SIASI ʻO SĪSŪ KALAISI ʻO E KAU MĀʻONIʻONI ʻI HE NGAAHI ʻAHO KIMUI NÍ • ʻAOKOSI 2011

Ngaahi Tukufakaholo ʻo ha Moʻui Angatonu 'Oku Potupotutatau, p. 30 Tupulaki ʻa e Ongoongoleleí ʻi he ‘Otu Motu Kalapakosí, p. 22 Langa e Fakamoʻoni ʻa e Toʻu Tupú ʻi he Mūsiká, pp. 52, 54 Fakakaukau ki he Palani ʻa e ʻOtuá Maʻakú, p. 60 Ko e Tānakí, fai ʻe Joshua Wallace Jensen

ʻI he 1997, naʻe fakatātaaʻi ai ʻe he Kāingalotu “paionia” ʻo onopōní ʻa e fononga ko ia mei he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, mei Nepulasikā ki he Teleʻa Sōlekí, ke fakamanatu ʻaki e taʻu ʻe 150 ʻo e tūʻuta ki ai ʻa e kau paioniá ʻi he ʻaho 24 ʻo Siulai 1847. ʻOku fakatefito ʻa e ʻīmisí ni mei he fakatātā ko iá. ‘Oku kaunga tonu e himi ko ia ko e “Haʻu Kāingá ʻOua Mana- vahē,” ʻa ia naʻe faʻu ʻe William Clayton ʻi he 1846, ki he ongo kulupu paioniá fakatouʻosi:

Hau Kāinga ʻoua manavahē; Ke tau fiefiá. Neongo e faingataʻa e fonongá, Te tau maʻu ʻa e palé. ʻOku lelei ʻetau ngāué ʻI heʻetau fai mālohí; Kapau te tau faitotonú—ʻE lelei! ʻE lelei! (Ngaahi Himí, fika 18.) Liahona, ʻAokosi 2011

22

NGAAHI PŌPOAKÍ 30 Ko e Tukufakaholo ʻo ha 18 Talafungani ʻo e Ongoongo- Moʻui Angatonu ʻOku leleí: Ala atu ʻi he Nima 4 Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī Potupotutatau Fakahaofi ʻUluakí: ʻOfa ʻi ʻApí—Enginaki Fai ʻe ʻEletā L. Tom Perry Fai ʻe Palesiteni mei Hotau Palōfitá Gordon B. Hinckley Fai ʻe Palesiteni Thomas S. Monson NGAAHI TAFAʻAKÍ 38 Ngaahi Leʻo ʻo e Kau 7 Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí: 8 Fanga Kiʻi Meʻa Iiki Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi Ko ha Kautaha ʻo ha ʻAho Kimui Ní Houʻeiki Fafine Anga mo Faingofua Māʻoniʻoni Ngaahi Ongoongo ʻo e Siasí 11 Ko e Ngāue ʻi he Siasí: 74 NGAAHI TALANOA Te ke Lava ʻo Tuku Mai 79 Ngaahi Fakakaukau Maʻá e Haku Tāpuaki? Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí LALAHÍ Fai ʻe Jennifer Rose Maddy 80 Kae ʻOua Ke Tau Toe 20 Ongo Paionia mei he 12 ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi: Feʻiloaki: Ko e Talanoa Senituli ʻe Ua Ko e Toʻo kiate Au Hono Fakatātā ʻo e Fuʻu Siainé Fai ʻe Allison Ji-Jen Merrill Huafá Fai ʻe Anton T. Kumarasamy ʻi Fai ʻe Jacob F. Frandsen hono talanoaʻi kia Linda J. Later 22 ʻOtu Motu Faʻu ʻe he Afí mo e Tuí: Ko e ʻOtu Motu 14 Ko e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí: Kalapakosí Naʻe Tuku mai Kitautolu ʻe Fai ʻe Joshua J. Perkey he ʻOtuá ki he Māmaní ko ha Mēmipa ʻo ha Fāmili ʻI HE TAKAFÍ ʻI muʻá: tā fakatātā ʻa Jerry Garn. ʻI muí: tā fakatātā ʻa © iStockphoto. 16 Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí: Paionia Loto-toʻa ʻe Toko Taha, Faitāpuekina ai ha Ngaahi Toʻu Tangata Lahi ʻAokosi 2011 1 KAKAI LALAHI KEI TALAVOÚ TOʻU TUPÚ FĀNAÚ

42

62

48

42 Naʻá Ne ʻEke 46 Ngaahi Fehuʻi & Talí 59 Fakamoʻoni Makehe: Mai Ia Kiate Au? Ko e hā e tali ʻoku totonu ke u Ko e hā te u lava ʻo ako Fai ʻe Joelyn Hansen fai ʻi he taimi ʻoku pehē ai ʻe mei he folofolá? ʻE lava nai ʻe ha taha kei tala- hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻoku Fai ʻe ʻEletā D. Todd Christofferson vou hangē ko aú ke fakahoko ʻikai lava ha tangata ʻo mamata ʻa e fatongiá ni? ki he ʻOtuá? 60 Ngaahi Fakakaukaú Fai ʻe Sheila Kindred 48 Ko e Siasi Moʻoni mo Ko e hā e meʻa ʻoku teuaki mai Moʻui pē Tahá ʻe he kahaʻú maʻakú? Fai ʻe ʻEletā Dallin H. Oaks Ko ʻEtau Pēsí Ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē ko 62 hotau siasí pē taha ʻa e Siasi 64 Ko Hono ʻOmi ʻo e Palaimelí moʻoní? ki ʻApí: Ko Hoku Sinó ko ha Temipale Ia ʻo e ʻOtuá 52 Ko ha Hiva mo ha Lotu Fai ʻe Vicki F. Matsumori Fai ʻe Adam C. Olson Naʻe ʻilo ʻe Tīleni ʻa e meʻa ke faí 66 Ngaahi Talanoa ʻo Sīsuú: ʻi he taimi ne fie maʻu ke aʻu ai Ko Hono Tāpuakiʻi ʻe Sīsū ki ha nota māʻolungá. ʻa e Fānaú Fai ʻe Diane L. Mangum 54 Hivá ʻi Singapoa Fai ʻe Michelle Hsieh mo 68 Kumi ha Kakai ke Akoʻi Cerys Ong Tokoniʻi e kau faifekaú ke aʻu ki he feituʻu ʻe fai ai ʻenau akoʻí. 57 Ko e Kau Paionia ʻo Onopōní 69 Fakakaukau Lelei 58 Pousitaá: ʻOku ʻi ai ha Founga ke Hao ai 70 Maʻá e Fānau Īkí

Vakai angé pe te ke lava ʻo ʻiloʻi e Liahona ʻoku fūfuuʻi ʻi he makasini ko ʻení. Kiʻi tokoni: vaʻinga he laʻaá.

2 Liahona ʻAOKOSI 2011 VOLUME 35 FIKA 8 LIAHONA 09688 900 Ko e makasini fakavahaʻapuleʻanga fakalao ʻeni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní Toe Lahi Ange ʻi he ʻInitanetí Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí: Thomas S. Monson, Liahona.lds.org Henry B. Eyring, Dieter F. Uchtdorf Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: Boyd K. Packer, L. Tom Perry, Russell M. Nelson, Dallin H. Oaks, M. Russell Ballard, Richard G. Scott, MAʻÁ E KAKAI LALAHÍ Robert D. Hales, Jeffrey R. Holland, David A. Bednar, Quentin L. Cook, D. Todd Christofferson, Neil L. Andersen Naʻe toki fokotuʻu foʻou e Siasí ʻi he Ētitá: Paul B. Pieper ʻOtu Motu Kalapakosí (vakai, peesi Kau ʻEtivaisá: Keith R. Edwards, Christoffel Golden Jr., Per G. Malm 22). Ki ha ngaahi tā lahi ange ʻo Talēkita Pulé: David L. Frischknecht Talēkita ʻo e Ngāue Fakaʻētitá: Vincent A. Vaughn e kāingalotu ʻo e Siasí mei he ʻOtu Talēkita Fokotuʻutuʻú: Allan R. Loyborg Motu Kalapakosí, vakai ki Talēkita Pulé: R. Val Johnson Ongo Tokoni ʻĒtita Pulé: Jenifer L. Greenwood, hewww​.liahona​.lds​.org. Adam C. Olson Kaungā ʻĒtitá: Ryan Carr, Susan Barrett Kau Ngāue Fakaʻētitá: Brittany Beattie, David A. Edwards, Matthaw D. Flitton, LaRene Porter Gaunt, Larry Hiller, Carrie Kasten, Jennifer Maddy, Melissa Merrill, Michael R. Morris, Sally J. Odekirk, Joshua J. Perkey, Chad E. Phares, MAʻÁ E TOʻU TUPÚ Jan Pinborough, Janet Thomas, Paul VanDenBerghe, Melissa Zenteno Vakai, ki he www​.liahona​.lds​.org Talēkita Pule Fakaʻātí: J. Scott Knudsen Talēkita Fakaʻātí: Scott Van Kampen ʻo fanongo kia Tīleni (vakai, peesi Pule he Fakatahatahaʻi ʻo e Makasiní: Jane Ann Peters Kau Pule Māʻolunga ki he Fakatātaá: C. Kimball Bott, 52) ʻokú ne hivaʻi ha foʻi hiva mei he Thomas S. Child, Colleen Hinckley, Eric P. Johnsen, Scott M. Mooy ngaahi fasi semineli he Fuakava Kau Ngāue ki he Fakatātā mo e Fakatahatahaʻi ʻo e Makasiní: Collette Nebeker Aune, Howard G. Brown, Motuʻá ʻi he lea faka-Tongá. Julie Burdett, Reginald J. Christensen, Kim Fenstermaker, Kathleen Howard, Denise Kirby, Ginny J. Nilson, Ty Pilcher Fokotuʻutuʻú: Jeff L. Martin Talēkita ki he Pākí: Craig K. Sedgwick Talēkita ki hono Tufakí: Evan Larsen Kau Ngāue ki he Liahoná ʻi Tongá: ʻEtitá: Tūlima L. Fīnau MAʻÁ E FĀNAÚ Tokoni ʻEtitá: Vika Taukolo Kaungā ʻEtitá: Siale Hola Naʻá ke ʻilo nai ʻoku fakafuofua ki ha Ko e totongi ki hono fakakātoa ʻo e ngaahi Liahoná he taʻú ʻoku TOP $3.60. Ko e tuʻa-sila ʻeni ke fai mai ki ai fānau Palaimeli ʻe toko taha miliona ʻa e totongí mo e ngaahi fakaʻekeʻeké: Senitā Tufakiʻanga Nāunaú, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi he māmaní? Feʻiloaki mo ha niʻihi ʻAho Kimui Ní, PO Box 109, Nukuʻalofa, Tongatapu, Tonga. Telefoni (676) 29-176. ʻo kinautolu ʻi he www​.liahona​.lds​ ʻOmi ʻa e ngaahi fakamatalá mo e ngaahi fakaʻekeʻeké .org. ki he Liahona, Rm. 2420, 50 E. North Temple St., Salt Lake City, UT 84150-0024, USA; pe ʻī-meili ki he: [email protected]. Ko e Liahoná (ko ha lea ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku ʻuhinga ia ko e “kāpasa” pe meʻa “fakahinohino”) ʻoku pulusi ʻa e Makasini Fakavahaʻa Puleʻangá ʻi he lea faka-ʻAlapēniá, ʻAmēnia, Bislama, Kemipoutia, Pulukālia, Sepuano, Siaina, Koloēsia, Seki, Tenimaʻake, Hōlani, Pilitānia, ʻEsitōnia, Fisi, Finilani, Falaniseē, Siamané, Kalisi, Hungalí, ʻAisileni, ʻI HOʻO LEA FAKAFONUA PĒ ʻAʻAÚ ʻInitonēsiá, ʻĪtalí, Siapaní, Kilipatí, Kōleá, Letiviá, Lifuēniá, ʻOku maʻu ʻa e Liahoná mo e ngaahi tohi kehe ʻa e Siasí ʻi ha Malakasi, Māseilisí, Mongokōliá, Noaué, Pōlaní, Potukalí, Lumēniá, Lūsiá, Haʻamoá, Silovēnia, Sipeini, Suisalaní, ngaahi lea fakafonua lahi ʻi he www​.languages​.lds​.org. Suēteni, Takāloká, Tahití, Tailení, Tongá, ʻIukuleiní, ʻEitu mo e faka-Vietinemí. (ʻOku kehekehe pē ʻa e tuʻo lahi hono pulusí, ʻo fakatatau mo e lea fakafonuá.) NGAAHI TEFITO ʻI HE MAKASINI KO ʻENÍ © 2011 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Paaki ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he mataʻifiká ʻa e peesi ʻuluaki ʻo e fakamatalá. ʻE lava ke hiki ha tatau ʻo e ngaahi fakamatala mo e ngaahi fakatātā ʻi he Liahoná ke fakaʻaongaʻi ki he ngaahi Ako folofolá, 30, 46, 59 Mūsiká, 52, 54 meʻa ʻa e Siasí ʻoku ʻikai fakakomēsialé pe fakaʻaongaʻi pē Fakahaofí, 18, 80 Ngaahi tāpuaki ʻo e Lakanga ʻi ʻapi. He ʻikai lava ke hiki tatau ha ngaahi nāunau ʻoku fakahaaʻi atu ai hano faka­taputapui, ʻi he tafaʻaki ʻoku Fakamoʻoní, 46, 48 Fakataulaʻeikí, 11 fakamatalaʻi ai e tokotaha ʻoku ʻaʻana e fakatātaá. ʻOku Ngaahi uiuiʻí, 42 totonu ke fakatuʻasila ʻa e ngaahi fehuʻi ki he Intellectual Fakamoʻui mahakí, 66 Property Office, 50 East North Temple Street, Salt Lake Fakatomalá, 58 Ngāue fakafaifekaú, 22, 68 City, UT 84150, USA; ʻī-meili: cor-intellectualproperty@ ldschurch.org. Fakauluí, 16, 20, 22, 39 Ngāue fakatemipalé, 22, 39 For Readers in the United States and Canada: Fāmilí, 4, 14 Ngāue tokoní, 18, 22, 40, 42 August 2011 Vol. 35 No. 8. LIAHONA (USPS 311) Tongan (ISSN 1522-9254) is published monthly by The Church of Fineʻofá, 7 Potupotutatau, 30 Jesus Christ of Latter-day Saints, 50 East North Temple, Sākalamēnití, 12 Salt Lake City, UT 84150. USA subscription price is $10.00 Hisitōlia ʻo e Siasí, 8, 16, 18 per year; Canada, $12.00 plus applicable taxes. Periodicals Kau paioniá, 18, 57 Sino matelié, 64, 73 Postage Paid at Salt Lake City, . Sixty days’ notice required for change of address. Include address label from Ko e ʻIló, 30 Sīsū Kalaisi, 12, 66 a recent issue; old and new address must be included. Send Tamai Hēvaní, 46 USA and Canadian subscriptions to Salt Lake Distribution KoloaTukufakaholó, 60 Center at address below. Subscription help line: Lakanga Fakataulaʻeikí, 48 ʻUlungāangá, 30 1-800-537-5971. Credit card orders (Visa, MasterCard, American Express) may be taken by phone. (Canada Poste Lea ʻo e Potó, 30, 64, 73 Uouangatahá, 22 Information: Publication Agreement #40017431) Lotú, 38, 52 Vahehongofulú, 70, 72 POSTMASTER: Send address changes to Salt Lake Distribution Center, Church Magazines, Meʻa fakapaʻangá, 41 PO Box 26368, Salt Lake City, UT 84126-0368. ʻAokosi 2011 3 PŌPOAKI ʻA E KAU PALESITENISĪ ʻULUAKÍ

Fai ʻe Palesiteni Thomas S. Monson ʻOfa ʻi ʻApí ENGINAKI MEI HOTAU PALŌFITÁ

Moʻui Mohu Tāpuekina ʻa e Fāmilí “ ʻI he taimi kuo tau maʻu ai ʻo lahi pea fononga lōloa malimali. ʻOku nau fie maʻu ke fakahaaʻi ange ʻa e ʻofa mai ʻo mamata ki he tuʻunga taʻepau mo fakangalingali moʻoní. . . . ʻoku ʻi ai ʻa e māmaní, ʻoku toe tupulaki ai ʻetau loto “Kiate kimoutolu ngaahi mātuʻá, ʻoku ou fie fakahā atu houngaʻia koeʻuhi ko e faingamālie ʻoku tau maʻu ke kau ke mou fakahaaʻi ha ʻofa ki hoʻomou fānaú. ʻOku mou ki ha meʻa ʻoku tuʻuloá—ʻa e ʻapí mo e fāmilí pea mo e ʻiloʻi ʻoku mou ʻofa ʻiate kinautolu, ka mou fakapapauʻi ʻofa mateaki hotau ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku tau ʻiloʻi ai ʻa muʻa ʻoku nau ʻiloʻi ia. ʻOku nau pelepelengesi fau. ʻAi e ʻuhinga ʻo hono haʻi fakataha kitautolu ʻe he fatongiá, ke nau ʻilo ia. Ui ki heʻetau Tamai Hēvaní ke tokoni atu ʻi fakaʻapaʻapá, mo e ongoʻi ʻoku tali lelei kitá. ʻOku tau ako hoʻomou feau ʻenau ngaahi fie maʻú he ʻaho takitaha pea he ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo fetongi moʻoni ʻa e feohi ʻi hoʻomou fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa kuo pau monūʻia ʻoku tau fai he moʻui fakafāmilí.” 1 ke haʻu fakataha mo e fatogia fakaemātuʻá. ʻOku mou fie maʻu ha meʻa ʻoku hulu hake ʻi homou poto ʻomoutolú ki Vahevahe ʻEtau ʻOfá hono ʻohake kinautolú.” 3 “Lea lelei ki hoʻo kiʻi tamasiʻí pea fāʻofua ki ai; toutou lea ange, ‘ ʻOku ou ʻofa ʻiate koe’; toutou fakahā kiate ia Fakahaaʻi ʻEtau ʻOfá hoʻo houngaʻiá. ʻOua naʻa teitei ʻai ke mahuʻinga ange ha “ ʻE ngaahi mātuʻa, fakahaaʻi ki hoʻomou fānaú hoʻomou palopalema ʻoku teu ke fakaleleiʻi ʻi ha taha ʻoku totonu ke ʻofá. Lotua ke nau lava ʻo matuʻuaki e ngaahi kovi ʻo e mā- ʻofaʻi. ʻE mavahe atu e ngaahi kaungāmeʻá, tupu e fānaú ʻo maní. Lotua ke tupulaki ʻenau tuí mo e fakamoʻoní. Lotua lalahi, pea mālōlō e kakai ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku faingofua ke nau tulifua ki ha tōʻonga moʻui ʻoku lelei pea ke nau pē hono tukunoaʻi e niʻihi kehé, kae ʻoua kuo aʻu ki he tokoni ki he niʻihi kehé. taimi te nau mavahe ai meiate kitautolú pea haʻu leva ʻa e “Fānau, ʻai ke ʻiloʻi ʻe hoʻomou mātuʻá ʻoku mou ongo ‘fēfē nai kapau’ mo e ‘kapau pē ā naʻe.’ . . . ʻofa ʻiate kinautolu. ʻAi ke nau ʻiloʻi hoʻomou hounga- “Tau fakamahuʻingaʻi e moʻuí, pea fekumi ki he fiefiá he ʻia he meʻa kotoa pē kuo nau fai pe hokohoko fai fonongá mo vahevahe ʻetau ʻofá ki he ngaahi kaungāmeʻá maʻamoutolú.” 4 mo e fāmilí. ʻE ʻi ai pē ʻa e ʻaho, he ʻikai ke tau aʻu ai ki he ʻapongipongí. ʻOua muʻa naʻa tau tukunoaʻi e meʻa ʻoku Ko e Meʻa ʻOku Mahuʻinga Tahá mahuʻinga tahá.” 2 “ Ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻoku fekauʻaki maʻu pē ia mo e kakai ʻoku tau feohí. ʻOku tau faʻa mahalo he taimi ʻe Fakahaaʻi ʻo ʻEtau ʻOfá niʻihi pau pē ʻoku nau ʻiloʻi e lahi ʻetau ʻofa ʻiate kinautolú. “Houʻeiki tangata, tau fakaʻapaʻapa mo fakaʻapaʻapaʻi Ka ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻatau fakamahamahalo; hotau uaifí. Ko kinautolu hotau ngaahi hoa taʻengatá. ʻoku totonu ke tau ʻai ke nau ʻiloʻi. Naʻe tohi ʻe Viliami Kau fafine, fakaʻapaʻapaʻi homou husepānití. ʻOku nau Seikisipia, ‘ ʻOku ʻikai ʻofa ʻa kinautolu ʻoku ʻikai fakahaaʻi

fie fanongo ki ha lea lelei. ʻOku nau fie maʻu ha fofonga ʻenau ʻofá.’ He ʻikai ʻaupito ke tau teitei fakameʻapangoʻia ʻE JOHN LUKE ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ

4 Liahoná KO E FAIAKO MEI HE PŌPOAKI KO ʻENÍ

o e taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī akó, "ʻoku ʻomi K ai ʻe he faiakó ha foʻi fehuʻi pe ko ha tefito he ngaahi lea lelei ʻoku tau faí pe ʻofa ʻoku tau pea ʻoange ha kiʻi taimi nounou pē ki he kau akó fakahaaʻí. Ka ʻoku toki hoko mai ʻa e fakameʻa- ke nau fokotuʻu tauʻatāina ange ha ngaahi tali pe pangoʻiá he taimi ʻoku siʻaki ai e ngaahi meʻa ko ngaahi fakakaukau” (ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahu- iá mei heʻetau feohi mo kinautolu ʻoku mahuʻinga ʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 196). ʻI hoʻo lau mo taha kiate kitautolú.” 5 e fāmilí e fakamatalá ni, kole ke nau fakafanongo ki ha faleʻi pe fakakaukau ʻoku nau saiʻia ai. ʻE ʻOmi ʻa Langi ke Toe Ofi Ange lava leva e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo fakakaukauʻi “ ʻOfa ke fonu hotau ngaahi fāmilí mo hotau e ngaahi founga ke fakatupulaki ai e ʻofá ʻi honau ngaahi ʻapí ʻi he ʻofa: ʻa e feʻofaʻaki mo e niʻihi ʻapí. Fakakaukau ke fakaafeʻi e fāmilí ke nau kehé, ʻofa ʻi he ongoongoleleí, ʻofa ki hotau kā- fakamanatu e ngaahi fakakaukaú ni ʻi ha efiafi ingá, pea mo e ʻofa ki hotau Fakamoʻuí. Ko hono fakafāmili he kahaʻú. olá, ʻe toe ofi mai ai ʻa hēvani ki he māmaní. “ ʻOfa ke tau ngaohi hotau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha hūfangaʻanga ke fie foki maʻu pē ki ai ho- tau fāmilí.” 6 MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ Ko ha Lotu maʻá e Ngaahi Fāmilí 1. “Ko ha Hūfangaʻanga mei he Māmaní,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 9 Fēpueli, 2008, 29. [“Pea neongo hono ʻohofi e ʻiuniti ʻo e fāmilí 2. “Joy in the Journey” ( Women’s Conference, ʻi māmani he ʻaho ní, pea taukaeʻi e ngaahi meʻa May 2, 2008), http://​ce​.byu​.edu/​cw/​womensconference/​archive/​ lahi naʻe toputapú, ʻoku mau kole ki he ʻAfioná, transcripts​.cfm. 3. “Mohu Tāpuekina,” Liahona, Mē 2008, 112. ko ʻemau Tamai, ke mau mafeia e ngaahi pole 4. “Kae ʻOua ke Tau Toe Fakataha Mai,” Liahona, Mē 2009, 113. ʻoku mau fehangahangai mo iá, ke mau lava ʻo 5. “Maʻu ʻo ha Fiefia ʻi he Fonongá,”Liahona, Nōvema 2008, 86. tuʻu ʻaliʻaliaki ʻi he moʻoní mo e angatonú. Faka- 6. “Ko ha Hūfangaʻanga mei he Māmaní,” 30–31. 7. Lotu fakatapui ʻo e Temipale Gila Valley , ʻo Mē 23, 2010; ʻi tauange ke hoko homau ngaahi ʻapí ko ha feituʻu he “The Gila Valley Arizona Temple: ‘Wilt Thou Hallow This House,’” ʻo e nonga, ʻofa pea fonu laumālieʻia.”] 7 ◼ Church News, ʻo Mē 29, 2010, 5. TĀ FAKATĀTAAʻI ʻO E ʻATÁ ʻE JOHN LUKE ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ TOʻU TUPÚ

Naʻe Fakahaofi Kimaua ʻe Heʻema Faʻeé Fai ʻe Patricia Auxier

hoku taʻu onó, ne u sio mo ke haʻu ha taha. Peá u manatuʻi Ne teʻeki ha malu ai ʻo hangē ko e momeniti ʻIhoku tehiná he vaʻinga pasi- ʻeku fanongo ki hono haʻaki mai taimi ke u ko iá. ketipolo homa taʻoketé. Naʻe hono tāpuniʻi e matapā ʻemau ongoʻi malu ai ʻI heʻeku fakakaukau ki heʻene mavahe ʻema tangataʻeikí, peá veeni kulokulá, peá ma lele atu ʻo hangē ko e tākiekina aú, ʻoku ou ʻilo naʻe ma loto ke ma foki mo ia ki ʻapi, ki ai. Pea naʻe hoko e taha ʻo e momeniti ko tataki au ʻe he moʻui ʻeku faʻeé ia ne puke atu ko ia ne ma lele mui atu ai he ngaahi meʻa te u manatuʻi fuo- ki he Fakamoʻuí mo fakahā kiate ai kimaua ʻe ʻuhá. ʻI he ʻikai ke ma ʻiloʻi iá ne loa taha mei heʻeku kei siʻí: ko au ʻa e ʻuhinga ʻo e “hiki hake heʻeku faʻeé. ma foki leva ki he fale vaʻingá ke hono puke atu kimaua ʻe heʻema ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki mau toki foki mo ʻema faʻeé, ka ʻi faʻeé “ ʻo hangē ko e tānaki faka- laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi heʻema aʻu atu ki he fale vaʻingá, taha ʻe he motuʻa moá ʻa hono tui ʻoku vaivaí” (T&F 81:5). Naʻá kuo ʻikai ke toe ʻi ai ha taha ai. ʻuhikí ʻi hono lalo kapakaú” ne fakafalala kia Sīsū Kalaisi, ke Ne u manatuʻi ʻeku tuʻu pē he (3 Nīfai 10:4). Naʻe fakahaofi foaki kiate ia ha ivi ʻoku “ope atu veʻe matapaá, ʻo feinga ke ʻoua kimaua ʻe heʻema faʻeé, pea naʻe ia ʻi [hono] iví” (“ ʻEiki, te u Mui- naʻá ma viku he ʻuhá, mo lotu teʻeki ai pē ha taimi ke u ongoʻi mui Atu,” Ngaahi Himi, fika 127).

FĀNAÚ

Ko e Fokotuʻu ha ʻApi Fiefiá ku fokotuʻu mai ʻe Palesi- mou fai, tohi ia he taha ʻo e 1. Ngaahi Holisí ʻO teni Monisoni ha ngaahi ngaahi feituʻu ʻoku fakaʻatā founga ʻe lava ke tau fokotuʻu atú. Hili hoʻo maʻu e fuofua 2. ʻAtó ai ha ʻapi fiefiá. Kumi ʻi he meʻá, tā leva e konga ʻo e fakamatalá ni ha ngaahi meʻa ʻapí ʻoku hoko atu ki he lainé. 3. Matapā te ke lava mo ho fāmilí ʻo fai Kumi ha founga ʻe nima te ke ke maʻu ai ha ʻapi fiefiá. lava ke faʻu ai ha ʻapi fiefia 4. Matapā Sioʻatá Ko e taimi kotoa pē te ke pea tā kotoa leva e falé mo ho maʻu ai ha meʻa ʻe lava ke fāmilí ʻi loto. 5. Fāmilí

6 Liahoná PŌPOAKI ʻA E FAIAKO ʻAʻAHÍ

Ako ʻa e fakamatala ko ʻení, pea ka feʻunga, aleaʻi Ko ha Kautaha ʻo ha ia mo e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻao- ngaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni ʻi hoʻo fakamā- Houʻeiki Fafine Anga lohia ʻa e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko e konga maʻu pē ia hoʻo moʻui fakafoʻituituí. Māʻoniʻoni Tuí • Fāmilí • Fakafiemālié

e akonaki ʻa ʻIlisa R. Sinou, ko e palesiteni lahi Ko e Hā Te u Mei Hotau Hisitōliá Nhono ua ʻo e Fineʻofá, ʻo pehē: “Naʻe lau ʻa e Lava ʻo Fai? Naʻe fakamamafaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻAposetolo ko Paulá ʻi he kuonga muʻá ʻo kau ki ʻa e anga māʻoniʻoní ʻi haʻane lea ki he Kautaha he houʻeiki fafine anga māʻoniʻoní. Ko e fatongia ia 1. ʻOku ou tokoniʻi fēfē ʻa e kau fafine Fineʻofa ʻo Nāvuú, ʻo ne pehē ʻe ʻilonga ʻa e ivi ʻo kitautolu takitaha ke tau hoko ko ha fefine anga ʻoku ou tokangaʻí tākiekina lelei ʻo e houʻeiki fafiné ʻi māmani māʻoniʻoni. ʻE māʻolunga ʻetau ngaahi taumuʻá ke nau fakatupu- ʻi heʻenau hoko ʻo maʻa mo anga māʻoniʻoní. kapau ko ha kau fafine anga māʻoniʻoni kitautolu. laki mo aʻusia ha Naʻá ne fakamatala ange: “Ko e angamaluú, Te tau ongoʻi ʻoku uiuiʻi kitautolu ke fakahoko ha “ngaahi taumuʻa māʻolungá”? ʻofá mo e haohaoá—ko e ngaahi meʻa ʻeni ʻoku ngaahi fatongia mahuʻinga. ʻOku ʻikai hao ha taha totonu ke [nau fakamāmaʻi kimoutolú]. . . . ʻE mei ai. ʻOku ʻikai ha fefine ia ʻe pehē ʻoku fuʻu 2. Ko e hā e meʻa ʻoku ou fai ke maʻu ʻe he Kautahá ni ʻa e mālohi ke tuʻutuʻuni nofo mamaʻo, pea fuʻu siʻisiʻi hono ʻātakaí te ne tupu ai haʻaku ki he ngaahi kuini ʻi honau lotolotongá. . . . ʻE taʻe lava ke fakahoko ha meʻa ke langa hake ai ʻa e moʻui “makehe, haʻu ʻa e ngaahi tuʻi mo e ngaahi kuini ʻo mā- Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. 1 angamaʻa mo maní ki Saione, ʻo fakahā ʻenau fakaʻapaʻapá. Siʻi Ngaahi Tokoua, ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa pe māʻoniʻoní”? Naʻe talaʻofa ʻe Siosefa ki he kau fafiné ʻe ʻikai siʻisiʻi hotau ʻātakaí. ʻI heʻetau tali ʻa e meʻaʻofa ko Ke maʻu ha faka- ngata pē ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kakai anga ia ko e ngāue mālohi ʻi he Fineʻofá, ʻoku tau hoko matala lahi ange, fakaʻeiʻeikí ʻa e kau Fineʻofa ʻoku tauhi ʻenau ai ko ha konga ʻo e meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe he vakai ki he www​ .reliefsociety​.lds​.org​. ngaahi fuakavá, ka “kapau te mou moʻui faka- Palōfita ko Siosefá ʻo pehē ko ha kautaha ʻoku tatau mo e ngaahi faingamālié ni, he ʻikai lava ʻʻfakamavaheʻi mei he ngaahi kovi ʻo māmaní—ʻo MAʻUʻANGA ke taʻofi ʻa e kau ʻāngeló mei heʻenau hoko ko makehe, anga maʻa mo anga māʻoniʻoni.” 2 FAKAMATALÁ 3 1. Eliza R. Snow, [hamou] takaua.” ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he kautahá ni ke “An Address,” ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi fakatāutaha e houʻeiki fakamālohia ʻetau tuí mo tau tupulaki fakalaumālie Woman’s fafiné ʻi heʻenau ngāue tokoni mo fakahaofi e ʻaki hono ʻomai moʻotautolu ha ngaahi faingamālie Exponent, Sept. niʻihi kehé. Naʻe vahevahe ʻe Lusi Meki Sāmita, fakatakimuʻa, fai ha tokoni pea mo faiako. ʻOku toe 15, 1873, 62. 2. Joseph Smith, ʻi ko e faʻē ʻa e Palōfitá, ʻa e lelei ʻe lava ke faka- tānaki mai ki heʻetau moʻuí ha ngaahi meʻa foʻou he History of the hoko ʻe he Fineʻofá: “Kuo pau ke tau fefaka- ʻi heʻetau fai ʻa e ngāue tokoní. ʻOku tau fakalaka- Church, 4:570. houngaʻiʻaki, [fetauhiʻaki], fefakafiemālieʻaki laka fakalaumālie, pea tupulaki ʻetau ongoʻi ʻoku 3. Joseph Smith, ʻi mo maʻu ha fakahinohino, ka tau lava ʻo nofo tau kaú, ʻiloʻi pe ko hai kitautolú, pea mo hotau he History of the 4 Church, 4:605, fakataha ʻi he langí.” mahuʻingá. ʻOku tau ʻiloʻi ai ko e taumuʻa fakalūku- 606. fua ʻo e palani ʻo e ongoongoleleí ke tau maʻu ha 4. Lucy Mack faingamālie ke aʻusia kakato ʻa e ngaahi meʻa ʻoku Smith, ʻi he Relief tau malavá. Society, Minute Book Mar. 1842– ʻOku tokoni ʻa e Fineʻofá ke teuteuʻi kitautolu Mar. 1844, faka- ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, tauhi ʻa e ʻaho ki he ʻaho ngaahi fuakava ʻoku tau faí, mo kau ʻi he ngāue ʻo 24 ʻo Māʻasi 1842, Saioné. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Fineʻofá ke Church History fakatupulaki ʻetau tuí mo e anga māʻoniʻoni faka- Library, 18–19. tāutahá, fakamālohia e ngaahi fāmilí, mo kumi pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Ko e ngāue māʻoniʻoni ʻoku fai ʻe he Fineʻofá, pea ʻoku hanga ʻe hono fai ʻo e ngāue māʻoniʻoní ʻo fakatupu ʻetau anga māʻoniʻoní. Silvia H. Allred, tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá.

Mei he Folofolá ʻEkesōtosi 19:5; Saame 24:3–4; 1 Tesalonaika 4:7; Taitusi 2:3–4; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:24; 46:33; 82:14; 87:8; Mōsese 7:18 TĀ FAKATĀTAAʻI ʻO E ʻATÁ ʻE CHRISTINA SMITH ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ ʻAokosi 2011 7 Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofua “ ʻOku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (ʻAlamā 37:6).

HISITŌLIA ʻO E SIASÍ HE FUNGA MĀMANÍ

Toʻohemá: Kimi Ho Siki (toʻomataʻú) mo ʻEletā Hāloti B. Lī (ʻi loto mālié) ʻo e Kō- lomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, i haʻane ʻaʻahi ki Kōlea. ʻOlungá: Ko hono fakatapui ʻo e Temipale Soulu Kōlea Tonga Kōleá ʻi he 1985. e fuofua kamata e ngāue ʻI he 1962 naʻe fokotuʻu ai e Nfakafaifekaú ʻi Kōlea lolotonga Misiona Kōleá, pea paaki e Tohi ʻa e Tau ʻi Kōleá ʻi he kamataʻanga Molomoná ʻi Kōlea he 1967. Naʻe ʻo e 1950, ka naʻe papitaiso ʻi he fokotuʻu e fuofua siteiki ʻi Kōlea ʻIunaiteti Siteití ʻa Kimi Ho Siki, ko Tongá, ʻa ia ko e fuofua siteiki pē e taha ʻo e kau fuofua papi ului mei foki ia ʻi ʻĒsiá, ʻi Soulu he ʻaho 8 ʻo Kōleá. Naʻe lolotonga ako ʻa Kimi Māʻasí 1973. ʻI he 1985, naʻe faka- ki hono mataʻitohi toketaá he taimi tapui e Temipale Soulu Kōleá, ʻa ia naʻa ne kau ai ki he Siasí ʻi Penisili- ko e fuofua temipale pē ia ʻi ʻĒsiá. vēniá he 1951. Naʻe kau ʻene fānau ʻI he 2001 naʻe foaki ai ʻe ʻEletā ʻe toko ua he kakai ʻe toko fā ke Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e fuofua papitaiso ʻi Kōleá, he ʻaho 3 Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu ʻo ʻAokosi 1952. Naʻe hoko ʻa Kimi Mā Uá ha tatau ʻo e “Ko e Fāmilí: kimui ko ha taki ʻo e puleʻanga Ko ha Fanongonongo ki Māmani” Kōleá pea tokoni lahi ʻi hono ʻoatu ki he palēmia ʻo Kōlea Tongá, ko Lī e kau faifekaú ki Kōlea Tongá. Hani-Tongi.

KO E SIASÍ ʻI KŌLEA TONGA Tokolahi ʻo e Kāingalotú 81,251 Ngaahi Misioná 3 Ngaahi Siteikí 17 Ngaahi uōtí mo e koló 142 Ngaahi Temipalé 1 TOʻOHEMA ʻI ʻOLUNGÁ: TAÁ ʻI HE ANGALELEI ʻA E MUSIUME HISITŌLIA ʻA E SIASÍ; TĀ ʻO E ʻI HE ANGALELEI ʻA E MUSIUME HISITŌLIA SIASÍ; TĀ TOʻOHEMA ʻI ʻOLUNGÁ: TAÁ ʻO E MAPÉ © ISTOCK ʻE WILLIAM FLOYD HOLDMAN; TĀ SOULU KŌLEÁ NAʻE FAI TEMIPALE 8 Liahoná 1. Naʻe papitaiso ʻa e fefine ko ʻení ʻi he 1834 6. Naʻe ako e fefine ko ʻení ʻi he ʻUnivēsiti peá ne fononga toko taha pē kimui ange ʻi ha ʻo ʻIutaá pea mo e ʻApi Ako Mūsika ʻo Sinisinatí, Sivi maile ʻe 1,000 (1,600 km) ke kau fakataha mo e ʻo ne ako ai e ngaahi pōtoʻi ngāue fakaʻapí. Kāingalotú ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻi USA. Naʻá ne faka- Naʻá ne manako he ngaahi tohi kuo faʻú, Uaifi ʻo papau ki heʻene faʻeé te ne toe foki ange kapau te tulamá, mo e ʻātí peá ne hoko ko ha tokotaha ne ʻilo ʻoku loi e Siasí, ka naʻá ne nofo ai pē mo e mūsika lelei. e Kau Kāingalotú he toenga ʻo ʻene moʻuí. 7. ʻI he ako ʻa e finemui ko ʻení he ʻunivēsití, 2. Naʻe feinga e tangata naʻe hoko ki mui ko naʻá ne fakafaivaʻi ʻa Viola ʻi he foʻi faiva faʻu ʻe Palōfitá e husepāniti e finemuí ni ke maʻu hono lotó ʻi Sekisipiá ko e Twelfth Night pea sea he kōmiti eia ʻEma heʻena kei taʻu hongofulu tupú ʻaki ʻene fakaleleiʻi naʻa nau fokotuʻutuʻu e hulohula ʻa e foomu nimá, MSāmita kia e konga kimui e ʻapi ʻene ongo mātuʻá ke fai ai ha palesiteni he Kalapu Sipoti ʻa e Tamaiki Fefiné, Falanisesi Monisoni, paati fakafiefia hangē ko e tamaiki tangata tuʻu- mo tokoni palesiteni he fānau akó. ‘oku kei tuʻu maʻu mālie ange honau feituʻú. 8. Naʻe fai ʻe he fefine ko ʻení ha lea mālie ʻi pē ʻa e uaifi ʻo e 3. Ne manako e fefine ko ʻení he laukongá talu he Palaimelí, pea faiva lea mo fakaʻeiʻeiki. Naʻe kau Palesiteni ʻo e mei heʻene kei finemuí, peá ne faʻa laukonga he pehē ʻe hono husepānití kimui ʻo kau ki ha Siasí ʻi he tafaʻaki taimi ne pehē ai ʻokú ne mohé, ngaohi mohengá, taha ʻo ʻene ngaahi leá, “ ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi e honau husepānití pe ako tā ʻōkaní. meʻa naʻe hoko kiate aú, ka he ʻikai pē ke teitei ko ha kau tokoni 4. Naʻe ʻalu e kiʻi taʻahine taʻu valu ko ʻení ki ngalo ia. Pea naʻá ne tupu hake ko ha finemui faivelenga. Naʻe lea he vaó ke lotu. Naʻá ne lotua ʻene tamaí, ʻa ia naʻe fakaʻofoʻofa, pea ne u fai e fakakaukau lelei ke ʻa ʻEletā Pulusi R. ʻikai mālohi ʻene tui kia Kalaisí. ʻI he taimi naʻe mali mo ia.” 3 Makongikī (1915- ʻalu ai ʻene tamaí ki he vaó ke tuli manú, naʻá ne 85) ʻo e Kōlomu ʻo fanongo ki heʻene lotú. Naʻe molū ai hono lotó, e Kau ʻAposetolo ʻe pea naʻá ne toe mālohi leva he Siasí. MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ 1. Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Toko Hongofulu Mā 5. ʻI he fuofua teiti ʻa e fefine ko ʻení mo e ta- Commentary, 3 vols. (1966–73), 3:302. Uá, kau ki he kau ngata naʻe teu ke na malí, naʻe ʻuma ʻene tamaí mo 2. Vakai, Thomas S. Monson, “Mohu Tāpuekina,” fafine faivelenga ʻene faʻeé ki he kouʻahe ʻo e tangatá. ʻI he taimi ne Liahona, Mē 2008, 111. 3. Vakai Jeffrey R. Holland, “President Gordon B. ko ʻení mo ha niʻihi fakasio holo ai ʻe he talavoú hono kaumeʻá, naʻá ne Hinckley: Stalwart and Brave He Stands,” Liahona, kehe ʻo pehē, “ ʻOku pehē atu, “Te u ʻalu ʻo ʻomai hoku koté.” 2 August 1995, 17. teʻeki ai pē ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha kau ʻaposetolo mo e kau palōfita mo ha kau tangata angatonu ke ngāue ki hono kakaí taʻe ʻomi ai mo ha kakai fefine tuʻunga fakalaumālie tatau ke tuʻu ʻi honau 1 tafaʻakí.” ʻE tokoni ʻEma Heili Sāmita Folola ʻAmuseni Penisoni Masolī Pei Hingikelī Fīpē W. Kata Utalafi ʻa e sivi ko ʻení ke ke ako ai ha ngaahi meʻa fakalata fekau- ʻaki mo e ngaahi uaifi loto-toʻa ʻo e kau palōfita ʻe toko valu ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.

Ngaahi talí he peesi hokó. Lusi Utalafi Sāmita Falanisesi Sionisoni Monisoni Kamila ʻAealingi Kimipolo ʻEma Lei Makei

ʻAokosi 2011 9 Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofua

Akó: Fakatupulaki Hotau FIE MAʻU HA NGAAHI TALANOA MAʻÁ Poto ke Ngāué E FĀNAÚ ku poupouʻi maʻu pē ʻe ku fie maʻu ʻe he Liahoná ha ngaahi “ʻOhe ʻEikí mo Hono Siasí ʻa ʻO talanoa moʻoni naʻe tohi ʻe he kakai e akó ke fakatupulaki ai hotau lalahí ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi meʻa ne potó ke ngāue Maʻana pea mo e aʻusia ʻe he fānau ʻo e māmaní. Kuo pau ke makatuʻunga ʻa e ngaahi talanoá he meʻa naʻe fānau ʻetau Tamai Hēvaní. Kiate hoko tonu; ka neongo iá, ʻe lava ke fai ha tā- kitautolu fakatāutaha, tatau naki pe liliu ki he hingoá, fepōtalanoaʻakí, mo ai pē pe ko e hā hotau talēnití, e fanga kiʻi fakamatala īkí ke tokoni ki hono ʻoku ʻi ai ʻEne ngāue ke tau fai. fakakakato e foʻi talanoá. Pea ke fakahoko lelei iá kuo pau ʻOku totonu ke hā mei he ngaahi tala- maʻu pē ke fai ha ako ʻo ʻikai noá hono ako mo fakaʻaongaʻi ʻe he fānaú tuʻo taha pe ʻi ha taimi nounou e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pē, ka ke hokohoko atu.” ʻi heʻenau moʻuí, tautefito ki he tokoni ʻa

Palesiteni Henry B. Eyring, Tokoni ʻUluaki e ongoongoleleí ke nau ikunaʻi e ngaahi ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Education ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. for Real Life,” Ensign, Oct. 2002, 17. ʻOku totonu ke hā mei he ngaahi talanoá ʻa e fakakaukau mo e ongo ʻa e kiʻi tokotaha ʻoku fai ki ai e talanoá. Ko e ngaahi maʻuʻanga fakakaukau lelei ki Ngaahi Fokotuʻu NGAAHI TALI KI he talanoá ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke aʻusia ʻi ke Ako he Toenga hoʻo kei siʻí, pe ko hoʻo fānaú, pe ko ha ngaahi HE SIVÍ meʻa naʻá ke sio tonu ne hoko ki he fānau homou feituʻú. ʻo e Moʻuí NGAAHI UAIFI ʻO E KAU ʻE kau he ngaahi kaveingá ʻa e tuí, papi- • Lau ha tohi lelei. PALŌFITÁ • Kamataʻi ha faʻahinga meʻa ʻokú taisó, faitotonú, fakamolemolé, fakamoʻoní, 1. Fīpē W. Kata Utalafi, mali ke manako ai peá ke feinga maʻu efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, muimui ki he palōfitá, mo Uilifooti Utalafi pē ke fai. tokoniʻi e niʻihi kehé, muimui kia Sīsū Kalaisí, 2. Lusi Utalafi Sāmita, mali • ʻAlu ki ha ngaahi meʻa fakafonua ko e Laumālie Māʻoniʻoní, pe faʻahinga tefitoʻi mo Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻoku fakatupulakí. moʻoni mei he Ko Hoku Ngaahi Tuʻunga 3. Kamila ʻAealingi Kimi- • Ako e lea he konifelenisi lahí pe Mahuʻinga ʻi he Ongoongoleleí. polo, mali mo Sipenisā W. ko ha vahe ʻi he tohi lēsoni Ngaahi Kuo pau ke fakakau mai ʻa e hingoa ʻo e Kimipolo Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá, tuʻasilá, fika 4. ʻEma Heili Sāmita, mali ne vahe ki he lēsoni he Sāpaté. telefoní, tuʻasila ʻī-meilí (kapau ʻoku ʻi ai), uōtí mo Siosefa Sāmita • ʻAʻahi ki he musiumé mo e pe koló, mo e siteikí pe vahefonuá. ʻĪ-meili mai 5. Falanisesi Sionisoni ngaahi feituʻu fakahisitōliá. e ngaahi talanoá ki he liahona@ldschurch​ ​.org Monisoni, mali mo • Vakaiʻi ho ʻātakaí: ʻeva holo ʻi pe ʻomi ki he: Tōmasi S. Monisoni ho kaungāʻapí, sio ki he ngaahi Talanoa maʻá e Fānaú 6. ʻEma Lei Makei, mali fetuʻú, sio ki he fanga monumanu Liahona, Rm. 2420 mo Tēvita ʻO. Makei homou feituʻú. 50 E. North Temple St. 7. Folola ʻAmuseni Penisoni, • Fai e hisitōlia fakafāmilí. Salt Lake City, UT 84150-0024, USA mali mo ʻĒsela Tafu Penisoni • Ako ha pōtoʻi ngāue foʻou pe 8. Masolī Pei Hingikelī, mali sipoti. mo Kōtoni B. Hingikelī • ʻAlu ki he laipelí ke fekumi ki ha tefito ʻokú ke manako ai.

Ki ha fakamatala lahi ange ki he tefitó ni, vakai, ki he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí (2004),

“Ako,” 3–4. CASEY ʻE ROBERT ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ

10 Liahoná KO E NGĀUE ʻI HE SIASÍ

TE KE LAVA ʻO TUKU MAI HAKU TĀPUAKI? Fai ʻe Jennifer Rose Maddy Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

FAKATATAU MO ʻENAU TUÍ “Ko e kau maʻu Lakanga Taula- ʻeiki Faka-Melekisētekí pē te nau lava ʻo faingāue ki he mahakí pe faingaaʻaʻiá. ʻI he angamahení ʻe faingāue ha toko ua pe tokolahi ange ki he mahakí, ka ʻe lava ʻe aʻe fuʻu tō lahi e sinoú heʻeku te ne faí. Naʻá ne puke hoku nimá ʻo ha tokotaha pē ʻo fakahoko ʻa e fakaʻuli māmālie hake he foʻi fakahā mai te u sai pē. tākaí mo e fakamaʻú kapau ʻoku Nmāʻolungá. Ne u fakakaukau, Ne u feinga ke ʻeke ki he tangatá fie maʻu. . . . kapau te u aʻu ki ʻolunga, te u aʻu pe ʻokú ne kau ki he Siasí, ka ko e “ ʻOku totonu ke faingāue lelei leva ki ʻapi. Ka ʻi heʻeku feinga meʻa pē ne u lavá ko e fafana atu, “Te ʻa e houʻeiki tangatá ki ha ke aʻu ki he foʻi pikó, ne u sio ki ha ke lava ʻo tuku mai haku tāpuaki?” tokotaha mahaki ʻi ha kole ʻa e kā ʻoku sīfā mo hangatonu mai kiate Naʻá ne talamai ʻio pea fakahū mai tokotaha ʻoku puké pe ʻanau- au. Ne u kaikaila ki muʻa ia pea toki hono nimá he sioʻata kuo mafahí ʻo tolu ʻoku nau mātuʻaki hohaʻa hoko e fepakí, ʻo ngata ai ʻeku ʻiló. hili ki hoku ʻulú. ki aí, koeʻuhí ke fakatatau ʻa e Ne ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā hono ʻOku ʻikai ke u manatuʻi e meʻa fuoloa peá u toki ʻāʻā haké. Naʻe naʻá ne lea ʻakí. Ka naʻa ku manatuʻi faingāué mo ʻenau tuí.” mokosia hoku matá he sinoú he naʻe ʻeku fakakaukau te u sai koeʻuhí he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e hū mai ia he sioʻata kuo mafahí. Naʻá kuo ʻosi tāpuakiʻi au. Ne u ongoʻi Siasí (2010), 20.6.1. ku feinga ke manatuʻi ha meʻa, hangē nonga mo fiemālie. ko e feituʻu ne u huʻu ki aí kimuʻa he ʻI he taimi ne aʻu mai ai e meʻalele fakatuʻutāmakí. Ne u toko taha peá u ʻa e falemahakí, ne ʻikai ke u toe sio ilifia, pea naʻá ku toʻe he naʻe mātu- ki he tangatá. Hili ha ngaahi houa siʻi naʻe fie tokoni pea nofo ofi mai pē he ʻaki mamahi hoku umá mo e fatafatá. mei ai ne u mavahe mei falemahaki feituʻu ne hoko ai e fakatuʻutāmakí, Ne u tangi ki he Tamai Hēvaní ke ʻoku fasi hoku palalulú pea lahi e ko ha fakatuʻutāmaki ne u mei aʻu ai ʻoua muʻa ʻe fuʻu lahi hoku kafó pea mamulumulú mo e makohikohí kau ki ha tuʻunga kovi ange. ke u sai pē. hao pē mei he lavelavea lalahí. He ʻikai ke u lava ʻo ʻilo e mata ʻo e Hili ha kiʻi taimi siʻi ne u ongoʻi ha Naʻá ku lotu he pongipongi ko iá tangatá kapau te u fetaulaki mo ia. He nima ʻoku ala mai kiate au. Ne u puke ke hao ʻeku fonongá, pea ne u tomuʻa ʻikai ke u manatuʻi hono leʻó kapau ʻe mai ia he vave tahá. Ne u ʻāʻā hake ʻo fakakaukau naʻe ʻikai ke tali ʻe he fakalea mai kiate au. Ka ʻoku hounga sio ki ha tangata kote mo tatā ʻuliʻuli Tamai Hēvaní ʻeku lotú. Ka naʻá ku kiate au ʻa e tokotaha ko ʻení naʻe ʻoku tuʻu ʻi tuʻa heʻeku kā maumaú. fakatokangaʻi hake naʻá Ne tali ʻeku ʻikai ke ma maheni ka naʻá ne moʻui Naʻá ne talamai naʻe sio mai hono lotú pea naʻe ʻikai ke Ne liʻaki au. taau pea fie tokoni ke tuku mai haku uaifí mei hona ʻapí ki he fepakí, peá Naʻe tali ʻeku lotú ʻo fakafou mai ʻi ha tāpuaki fakataulaʻeiki he taimi ne u

TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE BRIAN CALL FAKATĀTAAʻI TĀ ne haʻu ke sio pē ko e hā ha tokoni tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki fie maʻu aí. ◼

ʻAokosi 2011 11 ʻOKU MAU LEA ʻIA KALAISI

Ko e Toʻo KIATE AU Hono Huafá Fai ʻe Jacob F. Frandsen “ʻOku ʻikai ke ʻi ai mo ha toe huafa kehe kuo foaki ʻa ia ʻe maʻu ai ʻa e fakamoʻuí; ko ia, ʻoku ou fakaʻamu ke mou toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí” (Mōsaia 5:8).

KO HONO ili ha ngaahi uike siʻi ʻeku ngāue Siasí. Ne u ʻai e piné ki he kato hoku FAKAMUʻOMUʻ fakafaifekaú, ne kamata ke u soté, ofi ki hoku mafú. ʻI heʻeku fai iá, A E ʻEIKÍ Hongoʻi taʻelata mo manatu ki ʻapi. ne u palōmesi ki hoku Fakamoʻuí te u ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākala- Ne u saiʻia ke hoko ko ha faifekau, ka fakaʻatā ha feituʻu lahi ange Maʻana ʻi mēnití, ʻoku tau palōmesi naʻe faingataʻa ange e ngāué ia he meʻa hoku lotó mo e ʻatamaí. ne u ʻamanaki ki aí. Ne u taʻelata he Hili e pongipongi ko iá ne ʻikai ke u ai ke toʻo kiate kitautolu e ʻikai ke sio ki hoku ngaahi kaungāmeʻá, toe ongoʻi ʻa hono taʻeui ʻaki au hoku huafa ʻo e Fakamoʻuí (vakai, fāmilí, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi hingoa ʻuluakí. Pea kamata mei ai ʻeku T&F 20:77). Naʻe fakamata- ʻapi ne u anga ki aí. Ka ʻi he lolotonga ngāue mālohi ki he lelei taha ne u laʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻeku ako fakatāutaha he pongipongi ʻe malavá, pea laukauʻaki he ʻaho kotoa ʻAealingi, Tokoni ʻUluaki ʻi taha, ne u tangutu fakalongolongo pē, pē hono tui hoku piné. ʻI he taimi kotoa he Kau Palesitenisī ʻUluakí: ʻo fulifulihi holo hoku pine faifekaú, mo pē ne u ongoʻi loto-foʻi aí, ne u sio ki [“ ʻA ia ko hono ʻuhingá fakakaukau ki heʻeku fakaʻamu ke sio ki hoku piné, peá ne fakamanatu mai hoku kuo pau ke tau moʻui ʻo ha meʻa ʻoku ou angamaheni ki aí. Ne u fatongia ke muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū hangē ko ʻEne moʻuí. Te tau fakaʻamu ke fanongo ki hano ui mai au Kalaisí. fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻetau ʻe ha taha ʻaki hoku hingoa ʻuluakí. Ne u feinga ke toʻo kakato kiate au moʻuí. Te tau fai maʻu pē ʻI heʻeku sio ki hoku piné, ne u faka- Hono huafá pea feinga ke hangē pē ko Hono finangaló kae ʻikai ko tokangaʻi neongo ʻoku ʻikai ʻasi ai hoku Iá. ʻI heʻeku fai iá, ne u ʻofa lahi ange ʻi hingoa ʻuluakí, ka ʻoku ʻi ai hoku hingoa hoku ngaahi hoá mo kinautolu ne mau ʻetau fie maʻú pe ko ia ʻoku fakafāmilí, hingoa ʻo e Siasí, pea mo e ngāué, pea fakamālohia ʻeku fakamoʻoní, akoʻi mai ʻe māmani ke tau huafa ʻo e Fakamoʻuí. Ne fakafokifā e pea fiefia he ngāue fakafaifekaú. Ne u fie maʻú”] (“Ke Mou Taha liliu ʻeku fakakaukaú mo ʻeku tōʻongá. fakangaloki leva e ngaahi meʻa ne u Pē,” Liahona, Sepitema Ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u fakafofongaʻi fie maʻú kae tukutaha ʻeku tokangá he 2008, 5). pē au heʻeku hoko ko e faifekaú. Ka ngāue maʻá e ʻEikí. naʻá ku ʻalú ke fakafofongaʻi hoku Kuo ʻosi atu eni ha ngaahi taʻu lahi fāmilí, pea mahuʻinga tahá ke fakafo- mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, ka ʻoku

fongaʻi hoku Fakamoʻuí pea mo Hono ou kei maʻu pē ʻa e faingamālie ke toʻo RANE, ʻI HE ANGALELEI ʻA E MUSIUME HISITŌLIA SIASÍ ʻE WALTER AU, TĀ KIATE ʻI HE MANATU

12 Liahoná KO E HĀ HONO ʻUHINGA ʻO E TOʻO KIATE KITAUTOLU ʻA E HUAFA ʻO SĪSŪ KALAISÍ? ʻOku tokoni mai ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tali ʻa e fehuʻí ni ʻi heʻene kiate au ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí. Ko Naʻe kamata ʻe he Faka- lea he konifelenisi lahí ko e, hono moʻoní, ʻi heʻetau hoko ko e mē- moʻuí ʻa e sākalamēniti [“Toʻo Kiate Kitautolu ʻa e Huafa mipa ʻo e Siasí, ʻoku tau tukupā kotoa mo ʻEne kau ʻAposetoló. ʻo Sīsū Kalaisí”] (Ensign, May ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Kalaisí Naʻá Ne pakipaki ʻa e maá 1985, 80). he Sāpate kotoa ʻi heʻetau maʻu e sākala­ ʻo ʻoatu kiate kinautolu, 1. ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākala- mēnití. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau palōmesi mo Ne pehē, “Ko hoku mēnití, ʻoku tau loto ai ke ai ke fakafofongaʻi hotau Fakamoʻuí ʻi he sinó ʻeni, ʻa ia kuo foaki fakafoʻou e fuakava ne tau fai lelei taha te tau malavá pea feinga ke tau koeʻuhi ko kimoutolú: fai hangē ko Iá. Pea hangē ko e akonaki ʻa ʻeni ʻi he fakamanatu kiate he papitaisó—ke manatu ki e Tuʻi ko Penisimaní: “ ʻOku ou fakaʻamu au. Pea hili ʻa e ʻohomohé he ʻEikí mo tauhi ʻEne ngaahi ke mou toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo naʻe toʻo foki ʻe ia ʻa e ipú fekaú. Kalaisí. . . . Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻilonga ia ʻo pehē, Ko e ipú ni ko e 2. Te tau lava ke fakahā ki he ʻokú ne fai ʻení, te ne maʻu ha nofoʻanga fuakava foʻou ʻi hoku totó, niʻihi kehé ʻa ʻetau tui kiate Iá ʻo e nāunau ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻa ia ʻoku lilingi koeʻuhí ko (vakai, T&F 18:21). ʻOtuá, koeʻuhí he te ne ʻilo ʻa e hingoa kimoutolu” (Luke 22:19–20). 3. Te tau lava ke tauhi kiate Ia ʻoku ui ʻaki iá; he ʻe ui ʻaki ia ʻa e huafa ʻaki hono fai e ngāue ʻa Hono ʻo Kalaisí” (Mōsaia 5:8–9). ʻI heʻetau toʻo puleʻangá (vakai, Hepelū 6:10). Hono huafá kiate kitautolú, ʻe lahi ange ʻetau ʻilo e taumuʻa mo e fiefia ʻi hotau ngaahi misiona he māmaní. ◼ Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni kau ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kala- TĀ ʻE WALTER RANE, ʻI HE ANGALELEI ʻA E MUSIUME HISITŌLIA SIASÍ ʻE WALTER TĀ Te mau talitali lelei ha meʻa ne ke aʻusia faka- isí, ʻi ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi, ʻi tāutaha ʻi he ongoongoleleí ʻoku fekauʻaki mo ha houalotu fakamoʻoni, pe ki ha e ngāue mo e misiona ʻa e Fakamoʻuí. Kātaki ʻo fakangatangata pē ki he foʻi lea ʻe 500, pea faka- taha mei ha tui fakalotu kehe. hingoa ko e ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi, pea ʻī-meili

ʻI HE MANATU KIATE AU, KIATE ʻI HE MANATU mai ki he liahona@ldschurch​ ​.org.

ʻAokosi 2011 13 KO E MEʻA ʻOKU TAU TUI KI AÍ

NAʻE TUKU MAI KITAUTOLU ʻE HE ʻOTUÁ KI HE MĀMANÍ KO HA MĒMIPA ʻO HA Fāmili ku ʻi ai ha palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolu, fotu mai mei he ngaahi fāmili lava- “Ko e mali ʻi ha vā ʻo ha ʻO pea ko e konga ʻo e palani meʻá ʻa e ʻamanakí mo e vilitakí ʻi tangata mo ha fefiné ko iá hono ʻomi kitautolu ki māmani hono tokoniʻi takitaha e kau mēmipa naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ko ha mēmipa ʻo ha fāmili. Ko ʻĀtama ʻo e fāmilí ʻi heʻenau fie maʻu faka- ʻOtuá. . . . “Ko e fāmilí mo ʻIvi ʻa e fuofua fāmili he māmaní; foʻituituí pea fetokoniʻaki ke ako mo ko e uho ia ʻo e palani naʻe fakatahaʻi kinaua ʻe he Tamai ngāue fakataha ʻi he ʻofá. Ko ʻenau ʻa e Fakamoʻuí ki he Hēvaní ʻi he mali pea fekauʻi ke na taumuʻá ke hoko ko ha fāmili fiefia ikuʻanga taʻengata fanafanau (vakai, Sēnesi 1:28). Naʻe mo taʻengata. ◼ ʻo ʻEne fānaú” (“Ko finangalo e ʻOtuá ke maʻu Heʻene e Fāmilí: Ko ha Ki ha fakamatala lahi ange, vakai, Ngaahi fānau fakalaumālié ha sino. ʻI he taimi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí (2009), Fanongonongo Ki ʻoku ʻomi ai ʻe he mātuʻá e fānaú ki 243–48; mo e M. Russell Ballard, “Ko e Māmani” Liahona, he māmaní, ʻoku nau tokoni ai ki he Meʻa Mahuʻinga Tahá ʻA ia ʻOku Tolonga Nōvema 2010, 129.) Tamai Hēvaní ʻi hono fakahoko ʻEne Tahá,” Liahona, Nōvema 2005, 41–44. palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku talitali lelei ki honau fāmilí e fānau foʻou kotoa, ko ha fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻafioʻi heʻetau Tamai Hēvaní ko e hoko ko ia ko ha mēmipa ʻo ha fāmilí te tau lava ke maʻu ai e faingamālie lelei taha ke ʻofeina mo tokangaʻi kitautolu takitaha lolotonga ʻa ʻetau ʻi he māmaní. ʻOku ngāue fakataha e fāmilí ke ako e mapu- leʻi kitá, feilaulaú, mateakí, mo e mahuʻinga ʻo e ngāué. ʻOku nau feinga foki ke ako ke ʻofa, ke vahevahe, pea ke fetauhiʻaki (vakai, Mōsaia 4:14–15). ʻOku ako ʻa e fānaú ke fakahā e ʻofa ki heʻenau mātuʻá, ʻo talangofua, pea feinga ke moʻui ʻaki e faʻahinga moʻui te ne ʻomai e lāngilangi ki he hingoa ʻo e fāmilí. ʻI he fakalotolahi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo felangaʻakihaké, ʻe tupulaki leva e falalá mo e ʻofá. ʻOku

14 Liahoná ʻAlu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí he Sāpate kotoa (vakai, T&F 59:9–10). Ko e ngaahi ʻekitivitī ʻeni ʻe tokoni ke tau maʻu ai ha ngaahi fāmili fiefia mo lavameʻa:

Fai e lotu fakafāmilí he Lotu fakataha ko e pongipongi mo e pō kotoa husepāniti mo e uaifi. pē (vakai, 3 Nīfai 18:21). - TĀ FAKATĀTAAʻI ʻO E ʻATÁ ʻE DAVID STOKER, CRAIG DIMOND, JOHN LUKE, MAT ʻE DAVID ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ MO FRANK HELMRICH CASEY, THEW REIER, ROBERT

Akoʻi e ongoongoleleí ki Ako fakafāmili maʻu pē ʻa e Ako ke angaʻofa, faʻa kātaki pea Fai fakafāmili e meʻa kotoa, he fānaú ʻi he uike takitaha folofolá. mo manavaʻofa (vakai, Molonai hangē ko e maʻu meʻatokoni he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. 7:45–48). efiafí, ngāue fakataha, ʻalu ʻo ʻeva, mo kau ʻi hono fili e ngaahi meʻa ke faí.

ʻAokosi 2011 15 HOTAU NGAAHI ʻAPÍ, HOTAU NGAAHI FĀMILÍ

PAIONIA FAITĀPUEKINA LOTO-TOʻA ʻE AI HA NGAAHI TOʻU TOKO TAHA, TANGATA LAHI

Talu mei he ngaahi ʻaho ne kamakamata mai ai e Siasí, mo hono fakatangaʻi mo manukiʻi e kāingalotú koeʻuhi ko ʻenau tuí. Ko e taha e kau finemui ne fehangahangai mo e fakatangá ko Sela ʻAlavila ʻElikiseni. Naʻe faʻeleʻi ia ʻi Tulameni ʻi Noaue ʻi he 1895. Hili ʻene maʻu ha fakamoʻoní, naʻá ne fakatapui ia ki he ongoongoleleí—ko ha faʻahinga fakatapui naʻe ope atu e ngaahi lelei ne maʻu mei aí ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne fakakaukau ki ai ʻi heʻene moʻuí. Koeʻuhí ko ʻene tuí mo e loto-toʻá, ʻoku aʻusia ai ʻe hono hakó he taimí ni ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. Pea hangē ko Selá, te tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻe fie maʻu ke tau tuʻu maʻu ai ʻi heʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo Hono Siasi kuo toe fakafoki maí. ʻE hanga ʻe heʻetau fili ko ia ke tuʻu maʻu ʻi heʻetau tuí ʻo tākiekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé, hangē pē ko e meʻa naʻe fai ʻe Selá. Ko hono talanoá ʻeni. TAÁ ʻI HE ANGALELEI ʻA JANET BYLUND TAÁ

16 Liahoná hoku taʻu 15, ne u ʻalu he efiafi ʻa e lotú ʻo fakafoki au ki ʻapi. Ne ʻeke mai ʻe heʻeku tamaí ʻi ha Sāpate ʻe taha mo ʻeku tangata- ʻI hoku taʻu 17, naʻe ʻeke mai ʻaho ʻe taha, “ ʻOkú ke faʻa fai haʻo ʻIʻeikí ʻo ʻeveʻeva. Ne fakafokifā e heʻeku tamaí pe ko e hā e meʻa te u lotu?” Naʻá ku talaange ʻoku ou lotu tuʻu ʻeku tamaí ʻo talamai ke ma ʻalu fie maʻu ki hoku ʻahó. Naʻá ku tala- he ʻaho kotoa ke lava ʻo fakaʻā hono ki he Siasi Māmongá. Naʻá ku ʻoho- ange ʻoku ou fie maʻu ke ne faka- matá ke ne ʻiloʻi e moʻoni ʻo e ongo- vale, ka ʻi heʻeku fie ʻiló naʻá ma ʻalu. ngofua ke u papitaiso. Naʻá ne tukiʻi ongoleleí. Naʻá ne talamai ko e meʻa Naʻe hivaʻi ʻe he kuaeá ha himi faka- e tēpilé mo kaila, “Tapu ʻaupito!” kotoa ia mei he tēvoló ka naʻá ne toe ʻofoʻofa. Ne teʻeki ai ke u fanongo ki ʻI he taimi ko ʻení ne kau ʻeku pehē mai, “Ta lotu fakataha.” ha hiva naʻe fuʻu ongo pehē. mātuʻá ki ha siasi kehe. Naʻe fekau Naʻá ku talaange, “Sai, lotu koe ki Hili e hivá, naʻe tuʻu hake ha ʻe heʻeku tamaí e faifekau he siasí ho ʻOtuá, pea te u lotu au ki hoku faifekau ʻo lea kau ki he Toluʻi ʻOtuá. mo ha niʻihi kehe ke nau lea kiate ʻOtuá, peá ta sio pe ko hai ʻe ʻuluaki Naʻá ne talanoa leva kiate au mo au, ka naʻe tuʻu maʻu pē ʻeku faka- tali mai ʻene lotú.” Pea naʻá ma fai ia. ʻeku tangataʻeikí kimui ai ʻi ha kiʻi moʻoni ki he ongoongoleleí. Naʻe Hili iá ne u fakatokangaʻi ʻoku miniti siʻi. talamai heʻeku tamaí ʻoku ou faka- kamata ke ne lau e fanga kiʻi tohi tufá Naʻe ʻosi ha taʻu ʻe taha mo e ʻikai maaʻi e fāmilí, pea naʻe fekau ke u pea mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ma ke u toe ʻalu ki he lotú ka ne taʻe- mavahe mei ʻapi. Ne u nofo ʻi ha ʻapi faʻa ʻalu tuʻo lahi ki he lotú ka naʻe ʻoua ʻeku ʻalu ki he ongo faifekaú ke ʻo ha Fineʻofa he uike ʻe taha. Pea ʻi ʻikai pē ke ʻi ai haʻane lau ki ai pe hā ako e lea faka-Pilitāniá. ʻI he ʻosi ʻa he taimi ko iá ne molū e loto ʻeku mai ha liliu ʻi heʻene tuí. Ka ʻi he ʻaho e kalasi lea faka-Pilitānia kotoa pē, tamaí, ʻo fakaʻatā mai ke u toe foki kotoa pē te ma talanoa ai ʻo kau ki ha ne mau talanoa fakalotu leva. Naʻe ange ki ʻapi. ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe ʻo e akoʻi au ʻe he ongo faifekaú kau ki Hili ha ngaahi māhina naʻe ʻiloʻi ongoongoleleí. he ongoongoleleí mo e founga ʻo ʻe heʻeku tamaí he ʻikai pē ke ʻi ai ha Hili mei ai ha taʻu ʻe tolu, naʻá ne e lotu ki he ʻOtua ko e Tamaí ʻi he meʻa ia te ne toʻo ʻeku fakamoʻoni ki talamai ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻe ʻalu ki huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá na faka- he ongoongoleleí, peá ne fakangofua ʻOsilou, pea naʻá ne loto ke ma ō. ʻI matalaʻi mai kiate au ʻa Hono Toe leva ke u papitaiso. Naʻe fuʻu lahi ʻau- heʻema aʻu atu ki he tauʻanga lēlué, Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he pito ʻeku fiefiá pea naʻe ongo moʻoni naʻe ʻi ai e taha ʻo e kau faifekau ho- Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko hono ia ki heʻeku tamaí. Naʻá ne loto ke ma mau feituʻú. Naʻá ku ʻeke ange pe ko ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea mo ō ki ʻOsilou ke sio ʻi hoku papitaisó. ʻene ʻalú ki fē. e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe ʻo ʻI he taimi kotoa ko ʻení, naʻe Naʻá ne pehē mai, “He ʻoku ʻikai e ongoongoleleí. ʻikai faʻa faʻa lea ʻeku faʻeé, ka ne te ke ʻilo?” Ko ʻeku ʻalú ke papitaiso Naʻe foʻou kotoa ʻeni kiate au, ka u ʻiloʻi ʻokú ne tui ʻoku moʻoni e hoʻo tamaí.” naʻe hangē pē ia ha meʻa ʻoku ou ongoongoleleí. Naʻá ma fakamoleki Naʻá ku tangi pē peá u toe kata! maheni mo iá. Naʻá ku loto ʻaki hono ha houa lahi ʻo talanoa kau ki he Hili ha māhina ʻe taha mei ai ne toe ako e folofolá pea lotu fakamātoato ongoongoleleí. papitaiso leva ʻeku faʻeé mo hoku ke maʻu ha fakamoʻoni, pea ne u Neongo iá, ne teʻeki ai pē ke ʻosi e tuogaʻane siʻisiʻi tahá. Naʻe kau mai ki maʻu ia. faingataʻa ʻi ʻapí. Naʻe ʻikai fie fanongo he Siasí hoku tokouá mo hono huse- Ne fakatokangaʻi heʻeku tamaí ha ʻeku tamaí. Ne u tuku ha fanga kiʻi pānití mo hoku tuongaʻane ʻe toko liliu ʻiate au. Ka ʻi heʻene ʻilo ʻoku ou tohi tufa ʻi heʻene maama laukongá, tolu hili ha taimi nounou mei ai. ◼ fuʻu tokanga fakamātoato ki he Siasí, he ʻoku faʻa lautohi fuoloa ʻaupito he naʻá ne ʻita ʻo taʻofi au ke ʻoua naʻá ku poʻulí. Ne u fakaafeʻi e kau faifekaú Kuo laungeau e hako ʻo Sela ʻAlavila ʻElikiseni ʻoku nau faivelenga he Siasí he taimí ni. Naʻe toe ʻalu ki he lotú. Ka naʻá ku kei ʻalu ke toutou ʻaʻahi ange ki ʻapi, pea nau ʻomi e fakamatala ki hono hisitōlia fakatāutahá pē. Naʻá ne faʻa toutou fekauʻi hoku talanoa mo ʻeku tamaí, ka naʻe hangē ʻe heʻene fānaú ko, Lose ʻEnitaseni, Peti Fālei,

TAÁ ʻI HE ANGALELEI ʻA JANET BYLUND TAÁ tuongaʻané ke ʻalu ange he lolotonga pē ʻoku ʻikai hano olá. ʻAkisela Tena, mo Sēneti Paileni.

ʻAokosi 2011 17 TALAFUNGANI ʻO E ONGOONGOLELEÍ

ALA mai pē ʻenau sālioté. Naʻa nau fononga mai mo ATU ʻI HE ha sāliote lalahi ʻe ua ke tokoni kiate kinautolu. Ne nau aʻu mai ki he feituʻu ke nau kolosi faka- ʻosi mai ai ʻi he Vaitafe Palate Tokelaú. Ne nau hanga mai ki ha hala ʻoku hake hake he mo- ʻungá ʻo aʻu hake ki he ʻOtu Moʻunga Maká. . . . Naʻe haʻu ʻa [Palesiteni ʻIongi] he pongi- Nima pongi hono hokó ki he Tāpanekale motuʻá ʻa ia naʻe ʻi he [Temipale Sikueá]. Naʻá ne pehē ki he kakaí: “. . . ʻOku ʻi ai ha tokolahi ʻo hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ʻoku nau ʻi he potu toafá Fakahaofi mo ha ngaahi sāliote toho tangata, pea mahalo ʻoku ʻi ai hanau tokolahi ʻoku maile ʻe fitungeau honau mamaʻó mei he feituʻú ni, pea kuo pau ke ʻomi ʻa kinautolu ki heni, pea kuo pau ke Naʻe vaheʻi ʻa Kōtoni B. Hingikelī ko e Palesi- tau ʻave ha tokoni kiate kinautolu. . . . teni hono 15 ʻo e Siasí he ʻaho 12 ʻo Māʻasi “Ko ʻeku tui fakalotú ia; ko e fakahinohino 1995. Naʻá ne kamataʻi hono langa ʻo e fanga ia kuo fai mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kiʻi temipale īkí, ʻo fanongonongo hano langa aú. Ke fakahaofi ʻa e kakaí.. . . ha temipale foʻou ʻe 79 lolotonga ʻene ʻi he kau “Te u kole tokoni ki he kau Pīsopé ʻi he palesitenisií. ʻOku toe manatua foki ʻa Palesi- ʻahó ni. He ʻikai ke u tatali ki ʻapongipongi, teni Hingikelī ʻi heʻene ʻaʻahi ki he Kāingalotu pe ko e ʻaho ka hoko maí, ke ʻomi ha timi ʻasi he ngaahi puleʻanga ‘e 60 tupu. Naʻe toʻo ʻa toho saliote lelei ʻe 60 pe ko ha sāliote ʻe 12 pe e leá ni mei ha lea naʻá ne fai he konifelenisi 15. ʻOku ʻikai ke u loto ke ʻave ha fanga pulu. lahi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 1996. Ki he leá ka- ʻOku ou fie maʻu ha fanga hoosi mo ha fanga kato, vakai ki he conference​.lds​.org. ʻasi lelei. ʻOku nau tokolahi ʻi he vahefonuá ni, Fai ʻe Palesiteni pea kuo pau ke tau ngāue ʻaki kinautolu. ʻOmi Gordon B. Hinckley (1910–2008) ku tau fie maʻu kotoa pē ke faka- foki mo ha toni mahoaʻa ʻe 12 mo ha kau ta- manatu mai kiate kitautolu ʻa e kuo ngata angi taukei ʻe 40 kehe meiate kinautolu ʻO hilí. ʻOku tau ako mei he hisitōliá te nau angi ʻa e fanga hōsí mo e fanga ʻasí. ʻa e ʻilo te ne lava ʻo fakahaofi kitautolu mei “ ʻOku ou pehē kiate kimoutolu he ʻikai hono toutou fai ‘o ha ngaahi fehālaakí pea te lava ʻe hoʻomou tuí, tui fakalotú, mo e lotu tau lava ʻo langa mei ai ki he kahaʻú. . . . ʻoku mou talakí, ʻo fakahaofi ha foʻi laumālie ʻOku ou toe taki atu hoʻomou manatú ki ʻe taha ʻo kimoutolu ʻi he Puleʻanga Faka- he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1856. Naʻe silesitiale ʻo hotau ʻOtuá, kae ʻoua kuo mou tūʻuta mai ʻi he Tokonaki, ʻaho 4 ʻo ʻOkatopá, fakahoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻa Felengilini D. Lisiate mo ha tokosiʻi ʻo hono ʻoku ou akoʻi atu ko ʻeni kiate kimoutolú. kaungā ngāué ki he [Teleʻa Sōlekí]. Naʻa nau Mou ʻalu atu ʻo ʻomi ʻa e kakai ko ia ʻoku nau fononga mai mei he Nofoʻanga ʻo e Faʻahitaʻu lolotonga ʻi he feituʻu toafa tokaleleí.” 1 Momokó mo ha fanga pulu mālohi, mo ha Naʻe aʻu ki he efiafi ko iá kuo ʻosi tānaki ngaahi sāliote maʻamaʻa pea naʻe vave ʻenau mai ha meʻakai, nāunau mohenga mo e vala fonongá. Naʻe fekumi leva ʻa Felengilini Lisiate lahi ʻaupito ʻe he kakai fefiné. kia Palesiteni ʻIongi. Naʻá ne lipooti ange ki ai Naʻe aʻu ki he pongipongi hono hokó kuo ʻoku ʻi ai ha kakai tangata mo fafine pea mo ha fakafoʻou ʻa e sū ʻo e fanga hōsí pea fakaleleiʻi fānau ʻe laungeau ʻoku nau nofoʻi mai e hala ʻa e ngaahi sālioté mo fakaheka ʻenau utá. mamaʻo mei Sikoti Palafú ki he teleʻa ko ʻení. ʻI he pongipongi hono hokó ʻa ia ko e ʻOku ʻi ai hanau tokolahi ʻoku nau toho lalo Tūsite ʻaho 7 ʻo ʻOkatopá, ne mavahe atu ha

18 Liahoná ʻOku fekau- timi ʻasi toho sāliote tautau toko ʻoku nau fieinua ki he moʻoní mo tuofāfine, ʻoku ou fakaʻamu, pea ʻaki e ngaahi fā ʻe 16 ʻo nau fononga faka- e māʻoniʻoní. ʻoku ou lotua, ke tau lava ʻe kitau- hahake. Naʻe aʻu ki he konga ʻOku fuʻu tokolahi ʻaupito ʻa tolu kotoa pē . . . ʻo fakapapauʻi talanoa ki mui ʻo ʻOkatopá kuo ʻi ai ha e toʻu tupu ʻoku nau ʻauhē noa ke tau kumi kiate kinautolu ʻoku ʻo honau ngaahi timi saliote ʻe 250 ne holo pē mo fononga ʻi he hala fie maʻu tokoní, mo faingataʻaʻiá, fakahaofí fononga atu ke fai ha tokoni. ʻo e faitoʻo kona tapú, fakakau- pea ʻoku ʻi ha ngaahi tuʻunga Kuo lahi ha ngaahi malanga kengí, anga taʻemaʻá mo e ngaahi fakamamahí, pea hiki hake ʻa mo e uho ʻo fakaʻofoʻofa kuo fai atu mei he palopalema lalahi ʻoku fononga kinautolu ʻi he laumālie ʻo e ʻofa e ongoongo- tuʻunga malangá ni. Ka ʻoku fakataha mai mo e ngaahi meʻa ke ʻōʻōfaki kinautolu ʻi he Siasí, lelei ʻo Sīsū teʻeki ke ʻi ai ha malanga ʻe mā- ko ʻení. ʻOku ʻi ai ha kau uitou pea ʻe hanga ai ʻe he ngaahi nima lohi tatau mo e lea ʻa Palesiteni ʻoku nau fakaʻamu ke ʻi ai ha mālohi mo e loto ʻofá, ʻo fakamā- Kalaisí. ʻIongi ʻi he meʻa ko ʻení. ngaahi leʻo fakakaumeʻa mo ha fanaʻi, poupouʻi hake, mo foko- . . . ʻOku fie maʻu ke toutou laumālie tokanga moʻoni ʻoku hā tuʻu ʻa kinautolu ʻi he hala ki he fakamanatu ʻa e ngaahi talanoa mei ai ha ʻofa. ʻOku ʻi ai foki mo moʻui fiefia mo mahutafeá. ki honau fakahaofí. ʻOku fekau- e niʻihi naʻe māfana ʻenau tuí ki ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻaki e ngaahi talanoa ko iá mo e muʻa, ka kuo momoko ia he taimí ʻofeina mo e kaungā ngāue ʻi ʻelito ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū ni. ʻOku ʻi ai honau tokolahi ʻoku he ngāue fakaofó ni, ʻoku ou Kalaisí. . . . nau fie foki mai, ka ʻoku ʻikai ke fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo . . . ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻiate nau ʻiloʻi pe ʻe founga fēfē haʻa- e ngāué ni, ʻa ia ko e ngāue ʻa kitautolu pē ʻoku tangi mai ʻi he nau foki mai. ʻOku nau fie maʻu e Māfimafí, mo e Huhuʻi ʻo e mamahi mo e faingataʻaʻia mo e ha ngaahi nima fakakaumeʻa ke faʻahinga ʻo e tangatá. ◼ tukuhāusia mo e manavahē. ʻOku ala atu ʻo tokoniʻi kinautolu. ʻOku Naʻe fokotuʻutuʻu foʻou e ngaahi fakaʻilo- ʻi ai hotau fatongia mahuʻinga mo ʻi ai hanau tokolahi ʻe ʻikai lahi ha ngá mo e sipelá. molumalu ke tau ala atu ʻo tokoni, ngāue ki ai ʻi hono fakafoki mai hiki hake, mo fafangaʻi ʻa kinau- ke nau toe ʻinasi ʻi he keinanga- MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ 1. Brigham Young, ʻi heʻene hā ʻi he tohi tolu kapau ʻoku nau fiekaia, pea ʻanga ʻa e ʻEikí. ʻa LeRoy R. Hafen mo Ann W. Hafen, Handcarts to Zion (1960), 120–21. TĀ ʻE A. D. SHAW ʻO E ʻAMANAKI LELEÍ, TĀ MAFOA E ATA fafangaʻi honau laumālié kapau ʻE hoku ngaahi tokoua mo e

ʻAokosi 2011 19  ONGO PAIONIA MEI HE SENITULI ʻE UA

Fai ʻe Allison Ji-Jen Merrill

iʻi ʻEpenisa, ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi mei ai naʻá ne veteʻi ʻeku faʻeé pea ngaohi kovia aú, peá u lele ilifia kituʻa au; ʻoku teʻeki pē ke ta fetaulaki. toe mali ia. ʻo toi he ngoue laisé, kuó u taʻelata, S Naʻe fāʻeleʻi koe ʻi he ʻaho ʻI hono fakahā heʻeku tamaí ki he lotomamahi, pea sivi mo e ʻamanakí. 17 ʻo Nōvema 1830, ʻi Tanipeleni, ongo faifekaú ʻa e ongoongo fakama- Ne u loto ke u mavahe, ka naʻe ʻikai Peefisaea ʻi Sikotilaní, kia ʻAnitelū mahi ki he meʻa kuo hoko he fāmilí, ha feituʻu ke u ʻalu ʻo nofo ai. Pulaisi mo Sēneti ʻĀtama Pulaisi. Naʻá Fakafokifā ne u manatuʻi ʻa e meʻa na fakahingoa koe ko ʻEpenisa. naʻe talamai ʻe he ongo faifekaú ʻi Hili mei ai ha taʻu ʻe teau fā- heʻena ʻaʻahi fakamuimuí. Naʻá ku ngofulu-mā-tolu, naʻe fanauʻi au ʻi pehē loto pē, “Ko e ʻuluaki meʻa pē ʻe Hualieni, ʻi Taiuani. Naʻe fakahingoa fai ʻapongipongí, ko ʻeku ʻalu ʻo kumi au ko Sī-Seni Hangi. hoku ongo kaungāmeʻá!” Ko ʻeku toki Naʻá ke kamata ngāue he foʻuʻanga fuofua maʻu ia ha ongoʻi nonga hili vaká ʻi ho taʻu 10. Ki mui aí naʻá ke ha ngaahi taʻu lahi. hoko ko ha tokotaha akoako foʻu vaka Ne u ʻaka pongipongia pē heʻeku peá ke poto ʻaupito he ngāue ko iá. pasikalá he pongipongi hokó ki he ʻI hoku taʻu faá ne kamata ke u ʻapi siasí, ka kuo ʻosi foki e ongo ako maʻuloto e ngaahi taimi tēpile mo faifekau ko ia ne na ʻaʻahi ange ki e ngaahi fakaʻilonga ki hono puʻaki homau fāmilí he taʻu ʻe ua kuohilí ki e lea faka-Siainá. Naʻe faingataʻa, ka hona fonuá. ʻI he ʻamanaki ko ia ke naʻá ku lava pē. u loto foʻí, ne ʻasi mai ha ongo fafine ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1848, anga fakakaumeʻa mo ha pine hingoa naʻe kamata ke ke saiʻia ai he Siasi ʻo ʻuliʻuli ʻi hona koté pea naʻá na haʻu Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he ʻo fakafeʻiloaki mai kinaua. Ngaahi ʻAho Kimui Ní, neongo naʻe naʻá ne talaange ai pē ke ʻoua naʻá na Siʻi ʻEpenisa, neongo ʻa e fakafe- ʻikai loto ki ai hoʻo tamaí, fāmilí mo toe foki ange. paki hoʻo tamaí, ka naʻá ke papitaiso e ngaahi kaungāmeʻá. Naʻa nau fai e Naʻe tuku ʻe he ongo faifekaú ha ʻi ʻEpeleli 1848, ko e papi ului pē ʻe meʻa kotoa pē ne nau malavá ke faka- tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea tohi taha ʻi ho fāmilí. lotoʻi koe ke ke fakaʻikaiʻi ʻa e Siasí. mo e tuʻasila ʻo e ʻapi siasi ofi tahá Hili ha māhina ʻe taha ʻeku feʻiloaki Naʻe aʻu pē ki hono lokaʻi ʻe hoʻo he takafi ʻi lotó ʻo pehē, “Te ma hoko mo e ongo faifekau fefiné, naʻe papi- tamaí ho valá ke ʻoua naʻá ke ʻalu ki maʻu pē ko homou kaungāmeʻa. Ka taiso au ʻi Nōvema 1988, ko e fuofua he lotú he Sāpaté. Ka naʻe maʻu pē ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke ma tokoni ai papi ului ʻi hoku fāmilí. hoʻo tuí. Pea neongo ʻa e fakatangá ki ho fāmilí, haʻu ki he tuʻasila ko Ka naʻe hanga ʻe heʻeku tamaí mo ka naʻá ke tuiaki atu pē. ʻení, he te ma ʻi ai.” e mali hono uá ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi ʻI he ʻaho 4 ʻo Tīsema 1986, naʻe Naʻe faingataʻa ʻa e māvae mo ʻeku ʻalu ki he lotú. tukituki mai ai ha ongo faifekau e ongo faifekaú he efiafi ko iá, he ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u foki mai ai ʻAmelika ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e naʻá ku ongoʻi ha meʻa mahuʻinga ʻi mei ha ʻekitivitī ʻa e Kau Finemuí, Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Ki- heʻena pōpoakí. naʻe hū vave mai ʻeku tamaí ki fale, mui Ní ʻi he ʻapi ʻeku tamaí. Neongo Ne hiki mai ki ʻapi e mali ua ʻeku ʻo kapekapeʻi au, pea toʻo ʻeku folo- naʻe fakaʻatā heʻeku tamaí ke ʻaʻahi tamaí. Naʻá ne taʻeʻofa mo ʻeku tamaí, folá ʻo haehae. Ne fepunakaki holo e ange maʻu pē ʻa e ongo faifekaú, ka pea fuʻu faingataʻa e moʻuí, peá u ngaahi laʻipepá he ʻataá, ʻo ngangana naʻe ʻikai pē ke ne tokanga ki heʻena hoko ko ha finemui moʻui mamahi. fakalelei hifo he falikí, ʻa ia naʻe tō ai

pōpoakí. Hili ha ngaahi māhina siʻi ʻI ha pō ʻe taha, ne u foʻi hono hoku loʻimatá. CANYON © RUBBERBALL PRODUCTIONS ʻO BRYCE TĀ HISTORICAL SOCIETY; STATE ʻI HE ANGALELEI ʻA E UTAH ʻO EBENEZER BRYCE ʻE DEREK ISRAELSON; TĀ HAʻANA E FAKAMATALÁ ʻO E TOKOTAHA TĀ

20 Liahoná 

Ko ha tamasiʻi mei Sikotilani. Ko ha taʻahine mei Taiuani. Faikehekehe ʻaki e senituli ʻe taha mo e konga kae fakafehokotaki ʻe he tuí.

Ne hangē ia ha misi kovi he ʻikai ke toe ʻosí. vaká. Naʻe ui koe ke langa ha falelotu ʻi he ʻI hoku taʻu 21, ne u fie maʻu moʻoni ke u Teleʻa Painí, ʻi ʻIutā. Neongo naʻe teʻeki te ke ngāue fakafaifekau taimi kakato. Ne tali ki ai langa ha falelotu ki muʻa, ka naʻá ke tali e uí. ʻeku tamaí ʻaki ʻene tuli au mei ʻapi. ʻI he Pō Ko e falelotu motuʻa taha ia ʻo e Siasí he ʻahó Fakaʻosi Taʻu faka-Siainá, ko e taimi ia ʻoku ni ʻoku kei fakaʻaongaʻí. ʻi ʻapi ai e kakaí mo ho- Kimui aí naʻá ke nau ngaahi ʻofaʻangá, ka fuofua ʻiloʻi ʻa e malaʻe naʻe tuli au ia mei ʻapi. sipoti fakanatula faka- Siʻi ʻEpenisa, ʻi he ʻofoʻofa ko ia ʻoku taimi ne fuʻu tōtuʻa ai e fakahingoa kiate koé, ʻa fakatanga ho fāmilí mo e e Paʻake Fakafonua ko ngaahi kaungāmeʻá, naʻá Kenioni Pulaisí. ke fili leva ke hiki mei ʻI he ʻaho 4 ʻo Sune Sikotilani ki ʻAmelika ke 1994, naʻá ku lipooti ai fakataha mo e Kāingalotú ki he Misiona Taiuani ʻo kolosi atu he ngaahi Taisungú ko ha fai- potu tokaleleí ki ʻIutā. fekau taimi kakato. Ne Naʻe ʻita ʻaupito hoʻo u fakapipiki ha pine tamaí. Naʻá ne fekau ke hingoa lanu ʻuliʻuli ʻi ke nofo, ka ko ha talavou hoku koté, hangē pē ko loto-toʻa koe. Ko e ʻaho e ongo faifekau tangata naʻá ke heka ai he vaká ne ʻaʻahi ange ki hoku ko e taimi fakamuimui- fāmilí he ngaahi taʻu ki taha pē ia naʻá ke mamata ai kiate iá. muʻá. Naʻá ku ongoʻi ha loto fakatōkilalo. Ne ʻEpenisa, naʻe ʻikai faingofua e moʻuí ki ha u ongoʻi lāngilangiʻia. Pea mohu tāpuekina. taha taʻu 17 ʻoku hiki ki ha fonua foʻou, ka Hili ʻeku ngāue fakafaifekaú ne u hiki naʻá ke lava pē. Naʻá ke ngāue ʻaki leva he leva ki ʻIutā, ʻo u fetaulaki ai mo hoku huse- taimi ko iá hoʻo pōtoʻi fakatufungá, mo e foʻu pānití. Naʻá ma mali he temipalé ki he nofo taimí mo e kotoa ʻo e nofo taʻengatá. ʻOku Naʻe tokoni ʻa ʻEpenisa Pulaisi ke langa e falelotu he Teleʻa ou fehokotaki mo koé, ʻi he ngaahi kui hoku Painí (ʻi laló), ʻa ia naʻe ʻosi he 1868. Naʻá ne toe ʻiloʻi foki e husepānití. teleʻa ʻoku fakahingoa ki aí, ko e Paʻake Kenioni Fakafonua Siʻi ʻEpenisa, ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi au. ko Pulaisí (ʻi toʻomataʻú), ʻi he fakatonga ʻo ʻIutā. ʻOku teʻeki pē ke ta fetaulaki. Ka ʻoku lahi e ngaahi talanoa kau kiate koe ʻoku ou fa- nongo aí. Naʻe ʻikai pē mālōlō ho vaʻé mei he fefonongaʻakí. Naʻe ʻikai pē ke mālōlō ho nimá mei he ngāué. Naʻe ʻikai pē ke ʻosi hoʻo tuí. Naʻe ʻikai pē ke tuku hoʻo ngāue tokoní. Hili e ngaahi taʻu lahi ko ʻení, ʻoku kei hanga pē ʻe hoʻo sīpinga moʻui faive- lengá ʻo langaki ʻeku moʻuí. Fakamālō atu, ʻEpenisa. Mālō ʻAupito! ◼  

ʻOTU MOTU FAʻU ʻE HE AFÍ MO E TUÍ: KO E ʻOTU MOTU Kalapakosí

Fai ʻe Joshua J. Perkey Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

ku ʻi ai ha kauʻā maka lalahi he ʻOku mahulu hake meʻa ia ʻoku ʻi he ʻOtu Motu feituʻu ʻoku fakaʻotuʻotu ai e Kalapakosí ʻi he maka velá, pe iká, fonú, mo e taki- ʻO maka velá, ke maluʻi fefeka e aafu momoko mo konokona ʻo ʻōsení. ʻI hono mamatá. Ko e senitā ia ʻo e tuí, ʻa ia kuo hanga ai ʻe vakaiʻi fakaleleí, ʻe lava ke ʻiloʻi ko e ngaahi tapa māsilá ko e ngaahi foʻi ʻulu ia ʻo ha he ngāue tokoní mo e feilaulaú ʻo ʻomi ha ola fakaofo ngaahi fuʻu moko tahi ʻe hongofulu mā ua, ʻo e uouangatahá mo e mālohi ʻo e loto tuí. pea ʻoku fakatākoto kinautolu ʻo hangē ha fanga talākoní ke nau matatali e ivi māfana ʻo e laʻaá he pongipongí. ʻOku ʻi ai mo ha Ko e Founga Kamata fanga moko ʻe niʻihi ʻoku nau kei fakatatali ʻo e Tānakí atu pē ʻo ofi ki he tefitoʻi maká, pea ʻoku Lolotonga ha ʻaʻahi ʻa e toko- nau pikitai fakamakatuʻu ki he ngaahi fuʻu taha takimamata mo fakatotolo maká ʻaki honau fuʻu pesipesi lalahí ʻoku ki natula ko ʻOnitelea Tikelí ki māsila hangē ha helé pea loloa hangē ha Kuito ʻi ʻEkuatoá, naʻá ne ʻeva ngeʻesi nima ʻo ha fefiné. pongipongia atu ʻi ha Sāpate ʻe Ka ko e lahi tahá ʻoku nau fakatahataha taha he veʻe falelotu ʻo e Siasí. Ko fakakulupu ki he māfaná mo e malú, pea e taʻu 1997 ia, pea neongo ko ha fepoupouaki honau sino fefeká ke fakafepa- mēmipa ia ʻo e Siasí, ka kuo taʻu kiʻi e momokó mo e fakapoʻulí, ʻo fetokoni- lahi ʻene māmālohí talu ʻene hiki ʻaki ke feau ʻenau fie maʻú. Ko ia ai, ʻi he ʻOtu ki he ʻOtu Motu Kalapakosí. Naʻe Motu Kalapakosí, ko e ngaahi motu ne faʻu manatu ʻa ʻOnitelea ki he ngaahi ʻaki e afí, ʻoku mahuʻinga makehe e moʻuí. ongo fakanonga ʻo e ʻalu ki he Ko ha fonua ia ʻoku fio ai e saienisí mo e tuí, lotú pea ʻosi taumuʻa pē ia ke lue pea fakamahinoʻi ai ko kitautolu kotoa ko ha maʻu pē ki ha falelotu ʻi he taimi Toʻohemá: Ko e ongo motu ko konga ia ʻo ha sivilaise pē ʻe taha. Pea ʻi hení ʻokú ne ʻi ʻEkuatoa aí. Naʻe ʻikai Sanitā Kulusi (toʻohemá) mo Polo- ʻoku mahino ki he kau mēmipa ʻo e Siasí, ke faʻa hū ia ki loto. Naʻe loto pē tala (toʻomataʻú) ʻi he ʻOtu Motu hangē pē ko e ngaahi fuʻu moko tahí, ko e ia ke ofi ki ha ʻapi siasi. Naʻá ne Kalapakosí. ʻOlungá: Ko e piki mālohí ʻoku maʻu ia mei he pikitai ki heʻenau pehē, “ ʻOku ou ongoʻi fiefia ange maʻu ʻa e ngaahi fuʻu moko tahí ki ngaahi fuakavá ʻi hano fokotuʻu fakataha ai, ʻo hangē pē ia ʻoku ou ʻi ʻapí.” ha fuʻu maka ʻi he Pei ʻo Tōtuká ʻi ha founga ke nau aʻu ai ki he ʻEikí ʻi he tuí, ʻI he ʻaho ko ʻení ko ʻene toki Sanitā Kulusi.

NGAAHI TAÁ NAʻE FAI ʻE JOSHUA J. PERKEY, TUKU KEHE ʻA IA ʻOKU FAKAMAHINOʻI ATÚ TUKU KEHE ʻA IA ʻOKU FAKAMAHINOʻI ʻE JOSHUA J. PERKEY, NAʻE FAI NGAAHI TAÁ ngāue tokoní, mo e feilaulaú. kamata pē ia ʻa e sākalamēnití.

ʻAokosi 2011 23 

ʻI ʻolungá: Ko e matā- Hili ha kiʻi fakatoupīkoi holo ʻa ʻOnitelea naʻá he lisí naʻá ku ʻilo, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo ne fanga mo e kolo ko ne hū leva ki loto. Ko ha fili ia te ne liliu faka- nau kau ki he Siasí.” Pueto ʻAiolá ʻi Sanitā ʻaufuli ha ikuʻanga ʻo ha moʻui ʻe laungeau. ʻI he taimi tatau, ne ʻi ai ha kau mēmipa Kulusi. ʻI lalo mei ʻI he tuku ʻa e lotú ne talitali lelei ʻe he kehe ʻi Sanitā Kulusi ne ueʻi honau lotó ke toʻohemá: Senitulā mo ongo faifekaú mo e kāingalotú ʻa ʻOnitelea. fokotuʻu e Siasí ʻi ai. Naʻa nau omi kotoa ki ʻOnitelea Tīkeli mo hona Naʻá ne manatuʻi lelei ʻenau talanoá, tautefito he ʻOtu Motu Kalapakosí ko e kumi ngāue. ʻilamutu ko Kolotini; ki heʻenau ʻohovale—mo fiefia—heʻenau ʻiloʻi Ka ʻoku nau fekumi holo ʻi he taimí ni ki he Maliana Pīsila; ko e fā- ko ʻene haʻú mei he ʻOtu Motu Kalapakosí. kakai siasí. mili Palasió; ʻOsiualatō ʻI he taimi ko iá, ne teʻeki ai ke fokotuʻu mo Losalio Vīloni. e Siasí ia ʻi he ʻotu motú. Ko hono moʻoní, Ko e Ui ki he Tānakí ne ʻikai pē ke ʻiloʻi ʻe he kau taki lakanga Kia Maliana Peselá, naʻe faingataʻa e moʻuí fakataulaʻeiki ia ʻi ʻEkuatoá ʻoku nofo ha ki muʻa pea toki fokotuʻu e Siasí aí. Naʻá ne kāingalotu ai. mēmipa he Siasí he taʻu ʻe ua pea toki hiki Naʻe ʻikai toe tukunoaʻi ʻe he ongo fai- mai ki he motú he 1990. fekaú e faingamālié ni. Naʻá na fakafeʻiloaki ʻOku pehē ʻe Maliana, “Naʻe ʻikai ke ʻi ʻa ʻOnitelea ki he palesiteni ʻo e Misiona heni ʻa e Siasí heʻeku aʻu maí. Ko au pē mo ʻEkuatoá pea hiki mo e tuʻasila ʻo ʻOniteleá ʻeku tama tangatá. Naʻá ma fakahoko pē ʻa ke fai ki ai ha fetuʻutaki. e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea feinga ke moʻui

Hili mei ai ha taimi nounou naʻe foki ʻaki e ongoongoleleí. Ka naʻá ku ʻiloʻi ha kau ʻI HE ANGALELEI ʻA FLOYD MO SUSAN BAUM KI ʻOLUNGA ʻI TOʻOHEMÁ: TAÁ TAUPOTU leva ʻa ʻOnitelea ki hono ʻapí ʻi Pueto ʻAi- ola, ko e kolo lahi taha ia ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí, ʻi he motu ko ia ko Sanitā Kulusí. Ne ʻoatu leva ʻe he misioná ha puha nāunau ʻa e Siasí, kau ai ha ngaahi tohi lēsoni ke ne ako. Kae mahalo ko e meʻa mahuʻinga tahá hono ʻoatu ai ʻe he palesiteni fakamisioná ha lisi ʻo e kau mēmipa ʻoku nofo he motú, ʻa ia ʻe lava ʻa ʻOnitelea ʻo tokoni ke fakatahatahaʻi mai kinautolu. Naʻe ʻohovale ʻa ʻOnitelea ʻi heʻene vakaiʻi fakavave hifo e lisí. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻi ai ha kakai

24 Liahoná 

mēmipa kehe tokosiʻi naʻe ʻikai ke nau moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí.” Naʻe aʻusia ʻe Tēvita mo Sēneti Palasio ha meʻa tatau. Naʻe kau ʻa Tēvita ki he Siasí ʻokú ne kei siʻí, pea toki papitaiso ʻa Sēneti he fakataha maʻu pē. Naʻe kamata ʻaki pē ha fāmili ʻe 1993, ko ha taʻu pē ia ʻe taha ki muʻa peá na fā mo ha ngaahi kaungāmeʻa. hiki leva ki he ʻOtu Motu Kalapakosí. ʻOku pehē ʻe ʻOnitelea, “Naʻa mau ʻOku pehē ʻe Sēneti, “ ʻI heʻema hiki mai fakataha maʻu pē, meimei he ʻaho ki hení, ne ʻikai ke ma toe ʻiloʻi ha mēmipa kotoa, ʻi hoku ʻapí.” “Naʻa mau kehe. Naʻá ma fakakaukau ko kimaua. Naʻe ako e ngaahi tohi naʻe ʻomi mei fuʻu faingataʻa moʻoni ʻa e ʻikai ke ʻi heni ʻa e he misioná mo e Tohi Tapú pea Siasí.” mo e Tohi ʻa Molomoná.” “Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he 1997 naʻe haʻu ʻOku pehē ʻe ʻAlaseli Taulani, ʻa ʻOnitelea ki he ngāué ʻo pehē mai, ‘ ʻOku “Ko ha taimi fakalata ia. Naʻa mau ou kumi ʻa Sēneti ti Palasio. Ko ha mēmipa uouangataha ʻaupito. Ne mau fakataha he uike koā koe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau kotoa ke ako.” Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e ʻOku pehē ʻe Sēneti, “Ko ha meʻa ia he ʻikai toe Siasi Māmongá?’ ngalo ʻiate au, he naʻa mau taha moʻoni pē, mo ha Ko e manatu ʻeni ʻa Sēnetí, “Naʻá ku ongoʻi ongoʻi ʻoku ʻofeina kimautolu ʻe he Tamai Hēvaní hangē kuo fakamafao atu ʻe he ʻEikí Hono pea mau ʻiloʻi ko e taimi ʻeni ʻoku fie maʻu ke mau toʻukupú ke tānaki ʻEne fanga sipí. Peá u fakataha mai aí.” pehē ange, ‘ ʻIo, ko ia!’ Ne u ongoʻi fiefiá he Naʻa nau fefalalaʻaki, feakoʻaki, pea felangahake- naʻe ʻikai ko kimaua pē. Ta ʻoku mau toko- ʻaki ʻenau tuí. Naʻe vave pē hono fakatokangaʻi lahi pē!” ʻenau ngāué, pea fokotuʻu leva ha kolo ʻi he konga ʻOku toe pehē ʻe Maliana, “Naʻe fuʻu faka- ki muʻa ʻo e 1998. fiefia ʻaupito hono fakatahatahaʻi kimautolu Ne aʻu ki ha taimi kuo tupu e koló, pea fie ʻe ʻOniteleá. ʻOku mau maʻu ha meʻa ma- maʻu ʻe he kāingalotú ha feituʻu lahi ange. Naʻa kehe—ʻo laka ange ia he feohi fakakaungā- nau lotu ʻi ha fale siʻisiʻi naʻe totongi pea toe hiki meʻá—ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí.” ki ha fale lahi ange ʻa ia ko ha hōtele ki muʻa. ʻI he fale lahi ko ʻení ne nau tupu ʻo meimei aʻu ki Ko e Uouangataha ʻi Lotó he kau mēmipa ʻe toko 100. Neongo naʻe tupu ʻa Hili hono fakatahatahaʻi ʻe ʻOnitelea ha e koló ʻi he ngāue fakamālohia e kau māmālohí

TAUPOTU KI ʻOLUNGA ʻI TOʻOHEMÁ: TAÁ ʻI HE ANGALELEI ʻA FLOYD MO SUSAN BAUM KI ʻOLUNGA ʻI TOʻOHEMÁ: TAÁ TAUPOTU foʻi kulupu pau, naʻe kamata leva ke nau mo e kakai ne hiki maí, ka ko hono mālohinga

ʻAokosi 2011 25 

ʻI laló: Taniela mo ʻEni- moʻoní ne tupu ia mei he kau papi uluí. naʻe lahi ʻaupito ʻeku inú. ʻI heʻeku kau selā Kalapuha; ʻAlaseli Ko ha sīpinga moʻoni ʻo e meʻá ni ko ki he Siasí, naʻe hoko e kakai ʻe toko Taulani mo ʻene fānaú; ʻOsiualatō Vīloni mo hono uaifi ko Losalió. 25 ko ʻení ko hoku fāmilí ia. Naʻa mau kau mēmipa ʻo e kolo Naʻe papitaiso ʻa Losalio ʻi he 2000 pea kuó fuʻu uouangataha ʻaupito. Pea naʻa mau Kalapakosí ne tokoni ki ne hoko ko ha palesiteni ʻo e Fineʻofá, Palai- ngāue mālohi ke tupu e koló.” hono langa ʻo e fale ʻo melí, mo e Kau Finemuí. Kuo lava ʻeni ha taʻu Ne fakafou he ngāue taʻehela ʻa e kāingalotu ʻĒlina Sitinó; ko e fale- ʻe taha mei ai ne papitaiso ʻa ʻOsiualatō, pea ʻo Kalapakosí, ʻa e nofo holo pē ʻa e maʻulotu lotu ʻo e Kolo he ʻOtu ko e palesiteni ia ʻo e kōlomu ʻa e kaumātuʻá. sākalamēnití he toko 100 ki he 120. ʻI Sepitema Motu Kalapakosí. Kuo liliu fakaʻaufuli ʻe he Siasí ʻena moʻuí. ʻo e 2009 naʻa nau fiefia ai ʻi hono fakatapui ʻo ʻOku fakamatala ki ai ʻa ʻOsiualatō, “Naʻe ha falelotu. fakahaofi au ʻe he Siasí. Ki muʻá, ne u moʻui fakamāmani. Naʻe ʻikai ke u ʻolokahōlika, ka Ko e Mālohi ʻo e Ngāue Tokoní ʻOku nofo ha niʻihi ʻo e kau mēmipa he koló mo honau fāmilí ʻi he ngaahi feituʻu māʻolunga maʻuiʻui ʻo Sanitā Kulusí. ʻI he ʻaho 4 ʻo Sepi- tema 2010, naʻe loto e kau taki ʻo e koló ke fai ʻenau ngāue ʻofá he feituʻu ko iá. ʻOku pehē ʻe ʻOsiualatō, “ ʻOku mau feinga ko e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, ke fai tuʻo taha pe tuʻo ua ha mingas, pe ngāue ʻofa he māhina kotoa. ʻOku mau fai ia ki he tokotaha te ne fie maʻu lahi taha ha tokoní. ʻOku mau teu atu ʻeni ke langa ha fale ʻo ha fefine.” Ko ha konga pē ʻo e falé. ʻI ha uike ʻe taha pe ofi ki ai ki muʻa atú, naʻe langa ʻe he kāinga- lotú ʻa e ʻuluaki konga ʻo e falé. ʻI he ʻahó ni, kuo feʻunga mo ha toko uofulu tupu ne nau fakamoleki ha houa ʻe ono pe lahi ange ke langa e konga ʻe tahá, kau ai ha peito, ko ha tānakiʻanga vai, mo ha meʻa lueʻanga takai he tuʻa falé. Ko e kiʻi falé ko ha feituʻu ia ke nofo ai ʻa ʻĒlina Sitino mo ʻene fānau, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha kau mēmipa kinautolu ʻo e Siasí he taimi ko iá. Naʻa nau fuʻu fiefia kotoa he taimi mo e ngāue ne fai ʻe he kāingalotú. (Naʻe papitaiso ʻa Sisitā Sitino mo hono foha ko Sepasitianó ʻi Sānuali ʻo e 2011.) ʻOku pehē ʻe ʻOsiualatō, “ ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe lelei ange ka ko hono tokoniʻi e kakai ʻoku nau fie maʻu iá.” Pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe hono fofongá, pehē ki he kau mēmipa ʻo e koló pea mo e kakai fefine naʻe ngāué, ʻa e ola ʻoku maʻu mei he ngāue ʻofa fakatahá.

Ko e Meʻa Mahuʻinga Tahá Naʻe hoko e ngāue tokoni mo e fengāueʻaki fakataha ʻa e kāingalotu he ʻOtu Motu Kala- pakosí ke maʻu ai ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻi he 2007. ʻI he taʻu ko iá naʻe fakafeʻao ai

26 Liahoná KO E ʻOTU MOTU KALAPAKOSÍ  Pinitā ʻEkuatoa: maile ʻe 600 ʻŌseni Pasifikí (kilomita ʻe 1,000) fakahahake

Masihena

0˚ ʻEkuetá ʻIsapela Seni Salavatoa

Polotala

Fenanitina Sanitā Kulusi

Pueto ʻAiola Seni Kulisitopolo

Sanitā Malia ʻEsipaniola 0 10 20 30 40 maile 0 10 20 30 40 50 60 kilomita 90˚

ʻe Tēvita mo Sēneti Palasio ki he Temipale Kuakuila ʻEkuatoá ha fāmili ʻe nima mei he koló, ʻa ia ko e meimei kakai ia ʻe toko 25. ʻOku pehē ʻe Sēneti, “Ne u ongoʻi hangē ʻoku mau ʻi he langí, ʻi he mamata ki hono silaʻi e ngaahi fāmili ko ʻení. Naʻa mau ongoʻi mālohi ʻoku ʻi ai e ʻEikí. ʻOku mālohi kotoa e ngaahi fāmili ko iá he ʻahó ni.” ʻI he ʻaʻahi ko ʻeni ki he temipalé, naʻe silaʻi ai ʻa e palesiteni fakakoló ko Taniela Kalapuha mo hono uaifi ko ʻEniselā, pea silaʻi mo ʻena fānau ʻe toko tolú kiate kinaua. ʻOku pehē ʻe Palesiteni Kalapuha, “ ʻOku liliu moʻoni koe ʻe he temipalé. Ko e fale moʻoni ʻeni ʻo e ʻEikí. ʻOku liliu ʻe he ʻEikí ʻa e moʻuí ʻi he fakataha ʻa e fāmilí ʻi he ongoongoleleí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou nofo maʻu ai ʻi he siasi ko ʻení. ʻI hono silaʻi kimautolu ko ha fāmilí, ʻoku ʻikai ke u toe ilifia au he maté. ʻOku ʻikai ke u toe ilifia naʻa mole hoku fāmilí ʻo kaú ka mate. “ ʻOku hoko ʻa e temipalé ko e fakavaʻe ia KO E VAHEFONUA ʻO E ʻOTU ʻo e ongoʻi mo ʻilo pau ʻoku moʻui ʻetau Tamai MOTU KALAPAKOSÍ Hēvaní—pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ku kau ʻi he ʻotu motú ha vahe- pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ha faka- ʻO fonua ʻi ʻEkuatoa. Neongo ko moʻoni ia he ʻikai lava ʻe ha taha ke ne toʻo e meimei peseti ʻe 97 ʻo e fonuá kuo meiate au.” tala ia ko ha paʻake fakafonua, ka ʻoku kei toe lahi pē e kelekelé ki he Ko e Meʻa ʻoku Akoʻi mai ʻe he ʻOtu Motu kakai ʻe toko 25,000 pe ofi ki ai ʻoku Kalapakosí ngāue fakapisinisí, takimamatá, mo Ko e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ʻi he ʻOtu e ngoué. Motu Kalapakosí ko ha paionia ia ʻo onopooni. ʻOku meimei ko e kau mēmipa lalahí kotoa

MAPÉ MEI HE MOUNTAIN HIGH MAPS © 1993 DIGITAL WISDOM INC. HIGH MAPS © 1993 DIGITAL MAPÉ MEI HE MOUNTAIN ko ha kau papi ului, ʻa ia ko e tokolahi ne kau

ʻAokosi 2011 27 

ki natula, “ ʻOku akoʻi kimautolu ʻe he ʻOtu Motu Kalapakosí ko e ʻātakaí ʻoku hangē pē ia ha meʻa moʻuí. ʻOku hangē ha sinó. ʻOku ʻi ai ʻene ngaahi fie maʻu, ʻa e vai, mo hono ngaahi kupu. Ka fehālaaki ha meʻa ʻe taha, ʻe uesia e meʻa kotoa.” ʻOku toe akoʻi kimautolu ʻe he ʻOtu Motu Kalapakosí kau ki he lahi mo e faka- ʻI laló: Naʻe kau mai he ngaahi taʻu siʻi kuohilí. Pea ʻoku nau ofo e fakatupu ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke tupu mai ki he Siasí ʻa e tokoni kotoa ke langa hake e puleʻanga ʻo hake pē ha meʻa ʻi Kalapakosi. Ko e meʻa fāmili Fuelá ʻi ʻOtavalo, e ʻOtuá ʻi ha motu mamaʻo ʻa ia ʻoku siʻisiʻi moʻui kotoa pē hangē ko e ʻakau, fanga ʻEkuatoa, pea nau ai e ngaahi maʻuʻanga tokoní. Ko e lahi taha manu, mo e kakaí naʻe ʻomi kotoa pē mei ha toki hiki ki mui ki he ʻo e meʻakaí mo e kotoa ʻo e loló pea mo e feituʻu kehe. ʻOtu Motu Kalapakosí ngaahi koloa mei he ngaahi fale ngāué mo ʻOku pehē ʻe ʻOnitelea, “Kapau te ke ke kumi ha ngāue. fakatekinolosiá ko e hū mai pē mei muli. fakakaukau ki ai, ʻoku fuʻu taʻeʻamanekina e Toʻomataʻu ʻi laló: ʻĒlina Neongo ʻoku ngali ola lelei e ʻekonōmika faingamālie ko ia ke kamata ha moʻui ʻi he Sitino (toʻohema) mo fakalotofonuá, ka ʻoku fakafalala ia ki he ʻOtu Motu Kalapakosí. ʻUluakí, ko e maka hono tokoua ko Maliá; meʻa taʻepau ʻoku hū mai ai e paʻangá ʻa ia velá kuo pau ke momosi ia ki ha faʻahinga naʻe kau ʻa ʻĒlina ki he ʻoku ʻiloa ko e takimamatá. tūkunga kae toki lava ke moʻui ai ha meʻa. Siasí he konga ki muʻa Mahalo ko e meʻa pau taha he motú ko Pea fokotuʻu leva ha maʻuʻanga vai foʻou. ʻo e taʻu ní ʻi hono toko- e fepoupouaki ʻa e kau mēmipá ʻi hono Pea kuo pau ke ʻomai e tengaʻi ʻakaú ʻi ha niʻi ia ʻe Malia. langa hake ʻo e puleʻangá. Ko e faʻahinga tuʻunga ʻe lava ke tupu. Pea ke nau lava ʻo fepoupouaki ko iá ʻoku tatau ia mo e fe- fakafua pē kinautolu. falalaʻaki fakanatula ʻa e ʻotu motu ʻoku nau “Pea kuo pau ke tūʻuta mai leva e meʻa nofo aí. ʻOku fakafalala e ʻātakai he ʻOtu moʻuí, ko e niʻihi ʻoku tētē mai he vaí pe Motu Kalapakosí ki he moʻui lelei ʻa e meʻa puna he ʻataá pe ko ha toe faʻahinga founga moʻuí—tatau pē ʻi he fakafoʻituituí mo e pē. Pea kuo pau ke aʻu fakataha mai e meʻa fakafaʻahingá—ʻa ʻenau fengāueʻaki lelei mo moʻui kotoa pē he taimi mo e feituʻu tatau honau ʻātakai fakanatulá. kae lava ke nau fanafanau mo kumi ha meʻa- Ko e fakamatala ʻeni ʻa ʻOnitelea ʻa ia kai mo e vai. ʻOku lauafe e faʻahinga monu- ko ha tokotaha takimamata mo fakatotolo manu kehekehe ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí.

28 Liahoná 

“Manatuʻi, ko e fonua ofi taha maí ʻoku mēmipa kotoa pē, ke tokoni ki hono faka- maile ia ʻe 600 [kilomita ʻe 1,000] hono ma- moʻui mo hakeakiʻi ʻo kinautolú, honau fā- maʻó. Ko ha mana hono maʻu kotoa e ngaahi milí, pea mo e kau mēmipa kehe ʻo e koló. tūkunga ko ʻení.” ʻOku lava ke maʻu ha ola tuʻuloa, mei he Ka ko e meʻa tofu pē ia naʻe finangalo e ngaahi fili fakafoʻituituí, hangē ko ia ne fai ʻe ʻEikí, ʻi Hono poto taʻefakangatangatá, ke ʻOnitelea he ʻaho ko ʻeni ʻi he 1997 ke ʻalu hokó. ki he lotú. Ko e fili ʻa e kāingalotú ke langa Pea hangē ko e moʻui lelei ʻa e ʻātakaí fakataha ʻa e puleʻangá ʻi he ngāue taʻesio- he ngāue fakataha hono kau mēmipá, ʻoku kitá, ʻoku hoko pē ia ko ha meʻa noaʻia pe pehē pē hono hanga ʻe he kāingalotu ʻo e ko ha kananga motuʻa ki ha niʻihi. Ka ki he Siasí ʻo fokotuʻu ha ʻātakai fakasōsiale mo kāingalotu ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí, ʻoku fakalaumālié. Ko e kāingalotú ko ha niʻihi hanga ʻe he ngaahi fili ko iá ʻo fakahoko fakafoʻituitui kinautolu ʻo ha ʻātakai ʻoku ui kotoa ha meʻa makehe ki he mālohi ʻo ʻenau ko e fāmilí mo e uōtí mo e ngaahi kolo ʻo e tuí, mo e mālohi ʻo ʻenau uouangatahá, pea Siasí. ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e mo ʻenau tui ki heʻenau ngaahi fuakavá. ◼

KO E MAHU ʻO E FONUÁ o e konga lahi ʻo e kelekele ʻi Kalapakosí ʻoku faʻu ʻaki ia ha makamaka fefeka mo Kmomoiki mei he maka afí, pea hanga ʻe he matangí mo e vaí he taimi lōloa ʻo ʻai ke mafahifahi mo fuo kehekehe. ʻOku ʻufiʻufi e ngaahi feituʻu kehé ia ʻaki e kakatisí, ʻakau tuʻufonua ʻo ʻAmelika Tonga ko e palo santo, mo ha vao ʻakau lanu melomelo mo tukumisi. ʻI he ʻotu motu ʻoku teʻeki fuʻu motuʻa, hangē ko e motu lahi ko ia ko ʻIsapelá, ʻoku ʻi ai e ongo ia hangē ʻokú ke toe foki koe ki he kamataʻanga ʻo taimí. Ka ʻoku toe lahi pē mo e ngaahi meʻa moʻui kehe, tautautefito ki he motu ko Sanitā Kulusí. ʻOku lahi e feituʻu ia ʻoku tupu ai e tongó he matātahí. ʻI he mahiki hake ʻa e māʻolunga ʻo e fonuá ʻi he konga ki loto fonuá he tafaʻaki fakatokelaú, ʻoku liliu leva e anga ia ʻo e ʻeá ki ha feituʻu ʻoku lau maʻuiʻui, lanu mata, pea lahi ai e ngaahi fāmá, kau ai hono tō ʻo e ngaahi ʻakau fua fakatalopikí mo e ngaahi ngoue kehé. ʻOku pehē ʻe he palesiteni fakakoló, ko Tēvita Kalapuha, “ ʻOku fakakaukau ʻa e kakaí ko Kalapakosí ko ha fonua makamaka pē, maka vela, mo e fanga manupuna. Pea hangē ko ʻene fakamatalá, kuo faitāpuekina kinautolu ʻaki ha e ngaahi faama, fanga pulu, mo e ʻakau fua.  

Fai ʻe ʻEletā L. Tom Perry ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

KO E TUKUFAKAHOLO ʻO HA Moʻui Angatonu, ʻOku Potupotutatau

ʻOku tāpuekina kimoutolu ʻe he ke tuʻu lahi e palanisi ʻemau moʻuí. . . . Koeʻuhi ʻOtuá ʻaki e loto mo e holi ke hoko ko homau tukufakaholó, ko ha sīpinga ki he māmaní pea ʻoku ʻiloʻi ʻe he taha kotoa pē ko hai ia pea ke mou moʻui angatonu mo potu- mo e meʻa ʻoku ʻamanaki potutatau ʻo hangē ko ia ʻokú Ne mai ʻa e ʻOtuá ke ne faí.” 1 fie maʻu mei Heʻene fānaú lolo- Kuó u maʻu mo e kau tonga ʻenau nofo fakataimi he mēmipa matuʻotuʻa ange ʻo e Siasí ha faingamālie ke moʻui ʻi ha taimi moʻui fakamatelié. makehe he hisitōlia ʻo e Siasí. Kuo hanga ʻe he kuonga ʻo e kau paioniá ʻo ʻomi kiate kimau- he kamataʻanga ʻo e faiva hiva ʻiloa ko e tolu ha ngaahi tukufakaholo maʻongoʻonga. Fiddler on the Roof (Tokotaha Tā Vālingi Naʻe fakatupulaki ʻe he kau paioniá ha ongo ʻIhe Funga Falé), naʻe fakafeʻiloaki mai fakaʻofoʻofa ʻo e uouangatahá koeʻuhí he naʻe ʻaki ʻe Teivi ko e tokotaha ʻoku fai ki ai ʻa e fakafalala ki ai ʻenau hao moʻuí. Ko e hako talanoá, ʻa e foʻi talanoá ʻo pehē: au ʻo e toʻu tangata hono tolu ʻo ha fāmili “ ʻI homau kiʻi kolo ko ʻAnatavaká, te ke paionia Māmonga fakaʻeiʻeiki, ka kuó u fiefia lava ke pehē ko e taha kotoa ʻo kimautolu ko he ngaahi tāpuaki ʻo ha ʻapi fakaeonopooni, ha taha tā vālingi he funga falé, ʻoku feinga meʻalele fakaʻofoʻofa, mo e ako lelei. Ka naʻá ke ne tā ha foʻi fasi mālie mo faingofua mo ku kei nofo pē he moʻui fakapaioniá, pea tokanga telia naʻa tō ʻo fasi. ʻOku ʻikai ke hokohoko atu hono tauhi e ngaahi tukufaka- faingofua. Mahalo te mou ʻeke, ko e hā e holo fakapaioniá ʻi homau fāmilí, uōtí, mo e ʻuhinga ʻoku mau nofo ai ʻi ʻolungá kapau tukui koló. ʻoku fuʻu fakatuʻutāmaki? ʻOku mau nofo aí ʻI heʻeku kei tamasiʻí naʻe mahino pē ʻi he ko homau ʻapí ʻa ʻAnatavaka. Pea ʻoku ʻapi ʻa e feʻofaʻaki ʻa e Tamaí mo e Faʻeé peá anga fēfē ʻemau ʻai ke palanisi ʻemau tuʻú ʻo na ʻofa heʻena fānaú kotoa. Naʻe ʻikai ke na ʻikai ke mau tō? Tuku ke u talaatu ʻi he foʻi siokita ʻi hono tukutaha e konga lelei taha ʻo lea pē ʻe taha—tukufakaholó! ʻena moʻuí ki he fāmilí. Naʻa mau maʻu meʻa-

FAITĀ ʻA E © ISTOCKPHOTO FAITĀ “Koeʻuhi ko homau tukufakaholó, kuo lava tokoni fakafāmili tuʻo tolu maʻu pē he ʻaho. Ko 

e faʻahinga ʻapi ko ia ne mau maʻú ʻoku hāhā- ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimou- molofia ia he ʻahó ni. ʻOku mau faʻa manatu ki tolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá? he “ngaahi ʻaho fakaʻofoʻofa he kuohilí.” “Kapau ʻe maumau[ʻi] ʻe ha taha ʻa e fale Naʻe fakatefito ʻemau ngaahi ʻekitivitī faka- tapu ʻo e ʻOtuá, ʻe maumau[ʻi] ia ʻe he ʻOtuá; sōsialé ʻi he uōtí pe ko ʻemau kiʻi ako faka- he ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni, koló. Naʻe haʻu e uōtí ke mamata ʻi heʻemau pea ko e fale tapu ko iá ʻa kimoutolu” sipotí. Naʻe kau kotoa e ngaahi fāmilí ki he (1Kolinitō 3:16–17). hulohula ʻa e uōtí. Naʻe hoko e ngaahi faka­ ʻOku tuku mai ʻe he ʻEikí ha tuʻunga fiefia hangē ko e Kilisimasí, ʻAho ʻo e Tauʻatā- moʻui māʻolunga maʻatautolu ʻi hono talamai iná, ʻAho ʻo e Paioniá, pea mo e fakaʻaliʻali ke manatuʻi ko hotau sinó ko e temipale. Kuó koloa fakavahefonuá ko ha kātoanga fakakolo u maʻu e faingamālie ke fononga fakataha mo ʻa ia ne kau kotoa ki ai e fāmilí. e Palesiteni ʻo e Siasí ki hano fakatapui ʻo ha Naʻe toe ʻi ai pē mo ʻemau ngaahi tukufaka- ngaahi temipale lahi. Ki muʻa pea fai e ouau holo fakafāmili. Naʻe akoʻi mai ʻe he ngaahi fakatapuí ʻoku loto maʻu pē ʻa e Palesitení ke meʻa ne mau aʻusia mei he ngaahi tukufaka- siviʻi e ngāue ʻi he temipale foʻoú, ʻa ia ʻoku holo fakafāmilí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní. ngaohi ʻaki ʻa e nāunau lelei tahá pea faka- Naʻe ʻi ai ha tukufakaholo fakafiefia ʻe taha ʻofoʻofa hono teuteú. Ko e ngaahi konga ko naʻe fai ʻi homau fāmilí naʻe ongo ʻaupito ia ia ʻi tuʻa he temipalé ko e feituʻu fakaʻofoʻofa kiate kimautolu. Ko ʻene aʻu pē ha taha ʻo e taha maʻu pē ia ʻi he kolo ʻoku langa aí. fānaú ʻo taʻu tahá, ʻe tuku ia he tuliki ʻe taha ʻAlu ʻo tuʻu ʻi muʻa ʻi ha temipale. Siofi faka- ʻo e lokí pea nofo atu e fāmilí he tuliki ʻe tahá. lelei e fale ʻo e ʻEikí peá ke vakai pe te ne lava Naʻe tuku ʻi he falikí he feituʻu naʻe nofo ai e ʻo ueʻi koe ke ke fakaleleiʻi e temipale faka- fāmilí ha meʻa ʻe fā: ko ha hina huʻakau pēpē, sino naʻe ʻoatu ʻe he ʻEikí kiate koe ke nofo ai meʻavaʻinga, kiʻi pangikē tānakiʻanga paʻanga, ho laumālie taʻengatá. Kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí mo e folofolá. Naʻe fakaʻaiʻai leva e pēpeé ke ha ngaahi tefitoʻi tuʻunga moʻui ki hono toka- totolo ki he ngaahi meʻa ko iá ʻo fili ai ha taha. ngaʻi hotau sinó. ʻOku fie maʻu ke talangofua Naʻá ku fili e pangikeé pea ne u hoko ko ki he ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení kae toki ha tokotaha pule he ngaahi meʻa fakapaʻangá. fakanofo ha taha ki he lakanga fakataulaʻeikí, Naʻe fili ʻe hoku tokoua ko Tetí ʻa e folofolá, maʻu ha lekomeni temipale, pea mo hono pea naʻe manako ia he lautohí, pea hoko ko maʻu ha fatongia ʻi he Siasí. ha loea. Ko hoku tokoua ko Popí naʻe sai taha ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau pehē he fāmilí. Naʻe totolo mai ia ʻo hekeheka he he ʻikai tali kitautolu ʻe he kakaí koeʻuhí ko folofolá, toʻo hake e pangikeé ʻo tuku ʻi hono e tuʻunga moʻui māʻolunga ʻoku tau maʻú. vaʻe toʻomataʻú, pea puke e foʻi hiná ki hono Ka ʻoku kei ʻi ai pē ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ngutú ʻaki e nima ʻe taha pea puke e meʻa ke tau fai. ʻOku tau maʻu e Lea ʻo e Potó, vaʻingá ʻaki e nima ʻe tahá. Naʻá ne hoko ko ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ha ha tokotaha tauhi tohi. Naʻá ne maʻu ha moʻui moʻui ʻoku lelei angé, ko ha faʻahinga moʻui naʻe potupotutatau. ʻoku hoa mo ʻetau tupulakí mo e moʻui leleí. ʻOku ou fie fakamatala ki he moʻui ʻoku ʻOku ʻi ai hotau ngaahi tuʻunga ʻulungāanga, potupotutataú, ʻaki hono fakaʻaongaʻi e ngaahi ngaahi tā sīpinga, mo ha founga moʻui ʻoku meʻá ni ʻe fā ko ha sīpinga. mānumanu mai ki ai ʻa e māmaní. Kuó u ʻiloʻi kapau te ke moʻui ʻo fakatatau mo e meʻa Ko Hotau Sinó ko e Temipale ʻoku totonu ke ke moʻui ʻakí, ʻe fakatokangaʻi ʻOku fakafofongaʻi ʻe he foʻi hina huʻakaú ia ʻe he kakaí pea nau fakaʻofoʻofaʻia ʻi hoʻo ʻetau moʻui lelei fakasinó. ʻOku fakamoʻoniʻi tuí pea te ke tākiekina ai e moʻui ʻa e niʻihi mai ʻe he folofolá ʻa e mahuʻinga hotau sinó ki kehé ki he leleí. heʻetau fakalakalaka taʻengatá. Ne u ngāue he ngaahi falekoloa lalahí. Koe- “ ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻo e ʻuhí naʻá ku kau he kau pulé, naʻe mahuʻinga 

ʻOku tau maʻu e Lea ʻo e Potó, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui lelei ange, ko ha faʻahinga moʻui ʻoku kaunga ki heʻetau tupulakí mo e fiemālié.

ai ke mau feohi mo e ngaahi kautaha pisinisi meʻa ke talanoaʻi lahi. Ne tokolahi ange e fakalotofonuá. Naʻe kamata ʻaki maʻu pē ʻa kau taki pisinisi naʻa mau talanoa he efiafi e ngaahi fakatahá ha kai maʻamaʻa mo ha ko iá, ʻi ha toe taimi ki muʻa. inuinu. Ko ha taimi ia ke feohi mo maheni Naʻe hoko e huʻakaú ko ʻeku inu ia ʻi he ai mo e kakai tangata ʻi he kautahá. ʻOku ou ngaahi fakatahaʻanga pehení. Naʻe mahino faʻa ongoʻi faingataʻaʻia maʻu pē he ngaahi moʻoni ko ha Māmonga au. Ne u fuʻu ʻohovale fakasōsiale ko ʻení. ʻI he kamataʻangá ne u faʻa he tokaʻi naʻe fai maí, he naʻe fakaofo e meʻa kole ha kapa lēmani. Ne vave pē haʻaku ʻiloʻi naʻe hoko atú. Naʻe lahi leva ha niʻihi ne nau ʻoku mei fai tatau pē ʻa e kapa lēmaní ia mo inu huʻakau mo au he ngaahi fakatahaʻanga e ngaahi inu kehé. He ʻikai lava ke mahino pehení! ʻoku ʻikai ke u inu kava mālohi kapau ʻoku ou Lototoʻa ke ke makehe. Moʻui ʻaki e ngaahi puke ha kapa inu ʻi hoku nimá. Ne u feinga tuʻunga moʻui ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he kapa inu ʻoku meimei hangē ha piá. Ka ko he ongoongoleleí. e meʻa tatau pē. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini Faifai ne u pehē ke ʻai ha inu ʻe mahino (1917-2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻApose- lelei ai ʻoku ʻikai ke u inu kava mālohí. Ne tolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ ʻE lava ke u ʻalu leva ki he tokotaha tauhi paá ʻo kole tokoni e moʻui lelei fakasinó mo fakalau- ange ha ipu huʻakau. Naʻe teʻeki ai pē ke ne mālié ke tau nofo maʻu he hala fāsiʻi mo fetaulaki ia mo ha kole pehē ki muʻa. Naʻá lausiʻí. Naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ʻene tuʻu- ne ʻalu leva ki peito ʻo ʻomi haʻaku ipu huʻa- tuʻuni ki he moʻui leleí ʻi he Lea ʻo e Potó, kau. Ko ia kuó u maʻu ʻeni ha inu ʻe kehe ‘ko ha tefitoʻi moʻoni mo hano talaʻofa’ ʻa ia ʻaupito ia mei he ʻolokaholo ʻoku inu ʻe he ʻoku hokohoko atu hono fakamoʻoniʻi ʻe he niʻihi kehé. Ne fakafokifā hono fuʻu faka- ngaahi fakatotolo fakasaienisi ʻo onopōní. tokangaʻi aú. Naʻe lahi hono fakakataʻaki T&F 89:3 ʻOku fakalaumālie kotoa e ngaahi

TĀ FAKATĀTAAʻI ʻO E ʻATÁ ʻE JOHN LUKE ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ ʻeku inú. Naʻe hoko ʻeku inu huʻakaú ko ha fekau ʻa e ʻOtuá, kau ai e Lea ʻo e Potó.

ʻAokosi 2011 33 

Vakai, T&F 29:34–35. ʻOku fie maʻu ke fafa- e tangata taki taha ʻi hono hala pē ʻoʻona, pea ngaʻi fakalaumālie kitautolu ʻo lahi ange ia ʻi fakatatau ki he tatau ʻo hono ʻotua ʻoʻoná, ʻa ia he fakatuʻasinó.” 2 ko hono tataú ʻoku hangē ko e māmaní, ʻa ia ʻOku totonu ke tau houngaʻia he ngaahi ʻoku ʻi he tatau ʻo ha tamapua, ʻa ia ʻoku faka- akonaki ʻa e ongoongoleleí kau ki he mahu- ʻaʻau ʻo motuʻa pea ʻe ʻauha ia ʻi Pāpilone, ʻio ʻinga hono tauhi hotau sinó ke maʻa mo taau ʻa Pāpilone ko e lahí, ʻa ia ʻe tō” (T&F 1:16). ke nofo ai hotau laumālie taʻengatá. ʻI he ngaahi sosaieti kuo fuʻu tōtuʻa ai e ngaahi founga moʻui ʻoku fakapotó, ʻe Ngaahi Meʻavaʻinga ʻo e Māmaní uesia lahi ai e ngaahi meʻa ʻoku totonú mo ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani mālie. Hangē fakalaumālié. Ko e fekumi ko ia ki he meʻa ʻoku mālohi ange ʻa e holi ki he ngaahi meʻa ʻoku ui ko e tauʻatāina fakafoʻituituí ʻo ʻikai vaʻinga fakamāmaní. Koeʻuhí ko e fuʻu faka- tokaʻi atu e ngaahi fono naʻe fokotuʻu ʻe he falala ʻa e ngaahi puleʻanga kuo fakalakalaká ʻEikí ke puleʻi ʻaki ʻEne fānau he māmaní, ʻe ki he poto fakaʻatamaí ʻo fakatefito ai ʻenau tōtuʻa ai e mānumanu ia ki he ngaahi meʻa tuí mo e ngāué, ʻoku nau tala leva ʻoku maʻu fakamāmaní mo e siokitá, holo e tuʻunga ʻe he tangatá ʻa e tauʻatāina kakató. ʻOku nau angamaʻa ʻo e kakaí mo e fakatāutahá, pea tui ʻoku ʻikai ke tau taliui ki ha taha pe ha fakafepaki ki he maʻu mafaí. Neongo ʻa e faʻahinga meʻa ka kiate kitautolu pē, pea mo hohaʻa ʻa e māmani ʻo e akó, mo ʻene taʻe- e sosaieti ko ia ʻoku tau ʻi aí, ʻi ha ngaahi meʻa paú, ka kuo pau ke ʻi ai ha ngaahi feituʻu ke pē ʻe niʻihi. ʻOku fakatokanga mai ʻa e folofolá kiate Ko e moʻui matelié ko e taimi ia ke fuofua kitautolu, “ ʻOku ʻikai te nau kumi ki he ʻEikí ako ai ki he ʻOtuá mo e ongoongoleleí pea ke fokotuʻu ʻene māʻoniʻoní, ka ʻoku ʻaʻeva ʻa mo fakahoko e ngaahi ouaú. TOʻOHEMÁ: TĀ FAKATĀTAAʻI ʻO E ʻATÁ ʻE FRANK HELMRICH; TOʻOMATAʻÚ: TĀ FAKATĀTAAʻI ʻO E ʻATÁ ʻE JOHN LUKE ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ ʻE FRANK HELMRICH; TOʻOMATAʻÚ: ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TOʻOHEMÁ: TĀ 

Pea ʻi he anga fakaʻeiʻeiki ko ia ʻo e falalá ʻoku maʻu ai ha taha ʻoku faitotonu mo angatonu. Ko e ngaahi ʻulungā- anga lelei ʻeni te ne fakapapauʻi ha ngāue ʻe tolonga mo lavameʻá.

maʻu ai ha hūfangaʻanga fakalaumālie, ha ke ako mo fai ai e meʻa fakalaumālié, kuó na fakafoʻou, ʻamanaki lelei, mo e melino. ʻosi maʻu ʻe kinaua ha senituli ʻe hongofulu Ke fakafaikehekeheʻi e faʻahinga moʻui mā hiva ke ako ai ki he meʻa fakaʻatamaí pe fakapoto ko ʻení, naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni ko e natula ʻo e māmaní, ko e natula mo e Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e mahu- anga e ngāue mo e māfihunga ʻo e ngaahi ʻinga ke fekumi ke maʻu ʻa e ʻiló mei he ʻOtuá: meʻa moʻui ʻo e māmaní. Ko e moʻui matelié “ ʻI hono fakahokohoko totonú, ko e ʻuluakí ko e taimi ia ke fuofua ako ai ki he ʻOtuá ko e ʻilo ki he ʻOtuá mo ʻene polokalamá, ʻa mo e ongoongoleleí pea fakahoko e ngaahi ia ko e hala ia ki he moʻui taʻengatá, pea toki ouaú. Hili hono fokotuʻu maʻu hotau vaʻé ʻi hoko mai ai e ʻilo ki he ngaahi meʻa fakaʻata- he hala ki he moʻui taʻengatá ʻe lava leva ke maí, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ʻaupito pē mo ia. . . . toe lahi ange e ngaahi meʻa fakaʻatamai te “Naʻe siʻisiʻi ʻaupito e ako fakaʻatamai tau tānakí. . . . ʻa Pita mo Sioné, pea lau ʻokú na taʻeako. “Neongo e mahuʻinga ʻo e ʻilo faka- Ka naʻá na ʻilo ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga māmaní, ka he ʻikai pē ke ne lava ʻe ia ʻo ʻo e moʻuí, ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko e fakahaofi ha taha pe fakaava e puleʻanga ʻEiki naʻe tutuki pea toetuʻú ko e ʻAlo Ia ʻo fakasilesitialé pe faʻu ha māmani pe ʻai ha e ʻOtuá. Naʻá na ʻilo ʻa e hala ki he moʻui tangata ke hoko ko ha ʻotua, ka ʻe lava ke taʻengatá. Naʻá na ako ʻeni ʻi he ngaahi taʻu tokoni lahi ʻaupito ia ki he tangata ʻokú ne siʻisiʻi pē ʻo ʻena moʻui matelié. Naʻe hanga fakamuʻomuʻa ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá, pea ʻe heʻena moʻui angatonú ʻo fakaava ʻa e ʻilo ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá pea kuó matapā ke na hoko ko ha ʻotuá pea fakatupu ne lava he taimí ni ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻilo ha ngaahi māmani ʻoku taʻe-faʻa-laua. Ke fai kotoa ko iá ko ʻene meʻangāue mo e toko- ha meʻa pehení kuo pau ke na maʻu ha ʻilo taha ke fai ʻene ngāué.” 3 fakasaienisi kakato. Ka koeʻuhí naʻe faka- Fekumi ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, pea

TOʻOHEMÁ: TĀ FAKATĀTAAʻI ʻO E ʻATÁ ʻE FRANK HELMRICH; TOʻOMATAʻÚ: TĀ FAKATĀTAAʻI ʻO E ʻATÁ ʻE JOHN LUKE ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ ʻE FRANK HELMRICH; TOʻOMATAʻÚ: ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TOʻOHEMÁ: TĀ moleki pē ʻe Pita mo Sione ha ngaahi taʻu ʻoku fakatatali mai ai ha ngaahi pale taʻengata.

ʻAokosi 2011 35 

ʻOku fakatupu ʻe he tokanga fakatāutaha mo fakamātoato ki he folofolá ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e tali ki heʻetau ngaahi faingataʻaʻia fakaʻahó.

Laukau ʻAki e ʻUlungāanga Leleí ʻe he māmani fakavavevavé ni hono Naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí, hangē ko fakataueleʻi e kakaí ke nau ngāue pē ʻene hā ʻi he Luke 14, ʻa e lēsoni ko ʻení: ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻutuʻuni kuo “He ko hai ʻiate kimoutolu ʻoku teu langa ha nau fokotuʻu pē ʻe kinautolu. fale, kae ʻikai tomuʻa nofo hifo ia ʻo lau hono Neongo iá, kuo pau ke tau tali ui maʻu pē totongí, pe ʻoku ʻiate ia ke faʻa fakaʻosi ʻaki? ki he fono ʻo e ututaʻú. “He ko e meʻa ko ia “Telia naʻa hili hono ʻai ʻa e tuʻungá, ka ʻoku ʻokú mo tūtuuʻí, ko e meʻa pē ia te mo utú; ko ʻikai te ne faʻa fakaʻosi ia, ʻe kamata manuki ia, kapau te mo tūtuuʻi ʻa e lelei te mo utu foki kiate ia ʻa kinautolu kotoa pē ʻe mamata aí, ʻa e leleí ko hoʻomo totongi” (T&F 6:33). Ko “ ʻO pehē, Ko e tangata ʻeni naʻe kamata ha fono he ʻikai toe lava ʻo liliu. fokotuʻú, ka naʻe ʻikai faʻa fakaʻosí” (Luke “Ko e tuʻunga totonu pē ʻo ha tangata ʻa 14:28–30). hono ʻulungāangá.—Ko hono ongoongó ʻoku ʻI hoʻo teuteu ki he kahaʻú, kuo pau ke makatuʻunga ia he fakakaukau ʻa e niʻihi kehé fakapapauʻi ko e meʻa ko ia ʻokú ke fakahoko kiate iá.—ʻOku ʻiate ia ʻa e ʻulungāangá;—ko ʻi he moʻui matelié ni te ne lava ʻo tokoniʻi koe e ongoongó ʻoku mei he kakai kehé—ko e ke mālohi hoʻo ikuná peá ke maʻu ai ha pale [ʻulungāangá] ʻa e sinó, ko e [ongoongó] ko e ʻoku taʻengatá. ʻata pē.” 4 ʻOku fakautuutu e vave mo faingataʻa Ko e ʻulungāanga leleí ko e meʻa ia kuo ange hotau māmani he ʻaho ní. ʻOku ʻi ai pau ke ke fakatupu pē ʻe koe. ʻOku ʻikai ke maʻu pē ʻa e faingamālie ki he fakafoʻituituí foaki atu ia ʻe he mātuʻá. ʻOku ʻikai fakatupu ke ngāue taʻetotonu. ʻOku lahi ha kakai ʻoku mei hano maʻu ha ngaahi tūkunga makehe. nau kau ki ha ngaahi ʻekitivitī ʻe maʻu vave Pe ko ha meʻaʻofa ʻoku fāʻeleʻi mai mo koe, ai haʻanau tupu pea nau tāmoloki e niʻihi koloa, talēniti, pe tuʻunga ʻi he moʻuí. Ka ko e ʻoku nau ngāue ʻaki e ngaahi lao totonu ne ola ia hoʻo feinga pē ʻaʻau. Ko e pale ia ʻoku

fokotuʻu ke fakahoko ʻakí. Kuo fakatupulaki maʻu mei hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi ʻE CHRISTINA SMITH ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ

36 Liahoná 

moʻoni ʻoku leleí, ʻo hā ia ʻi he moʻui maʻa fakamoʻoni mālohi, mo longomoʻui. mo fakaʻeiʻeikí. Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Kimipolo Pea ʻi he anga fakaʻeiʻeiki ko ia ʻo e falalá kiate kitautolu ʻa e mahuʻinga ke toutou lau ʻoku maʻu ai ʻa e ongoongo ʻo ha taha ʻoku e folofolá ʻi heʻene pehē: “ ʻOku ou ʻilo ko e faitotonu mo angatonu. Ko e ngaahi ʻulungā- taimi ko ē ʻoku ou fakavaʻivaʻinga ai ʻi heʻeku anga lelei ʻeni te ne fakapapauʻi atu ha ngāue ngaahi fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e taimi ʻe tolonga mo lavameʻá. Ko e koloa mahuʻinga ʻoku hangē ai. . . ʻoku ʻikai fanafana mai ʻa e taha te ke lava ʻo tānakí ko hoʻo hoko ko ia ko laumālié, ʻoku ou fuʻu mamaʻo ʻaupito mei ha taha falalaʻangá. he ʻOtuá. Kapau te u moʻui ʻaki e folofolá, ʻoku ou vāofi ange ai mo e ʻOtuá pea foki mai Ako Fakaʻaho e Folofolá hoku tuʻunga fakalaumālié.” 5 ʻI hono tohi ʻe Nīfai e ongo naʻá ne maʻu ʻAi ke hoko ko ha ngāue fakaʻaho hono ki he folofolá, naʻá ne pehē: “Pea ʻoku ou ako e folofolá. tohi ʻi he ngaahi peleti ko ʻení ʻa e ngaahi meʻa ʻa hoku laumālié, mo e ngaahi folofola Ko ha Sīpinga ki he Māmaní lahi kuo tongitongi ʻi he ngaahi peleti ʻo e ʻOku vave e ʻauha hoku toʻu tangatá. ʻOku palasá. He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he mau loto ke ʻoatu ʻa e fatongiá ki ha toʻu ngaahi folofolá, pea ʻoku fakalaulauloto ki tangata foʻou mo mateuteu lelei ange ʻo e ai ʻa hoku lotó, pea ʻoku tohi ia ʻe hoku lotó Siasí. ʻOku mau ʻamanaki te nau fai ʻeni: ke ako mei ai pea ʻaonga ki heʻeku fānaú.” 1. Tauhi honau sino fakaʻofoʻofá ke maʻa mo 2 Nīfai 4:15 māʻoniʻoni ko e temipale ʻo e ʻOtuá ʻOku tau maʻu ha koloa ʻo e tuí mo e ʻiló 2. Fakamuʻomuʻa ʻa e ako fakalaumālié mo e mei heʻetau ngaahi folofolá: ko e Tohi Tapú, ʻilo mei he ʻOtuá. Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi 3. Hoko ko ha toʻu tangata ʻoku falalaʻanga Fuakavá, pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Te pea fakaʻaongaʻi ʻa e fakavaʻe ʻo e ngaahi tau lava ke maʻu meiate kinautolu takitaha ha moʻoni taʻengata ʻo e ongoongoleleí ke ngaahi ueʻi fakalaumālie. ʻE lava ke ʻilongofua fokotuʻu ai e ngaahi tuʻunga moʻuí mo e kinautolu ʻi heʻetau ako ki aí. ngaahi meʻa mahuʻingá. ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ko Sīsū Kalaisí 4. Fekumi ʻo ako mei he ngaahi moʻoni taʻe- ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne moʻui pea ko ngata ʻoku ʻi he folofola māʻoniʻoní. Ia hotau Huhuʻí mo e Fakamoʻuí. ʻOku totonu ke tau muimui kiate Ia pea fakahaaʻi ʻetau ʻofa ʻOku tāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻaki kiate Iá ʻi heʻetau manatuʻi Ia mo tauhi ʻEne e loto mo e holi ke hoko ko ha sīpinga ki ngaahi fekaú ʻi he loto fakatōkilalo. he māmaní pea ke mou moʻui angatonu mo Pea ʻoku tau lava ʻo fakatomala mo maʻa potupotutatau ʻo hangē ko ia ʻokú Ne fie maʻu ʻi Heʻene Fakaleleí. ʻOku totonu ke tau tauhi mei Heʻene fānaú lolotonga ʻenau nofo faka- maʻu pē ʻa e ngaahi fuakava kuo tau faí he ko taimi he moʻui fakamatelié. ◼ ʻEne kakai fuakavá kitautolu. Mei ha lea naʻe fakahoko ʻi he ʻaho 15 ʻo Sānuali 2010, ʻi he ʻOku totonu ke tau maʻu ʻa e tuí, faka- ʻUnivēsiti ʻo e Teleʻa ʻIutaá. tomala, papitaiso, maʻu ʻa e Laumālie Māʻoni- MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ ʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá. 1. Joseph Stein, Jerry Bock, Sheldon Harnick, Fiddler on ʻOku fakatupu ʻe he tokanga fakatāutaha mo the Roof (1964), 2–3. fakamātoato ki he folofolá ʻa e tuí, ʻamanaki 2. Joseph B. Wirthlin, “The Straight and Narrow Way,” Ensign, Nov. 1990, 65. leleí, mo e tali ki heʻetau ngaahi faingataʻaʻia 3. Spencer W. Kimball, President Kimball Speaks Out fakaʻahó. ʻOku hoko hono toutou lau, fakalau- (1981), 90, 91, 92. lauloto, mo fakaʻaongaʻi e ngaahi lēsoni mei he 4. Henry Ward Beecher, ʻi he Tryon Edwards, fakataha- tahaʻi., The New Dictionary of Thoughts (1944), 67. folofolá, fakataha mo e lotú, ko ha konga tuʻu 5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí:

TĀ FAKATĀTAAʻI ʻO E ʻATÁ ʻE CHRISTINA SMITH ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ maʻu he ʻikai lava ke fetongi ke maʻu ʻaki ha Sipenisā W. Kimipolo (2006), 82. NGAAHI LEʻO ʻO E KAU MĀʻONIʻONI ʻI HE NGAAHI ʻAHO KIMUI NÍ

FAKAPULIKI HOMAU FALÉ

he ʻosi ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa ʻIMāmaní, ko hoku taʻu 19 ia, naʻe haʻu ai e filí ke nofo ʻi homau koló ʻi ʻIulope. Naʻa mau tangutu mo ʻeku ongo mātuʻá ʻi ha efiafi ʻe taha ʻi heʻe- mau tēpilé feʻunga mo e ongo mai

38 Liahoná ha longoaʻa. Naʻa mau fakasio atu he ʻI he ʻaho hono hokó ne u ʻiloʻi ongoʻí, ka naʻe ongo ia ki hoku lotó. puipuí ʻa ia ne tau ke ʻoua naʻa lava mei haku kaungāmeʻa loto-mamahi ʻI heʻeku foki ki ʻIukuleiní, naʻe e kau laku pomú ʻo ʻiloʻi homau falé ʻa e ngaahi meʻa kovi naʻe fai ʻe he ongo ʻaupito ʻeni. Naʻá ku manatuʻi he poʻulí, ʻoku ʻasi mai e kau tau ʻa e kau sōtiá ki he ʻapi kotoa pē. Naʻá e anga ʻeku moʻuí heʻeku ʻalu ki he filí—mo ʻenau ngaahi paikí, lolí, mo e ne fuʻu ʻohovale heʻeku talaange lotú pea moʻui ʻaki e ngaahi ako- tangikē taú—ʻo nau hū mai ki homau ne ʻikai ke nau haʻu ki homau ʻapí. naki ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ku koló mei he ongo tafaʻakí. Naʻá ku Naʻá ne talamai naʻe sio ki heʻenau fakatokangaʻi e meʻa naʻe molé, ka ilifia ʻaupito. haʻu homau feituʻú pea naʻa nau hū naʻe ʻikai ke ʻi ai e siasí mo e kau Naʻe pehē mai ʻe heʻeku tamaí ʻa ki he ʻapi kotoa pē. Ko homau falé faifekaú he feituʻu ne u nofo aí, pea ia ko ha tangata tui faivelenga, “ ʻOua pē naʻe ʻikai ke hū ki ai ʻa e kau ne u pehē he ʻikai pē ke u toe maʻu te ke manavahē.” Ko e lea ia ne ngali sōtiá. ʻa e ongo ko iá. kehe, koeʻuhí ko e meʻa ko ʻeni ʻoku ʻOku ou ʻilo ʻoku fanongo ʻa Hili ha taʻu ʻe fā mei ai, naʻe tuki- tuʻunuku mai ʻi homau ʻapí. Ne mau e Tamai Hēvaní ki heʻetau kolé tuki mai e ongo faifekaú ʻi homau ʻiloʻi ʻe ʻohofi ʻe he kau sōtiá e koló pea tali ia. ʻOku ʻi ai e taimi hangē ʻapí. Naʻá ku fuʻu fiefia ke fetaulaki pea maumauʻi e ngaahi ʻapi ʻo e he ʻikai pē ke tali maí, pea tau loto mo kinaua. ʻI he lolotonga ʻena kakaí. Naʻe fokotuʻu mai ʻe heʻeku ke toe vave ange ʻEne talí. Ka ʻi ngāué, naʻá na fakafanongo ki he tamaí ke mau tūʻulutui he veʻe seá ʻo homau ʻapí he taʻu ʻe 65 kuo hilí, Laumālié, ʻo taki mai ai kinaua ki lotu ke maluʻi kimautolu ʻe he Tamai naʻá Ne tali mai e lotú he taimi pē homau ʻapí. ʻOku hounga moʻoni Hēvaní. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “Tamai ko iá. ◼ kiate au ʻena talangofuá. ʻIkai fuoloa Hēvani, fakamolemole ʻo fakakuihi e ʻĀlisi W. Feleti, ʻIutā, USA mei ai naʻe papitaiso pea hilifaki- kau sōtiá. Fakapuliki homau falé ke nima au. ʻoua te nau sio ki ai.” Pea kuo silaʻi au ʻi he Temipale Hili ʻene lotú, naʻe lotu ʻeku faʻeé. Sitokiholomu Suetení ki hoku huse- Peá u lotu leva. Hili iá, naʻa mau pānití, ko ha tamasiʻi mei Lūsia ne foki ki he tēpilé ʻo fakasio atu he NAʻÁ KU ʻosi ngāue fakafaifekau. Pea ko ʻeni matapā sioʻatá. Naʻa mau sio atu ki kuo ʻi ai ha temipale ʻi Kievi. ʻOkú he hū ʻa e kau sōtiá ki he fale kotoa ONGOʻI E MOLE ma palani ke ʻalu maʻu pē ki ai. ʻi homau halá. Ko homau falé naʻe Ko e temipalé ʻa e feituʻu fakaofo tuʻu taupotu taha he halá. Naʻa nau ʻA E LAUMĀLIÉ taha he māmaní. Ko ha feituʻu ia te aʻu mai ki homau falé ʻo fakalaka ke lava ke ofi ai ki he Tamai Hēvaní. hake homau ʻaá ʻo ʻalu ki he hala hoku taʻu 16, naʻá ku kau ai ʻi ha ʻOku hounga kiate au he ʻoku lava hokó. Naʻa mau sio atu ki heʻenau ʻI polokalama fakafetongi ako ki ke tau maʻu ʻi he temipalé ʻa e taha hū ki he fale kotoa pē naʻe lava ke muli ʻi ha taʻu ʻe taha. Ne u mavahe ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga mau sio atu ki ai mei homau matapā mei hoku ʻapí ʻi ʻIukuleiní ki ha kiʻi taha mei heʻetau Tamai Hēvaní: ke sioʻatá. kolo ʻi ʻAlesona ʻi he USA, ʻo u nofo silaʻi kitautolu ko e ngaahi fāmili ke Hili ha meimei houa ʻe ua mei ai, ai mo ha fāmili Siasi. Naʻe teʻeki ai taʻengata. naʻe ifiʻi leʻolahi leva ʻe ha taha ha pē ke u ʻilo ʻe au ha taha Siasi ki ʻOku hounga kiate au ʻa e kau mē- meʻaifi, pea foki mai e kau sōtiá ki muʻa. mipa ʻo e fāmili Siasi naʻa nau tokoni heʻenau ngaahi meʻalelé. ʻI heʻenau Naʻe ʻikai fakangofua ʻe he polo- ke u ongoʻi ʻa e Laumālié, ʻo ʻai ke u foki māmālie atú, naʻa mau ongoʻi kalama fakafetongí ke malanga e kamata ha fononga ʻe tataki atu au ke nonga ʻaupito pea mau toe tūʻulutui, fāmilí kiate au, pea naʻe ʻikai ngofua maʻu ai haku fāmili ʻe silaʻi ke taʻe- ʻo fakamālō ki he Tamai Hēvaní ʻi ke u feʻiloaki mo e kau faifekaú. Ka ngata. ◼ Heʻene angaleleí mo e maluʻí. naʻá ku ʻalu mo e fāmili ne u nofo aí Vikatōlia Mikulina, Lūsia ki he lotú pea kau he ngaahi ʻekitivitī kotoa ʻa e Siasí. Fakatokangaʻi ange: Ke mamata ʻi ha vitiō Naʻa mau fakasio atu he puipui ki he Naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālié he fakafiefia ʻo e faiva fakafonua ʻa e toʻu tupú hū mai e kau sōtia ʻa e filí ki homau fāmili ko iá, pea ongoʻi moʻoni mo e ʻi hono fakafiefiaʻi ʻe Temipale Kievi ʻIukule- koló mei he ongo tafaʻakí. Naʻá ku ʻofa ʻa e kāingalotú. ʻI he taimi ko iá iní, vakai ki he LDS.org​ pea kumi ki he “Kyiv

NGAAHI TĀ FAKATĀTĀ ʻA BJORN THORKELSON FAKATĀTĀ NGAAHI TĀ ilifia ʻaupito. ne ʻikai ke u ʻilo ko e laumālie ne u Ukraine Temple video.”

ʻAokosi 2011 39 Ko e meʻamālie ne ʻikai ha taha ʻe lavea. Ka ne fuʻu maumau lahi e lotoʻi taulaní mo e tafaʻaki ki tuʻá. Kuo pikoua e taulaní, pea mafahifahi kotoa e ʻū matapā sioʻatá, pea kuo mofele holo ʻi tuʻa ʻemau utá.

ʻI he pongipongi Sāpaté ne u ʻilo ai e falelotú peá u tangutu pē he ʻotu sea ʻi mui he falelotú ko e teu ia ke kamata e sākalamēnití. Naʻá ku lotu ke maʻu ʻe hoku fāmilí e Laumālié he taimi faingataʻa ko ʻení. ʻI he tuku ʻa e lotú, naʻe fakafeʻi- loaki mai ha toko ua kiate au, peá u fakamatalaʻi ange leva ʻa e meʻa ne hokó. Ne u foki leva ki he feituʻu ne ʻALU KI HE LOTÚ! mau nofo aí pea fakamoleki e ʻahó kotoa ke tokoni ʻi hono fakamaau heʻeku foomu 5 he ako māʻolungá, taulaní mo e tafaʻaki ki tuʻá. Kuo pī- ʻemau ʻū meʻá. ʻIne u feʻiloaki ai mo ha taʻahine koua e taulaní, pea mafahifahi kotoa ʻI he pongipongi Mōnité ne toe Siasi ʻi heʻeku kalasi ʻātí. Naʻé fuʻu mā- e ʻū matapā sioʻatá, pea kuo mofele kamata ʻemau fakamāʻopoʻopó mo e lohi ʻaupito hono ivi tākiekiná heʻeku holo ʻi tuʻa ʻemau utá. aʻu mai e kau mēmipa he uooti naʻá moʻuí, pea ne u papitaiso ai ko ha Naʻe aʻu mai e polisi halá ʻo ku maʻulotu aí, ʻo fai ha tokoni. Naʻe mēmipa ʻo e Siasí. fetuʻutaki ke haʻu ha loli ʻo taula- talamai ʻe ha taha ʻoku haʻana ʻa e ʻI heʻeku ʻosi mei he ako mā- niʻi kimautolu. Naʻe ʻikai ʻilo ʻe he falekoloa ki he matapā sioʻatá, te ne ʻolungá, naʻe loto ʻeku ongomātuʻá ongomātuʻá ʻa e meʻa ke faí. Ko e kiʻi fetongi taʻetotongi kotoa e ngaahi ke mau hiki mei Kalefōnia ki ʻAitahō paʻanga siʻisiʻi naʻá na maʻú naʻe ʻave matapā sioʻata ʻo e taulaní, pea kasaʻi ʻi he USA. Naʻe tau leva e taulaní ia ki he kautaha naʻe haʻanautolu e taʻetotongi ʻe ha tangata kasa e foʻi ki heʻemau lolí pea mau fononga loli taulaní. ʻI he momeniti ko iá naʻe hoko ʻo e taulaní. fakatokelau. Ne mau fakalaka siʻi ongo mālohi ʻaupito kiate au ke u Naʻe ʻikai faʻa lea ʻeku tamaí ka atu pē mei Laviloka ʻi Nevatá, mo e ʻalu ki he lotú he ʻaho hono hokó, naʻá ne fuʻu ʻohovale, pea tangi ʻeku kamata ke fuʻu vave ʻeku lele hifo he ʻa ia ko e Sāpaté. Naʻe fakakaukau faʻeé he houngaʻiá, pea ne ma faka- kiʻi foʻi moʻungá. Koeʻuhí naʻe ʻikai e tangataʻeikí, ʻa ia naʻe ʻikai kau ki mālō mo hoku tuofefiné ʻi he tokoni ha ngaahi meʻa fakamaʻu ke tuʻu- he Siasí, mahalo ʻoku ou vale. Naʻe naʻe faí. ʻI he fakaʻosinga e ʻahó, kuo maʻu ai e taulaní, ne femaleleaki ia fakamāʻopoʻopo ʻemau ngaʻotoʻotá mau mateuteu ke hoko atu ʻemau ki he ongo tafaʻakí. Naʻá ku moloki pea ngaohi e taulaní, pea koeʻuhí fonongá ki ʻAitahō. fakafokifā e taʻofí, pea punakaki e naʻá ne mamatea pea ʻikai moʻui Ne u ako mei he meʻa ko ʻeni taulaní, ʻomau tō ai ki ha fuʻu luo he lelei, ko au ne u meimei fai kotoa e naʻe hokó, ʻoku moʻoni e ueʻi ʻa e veʻehalá kae hilifakia e lolí he tafa- ngāué. Ka naʻe kei hokohoko atu pē Laumālié. Naʻá ku toe ʻilo ʻoku faʻa ʻaki ʻe taha ʻo e luó pea ko e taulaní ʻa e ongo mālohi ke u ʻalu ki he lotú. tali ʻetau lotú ʻi he kakai kehé pea ʻe he tafaʻaki ʻe tahá. Naʻá ku kole ki heʻeku faʻeé ke ne fai maʻu e nongá mo e fiefiá ʻi he falala Ko e meʻamālié ne ʻikai ha taha ʻe ha tautapa ki he tangataʻeikí. Naʻá ne ki he ʻEikí. ◼ lavea. Ka ne fuʻu maumau lahi e lotoʻi fai ia, pea fakaʻohovale ʻene talí. Tuaiti Līuloi Tēnisi, ʻIutā, USA

40 Liahoná Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

faka-ʻekonōmika foʻou ʻi he ngaahi ʻE TOTONU NAI KE MA FAKATAU fonua lahi ʻo e māmaní. ʻOku kei moʻoni pē ʻa e ngaahi lea ʻa Palesiteni ATU HOMAU ʻAPI FAKAʻOFOʻOFÁ? Hingikelī he ʻaho ní ʻo hangē ko ia ʻi he 1998. he 1998 naʻe talamai ai ʻe he ki ai ha lotu lahi mo ha ʻaukai fakafā- ʻOkú ma fiefia naʻá ma muimui ki ʻILaumālié ke fakatau atu homau mili. Hili ha taʻu ʻe taha, ne mau hiki he faleʻi ʻa e palōfitá pea mo e ueʻi ʻapi ne fakaʻamuá, ʻa ia naʻe ʻosi hono ki homau ʻapi foʻoú, ʻa ia naʻe siʻisiʻi ʻa e Laumālié. ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ngaohí pea mau hiki mai ki ai he taʻu ange hono totongi fakamāhiná. hama moʻua mōkesi, pea ʻokú ma pē ʻeni ʻe fā. ʻI he kamata ke ʻosi ʻema Naʻe fakamoʻoniʻi e ngaahi lea fiefia ke sio ʻoku moʻui ʻema fānaú ʻo fānau lalahí mei he ako māʻolungá fakakikite ʻa Palesiteni Hingikelií. ʻI fakatatau ki he meʻa ʻoku nau maʻú. pea mavahe atu mei ʻapí, naʻe mahino he taʻu hono hokó naʻe holo e mahu- ʻOkú ma vēkeveke ke aʻu ki he ʻoku fuʻu lahi homau falé pea fuʻu ʻinga ʻo e māketi fefakatauʻakí ʻi ʻAme- konifelenisi lahi kotoa pē ke fanongo lahi e fakamole ki hono tokangaʻí he lika. Pea hokohoko mai ai ha ngaahi ki he faleʻi ʻa e kau taki hotau Siasí. meʻa te ma fie maʻú. Ne toki fetongi taʻu lahi ʻo e tō lalo fakapaʻangá, ʻa ia ʻOkú ma ʻiloʻi ʻe tāpuekina kitautolu pē ʻeni ʻeku ngāué pea mahino ʻa naʻá ma fakaʻaongaʻi lelei ia ki hono kapau te tau talangofua ki heʻenau e tuʻu laveangofua ʻeku maʻuʻanga totongi homa moʻua he mōkesí. fakahinohinó. ◼ paʻangá pea ʻe faingofua pē ke ʻi ai ha ʻI he taimí ni ʻoku hoko ha tō lalo Suliveni Lisiatesoni, Nevata, USA maumau ʻe hoko. MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ ʻI heʻeku ʻalu ki he fakataha ʻa e ʻI heʻeku ʻalu ki he fakataha ʻa e 1. Gordon B. Hinckley, “Ki he Kau Talavoú mo lakanga fakataulaʻeikí ʻi he konifele- lakanga fakataulaʻeikí ʻi he konifele- e Kakai Lalahí,” Liahona, Sānuali 1999, 68. nisi lahí ʻi ʻOkatopá, naʻe ongo kiate nisi lahí, naʻe ongo kiate au e faleʻi au e ngaahi lea ʻa Palesiteni Kōtoni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, B. Hingikelií (1910–2008). ʻI heʻene pea ne u vahevahe ia mo hoku uaifí. lea kau ki he meʻa fakapaʻangá, naʻá ne tala ki he kau maʻu lakanga faka- taulaʻeikí, “Kuo hokosia e taimi ke fakamaau ai hotau ngaahi falé.” Peá ne fakatokanga mai, “ ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga ki ha ngaahi matangi mālohi ʻoku hanga mai mei muʻa ʻa ia ʻoku totonu ke tau tokanga ki ai.” ʻI he konga ki mui ʻene leá naʻá ne pehē: “ ʻOku ou ʻiloʻi ʻe fie maʻu ke te nō ke fakatau hato ʻapi. Ka tau faka- tau muʻa ʻa e ʻapi ko ia te tau lava ʻo totongi pea fakasiʻisiʻi ai ʻa e totongi ʻa ia [te tau mafasia ai ʻi ha taʻu ʻe 30 he ʻoku ʻikai ha manavaʻofa pe ha toloi ia ʻi he totongi noó.”] 1 Naʻá ku tala ki hoku uaifí ʻa e faleʻi ʻa Palesiteni Hingikelií, peá u talaange ʻoku ou ongoʻi ʻoku totonu ke fakatau homau ʻapí. Naʻá ku ʻohovale heʻene loto ki aí. ʻI he ngaahi māhina hokó, naʻá ma mateuteu ke fakatau atu homau falé pea toe kumi ha fale ʻe taha. Ko ha meʻa naʻe taimi lōloa pea pau ke fai

ʻAokosi 2011 41 

Naʻá Ne ʻ Eke Mai Ia Kiate Au?

Fai ʻe Joelyn Hansen

aʻá ku tangutu pē ʻo sio fakamamaʻu ʻi lahi kae teʻeki pē ha fatongia peheni. Neongo ʻetau faka- heʻeku taʻetuí kae tatali ʻa Misa Sāmani, Ne u fehuʻi pē kiate au pe ne u matuʻotuʻa fehuʻia pē te tau ko e mēmipa ʻo e kau palesitenisī faka- pe taukei feʻunga nai pe lava ke fai e ngāué. malava ke fua ha N fatongia ʻi he Siasí, koló, ki heʻeku tali ʻe faí. Ko e hā ha meʻa te u lava ʻo fai maʻá e kakai Mahalo pē naʻe ʻuhingá ke ne talamai ko e fefine ʻo e koló? ʻoku ʻafioʻi kitautolu faiako pe tokoni. Ka naʻe ʻikai. Naʻe tonu pē Ne u foki ki ʻapi he pō ko iá, tūʻulutui ʻo ʻe he ʻEikí. Kapau ʻoku tau fie ngāue, te Ne meʻa ne u fanongo ki aí; naʻá ne ui au ko e lotu, pea kole ha fakahinohino mei he Tamai fakafeʻungaʻi kitautolu palesiteni Fineʻofa ʻi homau kiʻi koló. Hēvaní. Hili ʻeku lotú, naʻe ongo mālohi ke u ki Heʻene ngāué. Naʻá ku tangutu fakalongolongo ʻo faka- sio ki hoku tāpuaki fakapēteliaké. Naʻá ku lau kaukau ki he tuʻunga naʻá ku ʻi aí. Naʻá ku e foʻi sētesi ko ʻení: “ ʻOkú fie maʻu ke ke fai e taʻu 27 pea teʻeki ai ke u mali. Naʻá ku toki ngāue naʻe vahe atu kiate koé, neongo hoʻo hiki mai pē ki he feituʻú pea kamata he kei talavoú.” ngāue foʻou ko ha taha faiongoongo. Naʻe ʻI heʻeku lau e ngaahi lea ko iá, naʻe ʻikai ke fuʻu lahi ʻeku ʻilo fakatakimuʻá. Ne mahino ʻoku ʻikai kau ia ki haku tuʻunga

u ʻosi fua ha ngaahi fatongia he ngaahi taʻu fakamali, taʻu motuʻá, pe meʻa te u lavá. Ka BEACH ʻA BRYAN FAKATĀTĀ NGAAHI TĀ

42 Liahoná KAKAI LALAHI KEI TALAVOÚ KEI LALAHI KAKAI 

KUMI TOKONI MEI HE TAMAI HĒVANÍ ʻoku fekauʻaki ia mo e meʻa naʻe fie maʻu e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻo tataki au pea “ ʻOku ou tapou kiate ʻe he ʻEikí ke u faí. Naʻá ku tali leva ʻa e fakafeʻungaʻi au ki Heʻene ngāué. ◼ kitautolu kotoa ke fatongiá. tau lotu ʻo fekauʻaki Naʻá ku lava ke tokoni ki he kakaí ʻi hoku uiuiʻí neongo e kehekehe homau puipuituʻá. mo hotau takitaha Ko e taha e kau fefine ko ia naʻe tataki au ʻe fatongia, pea tau he ʻOtuá ke tokoniʻí ko ha fefine naʻe taʻu fekumi ke maʻu ha uofulu tupu lahi, ko ha faʻē teʻeki ke mali Tokoniʻi ʻaki tokoni fakalangi, ke mo e fānau ʻe toko ua. Naʻe ʻikai ke fuoloa tau lavameʻa ʻi hono kuó u ʻiloʻi ʻa e kehekehe ʻema sīpinga mo- ʻEne ʻOfá fakahoko ʻa e ngāue ʻuí. Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e hā e he taimi ne ui au ko e taki he ngaahi kuo ui kitautolu ke founga te u hoko ai ko hono kaungāmeʻá, ʻIʻekitivitī ʻa e fānau akó, naʻá ku ongoʻi fakahokó. Naʻe pehē ka naʻe ʻalu pē taimí mo ʻema hoko ko ha faingataʻaʻia ʻaupito. Ko ha taha mā au ʻe ha taha ‘ko hono kaungāmeʻá. pea ne u ʻiloʻi ʻe faingataʻa ke u palani ha ʻiloʻi ko ia ʻoku ʻi ai Ne u feʻiloaki mo ha fefine naʻe māmā- ngaahi ʻekitivitī. Naʻe fuʻu lahi ʻeku ongoʻi ha mālohi māʻolunga lohi. ʻOku ou manatuʻi e fuofua taimi ne taʻefeʻungá, ilifiá, mo e faingataʻaʻiá. ange ʻi he meʻa ʻe mau hūfia ai hono ʻapí mo e ongo faifekaú ʻI heʻeku fuʻu fie maʻu vivilí, ne u kole ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻene fakamoʻoni; naʻá ne fie tokoni ki he Tamai Hēvaní. Naʻá ku lotu, lava ke fai ʻe he maʻu pē ke kiʻi “tafunaki” kae lava ʻo toe ulo “ ʻE anga fēfē haʻaku fai ʻení? ʻOku ou kei tangatá, ʻoku ʻikai ko lahi ange. ʻI heʻemau tangutu he loki talanoá siʻi mo vaivai.” hano fakasiʻia ia ʻo ha ʻo fanongo kiate iá, naʻe mālohi e ueʻi ʻa e ʻI he taimi pē ko iá, ne ongo ki hoku taha.’ Ka kuo pau ke Laumālié ke mau fakamoʻoni ki he Fakalelei lotó ha fanafana leʻo siʻi: “Fai ia, ʻe hoku ne fekumi, tui, lotua ʻa Sīsū Kalaisí. ʻōfefine. ʻOku ou ʻofa ʻiate koe.” mo ʻamanaki atu te ʻI he ngaahi māhina hono hokó naʻe fetō- Naʻe hanga ʻe he tali ko ia mei he ne maʻu ia. ʻOku ʻikai ʻaki pē ʻene maʻulotú. Ka naʻe hokohoko atu Tamai ʻofá ʻo fakamālohia au. Naʻe faka- ha feinga fakamā- hono tataki au ʻe he Laumālié ke fai ʻeku faka- mālohia au ʻe he ueʻi ko iá, peá u ongoʻi toato mo faʻa lotua moʻoní. ʻI he ʻahó ni ʻokú ne ngāue mālohi te u lava ke fai ha faʻahinga meʻa pē. Ko pehē ʻe taʻetali mai: pea tokoni ʻi he koló. e meʻa pē naʻá ku fie maʻu ke fakahoko ko e tefitoʻi faka- Ko e niʻihi ia e ngaahi meʻa mahuʻinga lelei ai hoku fatongiá, ko hono ʻiloʻi ʻokú kaukau ia ʻo e tuí. ʻE ʻi he fatongiá, ka naʻe lahi ʻaupito hono ngaahi Ne ʻafioʻi au, ʻokú Ne ʻofa ʻiate au, pea te polé. Ko ha fefaʻuhi ke ongoʻi pe ʻoku feʻunga Ne tokoniʻi au. tokoni ʻa langi kiate e meʻa ʻoku ou faí, ke potupotutatau e lotú mo ʻOku ou ʻiloʻi ʻe tatau ai pē pe ko e hā kinautolu ʻoku fekumi e ngāué, peá ke ikunaʻi e ongoʻi taʻefeʻungá. hotau faingataʻaʻiá, ʻoku ʻofeina kitautolu ʻi he loto fakatōkilaló. Ne u toki fakatokangaʻi ko e lahi e meʻa ʻe he Tamai Hēvaní pea fanongo mai ki Palesiteni Thomas S. ne u malava ke faí naʻe fou ia he Laumā- heʻetau ngaahi lotú. ʻI heʻetau kole kiate Monson, “Ke Ako, ke Faka- hoko, ke Aʻusia,” Liahona, lié. Kuo ʻosi tukuange au mei he fatongiá Iá, ʻe lava ke tau maʻu ha fakahinohino Nōvema 2008, 67. peá u hiki mei he kolo ko iá. Ka ʻoku ou mo e fakalotolahi ʻi heʻetau feinga ke fakakaukau maʻu pē ki he anga hono tāki- fakahoko hotau ngaahi fatongiá. ekina au mo e kau fafiné ʻe he fatongia Ī Kaiungu Kū, Kōlea ko iá—pea mo aú. Pea ne fakafou mai he ʻilo ko iá kiate au, ko ha fefine tāutaha kei talavou, ʻoku ʻi ai ha meʻa te u lava ke fai maʻá e niʻihi kehé ʻo mau tupulaki fakataha ai ʻi he ongoongoleleí. Neongo naʻá ku Fiefia ʻi Hoku Fatongiá ongoʻi taʻefeʻunga mo e fatongiá, ka naʻá heʻeku hoko ko ha tāutaha lalahí, ku ngāue mālohi ke fakahoko hoku uiuiʻí. ʻI kuó u ʻilo ai ʻoku ou lava ke tokoni

NGAAHI TĀ FAKATĀTĀ ʻA BRYAN BEACH ʻA BRYAN FAKATĀTĀ NGAAHI TĀ Pea ʻi heʻeku fai iá, ne u ongoʻi e ala mai ki hoku uōtí pea maʻu e fiefiá ʻi heʻeku

ʻAokosi 2011 43 

ngāue ʻi he ngaahi fatongia kehekehe ʻi he Siasí. ʻOku ou lolotonga hoko ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī ʻo e Kau Talavoú. ʻI heʻeku ʻi he houalotu ʻa e Kau Talavoú, ʻoku ou maʻu ai e faingamālie ke ʻalu mo e kau tīkoní ʻo tānaki e foaki ʻaukaí, feʻiloaki mo e kau mēmipa māmālohi ʻo e uōtí, pea kau he konifelenisi ʻa e toʻu tupú mo e ngaahi ʻeki- tivitī ʻa e Mutualé. ʻOku fakafiefia foki ʻe ʻalu ki he temipalé mo e toʻu tupú ke fakahoko e papitaisó maʻá e kau pekiá. ʻI heʻeku fua e fatongiá ni, ne u ngāue mālohi ke tokoniʻi e kau talavoú ke nau tupu hake ʻo hoko ko ha kakai lalahi ʻaki hono fakahaaʻi ʻeku ʻofa mo e houngaʻia ʻiate kinautolú. Naʻe tokoni e ngaahi meʻa ko ʻeni kuó u aʻusiá ke u tupu- laki fakalaumālie ai pea kuo hoko ia ko ha tāpuaki ki heʻeku moʻuí. Mātiu Kata, ʻIutā, USA

Uiuiʻi ke Tākiekina hono ui au ko e ʻetivaisa ki he Maea Meití ʻIʻi he houalotu ʻa e Kau Finemuí, naʻá ku veiveiua pe te u lava ʻo fua e fatongiá. Naʻá ku pehē he ʻikai saiʻia e tamaiki fefiné ʻiate au pe ako ha meʻa meiate au, tautefito ki heʻeku ʻilo ʻoku kehekehe e meʻa ʻoku nau aʻusiá mei he meʻa ne u aʻusia he taimi ne u hangē ai ko kinautolú. Naʻe liliu e ongo ko iá ʻi ha ngaahi uike siʻi hili ia haʻaku ʻalu ki ha polokalama ʻa e ʻI heʻetau tali ʻa maʻu ke u tokoniʻi kinautolu ke nau mateuteu Kau Finemuí naʻe fai. Naʻe fakahaaʻi ai ʻe ha e faingamālie ke ki he moʻuí. faʻē ʻene houngaʻia he polokalama ʻa e Kau ngāué, te tau ʻilo ʻOku ʻomi e ngaahi fatongia he Siasí Finemuí koeʻuhí he naʻe fakamālohia ai hono ai, hangē ko e mei heʻetau Tamai Hēvani ʻofá. ʻOkú ʻofefiné mei he ʻahiʻahí. Naʻe tokoni ʻene leá talaʻofa naʻe fai ʻe Ne ʻafioʻi ʻetau fie maʻú mo e fie maʻu ke mahino kiate au ʻa e mahuʻinga moʻoni Palesiteni Moni- ʻanautolu ʻoku tau ngāue ki aí. ʻI hono soní, ʻe “tokoni hoku fatongiá. ʻiloʻi iá ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke ʻa langi kiate Ne u ʻiloʻi ko hoku fatongiá ʻoku ʻikai ko kinautolu ʻoku maʻu ha tui kiate Ia pea loto falala, neongo hono akoʻi pē ʻo e ngaahi lēsoni he Sāpaté mo fekumi ʻi he loto ʻoku ʻikai ke mahino kiate kitautolu hono tokoni ke palani e ngaahi ʻekitivitií. Ka ko ha fakatōkilaló.” ʻuhinga ʻoku vahe mai ai e fatongia ko ui ke tokoniʻi e kau finemuí ni ke teuteu ki he iá pe taimi ʻoku ʻikai ke tau fakapapauʻi kahaʻú—ke ʻalu ki he temipalé, ngāue he Siasí, ai e meʻa te tau malava ʻo fai ki hono faka- pea hoko ko ha ngaahi faʻē lelei. ʻOku fie hoko ha fatongiá. ʻE lava ke tau houngaʻia

44 Liahoná KAKAI LALAHI KEI TALAVOÚ KEI LALAHI KAKAI 

MAʻU HA TOKONI MEI HE NGAAHI MAʻUʻANGA TOKONI KEHÉ

he ngaahi faingamālie ke ngāue aí pea lava ke ke ongoʻi faingataʻaʻia ʻi ha uiuiʻi ʻoku tau feʻunga ke maʻu ha fatongia, foʻou ʻi hoʻo feinga ke ako ho ngaahi fato- pea ʻe lava ke tau fakaʻaongaʻi e fainga- ʻE mālie ko iá ke ako ki he lahi taha te tau ngiá. Ka ʻoku lahi ʻaupito e ngaahi maʻuʻanga malavá lolotonga ʻetau fakalakalaka ʻi he tokoni ʻe lava ke ke maʻu tokoni mei aí. ʻE lava ongoongoleleí. ke tokoni atu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko Siosina Tilialo, Nuʻu Sila ʻení, fakataha mo e lotua ha tataki mo ha faka- hinohino mei he Tamai Hēvaní ke fakahoko ho fatongiá pea tāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehe Vahevahe Atu ʻEku ʻokú ke ngāue ki aí. Fakamoʻoní he Mūsiká • Ongo Tohi Tuʻutuʻuní. ʻOku tokoni e ongo tohi tuʻutuʻuní ke fakamatalaʻi e ngaahi fato- eongo naʻá ku tupu hake he Siasí, ka naʻá ngiá. ʻI hono maʻu ho fatongiá, kamata ʻaki ku māmālohi pē ʻi hoku taʻu 18. Ki mui aí, N hano ako e fakamatala mei he tohi tuʻutuʻuní hili ʻeku hiki mei he fakahahake ʻo Siamané ki Felengifētí, naʻe fakaafeʻi au ke u nofo mo kau ki he fatongia pau kuo vahe atu kiate ha fāmili siasi. Naʻá ku ʻiloʻi ko ha faingamālie koé. ʻeni ke u toe kamata foʻou ai peá u toe mālohi he Siasí. • Ko e kau pīsopelikí, kau palesitenisī Hili pē ʻeku hiki atu ki Felengifētí, naʻe ui fakakoló, pe kau taki kehé. ʻOua ʻe mana- au ko ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ki he vahē ke kole ha tokoni mei he kau takí. Ko senitā homau feituʻú maʻá e kakai lalahi kei talavoú. Naʻe kau he fatongiá hono faka- ha founga lelei ʻeni ke ako ai e meʻa ʻoku fie fekauʻaki e ngaahi kalasi ʻinisititiutí, efiafi maʻu ke faí. fakafāmili ʻi ʻapí, mo e ngaahi ʻekitivitī kehe. Naʻe fie maʻu ki ai ha ngāue lahi, ka naʻe • Ko ha taha naʻá ne ʻosi fua e fatongai ʻaonga koeʻuhí ko e senitaá ko ha tāpuaki ko iá. ʻOku ʻi ai ha taukei pe faleʻi mei he lahi ia ki he kakai lalahi kei talavou ʻi ho- kakai ko ʻení ʻe lava ke ʻaonga kiate koe. mau feituʻú. ʻI he fatongia ko iá, ne u ako ke kau ki Kae manatuʻi ko koe ʻeni ʻoku ʻi ai e fatongiá he kuaea ʻa e kau tāutaha lalahi kei talavoú. pea te ke fekumi ki he ueʻi ʻa e Laumālié ke Naʻe ʻalu e kuaeá ʻi ha koniseti ki Pōlani mo e tokoni ke lelei ai hoʻo ngāué. Lepupelika ʻo Sekí. Ko ha meʻa maʻongoʻonga ia ke aʻusia, pea ne u fiefia he faingamālie ke • Uepisaiti ʻa e Siasí. ʻOku lahi ha ngaahi vahevahe atu ai ʻeku fakamoʻoní ʻi he mūsiká. fakamatala mo e nāunau ʻi he LDS.org. Lava Naʻá ku toe fiefia ange ʻi he hili ha ngaahi uike peá u maʻu ha ʻī-meili ʻo fakahā mai kuo kau pe ke ke kamata ʻi hano lomiʻi ʻa e "Serving ha taha ki he Siasí makatuʻunga mei heʻemau in the Church." Lomiʻi ʻi he "Handbook 2" konisetí. pea fili leva e lea-fakafonuá. ʻI heʻeku ngāue ke fakahoko hoku fatongiá, ne u lava ke fakamālohia ai e fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé, pea toe faka- mālohia ai foki mo ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. ◼ Felise Saito, Siamane

ʻAokosi 2011 45

ka ʻoku ʻikai ko hano fakahaaʻi ʻo ha tokāteline ʻo e Siasí. e ʻo tokāteline ha ʻo fakahaaʻi hano ko ʻikai ʻoku ka

fakakaukau, ha mo tokoni ha ko talí ngaahi e ʻa pē fakataumuʻa ʻOku

46 Liahoná

Kapau te nau tui, te nau mamata ki he ʻOtuá ʻOtuá he ki mamata nau te tui, nau te Kapau Sanele E., taʻu 18, Uāsingatoni, USA Uāsingatoni, 18, taʻu E., Sanele

fakalaumālie ai ki Hono toʻukupú ʻi hoʻo moʻuí. hoʻo ʻi toʻukupú Hono ki ai fakalaumālie ia ki he tui pea maʻu mo e ʻamanaki lelei. lelei. ʻamanaki e mo maʻu pea tui he ki ia

ai ke hoko e taimi ko iá, ʻoku feʻunga pē hoʻo tuí ke ke mamata mamata ke ke tuí hoʻo pē feʻunga ʻoku iá, ko taimi e hoko ke ai fakamatalaʻi ko hono maʻu e tuí ʻoku ʻuhinga ʻuhinga ʻoku tuí e maʻu hono ko fakamatalaʻi

tau toki mamata ai kiate Ia he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Ka ʻi he teʻeki teʻeki he ʻi Ka veilí. e ʻo taha ʻe tafaʻaki he Ia kiate ai mamata toki tau 137:9). Ne u fai leva ʻeku fakamoʻoní pea pea fakamoʻoní ʻeku leva fai u Ne 137:9).

toki tui mo muimui kiate Ia he kotoa ʻetau moʻuí. ʻE ʻi ai ha taimi te te taimi ha ai ʻi ʻE moʻuí. ʻetau kotoa he Ia kiate muimui mo tui toki ʻi Hono ʻaó ke fakamāuʻi kitautolu (vakai, T&F T&F (vakai, kitautolu fakamāuʻi ke ʻaó Hono ʻi

naʻa tau mamata kiate Ia, ta he ʻikai toe fuʻu fie maʻu ha ngāue ia kae kae ia ngāue ha maʻu fie fuʻu toe ʻikai he ta Ia, kiate mamata tau naʻa mamata kiate Ia. Hili ʻetau toetuʻú, te tau tuʻu tuʻu tau te toetuʻú, ʻetau Hili Ia. kiate mamata

tui ʻokú Ne ʻi ai. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e tuí. Kapau Kapau tuí. e ʻa ai maʻu tau ʻoku ia ʻuhinga hono Ko ai. ʻi Ne ʻokú tui ʻOtuá koeʻuhí he ʻoku teʻeki ai taimi ke tau tau ke taimi ai teʻeki ʻoku he koeʻuhí ʻOtuá

matalaʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau mamata ki he ʻOtuá ka tau toki toki tau ka ʻOtuá he ki mamata tau ke ia maʻu fie ʻikai ʻoku matalaʻi teʻeki ai ke tau mamata ki he he ki mamata tau ke ai teʻeki

- faka ʻo foki lava ke Te Māʻoniʻoní. Laumālie he mai fou ʻo pē kotoa naʻá ku fakamatalaʻi ange ʻoku ʻoku ange fakamatalaʻi ku naʻá

kaungāmeʻá ʻokú ke ongoʻi ʻEne ʻi hoʻo moʻuí ʻi he ʻaho ʻaho he ʻi moʻuí hoʻo ʻi ʻEne ongoʻi ke ʻokú kaungāmeʻá teʻeki ai ke u mamata kiate Iá, Iá, kiate mamata u ke ai teʻeki

mālie lelei ʻeni kiate koe ke fakamoʻoni ki ho ngaahi ngaahi ho ki fakamoʻoni ke koe kiate ʻeni lelei mālie ʻoku ou tui ai ki ha ʻOtua ʻoku ʻoku ʻOtua ha ki ai tui ou ʻoku

- fainga ha Ko 30:44). ʻAlamā (vakai, fengāueʻakí e mo hoku kaungāakó pe ko e hā hā e ko pe kaungāakó hoku

māʻolunga koeʻuhí ko e taʻefakangatangata hono natulá natulá hono taʻefakangatangata e ko koeʻuhí māʻolunga I he taimi ʻoku ʻeke mai ai ʻe ʻe ai mai ʻeke ʻoku taimi he I ʻ

Te Tau Tuʻu ʻi Hono ʻAó Hono ʻi Tuʻu Tau Te kotoa pē ʻi natula ʻoku ʻi ai ha Tupuʻanga Fungani Fungani Tupuʻanga ha ai ʻi ʻoku natula ʻi pē kotoa

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻAlamā ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he meʻa meʻa he ʻe fakamoʻoniʻi ʻoku ʻAlamā ʻe mai akoʻi Naʻe

Mamata Fakalaumālie Kiate Ia Kiate Fakalaumālie Mamata Katalina E., taʻu 16, Kalefōnia, USA Kalefōnia, 16, taʻu E., Katalina

he toko taha kotoa pē, ʻo ʻEne fānaú. ʻEne ʻo pē, kotoa taha toko he

mamata ki he ʻOtuá” (Mātiu 5:8). (Mātiu ʻOtuá” he ki mamata

ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē hotau ʻātakaí, pea ʻi ʻi pea ʻātakaí, hotau pē kotoa meʻa he ʻi ʻOtuá ʻa ia ʻoku tokoni ke mahino kiate kitautolu “ko e loto maʻá . . . te nau nau te . . . maʻá loto e “ko kitautolu kiate mahino ke tokoni ʻoku ia ʻa hotau matá mo e lotó, te tau mamata ki he he ki mamata tau te lotó, e mo matá hotau

kau kia Siosefa Sāmita pea mo e folofola ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, ní, kimui ʻaho ngaahi e ʻo folofola e mo pea Sāmita Siosefa kia kau fai ai ʻeku fakamoʻoní. Kapau pē ʻe fakaava fakaava ʻe pē Kapau fakamoʻoní. ʻeku ai fai

liliu totonú” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:8). Te ke lava foki ʻo fakamoʻoni fakamoʻoni ʻo foki lava ke Te 1:8). Tuí e ʻo Tefito (Ngaahi totonú” liliu ʻEne ʻofá. ʻOku ongoʻi taha ia ʻi he taimi ʻoku ʻoku taimi he ʻi ia taha ongoʻi ʻOku ʻofá. ʻEne

Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻoku pē kotoa meʻa ngaahi he ʻi ʻOtuá e ʻa ia folofola e ko Tapú Tohi naʻá Ne ʻomí, pea ʻoku lava ke tau ongoʻi kotoa kotoa ongoʻi tau ke lava ʻoku pea ʻomí, Ne naʻá

Te ke lava ʻo ʻai ke ʻilo ho ngaahi kaungāmeʻá ʻoku “mau tui ko e e ko tui “mau ʻoku kaungāmeʻá ngaahi ho ʻilo ke ʻai ʻo lava ke Te kotoa naʻá Ne fakatupú, ngaahi tāpuaki kotoa kotoa tāpuaki ngaahi fakatupú, Ne naʻá kotoa

he ʻOtuá (vakai, Mōsese 1:11). Mōsese (vakai, ʻOtuá he kotoa ai kitautolu. ʻOku tau mamata he meʻa meʻa he mamata tau ʻOku kitautolu. ai kotoa

hono mata fakanatulá, ka ko e mata fakalaumālié naʻe mamata ʻaki ki ki ʻaki mamata naʻe fakalaumālié mata e ko ka fakanatulá, mata hono ʻOtuá ʻi heʻenau kei ʻi māmaní, ka naʻe uesia uesia naʻe ka māmaní, ʻi kei heʻenau ʻi ʻOtuá

Mōsese ki he ʻOtuá, pea naʻe fakamatalaʻi ʻe Mōsese, naʻe ʻikai ko ko ʻikai naʻe Mōsese, ʻe fakamatalaʻi naʻe pea ʻOtuá, he ki Mōsese Naʻe tokosiʻi pē ʻa e kakai naʻe mamata ki he he ki mamata naʻe kakai e ʻa pē tokosiʻi Naʻe

Fakaava Hotau Lotó Hotau Fakaava 67:11). ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Mataʻitofe Mahuʻingá ʻa e mamata ʻa ʻa mamata e ʻa Mahuʻingá Mataʻitofe he ʻe fakamatalaʻi ʻOku 67:11).

hoko ki ai ha liliu—sino liliu—kae mamata ki he ʻOtuá (vakai T&F T&F (vakai ʻOtuá he ki mamata liliu—kae liliu—sino ha ai ki hoko

ko kinautolu pē ʻoku tuí. Pea naʻa mo ha taha angatonu kuo pau ke ke pau kuo angatonu taha ha mo naʻa Pea tuí. ʻoku pē kinautolu ko Samuela P., taʻu 18, Lala, Venesuela Lala, 18, taʻu P., Samuela

he ʻikai ke nau lava ʻo mamata ki he ʻOtuá—ka ʻOtuá—ka he ki mamata ʻo lava nau ke ʻikai he angahalá kakai e ko Laumālié.

ʻe he ngaahi liliu fakalangi ʻa e Palōfitá ʻoku ʻuhinga e ngaahi vēsí ia ia vēsí ngaahi e ʻuhinga ʻoku Palōfitá e ʻa fakalangi liliu ngaahi he ʻe ʻuhí he ʻoku ou maʻu ʻa e tuí pea ongoʻi Hono Hono ongoʻi pea tuí e ʻa maʻu ou ʻoku he ʻuhí

tala he ʻikai lava ke mamata e tangatá ki he ʻOtuá. ʻOku fakamatalaʻi fakamatalaʻi ʻOku ʻOtuá. he ki tangatá e mamata ke lava ʻikai he tala - koe au ʻiate ʻofa Ne ʻokú ʻiloʻi ou ʻoku ka Ia,

ʻa ia ʻokú ne fakamaʻalaʻala mai e ngaahi folofola ko ia ʻe fā ʻoku nau nau ʻoku fā ʻe ia ko folofola ngaahi e mai fakamaʻalaʻala ne ʻokú ia ʻa hoku lotó. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo mamata kiate kiate mamata ʻo lava u ke ʻikai ʻOku lotó. hoku

Meʻamālié, ʻoku tau maʻu e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú, Tapú, Tohi e ʻo Sāmita Siosefa ʻa Liliu e maʻu tau ʻoku Meʻamālié, ʻoku tupulaki ai ʻeku tuí mo ne ʻomi e nongá ki ki nongá e ʻomi ne mo tuí ʻeku ai tupulaki ʻoku

ʻĪsaia (vakai, Sēnesi 18:1; 32:30; ʻEkesōtosi 33:11; ʻĪsaia 6:1). ʻĪsaia 33:11; ʻEkesōtosi 32:30; 18:1; Sēnesi (vakai, ʻĪsaia ne fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá, pea pea ʻOtuá, he ʻe au ʻafioʻi ʻoku fakamoʻoni ne

he ʻOtuá ha kau tangata—hangē ko Sēkope, ʻĒpalahame, Mōsese, mo mo Mōsese, ʻĒpalahame, Sēkope, ko tangata—hangē kau ha ʻOtuá he e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ʻokú ia ʻa Māʻoniʻoní, Laumālie e

mo e ngaahi veesi kehe he Tohi Tapú ʻoku nau tala ai naʻe mamata ki ki mamata naʻe ai tala nau ʻoku Tapú Tohi he kehe veesi ngaahi e mo M ange koeʻuhí he ʻoku ou ongoʻi ʻa ʻa ongoʻi ou ʻoku he koeʻuhí ange

4:12). Hangē ʻoku fepaki e ngaahi veesi ko ʻení ʻení ko veesi ngaahi e fepaki ʻoku Hangē 4:12). u lava ʻo sio ki ai. Naʻá ku tali tali ku Naʻá ai. ki sio ʻo lava u

sōtosi 33:20; Sione 1:18; 1 Tīmote 6:14–16; 1 Sione 1 Sione 6:14–16; 1 Tīmote 1:18; Sione 33:20; sōtosi haʻaku tui ki ha meʻa ʻoku ʻikai ke ke ʻikai ʻoku meʻa ha ki tui haʻaku

- ʻEke (vakai, ʻOtuá he ki mamata ʻo tangata ha lava loki fakataha pe ʻoku founga fēfē fēfē founga ʻoku pe fakataha loki

ngaahi veesi he Tohi Tapú ʻoku pehē ai he ʻikai ʻikai he ai pehē ʻoku Tapú Tohi he veesi ngaahi Ne ʻeke mai ʻe ha taha ʻokú ma ma ʻokú taha ha ʻe mai ʻeke Ne

ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻIate Au ʻIate ʻOtuá e ʻa ʻOfa ʻOku ahalo pē kuo lau ho ngaahi kaungāmeʻá mei he he mei kaungāmeʻá ngaahi ho lau kuo pē ahalo

ʻikai lava ha tangata ʻo mamata ki he ʻOtuá?” ʻOtuá?” he ki mamata ʻo tangata ha lava ʻikai

ʻoku pehē ai ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻoku ʻoku kaungāmeʻá ngaahi hoku ʻe ai pehē ʻoku

“Ko e hā e tali ʻoku totonu ke u fai ʻi he taimi taimi he ʻi fai u ke totonu ʻoku tali e hā e “Ko

Ngaahi Fehuʻi Fehuʻi Ngaahi Talí & TOʻU TUPÚ ​.org ldschurch ​ “ ʻOku tataki liahona@ KO E ʻILOʻILO KO E ʻILOʻILO ʻOKÚ NE PAU MOʻUI ha holi “Fakatupulaki ʻiloʻi ʻoku faivelenga ke moʻui ʻa e ʻOtuá. “ ʻI heʻetau maʻu ha loto kuo faka- fehuʻi ke “ ʻOku tau mateuteu leva Questions & Answers, 7/11 Answers, Liahona, Questions & Rm.2420 St., Temple North 50 E. USA UT 84150-0024, City, Salt Lake ʻī-meili ki he: Pe kitautolu ʻe he holi ko ʻení ke tau ʻení ke kitautolu ʻe he holi ko meʻa ʻo efakalaulauloto ki he ngaahi ʻa e ngaahi ongo ki hotau lotó langí—ke ʻo kitautolu, fakamoʻoni ʻokú ne ʻākilotoa kau ki he ʻOtuá. tokanga ʻoku tau mateuteu ai ke vaivaí, ‘kumi ke ia ʻa e Fakamoʻuí ki he ui ko lahi ʻi he [ngaahi folofolá’] (Sione 5:39) meiate kinautolu ʻi he loto pea ako fakatōkilalo. ʻi he Hēvaní, Tamai fakamātoato ki he Sīsū Kalaisí, ko huafa ʻo hotau Fakamoʻui pe ʻoku moʻoni e ngaahi meʻa kuo tau He ʻikai mamata hatau tokolahi ki aí. ako e kau palōfitá, ki he ʻOtuá ʻo hangē ko e ngaahi ueʻi ʻa e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e ka ko Laumālié—ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻoku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau ʻatamaí mo e lotó—te ne ʻomi ai ha ʻilo taʻe toe veiveiua ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.” ʻEletā Robert D. Hales ʻo e Kōlomu ʻo e Kau Mā Uá, “Ko Hongofulu ʻAposetolo ʻe Toko e Fekumi ke ʻIloʻi ʻa e ʻOtua ko ʻEtau Tamai ko Sīsū Kalaisí,” mo Hono ʻAlo Taʻengatá, Liahona, Nōvema 2009, 32. ʻE lava ke fakanounouʻi ʻa e ngaahi talí ke ʻa e ngaahi talí ke fakanounouʻi ke ʻE lava feʻunga pe mahino. fakakau mai ʻi hoʻo ʻī-meilí pe tohí ʻa pau ke Kuo ʻení mo e fakangofuá: e ngaahi fakamatala ko (3) uōtí pe (2) ʻaho fāʻeleʻí, hingoa kakató, (1) hoʻo tohi faka- (5) (4) siteikí pe vahefonuá, koló, mo e fakamoʻoni hingoa ʻa hoʻo mātuʻá ngofuá, (ʻe tali pē ʻa siʻi hifo ʻi he taʻu 18, kapau ʻokú ke paaki hoʻo talí mo e taá. e ʻī-meilí) ke ʻOmi hoʻo talí ki muʻa he ʻaho 15 ʻo Sepitema ki he: 2011,

Ne ʻeke mai ʻe haku Ne ʻeke kaungāmeʻa ʻa e fehuʻi pea ne u ʻení, ko talaange pe naʻá ne ʻa e faka- maʻu mei fē Naʻá ne iá. kaukau ko ke u fai ke fakatomala u fai ke ke ai pea toʻo atu hono maʻunimā kitá?” ponokalafí ʻeku moʻuí. ponokalafí ʻeku moʻuí. e hā e meʻa ʻe lava Ko FEHUʻI HOKÓ FEHUʻI HOKÓ “ ʻOku maumauʻi ʻe he Luisi M., taʻu 17, Mato Koloso, Palāsila Luisi M., taʻu 17, Mato Koloso, ʻĒlone F., taʻu 12, ʻOlikoni, USA ʻĒlone F., Fai ha Fakamoʻoni ke tui kiate Ia, he ʻikai ke ke tali ke tali ke ke he ʻikai ke tui kiate Ia, ke toki ʻiloʻi ka ke toki mamata kiate Ia ʻokú Ne mo- hai Ia pea ʻiloʻi pe ko liliu e kau palōfita Naʻe pau ke ʻui. mo Siosefa Sāmitá, Mōsese hangē ko tonu ki heʻa ia naʻa nau mamata nau mamata ke kae toki lava ʻOtuá, kiate Ia. talamai naʻe fakahā ange ia ʻe ha Naʻá ku Tapú. Tohi tangata mei he ʻa ia ʻa e Sione 1:18, manatuʻi leva ha taha ʻo ʻoku pehē ai he ʻikai lava ʻi he tokoni Pea mamata ki he ʻOtuá. ne u mana- mai ʻa e kalasi seminelí, mei kehe tuʻi mo ha ngaahi folofola ʻoku fakahā mai ai Tapú Tohi he he ʻa Mōsese mo Sēkope, naʻe fonu peá na mamata Laumālie Māʻoniʻoní, ke leva ku lava naʻá Pea ki he ʻOtuá. hokutali fakapapauʻi ange e fehuʻi kaungāmeʻá pea fai mo ʻeku fakamoʻoní. Naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe mo ai taha ne u akoʻi - hoku hoá ha ongomā pea fakamatalaʻi tuʻa, ange naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻI he ʻaho hono hokó ne u lau ha ʻI he ʻaho hono hokó ne ma tala- ʻI heʻema ʻaʻahi hokó, Tui ʻOku Moʻui ʻa e ʻOtuá Tui tau ʻI he angamahení ʻoku ʻikai ke lava ka te ke mamata ki he ʻOtuá, ʻOku Ne ongoʻi Hono Laumālié. ke ke ʻiloʻi Ia ʻaki hono lau ke finangalo te Kapau pea tui kiate Ia. e folofolá ʻEletā Taiasi, taʻu 25, Misiona Mekisikou ʻEletā Taiasi, Melitá Taiana V., taʻu 18, Sanitā Kulusi, taʻu 18, Sanitā Kulusi, V., Taiana ʻĀsenitina Moʻoni Naʻá Ne ʻIloʻi ʻOku ʻo hangē ko ʻeku vakai kiate Iá— kiate vakai ʻeku ʻo hangē ko lotó. ʻaki e mata ʻo hoku Tamaí mo e ʻAló ko e tali ki heʻene mo e ʻAló ko Tamaí he tangatá he Naʻe pehē mai ʻe lotú. mamata ki he ha tangata ʻo ʻikai lava he taimi ko Naʻe tatangi hake ʻOtuá. fakamahino mai kuo ke iá hoku uasí, Naʻá ma ki ʻapi. ma foki taimi ke iá he ʻaho ko mei hona ʻapí mavahe ma ʻoatu ha tali. ʻoku teʻeki ke naʻe Tapú Tohi mei he potufolofola “Kapau ʻoku ʻiate kimoutolu pehē, [e ʻEikí] au ko Ko ha taha ʻoku kikite, te u fakahā au kiate ia ʻi he meʻa hā Ne u ʻilo ʻe lava (Nōmipa 12:6). mai” ʻení ʻo tokoniʻi ko ʻe he potufolofola tui. e tangatá ni ke Naʻá noa ai ʻo kau ki he kau palōfitá. ku fakahā kiate ia ʻa e potufolofolá liliu hono fofongá. pea kamata ke ni, peá ne pehē mai, Naʻá ne loʻimataʻia, ʻOku ʻi ai ha kakai “ ʻOku moʻoni ia. mamata ki he ʻOtuá.” kuo teuteuʻi ke ange kiate ia ʻa e kau Naʻá ma akoʻi Tohi ʻa Molomoná naʻa palōfita he pea naʻá ne nau mamata ki he ʻOtuá, ʻiloʻi naʻe moʻoni ia.  TOʻU TUPÚ TOʻU 

Fai ʻe ʻEletā Dallin H. Oaks ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

KO E SIASI MOʻONI MO MOʻUI PĒ TAHÁ o hotau ‘uluaki fatongiá mo e taumuʻá māʻolunga ange ai ʻi he kakai kehé. He ʻoku Ko e hā e ke fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi ki ha mā- takitaha moʻona pē ʻa e ngaahi siasí mo e ʻuhinga ʻo e Kmani ʻoku ʻikai ke nau ʻilo kau ki Hono ngaahi tui kotoa pē ʻi heʻenau ngaahi moʻoni, misiona fakalangí. ʻI heʻeku lau ki he fatongia ʻo lahi ange ʻa e niʻihi ko ē ʻi he faʻahinga pehē ko e Siasi maʻongoʻonga ko iá, te u pehē ko e Siasi ʻo ko ē. ʻOku ʻofa foki ʻa e ʻOtuá Heʻene fānaú Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi kotoa. Pea ko e palani ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻo Sīsū Kalaisi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi moʻoni mo moʻui maʻa ʻEne fānaú kotoa, ʻo fakatatau ki he ʻo e Kau Mā- pē tahá. ʻI heʻeku fai iá ʻoku mahino ʻoku ou taimi pē ʻAʻaná. fakafepakiʻi ʻa e taʻau mālohi ko ia ʻoku ui ko Ko ia ai ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē ko e ʻoniʻoni ʻi he e “totonu fakapolitikalé.” Siasi pē ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni Ngaahi ʻAho Ko e faʻahinga fakakaukau manakoa ia ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi moʻoni ʻo e kuonga ní ʻa hono tala ʻoku moʻoni ʻa e pē tahá? Kimui Ní ʻa e siasi kotoa pē. Ko hono moʻoní, ko e faka- ʻOku fakamatalaʻi ʻe he meʻa lalahi ʻe Siasi moʻoni kaukau ko ia ʻoku moʻoni ʻa e siasi kotoa peé tolu—(1) kakato ʻo e tokāteliné, (2) mālohi ʻo ʻoku tatau ia mo e tokāteline ʻo e fakafili kia e lakanga fakataulaʻeikí, mo e (3) fakamoʻoni pē tahá? Kalaisí, naʻe ʻomi hono sīpingá ʻe he Tohi ʻa kia Sīsū Kalaisí—ʻa e ʻuhinga naʻe fakahā ai ʻe Molomoná ʻi he talanoa ʻo Koliholá (vakai he ʻOtuá pea tau lau ʻi heʻetau hoko ko ʻEne ʻAlamā 30). Naʻe ʻomi e talanoa ko iá ke akoʻi kau tamaioʻeiki, ko e Siasi moʻoni mo moʻui mai kiate kitautolu ha lēsoni mahuʻinga ʻi pē ʻeni ʻe taha ʻi he funga ʻo e māmaní. hotau kuongá. ʻI ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa 1. Kakato ʻo e Tokāteliné Sāmitá he 1831, hili pē ia hono fokotuʻu ʻo ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsū e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi Kalaisí, naʻá Ne akoʻi e kakato ʻo ʻEne tokā- he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku fakamatala ai teliné, ʻa ia ko e palani ia naʻe fokotuʻu ʻe kiate kinautolu kuo foaki ki ai ʻa e “mālohi ke heʻetau Tamai Hēvaní ki he fakalakalaka taʻe- fokotuʻu ʻa e tuʻunga ʻo e siasi ko ʻení.” Naʻe ngata ʻo ʻEne fānaú. Ka naʻe mole he konga fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Siasí “ko e siasi kimuí ʻa e ngaahi moʻoni lahi ko ʻeni ʻo e moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e ongoongoleleí ʻi hono fulihi ia ʻe he ngaahi māmaní kotoa, ʻa ia ko au ko e ʻEikí, ʻoku ou tefitoʻi moʻoni pe ngaahi fakakaukau ʻo e mā- leleiʻia ai” (T&F 1:30). maní ʻa ia naʻe malangaʻi pea filioʻi holo ʻa e Koeʻuhí ko e fakahā ko ʻeni ʻa e ʻEikí, meʻa faka-Kalisitiané ʻe he kau taki fakapoliti- ʻoku tau lau leva heni ki Hono Siasí—hotau kalé. ʻOku tau ui ʻa e mole ko ʻeni e kakato ʻo Siasí—ko e “Siasi moʻoni pē ia ʻe tahá.” ʻOku e moʻoní ko e Hē Mei he Moʻoní. ʻi ai e taimi ʻoku faʻa fakatupu ʻita ʻeni ki he ʻOku lahi e ngaahi siasi pe ngaahi tui kakai ʻo e ngaahi siasi kehé pe ʻoku niʻihi he ʻahó ni ʻi māmani, ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻoku tui ki he ngaahi fakakaukau kehé. Ka moʻoni ʻoku lahi ange mo siʻi ange, ʻa ia ʻoku teʻeki ai ke akoʻi ʻe he ʻOtuá kiate kitau- naʻe ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá he ngaahi

TĀ ʻE WALTER RANE, ʻI HE ANGALELEI ʻA E MUSIUME HISITŌLIA ʻO SIASÍ ʻE WALTER ʻE SĪSUÚ, TĀ KONGA NAʻE TOʻO MEI HE KO E TOKO HONGOFULU MĀ UA ʻENI FEKAUʻI ATU tolu ha meʻa te ne ʻai ke tau ongoʻi ʻoku tau ʻaho ki muʻá, ka ʻoku fio ʻaki ia e ngaahi

ʻAokosi 2011 49 

fakaukaukau pe ngaahi filioʻi ʻa e tangatá. moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo ʻOku tau tui ko e tokolahi taha ʻo e kau taki toe fakafoki maí. Hili e aʻusia ʻo e ngaahi fakalotú mo e kau muimuí ʻoku moʻoni ʻenau meʻa ʻoku fie maʻu ki he moʻui matelié, ʻe tuí pea nau ʻofa ki he ʻOtuá ʻo mahino pea toetuʻu kotoa e ngaahi foha mo e ngaahi tauhi kiate Ia ʻaki e lelei taha ʻoku nau ma- ʻofefine ʻo e ʻOtuá pea nau ō ki ha puleʻanga lavá. ʻOku tau moʻua ki he houʻeiki tangata ʻo e nāunau ʻoku fakaʻofoʻofa ange ia ʻi ha mo fafine ne nau pukepuke e maama ʻo e meʻa kuo aʻusia ʻe ha tangata moʻui. Makehe tuí mo e ʻiló ke tolonga mai he ngaahi seni- mei ha tokosiʻi pē, he naʻa mo e kau fai- tulí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. ʻOku tau loto ke angahala lalahí, te nau ʻalu ki ha puleʻanga kei tauhi pē ʻe kinautolu mei he ngaahi siasi ʻo e nāunau ʻoku fakaofo—neongo ʻe siʻi kehé pe tui kehe ʻoku fekumi ki hotau siasí, ange ia. ʻOku hoko kotoa ʻeni koeʻuhí ko ʻa e kiʻi lelei kotoa ʻoku nau maʻú pea nau e ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú, pea omi ʻo sio ki he meʻa te tau lava ʻo toe tānaki ʻoku malava kotoa ia koeʻuhi ko e Fakalelei atu ki heʻenau mahino kau ki he moʻoní pea mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, “ ʻokú ne faka- mo ʻenau fiefiá ʻi heʻenau muimui ki aí. ongoongoleleiʻi ʻa e Tamaí, mo fakamoʻui ʻa Koeʻuhí he naʻe lahi e meʻa naʻe mole ʻi he e ngaahi meʻa kotoa pē kuo ngaohi ʻe hono Hē Mei he Moʻoní, naʻe ʻaonga ai ki he ʻEikí nimá” (T&F 76:43). ke toe fakafoki mai e kakato ʻo ʻEne tokā­ Naʻe toe fakafoki teliné. Naʻe kamata ʻaki ia e meʻa ʻoku tau 2. Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mai e mafai ʻo e ui ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Ko hono uá pea ko e tefitoʻi meʻa mahu- Sāmitá. ʻinga ʻaupito ia ʻo e “siasi moʻoni mo moʻui lakanga fakataula-

Naʻe kamata ʻaki e kakato e ongoongolelei pē taha ʻi he funga kotoa ʻo e māmaní,” ko e RANE, ʻI HE ANGALELEI ʻA E MUSIUME HISITŌLIA SIASÍ ʻE WALTER ʻeikí ʻe ha niʻihi sino ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e fakapapauʻi naʻa tau moʻui mafai ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. toetuʻu ka naʻa nau ki muʻa ko ha ngaahi laumālie pea tau toki ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e maʻu ia ʻi he moʻui haʻu ki he māmaní. ʻOkú ne fakapapauʻi mai mahuʻinga e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku ʻi ai e taumuʻa ʻo e moʻui matelié ni. pea ko e mafai ko ʻení kuo pau ke foaki ia ʻi fakamatelié. Ko e ʻOku akoʻi mai ko ʻetau taumuʻa māʻolunga hono hilifaki ʻo e nima ʻo kinautolu ʻoku nau mafai ʻo e lakanga tahá ke hangē ko ʻetau mātuʻa fakalangí. maʻu iá. ʻOku ʻikai maʻu e mafai ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, faka- ʻOku tau fai ʻeni ʻaki ʻetau fakafeʻungaʻi kitau- fakataulaʻeikí mei ha holi ke ngāue pe lau e taha mo e ngaahi tolu ke maʻu ʻa e tuʻunga ʻo e nāunau faka- folofolá. ʻI he taimi naʻe mole ai e mafai ko silesitialé mo e ngaahi fetuʻutaki ʻoku ui ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he hē mei he kī ʻoku fie maʻu ke e hakeakiʻí pe moʻui taʻengatá, ʻa ia ʻokú ne moʻoní, naʻe pau ke toe fakafoki mai ia ʻe ha fakahoko ʻaki ʻene fakamālohia kitautolu ke hokohoko atu ʻetau niʻihi sino toetuʻu ka naʻa nau maʻu ia ʻi he ngāué, ʻoku ʻi he ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí ki ʻitāniti. moʻui fakamatelié pea naʻa nau haʻu ke foaki Siasí ni pē ia ʻo ʻikai Ko e mahino kakato ko ia e tokāteline ʻa mai ia. Naʻe hoko ia ko e konga ʻo hono Toe Sīsū Kalaisí, ko e palani ia ʻe lava ai ke tau Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, pea ko e ʻi ha toe siasi kehe. hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he tuʻunga ʻoku mafai ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, faka- totonu ke tau ʻi aí. Ko e tuʻunga taʻe ha ʻila taha mo e ngaahi kī ʻoku fie maʻu ki hono mo haohaoá ni ʻe maʻu ia ʻi he hokohoko fakahoko ʻene ngāué, ʻoku ʻi he Siasi pē ia ko hono tauhi e ngaahi fuakavá, ngaahi ouaú, ʻení ʻo ʻikai ʻi ha toe siasi. mo e ngāué; ko hano fakatahaʻi e ngaahi fili Tupu mei heʻetau maʻu e mālohi ʻo e naʻe totonú; pea hokohoko atu e fakatomalá. lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku maʻu ai ʻe he “He vakai, ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he kau takí mo e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá” Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho (ʻAlamā 34:32). ʻOku malava ke fakahoko ʻeni Kimui Ní kuo fakamafaí, ʻa e mālohi ke faka- ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e tala- hoko e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataula- ngofua ki he ngaahi fonó mo e ngaahi ouau ʻeikí, hangē ko e papitaisó, meʻafoaki ʻo e ʻo ʻEne ongoongoleleí. Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo hono tāpuakiʻi

ʻOku kakato, fakalūkufua, ʻaloʻofa, mo ʻo e sākalamēnití. RANE © IRI; KO E NGAAHI HOLI ʻO HOKU LOTÓ , ʻE WALTER TĀ FAKA-MELEKISĒTEKI, MAI ʻO E LAKANGA TAULAʻEIKI KO HONO TOE FAKAFOKI

50 Liahoná TOʻU TUPÚ TOʻU 

ʻOku ʻoange ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga folofola foʻou ko ʻení ko ha fakamoʻoni ia fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻoku maʻu ʻe hotau palō- hono ua kia Kalaisí. ʻOkú ne fakamoʻoniʻi fita ʻofeina ko, Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻa e ngaahi kikite fakatohitapú mo e ngaahi pea mo e kau palōfita mo e Palesiteni kotoa akonaki kau ki he natula mo e misiona ʻo pē ʻo e Siasí, ʻa e totonu ke maʻu fakahā maʻá Kalaisí. ʻOkú ne fakalahi ʻetau mahino ki e Siasí fakakātoa. ʻOku “moʻui” ʻa e Siasí ni Heʻene ongoongoleleí pea mo ʻEne ngaahi koeʻuhí he ʻoku tau maʻu e kau palōfita ʻoku akonaki lolotonga ʻEne ngāue ʻi he mā- kei hokohoko ʻenau ʻomi e folofola ʻa e ʻEikí maní. ʻOkú ne toe ʻomi foki mo ha ngaahi ʻe fie maʻu ki hotau taimí. akonaki lahi te tau lava ke ʻiloʻi ai e moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni. 3. Fakamoʻoni kau kia Sīsū Kalaisí “ ʻOku ʻikai ke tau fakavaʻe ʻi he poto faka- Ko e ʻuhinga hono tolu ko e Siasi moʻoni māmaní pe ko e ngaahi fakakaukau ʻa e ta- pē tahá kitautolú he ʻoku maʻu ai e moʻoni ki ngatá—neongo pe ko e hā e talatuku­fakaholó he natula ʻo e ʻOtuá pea mo ʻetau fetuʻutaki mo hono fakaʻapaʻapaʻí. ʻOku fakatefito ʻetau mo Iá, pea ʻoku tau maʻu ai ha fakamoʻoni fakamoʻoni ʻo kau kia Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi makehe ʻo kau kia Sīsu Kalaisi. Makehe mei fakahā ʻa e ʻOtuá ki Heʻene kau palōfitá pea aí, ko ʻetau tui ki he natula ʻo e ʻOtuá ʻokú mo kitautolu fakafoʻituituí.”(Vakai, 1 Kolinitō ne fakafaikehekeheʻi kitautolu mei he ngaahi 2:1–5; 2 Nīfai 28:26.) ʻOku ʻikai ke tau falala tokāteline ʻa ha ngaahi siasi faka-Kalisitiane Ko e hā leva e meʻa ʻoku fakamoʻoniʻi mai ki he poto ʻo e mā- lahi. ʻe heʻetau fakamoʻoni kau kia Sīsū Kalaisí? ʻOku kamata peheni e Ngaahi Tefito ‘o e Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo Tofu Pē Taha ʻo e maní pe ngaahi faka-

ʻE WALTER RANE, ʻI HE ANGALELEI ʻA E MUSIUME HISITŌLIA SIASÍ ʻE WALTER Tuí, ʻa ia ʻokú ne fuofua fakahaaʻi ʻetau tuí: ʻOtuá naʻe Fakatupú, ko e Tamai Taʻengata. kaukau ʻa e tangatá. “ ʻOku mau tui ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻe- Ko Ia naʻá Ne Fakatupu ʻa e māmaní. Ko Ia ʻOku fakatefito ʻetau ngatá, pea ki Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí, pea hotau faiakó ʻi Heʻene ngāue fakamatelie fakamoʻoni kia Sīsū ki he Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻOku tau maʻu taʻemafakatatauá. Ko kinautolu kotoa pē ʻa e tui tatau mo ia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi kuo moʻuí ʻe toe fokotuʻu kinautolu mei he Kalaisí ʻi he ngaahi tui faka-Kalisitiané kau ki he Toluʻi ʻOtuá, ka maté ʻo fakafou ʻi Heʻene Toetuʻú. Ko Ia ʻa fakahā ʻa e ʻOtuá ki ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga kehe ia ʻoʻona kiate e Fakamoʻuí, ʻa ia ko ʻEne feilaulau faka- Heʻene kau palōfitá kitautolu mei he niʻihi tokolahi. ʻOku tau tau- leleí naʻe totongi ʻaki e angahala ʻa ʻĀtamá pea mo kitautolu kaveʻi ko e toko tolu ʻi he Toluʻi ʻOtuá ko ha pea fakaava ai ʻa e matapaá maʻatautolu ke toko tolu ia ʻoku sino mavahevahe mo kehe- fakamolemoleʻi ʻetau angahala fakatāutahá fakafoʻituitui. kehe pea ko e ʻOtua ko e Tamaí ʻoku ʻikai kae lava ke tau maʻa pea toe foki hake ki ko ha laumālie ka ko ha taha nāunauʻia mo he ʻao ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá. ha sino ʻo e kakano mo e hui, ʻo tatau pē mo Ko e pōpoaki tefito ia ʻa e kau palōfita ʻo e TĀ ʻE WALTER RANE © IRI; KO E NGAAHI HOLI ʻO HOKU LOTÓ , ʻE WALTER TĀ Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa ia kuo toetuʻú. kuonga kotoa pē. Neongo ʻenau sino kehekehé, ka ʻoku Nau ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni molumalú taumuʻa pē ʻe taha. ʻo kau kia Sīsū Kalaisi pea mo e moʻoni ʻo Naʻe mahino mei he ʻUluaki Mata-Meʻa- ʻEne ongoongoleleí. ʻOkú Ne moʻui pea ʻoku Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻEne ongoongoleleí. Ko Ia ʻa e Maama moʻoni e fakakaukau tukufakaholo ko ia ki mo e Moʻui ʻa e Māmaní (vakai, T&F 34:2). he natula ʻo e ʻOtuá pea mo e Toluʻi ʻOtuá Ko Ia ʻa e Hala ki he moʻui taʻe-faʻa-maté pea he ʻikai ke ne lava ʻo tataki hono kau mo e moʻui taʻengatá (vakai, Sione 14:6). muimuí ki he ikuʻanga ʻoku finangalo ki Kiate au, ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi e ai ʻa e ʻOtuá maʻanautolú (vakai, Siosefa mana ia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ka kuo Sāmita—Hisitōlia 1:17–19). ʻOku hanga ʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní he fakahā fakaonopooni ʻoku toutou maʻu ʻa hono moʻoní, pea ʻoku ou fiefia ke faka­ maí ʻo fakamahino mai ʻa e mahuʻinga ʻo ʻaongaʻi ʻeku moʻuí ʻi hono talaki atu iá. ◼ e moʻoni tefito ko ʻení pea toe ʻomai mo e Mei ha lea naʻe fai he ʻaho 25 ʻo Sune 2010, ʻi ha seminā

KO HONO TOE FAKAFOKI MAI ʻO E LAKANGA TAULAʻEIKI FAKA-MELEKISĒTEKI, MAI ʻO E LAKANGA TAULAʻEIKI KO HONO TOE FAKAFOKI Tohi ʻa Molomoná kiate kitautolu. Ko e tohi maʻá e kau palesiteni misiona foʻoú.

ʻAokosi 2011 51 Fai ʻe Adam C. Olson Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

ia naʻe toe kole ange ai ke hiva ʻi ha konifelenisi ʻa e Siteiki Nuku‘alofa Tongá. Naʻá ne hokohoko atu ai pē. Naʻá ne talaange ki heʻene faʻeé, “ ʻE ʻi ai ha ʻaho te u Ko ha fakaʻaongaʻi ai hoku talēnití maʻá e ʻOtuá.” Hili hono filiʻi ia Hiva ke ne hivaʻi e ngaahi hiva ke hikí, naʻá ne talaange leva ki heʻene faʻeé, “Mami, kuó u fakaʻaongaʻi hoku talēnití.” ʻOku pehē ʻe he taʻokete ʻo Tīlení ko Sioné, ʻokú ne fakalotolahiʻi ʻa Tīleni ke hiva. ʻOkú ne pehē, “Pehē ange mo ha mai ke u maʻu hono talēnití. ʻOku loto ʻa e taha kotoa ke Lotu ne vahevahe atu ia.” ʻOku pehē ʻe hono tuofefine ko Peá, “ ʻOku ou saiʻia he ʻI he taimi naʻe ʻikai lava ai ʻa Tīleni ʻo taimi ʻoku hiva aí.” aʻu ki ha foʻi nota māʻolungá, naʻá ne ʻOku pehē ʻe hono tehina taʻu hiva ko ia ko Paulá, “ ʻOku ou fakaʻamu ke u hiva ʻo hangē ko iá ʻi ha ʻaho.” kumi ki he tokoni ʻokú ne fie maʻú mei ʻOku hounga kia Tīleni ʻa e poupou hono fāmilí. ʻOkú ha mafai māʻolunga ange. ne pehē, “ ʻOku ou ʻofa ʻi hoku fāmilí. ʻOku ou ʻilo pau te u lava ʻo ngaohi hoku vaivaiʻangá ke hoko ko ha mālohinga ʻo ka naú ka tokoni mai.”

ku ʻi ai ha palopalema lahi ʻa Tīleni: ʻoku hoko Aʻu ki ha Nota Māʻolunga Ange foki hono talēniti lelei tahá ko e meʻa ʻokú ne ʻI he ngāue ʻa Tīleni mo e kau ngāue hiki hivá, naʻá ne ʻOmanavahē taha aí. Naʻe pehē ʻe he tamasiʻi Tonga faingataʻaʻia he foʻi nota ʻe taha. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai taʻu 16 ko ʻení, “ ʻOku ou manako he hivá, kae ʻikai ki he ke aʻu hoku leʻó. Naʻa mau ako hiva ʻi ha ngaahi houa kakaí. ʻOku ou fuʻu ilifia ʻaupito.” lahi.” Fakakaukau atu ki heʻene ongoʻi puputuʻú he taimi naʻe Faifai kuo helaʻia pea loto-foʻi, pea naʻá ne foki ki ʻapi fakahā ai ʻe he Siasi ʻi Tongá ʻe fai ha sivi ʻahiʻahi ke fili ha he pō ko iá mo ʻene ʻiloʻi ko e pongipongi hokó ʻe hiki ai kau hiva ke hiki faka-Tonga e hiva ʻa e seminelí mei he e foʻi hivá. Fuakava Motuʻá. Naʻá ne fiefia pea toe manavahē ʻaupito. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku hangatonu ki hoku lokí ʻo lotu Ko e foʻi hiva ʻe tolu naʻe fie maʻu ke hivaʻi toko taha ki heʻeku Tamai Hēvaní ke tokoni mai.” ʻE ADAM C. OLSON; ʻI MUÍ © PHOTOSPIN FAITAAʻI ʻe ha tangatá. Hili hono hivaʻi ʻe Tīleni e foʻi hiva naʻe Ko e meʻa pē naʻe fakakaukau ki aí ko e mahuʻinga hiva ʻahiʻahi ki aí, naʻá ne ʻohovale hono talaange ʻe he ʻa e hiva ʻe hikí ki he kāingalotu ʻe toko 50,000 ʻo e Siasí tokotaha pulé ke ne toe hivaʻi ha foʻi hiva ʻe taha. Neongo ʻi Tongá, mo e toko lauafe kehe ʻoku lea faka-Tonga he ʻene ilifiá ka naʻá ne hiva pea talaange ʻe he pulé, “Kuo tau funga ʻo e māmaní. maʻu e tamasiʻi ke ne fai e hivá.” ʻOkú ne pehē, “Ko e taha ia e pō lōloa ʻo ʻeku moʻuí.” Naʻe fiefia—mo toe ʻohovale—ʻa Tīleni hono ʻoange ʻa Hili ha lotu ʻa Tīleni he poó kotoa pea siʻi e mohé, naʻá e faingamālie ke ne hivaʻi kotoa ʻa e foʻi hiva ʻe tolú. ne aʻu atu ki he loki hiki hivá pea aʻu lelei hono leʻó ki he foʻi nota māʻolungá. Talēniti ʻo Tīlení, Manavasiʻi ʻa Tīlení ʻOkú ne manatuʻi ʻene pehē, “Haleluiá. Naʻá ku fiefia Naʻe lelei ʻaupito e ako ʻa Tīlení, ko ha mēmipa ʻo e ʻaupito.” Uooti Maʻufangá, ʻo e Siteiki Nuku‘alofa Tongá. Naʻe kau ia he peseti ʻe 10 ʻo e fānau ako naʻe fili ke hū ki he ako ʻa ʻOua Naʻá Ke Manavahē e puleʻangá. ʻOkú ne toe fiefia foki he seminelí. Naʻe pehē Ko e taha e potufolofola ʻoku manako taha ai ʻa Tīlení ʻe heʻene faʻē ko Malenitā Mahé, “ ʻOkú ne fafangu pongi- ko e Sōsiua 1:9: “Ke ke mālohi koe peá ke loto-toʻa; ʻoua pongia kimautolu ke ʻave ia ki he seminelí.” naʻá ke manavahē, pea ʻoua naʻá ke puputuʻu: he ko [e Ka ko e hivá ʻa e meʻa ʻoku saiʻia taha aí—neongo ʻEikí] ko ho ʻOtuá ʻoku ʻiate koe ia ʻi he potu kotoa pē ʻokú naʻe ʻikai ʻilo ia ʻe hono fāmilí ka ne taʻeʻoua hono fekau ke ʻalu ki aí.” ke hiva tokotaha ʻi ha taʻu ʻe taha he polokalama ʻa e Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Tīleni ʻa e talaʻofa ko iá, ʻo ne ʻilo ʻoku Palaimelí. moʻoni. “Naʻe fai hoku lelei tahá. Naʻe foaki hoku lelei tahá ʻOku pehē ʻe heʻene faʻeé, “ ʻOku mā maʻu pē ʻa Tīleni.” mo hoku lotó ki he hivá ke lava e kau fanongó ʻo ongoʻi ʻa Naʻe fuʻu sai ʻene hiva he polokalama ʻa e Palaimelí ko e Laumālié.”

52 Liahoná TOʻU TUPÚ TOʻU  Ke fanongo ki ha taha ʻo e ngaahi hiva ʻa Tīloni mei he hiva semineli he Fuakava Motuʻá, vakai ki he liahona​.lds​.org.

ʻI he fakaʻau ke ʻosi e ilifia ʻa Tīlení ka ne fakahoko loto toʻa hono talēnití, naʻá ne fakatokangaʻi ai ʻokú ne maʻu ha tokoni lahi—ʻikai mei hono fāmilí pē ka mei heʻene Tamai Hēvaní. ʻOkú ne pehē, “ ʻOku ou ʻilo kuo tali mai ʻe he ʻOtuá ʻeku ngaahi lotú.” ◼ FAITAAʻI ʻE ADAM C. OLSON; ʻI MUÍ © PHOTOSPIN FAITAAʻI Fai ʻe Michelle Hsieh mo Cerys Ong he taimi naʻe tatangi ai e uasí he 5:00 pongipongí, naʻe tuʻu leva ʻa Ī Mani Limi ʻo teuteu. Naʻá ne ʻImavahe mei ʻapi ki he seminelí he 5:20. ʻI he 6:30 naʻá ne fakavave atu ai ki he akó, ʻo nofo ai ki he 7:00 Hivá ʻi efiafí he ngaahi kalasí mo e ngaahi ʻekitivitī kehekehe. Pea fakavave mai leva he pasí ki he siteiki senitaá ke ako e polokalama hiva ʻa e siteikí. Ko e taimi tēpile anga maheni fakaʻaho ia ʻa e toʻu tupu tokolahi ʻo e Siteiki Singapoá he Falaite kotoa pē Singapoa he māhina ʻe nima. Taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko e heleʻiá mo e ongosiá, ka ʻi he kotoa e teuteu e polokalama hiva, Ko e Taimi ʻoku Lea ai ha Palōfitá, naʻe ʻikai ha lāunga ia pe loto mamahi, koeʻuhí he naʻe ongoʻi ʻe he Naʻe ako e toʻu tupu ʻo toʻu tupú ʻoku mahuʻinga e feilaulau naʻa nau faí. Naʻe pehē ʻe Ī Muni ʻo e Uooti Singapoa Uá, “Ko e meʻa faka- e Siteiki Singapoá ki ofo, fakaʻofoʻofa, tupulaki fakalaumālie, fonu-fiefia, mo he ngaahi tāpuaki ʻo e fakalotomāfana taha ʻeni kuó u kau ki aí.” feilaulaú mo e ngāue Founga Hono Kamatá mālohí ʻi hano teuteuʻi Naʻe pehē ʻe Keiti Loleto, ko e palesiteni ʻo e Kau Finemui he siteikí, “Ko ʻemau tefitoʻi taumuʻá ke faka- ha polokalama hiva. tahatahaʻi ʻa e toʻu tupú.” “ ʻOku haʻu e toʻu tupú mei he uooti kehekehe ʻe valu pea kehekehe mo honau puipuituʻa fakafonuá. ʻOku faingataʻa ke nau feohi mo e niʻihi kehé. Ko ia naʻa mau fakakaukau, ʻikai ʻoku sai ke ʻai ha polokalama hiva ke fakatahatahaʻi mai ai kinautolu?”

54 Liahoná TOʻU TUPÚ TOʻU

Naʻe fili ʻe he kau takí e mūsika ʻoku faka- Naʻe fakamā- ako faiva kotoa pē. Naʻe kau heʻene ngāué tefito he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni hono vahe e lotú, fokotuʻutuʻu mo faka- B. Hingikelií (1910–2008).1 Naʻe pehē ʻe Koni lohia e ngaahi tahatahaʻi e toʻu tupú ki he ako polokalamá Ū ko e talēkita lahi ʻo e polokalama hivá, naʻe fakamoʻoní mo mo e vaʻingá, pea tala mo honau nofoʻanga fili ʻa e mūsika ko ʻení “koeʻuhí ke tō-kakano he siteisí. Naʻá ne pehē, “Naʻe toe kole mai e lea ʻo e ngaahi hivá ʻi he loto ʻo e toʻu tupú, e fakakaungā- foki ke u kumi ha kau talavou ke fokotuʻu ʻo nau ongoʻi e Laumālié, pea moʻui ʻaki e meʻá ʻi he hiva mo tukuhifo ʻa e ngaahi meʻa ngāué pea ngaahi tuʻunga moʻuí.” Naʻe pehē ʻe Sisitā Ū, tokangaʻi ke fakahoko ʻe he toʻu tupú honau “Naʻa mau loto ke kau mai ʻa e tokolahi taha fakataha ʻa e toʻu fatongiá. Naʻá ku ongoʻi ʻoku sai e ngāué ʻo e toʻu tupú.” Naʻe kau fakakātoa mai e toʻu ni ki he toʻu tupú. ʻOku ou ʻamanaki naʻe tupu ʻe toko 78. tupu ʻo e Siteiki tokoni kiate kinautolu ke mahino ʻoku ui ʻe Mahalo naʻe ʻikai ke haʻu kotoa e toʻu tupú Singapoá. he ʻEikí ha kau taki he taimí ni, ʻo ʻikai mei mo ha taumuʻa tatau he kamataʻangá, ka naʻe he kakai lalahí pē. ʻOku nau lava pea ʻoku hokohoko atu ʻenau haʻu ki he ako polo- totonu ke nau poupouʻi honau kau takí ʻo kalamá he naʻa nau fiefia he fakakaungāmeʻá, tatau ai pē pe ko e hā honau taʻu motuʻá pe hivá, kae tautefito ki he Laumālié. ko ʻenau tuʻunga taukeí.”

ʻAmanitā Hoi ʻOlivia Hoi Maikolo Lī Ī Muni Limi Kaniteni Pitasoni

Ko e Kau Ki aí Naʻe fua ʻe Keniteisi Limi, taʻu 18, ʻo e Hili hono fili e kaveingá pea fokotuʻutuʻu e Uooti Utilení e ngaahi fatongia kehekehe, ako polokalamá, naʻe vahe leva e toʻu tupú ki kau ai ʻene mēmipa he kōmiti ki he teungá, he ngaahi konga kehekehe pea mo e kōmiti kōmiti fakahaká, kōmiti faitaá, pea toe hivaʻi kehekehe naʻe feʻunga mo honau talēnití. ha foʻi solo. Ko ʻene lea ʻeni fekauʻaki mo e Naʻe loto ʻa ʻAlai Seni, taʻu 18 mei he Uooti ngaahi fatongia naʻa ne maʻú, “Naʻe tokoni Singapoa Uá ke tokoni he kōmiti ʻoku nau mai ʻeku faʻeé ke u fakahoko e ngaahi ngāué ʻai e teungá. Naʻá ne pehē, “Naʻa mau fili e ni. Naʻá ne akoʻi au ka ʻi ai ha faingamālie ke vala ʻoku taau, ʻa ia naʻe fuʻu mahuʻinga ia, ngāue, pea fai ia. Kapau te ke tali e ngāué pea maʻamaʻa, ngali mo e toʻu tupú, pea ke pea fai ho lelei tahá, ʻe tokoniʻi koe ʻe he hā matamatalelei he siteisí.” Naʻe ʻikai ngata ʻEikí ke ikunaʻi ha faʻahinga faingataʻa pē te pē heʻene ako ki hono fakahoko ha fili ʻoku ke fetaulaki mo ia.” fakatefito he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongo- Makehe mei he fatongia fakapule ko ʻení, ongoleleí pea ngāue mo e niʻihi kehé, ka naʻe naʻe toe fie maʻu mo ha kau faiva. Naʻe loto toe fiefia foki he anga e fotu ʻa e toʻu tupú. lahi ʻa Sione Lī, taʻu 17, ʻo e Uooti Kelemenitī Naʻe fili ʻa Kaniteni Pitasoni, taʻu 15, ʻo e ke ne hiva tokotaha pē. Naʻe mahinongofua Uooti Singapoa ʻUluakí ko e palesiteni ia ʻo pē ʻene ʻuhingá: “ ʻOku ou saiʻia pē au he hivá!

ʻŪ FAITĀ ʻA DANIEL SOH ʻŪ FAITĀ e kuaeá ke fakapapauʻi ʻoku lele lelei ʻa e He ʻoku ne ʻai ke u ongoʻi ʻoku ou makehe.”

ʻAokosi 2011 55 

Keniteisi Limi Naʻe ongoʻi ʻe ʻĒsela Tatina, taʻu 17, ʻo e hulohulá, ngaahi fasi tā ʻe he meʻaleá, mo Uooti Utilení he ʻikai ke ne lava ʻo hiva, pea ʻenau ngaahi fakamoʻoní, naʻe ongo ia ki he naʻe tokoni leva ia he tafaʻaki ʻe taha. Naʻá ne kau mamatá. pehē, “Ne u loto ke u kau, pea ko au ʻoku ou Naʻe toe fakatukupaaʻi e kulupú ke faka- fakamatalaʻi ʻa e konga fekauʻaki mo e kau ʻi afeʻi mai ha ngaahi kaungāmeʻa naʻe ʻikai siasi he meʻa ʻoku faí. ʻOku ou ongoʻi ʻa e pōpoakí ke sio he faivá pea ʻai ia ko ha faingamālie ki he ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia.” he ngāue faifekaú. Naʻe tali fakamātoato ʻe Maikolo Lī taʻu 18, ʻa e tukupā ko ʻení. Naʻá ʻIkai ko ha Feilaulau Siʻisiʻi ne pehē, “Naʻá ku fakaafeʻi haku kaungāmeʻa Naʻe lele ʻa e ako faivá mei Nōvema 2009 ʻe toko ono ke nau ō mai, pea haʻu haku ki Māʻasi 2010. Lolotonga e taimi ko ʻení, kaungāako ʻe toko tolu mo ha faiako ʻe taha.” naʻe fakataha mai e toʻu tupú he pō Falaite ʻĒsela Tatina Naʻe ongo ʻaupito ʻenau faivá ki heʻene faiakó. kotoa ki he siteiki senitaá ʻo ako faiva ai, “Naʻá ne pehē ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia naʻá tuku kehe e ngaahi ʻaho mālōloó. Naʻe ʻikai ne aʻusiá. Naʻá ne kole ha tatau ʻo e tohi tufa ko ha feilaulau siʻisiʻi ʻa e taimi mo e meʻa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Naʻá ne naʻe fie maʻu mei he toʻu tupú, tautefito ki pehē naʻá ne ongoʻi e mālohi ʻo e loto faka- he taimi femoʻuekina ʻoku angamaheni ki ai tuʻamelie ʻa e toʻu tupú.” e toʻu tupu ʻo Singapoá. Naʻe lava ke fakahoko e tefitoʻi taumuʻa Naʻe fili ʻa ʻOlivia Hoi ko ha taʻahine ako ʻa e kau takí ki hono fakatahatahaʻi mai ʻo taʻu ʻuluaki he kolisí mei he Uooti Petokí ke e toʻu tupú. Naʻe pehē ʻe Sisitā Ū, “ ʻI heʻeku kaú koeʻuhí “he ʻoku tatau ai pē pe ko e hā tangutu ʻo sio hake ki heʻenau faivá, naʻe fonu e lahi ʻo e faingataʻa te u fepaki mo iá, ka ʻi hoku lotó he fiefia.” “Naʻe ʻikai ʻuhinga ia ki he ʻosi ʻa e ʻahó, ko e ongoongoleleí ʻokú ne he matamatalelei ʻenau fotu mai, pe ko e lelei ʻAlai Seni tokoniʻi ke u kātakí pea fakahaofi au mei he ʻenau hivá mo hono fakatātaaʻí, pe ko e sai ngaahi faingataʻá. ʻI hono ʻiloʻi ko ia ʻoku ʻi ʻenau lea naʻe faí. Naʻe ʻikai ko e ako pe fonua ai ha Taha ʻokú ne tokangaʻi mo ʻofa moʻoni ne nau haʻu mei aí. Ka naʻa nau taha.” ʻiate aú ʻokú ne ʻomi ai ʻa e nonga moʻoni, pea ʻoku ou pehē ʻoku feʻunga ʻānoa ia ke u Ko e Pōpoaki ʻi he Mūsiká maʻu ai e loto-toʻa he ʻaho kotoa pē.” Naʻe tokoniʻi ʻe he faiva hivá ha tokolahi Ko e tokolahi ʻo e toʻu tupú naʻe ʻi ai mo ke toe mālohi ange ʻenau fakamoʻoní. Naʻe e ngaahi meʻa kehe ne nau moʻua ai, ka pehē ʻe ha niʻihi naʻa nau ngūnguuʻi pē ʻa e naʻa nau ʻilo naʻe ʻosi hanga ʻe he ʻEikí ʻo hiva pea hivaʻi e lea ʻo e ngaahi hivá he feituʻu tofa mai ha hala. Ko e meʻa ia naʻe hoko kia kotoa pē ne nau ʻi aí, pea tokoni e pōpoaki ʻAmanitā Hoi ʻo e Uooti Singapoa Uá. Naʻá he ngaahi hivá ke nau matuʻuaki e ngaahi ne pehē, “Naʻe ʻi ai hoku taimi tauʻolunga, Kelisi ʻOngi faingataʻa fakaʻahó. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe fepaki ia mo e ako faivá, ka naʻe hoko naʻe ʻikai ngata heʻenau hoko pē ko e ngaahi ha mana ʻo liliu ʻe he akó ʻenau taimi ako kaungāmeʻa leleí ka ne mau toe hoko ko ha tauʻolunga, kau lava ʻo maʻu ha taimi ki he poupou fakalaumālie ʻe lava ke nau felanga- ako faivá.” ʻakihake ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai e fo- nongá. ʻOku lava ke nau fetokoniʻaki ke nofo Ko e Taimi Fakaʻaliʻalí he hala fāsiʻí pea tupulaki fakalaumālie. ◼ Hili ha ngaahi māhina ʻo e ako faivá, kuo MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ maau leva ʻa e faivá ke fai. Fakamālō ki he 1. Ko e ngaahi meʻa ʻe hivá ke ke houngaʻia, ke ke poto, ngaahi feinga taʻehela ʻa e toʻu tupú, naʻe laka ke ke kau mai, ke ke maʻa, ke ke angatonu, ke ke fai- hake he kakai ʻe toko 700 naʻe ō mai ke sio totonu, ke ke loto fakatōkilalo, ke ke tuʻu maʻu, ke ke faʻa lotu; vakai Kōtoni B. Hingikelī, Way to Be! (2002); he faivá ʻi hano fai tuʻo tolu. ʻI hono vahevahe Sione Lī vakai foki, “Ko ha Faleʻi mo ha Lotu ʻa e Palōfitá maʻá e mai ʻe he toʻu tupú ʻenau pōpoakí ʻi he hivá, Toʻu Tupú,” Liahona, ʻEpeleli 2001, 30.

56 Liahoná TOʻU TUPÚ TOʻU  KO E KAU PAIONIA ʻO

ʻOku Fie Maʻu Kotoa Kitautolu ku fie maʻu ke tau faka- Onopōní “ʻOʻosi ʻa e ngāue ko ia ne kamata ʻe he Kāingalotu paionia he taʻu ʻe 175 kuo hilí, pea ʻi he ngaahi taʻu hokohoko mai aí, ʻe he Kāingalotu faivelenga ʻo e toʻu tangata kotoa pē. ʻOku fie maʻu ke tau tui ʻo hangē ko ʻenau tuí. ʻOku fie maʻu ke tau ngāue ʻo hangē ko ʻenau ngāué. ʻOku akoʻi kitautolu ʻOku fie maʻu ke tau tokoni ʻo hangē ko ʻenau tokoní. Pea ʻoku ʻe he kau taki ʻo e Siasí totonu ke tau ikuna ʻo hangē ko kau ki he mahuʻinga ʻenau ikuná. . . . “. . . ʻOku ʻikai kole mai e ʻo e tokoni ʻoku tau fai ʻEikí ia ke tau fakaheka ha sali- he ʻaho ní. ote teke; ʻokú Ne kole maí ke fakamālohia ʻetau tuí. ʻOku ʻikai te Ne kole mai ke tau kolosi ʻi Ko e Kau Paionia Kotoa ʻOku Faitāpuekina e Taha ha konitinēniti; ka ʻokú Ne kole Kitautolu Kotoa ʻe he Toʻu Tangata maí ke tau kolosi ki he kauhala aʻe ʻikai kau ha taha ʻo ʻUluakí ʻe tahá ʻo ʻaʻahi ki hotau kau- “Nʻeku ngaahi kuí ʻi he kau hoʻo hoko ko e fuofua ngāʻapí. ʻOku ʻikai te Ne kole paionia ʻo e senituli hongofulu “ʻItokotaha ho fāmilí ke tali e mai ke foaki kotoa ʻetau koloa mā hivá. Ka ko e talu mei he ongoongoleleí, ʻokú ke hoko ai fakamāmaní ke langa ʻaki ha fuofua ʻaho ne u kau ai ki he ko e ʻuluaki toʻu tangatá, ko ha temipale; ʻokú Ne kole maí ke Siasí mo ʻeku ongoʻi vāofi mo toʻu tangata fili ʻe tāpuekina ai e tau foaki mei heʻetau koloá mo e kau paionia ko ia ne nau ngaahi toʻu tangata ʻo e kuohilí, hotau taimí neongo e ngaahi fie fononga mai he [ngaahi potu lolotongá, mo e kahaʻú. . . . maʻu ʻa e moʻui ʻi onopōní, ke tokaleleí]. Ko ʻeku ngaahi kui “. . . ʻOku lahi ʻetau laukonga kei hokohoko atu hono langa e fakalaumālie kinautolu, ʻo hangē mo fakamatala he Siasí ʻo kau ngaahi temipalé pea ke tau ʻalu pē ko e mēmipa takitaha ʻo e ki he kau paionia ʻi he konga ki maʻu pē ki he ngaahi temipale Siasí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā muʻa ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí. Ko kuo ʻosi langá. ʻOku ʻikai te ho tangataʻifonuá, lea fakafonuá ha toʻu tangata ʻuluaki kinautolu Ne kole mai ke tau mate faka­ pe tala fakafonuá. . . . ʻo tatau pē mo koe. . . . māʻata; ʻokú Ne kole maí ke tau “ ʻI hono tali ko ia ʻe he “ ʻE lava ke ʻamoutolu honau moʻui ʻo hangē ha ākongá. māmaní he taimí ni ʻa e ongo- tukufakaholó, ʻi hoʻomou hoko “ ʻE kāinga ʻofeina, ko ha ongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo ko e ʻuluaki toʻu tangatá. Faive- taimi maʻongoʻonga ʻeni ke toe fakafoki maí, ʻoku tau hoko lenga, tokoniʻi ho kāingá, tāpue- moʻui ai, pea ʻoku ʻatautolu ke kotoa ai ko ha kau paionia kina ho fāmilí pea fai ʻa e ngaahi hokohoko atu ʻa e tukufakaholo ʻi hotau ngaahi feituʻú mo e fili ʻoku totonú. Ko e ʻuluaki toʻu fakaʻofoʻofa ʻo e moʻui līʻoa ne tūkungá.” tangatá koe, ko ha toʻu tangata ʻulungāanga ʻaki ʻe he Kāinga- Palesiteni Dieter F. Uchtdorf, Tokoni Ua ʻi kuo fili ke ne faitāpuekina e lotu ʻo e ngaahi toʻu tangata ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e Tokanga kuohilí, lolotongá, mo e kahaʻú.” muʻá.” ◼ ki he Leʻo ʻo e Kau Palōfitá,” Liahona, Siulai 2008, 3. ʻEletā Paul B. Pieper ʻo e Kau Fitungofulú, ʻEletā M. Russell Ballard ʻo e Kōlomu ʻo “Ko e Toʻu Tangata ʻUluakí,” Liahona, e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Nōvema 2006, 11, 13. Uá, “ ʻE Laka Atu e Moʻoni ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2008, 81, 83. TĀ FAKATĀTAAʻI ʻO E ʻATÁ ʻE CRAIG DIMOND ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ

ʻAokosi 2011 57  ʻOKU ʻI AI HA FOUNGA KE HAO AI

ʻI heʻetau faiangahalá, ʻoku tau fakafihiaʻi pē kitautolu ʻi ha tuliki. Ko e fakatomalá pē ʻa e hūʻanga ki tuʻá. TĀ FAKATĀTAAʻI ʻO E ʻATÁ ʻE DAVIID STOKER ʻE DAVIID ʻO E ʻATÁ FAKATĀTAAʻI TĀ FĀNAÚ FAKAMOʻONI MAKEHE

Ko e hā te u lava ʻo ako mei he folofolá? “Ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e folofola kotoa pē ko hono fakafonuʻaki hotau laumālié ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Mei he “Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Liahona, Mē 2010, 32–35.

Ko hono vahevahe mai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi fakakaukau ki he kaveinga ko ʻení. TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE BETH M. WHITTAKER FAKATĀTAAʻI TĀ ʻOku fakalahi ʻe he folo- ʻOku fakamā- ʻOku tau hokohoko maʻu ʻOku fakahinohinoʻi folá ʻetau manatú ʻaki lohia ʻetau tuí ʻe e ngaahi lea ʻa e kau palō- kitautolu ʻe he hono tokoniʻi kitautolu he fakamatala he fitá, ʻa ia ʻoku ui ʻe he ʻEikí folofolá ʻi he ngaahi ke tau manatuʻi maʻu folofolá ki he tui ʻa ko e folofolá, ʻi he tele- tefitoʻi moʻoní mo e pē ʻa e ʻEikí mo ʻetau e niʻihi kehé. vīsoné, letioó, ʻinitanetí, ngaahi meʻa totonu fekāingaʻaki mo Ia pea satelaité, CD, DVD, pea toe ʻoku mahuʻingá. ʻOku mo e Tamaí. ʻOku nau paaki foki. Ko ia ʻi he tāpu- tau maʻu he folofolá fakamanatu mai kiate aki ko ʻení ʻoku talamai ai ha ngaahi sīpinga kitautolu ʻa e ngaahi ʻe he ʻEikí ʻoku lahi ange ʻa moʻoni ʻo hono maʻu meʻa naʻa tau ʻilo ʻi he ʻetau fie maʻu ʻa e folofolá ʻo e ngaahi tāpuakí ʻi maama fakalaumālié. ʻi ha toe taimi ki muʻa. hono tauhi e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú. 

NGAAHI FAKAKAUKAÚ “ ʻOku ou falala ki he ʻOtuá” (Saame 56:4).

Fai ʻe Sheila Kindred Makatuʻunga ʻi ha talanoa moʻoni

e u tautau ʻeku kato akó he kōpaté Naʻe fakaava hake ʻe he fineʻeikí ʻi hono peá u sio ki hoku ʻatá he siʻoata lahi lokí ha kiʻi puha siʻisiʻi pea toʻo hake ha kiʻi Nhe matapaá. Ne u tuʻu ʻo sio ki he sioʻata kau siliva. mafuefue hoku ʻulú, sote manusinusí, mo e Naʻá ku pehē ange, “Fakaʻofoʻofa sitōkeni ngatōtoó. Naʻe ongo mai e lea ʻeku moʻoni,” mo ala ki he mataʻitohi ko e P faiako Palaimelí: “Ko ha ʻofefine makehe naʻe tohiʻi he tuʻá. koe ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku lahi ʻene Naʻe talamai heʻeku faʻeé, “Ko e kiʻi ngaahi tāpuaki maʻau ʻi he kahaʻú.” sioʻata ʻeni ʻeku kui fefiné. ʻI heʻeku faka- Naʻá ku ʻunu ki muʻa ʻo sio ki he sioʻatá, ngingila e sioʻatá, ʻoku ou feinga ke faka- ʻo fakaʻamu naʻe lava ke u sio ki he kahaʻú. kaukau pe ko e hā e meʻa naʻe sio ki ai Te u fēfē nai heʻeku taʻu 12 pe 22? Te u ʻeku kui fefine ko Petilisá. Mahalo pē naʻá talavou nai? Pe te u poto? Te u mali nai he ne sio ki ha kiʻi finemui, hangē ko koé, ʻo temipalé? ʻE ʻi ai nai haʻaku fānau fakaʻofo- ne fakaʻanaua loto ai ki he kahaʻú. ʻofa? Ko ʻeku ngaahi fakaʻamú ʻeni, ka ko e “ ʻOku ou fakakaukau ki he fiefia naʻá ne ngaahi tāpuaki nai ʻeni ʻoku teuteu mai ʻe maʻu heʻene mamata ki hono ʻulu loloá ki he ʻOtuá maʻakú? muʻa peá ne papitaisó. ʻOkú ke ʻiloʻi naʻe Naʻe ongo mai ʻe leʻo ʻofa ʻo ʻeku faʻeé. ʻikai lava ke papitaiso ia kae ʻoua kuo toki “Ko e hā ʻokú ke sio ki aí?” taʻu 18?” Naʻá ku sio atu he sioʻatá ki heʻeku fine- Ne u kalokalo ange. ʻeikí ʻoku tuʻu mai hoku tuʻá he matapaá. “Pea hili ʻene mali mo ʻeku kui tangatá, Naʻá ku tali atu, “Ko au pē. Ko au pē ia ʻi naʻe ʻi ai ʻene pēpē fefine naʻe moʻui pē he he sioʻatá.” ʻaho ʻe ua. ʻOku ou fakakaukau atu ki he Ne haʻu e fineʻeikí ʻo tuʻu mai ʻi hoku fufula hono matá heʻene tangí he taimi naʻe tuʻá. Peá ne pehē mai, “‘Ko koe ia’ ko ha sio ai ki he sioʻatá. taha makehe moʻoni.” “Hili ha ngaahi taʻu lahi, pau pē naʻe “Ko e meʻa ia naʻe talamai heʻeku fai- fakafiefia hono ʻatá ʻi heʻene teuteu ke ʻalu ako Palaimelí. Naʻá ne talamai ʻoku lahi ki he temipalé ke sila ai mo hono huse­ e ngaahi tāpuaki ʻoku teu mai ʻe he ʻEikí pānití mo e fānau ʻe toko tolú. maʻakú. Ka ko e hā ha meʻa ʻoku teuaki “ ʻI heʻene hoko ko ha fefine matuʻotuʻá, mai ki heʻeku moʻuí?” mahalo naʻá ne fakaʻaongaʻi e sioʻatá ke tui Naʻe talamai heʻeku faʻeé, “Haʻu ki hoku hono tataá pea toki ʻalu ki he ngaahi faka- lokí. ʻOku ʻi ai e meʻa ʻoku ou fie fakaʻaliʻali taha ʻa e Fineʻofá.

atu kiate koe.” “Pea faifai, ʻi heʻene hoko ko ha uitou ʻE DILLEEN MARSH FAKATĀTAAʻI TĀ

60 Liahoná FĀNAÚ  “Mou fekumi ki ho- mou tukufakaholó. ʻOku mahuʻinga ke

ke ʻilo, ki he lahi taha ʻe ala lavá, ʻa kinautolu ne muʻa mai ʻiate kitautolú. ʻOku tau ʻiloʻi ai ha meʻa fekauʻaki mo kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ako ai ki heʻetau ngaahi kuí.” Palesiteni Thomas S. Monson, “Ngaahi Moʻoni Tuʻuloa ki ha Kuonga Feliliuaki,” Liahona, Mē 2005, 21.

ʻulu hinaá, mahalo naʻá ne sio ki he loto-toʻá ʻi hono matá ʻi heʻene moʻui tokotaha he taʻu lahi kae kei faivelenga pē ki he ngataʻangá.” Ne u fehuʻi ange, “Naʻe hanga nai ʻe he Tamai Hēvaní ʻo tāpuakiʻi ʻeku kui uá?” Naʻe tali mai heʻeku faʻeé, “ ʻIo, naʻá Ne tāpuakiʻi ia.” “Naʻe fiefia nai ʻeku kui uá ʻi heʻene moʻuí?” “ ʻIo. Naʻe ʻikai hangē ia ko ʻene palaní. Ne ʻi ai e taimi naʻe fuʻu faingataʻa, ka naʻá ne falala ki he ʻOtuá, pea tokoni e ngaahi meʻa ko iá ke ne hoko ai ʻo hangē ko Iá.” “ ʻOku ou tui ʻe ʻikai fie maʻu ia ke u ʻilo ki he kahaʻú,” ko ʻeku talí ia, mo tuku fakalelei e sioʻata silivá ki hono puhá. “Te u falala pē ki he Tamai Hēvaní pea muimui kiate Ia.” Naʻe pehē mai ʻe heʻeku faʻeé, “ ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻosi teuteu mai ʻe he ʻOtuá ha moʻui fakafiefia maʻau. Kapau te ke muimui kiate Ia, ʻe hā mai Hono ʻīmisí ʻi he fofonga ʻokú ke sio ki ai he sioʻatá. Pea ko e toki hoko moʻoni ia ʻa e

TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE DILLEEN MARSH FAKATĀTAAʻI TĀ misí.” ◼

ʻAokosi 2011 61 Ko ʻEtau Pēsí

ʻOku manako ʻa Sasivi V., taʻu 7, mei Kalolaina Saute ʻi he USA, ke ʻalu ki he temipalé mo ʻene ongomātuʻá, pea ʻokú ne ʻofa lahi ʻia Sīsū Kalaisi. Ko ʻene taumuʻá ke ako e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ki muʻa ʻi hono papitaisó.

ʻOku saiʻia ʻa Teniela M., taʻu 8, mei Kositā Liká, ke fai e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí NAʻÁ KU ONGOʻI ʻA E pea vahevahe mo hono LAUMĀLIÉ fāmilí. ʻOkú ne saiʻia ke vaʻinga mo hono tuonga- ha efiafi ʻe taha, hangē pē ko e ngaahi ʻane ko Lūtofī. ʻOku saiʻia ʻI efiafi kotoa, ne u tūʻulutui ʻi hoku he lanu kulokula māmá. mohengá ke lotu ki muʻa peá u mohé. Ka ʻi he pō ko iá hili ʻeku lotú, naʻá ku ongoʻi fiefia ange ʻi ha toe taimi ki muʻa. ʻOku ou ʻOku saiʻia ʻa Lotolofō M., ʻilo naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní taʻu 6, ke lau e ʻū potu- he pō ko iá. folofola kau ki hono ʻaloʻi Lisa E., taʻu 12, Siamane ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku saiʻia he lanu puluú. ʻOku ʻofa heʻene ongomātuʻá koe- ʻuhi he ʻokú na tokangaʻi ia mo ʻofa ai.

62 Liahoná FĀNAÚ

TE U LAVA KE ONGOʻI FIEFIA he taimi ʻoku ou fai ai ha ʻImeʻa ʻoku hala, ʻoku ou kole fakamolemole pea feinga ke u toe lelei ange. ʻI he taimi ʻoku ou fai ai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻoku tokoni mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke u ongoʻi fiefia. ʻOku ou loto ke maʻu maʻu pē ʻa e ongo ko iá. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe ʻAlamā ko e Siʻí ha meʻa ʻoku kovi, naʻá ne fakatomala leva pea fai ʻa ia ʻoku totonú. Naʻá ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Sēleti Y., taʻu 5, Maleisia Hihifo

Fini S., taʻu 10, Siamane

apau te ke loto ke fakahū Kmai ha meʻa ki he Ko ʻEtau Vāleli R., taʻu 11, Suisalani Pēsí, ʻī-meili ia ki he liahona@​ ldschurch.org,​ pea fokotuʻu ʻa e “Our Page” ʻi he laine ki he kaveingá. Kuo pau ke fakakau mai ai e hingoa ʻo e kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné, tangata pe fefine, mo hono taʻú (kuo pau ke taʻu 3 ki he 12), fakataha mo e hingoa ʻo e mātuʻá, uōtí pe koló, siteikí pe vahefonuá, mo e tohi fakangofua ʻa e mātuʻá (ʻe tali pē kapau ʻe ʻī-meili mai) ki hano fakaʻaongaʻi e laʻi tā ʻo e kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné mo e meʻa naʻe ʻomaí. ʻE lava ke ʻētitaʻi ʻa e Huani G., taʻu 6, ʻEkuatoa fakamatala ʻe ʻomí ke mahino pe lōloa feʻunga. TOʻOMATAʻÚ: ʻŪ TĀ FAKATĀTĀ ʻA JUAN MO FYNN PEA NAʻE TOʻO MEI HE FAKAʻALIʻALI ʻAATI ʻA E FĀNAÚ ʻAATI ʻA JUAN MO FYNN PEA NAʻE TOʻO MEI HE FAKAʻALIʻALI FAKATĀTĀ ʻŪ TĀ TOʻOMATAʻÚ:

ʻAokosi 2011 63 KO HONO ʻOMI ʻO E PALAIMELÍ KI ʻAPI ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e lēsoni mo e ʻekitivitī ko ʻení ke lahi ange ai hoʻo ʻilo ki he kaveinga ʻa e Palaimelí ki he māhina ní.

Ko Hoku Sinó ko ha Temipale Ia ʻo e ʻOtuá

“ ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá? . . .“Ko e faletapu ʻo e ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni, pea ko e faletapu ko iá ʻa kimoutolu” (1 Kolinitō 3:17).

Fai ʻe Vicki F. Matsumori

uikui ho matá pea fakakau- ʻOkú ke kehe koe mei he taha sio pē he “ngaahi meʻa ʻoku hōifua kau ki ha temipale. ʻOku kotoa pē, ka ko ha fale foki koe ki ai e Tamai Hēvaní” (vakai, Ko Klanu hā? Hā hono lahí? ʻOku maʻá e Laumālie ʻo e ʻOtuá—ko e Hoku Ngaahi Tuʻunga Mahuʻinga ʻi ʻi ai hano matapā sioʻata? ʻI ai ha Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe pehē ʻe he Ongoongoleleí). ngaahi taua? ʻOku fiha? he ʻAposetolo ko Paulá, “ ʻIkai ʻoku Te ke lava ke maʻu ha ngaahi ʻOku kehekehe pē ʻa e ngaahi mou ʻilo ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻa tāpuaki lahi, ʻi he maʻa ho ʻatamaí temipale kotoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa ki- mo e sinó. ◼ Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he moutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá? Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e Temi- . . . Ko e faletapu ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻEkitivitií pale Sōlekí ʻi ʻIutā ʻoku holisi kalānite māʻoniʻoni, pea ko e faletapu ko iá Kumi ho halá ʻi he hala fihifihi ko lanu kulei mo e taua ʻe ono. ʻOku ʻa kimoutolu” (1 Kolinitō 3:16-17). ʻení. ʻI haʻo aʻu ki ha fakaʻilonga, fili kehe ia mei he Temipale Kātisitoni Ko ho sinó ko ha temipale ia maʻa e hala ʻIó pe ʻIkaí tuʻunga he fakatā- ʻAlapetá ʻi Kānata, ʻa ia ʻoku holisi ho laumālié. taá ha meʻa ʻe tokoni ke ke tauhi ai maka ʻikai hano taua. Neongo e ʻOku totonu ke ke fakaʻapaʻapaʻi ho sinó ʻo hangē ko ha temipale ʻo kehekehe e ngaahi temipalé, ka ʻoku ho sinó, hangē pē ko hoʻo fakaʻapa- e ʻOtuá. ʻE tataki koe ki he temipalé nau fakaʻofoʻofa kotoa pea langa ki ʻapaʻi ʻa e temipalé. Te ke lava ke fai ʻi hoʻo fili e hala ʻoku totonú. he taumuʻa pē ʻe taha. Ko e ngaahi ʻeni ʻi hoʻo talangofua ki he Lea ʻo e Ta ha fakatātā ʻo ha meʻa ʻe fā feituʻu ia ʻoku fakahoko ai ha ngaahi Potó (vakai, T&F 89), ʻaki haʻo vala kehe ʻoku sai kiate koe. Kosi hoʻo ouau makehe ʻoku tau fie maʻu ke lelei, pea tauhi ho sinó ke maʻa. ʻOku fakatātaá ʻo fakapipiki ia ʻi he tau foki ai ki he Tamai Hēvaní. totonu ke tauhi ho lotó mo e ʻatamaí ngaahi fakatātā ʻo e fili leleí ʻi he

ʻOkú ke hangē pē ha temipalé. ke maʻa ʻaki hano lau, fanongo, mo hala fihifihí. ʻA SCOTT GREER FAKATĀTĀ NGAAHI TĀ

64 Liahoná FĀNAÚ

ʻIo ʻIkai Vala Ta

au

ʻIo á

l

o

f

o

l

o

F

ʻIkai

e

o

ʻ

o

k

A

o u n a o ta H ʻe a o T ʻIkai e K n so vī le Te

ʻIo

ite e U mo Mā

ʻIkai

ʻIo ʻIkai ʻIkai ʻIo Kamatá

ʻIo

Kava Mālohi mo e Tapaka Fuaʻiʻakau mo e Vesitapolo

ʻAokosi 2011 65 NGAAHI TALANOA ʻO SĪSUÚ

Ko Hono Tāpuakiʻi ʻe Sīsū ʻa e Fānaú

Fai ʻe Diane L. Mangum aʻe tangutu ʻa Sailosi mo hono uaifí he veʻe mohenga hona N ʻofefiné mo e loto hohaʻa. Naʻe fakalalahi e puke hona ʻofe- finé he houa kotoa pē, pea naʻá na ilifia naʻa mate. Ko e meʻa pē ʻe taha naʻá na ʻilo ʻe lava ke tokoni kiate iá. Naʻe lele fakatoʻotoʻo atu ʻa Sailosi he ngaahi hala ʻo Kāpaneumé ko e feinga ke kumi ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sailosi kuo fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e kakaí. SAILOSI Mahalo pē naʻa haʻu ʻa Sīsū ʻo fakamoʻui o ha tangata hono ʻofefiné. K mahuʻinga ʻa Naʻe fakatahataha hake ʻa e kakaí ki he Sailosi ʻi Kāpaneume. Ko matātahí ʻa ia ne toki hifo ai ʻa Sīsū mei ha e pule ia ki he falelotu ʻa vaka. Naʻe tutui atu ʻa Sailosi he fuʻu kakaí ia naʻe ʻalu kotoa ki ai ʻa ʻo ofi ki he ʻEikí. Naʻe tūʻulutui ʻa Sailosi ʻo e kau Siu he feituʻu ko iá tala kia Sīsū ʻoku puke hono ʻofefiné pea ʻI heʻena aʻu atu ki he ʻapi ʻo Sailosí, naʻe ke fai ʻenau lotú. mei mate. lahi e tangí mo e longoaʻá. Naʻe tokolahi ha Naʻe kole ʻa Sailosi, “Ko hoku ʻofefine siʻí kakai he falé, naʻe tangi mo loto mamahi. ʻoku tei mate, haʻu ʻo hili ho nimá kiate ia, Naʻe hū atu ʻa Sīsū ki he falé ʻo talaange koeʻuhi ke ne moʻui ai; pea ʻe moʻui ia.” ke ʻoua te nau tangi, koeʻuhí he ʻoku ʻikai Naʻe loto ki ai ʻa Sīsū, pea muimui kiate ke mate ʻa e taʻahiné ka ʻoku mohe pē. Naʻe kinaua ʻa e kakai tokolahi. kataʻi ʻe he kakaí ʻa Sīsū. Naʻa nau ʻilo kuo Naʻe lele mai ha talafekau ʻo fakafetau- mate e taʻahiné. laki kiate kinaua ʻo fakahā kia Sailosi kuo Pea fekau ʻe Sīsū ke ʻalu kotoa e kakai ʻosi mate hono ʻofefiné. ʻOku ʻosi tōmui ia naʻe longoaʻá. Naʻá ne ʻave leva ʻa Sailosi mo kia Sīsū ke haʻu ʻo tokoni. Ka naʻe pehē ʻe hono uaifí, kau ai mo ʻEne kau ʻAposetolo Sīsū kia Sailosi, “ ʻOua te ke manavahē, ka ko Pita, Sēmisi, mo Sioné, ki he loki naʻe ke tui pē.” tokoto ai e taʻahiné.

66 Liahoná FĀNAÚ

TANGÍ he taimi ʻo Sīsuú ko ʻene mate ʻI pē ha taha, naʻe totongi leva ʻe he fāmilí ha kakai naʻe ui pē ko e kau tengihiá, ke haʻu ki honau ʻapí ʻo tangi leʻolahi ai pea ifi ha ngaahi hiva fakamamahi he fulutá. Naʻe tanu ʻa e pekiá ʻi loto he houa pē ʻe 24 hili ʻene maté.

Naʻe puke hake ʻe Sīsū e nima ʻo e fānaú pea tuli ke nau ʻalu. Naʻe femoʻuekina taʻahiné mo ne pehē, “Taʻahine, ʻoku ou ʻa Sīsū he naʻe tokolahi e kakaí, pea hangē pehē kiate koe, tuʻu hake.” ʻoku ʻikai mahuʻinga e fānaú. Ka naʻe tala Naʻe tuʻu hake ʻa e taʻahiné. Naʻe fiefia ʻe Sīsū ki he kau ākongá, “Tuku ke haʻu mo ʻohovale ʻa e ongomātuʻá. Kuo moʻui kiate au ʻa e tamaiki īkí, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻOku ʻuhinga ʻa e hona ʻofefiné! ʻa kinautolu, he ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e Talita Kiumí ki ha kiʻi Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe fakamoʻui puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” taʻahine pe finemui. ai mo tāpuakiʻi ai ʻe Sīsū ʻa e fānaú. Ne ʻi ai Pea naʻe puke atu ʻe Sīsū ʻa e fanga kiʻi ha ʻaho ʻe taha naʻe haʻu ha kakai tokolahi tamaikí. Naʻá Ne hili Hono nimá ki honau ʻi Pelea ki he Fakamoʻuí, ke fanongo ki ʻulú ʻo tāpuakiʻi kinautolu. Naʻe tala ʻe Sīsū Heʻene akonakí. Naʻe ʻomi ʻe he kakaí ʻenau ki he kakai lalahí ʻoku fie maʻu ke nau anga- fānaú kia Sīsū ke Ne tāpuakiʻi kinautolu. vaivai hangē ko e fānau īkí. ◼

TOʻOHEMA TAUPOTU KI ʻOLUNGÁ: KONGA NAʻE TOʻO MEI TOʻOHEMA TAUPOTU ʻE HEINRICH PULE KOLOAʻIÁ, TĀ HE KO KALAISI MO E TALAVOU HOFMANN, ʻI HE ANGALELEI ʻA E C. HARRISON CONROY CO.; ʻE DAN BURR KEHÉ FAI FAKATĀTĀ NGAAHI TĀ Naʻe mamata e kau ākonga ʻa Sīsuú ki he Mei he Maʻake 5:21–24, 35–43; 10:13–16.

ʻAokosi 2011 67 ku fakahaaʻi ʻe he kau faifekaú ʻenau talangofuá mo ʻOʻenau feʻunga ke maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí, ʻi heʻe- Kumi ha Kakai nau lotú, ako e folofolá, mo vahevahe ʻenau fakamoʻoní. Ngāue ʻaki e fakahinohino he kií ke tokoniʻi e kau faifekaú ke Ako ke ʻilo e fāmili ʻoku nau fie ako kau ki he ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, ʻi hoʻo sio ki he lotu ʻa e kau faifekaú, ʻunu leva ki he fakatātā he toʻomataʻú. ◼

Kamatá

ʻUnu ki he toʻomataʻú

ʻUnu ki he toʻohemá

ʻUnu ki lalo ʻOsi TOʻOHEMÁ: NGAAHI TĀ FAKATĀTĀ ʻA SCOTT GREER FAKATĀTĀ TOʻOHEMÁ: NGAAHI TĀ 68 Liahoná FĀNAÚ

Mei he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2011 “Palesiteni Thomas S. Monson FAKAKAUKAU LELEI hotau kāingalotú kinautolu ʻi hekinautolu ʻi pea pehē ki kehé ko ha kaungāʻapi kaungāʻapi ha ko ngaahi tui fakalotungaahi tui lelei ʻi hotau koló, koló, lelei ʻi hotau tonu.” pea tokoni kiate pea tokoni

“ʻOfa ke tau hoko ...... tau hoko ke “ʻOfa ITĀ FAKATĀTĀ ʻA MARYN ROOS MARYN ʻA FAKATĀTĀ ITĀ MAʻÁ E FĀNAU ĪKÍ 3. ʻI he taimi ne aʻu atu ai ʻa Taniela mo hono fāmilí ki he lotú, naʻá ne ʻomi ha laʻipepa vahehongofulu mo ha sila mei he Kiʻi Sēniti pē veʻe ʻōfisi ʻo e pīsopé. ʻe Taha Fai ʻe Chad E. Phares Tangataʻeiki, te ke Makatuʻunga ʻi ha talanoa moʻoni lava ke tokoni mai ki hono fakafonu ʻení? [“Neongo ʻoku ngali siʻisiʻi ʻeku ʻIo. vahehongofulú, ka ʻoku fakahaaʻi ai ʻeku tuí mo e houngaʻia kiate Ia ko e ʻEiki ʻo e meʻa kotoa pē”] (“Totongi ʻEku Vahe Hongofulú,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 147).

1. Naʻe siofi ʻe Taniela ʻa e sēniti ʻi heʻene funga toloá. Naʻá ne siofi ia he ngaahi miniti kuo ʻosí. Naʻe ngali fuʻu siʻisiʻi. 4. Ko e hā e lahi ʻo e vahehongofulu ʻokú ke totongi he ʻaho ní?

ʻIkai ke fuʻu lahi. Ko ʻeni pē.

Taniela, ko e peseti Taniela, kuó ke maau ki he lotú? ʻeni ʻe 10 ʻo e paʻanga naʻá ke maʻú? ʻIo, tangataʻeiki. Kuó u mei maau.

“ ʻIo.

2. Naʻe faʻo ʻe Taniela e sēnití ki hono kató pea lele atu ke maʻu hono fāmilí.

Ta ʻoku lelei ʻeni.

70 Liahoná FĀNAÚ

5. Naʻe tāpuniʻi ʻe Taniela ʻa e silá pea ʻave ʻa e vahehongo- fulú ki he pīsopé. Naʻá na

lulululu mo e pīsopé.

Naʻe fakakaukau ʻa Taniela pe naʻe kei fie lulululu ange koā ʻa e pīsopé ki ai kapau naʻá ne ʻiloʻi ko e sēniti pē ʻe taha ʻi he silá.

7.

He ʻikai ke ke lava ke ʻilo ʻa e meʻa 6. ʻOku ou laukau ʻaki koe, ʻe fai ʻaki e sēniti ko ia ʻe tahá. Mahalo pē ʻe Taniela. Ko e fili mahuʻinga ia ke totongi lava ke paaki ai ha peesi ʻe taha ʻo e Tohi ʻa vahehongofulu. Molomoná, pe totongi ʻaki ha foʻi maka ʻe taha ke langa ʻaki ha temipale.

ʻOku ou ʻiloʻi, tangataʻeikí, 8. Naʻe teʻeki ai pē ka ko e sēniti pē ia ʻe taha. ke fakakaukau pehē ʻa Taniela ia ki he vahehongofulú ki muʻa. Naʻe kamata ke ne fakakaukau ki he ngaahi founga ʻe lava ke tokoni ai ʻene vahehongofulú ki he niʻihi kehé.

ʻOkú ke moʻoni pē koe, tangataʻeiki. ʻOku ou fiefia ke totongi e vahehongofulú— neongo ko ha kiʻi sēniti pē ʻe taha. NGAAHI TĀ FAKATĀTĀ ʻA SCOTT PECK FAKATĀTĀ NGAAHI TĀ

ʻAokosi 2011 71 Founga Fakaʻaongaʻi ʻo e Vahehongofulú ʻOku fakaʻaongaʻi e vahehongofulú ke tokoni ki he ngāue fakafaifekaú, ʻi hono langa e temipalé mo e falelotú, pulusi e folofolá, mo e ngaahi ngāue lahi kehe. Sio ki he ngaahi tā fakatātā ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fai ʻaki e vahehongofulú. Siakaleʻi e tā valivali ʻi he ʻotu kotoa ʻoku kehe mei he ngaahi ʻotu kehé.

Ngāue Fakafaifekaú Ngaahi temipalé Ngaahi Falelotú Ngaahi Folofolá TOʻOHEMÁ: TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE JOE FLORES FAKATĀTAAʻI TOʻOHEMÁ: TĀ

72 Liahoná FĀNAÚ PEESI VALIVALÍ

ʻOKU FAKAHAAʻI ʻE HEʻEKU MOʻUI ʻAKI E LEA ʻO E POTÓ ʻA ʻEKU FAKAʻAPAʻAPAʻI HOKU SINÓ. “ ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá? . . . “Ko e faletapu ʻo e ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni, pea ko e faletapu ko iá ʻa kimoutolu” (1 Kolinitō 3:16-17). TOʻOMATAʻÚ: TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE BETH M. WHITTAKER FAKATĀTAAʻI TĀ TOʻOMATAʻÚ: ʻAokosi 2011 73 Ngaahi Ongoongo ʻo e Siasí

Nofotaha ʻa e Liahoná mo e Ensign ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he Pulusinga ʻo ʻOkatopá

ku angamaheni ʻaki ʻe he ngaahi maka- makasiní mo e niʻihi kehé, ʻo kau ai ʻa e kāinga- sini ʻo e Siasí hono paaki ha pulusinga lotu māmālohi ʻo e Siasí mo e kakai ʻoku teʻeki ai ʻOʻoku nofotaha ʻi ha foʻi tefito ʻe taha. ʻI he kau mai ki he Siasí.” pulusinga ʻo ʻOkatopa ʻo e taʻu ní ʻe fakatefito ʻa e Naʻe pehē ʻe Sisitā Kuliniuti, “ ʻOku mau faka- Liahoná mo e Ensign ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻamu ke hoko e pulusinga ko ʻení ko ha maka- ʻE nofotaha ʻa e pulusingá ʻi ha ngaahi fehuʻi tuʻuʻanga maʻá e kakaí ke nau fakaava ʻa e Tohi ʻa mahuʻinga ʻe tolu: Ko e hā ʻa e Tohi ʻa Molomoná? Molomoná pea toe fakatukupaaʻi kinautolu ki ai. Ko e hā nai e ʻuhinga ʻoku tau Ko e meʻa fakafiefia ke talanoa ʻo maʻu ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná? kau ki he Tohi ʻa Molomoná, lau Ko e hā e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa The e nsign of The ChurC h of Jesus ChrisT of LaTTer-day s ainT s • oCTober 2011 ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ke ako Molomoná kiate aú? e ngaahi meʻa ʻo kau ki he Tohi ʻE kau ʻi he pulusingá ʻa e hisi- ʻa Molomoná, ka ko e Tohi pē ʻa ober 2011 T s • oCT s ain tōlia ʻo e Tohi ʻa Molomoná, TTer-day Molomoná ʻokú ne fai ʻa e faka- ngaahi aʻusia fakataautaha T of La uluí, ʻa ia ʻokú ne ʻomi e kakaí ke C h of Jesus Chris ʻa e kāingalotú, ngaahi foko- The Chur toe vāofi ange mo e ʻOtuá.” tuʻu ki he ako folofolá, mo Kuo matuʻuaki ʻe he Tohi ʻa e fakamatala ki he anga ʻo Molomoná e ngaahi sivi ʻo taimí, hono fakaʻaongaʻi ʻi he ʻaho ʻahiʻahí mo e fakamoʻoní pea ko e ní. ʻE fakakau atu ki he pulu- uho ia ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū singá ha ngaahi fakamoʻoni Kalaisí. mo ha ngaahi fakakaukau ʻa ha Naʻe pehē ʻe ʻEletā Paipa, “Naʻe kau palōfita mo ha kau ʻapo- teuteuʻi ʻa e pulusinga ko ʻení mo setolo ʻe 15 ki he Tohi ʻa Molo- e ʻamanaki te ne ʻomai ʻa e ueʻi moná, pea pehē foki ki he Kau fakalaumālié ki he ngaahi fāmilí

Palesiteni ʻo e Siasí kuo mālōloó. The book of MorMon: mo e fakafoʻituituí ʻi heʻenau Another Witness of Naʻe pehē ʻe Senifā Kuliniuti, ko Jesus Christ fekumi ki he mahinó, fakahoko e tokoni ʻētita pule ʻo e Liahoná, mo vahevahe mo e niʻihi kehé “ ʻOku ʻi ai e mālohi ʻi he ngaahi ʻa e ngaahi akonaki ʻo e Tohi Mon:

The Book of Morness of fakamoʻoni ʻa kinautolu ʻoku nau her WiT ʻa Molomoná.” AnoT T taki ʻa e Siasí. ʻOku makatuʻunga Jesus Chris ʻE maʻu atu ʻa e pulusinga ʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻi he ʻOkatopá ʻi ha ngaahi lea Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ko e maka- fakafonua ʻe 42. ʻOku pou- tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú. ʻOku pouʻi ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻi ai haʻamau loto-holi lahi ke ongoʻi ke nau maheni mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí. ʻe he kāingalotú ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻE maʻu mei he pulusingá ʻi ha toe lea fakafonua ko iá.” ʻE nofotaha makehe ʻe 39 ʻa e Pōpoaki ʻo e Kau Palesitenisī Naʻe pehē ʻe ʻEletā Paula B. Paipa ʻo e Kau ʻa e pulusinga ʻUluakí mo e Pōpoaki Faiako ʻAʻahí. ʻE toe maʻu Fitungofulú, ko e Talēkita Pule ʻo e Nāunau Faka- ʻOkatopa ʻo atu foki mo e pulusinga kakató ʻi he ʻInitanetí ʻi lēsoní, ʻoku poupouʻi ʻa e kāingalotú ke ngāue e Liahoná he ngaahi lea fakafonua kehekehé ʻi he ngaahi ʻaki ʻa e pulusingá ʻi ha founga ʻe ua. uepisaiti ʻa e Liahoná mo e Ensign. mo e Ensign Naʻá ne pehē, “ ʻUluakí, ʻoku totonu ke toe ʻE lava ke ʻaʻahi atu ʻa e kāingalotu ʻoku fie maʻu vakaiʻi ia ʻe he kāingalotú mo e kau faifekaú ke ʻi he Tohi ʻa makasiní, fie maʻu ke meʻaʻofa atu ʻaki ʻa e maka- langa hake pea ke fakamālohia fakataautaha ai Molomoná. siní, pe maʻu ha ngaahi tatau lahi ange ʻo e pulu- ʻenau ngaahi fakamoʻoní ki he Tohi ʻa Molomoná. singa ʻo e Tohi ʻo Molomoná ki he Fale Nāunau ofi Ko hono uá, ʻoku totonu ke nau vahevahe ʻa e tahá pe hū ki he ʻinitanetí ki he store.lds​ ​.org. ◼

74 Liahona Olongapō Filipainí Roberto B. Querido Kau Palesiteni Faka-Misiona Palāsila Foataleisá Francisco A. Souza Palāsila Folōlianopolisí J. Joel Fernandes Foʻou naʻe Uiuiʻi ke Ngāué Palāsila Lesifá Rubens C. Lanius Palāsila Lio ti Seneló Geraldo Lima aʻe fanongonongo ʻe he Siasí ʻa e Keisoni Sití Filipaini Noaté Dennis R. Sperry Palāsila Manaiasí H. Moroni Klein ngaahi hingoa ʻo e kau palesi- Kenitaki Luivilá W. Richards Woodbury Palāsila Maseió Mauricio G. Gonzaga teni misiona foʻou ʻe 127 ʻi he Kievi ʻIukuleiní Jörg Klebingat Palāsila Palāsiliá Helcio L. Gaertner N Lynn A. Gilbert Palāsila Salavatoá James W. Hart kamataʻanga ʻo e taʻu ní. Naʻe kamata Kōlea Pusaní Koloeisia/Silovēniá Edward B. Rowe Palāsila Sao Paulo ʻInitalākosí R. Pacheco Pinho ngāue e tokolahi ʻo kinautolu ki ho- Palāsila Sao Paulo Noaté Marcus H. Martins nau uiuiʻi taʻu-tolú ʻi Siulai ʻo e taʻu ní. Kololato Kololato Sipilingí J. Patrick Anderson Kololato Tenivā Noaté Jerry M. Toombs Palāsila Sao Paulo Sauté John S. Tanner Kolomupia Kalí Jonathan M. Prince Palāsila Vitoliá J. Araújo Bezerra Misioná Palesiteni Foʻoú Kouti ti Aivolī ʻApitasauí Z. Dominique Dekaye Palatiká Jeffrey G. Boswell Kuatemala Ketisolotenakoú Lewis Bautista Pālesi Falanisē Franck Poznanski ʻAkenisoa Lītolo Uloka Daniel Bay Gibbons Papeʻete Tahití Benjamin T. Sinjoux ʻAlapaini Lea Faka-Siamané Richard L. Miles Kuatemala Kuatemala Siti M. Joseph Brough Lotolotó Pelū Lima Hahaké Nelson Ardila Vásquez ʻAlapēnia Tilana Andrew M. Ford Kuatemala Kuatemala Siti Edward D. Watts Pelū Sikalaió Eduardo C. Risso ʻAlasikā ʻEngikolasi N. Warren Clark Noaté Penina Kotonoú Robert F. Weed ʻAlesona Fīniki R. Scott Taylor Kuatemala Kuatemala Siti Larry Stay Penisilivēnia Pitisipēkí Clinton D Topham ʻAlesona Tūsoni Roger E. Killpack Sauté Polivia Kokapamipaá Dan L. Dyer ʻApia Haʻamoá Johnny L. Leota Lepupelika Faka-Temokalati Brent L Jameson Pukalesi Lumēnia Ned C. Hill ʻĀsenitina Lesisitenisiá Raymond S. Heyman ʻo Kongokou Kinisasá Samipia Lusaka Mikele R. Padovich ʻĀsenitina Losalió Hugo L. Giuliani Lepupelika Tominikení Sanitō Heriberto Hernandez Sani Pāpolou Filipainí George E. Peterson ʻĀsenitina Menitousá Sergio E. Avila Tomingikou Hahaké Saute ʻAfilika Keipi Tauní Mark I. Wood ʻĀsenitina Puenosi ʻAialesi Douglas B. Carter Lepupelika Tominikení Sanitō Raul Rodriguez Morel Saute ʻAfilika Sohanesipēkí S. Craig Omer Hihifó Tomingikou Hihifó Saute Kalolainá Columbia Monte Holm ʻĀsenitina Solotā Juan J. Levrino Luisiana Petoni Luisí Jim M. Wall Sepū Filipainí Evan A. Schmutz ʻAtilanitā Siōsiá Noaté Mark A. Wolfert Lūsia ʻEkatelinipeekí E. Kent Rust Siapani Koupé Richard G. Zinke ʻEkuatoa Kitó Bruce E. Ghent Lūsia Novosipilisikí Steven M. Petersen Siapani Sapoló Eric C. Evans ʻEkuatoa Kuaiakuila Noaté Lizardo H. Amaya Lūsia Seni Pitasipēkí Jon Beesley Siapani Senitaí Gary D. Rasmussen ʻEla Salavatoa Sanitā ʻAna/ I. Poloski Cordon Maikolonīsia Kuamú Stephen F. Mecham Silei Konisepisiano Sauté Osvaldo Martinez Carreño Pealisé Manila Filipainí Lyle J. Stucki Silei ʻŌsonó John E. Rappleye ʻEla Salavatoa Seni Salavatoá David L. Glazier Mekisikou Mekisikou Siti J. Dana Call Silei Sanitiako Noaté Fred D. Essig ʻEniselesi Filipainí David C. Martino Noaté Suēteni Sitokohoumí Gregory J. Newell Felengifooti Siamané Lehi K. Schwartz Mekisikou Mekisikou Siti Raymundo Morales Suva Fisí Kenneth D. Klingler Finilani Heliasingikií Douglas M. Rawlings Tonga-hahaké Barrera Takolopani Filipainí Jose V. Andaya Folōlita Foate Lotateilá Donald E. Anderson Mekisikou ʻOakisaká Enrique Leyva Jimenez Tauʻatāina Mīsuli Donald J. Keyes Honitulasi Tekusakalapá Carlos A. Hernandez Mekisikou Puepelá Robert C. Reeves Tavao Filipainí Ferdinand Pangan ʻIngilani Manisesituá Robert I. Preston Mekisikou Tiuaná Armando Carreón Rivera Tekisisi Hiusitoní John C. Pingree ʻIukuleini Tonetisikií Vladimir Campero Mekisikou Toaleoné David Flores Villaseñor Tekisisi Hiusitoni Hahaké Thomas J. Crawford Kalefōnia ʻĀkeitiá Jorge T. Becerra Mekisikou Tukusitala Kutielesí Juan G. Cardenas Tamayo Tekisisi Lapokí Arnold R. Augustin Kalefōnia ʻAnahaimí Bradford C Bowen Mekisikou Velakulusí Carlos W. Treviño Tekisisi Tālasí Devin G. Durrant Kalefōnia Felesinoú Larry Gelwix Minesota Miniapolisí Jordan W. Clements Tenesī Nesivilá William L. McKee Kalefōnia Livasaití Paul F. Smart Misikeni Lenisingí Stephen H. Hess Tenesī Nokisivilá Richard A. Irion Kalefōnia Losevilá John G. Weston Mongokōlia ʻUlanipataá Jay D. Clark * Uasingatoni Takomá Douglas W. Weaver Kalefōnia Sakalamenó H. Benson Lewis Naisīlia Lakosí Edward K. B. Karkari Uelingatoni Nuʻu Silá Michael L. Kezerian Kalefōnia Seni Hoseí W. Lincoln Watkins Naisīlia Poata Hākotí Philip K. Xaxagbe Uesi Veisinia Sālesitoní Bruce G. Pitt Kalefōnia Seni Tiekó Paul N. Clayton Nevata Lasi Vēkasí Michael A. Neider Venesuela Kalakasí Vianey R. Villamizar ◼ Kalefōnia Venitulá Fernando R. Castro Niu Siesi Molisitauní Jon M. Jeppson Kana ʻĀkalá Daniel K Judd ʻOhaiō Kolomupusí Robert T. Nilsen Kana Keipi Kousí Jeffrey L. Shulz ʻOkalani Nuʻu Silá Paul N. Lekias Kānata Venikuvá Karl M. Tilleman ʻOlikoni ʻIusiní Mark A. Young Keipi Veate Palaiá Roberto F. Oliveira ʻOlikoni Pōtilaní C. Jeffery Morby * Kamata ngāue ʻi Tīsema 2010

‘Aokosi 2011 75 Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú Ngāue ʻa e Kau Taki

Fakaʻēlia Ronald A. Rasband Steven E. Snow Walter F. González L. Whitney Clayton Jay E. Jensen Donald L. Tad R. Callister Hallstrom Tokoni ʻi he 1. ʻIutā Noate 4. Tonga- 5. Tokelau- 7. Tokelau- 10. ʻAmelika Ngaahi ʻĒlia 2. ʻIutā Sōleki hahake ʻo hihifo ʻo hahake ʻo 8. ʻAitahō Noate Kotoa Pē Sití ʻAmelika ʻAmelika Noaté ʻAmelika 9. ʻAmelika Tonga-hihifo Foʻoú 3. ʻIutā Saute Noaté 6. Hihifo ʻo Noaté Noate ʻAmelika Noaté Lotoloto uo fanongonongo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa Ke ngaahi liliu ki he ngaahi ngāue fakataki ʻi he ʻēliá ʻo kamata he ʻaho 1 ʻAokosi, 2011. Naʻe uiuiʻi ʻa ʻEletā Teti R. Kalisitā ki he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, 5 1 ʻa ia ko e konga ia ʻo e ngaahi 8 9 liliú. ʻOku hoko ʻa e kau mē- 2 mipa kotoa ʻo e Kau Palesitenisī 3 7 6 Faka-ʻĒliá ko e kau mēmipa ʻi he 10 Kōlomu ʻUluaki pe Ua ʻo e Kau 4 Fitungofulú. ◼

11 13

12

11. Mekisikou 12. ʻAmelika Lotolotó

14

15 Benjamín Daniel L. Octaviano James B. Enrique R. Carlos H. De Hoyos Johnson Tenorio Martino Falabella Amado Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá

13. Kalipiané 14. Tokelau-hihifo ʻo Saute Ameliká 15. Palāsila

16

17

Wilford W. Francisco J. J. Devn Juan A. Rafael E. W. Christopher Carlos A. Claudio R. M. Jairo Andersen Viñas Cornish Uceda Pino Waddell Godoy Costa Mazzagardi Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá

16. Silei 17. Saute ʻAmelika Tonga 18. Hahake Lotoloto/ʻAfilika Noate

Jorge F. Lawrence E. Kent F. Marcos A. Mervyn B. Bradley D. Bruce D. Paul B. Zeballos Corbridge Richards Aidukaitis Arnold Foster Porter Pieper Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá Puleʻi mei he Hetikuotá

76 Liahona 19. ʻIulope 20. ʻIulope Hahake 21. ʻĒsia 22. ʻĒsia Tokelau

Gérald Erich W. José A. Larry R. Gregory A. Randall K. Kent D. Anthony D. Gerrit W. Michael T. Gary E. Koichi Caussé Kopischke Teixeira Lawrence Schwitzer Bennett Watson Perkins Gong Ringwood Stevenson Aoyagi Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá

20

19

22

21

18

23 25

24

26

23. ʻAfilika Hihifo 24. ʻAfilika Tonga-hahake 25. ʻOtu Filipainí 26. Pasifikí

Joseph W. John B. LeGrand R. Ulisses Dale G. Carl B. Brent H. Michael Ian S. Kevin W. James J. F. Michael Sitati Dickson Curtis Jr. Soares Renlund Cook Nielson John U. Teh Ardern Pearson Hamula Watson Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá Tokoni ʻUluakí Palesitení Tokoni Uá

‘Aokosi 2011 77 NGAAHI ONGOONGO NOUNOU MEI MĀMANÍ

Hokohoko Atu Hono Toe Fokotuʻutuʻu ʻe he Siasí ʻa e ʻOatu ʻe he Siasí ʻa e Tokoní ki Siapaní Ngaahi Ngataʻanga ʻo e Misioná ʻOku kei hokohoko atu hono ʻoatu ʻe he Siasí ʻa e aʻe fokotuʻu ʻe he Siasí ha ngaahi misiona foʻou ʻe nima mo ngaahi nāunaú mo e tokoni fakatahaʻi e ngaahi misiona kaungāʻapi ʻi he 2011, ke vahe- ki he fonuá, hili ʻa e mofuike Nvahe lelei ange ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoní ʻo fakatatau fakamanavahē naʻe tō ʻi Siapaní mo e feliliuaki ʻa e ngaahi fie maʻú. Ko e lahi ʻo e ngaahi misiona ʻi he ʻaho 11 Māʻasi 2011 ʻa ia fakamāmanilahí ko e 340. naʻe 9.0 hono mālohí. Kuo fokotuʻu ʻe he Siasí ʻa e ngaahi misiona ko ʻení: Kuo laka hake ʻi he toni ʻe Ko e Misiona Penina Kotonoú—ʻoku kau ai ʻa Penina mo Toko— 150 ʻa e ngaahi nāunau mei he naʻe faʻufaʻu ia mei he konga ʻo e misiona naʻe ʻiloa kimuʻa ko e ngaahi ngāue tokoni ʻa e Siasí Misiona ʻAivoli Kousi ʻApitasaní. kuo tufaki atú: meʻakai, vai, ʻOku maʻu ʻa e Misiona Mekisikou Mekisikou Siti Tonga-hahaké ngaahi kafu, ngaahi mohenga, mei hono toe vahevahe ʻo e ngaahi Misiona Mekisikou Mekisikou ngaahi nāunau haisini, vala, mo Siti Hahaké, Mekisikou, Mekisikou Siti Tokelau-hihifó, mo e Meki- e penisini. Kuo laka hake he sikou Mekisikou Siti Sauté. kāingalotu Siasi ʻe toko 7,000 Naʻe maʻu ʻa e Misiona Pelū Sikalaió mei he ongo Misiona Pelū kuo nau foaki e ngaahi houa Piulá mo e Pelū Tuluiló. ngāue ne lahi hake ʻi he 60,000 Naʻe fokotuʻu ʻa e Misiona Filipaini Keisoni Siti Noaté mei hono ki he ngāue tokoní. vahevahe ʻo e ongo Misiona Filipaini Manilá mo e Filipaini Keisoni Sití. Naʻe vahevahe atu ʻa e Misiona Semipia Lusaká ki he Misiona Simipāpue Halalé pea ʻe kau ai mo e fonua ko Malauí. Tānaki Atu ki he Naʻe fakatahaʻi ʻa e ngaahi misiona ko ʻení: FamilySearch ha Ngaahi Naʻe fakatahaʻi ʻa Kānata Tolonitō Hahake mo Kānata Tolonitō Lekooti ʻe Hiva Miliona Hihifo ke hoko ko e Misiona Kānata Tolonitoó. mei Hungali Naʻe fakakau atu ʻa e Misiona Konetiketi Haatifōtí ki he Misiona ʻI he ngaahi lekooti faka- Masasiuseti Positoní. vahaʻapuleʻanga foʻou ʻe 11.5 Naʻe toe vahevahe ʻa e ngaahi Misiona Fololita Siakisonivilá, miliona naʻe tānaki atu ki he Fololita Talahasí, Siōsia ʻAtilanitaá, mo Saute Kalolaina Kolomupiá FamilySearch ʻi Māʻasí, ko e ke nau takitaha maʻu ha konga ʻo e Misiona naʻe ʻiloa kimuʻa ko e 9 miliona ai mei Hungali. Siōsiā Meikoní. Ko e ngaahi lekooti ko ia ʻe Naʻe hoko ʻa e Misiona Potukali Potó ko e konga ʻo e Misiona hiva miliona kuo ʻosi fakahoko- Potukali Lisiponí. Ke vakai ki he hoko fakamotuʻaleá, ko e ʻuluaki Naʻe vahevahe ʻa e ongo Misiona Falanisē Pālesí mo Falanisē ngaahi mape ia ʻi he konga ʻe tolu ʻo e ngaahi Tulusí ke kau atu ki ai ʻa e ʻēlia ʻo e Misiona Suisalani Sinivá. (Toe ʻo e ngaahi lekooti mei Hungali ʻe pulusi ʻi tānaki atu ki aí, naʻe hiki ki Laione ʻa e hetikuota ʻo e Misiona misiona foʻoú, he taʻu ko ʻeni ka hokó. Makehe Falanisē Tulusí, pea naʻe liliu ʻa e hingoa ʻo e misioná ko Falanisē ʻaʻahi ki he mei he ngaahi lekooti ko ʻení, Laioné.) ʻoku maʻu atu he taimí ni ʻi he lds.org/church/ Naʻe vahevahe ʻa e ongo misiona ʻEla Salavatoa Seni Salavatoa FamilySearch ha ngaahi ngāue ʻĪsité mo e ʻEla Salavatoa Seni Salavatoa Uēsité/Pealisé. ʻOku hoko news/2011 foʻou mei Hungali ke fakahoko- he taimí ni ʻa e misiona ʻĪsité ko e Misiona ʻEla Salavatoa Seni - hoko fakamotuʻalea ʻe he kau Salavatoá, pea ko e Uēsité ko e Misiona ʻEla Salavatoa Sanitā -boundary ngāueʻofá. ◼

ʻAná/Pealisé. ◼ -changes. WISDOM, INC. HIGH MAPS © 1993 DIGITAL MOUNTAIN

78 Liahona TOHI KI HE ʻĒTITÁ NGAAHI FAKAKAUKAU MAʻÁ E EFIAFI FAKAFĀMILI ʻI ʻAPÍ

ʻOku ʻi he makasini ko ʻení ha ngaahi fakamatala mo ha ngaahi ʻekitivitī ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko ha ngaahi sīpinga pē ʻeni ʻe niʻihi. Maʻu ʻe he Liahoná ʻa e “Tāpuekina e Toʻu Tangata Lahi Tuʻunga ʻa e Siasi ʻo Sīsū Ngaahi Talí ʻi ha Paionia Loto Toʻa ʻe Taha,” peesi 16: Kalaisi ʻo e Kau Kuo hoko ʻa e Liahoná ko ha tāpuaki lahi kiate au, ki hoku fāmilí, ʻI hoʻo vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻení mo Māʻoniʻoni ʻi he mo kinautolu kotoa pē kuó u maʻu ho fāmilí, fakakaukau ke mou fealeaʻaki ki Ngaahi ʻAho faingamālie ke talanoa mo ia ʻo kau hono tākiekina ʻe he sīpinga ʻa Salá ʻa ʻene Kimui Ní ko e Siasi ki he Siasí. ʻI he taimi ko ia ʻoku ou fie maʻu ai ha faleʻí, ʻoku ou ʻalu ki tamaí. Aleaʻi pe ʻe lava fēfē ʻe hoʻo hoko ko ha moʻoni mo moʻui he Liahoná, pea ʻoku ou maʻu maʻu sīpingá ʻo tākiekina e niʻihi ʻoku mou feohi ki pē taha ʻi he mā- pē ʻa e tali ʻoku ou fie maʻú. ʻOku fakaofoʻofa foki mo e Liahoná ʻi he he leleí pe koví. Fokotuʻu ha taumuʻa ke hoko maní. Aleaʻi ʻa e konga taki taha mo e founga ʻInitanetí—ʻokú ne tokoniʻi au ke u ko ha “paionia lototoʻa” ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻokú ne tāpuekina ai ho fāmilí. Mahalo te ke teuteu ha ngaahi malanga mo ha fakakaukau ke fakafaivaʻi e founga ʻe lava ai ho lēsoni ʻaki hono fakahaofi ha taimi Naʻá Ne ʻEke Mai Ia Kiate Au?”, peesi 42: lahi mei he fekumí. fāmilí ʻo fakamoʻoni ki he ngaahi konga ko ʻení Lolotonga hono vakaiʻi e fakamatalá, fakaʻilo- Maliō Palasa Sanitana, Palāsila kiate kinautolu ʻo e ngaahi siasi kehé. ngaʻi mo fakafehoanaki e ngaahi meʻa ʻoku Ko ha Fakahinohino maʻa hohaʻa ki ai e kāingalotu e Siasí fekauʻaki mo “Ngaahi Fakalaulaulotó,” peesi 60: Hili Nautolu ʻOku Fekumí honau ngaahi uiuiʻí. Lau ʻa e konga ʻo e lea hoʻomou lau fakataha ʻa e fakamatalá, tuku ki ʻI he taimi ʻoku ou lau ai ʻa e ʻa Palesiteni Monisoní pea toki aleaʻi e ngaahi he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ke nau sio ki ha Liahoná ʻi he māhina takitaha, ʻokú ne ʻomi kiate au ha meʻa lahi ange founga ke fakaafeʻi ai ʻa e tokoni ʻa e Tamai sioʻata pea fakamatala ʻa e meʻa ʻoku nau sio ki ʻi he meʻa naʻá ku maʻu kimuʻá. ʻOkú Hēvaní ʻi hono fakahoko ho ngaahi fatongiá. aí. Tokoniʻi e tokotaha takitaha ke ne ʻiloʻi ʻokú ne fakamanatu mai kiate au ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea tokoniʻi au ke Fakakaukau ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi maʻu- ne sio ki ha fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Mahalo te u toe lelei ange. ʻOku ou ʻiloʻi ko e ʻanga tokoni ʻoku lisi atu ʻi he “Maʻu Tokoni ke fie maʻu ke aleaʻi mo fai ha fakamoʻoni ki he makasini ko ʻení ko ha fakahinohino mei he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.” lahi ʻo e ʻofa ʻokú Ne foaki kiate kitautolu taki ia maʻa nautolu ʻoku fekumi moʻoni ki he fakahinohinó. taha mo e mahuʻinga ke tuku ʻetau falalá kiate “Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻui Pē Taha,” ʻEnisī-Loleini Kouatiō, Koate ti ʻAivolī Iá. Mahalo naʻá ke fakakaukau ke mou lau peesi 48: Fakakaukau ke lisi ʻa e ngaahi meʻa fakataha ʻa e Saame 56:4 mo e 1 Kolinitō 2:9. Ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻe tolu naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻOakesi ʻokú ne ʻai Ngaahi Leʻo ʻo e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻOku ʻalu pē ʻa e taimí mo e toe Ko ha Lēsoni Fakamoʻoni lelei ange ʻa e Liahoná ʻi he māhina ʻI he taimi naʻá ku fuofua mali ai mo hoku husepānití, naʻá ku hohaʻa naʻa ʻikai fakafiemālie takitaha. ʻOku ou fiefia ʻi he taimi pe toutou fai e meʻa tatau heʻema efiafi fakafāmilí he ʻokú ma toko ua pē. Naʻá ku fakakau- ʻoku ou maʻu ai iá, he ʻoku ou ʻiloʻi pau te u maʻu ai ha ngaahi pōpoaki kau ʻe ʻosi ʻa e ngaahi meʻa ke ma feakoʻaki aí. Ka naʻe fakaʻohovaleʻi au ʻe hoku husepānití fakalaumālie. ʻOku ou saiʻia makehe ʻi heʻema ʻuluaki pō Mōnité ʻaki ʻene pehē mai, “ ʻOku ou fie fai ʻeku fakamoʻoní.” Naʻá ne ʻi he Ngaahi Leʻo ʻo e Kāingalotu ʻi hoko atu ke vahevahe ʻene fakamoʻoní ki he Fakamoʻuí mo e nofo malí. Hili ʻene fakamoʻoní, he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou naʻá ku vahevahe leva ʻeku fakamoʻoní. Naʻe hoko ia ko ha efiafi te u mataʻikoloaʻaki maʻu ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi he taimi ʻoku pē. Neongo naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻeku hohaʻa ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ka naʻá ne fakahoko ou lau ai ki he niʻihi ʻoku nau ikunaʻi e tali ki aí, peá u ʻiloʻi ko e efiafi fakafāmili ʻi he ʻapi takitaha ko ha aʻusia fakalaumālie ia ke u ʻa e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí ʻamanaki atu ki ai. koeʻuhí ko e faʻifaʻitakiʻanga mo e Talu mei ai mo e hoko ʻa e fakamoʻoní ko ha tukufakaholo ia ʻi heʻema ngaahi efiafi faka- ngaahi akonaki ʻa e Huhuʻí. fāmili ʻi ʻapí. Neongo ko e taimi ní ʻoku ʻi ai homa kiʻi ʻōfefine siʻisiʻi pea ʻokú ma fakafeʻungaʻi Sila ʻUamapa, Mousemipiki ʻa e lēsoní kiate ia, ʻoku ʻikai tuku ai hono fakahoko ʻema fakamoʻoní. ʻOku ou ʻamanaki fiefia Kātaki ʻo ʻave hoʻo ngaahi faka- atu ki he ʻaho te u lava ai ʻo fanongo ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa ʻeku fānaú mo e taimi te u kaukaú pe fokotuʻú ki he liahona@ lava ʻo akoʻi ai kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fakamoʻoní. ◼ ldschurch.org. ʻE lava pē ke liliu ʻa e Haitī ʻAikilianu, Kenitaki, ʻAmelika ngaahi faitohí koeʻuhí ke nounou pe toe mahinongofua. ◼

‘Aokosi 2011 79 KAE ʻOUA KE TAU TOE FEʻILOAKI

KO E TALANOA FAKATĀTĀ ʻO E FUʻU SIAINÉ

pē hono sinó. Ne u fakafonu ha kane vai he ʻaho kotoa ʻo fuʻifuʻi takai hono aká. Naʻá ku faivelenga ʻi hono tauhi e fuʻu siainé ʻo hangē ko ʻene fie maʻú. Fai ʻe Anton T. Kumarasamy Ne taimi siʻi pē kuo kamata ke ʻi hono talanoaʻi kia Linda J. Later laku fua mai, pea ʻasi mai leva e ngaahi foʻi siainé. ʻI he taimi naʻe Sulī Lengikā ʻa ia ʻoku ou nofo aí ʻoku lahi Ne hangē kuo momoho aí, naʻe tufa heʻeku kui tangatá e ʻaupito ai e ʻulu siainé. ʻOku molū honau foʻi siaine ki he mēmipa kotoa ʻo e fāmilí. Ne ʻIsinó, ʻa ia ʻoku faingofua hono tuʻusi ʻaki e mate e fuʻu u fiefia heʻeku mamata atu ki heʻenau fohi e helé, ka ʻoku ʻikai fakalaveaʻi ʻe ha taha e fuʻu siainé ʻi hono siainé ʻo kaí. Ne ʻikai toe ʻi ai ha siaine ia ʻe ifo siainé koeʻuhí he ʻoku fua lelei. holoki ʻe he ange ai, pea naʻe fakafiefia kiate au ke ma- ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí heʻeku kei siʻí, mata ʻoku fiefia ai hoku fāmilí. naʻe tō mai ha afā lahi. Hili e afaá, ne u ʻalu afaá. Ka ʻi he Ko ha ngaahi taʻu lahi ʻaupito ia ki muʻa ki tuʻa ʻo ʻilo ne holo e fuʻu siaine ʻe taha; ne ʻofá, tokangá, peá u toki kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e taʻaki ia ki ʻolunga pea mafesifesi hono laú. mo hono tauhi Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne u fakakaukau ko e meʻa fakafiefia ke tuʻusi Ka ko e lēsoni ne u ako mei heʻeku tauhi ʻa e hono sinó, pea ne u hū leva ki fale ke ʻomi he ʻaho kotoa fuʻu siainé ʻoku fakatatau ia ki heʻeku moʻuí e helé. Ka ʻi he teu ke u tuʻusí, naʻe taʻofi au peé, naʻe ʻikai he ʻahó ni. ʻI hoku uiuiʻi faka-Siasí mo ʻeku heʻeku kuitangatá. ngata pē ʻi ngāue fakatoketaá, ʻoku ou faʻa ʻilo e kakai Naʻá ne talamai, “He ʻikai te ke fakalaveaʻi e ʻoku fefaʻuhi mo e faingataʻá. Pea hangē ko fuʻu siainé.” heʻene moʻuí e fuʻu siainé, ʻoku liʻekina e kakaí ni, mole Ne u ʻeke ange, “Ko e hā hono ʻuhingá? ka naʻe toe honau fakaʻofoʻofá, pea siva e ʻamanakí—ʻi he ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai hano ʻaonga, pea ʻe faka- fua foki. anga ʻenau fakakaukaú. ʻI heʻeku fakakaukau fiefia hono tuʻusí.” ke tukuange kinautolú, ʻoku ou manatu ki he Naʻe ʻikai lea mai ʻeku kuitangatá kae melie ʻo e fuʻu siaine ko iá peá u lototoʻa leva kamo mai ke u muimui ange kiate ia. Naʻá ne ke tokoniʻi kinautolu ke nau tuʻu hangatonu, ʻi talamai ke tuʻusi ha fuʻu vaʻakau lahi. Peá ma hono poupouʻi, fafangaʻi, mo tokangaʻi faka- foki mai ki he feituʻu naʻe holo ai e fuʻu siainé. ʻaho kinautolu ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe Pea neongo ʻene ngali taʻeʻaongá, ka naʻá ma he Fakamoʻuí. ngāue ke toe fokotuʻu ia ki ʻolunga. Hili ʻene Naʻe fiefia hoku fāmilí he melie ʻa e siainé, tuʻu hangatonú, naʻe teketeke ʻaki leva ia e ka naʻe talanoa e Tohi ʻa Molomoná ia ki ha fuʻu vaʻakaú. faʻahinga fuaʻi ʻakau ʻe taha—ʻa ia ʻoku “melie Naʻe talamai heʻeku kuitangatá, “ ʻAnitoni, ʻaupito ia” mo “lelei ange ia ʻi he fua kehe ʻoku ou loto ke ke tokangaʻi e fuʻu siaine ko kotoa pē” (vakai, 1 Nīfai 8:11–12). Te tau lava ʻení he ʻaho kotoa pea fakapapauʻi ʻoku tuʻu ke fiefia ʻi heʻetau tokoniʻi kinautolu ʻoku hangatonu maʻu pē. Te ke fuʻifuʻi mo tauhi ia faingataʻaʻiá ke ʻilo honau halá ʻi he kakapu ʻo he ʻaho kotoa.” e fakapoʻulí pea tataki kinautolu ke maʻu e fua ʻI he pongipongi kotoa pē ne u vakaiʻi e ʻoku melie ange ʻi he meʻa kotoa peé—ko e

fuʻu siainé ke fakapapauʻi ʻoku tuʻu hangatonu fua ʻo e moʻui taʻengatá. ◼ ʻA E © SUPERSTOCK FAITĀ

80 Liahoná NGAAHI FOLOFOLA ʻA KALAISÍ

ʻUluaki Matalá, tā ʻe Annie Henrie

“Pea talaange ʻe Sīsū kiate kinautolu, ʻE toetoe poʻulí, ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ia pe ko ʻene ʻalú ki fē. siʻi pē ʻene ʻiate kimoutolu ʻa e māmá. ʻEveʻeva “ ʻI hoʻomou kei maʻu ʻa e māmá, tui ki he lolotonga hoʻomou maʻu ʻa e māmá, telia naʻa tō ʻa māmá, koeʻuhí ke mou hoko ko e fānau ʻa e e poʻulí kiate kimoutolu: he ko ia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he māmá” (Sione 12:35–36). Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ʻa e moʻuí ke potupotutataú? Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha founga ʻe fā ʻe lava ai ʻe he Kāingalotú ʻo fokotuʻu ha moʻui angatonu ʻoku potupotutataú: 1. Tauhi honau sino fakaʻofoʻofá ke maʻa mo māʻoniʻoni hangē ko e ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá. 2. Fakamuʻomuʻa ʻa e ako mo e ʻilo fakalaumālie mei he ʻOtuá. 3. Hoko ko ha toʻu tangata falala- ʻanga pea fakaʻaongaʻi e fakavaʻe ko e ngaahi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongoleleí ke fokotuʻu ai ha ngaahi tuʻunga moʻui mo ha ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga. 4. Fekumi ke ako mei he ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku ʻi he folofola māʻoniʻoní. Vakai “Ko e Tukufakaholo ʻo ha Moʻui Angatonu ʻoku Potupotu- tatau,” peesi 30.