Gradilišta

OBILAZNICA UDBINE I SPOJNA CESTA – GORNJA PLOČA

Državna cesta D1 ključna je za ces- tovni promet između sjevera i juga UDBINA BYPASS AND UDBINA - GORNJA PLOČA LINK ROAD Hrvatske. To je oduvijek bila jedna The high-speed road between Zagreb and Split is one of the most heavily od prometno najopterećenijih držav- trafficked roadways in and a major limiting factor to the development of nih prometnica. Prva je njezina mo- tourism and economy. That is why efforts are made every year to improve its dernizacija počela 1955. izgradnjom technical features and, in that respect, a number of bypasses and other traffic dionice Tušilović – Krnjak na ondaš- improvements are planned for the period from 2000 to 2005. The construction of njoj cesti Karlovac – Gračac – Erve- the motorway section between Sv. Rok and Zadar imposed rapid realization of the Udbina bypass and the connecting road that will provide link with the nik – Knin – Split. Zbog što boljih motorway at the Gornja Ploča interchange. Actually, the work is carried out on tehničkih elemenata načelno se po- three construction sites - Udbina bypass, reconstruction of a part of the road kušavalo izbjegavati naseljena mjes- between Udbina and , and connection with the motorway interchange in ta, što se zapravo počelo primjenji- Gornja Ploča. This road construction project, about twenty kilometers in length, vati tek nakon Krbavskog polja pla- will be completed by the end of June this year, when a part of the motorway to niranim obilaskom Udbine i Gračaca. Zadar will be open to traffic. No to je vrijeme kada su otpori obi- laznicama posvuda bili veliki, pa je cestom – Udbina – Lovi- ušla u grad, ali je s usponom od 6,5 došlo do svađe s lokalnom zajedni- nac. Stoga je izabrano kompromisno posto morala svladati visinsku raz- com u Udbini koja ja zahtijevala da rješenje između projektanata, lokal- liku od 102 m, a naselje je na cestu cesta prođe kroz središte naselja, baš ne zajednice i tadašnjih upravnih dobilo dva priključka. kao što je to bio slučaj s prijašnjom struktura u Hrvatskoj pa cesta nije Međutim, cesta D1 s vremenom je

GRAĐEVINAR 55 (2003) 4 223 Gradilišta

224 GRAĐEVINAR 55 (2003) 4 Gradilišta postala prometno "usko grlo", poseb- od 12 km ceste do čvora Gornja Plo- novne podatke o tom složenom gra- no zato što je njome tekao sav teret- ča. Za to su izrađeni idejni projekti, dilištu koje je pomalo u sjeni brojnih ni i putnički promet prema Dalma- ali su se Hrvatske ceste d.o.o kao in- gradilišta autocesta što se trenutno ciji. Stoga su posljednjih godina na vestitor, zbog troškova i brzine građe- grade. No i ovo gradilište pritišću mnogim mjestima znatno poboljša- nja, odlučile pojačano rekonstruirati kratki rokovi izgradnje, ali glavni pro- ne njezine prometne značajke, naj- postojeću cestu D522 Udbina – Lovi- jektant vjeruje da će sve uz mnogo češće gradnjom traka za spora vozi- nac na dijelu između Baćinog brda i napora biti završeno u zadanom roku. la. Tako su u programu gradnje i Tušica i za početak je uklopiti u brzu Najveći problem uz brzinu projekti- rekonstrukcije državne ceste D1 na dionici od Karlovca do Splita za raz- doblje od 2001. do 2004., koji je dijelom izvršen ili se upravo provodi, predviđene brojne obilaznice, kao što su obilaznice Slunja, Plitvica (gdje je već prije preko Ličkog Petrova Sela skrenut kamionski promet), Korenice, Udbine, Knina te Sinja i Hrvaca. Predviđene su i brojne rekon- strukcije i poboljšanja, od kojih su najvažnije dionica prolaza kroz De- belo brdo između Korenice i Krbav- skog polja (još jedno mjesto s veli- kim usponom gdje teretna vozila znatno usporavaju promet), uspon Malovan iza Gračaca (gdje se upra- vo grade trakovi za spora vozila) i već spomenuta obilaznica Udbine. Radovi na obilaznici uz D1 Istodobno je planskim prostornim cestu između Udbine i Gornje Ploče. ranja bile su složene hidrološke i hi- dokumentima i prometnim rješenji- No kako ta stara cesta od Tušica ne- drogeološke značajke terena. Trasa ma izgradnja brze ceste Udbina – Sv. ma tehničke elemente primjerene presijeca stijene trijaske starosti koje Rok svrstana u državne prioritete suvremenom prometu, a i skreće od su u jednom dijelu klastične, a potom zbog gradnje autoceste od Zagreba trase prema Lovincu, od Tušica se karbonatne. Ima i vapnenačkih bre- prema Splitu i Dubrovniku. Izgrad- do čvorišta Gornja Ploča gradi pod- ča te šljunka i jezerskih sedimenata nja te brze ceste posebno je potak- dionica Tušice – čvor Gornja Ploča, uz rječicu Krbavu, a uz rijeku Jado- nuta i ubrzana probijanjem tunela kao prva faza dionice nastavka ceste vu ima i aluvijalnih nanosa. To je Sv. Rok i činjenicom da će dio pro- koji se nastavlja na obilaznicu, dok je područje i tektonski vrlo složeno i meta prema sjevernoj Dalmaciji mo- dionica Baćino Brdo – Tušice pred- ispresijecano dijagonalnim i popreč- ći od kraja lipnja teći dijelom novo- viđena za izgradnju u drugoj fazi. nim rasjedima, a trasa prelazi preko izgrađene dionice Gornja Ploča – Sve u svemu na gradilištu spoja iz- razdjelnice crnomorskog i jadranskog Zadar 2 na autocesti Zagreb – Split. među Udbine i Gornje Ploče, zapra- sliva. Ujedno je to i područje jedne To će odvajanje prometa, kako se vo spoja državne ceste D1 i dijela od rijetkih specifičnih bifurkacija vjeruje, ujedno znatno poboljšati autoceste Zagreb – Split, nalaze se zabilježenih u našem kršu. Naime prometne uvjete na najopterećenijoj tri potpuno odvojena gradilišta. Jed- površinske vode rijeke Jadove otje- državnoj cesti, posebno tijekom ljet- no je obilaznica Udbine, drugo je po- ču u sliv rijeke Like, a podzemne nih mjeseci. jačano održavanje dijela ceste D522 vode u sliv rijeke Zrmanje. Inače Stoga je obilaznica Udbine kao sas- Udbina – Lovinac, a treće je brza klastične su stijene uglavnom nepro- tavni dio nove brze ceste Udbina – cesta Udbina – Gornja Ploča, zapra- pusne, a vapnenci su vodopropusni. Sv. Rok dobila apsolutnu prednost. vo poddionica Tušice – čvor Gornja Na trasi se nalaze dvije rječice. Prva Od završetka obilaznice (sa svim Ploča. Projekte je za cijeli zahvat iz- je na Krbavskom polju koja priključcima dugoj nešto više od 9 radio Inženjerski projektni zavod – površinski drenira vode Krbavskog km), zapravo od Baćina brda smješ- IPZ d.d. i Zagreba, a glavni je projek- polja gdje nema jačih krških izvora. tenog približno 1000 m iza čvorišta tant Mijo Dolanjski, dipl. ing. građ., u Ponire na sjeveroistočnoj strani polja Udbine, predviđeno još nešto više razgovoru s kojim smo i saznali os- kod Jošana kao i ostali vodotoci. Is-

GRAĐEVINAR 55 (2003) 4 225 Gradilišta

čilovići te potom Čojlučkim poljem i Razbojinom. Čvorište Udbina je u km 5+770, a iz njega se jedan krak vraća na cestu D1 u Mutilićima, juž- no od zaseoka Stanići. Priključak na postojeću cestu D522 u smjeru Lovin- ca izveden je kao dio brze ceste i dug je 1050 m. Projektirana brzina pro- metnice određena je na 100 km/h i tome su prilagođeni svi elementi trase. Inače riječ je o jednokolničkoj dvos- mjernoj prometnici. Kolnik se sasto- ji od dva vozna traka široka po 3,5 m, rubnih trakova od po 0,35 m te bankina i berma od 2,5 m (zbog ka- nalizacijske cijevi i zatvorene odvod- nje) i 1,5 m odnosno 1,7 m (zbog rigola), što je u poprečnom profilu 11,7 odnosno 11,95 m. Kolnička je Radovi na priključnoj cesti na D1 s obilaznice Udbine konstrukcija debljine od 60 cm te ima asfalbetonski habajući sloj, gor- pitivanjem podzemnih tokova otkri- zemlje budući da ionako u podzem- nji nosivi sloj i tamponski sloj od vena je povezanost s izvorištem Klo- lju završe sve vode. Kod Krbave je nevezanoga drobljenog kamena. kot blizu Bihaća iz kojega se vodom valjalo posebno paziti na odvodnju i opskrbljuje taj bosanski gradić i čije smještaj uređaja za pročišćavanje Postoje dva T raskrižja smještena na vode otječu u Crno more. Valja istak- zbog poplavnih valova, a kod Jado- početku i na kraju obilaznice odnos- nuti i povremene jake poplave Krbav- ve da se vode ispuštaju nizvodno od no spojne ceste, a spoj brze i spojne skog polja. Drugi je vodotok Jadova, zone poniranja u Gornjoj Ploči kako ceste ostvaren je preko čvorišta Ud- koja također izvire na prostoru gra- bi se izbjegao utjecaj na vode u Lo- bina oblikovanog kao desna truba. U da Udbine, ali na dijelu koji pripada vincu. trasi brze ceste odnosno obilaznice jadranskom slivu. Ni tu nema nekih značajnijih izvora pa rječica za ljet- nih sušnih razdoblja presuši. Takva je situacija sve do mjesta Gornja Ploča gdje uz korito Jadove postoji vrlo jak izvor koji ljeti oslabi i poni- re u samom koritu u Gornjoj Ploči. Utvrđena je povezanost s izvorima na području Lovinca u izvorišnoj zoni Ričice koja ponire u Gračač- kom polju i otječe prema krškim izvorima uz desnu obalu Zrmanje, gdje je glavno vodoopskrbno područje Gradilište mosta preko Suvaje zimi grada Zadra. Inače na području Lovinca voda iz Gornje Ploče utječe S ing. Dolanjskim razgovarali smo i Udbine nalazi se još most preko rje- na male izvore kao što su Banica, o tehničkim značajkama svih dioni- čice Krbave, nužni prolaz Majstoro- Jezero i Bjegovac, od kojih bi Bani- ca ove priključne ceste. vići s propustom, putni prolaz Pod- ca mogla vodom opskrbljivati pod- kućnica, nužni prolaz Matići s pro- Obilaznica Udbine počinje odvaja- ručje Lovinca. pustom i nužni prolaz Đukići, a u njem od državne ceste D1 1100 m trasi spojne ceste most preko potoka Zbog toga je bilo nužno za cestu iz- prije prijelaza te ceste preko rječice Jaruga. graditi odvodnju zatvorenog tipa s Krbave, prelazi dijelom Krbavskog pročišćavanjem, bez obzira ispušta polja zvanog Buljme, nastavlja se Spojna se cesta Udbina – čvor Gor- li se voda u površinski tok ili u pod- između zaselaka Majstorovići i Mom- nja Ploča, odnosno prva njezina dio-

226 GRAĐEVINAR 55 (2003) 4 Gradilišta nica Baćino brdo – Tušice nastavlja na obilaznicu Udbine privremenim spojem na cestu D522. Investitor je odlučio da se pojačanim održavanjem cesta uredi tako da se tehnički ele- menti podignu do računske brzine od 60 km/h, a da se koridor postoje- će ceste što manje napušta. To se ipak čini pa na nekim mjestima trasa napušta postojeći kolnik. Veće je na- puštanje izvedeno nakon rekonstrui- ranog mosta Suvaja gdje se nakon približno 250 m trasa vraća. Spojna je cesta duga ukupno 4900 m. Na cesti postoji i jedan uzdužni na- gib veći od 10 posto, iako je najveći dozvoljeni nagib nivelete za ceste 3. kategorije 8 posto. To se nije moglo izbjeći zbog nastojanja da trasa bude istovjetna trasi postojeće ceste. Kol- nik se spojne ceste sastoji od dva Pogled na dionicu spojne ceste Tušice – Gornja Ploča vozna traka od po 3 m s rubnim tra- kovima od po 0,2 m i s bankinama i Poddionica Tušice – čvor Gornja 7 m, rubni su trakovi široki ukupno bermama od po 1 m, tako da je ukup- Ploča ukupno je duga 7,2 km, a za- 1 m, a bankine zbog zatvorene odvod- na širina ceste 8,4 m. počinje priključkom od 1126 m s nje 2 X 1,75, dakle 3.5 m. To znači pojačano održavanim dijelom ceste da je normalni poprečni profil ove Postojeći je kolnik bio asfaltni širine D522. Potom ide prisojnom stranom brze ceste 11,5 m. 5 do 5,6 m, a bio je sav raspucan i uske doline potoka Suvaje odnosno Konstrukcija kolnika određena je pun rupa. Radilo se o jednoslojnom rječice Jadove i postiže povoljne tlo- sukladno očekivanom prometnom asfaltu debljine 3-4 cm na tampon- crtne i visinske tehničke elemente opterećenju i lokalnim klimatskim skom sloju debljine 20-25 cm. Budući neusporedive s elementima postoje- uvjetima te je poput one na obilaz- da takvu kolničku konstrukciju nije će ceste Udbina – Lovinac koja se nici Udbine debljine 60 cm. I ovdje moguće izravno pojačavati odlučeno penje iz Tušica na Pločasti klanac i je primijenjen zatvoreni sustav obo- je da se na nju postave tamponski serpentinama spušta u Gornju Ploču. rinske odvodnje pa se voda odvodi sloj minimalne debljine od 25 cm i Dionica završava neposredno prije do pročišćivača i potom ispušta u dva sloja asfalta. Oborinska se cestarinskog prolaza Gornja Ploča okoliš. Zbog sprječavanja zagađiva- odvodnja izvodi asfaltnim rigolom na koji pripada autocesti Zagreb – Split nja u incidentnim situacijama postav- nižoj strani kolnika do najbližeg – Dubrovnik, dionica Lički Osik – Sv. ljena je i zaštitna ograda na nasipima. mjesta na terenu gdje se može ispus- Rok. titi u teren odnosno paralelni jarak. Projektirana je brzina i ove dionice Na trasi se gradi i denivelirano čvo- Ovdje nije predviđena zatvorena od- je 100 km/h te ima vrlo male uzdužne rište Ploča. Tu se na brzu cestu vežu vodnja pa se voda raspršeno ispušta nagibe i radijuse zakrivljenja. Posto- D522 u smjeru Lovinca i D50 te žu- u teren ili prevodi ispod trupa ceste je dva vozna traka ukupne širine od panijska cesta Ž5165 i posredno neke propustima na nižu stranu, ovisno o situaciji. Na dionici Baćino brdo – Tušice pos- toje dva T raskrižja s lokalnim cesta- ma, a omogućen je pristup svim pos- tojećim putovima i kolnim ulazima. Osim spomenutog mosta preko rje- čice Suvaje na spojnoj cesti s pojača- nim održavanjem nema drugih obje- kata. Uzdužni presjek nadvožnjaka u čvorištu Ploča

GRAĐEVINAR 55 (2003) 4 227 Gradilišta

Gradnja mostova preko rječice Jadove lokalne ceste. Predviđeno je prela- bivše općine Gračac iz 1993. Posje- vić, ing. građ., za obilaznicu Udbine ganje dijela postojećih prometnica tili smo i gradilište obilaznice Udbi- i dionicu Tušice – Gornja Ploča, a na mjestima deniveliranih prijelaza i na i spojne ceste Udbina – Gornja za pojačano održavanje Duško Tur- prolaza te izgradnja paralelnih puto- Ploča. Domaćin nam je bio mr. sc. kalj, ing. građ. va da bi se omogućio pristup poljo- Ozren Gverić, dipl. ing. građ., koor- Obilaznica se počela graditi 13. rujna privrednim i šumskim površinama. dinator projekta uime investitora – 2002., a radovi na pojačanom održa- Nisu naime dopuštena raskrižja i pri- Hrvatskih cesta d.o.o. Iskoristili smo vanju ceste D522 od Baćinog brda ključci u razini na brzoj cesti u konač- jedan zajednički sastanak investito- do Tušica počeli su još prije – 15. noj fazi izgradnje. ra, nadzora i izvoditelja, koji je odr- srpnja 2002. Na dionici Tušice – čvor Na ovom dijelu spojne ceste Udbine žan u Osnovnoj školi Kralj Tomi- Gornja Ploča s radovima se započe- i autoceste u Gornjoj Ploči postoji slav u Udbini, da porazgovaramo o lo najkasnije – 20. listopada prošle čak 7 objekata. To su redom: podvož- problemima i rokovima izgradnje. godine. Rok dovršetka radova je svi- njak Đukići, nadvožnjak u čvorištu Bio je nazočan i Boris Stjepčević, ma znan i vezan je s istodobnim ot- varanjem autocesta na koje se veže, a to je 30. lipanj 2003. Za našeg je posjeta posvuda je uglav- nom dovršena glavna trasa i izrađi- vali su se betonski rigoli, ugrađivao se donji ustroj i obavljale pripreme za početak polaganja prvih asfaltnih slojeva. Za objekte, posebno one ve- Uzdužni presjek dijela mosta preko rječice Jadove će, bili su obavljeni gotovo svi beton- Ploča, mostovi preko Jadove u čvo- dipl. ing. građ., iz IPZ-a koji na sva ski radovi, a počeli su pristizati i rištu Ploča, most preko Jadove u tri gradilišta obavlja projektantski montažni rasponski nosači. Ionako kraku 5 čvorišta Ploča, nadvožnjak nadzor. Inače obilaznicu gradi Via- kratke rokove ometala je neobično na lokalnoj cesti te dva podvožnjaka dukt d.d. iz Zagreba s podizvođači- duga i kišna zima, primjerice u lis- Žegarci. Odustalo se od predviđene ma Kamen Ingrad d.d. iz Velike, topadu i studenom prošle godine evi- zaštite od buke jer su sve kuće u Zagorje-Gradnja d.o.o. iz Zagreba i dentiran je 31 kišni dan. Bilo je i području prilazne brze ceste srušene Tempo d.d. iz Zagreba. Glavni je mnogo snijega, a posljednji je padao i nenastanjene, a postavit će se pre- inženjer Milo Krišto, dipl. ing. građ. 8. travnja ove godine. ma stvarnim potrebama nakon obno- Na pojačanom održavanju ceste Na svim gradilištima vlada ujedna- ve naselja. D522 radi Kamen Ingrad, a glavni čena užurbanost i radi se cjelodnev- U razgovoru s ing. Dolonjskim saz- je inženjer Slaven Zrnc, ing. građ. no, često i noću, u vrlo složenim uv- nali smo da su uz Program prostor- Dionicu Tušice – čvor Gornja Ploča jetima i na vrlo teškom terenu. Pose- nog uređenja Republike Hrvatske iz gradi Industrogradnja d.d. iz Zagre- ban je problem udovoljavanje zahtje- 1999., i utvrđenu Strategiju promet- ba, glavni je inženjer Šimun Kruljac, vima zaštite okoliša. nog razvitka Republike Hrvatske, dipl. ing. građ., a direktor je projekta Industrogradnja ima više od 200 uporabljeni Prostorni plan bivše op- Drago Brkić, dipl. ing. građ. Gradi- radnika koji su smješteni u Gospiću, ćine Titova Korenica iz 1977. i Os- lišta nadzire IGH d.d. iz Zagreba, a Lovincu i Gračacu. Kamen Ingrad nove korištenja i zaštite prostora nadzorni su inženjeri Zlatko Vinko- ima približno 130 radnika, a većina

228 GRAĐEVINAR 55 (2003) 4 Gradilišta ih je smještena u bivšem UNPA sje- dištu u Štikadi gdje imaju i asfaltnu bazu. Radnici su Viadukta smješteni od Plitvičkih jezera do Gračaca. No svi se tuže na vrlo skup smještaj i tvrde da su cijene jednake onima u Zagrebu, a često i veće. Mlade rad- nike i voditelje gradilišta muči i ne- dostatak bilo kakve zabave, a odlas- ci su kućama zbog rokova značajno smanjeni. Na gradilištima ima mnogo razno- vrsne mehanizacije, a podatak da samo Industrogradnja troši 25.000 litara nafte na dan zaista je dovoljno rječit. Mr. sc. O. Gverić izuzetno je zado- voljan suradnjom svih sudionika u građenju, a zadovoljan je i kvalite- Početak asfalterskih radova

svi radovi na ova tri povezana a od- vojena gradilišta iznose 169 miliju- na s PDV-om. Nadzorni inženjer Zlatko Vinković provezao nas je cijelom trasom. Po- sebno se lijepo gradilište vidi s do- sadašnje trase ceste D1 ispod Udbi- ne. Krenuli smo od odvojka ceste D1 i stigli sve do čvorišta u Gornjoj Ploči. Na gradilištu Kamen Ingrada imali smo priliku vidjeti i novi stroj za postavljanje betonskih rubnjaka. Obišli smo sve dijelove spojne ceste koja će, kako se vjeruje, već ove go- dine uvelike rasteretiti promet na državnoj cesti prema Splitu. Najljepši pogled na trasu i njezin spoj s auto- cestom vidi se s Pločanskog klanca. Ugradnja betonskih rubnjaka Uvjerili smo se da se nekako najslo- tom obavljenih radova. Čak tvrdi da ne sumnja da će svi radovi biti zavr- ženiji i najzahtjevniji radovi obav- je u poslu postignuta sinergija i pra- šeni u roku. U početku je na traci ljaju u čvorištu Ploča gdje određene vi timski rad, a da kratki rokovi uop- obilaznice i ceste bilo određenih ar- probleme u građenju predstavljaju i će ne utječu na kvalitetu radova bu- heoloških istraživanja te ispitivanja vode rječice Jadove. dući da je to zajednička briga svih speleoloških nalaza, ali sve to nije sudionika u građenju. Osobno uopće značajno ometalo građenje. Inače Branko Nadilo

GRAĐEVINAR 55 (2003) 4 229