četvrtak, 17. rujna Kluba Sušačana izabrana Tamara Morić, • U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke župan sudjelovalo u prosvjedu protiv posljednjih • Zavodu za dijagnostiku i rehabilitaciju dok je Zdravko Ćiro Kovačić, osnivač i Zlatko Komadina preuzeo je Energetsku odluka Vlade RH, prosvjed organizirala sluha i govora KBC Rijeka župan Koma- predsjednik Kluba od osnivanja izabran za povelju gradonačelnika i župana RH, kao Hrvatska udruga sindikata dina predao endokameru vrijednu gotovo doživotnog počasnog predsjednika deklarativni akt predstavnika lokalne i re- nedjelja, 13. rujna pola milijuna kuna, čime je Zavod kao prvi subota, 19. rujna gionalne samouprave kojim se iskazuje • Na nogometnom igralištu u Crikvenici u Hrvatskoj dobio takav uređaj koji jamči • U Brodogradilištu “3. maj”, uz nazočnost svjesnost i politička volja o potrebi racio- održano Županijsko vatrogasno natjecanje kompletan pregled govornog aparata župana Komadine, svečano porinut tanker nalnog gospodarenja energijom na lokalnoj s preko 500 vatrogasaca s područja cijele • Otvaranjem izložbe fotografija “Rijeka “Verige” izrađen za pulsku “Uljanik plovid- razini Županije u Domovinskom ratu” (u Malom salonu) i bu”. Prilikom porinuća ozlijeđena 4 radnika utorak, 22. rujna • U Baški, pod pokroviteljstvom PGŽ ot- svečanom misom u katedrali svetog Vida • U riječkom naselju Hosti, uz nazočnost • U Rijeci u Mramornoj dvorani Pomorskog voren tradicionalni ženski velemajstorski (koju je vodio vojni ordinarij msgr. Juraj ministra Radovana Fuchsa, veleposlanika i povijesnog muzeja, pod pokroviteljst- šahovski turnir Jezerinac) u Rijeci započelo središnje Češke u RH Karela Kuhnla, župana Ko- vom Županije, otvorena izložba i festival • U Češkim Budejovicama na Svjetskom obilježavanje Dana Hrvatske ratne mor- madine i brojnih drugih uzvanika prigod- klasične glazbe posvećeni riječkom gra- prvenstvu u castingu (sportskom ribolovu) narice nom svečanošću otvoren Češki dom T. G. ditelju violina dr. Franji Kresniku Goran Ožbolt iz Čabra osvojio titulu sv- petak, 18. rujna Masaryka kojeg je Češka beseda Rijeka srijeda, 23. rujna jetskog prvaka u disciplini uteg skič, dok • U Rijeci na gatu Karoline Riječke, gradila pet godina • Na riječkoj rivi gradonačelnik Rijeke Vojko je njegova kolegica Snežana Žurga u disci- svečanim postrojavanjem postrojbi i nedjelja, 20. rujna Obersnel svečano otvorio 25. sajam plovila plini arenberg osvojila srebrnu medalju prigodnom svečanošću završeni Dani • U Ronjgima organizirana tradicionalna, i nautičke opreme - Nautika ponedjeljak, 14. rujna Hrvatske ratne mornarice i obilježavanje 28. po redu Mantinjada pul Ronjgi koja je četvrtak, 24. rujna • U Salzburgu (A), uz nazočnost župana 18. obljetnice ustroja HRM okupila sopce, roženičare, mišnjičare, kan- • U Domu kulture u Dražicama svečanom Zlatka Komadine i zamjenice župana Nade • U sjedištu Županije potpredsjednici ture i tancure iz Hrvatskog primorja, otoka sjednicom Općinskog vijeća obilježen Dan Turina-Đurić u organizaciji Instituta regija Županijske skupštine primili izaslanstvo Krka i Istre Općine Jelenje i blagdan sv. Mihovila, Europe (IRE) započela 5. konferencija eu- Zakonodavnog vijeća posebne upravne ponedjeljak, 21. rujna zaštitnika Župe i Općine ropskih regija oblasti Hong Konga •U Rektoratu Sveučilišta u Rijeci potpisan petak, 25. rujna srijeda, 16. rujna ugovor o suradnji s University Health Sci- • Rano ujutro na riječki kontejnerski termi- • Zavodu za dijagnostiku i rehabilitaciju ence Center iz Pekinga. Tim povodom je nal Brajdica pristao brod Santa Victoria, sluha i govora KBC Rijeka župan Koma- župan Komadina u sjedištu Županije pri- duljine 277 metara i kapaciteta prijevoza dina predao endokameru vrijednu gotovo mio kinesko izaslanstvo 5770 TEU-a, najveći kontejnerski brod koji pola milijuna kuna, čije je Zavod kao prvi je ikada pristao u riječku luku u Hrvatskoj dobio takav uređaj koji jamči • U sjedištu Županije župan Komadina kompletan pregled govornog aparata povodom Dana policije primio načelnika • U opatijskoj Thalassotherapiji ministar Policijske uprave Primorsko-goranske zdravstva Darko Milinović i župan Zlatko Tomislava Dizdara i suradnike Komadina otvorili vilu Magnolija - novu • U sjedištu Županije župan Komadina bolnički zgradu vrijednu 18 milijuna kuna primio u nastupni posjet novoimenovanog • U Viškovu u sklopu proslave Matejne • U Malinskoj svečanom sjednicom generalnog konzula Republike Srbije u Ri- održana svečana sjednica Općinskog Skupštine Turističke zajednice Općine jeci Zorana Milivojevića vijeća Viškova, čime su i službeno započeli Malinska-Dubašnica obilježeno stoljeće or- • U Pomorskoj škola Bakar ravnatelj škole, dani obilježavanja najvećeg viškovskog ganiziranog turizma na području Malinske gradonačelnik Bakra i župan Komadina blagdana • U HKD-u na Sušaku za novu predsjednicu zajedno otvorili novu sportsku školsku 6 / zip 90dana Predstavljanje Energetika će nedvojbeno biti jedna od najbrže rastućih grana privrede pa je logično da smo zainteresirani za PGŽ-a ulaganja, ali i za partnerstvo u proizvodnji i investicijama, rekao je župan Komadina uputivši poziv austrijskim privrednicima i u Grazu poduzetnicima da posjete Županiju i uključe se u daljnji uspješan razvoj privredne suradnje Hrvatske i Austrije

eć punih devet godina za- jedne i druge strane bio je ve- Vredom u okviru uglednog lik pa su tako, primjerice, skupu jesenskog sajma u Grazu održava bili nazočni Miljenko Pavlaković, se Dan Hrvatske, a ove godine državni tajnik Ministarstva gos- poseban gost tog dana bila je podarstva, rada i poduzetništva, Primorsko-goranska županija ko- Markus Mair, predsjednik Austri- joj je tim činom pružena prilika za jsko-hrvatske trgovinske komore, predstavljanje. O koliko značajnoj Mato Topić, predsjednik Hrvat- mogućnosti je riječ dovoljno gov- ske obrtničke komore i Gott- ori činjenica da je još od 1993. fried Steiner, direktor OMV-a za godine austrijsko gospodarstvo inozemne investicije. Na sajmu najveći ulagač u Hrvatsku pa je i je, prema procjeni domaćina, stoga pokrovitelj ovog skupa bilo sudjelovalo oko 300 hrvatskih Ministarstvo gospodarstva, rada poduzeća, a Dan Hrvatske privu- i poduzetništva RH, a skup je kao je dvjestotinjak predstavnika organizirala Hrvatsko-austrijska privrede i politike među kojima trgovinska komora koja već niz su bili i čelnici Primorsko-goran- godina uspješno pripomaže do- ske županije Zlatko Komadina, datnom učvršćivanju privrednih Koprivničko-križevačke Darko veza Hrvatske i Austrije. Koret te Varaždinske županije Shodno tome i odaziv ugled- Predrag Štomar. nika i značajnih privrednika s Središnje mjesto prvog dijela

dvoranu, vrijednu 21 milijun kuna, od kojih Smail-age Čengića” giru i Brodogradilišta specijalne opreme Dana kruha” zamjenica župana Nada je Županija osigurala četvrtinu troškova • U Dvorani mladosti u Rijeci, pod pokro- u Splitu, dok za brodogradilišta u Rijeci i Turina-Đurić u sjedištu Županije primila • U Gerovu u prostoru LD “Tetrijeb” župan viteljstvom Primorsko-goranske županije Kraljevici nije bilo ponuda predstavnike Učeničkog doma iz Lovrana Komadina svečano otvorio novosagrađeni održan deveti karate turnir “Croatia open” • U HKD-u na Sušaku u dupkom ispun- • U riječkom Teatru Fenice povodom objekt rashladne komore za pripremu i na kojem je pet riječkih karatista i karatis- jenoj dvorani, pod pokroviteljstvom PGŽ međunarodnog Dana starijih osoba, Pri- odlaganje mesa divljači tica osvojilo prva mjesta u pojedinačnoj i u organizaciji Društva Gorana iz Rijeke morsko-goranska županija za umirovlje- • U Nici na Svjetskom boćarskom prven- konkurenciji održani drugi Zvuci goranskog kraja nike s područja cijele Županije organizirala stvu za mlađe seniore i juniore mladi riječki • U Grčkoj Chaniji Hrvatska vaterpolo repr- besplatnu predstavu “Cinco i Marinko” boćari Leo Brnić i Marino Miličević osvojili ezentacija (do 20 godina), predvođena ka- subota, 3. listopada brončanu medalju u štafetnom izbijanju, petanom ekipe Ivanom Krapićem (članom Listopad • U Rijeci na Zametu uz nazočnost pred- a mlađi senior Marko Beaković osvojio VK “Primorje EB” iz Rijeke) osvojila naslov sjednika RH Stjepana Mesića i župana Zlat- brončanu medalju u bližanju i izbijanju u Europskog prvaka četvrtak, 1. listopada ka Komadine, ministar vakufa Katara Nj. B. krug ponedjeljak, 28. rujna • Povodom Svjetskog dana umirovlje- G. Aimad Abdulla S. G. Al-Marri svečano • U Dvorani mladosti u Rijeci održana, • Sjedište Županije, županijsku ustanovu nika i starijih osoba župan Komadina pri- položio kamen temeljac za Islamski centar pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske Thalassotherapiju u Opatiji i brodogradilište mio predstavnike udruga umirovljenika s s džamijom čime je počela izgradnja treće županije prva finalna večer osmog po redu “3. maj” posjetilo izaslanstvo finsko- područja Županije islamske bogomolje u Hrvatskoj dječjeg festivala “Kvarnerić” hrvatske parlamentarne suradnje • Kao uvod u “Belu nedeju” u Kastvu ot- subota, 26. rujna • U Cetinju u sklopu “Dana Ivana vorena 11. izložba vina sa 11 izlagača iz • Na svečanosti Europske asocijacije za Mažuranića u Crnoj Gori” otvorena izložba o Hrvatske, Slovenije i Italije cvijeće i krajobraz u britanskom gradu životu i književnom djelu i započeo znanst- • Na lošinjski aerodrom nakon 20 godina Cardiffu predstavnici Grada Mali Lošinj veni skup o baštini tog hrvatskog političara i sletio prvi veliki zrakoplov s gostima iz preuzeli plaketu “Srebrni cvijet Europe” književnika iz Novog Vinodolskog Austrije kao najava redovne charter linije iz • Zadnjeg dana Svjetskog boćarskog prven- • Stručnjaci Odjela za arheologiju Innsbrucka stva za mlađe seniore i juniore, u francuskoj Sveučilišta u Zadru objavili da je na • Prigodnom svečanošću u Puntu započeli Nici, mladi riječki boćar Leo Brnić postao području rta Tarej na otoku Cresa (prema “Dani maslina” i tom prilikom je predstav- svjetski prvak u brzinskom izbijanju, dok Krku) otkriveno senzacionalno arheološko ljena nova punionica maslinovog ulja, na- su Marko Beaković i Goran Percan osvojili nalazište – pronađeni su ostaci broda bavljena uz županijsku pomoć srebrnu medalju u parovima starog dvije tisuće godina • U Krku u Domu za starije i nemoćne • U riječkom HNK Ivana pl. Zajca praizved- • U Kostreni u sportskoj dvorani finalnom utorak, 29. rujna osobe “Mali Kartec” održan V. županijski bom komične opere “Casanova u Istri” ot- večeri završen 8. dječji festival “Kvarnerić”. • U Grazu u Austriji u sklopu Međunarodnog festival sportske rekreacije osoba starije vorena nova kazališna sezona Pobijedile pjesme “Divan s morun” (mlađi sajma održana manifestacija “Dani životne dobi, održan pod županijskim pok- nedjelja, 4. listopada od 12 godina), te “O, la, la Marija” (stariji Hrvatske” kojima je ove godine domaćim roviteljstvom • U Kastvu, po lijepom vremenu i uz de- od 12 godina) bila Primorsko-goranska županija te je petak, 2. listopada setke tisuće posjetitelja održana još jedna nedjelja, 27. rujna skup otvorio župan Komadina s izlaganjem • U sklopu posjete otoku Krku predsjed- tradicionalna “Bele nedeja”, blagdan i fešta • U aleji velikana na Cetinju u sklopu o energetskim potencijalima Županije nica Vlade RH Jadranka Kosor sa surad- mladog vina, dok su u Križišću slavili “Belu Dana Ivana Mažuranića, zamjenik župana srijeda, 30. rujna nicima posjetila pogon Dine-Petrokemije nedilju” Vidoje Vujić otkrio spomen-poprsje (pok- • Posljednjeg dana natječaja za privatizaci- u Omišlju, a u gradu Krku prisustvovala • Na Svjetskom boćarskom prvenstvu u lon Županije) tog istaknutog hrvatskog ju šest hrvatskih brodogradilišta, u Hrvatski otvaranju novog dječjeg vrtića i jaslica Maconu (Francuska) riječki boćar Sebasti- političara i književnika, koji je zadužio fond za privatizaciju pristigle samo dvije • U sklopu obilježavanja tradicionalnih jan Mrvčić u štafetnom izbijanju osvojio crnogorsku književnost djelom “Smrt ponude za kupnju brodogradilišta u Tro- “Dana zahvalnosti za plodove zemlje – srebrnu medalju zip / 7

programa Dana Hrvatske imala Župan Komadina je Primorsko-goranska županija na predstavljanju čija se nazočnost osjetila već po Ruža vjetrova PGŽ-a u Grazu ulasku u dvoranu i to zahvaljujući “Rožicama”, u narodnu nošnju obučenim djevojkama koje su simbol Kvarnera dijelile promidžbeni materijal i svojom nazočnošću uljepšale taj dio zbivanja. Isto su vrlo dojm- ljivim nastupom učinile sjajne pjevačice “Putokaza” pod vod- stvom Mirande Đaković. Prezent- acija turističkih, privrednih i ostalih mogućnosti zeleno-plave županije počela je vrlo dobrim filmom o PGŽ-u te nastupom župana Zlatka Komadine koji je prateći film pojasnio mogućnosti koje potencijalnim ulagačima nudi Primorsko-goranska županija. aznolikost je lijepa (Diversity is beautiful ) - novi je Župan Komadina je progovo- Rslogan turističke regije Kvarner, a novi logo je motiv rio o energetskim potencijalima ruže vjetrova. Novi slogan, kao i novi logo autorski su rad koji pružaju velike mogućnosti dizajnerskog studija Bruketa&Žinić koji su odnijeli pobjedu daljnjeg razvoja ovog područja, između 53 rada pristigla na natječaj županijske Turističke posebno projekt LNG Adria ter- zajednice i Hrvatskog dizajnerskog društva, čiji je cilj bio minala ukapljenog plina na Krku. stvaranje slogana i dizajna vizualnog identiteta Kvarnera. “Energetika će nedvojbeno biti Polazište za izradu loga, kako su objasnili autori, bio je motiv jedna od najbrže rastućih grana ruže vjetrova kao simbola Kvarnera - stjecišta puteva, da bi privrede pa je logično da smo se potom logo razradio na način sličan dijamantu. Iz glavnog zainteresirani za ulaganja, ali i za loga izvedeni su i znakovi za pojedine subregije za koje su boje partnerstvo u proizvodnji i inves- izvučene iz samih destinacija te sadržaja koje nude. Drugu je ticijama”, zaključio je Komadina nagradu stručni žiri dodijelio timu Bralić/Budić/Gjurek/Paškvan/ uputivši poziv austrijskim privred- Sivački, dok je treća nagrada pripala Studiju Sonda iz Poreča. nicima i poduzetnicima da posjete Županiju i uključe se u daljnji Županijska skupština je na sjednici od 28. listopada uspješan razvoj privredne surad- jednoglasno dala zeleno svjetlo i sloganu i novom dizajnu nje Hrvatske i Austrije. vizualnog identiteta turističke regije Kvarner te prihvatila izvještaj o izradi Strateškog marketinškog plana turizma M. Krmpotić Kvarnera 2009.–2015.

• U Opatijskom hotelu “Četiri opatijska Hrvatske predstavnici Županije položili znak solidarnosti, potpisali članovi brojnog • Na riječkom Korzu peticiju za spas cvijeta” pod Županijskim pokroviteljstvom vijence i zapalili svijeće u Aleji hrvatskih županijskog izaslanstva predvođeni riječkog Brodogradilišta “3. maj”, kao znak započelo prvo europsko sveučilišno prven- branitelja na Centralnom gradskom groblju zamjenicima župana solidarnosti, potpisao i župan Zlatko Ko- stvo u bridžu sa 22 ekipe iz 11 država na Drenovi • Predsjednik Uprave Luka Rijeka Denis madina. Do kraja dana peticiju je ukupno ponedjeljak, 5. listopada petak, 9. listopada Vukorepa podnio ostavku na dužnost potpisalo 24.151 građana Rijeke i okolice • U Rijeci u HKD-u na Sušaku Županija de- • U Zagrebu, u organizaciji Društva “Gora- predsjednika NO brodogradilišta “3. maj” • Na Zapadnom sidrištu Luke Rijeka u or- seti puta prigodnom svečanošću obilježila nin” iz Zagreba, a pod pokroviteljstvom uz riječi “Odlazim jer Uprava “3. maja” ne ganizaciji Županijskog operativnog centra i Svjetski dan učitelja. Najuspješnijim pros- PGŽ i uz nazočnost župana Komadine čini ništa za spas škvera” uz nazočnost županijskih čelnika održana vjetnim djelatnicima nagrade je uručio održana tradicionalna Goranska večer • U Zagrebu održana 5. sjednica Skupštine pokazna vježba intervencije kod iznenad- župan Komadina subota, 10. listopada Hrvatske zajednice županija, na kojoj je za nog onečišćenja mora “Eko-more 2009” • U Lovranu, pod pokroviteljstvom PGŽ predsjednika Zajednice ponovo izabran • U Baški u hotelu Corinthia, uz nazočnost započela 36. Lovranska marunada, manifes- Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske zamjenice župana Nade Turina- taciju otvorio zamjenik župana Vidoje Vujić županije, dok je župan Zlatko Komadina Đurić započeo stručni skup hrvatskih • U Opatiji u hotelu “4 opatijska cvijeta” ponovo izabran za dopredsjednika srednjoškolskih ravnatelja, na kojem se završeno prvo europsko sveučilišno prven- • Područje Županije zahvatilo veliko nevri- okupilo skoro pet stotina sudionika stvo u bridžu, prvo mjesto osvojila ekipa jeme, u sat vremena je prepolovljena tem- srijeda, 14. listopada Sveučilišta u Wroclawu iz Poljske peratura, tijekom jutra je pala čak 31 litra • U sjedištu Županije župan Zlatko Koma- nedjelja, 11. listopada kiše po kvadratnom metru, a u većem di- dina sa zamjenicima primio predstavnike • U Trebišćima, malom zaselku podno jelu Gorskog kotara pao i obilan snijeg Sveučilišta u Rijeci na čelu s novim rek- mitskog brda Perun, kraj Mošćeničke • U grčkom gradu Nafpaktos započela torom prof. dr. sc. Perom Lučinom • U vijećnici Grada Rijeke na sjednici Na- Drage svečano otvorena muzejska zbirka proslava 438. obljetnice bitke kod Lepanta, • U sjedištu HGK – Županijske komore cionalnog saveza parlamenta mladih Re- kao središnji dio poučne mitološko- najveće pomorske bitke galija u povijesti; Rijeka, Jadranska hoteli Mali Lošinj, Me- publike Hrvatske za predsjednika izabran povijesne staze Hrvatsku predstavljala delegacija Grada tis Kukuljanovo, Euromodul Viškovo i riječki gimnazijalac Srđan Kerčević • Na pisti aerodroma Grobnik, u orga- Raba Brodogradilište Punat proglašeni najboljim utorak, 6. listopada nizaciji Koturaljkaškog saveza Hrvatske, a utorak, 13. listopada županijskim tvrtkama u 2008. g • U Rijeci na početku lukobrana predsjed- pod pokroviteljstvom PGŽ održano Europ- • U Rijeci u sjedištu Županije župan Koma- četvrtak, 15. listopada nica Vlade RH Jadranka Kosor otvorila sko koturaljkaško prvenstvo u maratonu dina primio izaslanstvo Kluba Sušačana • U Rijeci u dvorani Filodrammatike Udruga putnički terminal vrijedan 95 milijuna kuna iz Rijeke koje je predvodila novoizabrana slijepih PGŽ svečano obilježila 60 godina srijeda, 7. listopada predsjednica Tamara Morić rada. Tom prigodom zamjenica župana • U Domu za odgoj djece i mladeži u Ri- Nada Turina-Đurić udruzi uručila posebno jeci, uz nazočnost župana Zlatka Koma- županijsko priznanje dine predstavljen program “Obrazovanjem • Na lokaciji Sveti Petar iznad Mošćeničke do reintegracije i zapošljavanja mladeži s Drage svečano otvorena nova vodospre- problemima u ponašanju” ma, srce vodoopskrbnog sustava naj- • U Industrijskoj zoni na Kukuljanovu, uz manje liburnijske općine, čiju je izgradnju nazočnost župana Zlatka Komadine ot- sufinancirala i Županija vorene novo izgrađene prostorije i pogon • U Domu kulture Ravna Gora povodom tvrtke Ceste Rijeka d.o.o. ponedjeljak, 12. listopada Dana Župe i Dana Općine, uz nazočnost četvrtak, 8. listopada • Na riječkom Korzu peticiju za spas zamjenika župana prof. Vidoje Vujića, • U povodu Dana neovisnosti Republike riječkog Brodogradilišta “3. maj”, kao održana Svečana sjednica Općinskog 8 / zip 90dana Strateške smjernice dostavljene su jedinicama lokalne samouprave - Brod na Kupi

Strategija na javnoj provjeri Poziv za otvaranje javne rasprave o Strateškim smjernicama rada Primorsko-goranske županije u naredne četiri godine

upanijska skupština 44/09 od 29. listopada 2009. i na ŽPrimorsko-goranska županije web stranici Primorsko-goranske na sjednici od 28. listopada 2009. županije (www.pgz.hr), te su godine donijela je Strateške smjer- dostavljene jedinicama lokalne nice rada Primorsko-goranske samouprave s područja Županije, županije 2009.–2013. godine ustanovama od županijskog “Strateške smjernice – javna rasprave i o mogućoj potrebi pris- te donijela Zaključak o otvar- značaja odnosno ustanovama anju javne rasprave o Strateškim kojih je osnivač Županija. rasprava”). tupanja izmjenama i dopunama Strateških smjernica odnosno o smjernicama. Javna rasprava tra- Primjedbe i prijedlozi na Po završetku javne rasprave, a jat će do 1. ožujka 2010. godine. Strateške smjernice mogu se najkasnije do 1. lipnja 2010. go- uključivanju prispjelih primjedbi Strateške smjernice objavljene dati u pisanom obliku na adresu: dine Župan Primorsko-goranske odnosno prijedloga u dokument su u “Službenim novinama” Primorsko-goranske županija, županije izvijestit će Županijsku Razvojna strategija Primorsko- Primorsko-goranske županije broj Adamićeva 10 (uz naznaku: skupštinu o rezultatima javne goranske županije.

vijeća Općine Ravna Gora brodogradilišta - više od tri tisuće radnika, državnom sportskom natjecanju branitelja • Povodom Dana darivatelja krvi župan petak, 16. listopada umirovljenika i građana Rijeke poslalo po- u Krapini, po treći puta za redom osvojili Zlatko Komadina u sjedištu Županije pri- • Na prigodnoj svečanosti u opatijskom ruku Vladi RH: “Dajte nam posla i plaće”. prvo mjesto mio višestruke darivatelje krvi hotelu Ambasador, uz nazočnost župana Prosvjednicima se pridružio i župan Zlatko • Na lokalitetu Lisina, na području Općine Mat- srijeda, 28. listopada Zlatka Komadine županijska specijalna Komadina sa suradnicima ulji otvorena nova vodosprema čijom je izgrad- • U Rijeci, u dvorani Transadria održana bolnica Thalassotherapia Opatija promo- njom omogućena vodoopskrba i posljednjih 5. sjednica Županijske skupštine PGŽ. virana u Kliniku za liječenje, rehabilitaciju i mjesta na području Općine – Žejana, Muna, Uz samo dva suzdržana glasa članovi prevenciju bolesti srca i krvnih žila Škrapne, Krive, Gašpara i Perke Skupštine su izglasali Strateške smjernice • U Baški, uz nazočnost predsjednika • U domu “Braće Matešić” u Kastvu ot- rada Županije za razdoblje 2009-2013. g, a Županijske skupštine Marinka Dumanića, vorena druga nacionalna izložba mladih nakon toga jednoglasno dali “zeleno svijet- nakon gotovo tri godine rada, svečano ot- inovatora lo” sloganu “Raznolikost je lijepa”, te novom vorena Bašćanska staza glagoljice, petak, 23. listopada dizajnu vizualnog identiteta turističke regije • Na redovnoj izbornoj skupštini primor- • U Mošćenicama započeo znanstveni Kvarner sko-goranskog HNS-a za predsjednicu ŽO skup o revitalizaciji malih povijesnih gra- • U Rijeci u Nadbiskupskom domu prezen- HNS-a ponovo izabrana dosadašnja pred- dova i njihovog okruženja tirana knjiga – zbornik “Mons. Josip Uhač sjednica Nada Turina-Đurić, zamjenica • U Zagrebu dodijeljene nagrade najtrans- • U Bolu na otoku Braču završeni – život i djelo”, čije je tiskanje financirala župana PGŽ ovogodišnji Dani hrvatskog turizma. parentnijim gradovima i općinama, a prema Primorsko-goranska županija nedjelja, 18. listopada istraživanju GONG-a samo je njih 8 dobilo Na završnoj svečanosti Grad Rab • U crnogorskoj Budvi završilo Svjetsko prolaznu ocjenu, od čega polovica u PGŽ-u proglašen najboljim turističkim središtem i četvrtak, 29. listopada prvenstvo u sportskom ribolovu – u lovu i to gradovi Rijeka (kao prva u istraživanju), najuređenijim mjestom (do 5 tisuća ležaja), • Sjedište Županije, u sklopu dvotjednog štapom s obale, na kojem je Mirjana Pobor, Crikvenica i Opatija, te Viškovo kao jedina a Grad Opatija najuređenijim mjestom (od posjeta Hrvatskoj, posjetili predstavnici članica ŠRK “Oslić” iz Selaca osvojila dvije općina u Hrvatskoj 10 do 20 tisuća stanovnika) Poslovno-razvojnog instituta njemačke zlatne medalje, u pojedinačnoj konkurenciji • Uoči predavanja u riječkoj Filodrammati- subota, 24. listopada savezne pokrajine Saska-Anhalt i kao članica reprezentacije Hrvatske ci, zamjenica župana Nada Turina-Đurić • Jedan od najvećih brodova riječke Jadro- petak, 30. listopada ponedjeljak, 19. listopada primila je u sjedištu Županije čelništvo linije “Marko Polo” sa 105 putnika i članova • Župan Zlatko Komadina s čelnicima • U opatijskom hotelu “Kvarner” u or- Društva Josip Broz Tito iz Rijeke i pred- posade, na svojoj redovnoj liniji Rijeka - krčkih općina i gradova kraj Omišlja ganizaciji Turističke zajednice PGŽ sjednicu udruge Gariwo iz Sarajeva dr. Split – Bari, nasukao se oko dva sata ujutro razgledao obnovljene prostorije ambulante svečano podijeljena priznanja laureatima Svetlanu Broz na otočić Sit u Pašmanskom kanalu Dina Petrokemije u kojima bi uskoro trebala u županijskim akcijama Plavi i Zeleni cvijet, • Na redovnoj izbornoj Skupštini Udruge • Na riječkom groblju Drenova, povodom s radom započeti poliklinika za dijalizu te Djelatnik godine 2009. Tom prigodom gradova, održanoj u Zagrebu za predsjed- 18. obljetnice osnivanja brigade, pred- • Primorsko-goransku županiju posjetilo župan Komadina istaknuo kako je turistički nika ponovo izabran gradonačelnik Rijeke stavnici Udruge 128. brigada HV “Sveti brojno izaslanstvo turističkih čelnika iz rezultat na Kvarneru nadmašio očekivanja Vojko Obersnel Vid, Grada Rijeke i Primorsko-goranske prijateljske kineske provincije Liaoning, te utorak, 20. listopada četvrtak, 22. listopada županije položili vijence u Aleji hrvatskih je u sjedištu Županije potpisan sporazum • U Rijeci u sjedištu Županije župan Koma- • U Splitu održana peta sjednica Skupštine branitelja o suradnji između Uprave za turizam te ki- dina primio je, u povodu proslave 18. obl- Jadranske euroregije, Primorsko-goransku nedjelja, 25. listopada neske pokrajine i Turističke zajednice PGŽ jetnice osnivanja brigade, čelništvo Udruge županiju predstavljao župan Komadina • U Rijeci završen sedmi susret brđana (na- • U povodu blagdana Svih svetih, del- 128. brigade HV-a “Sveti Vid” • U Rijeci u sjedištu Županije zamjenica jstarijih članova) Saveza izviđača Hrvatske, egacije Županije, gradova i općina, udruga srijeda, 21. listopada župana Nada Turina-Đurić primila pred- koji se u protekla dva dana pod pokroviteljst- branitelja i drugih institucija položile vijence • U Rijeci ispred hotela “3. maj” stavnike Udruge dragovoljaca i veterana vom PGŽ održao u Selcima i Vinodolu i upalile svijeće na brojnim grobljima i održan prosvjedni skup za očuvanje Domovinskog rata RH koji su na nedavno utorak, 27. listopada spomen-obilježjima razgovor zip / 9 Prof. dr. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci

Sveučilište treba partnere u svojem širem okruženju

Završetkom prve faze izgradnje Kampusa na Trsatu stvaraju se prekrasni prostori i uvjeti za daljnji akademski razvoj Sveučilišta. No, smatramo da nije dovoljno osigurati nove kapacitete za nastavu i istraživanje, već je nužno Kampus sagledati kao cjelinu koja je organizacijski i funkcionalno, uključivši i financijsko poslovanje, samoodrživa

Razgovarao: Dragan OGURLIĆ Snimio: Damir ŠKOMRLJ  Prof. dr. Pero Lučin u travnju ove godine postao je trinaesti, i najmlađi rektor riječkog Sve- učilišta. Rođen je 1962. godine u Trogiru, a školovanje, studij medicine i doktorat znanosti završio je u Rijeci. Usavršavao se na sveučili- štima u Njemačkoj. Od 2006. godine redoviti je profesor u trajnom zvanju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te gostujući profesor na ostalim hrvatskim sveu- 10 / zip razgovor Prof. dr. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci Sveučilište je potrebno transformirati u sveučilište treće generacije, što podrazumijeva sveučilište koje je poduzetno i živi sa zajednicom, a na taj način funkcioniraju sveučilišta poput Oxforda i Cambridgea. Ono što želimo je ući među prvih 500 europskih sveučilišta čije će se rangiranje provoditi iduće godine čilištima. Posljednjih 8 godina bio je prorektor Od Akademije do superračunala Sveučilišta za opće poslove i poslijediplomske A kako to ide po fazama? Ukupna bruto po- studije. Član je hrvatskog pregovaračkog tima vršina svih objekata I. faze iznosi oko 94.000 za pristupanje EU zadužen za prva zatvorena četvornih metara, objašnjava prof. Lučin, a poglavlja znanosti, obrazovanja i kulture. Od početkom 2009. godine završeno je, ili se na- 2003. prvi je predsjednik Nacionalne zakla- laze u završnoj fazi izgradnje i opremanja, šest de za znanost, visoko školstvo i tehnologijski objekata ukupne površine 71.000 četvornih razvoj Republike Hrvatske. Na čelo riječkog metara. Kao što je poznato za potrebe Akade- Sveučilišta dolazi nakon dva mandata akademika Danijela Rukavine, koji je utro put prema mije primijenjenih umjetnosti najprije je uređe- Sveučilišnom kampusu na Trsatu, a prof. Pero na najveća zgrada Vojarne koja je otvorena u Lučin ima zadatak da taj golemi projekt dove- listopadu 2006. godine. Zgrade za Znanstve- de do kraja. no-tehnologijski park, Filozofski i Učiteljski fakultet, Sveučilišne odjele, Građevinski fakultet Najavljujete dovršenje Sveučilišnog kam- i zgrada studentskih restorana, uskoro čeka- pusa na Trsatu do 2016., najkasnije 2017. ju svoje prve stanovnike. U svakoj su zgradi godine. Kako će to ići po fazama, spominju smješteni i drugi sadržaji važni za funkcije ci- se generalno tri? jeloga Sveučilišta, a koji značajno doprinose - Točno, već sam u nekoliko navrata izjavio njegovoj funkcionalnoj integraciji te otvaraju i da će do 2016. godine, najkasnije 2017. godi- potiču procese suradnje i stvaranja interdis- ne Sveučilišni kampus na Trsatu biti u potpu- ciplinarnih studijskih i istraživačkih programa. nosti izgrađen, što podrazumijeva dovršetak Najviše takvih sadržaja bit će u zgradi Sveu- ukupno tri faze izgradnje koje će od tog po- čilišnih odjela u kojoj će osim Odjela za fiziku, dručja stvoriti samoodrživ prostor u kojem će Odjela za matematiku, Odjela za informatiku i dnevno cirkulirati 15 do 20 tisuća ljudi. Odjela za biotehnologiju biti i brojni drugi sa- Vjerujemo da će krajem ove godine započe- držaji koji će doći u interakciju s Odjelima, ali ti useljenje u sve objekte prve faze izgradnje imati i bitnu ulogu za cijelo Sveučilište. Tu će Sveučilišnog kampusa, a početak druge faze se nalaziti regionalni centar CARNET-a, Sve- izgradnje trebao bi obilježiti razvoj dramskih i Prostor Trsata nije žrtvovan učilišni informacijski centar, Sveučilišni centar muzičkih umjetnosti, razvoj kemije i moleku- za e-učenje, IT akademija Sveučilišta i Centar larne biologije te arhitekture i urbanizma, kao Jedno urbanističko-sociološko pita- za napredno računanje u kojem će biti smje- novih modernih studija Građevinskog fakulte- nje. S obzirom na trenutnu malu gusto- štena superračunala. ta. Dakle, po okončanju prve faze odmah će ću naseljenosti područja Trsata, koje započeti radovi na drugoj fazi koja podrazu- Koliko će dakle ukupno visokoobrazovnih zbog atraktivnosti funkcionira i kao mijeva izgradnju Sveučilišne knjižnice, Druš- jedinica zapremati taj “samoodrživi prostor” svojevrsna šetnica i izletište Riječana, tveno-kulturnog centra, sportske dvorane te u kojem će, kako ste rekli, dnevno cirkulirati izgradnja Kampusa i dolazak 20-tak ti- otvorenih sportskih terena, kao i Pomorskog 15 do 20 tisuća ljudi? suća ljudi, izgradnja Sveučilišne bolnice fakulteta te studentskog smještaja. Naravno, - Taj prostor će ukupno obuhvatiti osam sa- i gradnja višestambenih građevina za voljeli bismo vidjeti na Kampusu i Ekonomski stavnica: tri Fakulteta, Akademiju, četiri Sveu- oko 5.000 novih stanovnika, radikalno fakultet, a treba istaknuti da za većinu tih obje- čilišna odjela, Sveučilišnu knjižnicu, Studentski će promijeniti sliku ovog dijela grada. kata već postoji građevinska dozvola, a pred- centar, a potom Pomorski fakultet, pa i Eko- Neki to vide i kao gubitak posljednje ri- viđeni rok izgradnje je 2014. godina, najkasnije nomski. ječke oaze i žrtvovanje najatraktivnijeg 2015. godina. gradskog prostora? Studentski grad Istovremeno, intenzivirat će se i razvoj kam- - Čini mi se da se radi upravo o suprot- Objekti Društveno-kulturnog centra i stu- pusa u Iki, a taj će kompleks s internacionalnim nomu. Teško mi je vjerovati da će netko dentski dom ostavljeni su za drugu fazu? studijima biti namijenjen cijeloj Jugoistočnoj reći da je “žrtvovan najatraktivniji riječki Europi, dok će treća faza kampusa obuhvatiti prostor” ukoliko na njega dolaze najkre- - Iako su napravljeni glavni i izvedbeni projek- izgradnju objekta temeljnih medicinskih zna- ativniji ljudi Rijeke i regije koja gravitira ti za Društveno-kulturni centar (DKC) i objekte nosti, dogradnju Sveučilišnih odjela, a postoji Sveučilištu. Upravo su studenti ti koji će studentskoga smještaja te ishodovane dozvo- i mogućnost preseljenja Pravnog fakulteta. U dodatno oplemeniti dušu tog dijela grada, le za građenje, izgradnja nije počela tijekom kontekstu razvijanja projekata koji se temelje kao i grada u cjelini. Prema tomu, takvu 2008. godine jer nisu osigurana financijska na partnerstvu s gospodarstvom i lokalnom vrstu “radikalne promjene” smatram do- sredstva. Prva faza studentskoga smještaja zajednicom, planira se i osnivanje Centra za brodošlom. predviđa tri objekta sa 735 ležajeva za studen- napredno računanje. te i 25 apartmana za nastavnike u programima zip / 11

Lučin: Prostor Kampusa će obuhvatiti tri Fakulteta, Akademiju, četiri Sveučilišna odjela, Sveučilišnu knjižnicu, Studentski centar, a potom Pomorski pa i Ekonomski fakultet međunarodne i domaće razmjene. DKC treba Stvoriti samoodrživu cjelinu pored iznimno vrijednog zemljišta, doprinosi unaprijediti društveni, kulturni i umjetnički život ulaganjem u izgradnju infrastrukture Kampu- Među Vašim prioritetima jest zasigurno i sadržaje cjelokupne akademske zajednice. U sa i energetskih objekata. Grad je financirao i osigurati novac za nastavak gradnje sve- DKC-u će se nalaziti više dvorana kapaciteta preseljenje vojarne Trsat na drugu lokaciju te učilišnog Kampusa. Kako teku pregovori od 80 do 500 mjesta, desetak prostorija za oslobodio Ministarstvo obrane od plaćanja ko- o izvorima financiranja za izgradnju druge radionice, studentski radio i TV centri, zabav- munalne naknade za sve prostore na područje ni centri i uslužne djelatnosti. Sveučilišni trg i faze? O kojim se sredstvima radi i jesu li Rijeke do 2014. godine. Za stavljanje Kampu- sportski tereni na otvorenome, koji će biti iz- dohvatna? sa u funkciju nužno je u potpunosti zatvoriti građeni tijekom sljedeće godine, dat će novu - Da bi cijeli projekt Kampusa i integracije financijsku konstrukciju te osigurati dodatna dimenziju studentskome životu u Kampusu. službi Sveučilišta bio moguć, potrebno je izna- sredstva za priključivanje na infrastrukturu i Svi objekti I. faze trebaju se dovršiti do kraja ći financijska sredstva za provedbu akcijskog opremanje svih objekata. 2010. godine. plana preseljenja i integriranja službi u Kampu- Završetkom prve faze izgradnje Kampusa U II. fazi izgradnje Kampusa (2010.-2013.) su. Akcijski plan predviđa da sve službe koje na Trsatu stvaraju se prekrasni prostori i uvje- potrebno je ponajprije izgraditi Sveučilišne će se formirati na Kampusu postanu službe ti za daljnji akademski razvoj Sveučilišta. No, odjele za kemiju i biologiju, Pomorski fakultet Sveučilišta a djelatnici će prenijeti radni odnos smatramo da nije dovoljno osigurati nove ka- i Sveučilišnu knjižnicu, jer postojeći objekti ne na Sveučilište. Smatramo da je za svaku od pacitete za nastavu i istraživanje, već je nužno zadovoljavaju razvojne potrebe ustanova koje službi potrebno predvidjeti proračunsku stav- Kampus sagledati kao cjelinu koja je organiza- su ključne za strategiju razvoja Sveučilišta. U ku unutar Sveučilišnog proračuna te usposta- cijski i funkcionalno, uključivši i financijsko po- II. fazi potrebno je i bitno poboljšati smještajne viti integrirani sustav poslovanja, uključujući i slovanje, samoodrživa. Nakon prve faze Kam- kapacitete za studente izgradnjom novih 750 financijsko poslovanje. Dio izgradnje objekata pus neće biti samoodrživ niti će moći ostvariti ležajeva, što će osigurati prihvatljive europske I. faze Kampusa pokriven je Ugovorom o du- svoju svrhu. Stoga je potrebno odmah zapo- standarde u smještaju studenata i omogućiti goročnom kreditu potpisanom 8. prosinca četi s nastavkom gradnje i organizacije koja ravnopravnost naših studenata u programima 2004. između MZOŠ-a, kao korisnika kredita, će stvoriti samoodrživu cjelinu koja ispunjava razmjene u europskome prostoru. Tijekom II. Sveučilišta u Rijeci kao sudužnika i konzorci- svoju svrhu i opravdava cijelu investiciju. Prije faze nužno je izgraditi i nove prostore za Eko- ja banaka kao zajedničkih aranžera i kredito- svega to se odnosi na studentski smještaj ali i nomski fakultet, te urediti objekte na otvoreno- ra. Snažnu potporu projektu Kampusa daju i nove objekte koje je potrebno izgraditi da bi se me, a po mogućnosti i dvorane za studentske jedinice lokalne samouprave: Grad Rijeka i na Kampusu mogli ostvarivati prihodi kojima sportske aktivnosti. Primorsko-goranska županija. Grad Rijeka, se pokrivaju troškovi, uključujući i dio troškova 12 / zip razgovor Prof. dr. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci investicije. Nastavak projekta Kampusa vidimo kroz osiguravanje kreditne linije iz programa Europske investicijske banke (EIB), o ćemo smo već započeli pregovore. U tu svrhu pro- jektni tim Sveučilišta izrađuje analizu isplati- vosti i plan poslovanja kojim će se procijeniti kapaciteti Sveučilišta. U tome smo osigurali ekspertnu potporu EIB-e kada započnemo i formalne pregovore koji će uslijediti po pozivu Ministarstva financija prema EIB-i. Ika postaje veliko gradilište Najavljujete i razvoj kampusa u Iki, s internacionalnim studijima namijenjen cijeloj Jugoistočnoj Europi... - Tako je, u iduće tri godine Fakultet za me- nadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci trebao bi postati jedinstven kompleks u Europi, jer kako najavljuje novoizabrani de- kan, prof. dr. Jože Perić, krajem iduće godine područje tog Fakulteta postat će veliko gradi- lište na kojem će niknuti Međunarodni centar za edukaciju u turizmu i ugostiteljstvu. Riječ je o investiciji koja je “teška” 200 milijuna kuna, a već početkom prosinca, prema planovima Iako Sveučilište ostvaruje brojna partnerstva nove Uprave Fakulteta, trebalo bi se započe- ti sa zatvaranjem financijske konstrukcije koja s velikim i malim poduzećima, u sljedećem će omogućiti izgradnju hotela sa smještajnim kapacitetom od 60 do 80 kreveta, male marine s 50 do 60 vezova, smještajnih kapaciteta za razdoblju nužno je značajno povećati broj studente, sportske dvorane, restorana i ostalih popratnih sadržaja, ali i nadogradnju postojeće takvih partnerstava i izgraditi sustav kroz zgrade. Svi su u ovim poprilično teškim vremenima koji će takva partnerstva doprinositi razvitku svjesni da ni u financijskom, ni u organizacij- skom pogledu neće biti lako, ali ne smijemo sveučilišnih programa i razvitku ekonomije sumnjati u realizaciju zacrtanih projekata, već trebamo iznaći mogućnosti za njihovo oživo- tvorenje. Osigurati zapošljivost nih, općih profesionalnih kompetencija stude- Kako procjenjujete gospodarsku konjuk- nata Sveučilište u Rijeci tražit će u partnerstvi- Poduzetno sveučilište turu u Županiji i šire - hoće li Sveučilište od- ma s poduzećima i javnim institucijama. Kroz Kad govorite o reorganizaciji rada Sveu- govoriti realnim potrebama za kadrovima, ta partnerstva Sveučilište će značajno proširiti čilišta, odnosno o sveučilištu koje je podu- ili se ipak može dogoditi da proizvodimo svoja obrazovna radilišta i uključiti velik broj zetno i živi sa zajednicom, na što konkretno stručnjake koji nikome ne trebaju? ljudi iz prakse u izvođenje studijskih programa, mislite? posebice u onom dijelu programa koji treba - Smatram da Rijeka ima dovoljan broj podu- osigurati zapošljivost. Partnerstvima će Sveu- - Sveučilište je potrebno transformirati u sve- zetnih ljudi koji su u stanju osmisliti strateške čilište pojačati dijalog i razumijevanje između učilište treće generacije, što podrazumijeva pravce, a Sveučilište će s druge strane proši- visokoobrazovnih institucija i njihova okruženja sveučilište koje je poduzetno i živi sa zajed- riti svoja obrazovna radilišta i uključiti velik broj i doprinijeti razvoju gospodarstva, javnih insti- nicom, a na taj način funkcioniraju sveučilišta ljudi iz prakse u izvođenje studijskih programa, tucija i državne uprave. Da to nisu samo riječi poput Oxforda i Cambridgea. Ono što želimo posebice u onom dijelu programa koji treba pokazuje suradnja s DIOKI-jem, Radiom Rijeka, je ući među prvih 500 europskih sveučilišta čije osigurati zapošljivost. RI-TV-om, a naravno na tomu ne mislimo stati, će se rangiranje provoditi iduće godine. Sveu- Jedan od najčešćih prigovora kojeg gospo- nego upravo suprotno, pojačati suradnju s gos- čilište treba partnere u svojem širem okruženju. darstvo i javni sektor upućuju hrvatskim sveuči- Najvažniji partner je svakako Ministarstvo zna- podarstvom i zajednicom, te očekujemo u tom lištima jest da stvaraju ljude s premalo praktičnih nosti obrazovanja i športa, ali i sve nacionalne smislu i od njih inicijativu. kompetencija, posebice općih i profesionalnih. agencije koje čine logistiku nacionalnog znan- Uspješnost “Bolonje” na provjeri Zbog toga se mnogi, kad završe studij, moraju stvenog i visokoobrazovnog sustava. Važni su dodatno obrazovati i osposobljavati da bi za- Jesu li zaživjela načela Bolonjskog proce- partneri i Grad Rijeka i Primorsko-goranska žu- dovoljili potrebe radnog mjesta. Razlog tome, sa na riječkom Sveučilištu i s kojim se pro- panija, ali i ostali gradovi i općine koje djeluju dobrim dijelom, leži u višegodišnjoj zatvore- blemima na tom planu susrećete? u našem okruženju. Mnogi od njih su već do - Mislim da taj proces dobro napreduje, ali sada potvrdili svoju podršku Sveučilištu kroz nosti sveučilišta prema ljudima i subjektima iz i sam termin proces pretpostavlja da je pred brojne aktivnosti, uključujući i podršku Zakladi gospodarstva i javnog sektora, ali i zatvorenosti Sveučilišta u Rijeci. Iako Sveučilište ostvaruje poduzeća i javnih institucija prema sveučilišti- nama još puno truda kako bi povećali efika- brojna partnerstva s velikim i malim poduzeći- ma. Sve struke, a posebice one aplikativne, snost i transformirali se u sveučilište treće ma, u sljedećem razdoblju nužno je značajno trebaju težiti uspostavi obrazovnih modela gdje generacije. Dakle, u Sveučilište koje živi sa za- povećati broj takvih partnerstava i izgraditi su- se susreću i isprepliću znanost i praksa, što bi jednicom, razvija ekonomiju, intenzivira istraži- stav kroz koji će takva partnerstva doprinositi studentima i nastavnicima osiguralo važna i vanja i reformira doktorske studije. razvitku sveučilišnih programa i razvitku eko- svrsishodna znanja. Upravo je u tijeku analiza uspješnosti Bo- nomije. Proširenje svojih kapaciteta za razvoj struč- lonjskog procesa čije ćemo rezultate imati zip / 13

Najbolji studenti postavljaju standarde Jedan ste od najvećih zagovornika “Bo- lonje”, međutim iz same akademske zajednice ovdje u Rijeci se mogu čuti i vrlo oz- biljne kritike, poput primjedbi da se sustav obrazovanja pretvorio u “tečajnu nastavu” i “trku za bodovima” koji ne ostavljaju mjesta ozbiljnom studiranju. - Kao što znamo “Bolonja” donosi kontinuirani sustav koji mobilizira i angažira studenta u učenju. Prva iskustva pokazuju da količina gradiva nije izbalansirana pa studenti usvajaju mnoštvo činjenica što im ne ostavlja vremena za studiranje. Međutim, savladano gradivo vezano je uz uloženi trud i logično je da takav kontinuirani rad zasigurno daje bolje rezultate nego kampanjski. Prema tomu, važno je da studenti već pri upisu znaju za što ih studij osposobljava, odnosno da im studij omoguća- va stjecanje kompetencija za život u realnom svijetu, po mogućnosti u svijetu kakav će biti za 5 do 10 godina. Studijski programi trebaju tražiti rad i učenje, trebaju biti organizirani tako da student može postići najbolji rezultat i trebaju poticati najbolje studente na više. Upravo najbolji studenti “vuku vlak” za sobom i postavljaju standarde kvalitete. Osim toga, programi trebaju uvažavati potrebu studenata za slobodnim vremenom, odmorom, zabavom i sportskim aktivnostima. Drugim riječima, trebaju biti fleksibilni i daleko više fokusirani na rezultat na temelju sustavnih analiza i mišljenja Rektor Pero Lučin na studenata. Upravo s tim ciljem je, kao što sam spomenuo, Sveučilište izmijenilo pravila studi- najvećem riječkom ranja u 2007. godini. Ona su u ovoj fazi dosta gradilištu kruta jer “tjeraju” nastavnike na promjene u učionici, vježbaonici ili predavaonici. U moder- u ovoj godini, a to će nam onda omogućiti i studija. Diplomski studiji temelje se na modu- nom i dinamičnom sveučilištu pravila studira- donošenje akcijskog plana koji će imati za cilj larnoj strukturi, koja omogućuje izbor i izgradnja trebaju biti fleksibilnija i trebaju se stalno otkloniti eventualne nedostatke. Nije na od- nju akademskoga profila za svakoga pojedinog prilagođavati. met podsjetiti, da je u okviru brojnih razvojnih studenta, te horizontalnu i vertikalnu mobilnost, Što mislite o intrigantnoj knjizi “Teorija aktivnosti provedenih na Sveučilištu u Rijeci poštujući pritom temeljna načela koncepcije neobrazovanosti” Konrada Liessmanna o od 2001. godine uspješno započela imple- cjeloživotnog učenja. Stoga su pravila studi- zabludama tzv. društva znanja, velikog kri- mentacija Bolonjskoga procesa. Reformirani ranja izmijenjena u 2007. godini, čime je stvo- tičara Bolonjskog procesa? Cilj tog famo- su nastavni programi i uveden bodovni sustav ren regulativni okvir za uspostavljanje progra- znog društva znanja, kaže Liessman, nije (ECTS) te sustav temeljen na trima glavnim ma cjeloživotnog učenja. Također je stvorena “ni mudrost ni spoznaja, pa čak ni mentalno ciklusima (preddiplomskome, diplomskome i podloga za organiziranje programa na temelju prožimanje svijeta kako bismo ga bolje ra- poslijediplomskome - doktorskome studiju), koncepcije ishoda učenja, a sve u cilju što br- zumjeli”, već puko sakupljanje informacija uz izgradnju sustava za praćenje i osiguranje žeg uključivanja riječke akademske zajednice u koje su nam potrebne za uspješno zapo- kvalitete svakog programa i institucije. Primje- europski visokoškolski prostor. šljavanje. na prvih dvaju ciklusa studijskih programa u - Liessmanova knjiga stoji na granici između nastavi započela je 2005./2006., dok je treći populističkog štiva i filozofske rasprave, no ciklus uveden 2006./2007. godine. Istovreme- Nisam baš tako mlad prema mom sudu, razumijevanje znanja kod no, uveden je sustav kreditnih bodova i izgra- Liessmana, iz kojega se onda direktno izvlači đen sustav za osiguranje kvalitete te osnovan Trinaesti ste rektor Sveučilišta u pojam neobrazovanja, zadržava se na humani- Centar za kvalitetu. Sveučilište u Rijeci provodi Rijeci od njegova osnutka, i najmlađi stičkoj tradiciji kojoj, po prirodi stvari, pragma- kvalitetno i učinkovito obrazovanje temeljeno u povijesti. Je li ta mladost prednost ili tični cilj nije u prvom planu. Ono što želim reći na ishodima učenja i fleksibilnim akademskim nedostatak? je da je knjiga pisana kroz perspektivu jednog profilima na svima trima razinama sveučilišnih - Ukoliko gledamo unatrag istina je da srednjeeuropskog profesora koji je rastao i studija, usmjereno fleksibilnim putovima uče- sam najmlađi rektor u povijesti riječkoga odgajan na velikom broju činjenica i informa- nja i cjeloživotnome obrazovanju. U skladu je Sveučilišta, no tko god je pogledao moj cija. Moderni procesi učenja zahtijevaju svla- s time nastavljena transformacija preddiplom- životopis mogao je u njemu pronaći i davanje općih kompetencija i sustava etičkih skih i diplomskih studija, sukladno načelima godinu moga rođenja (1962.). Stoga i nije vrijednosti “Društvo znanja” ne podrazumijeva Bolonjskoga procesa, osiguravajući jasno baš da se može reći da mi je mladost ni gomilanje činjenica nego kritičko promišljanje definirani akademski profil koji omogućuje za- prednost, ni nedostatak. Imam dovoljno i dostupnih informacija. Dakle, pojedinac zna da pošljivost. Na taj način većina preddiplomskih znanja i iskustva za izazove koje zahtijeva su mu informacije dostupne i treba ga osposo- studija osigurava praktične kompetencije, čime funkcija rektora. biti za snalaženje u tom moru podataka. S te je smanjena potreba za organiziranjem stručnih paradigme je i osmišljena “Bolonja”.  14 / zip sjećanja Renco Kosinožić, fotograf Napisali: Sniježana MATEJČIĆ i Goran PRODAN tovima Frankopana”. ga banalizirao. Nije dodavao ni oduzimao, Fotografije: Renco KOSINOŽIĆ i Milivoj MIJOŠEK Ovo je samo mali hommage fotografu i nego čekao kada će fotoaparatom moći uh-  čovjeku izvan klišeja i uobičajenih formata. vatiti upravo ono što mu je ušlo u dušu, čemu ijest je bila pomalo nevjerojatna, nest- Njegov studio neće više puniti novi snimci, se otvorio i što ga je nadahnulo. Njegove fo- Vvarna. ali oni koje je apotekarskom pedantnošću tografije govore o njemu kao o dragoj i ljuba- znoj osobi dobre ćudi koja oko sebe širi os- Renco Kosinožić, fotografski umjetnik, slagao i čuvao govorit će o njemu više nego ebujne vibracije na granici neutralnosti, ispod stalni suradnik Primorsko-goranske županije što se može izreći riječima. Ponajprije zato koje kuha strastvenost. i službeni fotograf Hrvatske skijaške repr- što je fotografirao “s potpisom”. Kada pred ezentacije, iznenada je preminuo 26. listo- sobom imate u isto vrijeme dokument i po- “Činio se vrlo aktivnim i jakim. Sa sjetom se pada 2009. u Austriji na zadatku, s aparatom eziju složenu u strogu metričku formu, jedva sjećam njegova ljupkog doma, njegova tal- u ruci, radeći ono što je najbolje znao i što je uhvatljiv trenutak u vremenu i preciznost bez enta i čitavog rada. Ali, umrijeti s kamerom najviše volio. Umro je nakon što mu je pozlilo ostatka, onda znate da je iza objektiva bio u ruci… mnogi ćemo puno više patiti prije od jakog srčanog udara za vrijeme snimanja Renco. Ne samo okom i ne samo vrhunskom nego odemo. Zapalit ću svijeću u spomen reprezentacije na ledenjaku Hintertux. opremom, nego glavom i dušom. “Fotografiju na njegov život”, napisala je na vijest o Rencovoj smrti znanstvenica dr. Ann Terry “Volim slikati. Najviše volim uzeti torbu, otići ne stvara fotoaparat, nego naša glava”, re- s kojom je surađivao u nastajanju knjiga o negdje i jednostavno promatrati. Opustiti se i kao je jednom zgodom u razgovoru o tome porečkoj Eufrazijani. A to je samo jedno od uživati. Otvoriš se i pustiš da te dira ono oko kako je digitalizacijom fotografiranje postalo područja koje ga je okupiralo. Gotovo da tebe”, govorio je Renco. dostupno svakome. Smatrao je to pozitivnim pomakom, ne konkurencijom, vjerovao je da nema onoga koje nije budilo njegov interes Dok mnogi prijatelji i poznanici ovih dana i tehnološki napredak može potaknuti kreativ- - od dokumentarističkih fotografija, novinskih tjedana govore i sjećaju se Renca prizivajući no likovno izražavanje i poigravanje, pogo- reportažnih, turističkih, sportskih, putopisnih sličice i anegdote iz nekoliko njegovih životnih tovo među mladim ljudima. do umjetničkih, ali i intimnih albuma s pirova. konteksta - obiteljskog, turističkog, biker- Nije se, doduše, upuštao u aktove. A jedino skog, skijaškog ili fotografskog (jer je bio sve Uz Rencove fotografije najčešći je pridjev ste u Rencovu studiju mogli uvijek dobiti fo- to i na jednako temeljit način), čitateljima nu- “majstorski”, što je dobar opis, ali nepotpun. tografiju koja vam je trebala odmah - bilo za dimo još jednu priliku za susret s fotografom Njihova preciznost i jasnoća doista odaju ilustraciju uz neki tekst ili prospekt, dijapozitivi velike, ali suzdržane strasti, koji je na pose- ruku majstora. Otvara se blenda - ulazi svjetlo na posudbu za izložbu o kulturnoj, etnološkoj ban način ovjekovječio zavičaj i mnoga druga - blenda se zatvara. Ponovo je mrak, a unu- ili prirodnoj baštini… Nikad se nije radilo mjesta i ljude. Naime, Renco Kosinožić au- tra zarobljeno svjetlo između dva “klika”. No, samo o količini, a Renco je sačuvao sve što tor je novoga kalendara Primorsko-goranske to zarobljeno svjetlo preneseno na fotopapir je radio. Ono što je ostalo u studiju u istar- županije za 2010. godinu. U velikoj fotograf- ili danas u piksele, odaje osobitu estetiku i skoj Novoj Vasi u isto vrijeme je i neprocjenjiv skoj kampanji, snimio je u svom zadnjem sofisticiranu ekspresiju. Iz glave. fotodokument i svjedočanstvo gotovo polus- poslu za Županiju više od tisuću fotografija Bio je osebujan umjetnik koji svijet oko sebe toljetnih mijena svijeta u kojem živimo i ljudi od Čabra do otoka Krka radeći kalendar “Pu- nije mijenjao fotoaparatom, nije lažirao, nije oko nas. 

Bio je fotograf velike, ali suzdržane strasti, koji je na poseban način ovjekovječio zavičaj i mnoga druga mjesta i ljude. Renco Kosinožić autor je novoga kalendara Primorsko-goranske županije za 2010. godinu. U velikoj fotografskoj kampanji, snimio je u svom zadnjem poslu za Županiju više od tisuću fotografija od Čabra do Krka radeći kalendar “Putovima Frankopana” zip / 15 Deset godina sjajnog druženja

Fotografija iz nagrađene mape Istra

Iz fotociklusa “Južna Amerika 2007” S fotografijom cijeli život

Renco Kosinožić rođen je 2. svibnja 1952. godine u Novoj Vasi kod Poreča. Na samom početku svog radnog vijeka, Renco je pokazao zainteresiranost za fotografiju što je zacrtalo njegovu daljnju profesionalnu karijeru. Prvi fotografski aparat je dobio sa 16 godina i do kraja Renco Kosinožić života ga nije ispuštao iz ruke. Renco Kosinožić je od 1981. godine član Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti, a od 1985. član 2 0 1 0 Zajednice umjetnika Hrvatske. Radovi koje je potpisao bili su izloženi diljem Europe i svijeta. U više je navrata zajedno s prijateljima prokrstario Sjevernu i Južnu Ameriku ovjekovječivši svaki zanimljiv detalj. Mnogobrojne izložbe njegovih fotografija

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA obišle su svijet, Hrvatsku i njemu najdražu Istru. Posljednjih nekoliko godina bio je stalni član Hrvatskog skijaškog saveza čiji je službeni fotograf. S Primorsko-goranskom županijom surađivao je još tamo od devedesetih, na brojnim projektima s tisućama fotografija kojima je dao svoj talent, neizbrisiv pečat i dušu. Naslovnica kalendara Primorsko-goranske županije za 2010. 16 / zip obljetnice

Od vodovodnog sustava koji je počivao na principu gravitacije Jedan od posljednjih lovranskih vodonoša - pa do modernih vodosprema Andro Bak, 1937. godine i stotina kilometara cjevovoda koji su Liburniju gotovo kompletno premrežili, prošlo je više od stotinu godina. Priča o vodoopskrbi i odvodnji ide paralelno s turističkim i gospodarskim razvojem Opatije 125 godina vodoopskrbe na Liburniji

Vodoopskrba, razvoj i odvodnja išli su ruku pod ruku - Melinda Kostelac

Voda koja život znači Direktor “Komunalca” Ervino Mrak prilikom pokriva 97 posto izgradnje vodospreme Sv. Petar - Jir, iznad Liburnije Mošćeničke Drage Obilježavanje 125 godina zip / 17 obljetnice vodovoda Napisao: Davor ŽIC Jubilarna godina liburnijske Snimio: Marin ANIČIĆ vodoopskrbe protekla je u znaku njenih  početaka, pa su tako ove godine oput kapljica vode svjetlucali su rezbareni postavljene povijesne ploče na lokaciji Pkristalići na raskošnim lusterima Kristalne izvora Klara u Ičićima, kaptiranog dvorane hotela “Kvarner” za vrijeme gala večeri 1884. godine, te vodospreme Opatija kojom je Komunalno društvo “Komunalac” kraj Nove ceste izgrađene iste godine. proslavilo 125 godina postojanja liburnijskog Postavljeno je i sjećanje na lovranske vodovoda. Priča o sustavu, koji danas dovodi vodonoše Andra Lazarića Baka i Tonku dragocjenu tekućinu do najudaljenijih zakutaka Martinčić Lulu, a centralni događaj bila je liburnijskog primorja i zaleđa, počinje na istom i proslava u hotelu “Kvarner” na kojoj su mjestu, i to u vrijeme dok su djedovi i pradje- djelatnici i umirovljenici “Komunalca”, te dovi prisutnih uzvanika vodu, za sitne novce, poslovni partneri, putem glazbe, filmova kupovali od posljednjih lovranskih vodonoša - te scenskih nastupa provedeni kroz prvih Andra Baka i Tonke Lulu. 125 godina liburnijskog vodovoda. Hotel “Kvarner” je prvi objekt na opatijskom području koji je 1884. godine dobio tekuću Naime, četrdeset godina nakon što je 1844. vodu godine izgrađena villa Angiolina, Opatija se od vodu, Društvo Quarnero se trudi zadržati svoj neprimjetne točkice na turističkoj karti Europe monopol. Nakon dugotrajne sudske borbe vori za opskrbom područja Visokog Krasa vo- polako pretvara u mondeno lječilište i utočište s lokalnim općinskim vlastima, na prijelazu dom iz Ilirske Bistrice, pa je tako liburnijski kraj austrijske društvene kreme. No za lječilišta i stoljeća uspjelo je otkupiti i izvor na Učki koji dobivao vodu iz tri pravca: s Učke, iz Rijeke, te hotele koje planeri opatijskog razvoja, Društvo spaja s Rečinom. iz Ilirske Bistrice. Uzduž Jadranske magistrale voda se tada dovodi i u čitavu Mošćeničku južnih željeznica, namjeravaju izgraditi, nužna je - Na izvoru Male Učke trebao se temeljiti prvi Dragu, a riješena je i vodoopskrba Matulja. stalna opskrba pitkom vodom. javni vodovodni sustav, jer na taj su izvor pravo Izgrađena je u to vrijeme i crpna stanica Opatija prvokupa polagale liburnijske općine. No, bilo je Vodovod na principu gravitacije koju je gradio inženjer Krunoslav Penkala, te vo- to vrijeme suše i opće besparice, pa pritisnute Prvi objekt na opatijskom području koji je dosprema u Vrutkima - objasnila je Kostelac. nedostatkom vode i novca, općinske vlasti ipak dobio tekuću vodu bio je hotel “Quarnero”, i taj izvor prepuštaju Društvu Quarnero - rekla Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina današnji “Kvarner”, a godinu dana nakon nje- je Kostelac. Opatija je doživljavala svoj turistički vrhunac. ga taj su luksuz imali i današnji Imperial te još Tada je, samo u tom gradu, boravilo oko 440 Društvo Quarnero izgubilo je svoj utjecaj za nekoliko vila u okolici, kao i opatijska luka. Voda tisuća gostiju godišnje, što je 100 tisuća više vrijeme talijanske vladavine na Liburniji, koja je se crpila iz izvora Klara, na području Općine nego u “rekordnoj” 2008. godini. No, veliki broj Veprinac, koji je Društvo južnih željeznica otk- trajala od početka dvadesetih godina prošlog stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata. Tada gostiju znači i veliku potrošnju vode, a zastarjeli upilo, ogradilo i kaptiralo. Sagradili su sabirnu sustav nije to mogao više pratiti. kavernu, odakle se voda slobodnim padom prvi put vodoopskrbna mreža prelazi iz ruku spuštala do hotela. Taj prvi vodovod bio je privatnika u javno vlasništvo, jer Vodovod Učku - Zbog velikih gubitaka, koji su iznosili čak i dovršen 1887. godine, i imao je svega 7 ili 8 ki- otkupljuje općinski konzorcij u kojem sudjeluju do 60 posto, u desetljeću prije rata pristupilo lometara, kazala je Melinda Kostelac, autorica Opatija i Lovran, a kojem se kasnije pridružuju se potpunoj rekonstrukciji vodovodnog sus- opsežne monografije o povijesti vodoopskrbe i Matulji. tava, zbog čega je dugo vremena Opatija bila na Liburniji. - Kako se talijanska vlast protezala i na Rijeku, potpuno raskopana. Još jedna značajna stvar lokalnom je vodstvu logično bilo spojiti ta dva iz tog perioda je i otkrivanje velikih potencijala Do početka 20. stoljeća na području Opati- u izvoru Tunel Učka, koji je otkriven za radova je izgrađeno je preko 200 vila i pansiona, a vodovodna sustava. Radove na objedinjenju vodovoda vodio je 1936. godine inženjer Pietro na tunelu, a kaptiran 1983. godine - rekla je Ko- građevinski i turistički uzlet pratila je i izgrad- stelac. nja vodoopskrbne mreže. Budući da opatijski Motta, a ideja je bila da se osigura dodatni do- izvori, prvenstveno Klara, ali i Dražica i Vrutki tok vode koji bi Opatiju opskrbljivao u ljetnom Posljednjih godina pojačano je investiranje koje je koristilo lokalno stanovništvo, nisu mogli vremenu, kad učkarski izvori presuše. Tada je u vodoopskrbnu mrežu, koje liburnijske je- pratiti konstantno rastuću potrebu za vodom, na Kantridi, ispod današnjeg ulaza u “3. maj”, dinice lokalne samouprave vrše preko svog Društvo južnih željezinca počelo je iskorištavati izgrađena crpna stanica koja je vodu pumpala zajedničkog komunalnog poduzeća “Komu- i učkarska izvorišta. Tako je 1896. godine, do Opatije i dalje do Mošćeničke Drage putem nalac”, s ciljem osiguravanja tekuće vode u zahvaljujući zajedničkom naporu Društva južnih starih vodosprema, a vodosprema Plase op- svakom domaćinstvu na Liburniji. Ulaganja su željeznica i Društva Quarnero, izgrađen vodo- skrbljivala je zauzvrat vodom naselje Zamet - kulminirala ove, svečarske godine, u kojoj su vod skupine izvora Rečina na području općine kazala je Kostelac. otvorena čak četiri kapitalna objekta. Lovran. Pokrivenost vodom podignuta na 97 - Ove smo godine otvorili vodospreme Antići, Sveti Petar i Lisina, te crpnu stanicu i vodospre- - Bio je to prvi veći vodovodni sustav koji posto je počivao na principu gravitacije, a dovršen mu Buzdonka, a pogodilo se da po jedan objekt je 1898. godine. Rečina ima tri izvora, odakle Sredinom tridesetih godina u vodoopskrbnu bude otvoren u svakoj od četiri liburnijske jed- se voda prenosi do sabirne komore u Opriču, mrežu uključena je i Mošćenička Draga, koja se inice lokalne samouprave. Inače, u posljednjih nakon čega se putem 11 novih kilometara napajala iz skupine izvora Bukva na 940 metara 15 godina izgrađeno je 300 kilometara cjevo- cjevovoda račva prema Lovranu i Opatiji. On nadmorske visine, a spajanjem vodosprema u voda i 15 objekata, a puno smo ulagali i u sus- označava jačanje društva Quarnero, osno- Lovranu i Dragi, dragocjenom pitkom tekućinom tav sanitarne odvodnje. Ukupno je uloženo oko vanog 1983. godine u Beču s namjerom preuzi- 1940. godine opskrbljeno je i područje Med- 500 milijuna kuna, iz proračuna jedinica loka- manja primata nad liburnijskom vodoopskrbom veje. Nakon toga, investicije zamiru za vrijeme lne samouprave i “Komunalca”, te uz pomoć - objasnila je Kostelac. rata i poraća, a nova era u povijesti liburnijske Hrvatskih voda, države i Županije, zahvaljujući vodoopskrbe započinje osnivanjem poduzeća čemu je pokrivenost vodom podignuta na 97 Vodovod javno vlasništvo Vodovod Opatija 1956. godine. posto - rekao je direktor “Komunalca” Ervino Nakon ulaska u priču o liburnijskom vodo- - Sredinom pedesetih godina počeli su prego- Mrak. Ulaganja u vodovodnu mrežu kulminirala su ove, svečarske godine, u kojoj su otvorena čak četiri kapitalna objekta 18 / zip na kafe Miroslav Uljan, načelnik Općine Kostrena

Napisao: Boris PEROVIĆ Ina puni više od trećine proračuna Snimio: Petar FABIJAN i Arhiva ZiP Kada se postavite u ulogu mještana Ko-  strene, jeste li zadovoljni kvalitetom života? iroslav Uljan najdugovječniji je načelnik Je li danas lijepo živjeti u Kostreni? Mu “riječkom prstenu”, u svibnju je os- – Ako ostavim subjektivnost po strani, mislim vojio svoj četvrti mandat, a od 1995. godine da je u Kostreni lijepo živjeti. Činjenica je da u “odrađivao” je još dvije godine mandata prvog Kostrenu dolaze živjeti mladi ljudi, a to znači da kostrenskog načelnika Milana Čubrića. Ul- oni ovdje nešto vide, da osjete da je Kostrena jan se u politici našao slučajno. Pomorski ka- perspektivna općina, da ima sve preduvjete petan po struci, nakon završene profesionalne za kvalitetan život. Oponenti će reći da u Ko- nogometne karijere u 33. godini otisnuo se na streni postoje i zagađivači, no tu moram reći more i dvije godine proveo na brodu, da bi po da podržavam pokrenutu modernizaciju Ine, iskrcavanju vodio kafić u Kostreni i školovao vjerujem da je to dobar sanacijski program koji se za nogometnog trenera. Radio je kao trener Promijenjeno lice - centar današnje Kostrene će pokazati da Ina više neće biti onakva kak- u Pomorcu, Rijeci i Bujama, a istovremeno je va je bila do sada. Svi moramo raditi na tome bio općinski vijećnik u prvom mandatu nakon hoda, bez obzira što smo i onda imali tri velika da česta prekoračenja buke i zrak treće kat- osnutka Općine Kostrena. Kada je Čubrić gospodarska subjekta na svom području. Ina, egorije dođu u normalne okvire, preko toga ne odstupio, našao se u kombinaciji za njego- HEP i “Viktor Lenac” su marginalizirali plaćanje možemo prelaziti. Što se tiče razvoja Ine, mi ga vog nasljednika i prihvatio ponudu za vođenje komunalne naknade i mi smo im čak do 2000. podržavamo, ali ne nauštrb građana, tražimo Općine. godine morali dokazivati da smo mi postali samo da se poštuju zakonski okviri, kako je Općina, sa svojim proračunom i zakonitostima. slučaj s rafinerijama u svijetu. U početku nije bio stranački opredijeljen, Promjene u Kostreni zapažamo svi mi koji ovd- u prvom mandatu bio je nezavisni vijećnik s Komunalna naknada od triju velikih privred- je živimo, a najviše ih vide naši pomorci kada se nih subjekata omogućuje Kostreni da nema liste SDP-a. Tek 1997. godine, kada je osno- vrate nakon više mjeseci. van PGS, postao je član te stranke jer mu je većih problema s financiranjem, čak je de- bila želja, kako kaže, “regionalno djelovati za Ubrzati uređenje Žurkova vedesetih godina Kostrena figurirala kao svoj kraj”. Našao se u programu PGS-a, koji najbogatija općina u Hrvatskoj. Kakva je da- Što biste izdvojili kao najvažnija dostignuća nas situacija sa zatvaranjem proračuna? je promovirao regionalizaciju i decentralizaciju u svojim mandatima? zarađenih sredstava. – Komunalna naknada od Ine puni nam više – Tri kapitalna objekta, vrtić, škola i dvorana, od trećine proračuna, a zajedno s termoelek- – Uspoređujući Kostrenu u doba kada sam najviše su promijenila lice Kostrene i odredila postao načelnik i danas, vidi se ogroman tranom i “Viktorom Lencem” Ina predstavlja njezino središte. Ne treba zaboraviti i da su privredne subjekte od kojih bi koristi imala i napredak u tih 14 godina. Osnivanjem Općine, naše obje crkve bile u vrlo lošem stanju prije napravljena je velika stvar za Kostrenu, koja je puno veća sredina od Kostrene. U većem dijelu obnove, da su obnovljene obje čitaonice, da je perioda u kojem sam na čelu Općine imamo prije bila samo mjesna zajednica u sklopu Ri- obnovljena stara škola u Svetoj Luciji u koju je jeke. Do tada nismo tako lako dolazili do pri- pravi partnerski odnos s njima, imamo pritom uselila općinska uprava, pa stara škola u Svetoj korist i u smislu većeg zapošljavanja naših Barbari koja je postala centar društvenog mještana. Problema s naplatom komunalne života. Uredili smo oba groblja, dogradili smo naknade od 2000. godine gotovo da i nema- Najpoznatija po pomorcima stadion u Žuknici i napravili sportski centar. mo, ako i dođe do zaostatka, on je u granicama Napravili smo oko 23 kilometra kanalizacije, a normalnog. prije postanka Općine imali smo kanalizaciju Po čemu je Kostrena danas samo u Pavekima. Sada praktički svaka kuća S objektima narasla sportska obitelj najprepoznatljivija? Da li po Pomorcu, ima vodu, osim Raspelja i Šubati, što prije nije Kostrena je poznata kao sportska općina, koji je čak bio prvoligaš, a i danas se bio slučaj. Da ne govorim koliko smo kilometara nogometaši Pomorca i jedriličari Galeba probija daleko u Kupu? Da li još uvijek cesta napravili i obnovili. su njezini najbolji promotori. No, razvili su po svojoj pomorskoj tradiciji? Da li kao kupališna zona Grada Rijeke? Koji su “gorući” problemi na kojima ćete se i drugi sportovi, pogotovo po postanku – Kostrena je sigurno najpoznatija po inzistirati u tekućem mandatu? Općine i izgradnji dvorane. svojim pomorcima, koji su od davnina – Trebali bismo ubrzati uređenje Žurkova jer – Mi smo u mladosti znali samo za Pomorac, priznati u svijetu, gdje god plovili. Druga mi kao pomorsko mjesto moramo imati pravi Galeb i Sportsko-ribolovno društvo Kostrena, stvar je sport, prije svih Pomorac i izlaz na more, mora se nešto događati uz more, ti klubovi su okupljali mlade Kostrenjane, ali i Galeb, ali i svi klubovi koji se natječu to bi dalo još veći pečat Kostreni. U ove četiri stanovnike Sušaka i okolnih područja. Post- u nacionalnom razredu pomažu da se godine moramo donijeti urbanističke planove ankom Općine stvorili su se bolji uvjeti za razvoj čuje ime Kostrene izvan granica regije. za tu zonu i pronaći način da izgradimo pris- sporta, a i mi smo razmišljali postati sportsko- Od postanka Općine, i sportašima tojnu luku, čak to ne treba biti ni marina. Vje- rekreacijska zona Grada Rijeke i cijele županije. zahvaljujući, više se Kostrenu ne smatra rujem da bi uređenje Žurkova potaknulo i Jad- Imamo nekoliko kilometara krasne obale, imali dijelom Rijeke, sada širom Hrvatske znaju ran hotele, vlasnika hotela Lucija, da oplemeni smo infrastrukturu koju smo dodatno opleme- gdje je Kostrena. Iako, treba priznati svoj prostor i da dobijemo hotel s barem tri nili dvoranom i boljim uvjetima na stadionu u da je Kostrena ostala rekreacijska zona zvjezdice. Druga stvar koju smo zacrtali kao Žuknici. Najviše nas muči što ne uspijevamo Rijeke, njezino kupalište koje privlači prioritetnu je barem početak izgradnje doma naći trajno kvalitetno rješenje za vrlo uspješan velik broj ljudi iz grada. A ne smijemo za starije osobe, što znači da riješimo projek- Klub podvodnih aktivnosti, ali problem je u nikako izostaviti ni maškare, po kojima tnu dokumentaciju i uskladimo je sa zakonskim izgradnji objekta na pomorskom dobru. U smo također vrlo poznati, dok posljednjih propisima, da otkupimo zemljište i pronađemo dvorani se javio niz sportova kojih do tada godina Kostrenu promovira i kulturna način financiranja gradnje. Također, moramo nismo imali, poput košarke, rukometa, razvoja manifestacija Jesen u Kostreni. Za nastaviti graditi kanalizaciju u naseljima koja borilačkih sportova. Ženska omladina dobila je mlađu populaciju tu je već tradicionalno još nisu obuhvaćena. Kandidirat ćemo se i za mogućnost aktivnosti kroz odbojkaški klub, koji Proljeće u Kostreni, a od prošlog siječnja projekt Jadran preko Svjetske banke, zajedno se vrlo brzo, masovnošću i kvalitetom, probio organiziramo Karnevalfest, koji također s gradovima Bakrom i Kraljevicom. Gradio bi se do drugog hrvatskog razreda. Praktički je naša potvrđuje status Kostrene kao kulturno- središnji pročišćivač kod termoelektrane i spoj sportska obitelj u nekoliko godina narasla na zabavne destinacije. okolnih naselja na njega, sve bi bilo vrijedno 16-17 članova, vjerujem da svi mogu biti zado- oko 50 milijuna kuna. voljni kako su popraćeni iz proračuna.  Miroslav Uljan zip / 19

Novo lice Kostrene najbolje Kulturna tradicija

Kostrena je poznata i po svojim kulturnim udrugama, također vide naši masovnije razvijenima nakon osnutka Općine? – Tu prije svega moramo istaknuti Čakavsku katedru, koja redovito pomorci organizira razne kulturne priredbe i manifestacije te izdaje Zbornik koji pomaže čuvanju naše tradicije. Drago mi je da je osnovana Udruga kapetana, koja uz svoje redovne aktivnosti nastoji izdati monografiju što bi obuhvatila kompletno pomorstvo Kostrene. Imamo Bratovštinu sv. Nikole, koja je po tradiciji naša najstarija udruga, potječe još iz 19. stoljeća. Što se tiče udruga novijeg datuma, tu su likovna udruga Veli pinel i keramičarska udruga Vali, koje su vrlo aktivne i imaju velik broj članova te i na gostovanjima izvrsno predstavljaju Kostrenu. U Kostreni se javio čitav niz Tri kapitalna objekta, vrtić, škola i dvorana, sportova - vaterpolo najviše su promijenila lice Kostrene i se igra na Žurkovu odredila njezino središte. Uspoređujući Kostrenu u doba kada sam prije 14 godina postao načelnik i danas, vidi se ogroman napredak. Promjene u Kostreni zapažamo svi mi koji ovdje živimo, a najviše ih vide naši pomorci kada se vrate nakon više mjeseci, kaže Miroslav Uljan, najdugovječniji među

Žurkovo - omiljeno izletište i kupalište Riječana načelnicima u “riječkom prstenu” 20 / zip obljetnice

Spomen na poginule policajce

Autor Aleksandar Zvjagin

Autor skulpture svetog Mihovila Aleksandar Antoljevič Zvjagin rođen je u Moskvi 1947. godine gdje je i diplomorao grafiku i kiparstvo. Od 1977. godine član je Društva umjetnika Sovjetskog Saveza, a tijekom deseteljeća izlagao je u Bugarskoj, Danskoj, Mađarskoj, Italiji, Njemačkoj, SAD-u, Hrvatskoj... Poznat je po djelima sakralnog karaktera, a uz skulpture, njegov opus krase i brojni vitraji poput onog u kapeli franjevačkog samostana u Mostaru. Na našem je području poznat U kršćanskoj još i kao autor reljefnog friza u crkvi ikonografiji sveti sv. Nikole u Rijeci te kipa sv. Marka na Mihovil poznat Košljunu je kao anđeo pravednik Spomenik dostupan svima 1 zip / 21 Načelnik Policijske uprave Napisala: Barbara ČALUŠIĆ Primorsko- Brončani sveti Snimio Petar FABIJAN goranske  županije Mihovil, ispred dvorištu Policijske uprave primorsko- Tomislav Dizdar Ugoranske svakog radnog dana odvijaju također drži da Policijske uprave se iste slike užurbanoga grada: brzi koraci, je podizanje građani s formularima u rukama, policijski auti spomenika i vjerojatno najveći broj plavih uniformi na jed- poginulim primorsko-goranske, nom mjestu. Mnogi prolaznici ovdje zasigurno riječkim nisu ni svjesni da već gotovo godinu dana policajcima patron svih čuvara njihove korake budno promatra čuvar, pa- posvećeno tron svih čuvara zakona, koji u ovom slučaju jednom od Tomislav Dizdar zakona, spomenik je ne nosi plavu odoru. Umjesto službene uni- najznačajnijih forme, ovaj čuvar ima krila. On je sveti Mi- poglavlja u povijesti riječke policije. trinaestorici policajaca hovil, prvi među arkanđelima, pobjednik nad - Policija je bila prva obrambena snaga zmajem, u kršćanskoj ikonografiji poznat kao u Domovinskom ratu i prva s poginulim ove uprave koji su anđeo pravednik koji utjelovljuje najviše vri- pripadnicima. Iz njezinih redova izrastali jednosti - istinitost, pravičnost i dosljednost, su budući zapovjednici Hrvatske vojske, izgubili živote u a upravo takvim vrijednostima bili su vođeni imala je najelitniju postrojbu našega kraja oni kojima je ovaj spomenik posvećen. Riječ i cijele Županije u Specijalnoj jedinici i eto Domovinskom ratu. je o trinaestorici policajaca ove policijske up- razloga da dijelić javnog prostora obilježi rave koji su u razdoblju od 1991. do 1996. go- spomenik palim policajcima koji će biti A čini se da će riječki dine izgubili živote u Domovinskom ratu: Ivici vidljiv i dostupan svima, smatra Dizdar. Antončiću, Velimiru Bažoku, Brunu Bolanči, Kako kaže, sveti Mihovil odabran je sveti Mihovil uskoro Draganu Brdaru, Daliboru Dadiću, Marinu slijedom logike jer kao zaštitnik policije Jakominiću, Alenu Krizmaniću, Danilu Mihiću, uz umjetničku interpretaciju i konačni Atosu Načinoviću, Zvonku Paveliću, Zlatku izričaj zaokružuje cjelinu koja prikazuje postati i pravi simbol Petrušiću, Sergiju Šimcu i Marijanu Vučiću. Nji- pravedni boj i uništenje zla. Činjenica hova imena ispisana su u podnožju brončane je da je spomenik kao takav trajni dio hrvatske policije... skulpture vitkog anđela koja je ujedno i prvi osobne iskaznice jednog grada i jedan od cjelovit spomenik policajcima poginulim u Do- njegovih prepoznatljivih znakova. Riječki je Mihovil blaži od drugih movinskom ratu u cijeloj državi, a Policijska - Prostor ispred Policijske uprave je Spomenik je svečano otkriven 5. svib- uprava primorsko-goranska prva je uprava jedan od frekventnijih u Rijeci. Mnogi nja ove godine, a svečanosti su prisustvovali koja je na ovaj način odala počast svojim pog- zastanu, pogledaju i pročitaju, vjerujem i današnja premijerka Jadranka Kosor, ministar inulim kolegama. promisle o svemu što imaju pred sobom unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i bivši i zaključe da su oplemenjeniji i bogatiji Trajan i vidljiv spomenik ravnatelj policije Vladimir Faber. Uz vojnog u svome biću. Kako u Rijeci zelenih ordinarija Jurja Jezerinca te predstavnike PU - Ideja da se napravi spomen-obilježje pog- površina, fontana, spomenika i drugih PGŽ i obitelji poginulih, ovom su činu prisust- inulim policajcima ove uprave u meni je prisut- uresa nikada nije bilo viška onda jedan vovali riječki gradonačelnik Vojko Obersnel te na već nekoliko godina - govori načelnik Ure- ovakav umjetnički uradak prije svega i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. da načelnika PU PGŽ Vladimir Vlahović, glavni pored povjesnice koju predstavlja nalazi Po uzoru na Rijeku, sličan će spomenik istog pokretač inicijative za podizanje spomenika značajno mjesto u kulturnoj ponudi grada autora 6. prosinca biti otkriven u Dubrovniku. poginulim policajcima. Kako kaže, spomen- Rijeke, zaključuje Dizdar. Ipak, dubrovački sveti Mihovil razlikovat će se ploča s imenima poginulih policajaca od ranije od riječkog kojeg krase blage crte lica, a gesta postoji u zgradi Policijske uprave i obiteljima - Ipak, misili smo da bi bilo dobro da jedna borbe sa zmajem koji simbolizira sile tame rit- poginulih vrata zgrade uvijek su bila otvorena, takva ploča bude izložena izvan zgrade, kao ualno je umirena. Zašto je riječki Mihovil blaži ako su se takvim posjetom željeli prisjetiti trajan i vidljiv spomenik. Našao sam prostor od drugih može se iščitati iz objašnjenja au- svojih najmilijih. u našem dvorištu, u blizini zgrade Učiteljskog tora koje odražava i njegov doživljaj Rijeke. fakulteta koji je sa svojih dvadesetak četvornih Kipu smo metara bio primjeren takvoj, svojevrsnoj oazi - Istina je da je naš arkanđeo blagih crta pronašli mjesto mira. Kontaktirao sam kipara Aleksandra Zv- lica, gotovo nalik djevojci. Razlog je, kako je objasnio Aleksandar Zvijagin, što je Rijeka u dvorištu jagina koji je napravio nekoliko skica i vrlo posebna, a u ratu nije dijelila sudbinu drugih Policijske smo brzo došli do rješenja koje danas stoji na hrvatskih gradova. Rijeku su zaobišla paljenja uprave - ulazu u naše dvorište, a cijeli projekt u pros- i granatiranja i zato je njezin Mihovil blag - na- Vladimir tor je inkorporirao arhitekt Željko Vukušić i pominje Vlahović. Vlahović platila Županija sa 200.000 kuna - objašnjava Vlahović. On dodaje da je izbor svetog Mihovi- Čini se da će riječki sveti Mihovil uskoro la bio posve logičan budući da je on zaštitnik postati pravi simbol hrvatske policije. Naime, hrvatskih policajaca, dok je njegovo postavl- njegov je autor već načinio njegov odljev koji janje u dvorište bio način da se spomen bran- je interno nazvan Oscar. Ovo kodno ime gov- iteljima još više približi obiteljima poginulih, ali ori o njegovim dimenzijama, a Vlahović radi na i svim građanima. tome da hrvatska policija na ovaj način dobije - Neizmjerno sam ponosan da je Aleksan- originalan suvenir, kipić koji će se poklanjati dar Zvjagin autor ove skulpture i to iz jednos- visokim predstavnicima i odlikovanim polica- tavnog razloga jer su njegova djela razasuta jcima kojima je namijenjena i medalja s likom po cijelom svijetu, a on je naš državljanin već svetog Mihovila. Tako će generacije policaja- punih sedamnaest godina, premda je podrijet- ca koje dolaze u zalog dobivati vječan spomen lom i rođenjem Ukrajinac - ističe Vlahović. na one koji su svoj život darovali za njihovu budućnost.  22 / zip kartulina Ilovik Pogled na naselje Ilovik, kanal i otočić Sveti Petar iz zraka (Arhiva ZiP - snimio: Petar FABIJAN)

Divota i pokora malog otoka zimi

Otočni kaići, a u drugom planu otočić Sveti Petar na kojem se nalazi mjesno groblje

Žive najdulje na svijetu

Kao što je zanimljiv sam otok, tako su zanimljivi i Ilovčani. Jedno istraživanje koje su proveli strani znanstvenici pokazalo je da je na Iloviku najdulja očekivana životna dob na svijetu. Razlog za to svakako je način života i način prehrane. Bez automobila na otoku, bez stresa, s puno fizičkog rada u polju i okućnici, na moru, prehranjujući se većim dijelom onime što su sami proizveli, ribom koju sami ulove, maslinovim uljem koje sami proizvedu, plodovima svojih vrtova. Sve to utječe na činjenicu da su i oni najstariji vrlo vitalni. Ljudi žive staloženo i skromno. zip / 23

Ilovik je otok cvijeća

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na otoku živi 104 stanovnika. Sami Ilovčani kažu da ih “stalnih” ima oko 70. O životu na tom malom otoku Iloviku svi pričaju sa smiješkom na usnama, puni optimizma. Napisao i snimio: Walter SALKOVIĆ  “Treba se smijati, za plakanje ima vremena. a Ilovik se, naravno, može doći u različito Ndoba godine. Najčešće gosti dolaze ljeti: Kad počne boljeti, onda ćemo plakati”, kaže tada je Ilovik, kao i svako turističko mjesto, prepun ljudi i pun života. Može se doći i u vitalni 86-godišnji Srećko Jerolimić proljeće, kada Ilovik u potpunosti opravdava svoj naziv “otok cvijeća” - gotovo oko svake kuće cvatu oleandri, palme, ruže i drugo cvijeće, a specifičnost ovog otoka su visoka stabla eukaliptusa. No, niti u jesen, iako obojen zagasitim bojama, Ilovik nije pust. Uredno održavani vrtovi i dvorišta Ilovčana još uvijek su puni različitog raslinja i Ilovik tada postaje “otok zelenila”. Idealan za opuštajući odmor, pruža savršene uvjete za šetnju, bilo uz obalu ili uličicama tog tipičnog ribarskog mjesta, bilo uređenim poljskim putovima kojima je ispresi- jecan cijeli otok. Ilovik je obrastao zimzelenom mediteranskom vegetacijom u kojoj se ističe crnika, a mjestimično ima i šumica alepskog bora i maslinika. Svo to zelenilo zrak ispunjava 24 / zip kartulina Ilovik

Paulina, Ivana i Dominik Baba Mobile prevozi slabije pokretne Pola godine u Americi, pola na Iloviku Ilovčane s jednog na drugi kraj mjesta - Ivan Budinić i Srećko Jerolimić mirisima, te je boravak u prirodi doista odmor Stalnih 70 stanovnika U Americi 500 Ilovčana za sva osjetila. Godine 1597. Mletačka je Republika sagra- Belamić i Budinić žive u Americi hladniji dio Otok Ilovik je najjužniji nastanjeni otok dila na Svetom Petru kulu kvadratična presjeka godine. Na Ilovik su došli već u svibnju, tu su lošinjskog otočja, tek petnaestak minuta radi obrane od uskoka. Tu “forticu”, kako je proveli cijelo ljeto, a vratit će se u američki plovidbe čamcem udaljen od južnog dijela zovu Ilovčani, kasnije su, za vrijeme Napoleona, dom najkasnije do Dana zahvalnosti, kojeg u otoka Lošinja. Površine je oko 5,5 četvornih koristili Francuzi, Austrija je dogradila zgradu SAD-u obilježavaju zadnjeg četvrtka u stude- kilometara, dok mu je obalna crta duga 15 za lučku upravu, za Italije je tu bila “financa”, nome. Kao i većina ostalih Ilovčana koji su u km. Obala je sa svih strana lako pristupačna, a nakon Drugog svjetskog rata kompleks je Ameriku otišli trbuhom za kruhom, na Iloviku s mnogo pitomih uvala, a najveća uvala s napušten. provode što je moguće više vremena. Čak i pješčanom plažom Paržine je na jugoistočnoj Prvi stanovnici Ilovika došli su s Lošinja. oni još uvijek radno aktivni uspijevaju na Ilo- strani otoka. U središnjem dijelu otoka nalazi viku boraviti cijelo ljeto. Jedan od njih je Marko Uglavnom su to bili nadničari koji su radili za se i njegova najviša točka, vrh Did, svega 92 Baričević, poznat po osebujnim brkovima, koji benediktinsku opatiju s otočića Svetog Petra, metra iznad razine mora. je ove godine na Iloviku proveo 2 i pol mjese- još od 13. stoljeća. Prema drugim izvorima, ca, a kaže “da sam u mirovini, ne bih se ni vra- prvi hrvatski doseljenici dolaze na otok Ilovik iz Stoljećima sigurna luka tio u Ameriku”. Velog Lošinja krajem 18. stoljeća i od tada se Jedino naselje na otoku je istoimeni Ilovik, razvija današnje mjesto Ilovik. Raste i brojem, Belamić i Budinić zanimljivi su još zbog dva smješten u manjoj uvali, koju sa sjeverne strane tako da početkom prošlog stoljeća ima i više podatka: Mario Belanić je posljednji koji je štiti nenaseljeni otočić Sveti Petar. Između od 500 stanovnika. No od 1921. godine, kao s Ilovika pobjegao potajice, bilo je to 1959. Ilovika i Sv. Petra (kojeg Ilovčani zovu Priko) i na ostalim otocima, broj stanovnika opada. godine, barkom za Anconu. Nasuprot tome, proteže se kanal dužine 2,5 km i širine oko 300 Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na Ivan Budinić prvi je s Ilovika iselio legalno, s m. Njegov akvatorij prirodno je zaštićen od otoku živi 104 stanovnika. Sami Ilovčani kažu “pasošem”. svih vjetrova, osim donekle od juga, te može da ih “stalnih” ima oko 70. Da se radi o vrlo druželjubivim ljudima, pružiti siguran boravak manjim brodovima. potvrđuju i njihove priče o životu u Americi: Svojim položajem na granici sjevernog i sred- Mještani Ilovika se bave maslinarstvom i pov- “Tamo djeluje Udruga svetog Petra i Pavla koja njeg Jadrana vrlo je pogodan za noćenje jer je rtlarstvom (nekoć i vinogradarstvom) što im broji oko 100 članova. Puno se družimo, koris- svega nekoliko sati plovidbe udaljen od Istre, omogućuje velik broj bunara koji napajaju zem- timo sve američke i naše domaće blagdane da Krka, Raba, Paga, ali i Kornata i drugih sred- lju vodom, te ribarstvom, ovčarstvom i, narav- bismo se našli pa, iako živimo u raznim dijelo- njodalmatinskih odredišta. Stoga je ilovički no, turizmom - u Iloviku ima nekoliko restorana, vima New Yorka, često se susrećemo. Ljeti kanal-luka tijekom ljetnih mjeseci ispunjen mnogi iznajmljuju apartmane, tu je i trgovina, se na Iloviku svašta događa, ali zimi bismo se desecima brodica čije su posade ovo mjesto pošta, pekarnica, slastičarnica, suvenirnica- samo zatvorili u kuće i gledali TV. Zato više odabrale za predah prije nastavka putovanja. mjenjačnica. volimo boraviti u SAD-u gdje je življe. Danas Ilovik je mlado naselje, osnovano krajem 18. Većinu mještana može se naći nakon nedjeljne u Americi živi, prema našim procjenama, oko stoljeća. No zbog vrlo dobrog pomorskopro- mise, naročito ako je lijep dan pa se mogu još 500 Ilovčana, tj. ljudi koji su se iselili s Ilovika i metnog položaja, već od davnina, ilovački se malo zadržati na lijepo uređenom trgu ispred njihovih obitelji.” crkve. Običaj je do ručka provesti neko vrijeme kanal koristi za sidrenje pa na otocima nailazi- Udruga sv. Petra i Pavla, osim organiziranja u obližnjoj slastičarnici ili gostionici “Prijatelj”, mo na tragove različitih povijesnih razdoblja. zabava, učinila je jako puno za uređenje Ilovika. koja u istom prostoru postoji od 1898. godine. Najstarije poznato ime otoka zabilježeno Za razne potrebe svog rodnog otoka priređuju je 1071. god. i glasi Neumae Insulae. U 13. To je idealna prilika da se o načinu života na dobrotvorne balove, donatorske zabave, i stoljeću spominju se kao Sanctus Petrus de otoku i o problemima koji ih muče porazgovara tom prigodom prikupe sredstva potrebna za Nimbis i kasnije San Pietro dei Nembi. Kod s mještanima. realizaciju nekih mjesnih potreba. Zahvaljujući hrvatskih doseljenika koristi se za manji otok Od starijih tu susrećemo 86-godišnjeg Srećka sredstvima iseljenika i dobrovoljnim radom naziv Sv. Petar, a za veći Tovarnjak (talijan- Jerolimića, u društvu s “Amerikancima” Mari- mještana Ilovik je danas jedno malo, uredno ski Asinello), te konačno Ilovik. U pojedinim om Belanićem (75) i Ivanom Budinićem (77), te i uređeno mjesto. se razdobljima zvao Sveti Petar ili Sveti Petar najmlađim za stolom, mjesnim grobarom An- Žive na tradicionalan način, Ilovik. tonom Simičićem. Jerolimić najbolje poznaje U 11. st. sagrađen je na otoku benediktin- prošlost ovog otoka i priča nam o znamenitos- od svega pomalo ski samostan Sancti Petri de Nemois ili de tima, ostacima iz mletačkog i kasnijih vremena. Kako se okupljeni kod “Prijatelja” opuštaju Neumis. Zid je sačuvan u cijelom opsegu, dok Kao i ostali stanovnici Ilovika, o životu na tom i prepričavaju razne događaje, sve ih je teže su unutrašnji zidovi porušeni, a prostor je pret- malom otoku priča sa smiješkom na usnama, pratiti jer počinju pričati dijalektom teško ra- voren u groblje. Jednobrodna crkva unutar sa- pun optimizma. “Treba se smijati, za plakanje zumljivim svakome izvan otoka. Uz poneku mostanskog sklopa srušena je potkraj 19. st. ima vremena. Kad počne boljeti, onda ćemo talijansku riječ koju koriste stariji, mlađi među prilikom gradnje nove crkve. plakati”, kaže taj vitalni 86-godišnjak. njima u govor ubacuju i engleske fraze. Ljudi ovdje žive na zip / 25 tradicionalan način, od svega pomalo. Onaj tko ima volje raditi naći će si posla. U ovo vrijeme kad je trend bijeg iz urbanih sredina, život na Iloviku je ono što se traži. Nije to lak život, ali nigdje nije lako. Ni život u gradu nije jednostavan,

Župnik Anđelko Badurina za vrijeme nedjeljne mise iako ima neke druge prednosti. Ovisi što čovjek želi u životu, ako želi svaki vikend u kino ili kazalište, e tu smo zakinuti, kaže predsjednik Mjesnog odbora Nevio Jadrošić

Okupljanje u gostionici “Prijatelj”

Kanalizacija nam je važna, ali i vodovod - predsjednik Mjesnog odbora Nevio Jadrošić

Tri učenika videolinkom uče engleski

U selu su najmlađi Luka (2), Marin (6) i Matej (10) Baričević. Vode nas do škole. Luka i Marin još su premali za školu, a Matej ide u treći razred, zajedno s Paulinom Matas. Osnovnu školu u Iloviku, i to 7. razred, još pohađa samo Katarina Baričević. Za njih troje brine jedan učitelj, Mato Divković, koji je izbjegao iz Tuzle za vrijeme rata i od onda sa suprugom živi na Iloviku. Matej i Paulina već imaju i “školu na daljinu” pa preko videolinka uče engleski, S katamarana dok Katarina na taj način prati više se silazi kao iz predmeta. aviona 26 / zip kartulina Ilovik trebalo napraviti pravu luku, a cestu, koja se još uvijek vodi kao protupožarni put, urediti i asfaltirati. Kroz sve ove godine uvijek nam se priča ista priča, te ima novaca, a nema projekta, te sad je gotov projekt, a nema novaca. Većina nas s Ilovika ima svoja vozila u toj uvali, čamcem smo začas tamo i to nam je najbrža veza s Malim Lošinjem” priča Jadrošić. Važni planovi Planovi Ilovčana ne staju tu. Kad bi se napravila luka i cesta, mogla bi se uvesti re- dovna brodska linija koja bi nekoliko puta Srećko Jerolimić, Anton Simičić i Mario na dan povezivala Mrtvašku i Ilovik. A od Belanić Mrtvaške do Malog Lošinja mogao bi voziti minibus i tada bi Ilovik bio puno bolje povezan ima misu popodne. Po lijepom vremenu to je sa susjednim otokom. sasvim ugodan način za provođenje vikenda. Iako u ta tri dana mora izvršiti niz obveza pre- Povezanost ni sada nije loša, do Ilovika se ma svojim župljanima, ipak je to neusporedivo može katamaranom koji četiri puta tjedno pov- lakše od života u gradskoj vrevi. ezuje Ilovik s Lošinjem i Rijekom, postoji i sva- Problemi nastaju po ružnom vremenu, tada kodnevna brodska veza, a ljeti plove i izletnički se snalazi na razne načine kako bi došao do brodići. No sve su te mogućnosti prikladnije za “svojih” otoka. Ponekad mora “preskočiti” izletnike i turiste, dok se lokalno stanovništvo Unije, a nekoliko puta godišnje dogodi se da nada da će se u skoroj budućnosti ipak realiz- jednostavno nije u mogućnosti doći na Ilovik. Na “otoku cvijeća” i telefonska govornica je irati veza preko uvale Mrtvaška. u cvijeću Iako razgovor sa župnikom obuhvaća Otočani će tada moći raditi u Lošinju i puto- pretežno duhovne potrebe Ilovčana, i on kaže: Ponosno prepričavaju stoljetnu tradiciju, vati svakodnevno na posao, a učenici u školu, “Sanjamo dan kad će se napraviti luka na južnoj Petrovu, blagdan župskih zaštitnika sv. Pe- bez da se iseljavaju s otoka. I zdravstvena strani Lošinja i cesta kojom ćemo biti puno tra i Pavla, koji se obilježava 29. lipnja. Tih se zaštita bila bi neusporedivo bolja, sigurniji bi bolje povezani s Malim Lošinjem.” Neotočani dana okupe svi Ilovčani koji mogu doputovati. bili i otočani i gosti. “Ne trebamo ispaštati zato Večer uoči blagdana se pali krijes, zovu ga teško mogu razumjeti zbog čega stanovnici što smo otočani”, kaže Jadrošić i nastavlja s otoka, posebno onih manjih, toliko inzistiraju koleda, svi se skupe uz harmoniku i zabavljaju nizanjem argumenata za tu liniju: dugo u noć. Drugi dan je misa s procesijom na što boljoj povezanosti. Dok je za većinu - Do Mrtvaške možemo doploviti i po buri, po mjestu, a navečer ponovo fešta i ples. Taj putnika-namjernika dolazak na otok samo izlet kad brod iz Lošinja za Ilovik ne plovi. Nije običaj Ilovčani ljubomorno čuvaju, ali se žale koji, ako i propadne, ništa se strašno nije do- ugodno, ali se može stići, a po lošem vremenu godilo, za otočane je putovanje s otoka na ko- da ga ne razumiju stranci koji su na Iloviku ne plovi se zbog razonode nego iz nužde. I pno (liječniku ili zbog nekog drugog razloga), kupili kuće. možeš spasiti ljudski život. Kad smo uvjeravali pa povratak kući, životna potreba. “Specifično S problemima otoka i njegovih stanovnika, a nadležne u važnost Mrtvaške, govorili su nam iskustvo je kad brod krene iz Malog Lošinja s i s planovima za daljnji razvoj, najbolje je up- da će tu luku koristiti jako malo ljudi. A sad je namjerom da stigne do otoka, ali se na pola oznat Nevio Jadrošić, predsjednik Mjesnog koriste i za Silbu i za Premudu. puta ‘predomisli’ zbog vremenskih neprilika i odbora. Bavi se lučkom djelatnošću u lokalnoj Planova koji bi Ilovik učinili još ugodnijim vrati vas nazad u Lošinj”, priča Badurina. tvrtki “Porat Ilovik” za koju kaže da je “regis- za život i odmor ima još. Gotovi su projekti trirana na otoku i u njoj rade ljudi koji stvarno za vodovod i kanalizaciju. Voda sada dolazi žive na otoku”. vodonoscem, a kanalizacija je još važnija, jer - Ljudi ovdje žive na tradicionalan način, od su sve kuće uz more i imaju ispuste u njega. A svega pomalo. Onaj tko ima volje raditi naći s novim projektom otpadne vode ispuštat će će si posla. U ovo vrijeme kad je trend bijeg se na drugoj strani otoka. iz urbanih sredina, život na Iloviku je ono što Među važne planove svakako spada i nova se traži. Nije to lak život, ali nigdje nije lako. Ni riva. Nedavno je sredstvima Primorsko- život u gradu nije jednostavan, iako ima neke goranske županije uređen dio obale, ali samo druge prednosti. Ovisi što čovjek želi u životu, pristanište je prenisko i preusko. S katama- ako želi svaki vikend u kino ili kazalište, e tu rana putnici silaze stubama kao iz aviona, pa smo zakinuti - kaže Jadrošić. ako za vrijeme iskrcavanja putnika zapuše No i za to postoji rješenje jer Ilovčani, u ide- vjetar, može biti i opasno. Projekt kojim će se alnim uvjetima, do najbližeg većeg naselja, riva produžiti i proširiti je spreman. Malog Lošinja, mogu stići za pola sata. Pet- naestak minuta plovidbe do uvale Mrtvaška Kad se brod “predomisli” na južnom dijelu otoka Lošinja, te još toliko S problemima otočana sasvim je sigurno automobilom. No problem je u tome što u toj dobro upoznat i župnik Anđelko Badurina. uvali treba izgraditi pravu luku, a cestu asfal- Na Iloviku službuje tek godinu dana, no prije tirati. Sada je to samo makadamska cesta, toga je 7 godina bio župnik na Susku, tako da sagrađena uz trasu kojom je prošao visoko- se već naučio na ljepote i nedostatke života naponski električni kabel. Rješenje je to koje na malom otoku. Badurina preko tjedna živi u Ilovčani “guraju” već gotovo dvadeset godina. Malom Lošinju, a vikendom obilazi svoje župe “Kad se 1993. godine polagao električni kabel (osim Ilovika, župnik je i Unija, još jednog malog koji struju dovodi na Ilovik i dalje prema Silbi, otoka lošinjskog arhipelaga). Petkom dolazi na došli smo na ideju da uz tu trasu probijemo i Ilovik i tu je do nedjelje ujutro kad služi misu za Župna crkva je lijepo obnovljena, najviše uz cestu do mora, do Mrtvaške. No u toj uvali bi Ilovčane, zatim brodom otputuje na Unije gdje pomoć iseljenika zip / 27

nje škole u Malom Lošinju, završila je u Rijeci Učiteljski fakultet - smjer predškolski odgoj. Želi biti baš odgojiteljica u vrtiću, a za takvo radno mjesto na Iloviku nema šanse. No, imala je sreću i našla je posao u Cresu, u Dječjem vrtiću “Girice”. Dok se veselo igra s malom djecom, srce joj je ipak negdje drugdje, vuče na jug: “Svaki slobodan vikend, čim završim s poslom, idem na svoj rodni otok. Ludim ako 2 tjedna ne mogu ići na Ilovik. Iako nema niko- ga, tamo se lijepo opustim i odmorim. Kad bih našla posao na Iloviku i mogla tamo zasnovati obitelj, rado bih ostala.” O mladima na otoku kaže: “Nažalost, mladi moje generacije rijetko mogu ostati na otoku. Jedna moja rođakinja nalazila je samo sezonski posao pa se na kraju i ona preselila u Cres,

Svaki slobodan vikend, čim završim s poslom, idem na svoj Ilovik - Josipa Jadrošić radi u Cresu

gdje sad radi. S druge strane, moj rođak je otvorio tvrtku za čišćenje i održavanje apartmana i radi na otoku.” Ima mladih koji su uspjeli ostati, i onih koji su zbog posla morali otići, ali ih srce vuče na Ilovik. “Ja cijeli tjedan čekam Krunica se lijepog nedjeljnog popodneva može petak da odem doma. Mnogi mi kažu da moliti i u šetnji, predvodi Florina Jerolimić nisam normalna, da što ću na pustom otoku. Ne znaju da tamo dva dana uživam u miru i tišini.” Godišnje jedno krštenje, a 3-4 sprovoda ali koriste svaku priliku za druženje i feštu. Nakon nedjeljnog ručka i popodnevnog Kao župnik, tijekom svog radnog vijeka, Naročito ljeti, kad ih je više, i kad se stalno odmora, možda koje partije karata u gostioni- nešto događa. Osim Petrove, koriste i sve promijenio je više župa na Krku, Pagu, te na ci, neki su iskoristili lijepo vrijeme za berbu druge prilike za druženje: rođendane (poseb- lošinjskim otocima. O Ilovčanima priča sve na- maslina, dok su se drugi odlučili na ribarenje. no oni “okrugli”, a ove je godine na Iloviku jbolje: “Pobožni su to ljudi koji se u crkvi oku- Iz lučice polako, jedna po jedna, isplovljavaju proslavljeni jedan devedeseti!), vjenčanja (koja pljaju i preko tjedna kad nema župnika. Župnu barke. se događaju rijetko, a ove se godine ženio crkvu su lijepo obnovili, najviše uz pomoć Ilovik je malen, živopisan otok, s kućicama par “Amerikanaca”), a često na Ilovik s kopna iseljenika, održavaju i savjesno se brinu o crkvi u cvijeću i sretnim stanovnicima. Na njemu dolaze svirači koji zabavljaju goste, pa se i i o župnom stanu.” postoji sva infrastruktura potrebna za prihvat domaći priključe. Župnik iznosi i statističke podatke: krštenje i ugodan boravak gostiju. Većim dijelom to su Jesen na Iloviku zapravo je prijelazno razdo- - jedno godišnje, vjenčanja još rjeđe, a svake uredili sami mještani svojim (najčešće dobro- blje. Nakon ljetne vreve kad na njemu bude i voljnim) radom i uz pomoć iseljenika. Oni su godine 3-4 sprovoda. Jedna od zanimljivosti, 3-4 puta više ljudi od stalnih stanovnika, neko doista učinili sve što su mogli. Sad se nadaju ako se tako može reći, mjesno je groblje koje vrijeme tu će biti samo “domaći”, bilo oni stal- pomoći Grada, Županije i raznih ministarstava se nalazi na susjednom otoku Sv. Petru. Stoga no nastanjeni, bilo “Amerikanci”. Uskoro će i u realizaciji većih infrastrukturnih projekata su i sprovodi na Iloviku jedinstveni - pokojnik i iseljenici otići u svoje prekooceanske domove koji su spremni na papiru, samo treba osigu- povorka prevoze se barkama s Ilovika na Sveti i ostat će samo oni “pravi” Ilovčani. Oni na- rati sredstva. Sedamdesetak stanovnika Ilo- Petar. Postoji i uzrečica da su Ilovčani najbolji jhrabriji, kod kojih su prevladale čari života na vika možda nema dovoljnu snagu i prodor- pomorci jer i na svoje posljednje putovanje idu otoku nad problemima koje takav život nosi. nost da se izbore za ta sredstva, ali se nadaju - morem. da će nadležne institucije prepoznati njihove Na Iloviku su svi nasmiješeni, dobro Radno mjesto zvano čežnja potrebe. Tada će Ilovik svojom turističkom po- raspoloženi, druželjubivi i otvoreni. Iako je to Jedna od mlađih Ilovčanki negdje je na “pola nudom moći ravnopravno konkurirati ostalim dojam jednodnevnog boravka na tom otoku, puta”. Htjela bi ostati na Iloviku, ali… Josipa otocima u okruženju, a ostanak na otoku neće ipak je to netipično za otočane. Malo ih je, Jadrošić, nakon osnovne na Iloviku i sred- više biti neka vrsta avanture.  28 / zip vizitka Vargon d.o.o., Rijeka Uzor srednjim tvrtkama u Hrvatskoj Napisala: Barbara ČALUŠIĆ dine Vargon započinje s novim programom Snimio: Petar FABIJAN - proizvodnjom plastičnih cijevi za dovod i  odvod vode, i to u Tometićima na površini me višestruko nagrađivane tvrtke Vargon od 2.500 četvornih metara otvorenog i 1.200 Id.o.o. prosječni građanin teško da će vi- kvadrata zatvorenog prostora. djeti u svom svakodnevnom životu, iako je, To se pokazalo kao pravi potez jer je up- a da to i ne zna, njezinim proizvodima vrlo ravo uvođenje novih programa dovelo do često okružen. Naime, ova se tvrtka bavi proširenja proizvodnih kapaciteta pa je kon- proizvodnjom plastičnih cijevi za različite cem 1994. godine Vargon preseljen na novu namjene, dakle infrastrukturom, i to onom lokaciju na Martinkovcu. Ovdje se proizvod- na planu dovoda i odvodnje vode koja svoje nja počinje odvijati na površini od približno mjesto nalazi u raznim oblicima gradnje, bilo 6.500 četvornih metara otvorenog i 3.200 da je riječ o visokogradnji ili pak o niskograd- kvadrata zatvorenog prostora. nji koja u prvom redu uključuje ceste. Iako impresivnih dimenzija, ovi prostori Posljednja u nizu Vargonovih nagrada ona uskoro su postali pretijesni za rast Vargona. je za ulagača godine koju uručuje Agencija za Tako sve veća potražnja za Vargonovim promicanje izvoza i ulaganja pod pokroviteljst- proizvodima ponovo dovodi do problema vom Ministarstva gospodarstva, a Vargon su premalog proizvodnog prostora pa se 2003. za ovu nagradu nominirali Regionalna raz- godine Vargon seli na današnju lokaciju u In- vojna agencija Porin te Primorsko-goranska dustrijsku zonu na Kukuljanovu. županija. Kao razlozi nominiranja navedeni su razvoj tvrtke te konstantno ulaganje u nove Sedam milijuna kuna za inovacije tehnologije kako bi se na inovativan način Današnjih 57.000 četvornih metara pros- razvijali novi proizvodi koji omogućavaju tora, od čega 12.000 četvornih metara zat- Prošle je godine direktor tvrtke Goran da Vargon bude konkurentan, ne samo na vorenog, služe za proizvodnju cijevi za kućnu Brašnić proglašen menadžerom godine domaćen, nego i na stranom tržištu. Prema kanalizaciju, kućni vodovod te infrastrukturni mišljenju čelnih ljudi Vargona, takav je pristup instalacijski sustav rebrastih cijevi, spojeva, omogućio da u vrijeme recesije i krize zadrže šahti i slivnika za oborinsku i fekalnu odvod- proizvodnju na zadovoljavajućoj razini. nju. Vargon zapošljava preko 220 radnika, a posljednjih godina bilježi konstantan rast - Ne smijemo sebi dozvoliti da stagniramo prodaje. Za usporedbu, 2006. godine Vargon pa se širimo, a naši su planovi u prvom redu je prodajom proizvoda zaradio 102 milijuna vezani za infrastrukturu, u našem slučaju kuna, a već iduće godine zabilježio je porast cijevi. Nagradu smo dobili i zato što smo od trideset posto koji je iznosio 135 milijuna zaokružili program cestovne infrastrukture, kuna. Značajan porast zabilježen je i protekle a naš je cilj pokrivati cijelu paletu proizvoda godine kad je Vargon prodajom zaradio 152 koji zaokružuje jedinstven sustav. Dakle, milijuna kuna. ne želimo biti parcijalni prozvođači, već je naš cilj da nas kuće kod većih zahvata pre- Uspješnost na poslovnom planu pratile poznaju kao davatelja cjelokupnog proizvoda su i nagrade, a neke od najzvučnijih su: - objašnjava Damir Juretić, direktor općih županijska Zlatna kuna 2007. godine, na- poslova u Vargonu. grada za najuspješnijeg srednjeg izvoznika koja je Vargonu dodijeljena 2008. godine, a Stalno širenje proizvodnih prostora iste je godine direktor tvrtke Goran Brašnić Jedan o planova Vargona u skoroj proglašen menadžerom godine. budućnosti je i širenje tržišta prema inozem- U Vargonu su posebno ponosni na iznos stvu, u prvom redu na tržište bivše Jugo- inovacijskih ulaganja koji je protekle godine slavije, novih članica Europske unije, ali i dosegnuo gotovo sedam milijuna kuna. Kod na zapadna tržišta. Inače, više od trećine najnovijeg ulaganja riječ je o instaliranju novih proizvodnje Vargona usmjereno je izvozu, a postrojenja i uređaja (brizgalica velike po- on raste iz godine u godinu. Prepoznatljivost tisne moći i postrojenje za roto-ljev) koji su u inozemstvu dokazuje i činjenica da će se omogućili uvođenje niza novih proizvoda te Vargon uskoro predstaviti i na najvećem sa- zaokruženje proizvodnog programa, naročito jmu graditeljstva u Dubaiju, Big Five. na programu infrastrukture. Premda danas uzor srednjim tvrtkama u - Naš rast se nije dogodio preko noći, to Hrvatskoj te sve poznatija izvan njezinih je uvijek bio jedan konstantan i kontinuiran granica, Vargon je zapravo obiteljska tvrtka rast, što pokuzuje i dobar plan tvrtke. Naša izrasla na temeljima kovinotokarskog obrta inovacijska ulaganja rezultirala su da se čak Stjepana Brašnića čiji počeci datiraju od 33 posto ukupnog prometa Vargona odnosi 20. ožujka 1973. godine. Tvrtka je osnovana na izvoz, s konstantnom tendencijom ras- 1990. godine, a mala radionička proizvod- ta. Također, pokušavamo maksimalno biti nja koja je tada bila smještena na Zametu, u svjesni naše uloge u dijelu ekologije jer nu- početku je bila usmjerena na obradu metala dimo robu koja služi prvenstveno zaštiti vode čime se bavila do 1992. godine. Od te go- i okoliša - zaključuje Juretić.  zip / 29 Naš rast se nije dogodio preko noći, on je uvijek bio konstantan i Uzor srednjim tvrtkama u Hrvatskoj kontinuiran, što pokazuje i dobar plan tvrtke. Naša inovacijska ulaganja rezultirala su da se čak 33 posto ukupnog prometa Vargona odnosi na izvoz, s konstantnom tendencijom rasta, Vargon se danas prostire na površini od kažu u Vargonu, jednoj od 57.000 četvornih metara, od čega 12.000 četvornih metara zatvorenog prostora najuspješnijih srednjih tvrtki u Županiji

Tvrtka konstantno ulagaže u nove tehnologije kako bi se na inovativan način razvijali novi proizvodi

Vargon proizvodi plastične cijevi za različite namjene, ponajviše za infrastrukturu u raznim oblicima gradnje 30 / zip projekti REA - Regionalna energetska agencija Kvarner Prednost sunčevoj energiji

Ekonomične zgrade Pokretanjem energetske agencije oživjet će i praksa izrade i korištenja sunčevih panela Koliko će štednja energije biti bitna u vrlo skoroj budućnosti dokazuju i smjernice Europske unije. Naime, postoji očekivanje da do 2018. godine svaka zgrada proizvede više energije nego što je potroši. Pritom je neupitna uloga obnovljivih izvora energije koji će u slučaju da ova ideja doista oživi biti vodeći energenti u proizvodnji energije u domaćinstvima. Štednju i proizvodnju energije u svoje će projekte svakako trebati ukalkulirati i projektanti zgrada koje bi kroz nekoliko desetljeća trebale postati prave male štedljive energane. Zgrade su već i danas ponegdje u Europi proizvođači energije pa tako u Njemačkoj postoji nešto što se naziva burzom krovova. To znači da svaka zgrada ima mogućnost svoj krov dati na burzu, odnosno dati za njega koncesiju ovlaštenom proizvođaču energije koji na krov postavlja panele za iskorištavanje sunčeve energije.

Vodeći obnovljivi izvori energije na koje se u Primorsko- goranskoj županiji može računati svakako su sunce, vjetar i biomasa, a iako je njihovo korištenje već ponegdje sporadično prisutno, zadaća Regionalne energetske agencije Kvarner je povećati broj korisnika kroz pojednostavljeno dobivanje statusa povlaštenog proizvođača struje zip / 31

Napisala: Barbara ČALUŠIĆ riječkog Tehničkog fakulteta, Grada Rijeke, Snimio: Petar FABIJAN Porina kao ishodišne agencije u sklopu koje je  projekt REA-e pokrenut, Diokija, Energa, HEP- Među tri regionalne energetske agencije a, Strukovnog udruženja arhitekata i inženjera u Hrvatskoj koje bi u doglednoj budućnosti te Primorsko-goranske županije kao osnivača trebale stvoriti preduvjete za suvremeno - objašnjava Jardas. korištenje energije nalazi se Regionalna en- U listopadu je na adresu REA-e napokon sti- ergetska agencija Kvarner (REA). Cilj ove gao i ugovor kojim su odobrena sredstva ove agencije, pokrenute prije dvije godine kad se agencije. Riječ o sredstvima za trogodišnje kandidirala za bespovratna sredstva u okviru razdoblje koja iznose 345 tisuća eura od čega programa Europske unije “Inteligentna energija će 250 tisuća biti osigurano putem europskog u Europi” (IEE), u prvom je redu predlaganje i fonda. Ostatak će podijeliti Primorsko-gorans- provođenje mjera za energetsku učinkovitost i ka županija koja u projektu sudjeluje s 40 tisuća upotrebu obnovljivih izvora energije. eura, dok će HEP, Dioki i Energo izdvojiti po Vodeći obnovljivi izvori energije na koje se u 18 tisuća eura. U REA-i je zasad jedini zapos- Primorsko-goranskoj županiji može računati lenik Darko Jardas koji je ujedno bio i jedina svakako su sunce, vjetar i biomasa, a iako je osoba koja se javila na natječaj za direktora. njihovo korištenje već ponegdje sporadično On se ipak nada većem interesu kad REA ob- prisutno, REA-ina zadaća je povećati broj ko- javi natječaje za zapošljavanje još barem dva risnika kroz pojednostavljivanje dobivanja sta- djelatnika od kojih bi barem jedan trebao biti tusa povlaštenog proizvođača struje. Naime, stručnjak s područja energetike. danas je za ovakav status u Hrvatskoj potrebno prikupiti šezdesetak dokumenata koje se Poticaj za kućanstva i ustanove Kućanstvima će se vraćati 40 čeka više od godinu dana. Prema riječima Planirane aktivnosti REA-e su brojne, a rezul- posto sredstava izdvojenih za direktora REA-e Darka Jardasa, u Primorsko- tati bi trebali biti vidljivi i prije isteka trogodišnjeg solarni kolektor - Darko Jardas goranskoj županiji postoji velik interes za razdoblja sufinanciranja od europskih fondova. korištenje obnovljivih izvora energije, a jedan Kod obnovljivih izvora energije u Primorsko- od dokaza za to je i dugogodišnja tradicija u goranskoj županiji najveća se šansa daje sun- njihovom korištenju. Također, početkom ove cu koje je kao energent zanimljivo u Primorju i godine gradonačelnici Zagreba i Rijeke bili su na otocima, a osim sufinanciranja energetskih jedini potpisnici konvencije gradonačelnika u objekata koje će biti zastupljeno sa 60 posto Bruxellessu kojom se točno propisuju rokovi na otocima i 40 posto u Primorju, u planu REA- u kojima će u gospodarenje energijom biti e je i akcija usmjerena prema kućanstvima. implementirane temeljne stavke suvremenog raspolaganja energijom: korištenje obnovljivih - Akcija usmjerena prema kućanstvima bila bi izvora, uštede energije te smanjenje emisije vezana uz refundiranje iznosa koje je kućanstvo CO2 u atmosferu. izdvojilo za solarni kolektor. Refundiralo bi se 40 posto uloženog iznosa ili najviše 12 tisuća Šansa za gospodarstvo kuna i procijenjeno je da bi na taj način so- - Naš kraj ima dugu tradiciju u korištenju larnim kolektorima bilo opskrbljeno stotinjak sunčeve energije. Primjerice, prije tridesetak domaćinstava godišnje - kaže Jardas. godina u Rijeci i okolici djelovalo je desetak Osim toga, plan je izraditi popis svih javnih tvrtki koje su proizvodile sunčeve panele. zgrada u Primorsko-goranskoj županiji kojima Pokretanje energetske agencije je oživljavanje bi trebali biti dodijeljeni energetski certifikati. Primorsko-goranke županije u predvođenju Prve na redu su ustanove u kojima boravi velik kad je o ovim tehnologijama riječ. Osim toga, broj ljudi kao što su zdravstvene ustanove i do- ovo je i velika šansa za gospodarstvo u našoj movi za starije osobe te školski objekti i sports- županiji pri čemu posebno mislim na razvoj ke dvorane. Mogućnost koja već postoji u eu- malog i srednjeg poduzetništva - govori Darko ropskim zemljama je i tzv. burza krovova na Jardas koji je najzaslužnija osoba za uspješno prijeđen put certificiranja i usklađivanja REA-e javnim zgradama gdje koncesiju nad krovom s europskim normama. može dobiti ovlašteni proizvođač energije. Tako IEE fond trenutačno sufinancira 350 Kad je riječ o preostala dva energenta na sličnih agencija koje rade po njegovom mod- koja se može računati u Primorsko-goranskoj elu, a REA je 2008. godine bila jedna od osam županiji, vjetru i biomasi, potrebno je dodatno agencija koja je izbarna među stotinjak prijava. istražiti situaciju na terenu. Zasad nije poznata Od osam agencija koje su dobile pozitivno točna biomasa u županiji pa ju je potrebno rješenje, REA je prema njihovom sudu imala istražiti kako bi se znalo na koja je mjesta najbolji projekt. potrebno postaviti energetske objekte. U ovom se trenutku mjere strujanja vjetra na području - Radilo se o klasičnim pregovorima i Fužina i Novog Vinodolskog, što znači da po- usklađivanju projektnih aktivnosti, a u jesen tencijalni investitori za izgradnju vjetroparkova 2008. godine iz EU stigao nam je prvi ugovor. Time je završena prva faza osnivanja agencije. postoje i u našoj županiji. Pritom se od nas zahtijevalo da formiramo Upitan za budućnost REA-e u trenutku kad Plan REA-e je izraditi popis svih javnih svojevrsno upravljačko vijeće koje je sastav- trogodišnja bespovratna sredstva EU budu zgrada u Primorsko-goranskoj županiji ljeno od deset institucija. Tako se u našem potrošena, Jardas kaže da je to u svakom kojima bi trebali biti dodijeljeni energetski vijeću nalaze predstavnici Energetskog institu- slučaju okretanje prema tržištu jer posla kod certifikati - Dom umirovljenika Kantrida ta “Hrvoje Požar”, Ministarstva gospodarstva, raspolaganja energije uvijek ima.  32 / zip portreti Mirjana Pleše Čuvarica narodnih običaja i povijesti

Napisao i snimio: Marinko KRMPOTIĆ ga govora, a govoreći o do sada učinjenom  poslu ističe kako je jedan od razloga uspjeha retna su ona mjesta koja u svojim svakako i znatan broj suradnika i drugih ljudi njedrima imaju ljude koji besplatno, koji su željeli pomoći. Sali s puno ljubavi rade na očuvanju “Sve je počelo kao jedan ozbiljniji vid izvan- prošlosti, tradicije i običaja svog zavičaja. nastavnih aktivnosti, točnije rada literarno- Takvih ljudi, na svu sreću, u Primorsko- filološke sekcije u okviru koje smo najprije goranskoj županiji sve je više, a među onima počeli proučavati starinski jezik i tradiciju ovog koji to rade s najviše žara i uspjeha svakako je kraja. Iz godine u godinu širili smo područja i lokvarska učiteljica Mirjana Pleše, ravnatelji- našeg interesa i otkrivali nove stvari te ih na ca Osnovne škole Lokve, koja je krajem različite načine, bilo javnim nastupima, bilo prošle godine dobila županijsko priznanje kroz školski časopis, predstavljali javnosti. kao jedna od najboljih prosvjetnih djelatnica Osobno sam najsretnija bila baš u tim samim na području PGŽ-a. Mirjana Pleše to priznan- počecima jer mi je najljepše i najdraže ra- je zasigurno nije dobila samo i isključivo diti s djecom, a kad su naši rezultati počeli zbog svog pedagoškog rada. Naime, njen prelaziti okvire uobičajenog školskog rada krug aktivnosti i djelatnosti iznimno je širok uspjeli smo naići na razumijevanje sredine. pa je svakako i to bitno doprinijelo odluci o Puno nas je u početku podržavala tadašnja nagrađivanju. Dugi niz godina Mirjana mar- ravnateljica Zrinka Magdić Komadina, veliku ljivo radi na prikupljanju građe za najrazličitija smo potporu imali i u kasnijoj ravnateljici Ka- područja lokvarske povijesti - jezik, arhitek- tarini Šporer Tošić u čije je vrijeme otvorena i turu, narodne običaje, priče i izreke, a stra- zavičajna zbirka, a podržavala nas je potom i hovito je puno napravljeno na prikupljanju ravnateljica Katarina Marinić.” Mirjana Pleše starih predmeta, zahvaljujući čemu je stvorena i pažnje vrijedna zavičajna zbirka koja se Udruga ljubitelja lokvarskih starina “Jako smo puno kod ljudi napravili na podi- trenutačno nalazi u prizemlju Osnovne škole Budući da je sve očitije postajalo da su re- zanju svijesti o tome da je iznimno bitno Lokve i na jednom mjestu nudi lijep pogled u zultati rada vrlo opsežni, došlo se do odluke čuvati svoju tradiciju i učiti o povijesti. Upravo lokvarsku prošlost. o osnivanju Udruge ljubitelja lokvarskih stari- stoga nije nam bilo teško naći ljude koji će na koja je okupila i u rad uključila i niz zrelijih voditi brigu o Zavičajnoj zbirci, a zahvaljujući Razlikovni rječnik lokvarskoga govora i starijih ljudi koje zanima povijest Lokava. takvom odnosu mi danas imamo čak petero Materijala vezanog uz jezik, narodne izreke, Krug njihovih aktivnosti iznimno je širok, a voditeljica te zbirke koje su završile i etnološku običaje, arhitekturu i povijest općenito već je uspješnost djelovanja vidljiva je iz brojnih školu Hrvatskog etnološkog društva, redovi- toliko da će biti prava šteta ako to ne bude priredaba i predstavljanja pojedinih dijelova to dežuraju i spremne su u svakom trenutku objavljeno u knjizi. Istina, dio proučenog i lokvarske tradicije - od starog načina izra- turistima ili drugim ljudima željnim upozna- obrađenog već je objavljivan u literarnim da papuča ili zidnih krpa pa do oživljavanja vanja predstaviti tu zbirku. Evidencija koju podlistcima školskog časopisa, ali sve sk- nedaleke prošlosti kroz prvo predstavljanje vodimo pokazuje da je zanimanje veliko i da upa zaslužuje ozbiljniji i sveobuhvatniji ob- filma o Svjetskom prvenstvu u podvodnoj ori- je naša Zbirka jedno od odredišta gotovo lik, točnije formu knjige koja bi za povijest jentaciji održanom u Lokvama 1971. godine. svakog turista koji dođe u Lokve”, govori Mir- Lokava i kulturu ovoga goranskog mjestašca Svi članovi također vrlo marljivo rade na prik- jana Pleše koja će, sigurno je, uz pomoć sve značila jako puno. Mirjana trenutačno radi na upljanju svega što može postati dio zavičajne brojnije Udruge ljubitelja lokvarskih starina, poredbi govora Lokvaraca u Strohalovo doba zbirke, a zadovoljna takvim stanjem Mirjana učiniti još puno toga pažnje vrijednog u ot- i danas te na razlikovnom rječniku lokvarsko- Pleše kaže: krivanju lokvarske povjesnice.  zip / 33

Taj prelijepi - lokvarski kraj

Dugi niz godina Mirjana marljivo radi na prikupljanju građe za najrazličitija područja lokvarske povijesti - jezik, arhitekturu, narodne običaje, priče i izreke, a strahovito je puno napravljeno na prikupljanju starih predmeta, zahvaljujući čemu je stvorena i pažnje vrijedna zavičajna zbirka Lokvarski kalendar Mirjana je poznata i po svom starinskom 1 2 Lokvarskom kalendaru. Riječ je o kalendaru koji okvirno prognozira vrijeme u svakom mjesecu, a temelji se na starinskom običaju brojanica, točnije praćenju vremena od Svete Lucije do Badnjaka. U tih 12 dana vrijeme se prati iz sata u sat, a svaki je dan ekvivalent jednom mjescu u godini. Prognoza koja se na taj način stvori vrijedi ponajprije za Lokve, ali i za Gorski kotar, a dosadašnja iskustva su takva da je većina prognoza točna. Primjerice, kad su britanski prognozeri pred četiri godine govorili o sušnom ljetu, Mirjana je u svom kalendaru 3 4 napisala da će ljeto biti jako slabo s puno kiše i vlage. Tako je i bilo. Potom je u 2006. godini predvidjela snijeg krajem svibnja, pa bijeli Božić 2008. godine... Za 2009. godinu Mirjana je, sve u svemu, prognozirala da će biti “močna” (kišna) godina. - Nekada su meteorolozi gledali kroz prozor, u nebo ili osluškivali vjetar i govorili kakvo će vrijeme biti. Današnji meteorolozi gledaju u satelitske snimke i često, svi smo svjedoci, bitno promaše. Mislim da je i tu izgubljen kontakt s prirodom jer internet ne može zamijeniti direktan 1. U Zavičajnoj zbirci • 2. U aktivnosti očuvanja tradicije u velikoj su mjeri uključeni i lokvarski kontakt s prirodom kojeg, čini mi se, danas sve više nedostaje - smatra Mirjana osnovci • 3. Jedan od projekata Udruge ljubitelja lokvarskih starina bila je i izrada zidnih krpa • Pleše. 4. Zanimanje za rad Udruge ljubitelja lokvarskih starina sve je veće 34 / zip sport Paola Girotto, veslačica Napisao i snimio: Mladen TRINAJSTIĆ  aola Girotto iz omišaljskoga Veslačkoga Pkluba “Glagoljaš” pobjednica je ovogodišnjega “Kupa Hrvatske u veslan- Ponos ju - Miljenko Finderle” u disciplini samca za mlađe kadetkinje. Do naslova prvakinje petnaestogodišnja otočanka stigla je na finalu Kupa održanom 19. rujna na SRC Jarun, na- krčkog kon šest kup-veslačkih regata. Uspjeh danas već vrlo uspješne omišaljske veslačice Paole Girotto ujedno je i najveći juniorski uspjeh u povijesti VK “Glagoljaš”, sportskog društva osnovanog 2003. godine. sporta Osvajanje Kupa nije se dogodilo slučajno. Nakon što je prije dvije godine postala državna prvakinja u kadetskoj konkurenciji, 15-godišnja Paola nastavila je nizati uspjehe i u juniorskoj konkurenciji u kojoj se počela natjecati tek ove godine. Naime, i ove se natjecateljske sezone sa svih veslačkih regata vraćala s ponekim odličjem. Tako je, uz ostalo, sudjelovala na Prvenstvu Republike Hrvatske, i to u starijoj juniorskoj kategoriji te osvojila 3. i 4. mjesto u dvije discipline, dok je na Prvenstvu Republike Hrvatske u veslanju za osnovne škole, na kojemu je sudjelovala 51 škola, pobijedila u dvije discipline: samcu i na veslačkim simulatorima. Osim toga, mlada Paola, s je sportašica već nekoliko godina zaredom ovogodišnjim proglašena najboljom sportašicom otoka medaljama i Krka. priznanjima Uz Paolu Girotto, u VK “Glagoljaš” stasaju još dvije mlađe veslačice koje svojim rezultatima potvrđuju tradiciju dobroga veslanja u Omišlju. To su Iris Vračar koja je ove godine na Kupu Hrvatske osvojila treće mjesto u samcu za kadetkinje, a nositeljica je i srebrene medalje s Prvenstva Republike Hrvatske u veslanju za juniore u samcu za starije kadetkinje, ali i Mia Domišljanović, osvajačica srebrene medalje s istog prvenstva, ali u samcu Paola Girotto u svom elementu za mlađe kadetkinje. Podjednako dobre rezultate postižu i veslači VK “Glagoljaš” pa se posljednje tri godine spomenuto sportsko Sušačke gimnazije. Prvi sam put zaveslala na području Primorsko-goranske žuapanije, društvo svrstava među najuspješnije sudi- kao desetgodišnjakinja i od tad do danas taj a vjerojatno i šire, danas nema ravne. sport moja je svakodnevica s kojom doslovce onike Kupa i Prvenstva Republike Hrvatske, Dr. Girotto okupio Omišljane i stoji uz bok svim onim “velikim” hrvatskim liježem i s kojom se budim. klubovima. Da je tome uistinu tako potvrđuje podatak Omišaljski veslački klub svoj nastanak dug- kako Paola, kad nastavu pohađa u posli- uje upravo Paolinom ocu i treneru, dr. Deanu Rad, rad, uspjeh jepodnevnim satima, dan započinje trenin- Girottu. 46-godišnji neurokirurg s KBC-a na Paola nam otkriva kako tajna njenog us- gom koji kreće već u 7.30 sati i vježba dva Sušaku dugogodišnji je veslač i državni repr- pjeha leži u upornom i napornom treniranju. sata. Nakon treninga slijedi pisanje domaće ezentativac iz redova VK “Jadran” Rijeka. Iako se radi o naoko krhkoj djevojci, njene zadaće, učenje i odlazak u školu. Kad je nas- Inicijator je i okupljanja otočana koji vole snažne ruke i žuljeviti dlanovi potvrđuju kako tava ujutro, raspored je isti samo što se tren- taj lijep i zdrav sport koji je bez valjanog ra- u sportu kao što je veslanje uspjeh ne može inzi odvijaju u poslijepodnevnim, odnosno zloga tijekom desetljeća bio zapostavljen ne biti ostvaren trenutnom inspiracijom ili tek predvečernjim satima. samo na području otoka Krka, već dobrim dijelom i cijelog Kvarnera. Preseljenjem iz Ri- jednim dobrim natjecateljskim danom, već - Bez intenzivnog svakodnevnog treniranja da je, kao i u mnogim drugim sportovima, nema uspjeha u veslanju. Toga sam svjesna jeke u Omišalj dr. Girotto okuplja Omišljane, put k pobjedničkom postolju obilno zaliven i toga se držim - naglašava Paola dodajući otočane, ali i brojne zaljubljenike u veslanje znojem. kako joj se takav dnevni režim, kao i nekim s cijelog Kvarnera uz čiju se nesebičnu - Treniram svakodnevno, često i dva puta drugim klupskim kolegama, već “uvukao pod pomoć s vremenom zakotrljala ova uspješna na dan, sedam dana u tjednu. U veslanje sam kožu”. - Kad smo tijekom ljetnih mjeseci imali omišaljska sportska priča. se zaljubila kao mala djevojčica, prateći svog trotjednu pauzu, nedostajalo mi je treniranje VK “Glagoljaš” danas okuplja tridesetak oca, iskusnog veslača, a danas i trenera koji i zapravo sam kao neke druge moje klupske aktivnih natjecatelja, raspolaže dostatnim je ljubav prema tom lijepom i zdravom sportu kolege jedva čekala da iznova krenemo raditi. brojem regatnih plovila, a ne tako davno, na mene ali i mog brata očito prenio genima Tako vam je to u veslanju - zaključuje trofe- zahvaljujući ulaganjima Općine Omišalj, - naglašava Paola, učenica prvog razreda jna krčka veslačica kojoj u njenoj kategoriji sponzora i donatora uređene su i prve (istina Učenica prvog razreda Sušačke gimnazije zip / 35 svakodnevno i po dva puta trenira u Omišlju, i rezultati nisu izostali. Iako se radi o naoko krhkoj djevojci, njene snažne ruke i žuljeviti dlanovi potvrđuju kako u sportu kao što je veslanje uspjeh ne može biti ostvaren trenutnom inspiracijom ili tek jednim dobrim natjecateljskim danom, već da je, kao i u mnogim drugim sportovima, put k pobjedničkom postolju obilno zaliven znojem

Dr. Dean Girotto: Veslački klub “Glagoljaš” ne bi trebao biti samo omišaljski, već i otočni klub

još uvijek improvizirane) klupske prostorije na sredinama koje imaju povoljnije prirodne području Pesje. uvjete. Riječki se veslači moraju dizati u cik Uspješna omišaljska sportska priča - VK zore kako bi veslali dok se ne dignu valovi Omišalj ima idealne uvjete za veslače “Glagoljaš” danas okuplja tridesetak aktivnih i vjetar, a ostatak vremena mogu se even- - U našoj županiji, uz VK “Glagoljaš” pos- natjecatelja i raspolaže dostatnim brojem tualno posvetiti kondicijskim pripremama. toji još samo jedan veslački klub, i to upravo regatnih plovila Ondje stalno praktički “hvatate bonace”. riječki “Jadran” iz kojeg i ja potječem - govori Riječani su oduvijek najbolje uvjete za trening dr. Girotto. Ovako velika i pomorski orjenti- imali u omišaljskom zaljevu koji je savršeno rana županija trebala bi prema svim pokaza- Štoperica nikad ne laže položen i u kojem gotovo neprestano vladaju teljima imati znatno više veslača i veslačkih savršeni uvjeti za treniranje. Pored Jaruna, klubova. Zasigurno bi se ovom lijepom i zdra- Veslanje je naporno, ali čovjek se zbog svoje mirnoće upravo je ovaj zaljev na- vom sportu u našem kraju priključio mnogo navikne, naglašava Paola. Njen otac jidealnije mjesto za veslanje u našoj zemlji. veći broj mladih ljudi kada bi imali gdje i s i trener ističe kako se veslanje uz Bilo mi je nezamislivo da nakon preseljenja kim raditi. Od Rijeke, odnosno Omišlja pa do maratonsko trčanje, nordijsko skijanje u ovo prekrasno otočno mjesto, koje sam i plivanje ubraja u tjelesno, odnosno Zadra nema ni jednog veslačkog kluba, dok ih upoznao i zavolio upravo kroz svoje veslačke kondicijski najzahjevnije sportove. - Radi je između Zadra i Dubrovnika uistinu mnogo. treninge, ne iskoristim svoje znanje i iskustvo cijelo tijelo, svaki mišić, a da biste iskočili Sve više veslačkih klubova pojavljuje se i u i da ne pomognem u organiziranju veslačkog iz kruga prosječnih, odnosno solidnih Istri. To dovoljno govori koliko je veslanje na sporta u tom mjestu, ali zapravo i na čitavom veslača kakvih ima uistinu mnogo, sjevernom Jadranu zapostavljeno. Iz vlasti- otoku Krku. Veslački klub “Glagoljaš” ne bi potreban je dugotrajan uporan i naporan tog veslačkog iskustva znam da Rijeka nema trebao biti samo omišaljski, već i otočni klub rad. Dan ili dva propuštenih treninga mnogo kvalitetnih prirodnih uvjeta za razvoj - kaže dr. Girotto, koji i danas teško prihvaća odmah se osjeti i primjeti jer štoperica ovog sporta. More je valovito, često puše i da jednostavno nikad ne laže - zaključio je postojeće “prometne barijere” zbog kojih bi čovjek u Rijeci postao veslač mora uložiti Paolin otac dr. Dean Girotto. mnogi zainteresirani mladi otočani odustaju mnogo više napora nego u mnogim drugim od bavljenja tim sportom.  36 / zip sport Dino Mar can, tenisač Dino Marcan bio je Početak s četiri godine najbolji sportaš junior Primorsko-goranske županije 2007. godine Tenis sam počeo igrati s četiri godine, majka i stric su išli na tenis rekreativno i iz zabave. Kao i mnogi, postali su zaljubljenici u taj sport, a meni je bilo zanimljivije igrati sam na zidu nego njih gledati. Kada su krenuli prvi turniri, vidjelo se da bi se moglo nešto napraviti, sve kasnije je bio spontani redoslijed.

Roland Garros

Dino Marcan i donio Marin Draganja, osvajači juniorskog Roland tenisko Garrosa, nakon ime povratka iz Pariza Mladi tenisač iz Rijeke, Goranova čestitka zip / 37 U životu nisam imao mnogo uzora, ni osvajač juniorskog danas ih nemam. Jedini igrač kojeg sam smatrao uzorom povremeno je bio Juan okreće, odigrao sam nedavno dva četvrtfinala Roland Garrosa u paru, Carlos Ferrero, ali ne smijem izostaviti ni na futuresima vrijednima 15.000 dolara i po- čovjeka uz kojeg smo svi mi kao klinci bijedio dva igrača ispod 350. mjesta na ATP u singlu se tek treba odrastali i divili mu se... Goran Ivanišević listi. Velik uspjeh je i četvrtfinale juniorskog je veliki igrač, ali i čovjek. Puno mi je Wimbledona, treće kolo Australian Opena vinuti u tenisku elitu. značilo kad smo ga sreli u Parizu na te polufinale na turniru prvog ranga u fran- aerodromu na povratku s Roland Garrosa cuskom Beaulieu, gdje sam okrenuo 4:6, 0:5 Pod paskom izbornika i kad mi je čestitao za osvojene parove. protiv Kuznetsova, koji je mjesec dana poslije osvojio Wimbledon. Gorana Prpića nada se Gdje ćeš provesti zimu? Kako proljeće dočekati sa što više ATP bodova? da će mu to uspjeti već – Nakon dobrog turnira u Dubrovniku krajem listopada otišao sam u Ameriku na dva od sljedećeg ljeta, kada tjedna u akademiju kod Nicka Bollettierija na pripreme, a zatim u Dominikansku Repub- nakon koledž lige u liku na tri futuresa s 10.000 dolara nagradnog fonda. U siječnju idem na koledž Ohio State, američkom Ohiu krene tamo ću biti jedan semestar i igrati za njihovu ekipu pod punom stipendijom. U svibnju, kad na profesionalni tour, završi koledž liga, zamrznut ću status i probati krenuti na pro tour, skupljati bodove na challengerima. skupljati bodove na Nikola Žgaljić, Dino Marcan, Robin Sonderling i Magnus Norman u Roland Garrosu 2009. Odnedavno treniraš s izbornikom Davis challengerima Cup reprezentacije Goranom Prpićem? su nas respektirali jer znaju kolike su naše spo- – S Prpićem radim od početka listopada i s Napisao: Boris PEROVIĆ sobnosti, jedino nitko nije vjerovao da možemo njim ću trenirati do odlaska na koledž. On mi Snimio: Damir ŠKOMRLJ i Arhiva ZiP biti toliko konstantni da doguramo do kraja. je puno pomogao, što se odmah pokazalo u  Zanimljivo, u tijeku turnira nismo nijednom Dubrovniku te sam sada oko 1.000. mjesta u očetkom lipnja ove godine mladi riječki spomenuli riječ osvojiti ili pobijediti..., a uvijek singlu. Prpića sam znao od ranije jer mi je on tenisač Dino Marcan, rođen 12. veljače si sve govorimo i imamo jako dobar odnos, s P ustupio sve dosadašnje pozivnice. Prije sam 1991., na pariškoj se crvenoj zemlji zajedno obzirom da se znamo od devete godine. Vje- trenirao s Nikolom Žgaljićem s Krka i s Icom sa Splićaninom Marinom Draganjom pridružio rujem da mi on najbolje paše za parove, jer je Humićem iz Karlovca. Osim s Prpićem, radim i malobrojnoj skupini Hrvata koji se mogu poh- atmosfera s njim opuštena, puni smo ideja pa s kondicijskim trenerom Marinom Bašićem. valiti pobjedom na jednom Grand Slam turniru. se i dobro nadopunjujemo ili smirujemo jedan Njih su dvojica u paru osvojili juniorski Roland drugog kad se prekombiniramo silnim idejama Rijeka nema ni natkriveni teren ili emocijama. Izvan terena smo vrlo različite Garros i vinuli se u tenisku orbitu. Naravno, po Kako financiraš putovanja i nastupe na osobe, ali smo navikli tolerirati jedan drugome isteku juniorskog staža od njih se očekuje da turnirima? i među seniorima krenu prema tim visinama, čudne navike i različitosti. – Financiram se uglavnom sam, tu i tamo uleti no, jedno se mora priznati: obaveze i u ovom Kada vam je bilo najteže, jeste li se na neki neki sponzor, ali to je sve nekakva pripomoć, prijelaznom razdoblju, prije prelaska među način “odblokirali” u četvrtfinalu, nakon što prave suradnje nema. Savez jedino izlazi usus- profesionalce, izuzetno su zahtjevne. Dino je ste u prvim kolima morali igrati tri seta? praktički stalno na putu, gotovo svakog tjedna ret davanjem pozivnica za neke futurese. Na – U prvom kolu je bilo najteže, protivnici su sudjeluje na turnirima tražeći bodove i loveći futuresima je nagradni fond 10.000 ili 15.000 bili “napaljeni” i sve im je ulazilo. Četvrtfinale zalet na ATP ljestvici. I sam će priznati da dolara, potrebno je igrati barem polufinale ili nas je definitivno opustilo, a to je bio prvi meč su mu se nakon osvajanja Pariza neke stvari četvrtfinale i recimo finale u parovima da bi se u kojem nitko od nas dvojice više nije bio u promijenile, da je stekao tenisko “ime”. pokrili troškovi, tek nakon toga ide “plus”. turniru singla. Iako smo osjećali da bismo Riječanin si, a živiš u Zagrebu. Otkad – U teniskim krugovima dobivam više pažnje, mogli otići do kraja, pogotovo nakon polufi- izbivaš iz rodnoga grada? više pitanja i respekta. Ipak oni koji su u tenisu nala kad smo odigrali možda i najbolje parove znaju da nije lako osvojiti Grand Slam turnir, naših života, nismo jedan drugom to govorili – Preselio sam se kod obitelji moje tete kad bez obzira što se radi o konkurenciji parova. jer znamo da nam obojici malo treba da se sam završio osnovnu školu i počeo surađivati opustimo. s Icom Humićem. Treniram u nacionalnom Lijepo sjećanje na Pariz teniskom centru na Zagrebačkom velesajmu, Ti i Draganja ste nastavili suradnju i među Jesi li pomislio da si nakon Pariza sazrio a iz Rijeke sam se preselio isključivo zbog uv- seniorima, išlo vam je jako dobro na turniri- kao tenisač, da se dosadašnji trud ispla- jeta. Sramota je da grad s više od 150 tisuća ma u Hrvatskoj. tio? stanovnika nema natkriveni teren! Sluha za – Osvojili smo tri turnira i igrali još dva finala, – Nije se puno toga promijenilo u mojoj igri, tenis nema nimalo, a grad i županijam su mi tek na ATP listi parova spustili smo se ispod 600. jedino sam naučio štošta novo o igri parova. nakon Roland Garrosa pružili nekakvu finan- mjesta. Sljedeće godine nastupit ćemo na Usavršio sam neke nijanse u svojoj igri i do- cijsku pomoć. U Rijeci treneri nemaju dovoljno nekoliko challengera, uključujući Rijeku i Za- bio veliku dozu samopouzdanja u narednim iskustva, sparing partnera nema, konkurencija greb. mečevima. To se pokazalo uskoro u Wimble- je mala i slaba i nitko nema velike apetite, ljudi donu, gdje sam igrao četvrtfinale singla. Među prvih tisuću u singlu se uglavnom zadovoljavaju malim stvarima. Rijeka mi često nedostaje, ali u zadnje vrijeme Što ste razmišljali uoči Roland Garrosa, U pojedinačnoj konkurenciji nemaš toliko obitelj češće dolazi u Zagreb nego ja dolje. jeste li pomišljali da možete osvojiti turnir? uspjeha? U Zagrebu sam si izgradio život, tu sam ma- – Draganja i ja smo uglavnom bili fokusirani – Imao sam dobre rezultate na juniorskim turirao u Drugoj općoj privatnoj gimnaziji, tu mi na singl i zato nas je potreslo što smo rano is- turnirima, a na seniorskim nisam imao sreće je većina prijatelja, tenis i sve ostalo. No, kad pali, ali nam je dalo šansu da se što bolje foku- sa ždrijebom i prenezrelo sam igrao pro- kažem da idem doma, svi me pitaju... a gdje siramo i pripremimo za parove. Svi sudionici tiv starijih protivnika. Mislim da se sad priča bi to bilo?  38 / zip oko nas pomorska baština Napisao: Zdravko KLEVA bi se i naš identitet, što će, nema dvojbe, do- Snimio: Sandro RUBINIĆ prinijeti, ako hoćete, i u kvalitetnijoj turističkoj  ponudi. eđu laureatima riječkog 25. među- Imamo što pokazati Mnarodnog sajma “Nautika 2009” i dobit- nicima priznanja “Zlatno jedro” posebnu je po- Na tom tragu je bila i ovoljetna 1. smotra zornost privukla prateća manifestacija “Smotra i regata tradicijskih barki na jedra u tradicijskih brodova”. U obrazloženju priznanja Mošćeničkoj Dragi. Je li ona ostvarila ciljeve manifestaciji je odana zasluga za doprinos zbog kojih je organizirana? očuvanju brodograditeljske baštine. U istu je - Taj prvi korak je bio uspješan. U organizaciju svrhu, u sklopu sajma, održan okrugli stol na Smotre uključila se Općina Mošćenička Draga, temu “Očuvanje i revitalizacija pomorske, ribar- Turistička zajednica općine i mjesna Katedra ske i brodograđevne baštine”. Smotru i okrugli čakavskog sabora. Događaj je naišao na lijep stol inicirao je i organizirao prof. dr. sc. Robert odaziv, regatu su prepoznali mediji, sudionici Mohović, s Pomorskog fakulteta u Rijeci, koji je u koji su se rado odazvali, te lokalno stanovništvo srpnju ove godine u Mošćeničkoj Dragi također i turisti. Zaključeno je da tu priču treba dalje pr- predvodio uspjelu 1. smotru i regatu tradicijskih ezentirati jer u protivnom nije učinjeno dovoljno. barki na jedra. Svrha angažmana profesora Prilika za još jednu takvu prezentaciju bio je i Mohovića prepoznaje se u nazivu spomenutog riječki sajam “Nautika 2009” i okrugli stol koji okruglog stola, no put do konačnog rezultata smo tamo organizirali. Još su to početni koraci, bila je tema razgovora s njim. ideju tek treba usvojiti šira javnost, prihvatiti lokalne, županijske strukture, pa i mjerodav- Što vas je potaknulo da se kroz dvije na ministarstva, jer postoji dio posla kojeg bi smotre i stručni skup fokusirate na tradici- trebalo obaviti na državnoj razini, u smislu gen- jske barke i upustite u jednu, čini se, veliku i eralnog poticanja priče. dugačku plovidbu? U Hrvatskoj već postoje slične manifes- - Moje kolege i ja vezani za Pomorski fakultet tacije prezentacije pomorske baštine, u u Rijeci, u ovom gradu i županiji već smo Dalmaciji, Istri, ušću Neretve. Smatrate li da pokretali neke simbolične akcije vezane za re- one nisu dovoljno na tragu onoga o čemu vitalizaciju hrvatske pomorske baštine jer smo razmišljate vi i vaši kolege na Pomorskom mišljenja da tih inicijativa nema dovoljno ne fakultetu? samo na razini Primorsko-goranske županije nego i cijele Hrvatske. Kod nas se još uvijek - Napravljeni su pozitivni pomaci definitivno. more percipira kroz kupanje i kroz turizam, a Primjerice, “Rovinjska batana” u Istri ili “Latin- sko jedro” u Dalmaciji. Na tom su planu radili mi mislimo da bi ta percepcija mogla biti šira projekte očuvanja baštine, ali činjenica je da i kvalitetnija. Naime, pridavajući veću pažnju to dosada nije bilo sustavno. A upravo u sus- našoj pomorskoj, ribarskoj i brodograđevnoj tavnosti treba tražiti način da se to na bolji baštini, njezinom očuvanju i afirmaciji, afirmirao način valorizira. Zašto smo mi na Pomorskom fakultetu malo jače inzistirali na toj priči? Vidite, Brodovi na jedra u mošćeničkoj uvali 2008. godine u Francuskoj, u Brestu održan Kalafati nestaju je “Festival mora”, odnosno svjetska smotra mora, brodova, pomorstva. I iz Hrvatske je pos- Činjenica je, prisutniji je u Dalmaciji jer su ga Činit će se nekome velika utopija, tojala inicijativa za prisustvovanje i predstavl- tamo više gradili nego kod nas ovdje, ali se tumači dr. Mohović, ali mi moramo janje svoje baštine na tom velikom događaju. ne može reći da je on samo dalmatinski ili da u jednom trenutku rekonstruirati Sve je potaknula obnovljena brodica falkuša i između dalmatinskog leuta i ovog ovdje pos- brodove kao što su bili riječki i lošinjski gospodin dr. sc. Joško Božanić. Dakle, inici- toji bitna razlika. Batana nije samo rovinjska, brigantini, brikovi, barkovi, nave, koji jativa je krenula nekako poluprivatno. No, u ali činjenica je da rovinjska batana ima nešto su proslavili riječko, a time i hrvatsko trenutku kada se za prezentaciju naše pomor- specifično po čemu se razlikuje od ostalih. pomorstvo u drugoj polovici 19. stoljeća. ske baštine napravila karta Jadrana, svi su Zapravo, svaki je majstor nešto svoje u nju Zanemarivanjem te baštine došli smo imali svog predstavnika, svoju neku brodicu ugradio. Imamo mi i kvarnersku batanu, ali joj do toga da na području ove naše i posadu na njoj, osim Primorsko-goranske je krma nešto malo šira od primjerice rovinjske. županije imamo znatno manje drvenih županije. Na to smo mi ostali pomalo revoltirani U suštini nema tu bitnih razlika. brodova od južnijih županija. Deset ili i odlučili krenuti malo jače, odnosno sustavnije, Što bi Primorsko-goranska županija mogla jedanaest drvenih brodova ima u cijelom u afirmaciju naše pomorske baštine. Jer i naša, prezentirati kao nešto svoje? vološćanskom portu, od čega su tri ili Primorsko-goranska županija ima što pokazati, - U svakom slučaju to je guc, kojeg smo mi četiri plastificirana, tri nisu interesantna to je nedvojbeno. uvjetno nazvali kvarnerski guc. Bio je raspros- i ostala su dva-tri koja se mogu izdvojiti Kvarnerski guc, lošinjska i krčka pasara, tranjen po cijelom Jadranu, ali ga je ovdje na kao vrijedna. Još je veći problem, kada Kvarneru bilo daleko najviše. Na svim starim to spominjemo, što mi više nemamo rapski copul razglednicama Rijeke, Crikvenice, Krka, Lovra- nekoga tko bi drvenu barku znao Koliko ideja koju promičete ima uporišta na, Opatije i Raba uvijek ćete vidjeti barku, to napraviti. Imamo u Lovranu još dvojicu na Kvarneru, Primorju ili Liburniji. Naime, je taj guc. Ono što se može izvoditi dalje to kalafata. Jedan je u mirovini, drugi se Dalmacija ima falkušu, Istra batanu, što je je lovranski guc. Zatim je tu lošinjska pasara. sprema umiroviti. Na Cresu postoji pet to primorska brodica? Pasare postoje po cijelom Jadranu, ali zanim- brodograditelja u drvu, od toga četiri su - Sva ta naša jadranska plovila nisu neka ljivo kod lošinjske pasare je to što je iz nje izve- u mirovini, jedan je ostao još u creskom koja se bitno razlikuju od plovila druge obale dena jedrilica L-5, koja je poslije postala jedril- škveru. Ako mi na tom planu nešto ne Jadrana, niti od ostalih plovila Mediterana. Na ica klasa. Imamo potom krčku pasaru, rapski napravimo, za pedeset godina naša djeca hrvatskom Jadranu, naprimjer, postoji leut koji copul. Mi ne želimo reći da je sve to samo naše, neće znati što je drvena barka. je rasprostranjen cijelom njegovom obalom. ali je teško reći i u Dalmaciji da je to samo njihovo. U drugoj polovici 19. stoljeća najveće se Pomorska, zip / 39 ribarska i brodograđevna baština naš su

identitet Na valorizaciji pomorske baštine raditi sustavno - prof. Robert Mohović

Prof. dr. sc. Robert Mohović o očuvanju pomorske baštine u PGŽ-u i Hrvatskoj: Važnost očuvanja i valorizacije pomorske, ribarske i brodograđevne baštine je ogromna, a svrha neprocjenjiva. Kako u smislu afirmacije Hrvatske kao kolijevke brodogradnje i pomorstva prije ulaska u Europsku uniju, tako i radi zaštite i očuvanja našeg identiteta nakon što postanemo članom te velike europske obitelji pomorstvo na istočnoj obali Jadrana događalo treba napraviti značajniji iskorak. Kada bi se iz svim time mogli bi se raditi međunarodni pro- upravo na sjevernom dijelu naše obale. Građa lokalnih i županijskih budžeta uspjelo odvojiti jekti. Priču, naime, treba pokrenuti na više fron- je za brodove dolazila iz Gorskog kotara i dvjestotinjak tisuća kuna godišnje u projekte tova i stvoriti sinergiju svih. Ako sama znanost Slavonije, a oprema se izrađivala u industrijski očuvanja i valorizacije pomorske, ribarske i bude to radila, neće biti dobro, kao niti ako sve razvijenoj Rijeci. brodograđevne baštine, pri čemu bi se na njemu prepustimo pojedinačnoj inicijativi. Moramo se sustavno radilo, već bi se za 10 godina od toga svi skupiti, a najveću ulogu u tome, konkretno Sačuvati drvene brodove nešto vidjelo. Moglo bi se započeti i s izradom kod nas, trebao bi imati Pomorski i povijesni Vratimo se učinjenim prvim koracima s replika naših brodova, obnovom onih koji imaju muzej u Rijeci, koji je, nažalost, za sada nema. vaše strane. Je li ih netko prepoznao? vrijednost i uz to s animacijom duha mora i po- Važnost očuvanja i valorizacije pomorske, rib- morskih vještina među mladim naraštajem. Mo- arske i brodograđevne baštine je ogromna, a - Inicijativa je krenula iz Katedre čakavskog glo bi se pomoći svim ljudima koji imaju drvene svrha neprocjenjiva. Kako u smislu afirmacije sabora Općine Mošćenička Draga. Županija je barke u njihovom održavanju. Dalo bi se izd- Hrvatske kao kolijevke brodogradnje i po- odmah stala iza tog projekta i dala nam sred- vojiti posebne dijelove luka gdje bi bile vezane morstva prije ulaska u Europsku uniju, tako i stva. Odazvali su se županijski Upravni odjel tradicijske drvene brodice, kao što rade Fran- radi zaštite i očuvanja našeg identiteta nakon za obrazovanje, kulturu i šport i Upravni odjel cuzi. Sve bi to proizvelo multiplikacijski efekt na što postanemo članom te velike europske za pomorstvo. Od njih je to prepoznato, ali više polja, a posebice u turizmu. Paralelno sa obitelji.  40 / zip projekti put u povijest Mitsko-povijesna staza Trebišća - Perun Staza od Mošćeničke Drage do Simboli slavenskih bogova na poučnoj stazi stilizirani su poput planinarskih oznaka Trebišća na Učki svojevrsni je put natrag kroz vrijeme, put od 1400 godina u razdoblje naseljavanja Slavena u ove prostore. Pronađeni fragmenti slavenske mitologije predočeni su i posjetitelju staze, putem 13 poučnih ploča opremljenih ilustracijama Božanski boj

Jedan od temeljnih slavenskih mitova govori o sukobu Peruna i Velesa, opisan na jednoj od poučnih ploča. To je priča o previranjima unutar prirodnog poretka, nastanku kaosa te ponovnom obnavljanju reda, u kojoj su se dramatične smjene vremenskih prilika promatrale kao posljedica strahovitog božanskog sukoba. Neprijateljstvo Peruna i Velesa doseže svoj vrhunac kada uzoholjeni bog mrtvih u obličju goleme zmije izranja iz svog podzemnog kraljevstva s namjerom da se popne na sam vrh svetoga stabla, svrgne gromovnika te ovlada cijelim svijetom. Putem uzbrdo, zmija prisvaja i zatvara sve izvore vode te donosi groznu sušu. Kako bi se obranio kozmički poredak, valja obredom zazvati gromovnika koji iz svog nebeskog dvora nakupi strašnu oluju te bije zmiju gromovitim strijelama. Zmija biva ubijena, a poslije grmljavine sva se zarobljena voda oslobađa u golemom pljusku koji katkada zna prerasti u poplavu. U tom slučaju drugim obredom treba otjerati ubijeno tijelo da se vrati u svoj podzemni svijet. Prirodni red tada je nanovo uspostavljen i život zajednice osiguran. Ime “Božanski boj” nosi i maestralno djelo akademika Katičića u kojem su sakupljene njegove spoznaje o slavenskoj mitologiji, a koja je promovirana u sklopu aktivnosti draške Katedre Čakavskog sabora. Divlja ljepota Učke Lokacija staze zip / 41 Cilj i start mitsko-povijesne staze “Trebišća - Perun” nalaze se u Napisao: Davor ŽIC koji smo mi interpretirali u ovom prostoru - Mošćeničkoj Dragi. Istraživača put Fotografije: Marin ANIČIĆ i arhiva JU PP “Učka” dalje vodi kroz mjesta Potoki, Trebišća, kazao je Frangeš.  zatim “skreće” prema Voloskom Kuku, Staroslavenska sveta gora te dalje na Petrebišća i brdo Perun utovanje u prošlost traje otprilike sedam na nadmorskoj visini od 880 metara. Psati i dugo je petnaestak kilometara, Pronađeni fragmenti slavenske mitologije U Mošćeničku se Dragu staza vraća na njega svatko može krenuti pješice iz predočeni su i posjetitelju staze, putem 13 preko Sv. Petra, gdje se nalazi i njena Mošćeničke Drage, a jedini potrebni rekviziti poučnih ploča opremljenih ilustracijama aka- posljednja “stanica”. su udobna obuća, te dovoljne količine hrane, demske grafičarke Ksenije Palamete i 15 - Ovo je još jedna aktivnost na vode i istraživačkog duha. Naime, upravo je monumentalnih glinenih i kamenih ploča sa prezentiranju bogatstva Parka prirode upoznavanje davno prošlog vremena i davno stihovima iz slavenskog folklora koji opisuju Učka, ovog puta njene kulturne baštine. zaboravljenih običaja, kulture i mitova naših Peruna i Velesa. Te su ploče i tragovi u uz- Specifična mitološka priča provučena slavenskih predaka, ideja vodilja mitsko- budljivoj detektivskoj priči u kojoj će svatko kroz 15 kilometara namijenjena je povijesne staze “Trebišća - Perun” otvorene za sebe, spoznajući prošlost u kojoj su utkani turistima, što domaćim, što stranim, a ljetos na učkarskim obroncima, zahvaljujući njegovi korijeni, shvatiti i ishodište vlastite to potvrđuje i činjenica da su ploče i zajedničkim naporima djelatnika Javne svakodnevice. objašnjenja pisani na hrvatskom i još tri ustanove “Park prirode Učka” i članova Kat- - To je priča o tome kako su tragovi te svjetska jezika - kazala je ravnateljica JU edre Čakavskog sabora Općine Mošćenička drevne prošlosti preživjeli tisućljeće nem- PP “Učka” Suzi Petričić. Draga. irne povijesti da bi danas, djelić po djelić, bili - Želja nam je bila urediti tu stazu kao sastavljani u ono što znamo o ovom svetom svojevrsni put natrag kroz vrijeme, put od prostoru između zaseoka Trebišća i vrha Pe- 1400 godina u period naseljavanja Slavena run. Obrasci tadašnjih Slavena održali su se u ove prostore. Putnik sloj po sloj spoznaje i u kasnijim kršćanskim folklornim običajima. ulazi dublje u prošlost, do razumijevanja Kršćanstvo je bilo prihvaćeno, ali nije zami- svojih kulturoloških korijena, toga kako smo jenilo stara vjerovanja koja su zamaskirana Autor poučne staze, od Slavena dobili jezik a baštinili kulturu u slavljenju kršćanskih svetaca: tako je Ilija etnolog Grga Frangeš Mediterana - rekao je etnolog Grga Frangeš, Gromovnik zapravo preslika Peruna Gro- zaposlenik Parka i idejni autor mitsko-pov- movnika - rekao je Frangeš. ijesne staze. Faktografsku osnovu za postavljanje ove staze dalo je istraživanje članova draške Kat- Mračni Veles i nebeski Perun edre Čakavskog sabora. Oni su, potaknuti na- Vremenski putnik, slijedeći oznake Peruna- zivima toponima poput brda Perun koje nosi gromovnika, prolazi kroz niz toponima koji ime mitskoga gromovnika ili naselja Trebišća naznačuju negdašnja sveta mjesta te “pov- koje svoje etimološko korijenje vuče iz sta- ezuju” dva svijeta - mračni podzemni svijet roslavenske riječi za žrtvu, naslutili važnost boga Velesa i dveri nebeskog poglavara Pe- učkarskih prostora u slavenskoj kulturi. Kako runa, opjevane folklornim stihovima koje je bi potvrdili svoje slutnje, ugostili su 2004. sakupio akademik Radoslav Katičić. “Čiji to godine predstavnike Odsjeka za etnologiju dvor na gori stoji? Plot od željeza, bakrena i antropologiju Filozofskog fakulteta u Za- vrata, zlatne spone, srebrni lokoti? Sunce mu grebu, koji su u sklopu terenske nastave sa je otvaralo i zatvaralo vrata.” studentima organizirali detaljna istraživanja - U slavenskoj mitologiji nema hramova i ovog područja. crkava, narod koji je ove prostore naselio u - Ono što predstavlja Olimp Grcima, Triglav sedmom stoljeću imao je potrebu da svoja Slovencima, Ararat Armencima, Kailas Tibet- vjerovanja postavi u prostor u kojem su obi- ancima i Indijcima, to je Perun Slavenima i tavali. Kao poljoprivrednici i uzgajivači, vjeru Hrvatima. Perun je sveta gora na kojoj obita- su vezali uz prirodne cikluse, pri čemu su va bog gromovnik, a tragove pretkršćanskih velik značaj imali stvarni lokaliteti u koje su vjerovanja na području Hrvatske, treba postavili i svoje bogove. Dok je Perun živio tražiti u svjetlu mikrotoponimije, hidronimije na istoimenom brdu, Veles je tako boravio na i topografije - napisao je tada dr. sc. Tomo prostoru Voloskog kuka, budući da je Volos Vinšćak, koji je, uz akademika Radoslava drugo ime za boga podzemlja, duboko u kan- Katičića i prof. dr. Vitomira Belaja, istraživao jonu rijeke Potoki, na kojem se nalazi i dubo- obronke najveće i najznačajnije kvarner- ka polupećina koja se može smatrati ulazom ske planine u potrazi za staroslavenskom u drugi svijet - objasnio je Frangeš. ostavštinom. Spoznaje o slavenskoj kulturi i vjerovanjima Na temelju tih istraživanja, u mjestu Trebišća Članovi Katedre Čakavskog sabora Općine otključane su upravo putem imena lokaliteta, otvorena je i zbirka s nalazima znanstvenih Mošćenička Draga na mitskoj stazi koji su se zadržali još od tih davnih dana. “ekspedicija”, a redovito se, u organizaciji - Većina materijala o slavenskoj mitologiji Katedre, održavaju i znanstveni skupovi na dolazi iz filoloških radova u kojima je ključnu temu slavenske mitologije. ulogu odigrao akademik Radoslav Katičić. - Vjerujem da ovi prostori još uvijek kriju ve- On je usporedio niz folklornih detalja Slavena liku arheološku vrijednost, radi se o bogatom i našao zajedničke elemente iz doba kad su nalazištu na kojem samo treba početi kopati. svi Slaveni živjeli u istoj pradomovini. Taj se Nećemo naći ostatke hramova, jer oni nisu ni rad može usporediti s razbijenom posudom postojali, ali možemo otkriti ostatke krijesova čije su krhotine posvuda, u svakom je folk- i druge materijalne dokaze koji će upotpuniti loru sačuvan dio prvotnih običaja. Katičić je, ovu detektivsku priču - zaključio je Frangeš u biti, odgonetnuo stari slavenski mitski tekst  42 / zip 1979. godina - detalj s tada čuvenih vježbi Ništa nas ne smije oko nas Vatrogasna obitelj Burić iznenaditi (NNNI) u krugu Radina Nesvakidašnja priča iz Ravne Gore

Josipa Burića je nakon 57 godina aktivnog rada u DVD-u Ravna Gora naslijedio njegov sin, također Josip, koji je predsjednik DVD-a Ravna Gora već 19 godina. No, ni to nije sve. Sinovi mlađeg Josipa, Slaven i Vladimir, također su vatrogasni časnik i dočasnik pa to upotpunjuje sliku o iznimnom doprinosu obitelji Burić vatrogastvu Ravne Gore

Niz nagrada i priznanja

Za svoj ogroman doprinos vatrogastvu Josip Burić stariji dobio je niz nagrada među kojima su i najznačajnija državna priznanja među kojima je i povelja Mirka Kolarića, a dobio je i nagradu Općine Ravna Gora za životno djelo, svojedobno i medalju Orden rada u bivšoj državi. Svoj niz priznanja već je stekao i njegov sin, a iako su s razlogom ponosni na sva ta odlikovanja i plakete, ipak ističu kako 1966. ne rade da bi dobli priznanja, već stoga godina - što vatrogastvo smatraju plemenitim i Ravnogorci humanim pozivom, a najljepše je kad dobivaju čovjek može pomoći drugome u nevolji, prvo ističu Burići. vatrogasno vozilo Požar kao opomena zip / 43

Daleko najdramatičniji događaj u povijesti cjelokupnog vatrogastva Ravne Napisao i snimio: Marinko KRMPOTIĆ Gore nedvojbeno je strahoviti požar koji je  13. listopada 1970. godine potpuno uništio Kad smo kretali raditi priču o osamde- tadašnju tvornicu pokućstva, uskladištene settrogodišnjem Josipu Buriću, najstarijem gotove proizvode i rezanu građu. U goranskom vatrogascu, temeljni nam je motiv Spomenici o stotoj obljetnici DVD-a bila činjenica da usprkos poodmakloj životnoj Ravna Gora autor te vrijedne knjige prof. dobi Burić, inače član DVD-a Ravna Gora, još Nevenko Acinger navodi kako je u gašenju uvijek aktivno sudjeluje u vatrogasnim natjecan- sudjelovao 21 vatrogasac ravnogorskog jima B ekipa. No, kroz razgovor se saznalo kako DVD-a, radnici službe osiguranja DIK-a je Burić od 57 godina aktivnog rada u svom Ravna Gora te još 104 vatrogasca iz DVD-u čak 34 proveo na rukovodećem mjestu. DVD-a Lokve, Delnice, Skrad, Mrkopalj, Detalj s vježbe u Donjoj Dobri, početak Da sve skupa bude još zanimljivije, na tom ga je Vrbovsko, Crikvenica, Opatija, Karlovac osamdesetih godina prošlog stoljeća mjestu naslijedio njegov sin, također Josip, koji te vatrogasci Profesionalne vatrogasne svega i svačega, od strojeva do građe, a poseb- je predsjednik DVD-a Ravna Gora već 19 go- jedinice Rijeka i DVD-a Lučice. Akcija no je opasno bilo u lakirnici gdje je bilo puno dina, a budući da je za poslove tajnika zadužen gašenja trajala je punih 13 sati, ali spasa zapaljivih sredstava. No, slabo su me slušali, još od 1977. godine, ispada da i on broji 32 go- nije bilo. Na svu sreću, Ravnogorci su a tadašnji direktor Ivančić čak me je jednom i dine u rukovodećim strukturama ravnogorskih nakon toga obnovili tvornicu, a i puno više istjerao iz ureda kad sam tražio veće čišćenje i vatrogasaca! pažnje počelo se posvećivati opremanju održavanje. Tadašnje rukovodstvo nije ozbiljno No, ni to nije sve. Naime, sinovi mlađeg Jo- tamnošnjeg DVD-a. shvatilo ni to što su prije tog velikog bila dva sipa, Slaven i Vladimir, također su vatrogasni manja požara koje smo uspjeli ugasiti. Na sam časnik i dočasnik pa je više no očigledno da je dan požara, koliko smo poslije uspjeli rekon- povijest DVD-a Ravna Gora, osnovanog 1888. struirati, došlo je u lakirnici kraj osovine jednog godine, inače jednog od najstarijih društava transporterta do zagrijavanja i eksplozije koja ovog kraja, u velikoj mjeri obilježena djelovan- je izazvala požar koji se munjevitom brzinom jem obitelji Burić. proširio i sve uništio”, prisjeća je Josip Burić. U vatrogasce - po ženinoj želji! Cijela obitelj u vatrogastvu Nesvakidašnje priče često imaju i neobične Njegov sin Josip iznimno je uspješno nastavio početke, a za velik doprinos obitelji Burić tradiciju vatrogastva u obitelji, a najzaslužniji ravnogorskom vatrogastvu najzaslužnija je Jo- za to je, naravno, njegov otac, kaže Josip i sipova supruga Đurđica kojoj su se vatrogasci pojašnjava: “Po završetku srednje škole u Za- oduvijek jako sviđali pa ga je, priča nam Josip, grebu zaposlio sam se u Radinu, a na tatin Obitelj Burić danas: najmlađi unuk Vladimir, još dok su bili dečko i cura, jednom upitala zašto nagovor uključio sam se početkom 1973. go- i on nije u vatrogascima. otac i sin Josip, stariji unuk Slaven te dine i ja u DVD kojem je trebalo mladih ljudi i Đurđica i Ivanka Burić “Pitao sam je zašto bih bio, a ona mi je odgo- tata je stalno to napominjao dok nisam popus- vorila da su njoj vatrogasaci jako dragi i da bi pažnje posvećivalo opremanju vatrogasnog tio i uključio se. Bilo nas je tada puno mladih voljela da sam i ja član DVD-a Ravna Gora. I kaj društva novom opremom i školovanjem naših od kojih su se neki od nas ozbiljno predali tom sam mogal, nego - učlanit se u DVD!” priča kroz vatrogasaca u Vatrogasnoj školi u Zagrebu pa poslu, završili tečajeve i počeli stjecati činove te smijeh ovaj veteran koji te daleke 1952. godine je danas naše društvo dobro opremljeno i os- napredovati u toj struci. Među njima sam bio nije ni slutio kakav ga dug put i velik doprinos posobljeno za rad. No, bez obzira na opremu, i ja, a budući da sam, poput oca, svoj posao vatrogastvu čekaju. “1. svibnja 1952. godine vatrogastvu se u Ravnoj Gori uvijek poklanjalo shvaćao ozbiljno, 1977. godine izabran sam postao sam član DVD-a Ravna Gora. Godine puno pažnje, a najveći broj članova savjesno je za tajnika DVD-a Ravna Gora i tu sam dužnost 1954. išao sam u Brod na Kupi na prvi veliki obavljao svoje zadatke. Tih godina svake smo obavljao sve do 1990. godine kada sam izabran vatrogasni tečaj za goranske vatrogasce i tu nedjelje imali redovne vježbe, a naše je društvo za predsjednika i taj posao obavljam evo i sada, sam tijekom tri tjedna puno naučio pa sam po uvijek bilo poznato po masovnosti. Sjećam se da punih 19 godina. povratku u Ravnu Goru izabran za zapovjed- smo znali imati i po osam vatrogasnih odjeljenja DVD Ravna Gora danas broji devedesetak nika DVD-a i taj sam posao radio poslije pune od kojih su mnogi znali na natjecanjima biti vrlo članova i to je konstantan broj nekoliko posljed- 34 godine. Birali su me zato jer sam uvijek bio uspješni, a jednom su prigodom članice naše njih godina pri čemu je oko četrdeset članova savjestan i obavljao sve potrebne poslove, ženske ekipe ostvarile rezultate bolje od svih mlađeg uzrasta, dvadesetak ih je onih aktivnih čak i kad je obitelj zbog toga patila. A kad bi muškaraca, što je bio najbolji dokaz kvalitetnog i u svakom trenutku spremnih za akciju, a osmi žena poneki put prigovorila, rekao bih joj - rada”, govori Josip Burić koji na upit o tome koji tali dio članstva čine stariji vatrogasci, počasni pa, da tebe nije bilo, ja ne bih ni postao vatro- mu se događaj u više od pola stoljeća bavljenja članovi. Uz DVD Ravna Gora na području gasac! Naravno, puno sam pažnje poklanjao i vatrogastvom najviše urezao u sjećanje odmah Općine Ravna Gora djeluju još i dobrovoljna daljnjem usavršavanju pa sam 1960. godine odgovara kako je to veliki požar koji je u pot- vatrogasna društva u Kupjaku, Staroj Sušici i bio na tromjesečnom školovanju u Zagrebu, punosti uništio tadašnju ravnogorsku drvnu Starom Lazu, a svi zajedno dio su Vatrogasne a 1972. godine dodatno sam se još školovao industriju, a izbio je 13. listopada 1970. godine zajednice Općine Ravna Gora”, govori mlađi šest mjeseci i nakon svakog od tih školovanja u 13.30 sati. “Tog sam dana bio u službi, baš Burić. prenosio sam svoja znanja ravnogorskim vatro- sam u spremištu jeo jabuku kad je netko utrčao Treću generaciju vatrogasaca u ovoj obitelji gascima. i zavikao kako je u lakirnici Radina izbio požar. čine Slaven i Vladimir kojima većeg motiva od Skočio sam i otrčao prema lakirnici i ušao te jed- vatrogasne karijere tate i djeda nije trebalo pa Kobni požar u lakirnici nim aparatom pokušao ugasiti požar. No, dok su oba od malih nogu bili u sastavu ravnogor- Uvjeti rada i oprema koju smo imali pede- bih ja nešto malo ugasio, na pet drugih mjesta je skog DVD-a, stekli ubrzo i činove vatrogasnog setih i šezdesetih ne mogu se nikako uspored- planulo i uskoro je postalo preopasno ostati na časnika i dočasnika te su aktivno uključeni u iti s današnjim jer smo, sjećam se, imali samo tom mjestu. Svi smo se maknuli i sve što smo rad DVD-a Ravna Gora. Štoviše, Slaven je i za jednu i to slabu vatrogasnu pumpu, a prvi smo poslije mogli učiniti, uz pomoć mnogih drugih služenja vojnog roka u HV-u bio u sastavu vojne auto dobili tek 1966. godine. Koliko smo slabo goranskih vatrogasaca koji su došli u Ravnu vatrogasne postrojbe, a Vladimir koji je po za- opremljeni vidjelo se 1970. godine kad je u Goru, bilo je spriječiti daljnje širenje požara. nimanju kuhar uposlen u ravnogorskoj “Bijeloj tadašnjoj staroj tvornici Radin izbio veliki požar Inače, mi smo godinama upozoravali na opas- ruži” i nezamjenjiv za kazanom pri svakoj jačoj koji je sve uništio. Nakon toga ipak se više nost jer se na taj mali prostor u proizvodnji trpalo vježbi ili akciji.  44 / zip oko nas Vitomir Maričić, volonter Napisao: Boris PEROVIĆ Snimio: Petar FABIJAN Imali smo dosta složenu intervenciju na plaži,  radilo se o kompliciranoj ozljedi s puno frak- pasilac na plaži i na bazenu, volonter, tura, s ozljedama glave. Bilo mi je to najteže Sdobrovoljni davalac krvi, član dobro- iskustvo do sada, trebalo je brzo reagirati da voljnog vatrogasnog društva, član jedinice se spasi život. Dosadašnji smrtni slučajevi Civilne zaštite. Rekreativni sportaš, član na plaži, kojih srećom nije bilo otkad sam ja hrvatske spasilačke reprezentacije, voditelj voditelj, bili su većinom uzrokovani infarktom, TLI pustolovnog tima za ljubitelje sportova u pa tu nije bilo previše pomoći. prirodi, triatlonac, alpinist, aktivan i u plivan- Maričić je istaknut i u volontiranju, u davanju ju, biciklizmu, vaterpolu, nogometu, košarci, krvi, a učlanio se i u vatrogasce. sportskom penjanju, ronjenju. Apsolvent infor- – Povremeno volontiram u Društvu multiple matike. Sve to, i još mnogo toga, odnosi se na skleroze, volontirao sam na Europskom prven- Vitomira Maričića, 24-godišnjeg svestranog stvu u plivanju lani na Kantridi, nas nekoliko Riječanina, nemirnog duha, uvijek otvorenog ostane na plaži u listopadu nakon završetka za nove izazove. Za njega ne postoji po- sezone i održimo kakav tečaj “na svoju ruku”, jam “praznog hoda”, dan mu je jednostavno lani sam obučavao spasioce na Krku. Ne prekratak za sve što je naumio obaviti u svom mogu stajati na mjestu, pa ću uvijek pomoći pretrpanom rasporedu. nekome kad mu nešto zatreba. U davanju krvi – Teško mi se odlučiti što sam, kada me Žao mi je što se spasilački posao ne shvaća nisam previše ažuran, bio sam šest-sedam netko to pita. Najviše volim sport, ali volim i dovoljno ozbiljno - Vitomir Maričić puta, odem uvijek kad se sjetim toga. To je raditi, sviđa mi se spasilački posao. Žao mi je Novom Zelandu, Italiji, Njemačkoj u tome sve zbog onog obroka na kraju, ha, ha... Član što se taj posao ne shvaća dovoljno ozbiljno. sam Vatrogasnog društva Sušak, namjeravao Sa strane nas spasilaca postoji volja da se sudjeluju redom bivši reprezentativci u raznim sportovima, olimpijci, Hrvatska tu niti blizu ne sam ove godine raditi u operativnoj jedinici, naprave konkretniji tečajevi, da se stvori oz- ali zbog previše obaveza nisam stigao položiti biljniji educirani kadar, ali to je nemoguće bez može ući u užu konkurenciju za vrh. Kod nas se organiziraju državna natjecanja, na kojima vatrogasni ispit, nadam se da ću do kraja go- profesionalnih spasilaca kakvi u drugim gra- dine uspjeti to obaviti. dovima postoje. Ja radim preko studentskog sudjeluju bivši sportaši, a mogla bi se napraviti ugovora, a kad uskoro diplomiram, to više kvalitetna selekcija. Lani je prvi put i tim Rijeka Čvrsto odlučio diplomirati sudjelovao na državnom natjecanju, osvojili neće biti moguće. Nažalost, jako je malen in- Uz tolike aktivnosti nije lako isplanirati rad- smo puno pojedinačnih medalja, cure su uku- teres krovnih organizacija na razini Hrvatske ni dan, uskladiti sve obaveze. I sam Maričić pno druge, a dečki treći. da se ovaj posao unaprijedi, pozitivna iskustva priznaje da mu nekad bude svega navrh glave, imam jedino s ljudima iz županijskog društva S invalidima je najbolje da ima dana kada jedva stigne spavati. Crvenog križa. Ljeti je Maričić već tri godine angažiran kao – Koji put mi “pukne film”, zapitam se zašto Spasilački reprezentativac Hrvatske spasilac na plaži Kostanj, namijenjenoj oso- ja to sve radim, ali onda me netko zove da Od posla spasioca u Rijeci se ne može živjeti, bama s invaliditetom, a drugu godinu odradio primjerice počinje sezona nogometa i da li no ljudima poput Maričića boravak na bazenu je i kao voditelj plaže. ću doći igrati. Naravno, uvijek se odazovem. Tako je sa svim aktivnostima, a siguran sam dobro dođe i kao mogućnost za treniranje. – Plaža Kostanj je najbolje pokrivena plaža, i u da ću si naći još nešto za “nakalemiti”. Želio – Nije lako ni dolaziti na bazen tri puta dnev- smislu trajanja sezone, i u smislu pokrivenosti bih istrčati maraton, naći se u toj masi trkača, no jer svatko od nas radi ujutro, popodne i po danu. Uvijek su dva spasioca na njoj, to iako mi to nije polje interesa. To bi mi bio do- navečer. Ja dolazim s Kozale trčeći ili vozeći je jedina takva plaža u županiji. Svaka čast bar pokazatelj što mogu očekivati iduće go- bicikl, na bazenu koristim teretanu, tako da us- Gradu što je omogućio tako dobre uvjete. Ja dine kada planiram nastupiti na utrci Iron Man, put napravim trening, ali kad završim fakultet kao voditelj imam slobodu kvalitetno orga- neću ovo moći raditi uz neki stalan posao. čiji je sastavni dio maraton. Ove godine sam nizirati spasioce, bilo kakve popravke ili što je zato pojačao nastupe na triatlonima. No, nez- Mi smo tu samo u terminima za građane, s već potrebno. Jako sam zadovoljan što radim kojima srećom do sada nismo imali problema. godno je što dugi triatlon zahtijeva izdržljivost, s tako dobrim ljudima, a i svi koji tamo rade a s druge strane za sprinterske discipline i Najviše posla smo imali s djecom iz vrtića i s ne žele otići drugdje. Uvjeti na plaži su ide- vaterpolistima, uglavnom s grupama kod kojih sportsko penjanje moram više raditi na ek- alni, ljudi su dolazili sve do kraja rujna. Park- splozivnosti i snazi. ne dežuramo nego saniramo njihove ozljede ing je besplatan, dobar je prilaz moru, imamo kad tek dođemo na posao. roštilj, frižider, radio, dva WC-a, ako nam što Vitomir je već neko vrijeme apsolvent na fakultetu, ali je sada čvrsto odlučio diplomi- Maričićeva velika želja je oformiti klub u fali, brzo to riješimo. Stvorilo se jedno društvo rati. Motiv više predstavlja mu sudjelovanje u spasilačkom sportu, u kojemu je član repr- koje dolazi i radi druženja, ne samo zbog ku- alpinističkoj ekspediciji u Južnu Ameriku koju ezentacije Hrvatske. Kaže da u županiji ima panja, tu su i ljudi s hendikepom i njihovi pra- planira za početak 2010. godine. ljudi koji žele raditi, ali da se sve svodi na to titelji, zaista je ugodna atmosfera. Nismo tamo da on kao voditelj regionalnog tima organizira samo radi sigurnosti, nego se puno krećemo – Bit će to mala grupa od petero alpinista, ići natjecatelje koji sami snose troškove priprema i među ljudima, pomažemo im pri ulasku i ćemo na dva najviša vrha južne polutke, Acon- i nastupa. izlasku iz mora, prebacivanju na kolica, kod caguu i Ojos del Salado. Aconcagua je s go- – Spasilački sport sastoji se od otvorene premještanja auta. tovo sedam tisuća metara najviši vrh Amerika, vode, bazena i suhih disciplina. Osnovne ovaj drugi je nešto niži, ali je uspon dosta teži Maričić je lani dobio nagradu Hrvatske discipline u moru su plivanje na 400 metara, jer ćemo mu pristupiti iz Čilea, a ne iz Argentine, turističke zajednice za spasioca godine, a sprintevi s plutačama, plivanje s daskama, ve- kao što je uobičajeno, bit ćemo prva hrvatska pripalo mu je i priznanje Crvenog križa za slanje. U bazenu se natječe u ronjenju, tegljen- ekspedicija koja će ići tim putem. Imat ćemo spašavanje života. ju lutki koje predstavljaju utopljenike, bacanju tri dana marša kroz pustinju, a zatim uspon užadi, plivanju s perajama i bez peraja, raznim – Nagrada mi je svakako veliki poti- po sumporastoj padini, gdje je otežan pristup štafetama, plivanju s preprekama. Na suhom caj za daljnji rad, predstavlja krunu mog i disanje. Dolje ćemo biti 45 dana, nadam se je najatraktivnije osvajanje zastava, koje se dvogodišnjeg angažmana u spašavanju. Što da ćemo uspjeti zatvoriti troškovnik, da ćemo sastoji od kratkih 30-metarskih sprinteva po se tiče nagrade Crvenog križa, to je bilo prvi pronaći sponzore koji će nam pomoći nabaviti pijesku u kojima zadnji ispada. U Australiji, put da je to priznanje dobio jedan spasilac. opremu i platiti put.  zip / 45

Čovjek Specijalizacije nema na vidiku S obzirom na velik broj svojih aktivnosti, Maričić još ne vidi djelatnost u kojoj bi se mogao uže specijalizirati. Teško mu s tisuću je i predvidjeti gdje bi se mogao naći za recimo deset godina. – To se pitam valjda svakog ponedjeljka ujutro. Ne znam čime ću se ozbiljnije baviti u životu, dosad sam promijenio zanimanja puno sportova, a isto toliko i poslova. Radio sam u medijima, i kao skladištar, i kao menadžer, i kao vozač, i kao dostavljač, evo sada kao spasilac, kao trener. Počeo bih sezonski, a kad bih vidio da uz fakultet i treninge mogu gurati još neki posao, ostao bih u njemu. Nisam uvjeren čak ni da se mogu dovoljno smiriti da radim posao kao što je informatika koju studiram. Moja prednost je što mogu raditi i trenirati puno toga, ali s druge strane to je i mana koju vučem još iz osnovne škole, kada sam odlazio na natjecanja iz raznih predmeta, umjesto da sam se specijalizirao.

Za Vitomira Maričića, 24-godišnjeg svestranog Riječanina, ne postoji pojam Vitomiru “praznog hoda”, dan uspijeva i trenirati - tri mu je jednostavno puta dnevno prekratak za sve što je naumio obaviti u Zbog ozljede samo rekreacija svom pretrpanom Vitomiru su ozljede oduzele mogućnost profesionalnijeg bavljenja sportom, rasporedu. Maričić iako će svakodnevna tri-četiri treninga mnogima djelovati sve samo ne je lani dobio nagradu rekreativno. – Još u osnovnoj školi imao sam zbog nezgode na gimnastici težu ozljedu s Hrvatske turističke frakturom vrata i vilice, kasnije zbog toga probleme s kičmom. Poremećen mi je zajednice za spasioca stabilitet trupa, pa jaki treninzi nepovoljno djeluju na pojedine dijelove tijela, što je godine, a pripalo mu utjecalo na češće ozljeđivanje tijekom bavljenja sportom. Nadam se da sam je i priznanje Crvenog sada “izvrtio” sve ozljede, u posljednjih godinu dana sam zdrav, pa stoga mogu križa za spašavanje malo više nastupati na utrkama, uz veći života angažman. 46 / zip udruge Društvo Gorana Rijeka Napisao: Marinko KRMPOTIĆ Snimili: Marinko KRMPOTIĆ i Marko GRACIN  ezbroj je načina na koji možeš voljeti Zvuci goranskog Bsvoj kraj, zavičaj iz kojeg si otišao, a kraja - priredba na jedan od njih ukazuje i aktivnost “Društva je ove godine Gorana Rijeka”, udruge koja trenutačno bila posvećena broji 710 članova, mahom Gorana, koji iz sviračima heligonki i srca Kvarnerskog zaljeva sve uspješnije predstavljanju tradi- i raznovrsnije vežu svoje zelene šume s cionalnih goranskih plavetnilom Kvarnera. Udruga koja je okupl- običaja jala Gorane u Rijeci stvorena je još tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća, ali je djelovala sporadično. No, “Društvo Gorana” koje je osnovano 1996. godine radi kontinu- irano i tijekom proteklih 13 godina stvorilo je prepoznatljivost i na goranskom prostoru i u Rijeci. Prvi predsjednik ove udruge, ujedno i jedan od najzaslužnijih za njeno stvaranje, bio je Delničanin Branko Pleše. Naslijedio ga je na mjestu predsjednika Marijan Kavran, potom je mjesto čelnog čovjeka preuzeo Darko Sever, a tijekom posljednje dvije godine riječkim Goranima uspješno upravlja prva žena na čelu udruge, Mirjana Rački. Promovirati Gorski kotar Temeljni cilj rada udruge je predstaviti i promovirati Gorski kotar u Rijeci i ostalim dijelovima Hrvatske pa u skladu s tim riječki Gorani nastoje organizirati što više gostovanja goranskih umjetnika i KUD-ova u Rijeci. Jedno od mjesta na kojima to čine su prostorije Društva u Krešimirovoj 8 gdje obično gostuju goranski književnici i likovnjaci, a zahvaljujući odličnoj suradnji s čitaonicom Trsat i HKD Sušak u tom riječkom kultnom prostoru “Društvo Gorana” organizira veće i opsežnije priredbe poput prošle i ove godine uspješnog predstavljanja djelatnosti kulturno- umjetničkih društava s područja Delnica, Vr- bovskog, Moravica, Gomirja i Severina na Kupi, odnosno vrlo uspješne priredbe “Zvu- ci goranskog kraja” koja je ove godine bila posvećena sviračima heligonki i predstavljanju tradicionalnih goranskih običaja koje su uprizorili članovi dramske skupine KUD- a “Frankopan” iz Severina. Ta je priredba izazvala izvrsnu reakciju, ističe predsjednica Mirjana Rački koja je zadovoljna ostvarenim u svom prvom mandatu te uvjerena kako će zanimanje za Gorski kotar sve više rasti. “Izgradnja punog profila autoceste Rijeka -

Zagreb otvara Gorski kotar svijetu, pogotovo Rijeci i Zagrebu iz kojih dolazi sve veći broj ljudi uživati u našem prekrasnom goranskom zavičaju, pa tako polako raste interes za nas i na našim je priredbama sve više onih koji nisu Gorani. Odličnu suradnju imamo s Pri- morsko-goranskom županijom te, naravno, s goranskim općinama i gradovima od kojih nikada nismo tražili novce, već nam je cilj pomoći im na način na koji to možemo. Dra- go nam je što interes za rad u našem Društvu sve više raste, što se vidi i iz činjenice da nam se povećava broj mladih članova”, ističe Mir- Predaja novca udruzi “Leptir” u Delnicama Akcija čišćenja Kupice i Kupe jana Rački. Web i mail zip / 47

Izvršni odbor “Društva Gorana Rijeka” trenutačno broji 17 članova koji su svi aktivni, a predsjednik Skupštine je Ivica Kovačević, ugledni hrvatski novinar u mirovini. Konkretnije pojedinosti o ovoj udruzi Gorana u Rijeci moguće je dobiti na web stranici www.drustvo-gorana. hr a kontakt je moguć i putem e-maila [email protected]

Mirjana Rački, predsjednica Riječki Gorani “Društva Gorana Rijeka” sve češće pomažu zavičaju

Udruga “Društvo Gorana Rijeka” trenutačno broji 710 članova, mahom Gorana, čiji je temeljni cilj predstaviti i promovirati Gorski kotar u Rijeci i ostalim dijelovima Hrvatske

Brojne akcije govori Željko Delač: “To je jako dobar potez a privode se kraju aktivnosti vezane uz deseti jubilarni broj godišnjaka Društva koji izlazi pod Uz kulturne aktivnosti riječko “Društvo Gora- jer se sve veći broj ljudi javlja, a sve češće nas nazivom “Runolist”. Bitan dio “Goranske noći” na” jako puno radi i na terenu, ističu dopred- kontaktiraju i iz goranskih lokalnih samoupra- je i vrijedna tombola čija je zarada gotovo u sjednici Željko Delač i Branko Pintar te tajnica va, brojnih goranskih etno udruga, turističkih cijelosti namijenjena pomaganju socijalnih Vesna Brajdić, spominjući kako su članovi zajednica i slično. Drago nam je da se sve više slučajeva ili bolesnih ljudi s područja Gor- Društva u tijeku ove godine sudjelovali i u stvari događa na goranskom području što je posebno vidljivo tijekom ljeta kada nam se skog kotara. Tu nije riječ o velikim svotama travanjskom predstavljanju Gorskog kotara u novaca. Primjerice, na “Zvucima goranskog često zna dogoditi da čak i ne stignemo odaz- Zagrebu, održali tradicionalnu akciju čišćenja kraja” prikupljeno je 6.719 kuna koje su potom vati se pozivima svih jer se istodobno odvija rijeke Kupe i akciju pošumljavanja na Platku, proslijeđene delničkoj Udruzi “Leptir” i Udruzi nekoliko različitih manifestacija.” priređen je i odličan izlet u Gorski kotar tijekom multiple skleroze. No, svaka pomoć ljudima kojeg je obiđeno područje Delnica i čabarskog Do kraja godine članove “Društva Gorana” kojima je potrebna jako dobro dođe, pa će kraja. U Društvu Gorana posebno su zadovoljni čeka još tradicionalna Goranska noć 28. riječki Gorani i na taj način nastaviti pomagati nedavno postavljenom web stranicom o čemu studenoga u opatijskom hotelu “Ambasador”, svoj voljeni zavičaj.  48 / zip eko etno poljoprivredno-obiteljski obrt Grohar

Božidar s jednom od svojih ljubimica

Od kravice Karmele do Zlatnog roga

Za odlične rezultate u

Žestoka borba za kredit proizvodnji i Sirana i turizam Groharovi posebno ističu kako oni, kao prodaji mlijeka i svi stočari i poljoprivrednici s područja Zahvaljujući odličnim rezultatima Grada Vrbovskog, nailaze na veliko Poljoprivredno- vezanim uz proizvodnju sira, sljedeći razumijevanje gradskih struktura. “Zaista korak je uređenje sirane što je investicija nam pomažu kad god je to moguće - pri obiteljski obrt Grohar od 250-300 tisuća kuna. No, budućnost troškovima oplođivanja, u slučaju uginuća Groharovi vide i u turizmu. Naime, njihovo goveda, pri nastupima na izložbama i prošle je godine gospodarstvo nalazi se uz samu cesticu prezentacijama, a imamo i jednogodišnju koja vodi prema Bijeloj kosi, budućem pomoć utemeljenu na broju grla. Što nagrađen godišnjom najvećem goranskom skijalištu. Upravo god bismo zatražili, o tome se moglo i stoga Groharovi namjeravaju urediti bar razgovarati. Nažalost, tu sve uglavnom nagradom Zlatni rog dva apartmana te potencijalnim gostima i staje. Od Županije, iako nam je Centar ponuditi i mogućnost razgledavanja za brdsko-planinsku poljoprivredu u koju su dobili kao gospodarstva, prodaje i konzumacije Staroj Sušici udaljen svega 2,5 km, veće mlijeka i sira. U taj projekt, kažu Božidar pomoći nije bilo, a s državom smo pri najbolji proizvođač i Ljiljana, uključit će se sigurno i njihova traženju kredita vodili žestoke borbe djeca Natali i Zoran sa svojim obiteljima, jer nam je bilo nelogično da govore o a budući da već sada postoji interes podupiranju poljoprivrede, a HBOR mlijeka u Primorsko- gostiju koji znaju dolaziti i autobusima, nam nije kao hipotekarnu vrijednost nedvojbeno je da bi ovaj spoj turizma htio priznati zemljište namijenjeno toj goranskoj županiji u i obiteljskog stočarskog gospodarstva djelatnosti”, govore Grohari. 2008. godini mogao uspjeti. zip / 49 eko etno poljoprivredno-obiteljski obrt Grohar Teško bez ušteđevine

Nažalost, Groharovi s prilično gorčine tvrde kako poljoprivreda i stočarstvo nisu, bar kako sada stvari stoje, prave mogućnosti daljnjeg razvoja Gorskog kotara. “Za sada uspijevamo vraćati sve rate kredita i kvalitetno raditi, ali moram reći da opće stanje nije dobro i da se stočarstvo u Hrvatskoj pomaže ponajprije samo deklarativno, a iza tih riječi često ne stoji i iskrena pomoć, što i sami osjećamo. Prave pomoći ljudima koji se žele time baviti nema. Mi Na ispaši - sve krave Groharovih uzgojene su na njihovom gospodarstvu smo uspjeli djelomično stoga jer smo već imali ušteđevinu pa smo se mogli nositi sa svime, ali znamo nekoliko Napisao i snimio: Marinko KRMPOTIĆ mladih ljudi koji su se pokušali baviti  ovim poslom, ali nisu imali dovoljno ve se godine navršava točno deset go- sredstava, pomoći banaka i države nije Odina od trenutka kada su Božidar i Ljil- bilo pa su odustali. Očigledno da stvari jana Grohar odlučili, po odlasku u mirovinu, kod nas nisu tako posložene da bi mlad vratiti se iz Pule u Jablan, Božidarevo rodno čovjek imao dovoljnu potporu odluči li selo smješteno nepuna dva kilometra od Vr- se ostati na selu i živjeti od poljoprivrede bovskog. No, budući da nisu htjeli da im se i stočarstva”, smatraju Božidar i Ljiljana mirovina svede na sjedenje u fotelji i gledanje Grohar. televizije, odlučili su kupiti jednu kravicu, bri- nuti se o njoj te uz tu zanimaciju uvijek imati i svježeg mlijeka. Danas, deset godina kas- i uz pokroviteljstvo Centra za reprodukciju nije u novosagrađenoj štali Groharovih 22 su stočarstva Hrvatske. No, uz to priznanje Gro- krave i 2 teleta, koje prosječno daju oko 270 harovi su presretni i stoga što u posljednje litara mlijeka dnevno, a prošle godine začet dvije godine ostvaruju i izvrsne rezultate u posao s izradom sira širi se u tolikoj mjeri da proizvodnji sira, a objašnjavajući orijentac- je sljedeći korak Groharovih uređenje sirane! iju prema tom poslu ističu kako su u njega Pojašnjavajući kako je do toga došlo Gro- krenuli ponajprije zbog pada cijena mlijeka harovi kažu: te poskupljenja struje, vode i repromateri- “Nakon smrti oca i brata kuća je ostala jala. Moralo se pronaći nešto što će donositi prazna, a moje dvije sestre željele su da kuća zaradu i izbor je pao na sir. ne propada i zvale su nas da se vratimo. Ljiljana i Božidar s priznanjem Zlatni rog Poslušali smo ih, a da nam ne bi bilo dosad- Mliječne gurmanske poslastice Osnova je poznati goranski, u ovom slučaju no kupili smo jednu kravicu, bušu koju smo Pravovremenim ulaganjima Grohari su osig- jablanski škripavac, a tu je i sir od kuhanog nazvali Karmela i polako s njom počeli ra- urali i vrlo kvalitetnu mehanizaciju, kako onu diti. Ubrzo je mlijeka bilo više no što je nama vezanu uz rad pri prikupljanju sijena, tako i onu mlijeka koji se potom priprema za dimljenje. trebalo, javio se i interes kod naših susjeda za mužnju mlijeka, a najveća im je poteškoća Kvalitetu sira osigurava visoka kvaliteta mli- i ostalih za kupnjom pa smo odlučili time što nemaju vlastite livade za košnju pa se jeko te tradicija ovog kraja, a vrlo veliku ulogu se baviti, tim više što je tada u selu već bilo svakog ljeta snalaze na različitim mjestima. igra i mašta Ljiljane Grohar koja kroz niz nekoliko stočara koji su uspješno surađivali “Zbog toga nam prosječna davanja po kravi različitih kombinacija stvara prave gurman- s karlovačkom industrijom mlijeka i imali nisu onakva kakva bi mogla biti. Naime, da- ske poslastice - škripavac s maslinama, pa dogovorenu prodaju. Tako smo našoj prvoj nas naše krave daju oko 15-16 litara dnevno, s vlascem, suhim šljivama, vrganjima... Vrlo kravici počeli dovoditi društvo i ubrzo smo, a imali smo godina s prosjekom od 27 litara je kvalitetan i dimljeni sir s također raznim na temelju količine mlijeka koje su davale, po kravi! No, kako narod kaže ‘krava mlijeko dodacima, a u posljednje vrijeme Groharovi stekli pravo da se kod nas postavi tzv. lak- daje kroz gubicu’, odnosno ako se o njoj bri- proizvode i skutu. tofriz, odnosno sabirna stanica za mlijeko od nete i ako je hranite kako treba, onda će i re- Govoreći o tom dijelu sve uspješnijeg po- 200 litara. To nas je još više motiviralo i počeli zultati biti puno bolji”, govori Božidar Grohar sla Ljiljana kaže: “Sireva proizvodimo onoliko smo jačati broj krava pri čemu treba reći da dodajući kako je ponosan i na to što su do koliko najviše mogu dnevno napraviti, a to je su sve kravice koje su danas u štali potomci uspjeha došli marljivim radom na proučavanju prvih 6-7 krava koje smo kupili tijekom prve najviše oko 25, što nije dovoljno za interes svega vezanog uz rad s kravama pri čemu su dvije-tri godine rada”, govore Božidar i Ljil- koji je zaista velik i rezultati bi bili još i bolji da koristili internet i raznu literaturu izvještivši se jana Grohar. nas više radi. Naravno, bilo bi lijepo da nam u tolikoj mjeri da danas vode ne samo brigu o se djeca pridruže u ovom poslu. Ima kod Uz mlijeko - i sir kravicama, već ih čak sami otele! njih puno volje za tim i pomažu nam zaista Iz njihove priče o uspjehu kroz desetogodišnji Za odlične rezultate u proizvodnji i prodaji kad god mogu, ali činjenica je da imaju svaki rad saznajemo kako su, uz ulaganje vlastite mlijeka Poljoprivredno-obiteljski obrt Grohar svoj život. Natali je sa suprugom Bojanom i ušteđevine, morali tražiti i kredite i tu im je, prošle je godine nagrađen godišnjom na- dvoje djece u Zadru, a sin Zoran radi u Rijeci, istina nakon poprilično nerazumijevanja, gradom Zlatni rog koju su dobili kao najbolji ali s djevojkom Suzi pomaže u svakom slo- pomoć pružila Hrvatska banka za obnovu proizvođač mlijeka u Primorsko-goranskoj bodnom trenutku i očigledno je da vole ovaj i razvoj uz čija su kreditna sredstva dovršili županiji u 2008. godini i to po ocjeni stručnog posao pa se nadamo da će ga jednog dana i novu štalu. povjerenstva Hrvatske mljekarske udruge preuzeti”, ističe Ljiljana Grohar.  Jamac održivog razvoja

• čišćenje i degazacija brodskih i industrijskih spremnika • čišćenje spremnika sirove nafte i naftnih derivata • sakupljanje i zbrinjavanje otpadnih ulja, otpadnih emulzija te zauljenih otpadnih voda • sakupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada • čišćenje, TV inspekcija, in-situ sanacija kanalizacijskih sustava Industrijska ekologija i zaštita okoliša • termička desorpcija ugljikovodika iz zagađenog tla Korzo 40, 51000 Rijeka, tel.051 336-093, fax 051 336-022 • intervencije kod eko akcidenata od 0-24 h [email protected] www.ind-eko.hr

Protect d.o.o. za zaštitu osoba i imovine

Vukovarska 21 51000 RIJEKA, HRVATSKA tel: 051 358 555 fax: 051 675 610 e-mail: [email protected] www.protect.hr zip / 51 pijat Restoran Na Sušaku, Rijeka

Recept Ramstek od divljači u umaku od vrganja s lovačkim knedlama Na maslinovu ulju proprži se ramstek s obje strane, potom se izvadi meso, a stavi sitno sjeckani luk, pa kada se zacakli dodaju se vrganji te zajedno dinsta uz dodatak malo maslaca. Flambira se s konjakom i zalije temeljcem od goveđe juhe. U tako pripremljen umak ponovo se vrati ramstek i još kuha petnaestak minuta. Začini su po želji, uz osnovne sol i papar. Kruh se namoči u mlijeku, na mješavini maslaca i ulja poprži se češnjak, panceta, luk i peršin sa začinima. Tada dodamo namočen kruh i jedno svježe jaje, cijelu smjesu povežemo i dobro zamijesimo. Smjesa se oblikuje, zamota u foliju, stavi u kupuću vodu i potom se knedle režu na željenu veličinu.

Restoran “Na Sušaku”, Radnička 21, Rijeka tel. (051) 436-050 radno vrijeme: 09-23, ned. 13-17  Obitelj Šegota, Nensi i Zlatko, vođenjem restorana “Na Sušaku” u Radničkoj ulici na Donjoj Vežici okrunili su petogodišnje ugostiteljsko iskustvo i kako kažu, tek sad uživaju u svakodnevnom pripremanju iznenađenja svojim gostima. A gostu nude upravo ono što bi i sami kao gosti u nekoj konobi poželjeli. To podrazumijeva isključivo svježu namirnicu, gotovo svakodnevni obilazak mesara i pripremu svježeg povrća, a sve se oslanja na recepte domaće kuhinje. Tako cjelokupna ugostiteljska “obitelj” Sušaka, zajedno s vlasnicima, kuharom Miroslavom Sajčićem i voditeljem lokala Robertom Barbalićem osmišljavaju svaki dan iznova jelovnik zbog kojeg gosti uvijek rado dolaze. Osim peke i roštilja na drveni ugljen, nude gotovo svakodnevno konjetinu, ždrebetinu, domaće raviole iz snova, domaće lazanje, njoke, bifteke, lungiće, ramsteke, pravu domaću pašticadu, pa ne čudi što se za slastan zalogaj, primjerice nedjeljni ručak, traži mjesto više. Osim 40 sjedećih mjesta unutar bistroa, na natkrivenoj terasi ima još 50 mjesta pa obiteljske male svečanosti gotovo redovito završavaju za raskošnim stolom u “Sušaku”, ali ne bez savršenih slastica koje priprema vlasnica Nensi Šegota. Torta “Sušak” jednostavno je neodoljiv zalogaj. Bistro “Na Sušaku” radi svaki dan od 9 do 23 sata, a nedjeljom od 13 do 17 sati. 52 / zip pet pitanja Bruno Paladin, slikar Razgovarao: Zdravko KLEVA na skulpturi u bronci. Meni je priznanje tog Snimio: Petar FABIJAN stučnjaka više značilo nego sve pohvale koje 4 / POSTOJI LI ELITIZAM U UMJET-  su uslijedile nakon toga. Osjetio sam slobodu NOSTI I MOŽE LI SE U DANAŠNJE VRI- iječki autor rođen je 1951. godine. Kao kretanja, shvatio da mogu doći do ostvarenja JEME (PRE)ŽIVJETI OD UMJETNOSTI? Rslikar, grafičar, ilustrator i scenograf, ali novih kreacija, oprobati se u drugim medi- - Donekle postoji elitizam i u umjetnos- i dizajner i oblikovatelj lutki i maski umjetnički jima. Sjećam se da je potom uslijedio još ti. Mislim da su kod nas elitni umjetnici u djeluje od 1976. godine. Do danas je Bruno jedan projekt, “Vrata Jadrana” u Kostreni. metropoli. Oni povremeno gostuju kod nas, Paladin priredio preko 50 samostalnih i 350 Jedan od sponzora je bilo i Brodogradilište ali mnogo rjeđe mi u Zagrebu. Osim triennala skupnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu. “Viktor Lenac” u Martinšćici. Umjetnicima se kiparstva, crteža i grafike ili gostovanja na Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja koja pružila mogućnost rada u brodogradilištu s Zagrebačkom salonu, gdje riječki umjetnici materijalima s kojima se tamo radi. Budući su mu osigurala mjesto u likovnim encik- sudjeluju u velikom broju, nekih većih gosto- da su imali novi stroj za rezanje metala plaz- lopedijama i brojnim pregledima suvremenog vanja i nema. No, ono što je najvažnije, čini mom, u roku od nekoliko sati ostvario sam likovnog stvaralaštva. Član je HDLU Rijeke, mi se da ne zaostajemo za tim umjetnicima reljef s perforacijama u limu debljine 30 HDLU Zagreba i Hrvatske zajednice samos- iz metropole. talnih umjetnika milimetara i visine tri metra. To je bio jedini rad realiziran u Kostreni, i danas se nalazi u A preživljavanje? Kriza se osjeća u svim segmentima, a najprije u kulturi. Kultura je 1 / NA JAVNOJ UMJETNIČKOJ SCENI nešto što se najčešće prvo “stavi na stranu”. STE VIŠE OD TRIDESET GODINA. ODAK- Publika je izgubila interes, osjeća se svojevrs- LE NAKON SVEGA CRPITE INSPIRACIJU I na apatija, no prepustio bih struci da odgo- ENERGIJU ZA NOVE PROJEKTE? vori na ta složena pitanja. Vidite, naprimjer - Neiscrpna energija koja me pokreće je Moderna galerija pripremi dobar projekt, svaki novi projekt, uključivanje u nove iza- postavi odličnu izložbu, a posjetitelja koji je zove. Pokreću me kritika i publika. Svakom je razgledaju tako je malo da je to sramotno. umjetniku vrhunski doživljaj kada na zadanu Slično se događa i u “Kortilu”, fantastičnom temu krene u eksperimentiranje, tj. traženje izložbenom prostoru, s uvijek zanimljivim nečeg novog. To su za mene stimulansi. Pov- postavama, no nedostaje čovjek, posjetitelj. jerenje koje mi se poklanja kako bih stvorio Ali, nije tako bilo u prošlosti. Uzimam kao nešto novo, meni predstavlja dobru motivac- primjer moju prvu samostalnu izložbu 1976. iju. Naviranje ideja i beskonačno traganje un- Bruno Paladin u svom atelieru u Križanićevoj godine u Malom salonu. Vjerujete li da je u utar sebe, otvaraju mi nove puteve na kojima ulici u Rijeci prosjeku dnevno galeriju obišlo 200 posje- nastaju moja djela. neposrednoj blizini Jedriličarskog kluba “Ga- titelja? Nevjerojatno zvuči podatak ali je is- Tako naprimjer prilikom gostovanja u in- leb”. To su primjerice mogućnosti koje treba tinit. Kasnije, kada sam 2005. izlagao zajedno ozemstvu (Slovenija, Italija, Španjolska, prepoznati i iskoristiti. Ne pruža se baš svaki sa Slavkom Grčkom i Draženom Filipovićem Brazil) upoznajem nove osobe, arhitekturu, dan prilika realizirati reljef odnosno skulpturu u istom prostoru, opet je postignut svojevrsni materijale i to me dodatno inspirira. Svi mi u brodogradilištu, zar ne? Nažalost, Vasko rekord, “samo” tridesetak posjetitelja dnev- imamo neke apstraktne želje, misli, osjećaje, Lipovac koji se također odazavao pozivu da no, ali u usporedbi s drugim izložbama, bilo a na umjetnicima je da ih uspiju prikazati u sudjeluje u radionici, napravio je veliku skulp- je to mnogo. Zar nije otužno? Gdje nam je svojim djelima. U trenutku kada se uhvatim turu broda koju se zbog tehničkih problema posla, kada se stope intelektualni i fizički rad, nestala publika? Činjenica je da su za umjet- nije postavilo u prostor, i s vremenom se na nika nastupila teška vremena; ni naprijed ni znam da živim. nju zaboravilo. Netko očigledno nije imao slu- natrag. Po tom pitanju treba hitno poduzeti ha da se djelo tog velikog umjetnika sačuva. nešto konkretno. Srećom, još uvijek postoje No, i takve se stvari događaju u umjetnosti, 2 / UMJETNIČKI IZRIČAJ U DVODIMEN- izložbe međunarodnog karaktera s novčanim nije to usamljeni slučaj. ZIONALNOM I TRODIMENZIONALNOM nagradama (Ex tempore u Piranu, Grožnjanu, OKVIRU PROŠIRILI STE STVARALAŠTVOM “Mandrać”...) Ponekad se nekome od nas i I NA DRUGE MEDIJE? 3 / KOJI VAS MATERIJALI MOGU posreći... - Radi se o mogućnosti da se stopim s no- NAJVIŠE POTAKNUTI, ODNOSNO MOTI- vim materijalima, da mogu eksperimentirati. VIRATI NA STVARANJE? / MJESTO UMJETNIKA - SADA I OVDJE? Slika više nije samo slika, ona postaje reljef, - Najnoviji eksperiment kojem sam pristupio 5 nepravilan oblik. Polovicom devedesetih go- je keramika. “Zapalio” sam se za raku tehniku - Politika čini svoje. Apsolutno. Nisam se dina prvi radovi te vrste nastali su iz drveta, i u kratkom roku ostvario stotinjak predmeta, nikada bavio politikom ali se ona izgleda sve stakla, metala... i to je bio moj novi likovni go- pretežno tanjura. Prošle godine sudjelovao više bavi nama umjetnicima, pa se to os- vor. Ispalo je nešto potpuno različito, što je sam na Prvom hrvatskom triennalu kera- jeti u kulturi. A funkcioniranje struke? Nedo- kritika lijepo prihvatila. No, svaki stvaralački mike u Zagrebu i doživio uspjeh! Iako u jakoj voljno. Političar mora osigurati sredstva za ciklus traje par godina, nakon čega dolazi do konkurenciji, moji su radovi izabrani i izloženi. održavanje kulture na visokoj razini. Srećom, ponavljanja, a to nije dobro. Realizacija djela To mi je već bilo veliko zadovoljstvo. Ust- mi smo generacija umjetnika koja pamti i se pretvara u beskonačnu nekreativnu proiz- vari, fascinira me izrada keramike. U djeliću takve dobre dane, a sada živimo od uspom- vodnju. Poput svakog umjetnika, ulazio sam sekunde dobivaju se nevjerojatni rezultati. ena... u povremene faze mirovanja, odmarao se i Pečenjem boje mijenjaju nijanse i reflekse. Osjećam se sretnim što sam radio na pro- razmišljao o novim mogućnostima. Sjećam To vam je kao i s akvarelom, kada se dvjema jektima Primorsko-goranske županije, a koji se jednog slovenskog galerista koji je želio različitim bojama doda voda, ne može se više financirati odljevak jedne moje brončane kontrolirati nijansu. To je kemija, ili uspije ili su postigli zapažene uspjehe. Osvojili smo skulpture premda nisam imao iskustva s tim ne. Sada razmišljam o izradi keramičkih slika prvu nagradu za dizajn i scenografiju za pr- materijalom ali sam poznavao teoriju. Nas- i nadam se skoroj izložbi, ne samo u Rijeci ezentaciju PGŽ-a na Zagrebačkom velesa- tala je tako moja prva skulptura, a potom još nego i u Grožnjanu čiji ću stanovnik postati jmu. Prije tri godine predstavili smo proizvod desetak. Kad sam ljevaču izjavio da to još vrlo brzo. Otvaram atelier u tom prekrasnom “Valomet pod morem”, prvi pjenušac uronjen nisam radio, ostao je iznenađen. Rekao mi je istarskom gradiću umjetnosti. To je za mene u morsku dubinu na području Vrbnika. To je da je mislio da sam kipar. Nije mogao vjero- najnoviji izazov koji me ispunjava i čini sret- bilo lijepo iznenađenje, takve pobjede vesele, vati da sam s toliko sigurnosti prionuo radu nim. kao i dobra suradnja sa Županijom.  zip / 53

Svi mi imamo neke apstraktne želje, misli, osjećaje, a na umjetnicima je da ih uspiju prikazati u svojim djelima. U trenutku kada se uhvatim posla, kada se stope intelektualni i fizički rad, znam da živim

Za umjetnika je stimulans stvaranje novog 54 / zip Primorsko Adamićeva 10, 51000 Rijeka -goranska T; ++385 51 351-600 F: ++385 51 212-948 infopgž županija [email protected] • www.pgz.hr

Grad Rijeka Grad Mali Lošinj Općina Fužine Općina Mošćenička Draga Korzo 16, 51000 Rijeka 51550 Mali Lošinj, 51322 Fužine, 51417 Mošćenička Draga, T: ++385 51 209 333 Riva lošinjskih kapetana 7 Dr.Franje Račkog 19 Trg slobode 7 F: ++385 51 209 520 T: ++385 51 231 056 T: ++385 51 829 500 / 829 503 T: ++385 51 737 536 / 737 621 [email protected] • www.rijeka.hr F: ++385 51 232 307 F: ++385 51 835 768 F: ++385 51 737 210 Gradonačelnik: mr. sc. Vojko Obersnel [email protected] [email protected] [email protected] Predsjednica vijeća: [email protected] • www.mali-losinj.hr www.fuzine.hr Općinski načelnik: Ratko Salamon Dorotea Pešić-Bukovac Gradonačelnik: Gari Cappelli Općinski načelnik: Marinko Kauzlarić Predsjednik vijeća: Nedeljko Dražul Predsjednik vijeća: Anto Nedić Predsjednik vijeća: Đuro Radošević Grad Bakar Općina Mrkopalj 51222 Bakar, Primorje 39 Grad Novi Vinodolski Općina Jelenje 51315 Mrkopalj, Stari kraj 3 T: ++385 51 761 119 51250 Novi Vinodolski , 51218 Dražice, T ++385 51 833 131 F: ++385 51 761 137 Dražičkih boraca 64 Trg Vinodolskog zakona 1 F ++385 51 833 101 [email protected] • www.bakar.hr T: ++385 51 208 080 T: ++385 51 245 045 [email protected] Gradonačelnik: Tomislav Klarić F: ++385 51 208 090 F: ++385 51 244 409 www.mrkopalj.hr Predsjednik vijeća: Milan Rončević [email protected] [email protected] Općinski načelnik: Ivica Padavić www.novi-vinodolski.hr www.jelenje.hr Grad Cres Općinski načelnik: Branko Juretić Predsjednik vijeća: Mario Blašković Gradonačelnik: Oleg Butković 51557 Cres, Creskog statuta 15 Predsjednik vijeća: Damir Maršanić Predsjednik vijeća: Neven Pavelić T: ++385 51 661 950 / 661 954 Općina Omišalj F: ++385 51 571 331 Općina Klana 51513 Omišalj, Prikešte 11 Grad Opatija [email protected] • www.cres.hr 51217 Klana, Klana 33 T: ++385 51 661 970 51410 Opatija, Maršala Tita 3 Gradonačelnik: Kristijan Jurjako T: ++385 51 808 205 F ++385 51 661 980 T: ++385 51 701 322 Predsjednik vijeća: Marčelo Damijanjević F: ++385 51 808 708 [email protected] • www.omisalj.hr F: ++385 51 701 316 [email protected] • www.klana.hr Općinski načelnik: Tomo Sparožić Grad Crikvenica [email protected] • www.opatija.hr Općinski načelnik: Matija Laginja Predsjednik vijeća: Nikola Dapčić 51260 Crikvenica, Gradonačelnik: Ivo Dujmić Predsjednik vijeća: Dorijan Valenčić Kralja Tomislava 85 Predsjednik vijeća: O’Brien Sclaunich Općina Punat T: ++385 51 455 400 Općina Kostrena 51521 Punat, Novi put 2 F: ++385 51 242 009 Grad Rab 51221 Kostrena, T: ++385 51 854 140 [email protected] 51280 Rab, Sv. Lucija 38 F: ++385 51 854 840 www.crikvenica.hr Trg Municipium Arba 2 T: ++385 51 209 000 [email protected] Gradonačelnik: Damir Rukavina T: ++385 51 777 460 F: ++385 51 289 400 www.opcina.punat.hr Predsjednik vijeća: F: ++385 51 724 777 [email protected] Općinski načelnik: Mladen Juranić [email protected] www.rab.hr prof. dr. sc. Dragan Magaš • www.kostrena.hr Predsjednik vijeća: Marijan Kereži Gradonačelnik: Zdenko Antešić Općinski načelnik: Miroslav Uljan Predsjednik vijeća: Berislav Dumić Grad Čabar Predsjednica vijeća: Ankica Lörinc Općina Ravna Gora 51306 Čabar, 51314 Ravna Gora, Grad Vrbovsko Narodnog oslobođenja 2 Općina Lokve Ivana Gorana Kovačića 177 T: ++385 51 821 042 / 821 008 51326 Vrbovsko, 51316 Lokve, T ++385 51 829 450 F: ++385 51 821 137 Goranska ulica 1 Šetalište Golubinjak 6 F ++385 51 829 460 [email protected] • www.cabar.hr T: ++385 51 875 115 / 875 228 T: ++385 51 831 336 / 831 255 [email protected] Gradonačelnik: Željko Erent F: ++385 51 875 008 F: ++385 51 508 077 www.ravnagora.hr Predsjednik vijeća: Zdravko Tomac [email protected] [email protected] • www.lokve.hr Općinski načelnik: Anđelko Florijan Gradonačelnik: Željko Mirković Općinski načelnik: Anton Mihelčić Predsjednica vijeća: Jasna Škorić Grad Delnice Predsjednik vijeća: Dražen Mufić Predsjednik vijeća: Boris Jajaš 51300 Delnice, Općina Skrad Trg 138. brigade HV 4 Općina Baška Općina Lopar 51311 Skrad, T: ++385 51 812 055 51523 Baška, Palada 88 51281 Lopar, Lopar BB J. Blaževića Blaža 8 F: ++385 51 812 037 T: ++385 51 750 550 T: ++385 51 775 593 T: ++385 51 810 680 / 810 620 [email protected] F: ++385 51 750 560 F: ++385 51 775 597 www.delnice.hr [email protected] [email protected] F: ++385 51 810 680 Gradonačelnik: Marijan Pleše www.baska.hr www.opcina-lopar.hr [email protected] • www.skrad.hr Predsjednik vijeća: Mladen Mauhar Općinski načelnik: Toni Juranić Općinski načelnik: Alen Andreškić Općinski načelnik: Damir Grgurić Predsjednik vijeća: dr. Ivan Juranić Predsjednik Vijeća: Damir Paparić Predsjednik vijeća: Ivan Crnković Grad Kastav 51215 Kastav, Općina Brod Moravice Općina Lovran Općina Vinodolska Zakona kastafskega 3 51312 Brod Moravice, 51415 Lovran, 51253 Bribir, Bribir 34 T: ++385 51 691 452 Šetalište maršala Tita 41 Stjepana Radića 1 T: ++385 51 248 006 F: ++385 51 691 454 T: ++385 51 291 045 T: ++385 51 817 180 / 817 355 F: ++385 51 248 007 [email protected] • www.kastav.hr F: ++385 51 294 862 F: ++385 51 817 002 [email protected] Gradonačelnik: Ivica Lukanović [email protected] [email protected] Općinski načelnik: Ivica Crnić Predsjednik vijeća: Dalibor Ćiković www.opcinalovran.hr www.brodmoravice.hr Predsjednica vijeća: Olga Antonić Dukić Općinski načelnik: Emil Gržin Općinski načelnik: Dragutin Crnković Grad Kraljevica Predsjednica vijeća: Đurđica Tancabel Predsjednik vijeća: Branimir Svetličić Općina Viškovo 51262 Kraljevica, 51216 Viškovo, Vozišće 3 Frankopanska 1A Općina Malinska-Dubašnica T: ++385 51 503 770 / 503 772 T: ++385 51 282 450 Općina Čavle 51511 Malinska, F: ++385 51 257 521 F: ++385 51 281 419 51219 Čavle, Čavle 206 Lina Bolmarčića 22 [email protected] [email protected] T: ++385 51 208 310 T: ++385 51 750 500 www.opcina-viskovo.com www.kraljevica.hr F: ++385 51 208 311 F: ++385 51 859 322 Općinski načelnik: Goran Petrc Gradonačelnik: Josip Turina [email protected] • www.cavle.hr [email protected] • www.malinska.hr Predsjednik vijeća: Alen Vidović Općinski načelnik: Željko Lambaša Općinski načelnik: Anton Spicijarić Predsjednik vijeća: Igor Rubeša Predsjednik vijeća: Josip Čargonja Predsjednik vijeća: Josip Sormilić Grad Krk Općina Vrbnik 51500 Krk, Općina Dobrinj Općina Matulji 51516 Vrbnik, Trg Škujica 7 Trg Josipa bana Jelačića 2 51514 Dobrinj, Dobrinj 103 51211 Matulji, T: ++385 51 857 099 / 857 310 T: ++385 51 221 415 / 221 115 T: ++385 51 848 344 Trg Maršala Tita 11 F: ++385 51 857 099 F: ++385 51 221 126 F: ++385 51 848 141 T ++385 51 274 114 [email protected] [email protected] [email protected] F: ++385 51 274 114 www.opcina-vrbnik.hr www.grad-krk.hr www.dobrinj.com [email protected] • www.matulji.hr Općinska načelnica: Gradonačelnik: Darijo Vasilić Općinski načelnik: Neven Komadina Općinski načelnik: Mario Ćiković Marija Dujmović-Pavan Predsjednik vijeća: Josip Staničić Predsjednik vijeća: Alen Šamanić Predsjednik vijeća: Željko Grbac Predsjednik vijeća: Slavko Zahija Župan: Zlatko Komadina zip / 55 Zamjenici: prof.dr.sc. Vidoje Vujić, Nada Turina-Đurić Predsjednik Skupštine: Marinko Dumanić

gradovi Županijski upravni odjeli: Ustanove u kulturi i javne ustanove PGŽ Kabinet župana općine Adamićeva 10/III, Rijeka T ++385 51 351 604 F ++385 51 351 643 [email protected] v. d. voditeljica: Nada Milošević

Ured Županije Adamićeva 10/V, Rijeka Pomorski i povijesni T ++385 51 351 612 muzej Hrvatskog primorja F ++385 51 351 613 Muzejski trg 1, [email protected] 51000 Rijeka [email protected] Ravnateljica: Predstojnik: Branko Škrobonja Margita Cvjetinović Starac T: ++385 51 Ured unutarnje revizije 213-578, 335-772 Adamićeva 10/III, Rijeka F: ++385 51 213-578 T ++385 51 351 642 pomorski-povijesni-muzej F ++385 51 351 643 @ri.htnet.hr [email protected] v.d. predstojnica Melita Raukar

Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu Žrtava fašizma 17, Rijeka T ++385 51 301 200 F ++385 51 212 182 [email protected] Prirodoslovni muzej Pročelnik: Berislav Tulić Lorenzov prolaz 1, 51000 Rijeka Upravni odjel za Ravnatelj: pomorstvo, promet i veze Marin Kirinčić Ciottina 17b/I, Rijeka T: ++385 51 553-669 T: ++385 51 351 952 F: ++385 51 553-669 F: ++385 51 351 953 [email protected] [email protected] www.prirodoslovni.com Pročelnik: Nikola Mendrila

Upravni odjel za proračun i financije Adamićeva 10/VI, Rijeka T: ++385 51 351 672 F: ++385 51 351 673 [email protected] [email protected] Pročelnica: Bosiljka Kalčić Ustanova Ivan Matetić Ronjgov Upravni odjel za Ronjgi 1, 51516 Viškovo obrazovanje, kulturu i sport Ravnatelj: Darko Čargonja Ciottina 17b/I, Rijeka T: ++385 51 257-340 T: ++385 51 351 882 F: ++385 51 503-790 F: ++385 51 351 883 [email protected] OPĆI PODACI GOSPODARSTVO [email protected] www.ustanova-ronjgov.hr Ukupno stanovništvo...... 305.505 Udio Županije u ukupnom prihodu [email protected] Pročelnica: mr. sc. Jasna Blažević Najviše stanovnika Republike Hrvatske ...... 5,6 % Grad Rijeka...... 144.043 Izvoz roba...... 563 milijuna USD Upravni odjel za upravljanje Najmanje stanovnika Uvoz roba...... 1072 milijuna USD imovinom i opće poslove Općina Brod Moravice...... 985 Splitska 2/I, Rijeka Javna ustanova Priroda TERITORIJ T: ++385 51 351 822 Ustanova za upravljanje zaštićenim Gradova ...... 14 F: ++385 51 351 803 dijelovima prirode u PGŽ Površina kopna...... 3.588 km2 Općina ...... 22 [email protected] Grivica 4, 51000 Rijeka Dužina morske obale...... 1.065 km Pročelnik: Vladimir Čekada Ravnateljica: Sonja Šišić Naselja...... 510 T: 00385-51-352-400 Najveći otoci Upravni odjel za F: 00385-51-352-401 STRUKTURA PRIHODA PO Cres i Krk...... 40.578 ha zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb [email protected] DJELATNOSTIMA Najmanji otok ...... Ciottina 17b/I, Rijeka www.ju-priroda.hr Trgovina ...... 43 % T: ++385 51 351 922 Boljkovac (Rab)...... 0,11 ha Prerađivačka industrija ...... 23,4 % F: ++385 51 351 923 [email protected], Prijevoz, skladištenje i veze ...... 9,1 % Najviši planinski vrh Kula - Bjelolasica...... 1.534 m.n.v. [email protected] Građevinarstvo ...... 8,4 % v. d. pročelnika: mr. sc. Ivo Afrić Poslovanje nekretninama, Najviše naselje Javna ustanova Zavod za prostorno iznajmljivanje i poslovne usluge ...7,4 % Begovo Razdolje...... 1.060 m.n.v. Upravni odjel za uređenje Primorsko-goranske Hoteli i restauranti ...... 4,5 % graditeljstvo i zaštitu okoliša županije Riva10/I, Rijeka Splitska 2/II, Rijeka T ++385 51 351 202 INFRASTRUKTURA Izvori statističkih podataka: Hrvatska Ravnatelj: Ceste...... 3.490 km gospodarska komora-Županijska komora Rijeka; F ++385 51 351 203 prof. dr. sc. Mladen Črnjar Statistički ljetopis Primorsko-goranske županije [email protected], T: ++385 51 351 772 Željeznice...... 135,5 km 2008. Odsjek za statistiku Ureda državne uprave [email protected] F: ++385 51 212 436 Luke...... 86 u Primorsko-goranskoj županiji i FINA Pročelnica: [email protected] Zračne luke...... 4 Gospodarski podaci se odnose na 2008. godinu. dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurković www.zavod.pgz.hr DOBITNICI NAGRADNE KRIŽALJKE IZ 18. BROJA ZIP-a (pristiglo 455 koverti, dopisnica i razglednica)

Ručak/večera za dvije Poklon komplet PGŽ Božidar Petković osobe u konobi „Barba (majica + županijski Miholašćica 1 Frane“ u Ledenicama rokovnik) 51 556 Martinšćica Vlatka Železnjak Ozren Gallat Marija Barišić Vrtna 20 Franje Čandeka 36 Dobreć 20 40 000 Čakovec 51 000 Rijeka 51 415 Lovran Marino Sirotnjak Miroslav Butorac CD „Eviva Milotti“ Lokva 16 Korzo Hrvatskih branitelja 21 51 415 Lovran 51 250 Novi Vinodolski Marija Fučić Tonka Zoretić Maja Jukić Melin I/11 Škrljevo 128 Becićeva 4 51 557 Cres 51 223 Škrljevo 51 000 Rijeka Kristina Juranić Grbica 19 Poklon bon za kupnju Monografija Petra 51 551 Veli Lošinj eko-proizvoda u zadruzi Trinajstića „Primorsko- Tamara Kosanović „Zeleno i plavo“ goranska županija“ Zagrebačka 20 Bojana Čakarun Enza Matijević 51 326 Vrbovsko Klana 6A Sv. Jurja 4 Lea Mataija 51 217 Klana 51 000 Rijeka Pomerio 11 Đana Dragozet Tomislav Opatić 51 000 Rijeka Lukeži 24 Šet.Joakima Rakovca 31 Vesna Modrčin 51 218 Dražice 51 000 Rijeka Dolnje selo 21 Edda Faiman Vanda Škalamera 51 263 Šmrika Kršinićeva 2 Brseč 26 Đurđica Polić 51 000 Rijeka 51 418 Brseč Zulejkina 5 47 300 Ogulin Poklon komplet PGŽ Knjiga Vinka Ribarića Neven Rački (kravate „Croata“ + “Rabljanin De Dominis – Japleniški vrh 3 županijski rokovnik) Prince Consort Havaja“ 51 300 Delnice Dražen Banić Ivančica Dunato Marin Reljac Priko 27 Borča 35a Preradovićeva 3 51 550 Mali Lošinj 51 515 Šilo 51 260 Crikvenica Jelena Crljenko Marija Jurković Edvard Smajila Kricin 16 Vladimira Nazora 28 Osječka 35 51 523 Baška 51 311 Skrad 51 000 Rijeka Vedran Martinović Agneza Kezele Josip Turković Kvaternikova 70A Lošinjskih brodograditelja 15 Brajdice 32 51 000 Rijeka 51 550 Mali Lošinj 51 415 Lovran

Predbiljeæi se i besplatno primaj poπtom magazin Primorsko-goranske æupanije zelenoiplavo [email protected] www.pgz.hr tel: 051 / 351 612

Impressum: zelenoiplavo, magazin PGŽ • ISSN 1845-5220 • Izlazi 4 puta godišnje • Godina V • Broj 19 • Studeni 2009. • Izdavač: Primorsko- goranska županija, Adamićeva 10, Rijeka • [email protected] • www.pgz.hr • tel: 051 / 351 612 • Za izdavača: Zlatko Komadina • Odgovorni urednik: Branko Škrobonja • Glavni urednik: Dragan Ogurlić • Autori tekstova: Dragan Ogurlić, Marinko Krmpotić, Boris Perović, Barbara Čalušić, Walter Salković, Davor Žic, Mira Krajnović-Zeljak, Zdravko Kleva, Branko Škrobonja (kronika) • Fotografije: Petar Fabijan, Walter Salković, Damir Škomrlj, Marinko Krmpotić, Marin Aničić, Renco Kosinožić, Sandro Rubinić, Mira Krajnović-Zeljak, Mladen Trinajstić, Marko Gracin • Naslovnica: Walter Salković • Ilustracije: Vjekoslav Vojo Radoičić • Lektor: Jasna Škorić • Likovno oblikovanje: Ivica Oreb • Marketing i produkcija: Makol marketing, Rijeka, narudžba oglasa na e-mail: [email protected] ili fax 051 / 677 226 • Tisak: Vjesnik, Zagreb • Naklada: 15.000 • Idući broj magazina ‘’Zeleno i plavo’’ izlazi u veljači 2010. zip / 57 križaljka Ilovik

Rješenja traženih pojmova i vašu adresu (najjeftinije na dopisnici), pošaljite (ili Nagrade za točne odgovore broja 19 osobno donesite) do 18. veljače 2010. g na adresu: 3 ručka/večere za dvije osobe u restoranu „Na Sušaku“ Primorsko-goranska županija Magazin „Zeleno i plavo“ (za nagradnu križaljku), Adamićeva 10, 51000 Rijeka 3 poklon bona za kupnju eko-proizvoda u zadruzi „Zeleno i plavo“ Izvlačenje dobitnika bit će 18. veljače 2010. g na Kanalu RI u emisiji „Od mora do 3 poklon kompleta PGŽ (kravate „Croata“ + županijski rokovnik) gorja – Županijske teme“, a rezultate objavljujemo u sljedećem broju. 3 foto-monografije Petra Trinajstića „Primorsko-goranska županija“ Rješenja traženih pojmova iz prošlog broja: 3 knjiga Muzeja Grada Rijeke „Merika“ Grobnički nogometaši, braća: SHARBINI; grobnički zvončari: DONDOLAŠI; mjesto na Grobinšćini: DRAŽICE; kraj u zaleđu Rijeke: GROBINŠĆINA; žena s Grobnika, 5 županijskih rokovnika za 2010. g nosi mlijeko: MLIKARICA; grobnička palenta: KOMPIRICA 10 CD-a Klape „Nevera“ iz Rijeke 58 / zip štorija Zavjet koji to nije

Tekst: Dragan Ogurlić Petar, koji se bavio klesanjem. U njega se stubama koje vode k Majci Božjoj na Trsat. Ilustracija: Vjekoslav Vojo Radoičić zaljubila djevojka Katica, ali Petar se nije Na stubama sjedili su prosjaci, moleći  namjeravao vjenčati, već je mislio živjeti milostinju. strani bi se često zavjetovali Majci Božjoj kao neženja. Katica se vrtjela oko Petra i Čim su se Katica i Petar počeli penjati, na Trsatu, da ozdrave, da se sačuvaju iskazivala mu ljubav, no on nije mario. Jedne I spustila se kiša, pa Katica, da zaštiti glavu neke nesreće te da nešto dobro i plemenito se nedjelje u crkvi Katica zavjetovala da od kišnih kapi, zahvati straga rukama suknju postignu. Da zavjet bude što bolji, uputili bi će s Petrom na Veliku Gospu pješice otići se pješice preko Učke, uoči 15. kolovoza, na Trsat i pomoliti se Majci Božjoj ako se s te je, nehotice zajedno s košuljom, prebaci blagdana Majke Božje. Kad bi ljudi stigli na njime vjenča. preko glave, tako da joj je stražnjica ostala gola. Gledajući Katicu prosjaci su umirali sedlo između Plavnika i Učke, s kojeg se vidi Vrijeme je prolazilo, Katica nije gubila trsatska crkva, klekli bi i pomolili se, a zatim strpljenje nego je još jače uprla da se uda za od smijeha. Katici je taj smijeh bio čudan produžili prema Trsatu. Mjesto gdje bi Istrani Petra. Vidjevši da je se ne može osloboditi, i kad su prošli polovicu stuba zastane i kleknuli i pomolili se i danas se zove Poklon. Petar reče: “Ala, kad tuliko htiš, uženimo zapita muža zašto se prosjaci smiju. Petar u Tim putom, preko Poklona, većim dijelom se.” I zaista su se vjenčali i sretno živjeli u čudu odgovori: “Pa viti se guzicina. Zato se pješačili bi ljudi iz zapadne i srednje Istre, braku. No, Katicu je mučio zavjet koji nije smeju.” Katica, u ljutnji udari muža šakom u premda bi neki krenuli preko Plomina, a oni izvršila, pa nagovori muža uoči 15. kolovoza rebra, govoreći: “Zač mi nisi prvo reka da mi pak iz sjeverne Istre išli bi put Trsata preko da pođu na Trsat. se guzicina vidi?” Muž ozbiljno pogleda ženu izvora Vodice i Lisine. Upute se pješice preko Učke i Poklona i i reče: “Ne srdi se, moja, misli sam da si se U gradiću Pićnu živio je mladić imenom ujutro 15. kolovoza evo ih na Sušaku pred tako zavećala!” 

...Otok Susak

ko ne prepoznaje odjeću izrazito Tživih boja i prpošno odignutih skuta suknje Suicanice? Međutim, izgled vječne djevojčice nije, zapravo, ono što je tradicija njoj nametala, već se „slika“ djevojke u najsvečanijoj nošnji, najčešće povodom vjenčanja, sama po sebi nametnula zbog svoje posebnosti. Uski prsluk bušt sa dugim strukom i stisnutim grudima podsjeća na hispanski način odijevanja ranog baroka i dolazi do izražaja upravo u starijem načinu odijevanja, nazvanom po susacku. Prema njemu, donje sloj odjeće čini uža crvena (pod)suknja sa šarenim ukrasima (nošena uz crveni ili plavi bust, stavljen na bijelu kosulu). Na nju se opet stavlja bijela podsuknja, a povrh svega crni kamižot od lagane ukrućene tkanine. On je visio na uskim naramenicama i dopirao do polovice listova, te je sadržavao niz faldica. Uz to su se nosile crvene kalcete pletene od tanke vunice. Ovakva nošnja dolazila je do svog izraza tek u plesu, kada su se podizali svi ovi slojevi, dok se crvena (pod) suknja zbog svoje uskoće nije jako širila, te je ostajala u cijelosti vidljiva. Mogući utjecaj španjolske mode odražavali bi i karakteristični uvojci koji su se spiralno spuštali sa sljepoočnica, dok je ostala kosa bila čvrsto spletena u pletenicu smotanu na potiljku. Novija varijante odjeće zove se po losinjsku i najizrazitije je sačuvana u svadbenoj opremi mladenke. Odlikuju je brojni slojevi naškrobljenih podsuknji, čiji su krojevi različiti od onih kod nošnje po susacku. Ovdje dominira ružičasta boja, mnogobrojni šareni ukrasi i trake, dok kosu krasi umjetno cvijeće. Ovaj tip tradicijske odjeće pretrpio je pretjerano skraćivanje, što se uobičajilo dvadesetih godina 20. stoljeća, kao posljedica povođenja za suvremenom građanskom modom.

Primorsko - goranska æupanija AdamiÊeva 10 HR - 51000 Rijeka

+385 51 351 600 [email protected] www.pgz.hr