ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

Zahvat: Uklanjanje sedimenta iz jezera u Gradu Zagrebu

Zagreb, prosinac 2019. EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o.

Koranska 5, , Hrvatska

NARUČITELJ: Grad Zagreb Trg Stjepana Radića 1, 10000 Zagreb

ZAHVAT: Uklanjanje sedimenta iz jezera Jarun u Gradu Zagrebu

LOKACIJA: Grad Zagreb

BROJ UGOVORA: I-03-0603

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Zahvat: uklanjanje sedimenta iz jezera Jarun u Gradu Zagrebu

Voditelj izrade Elaborata: Berislav Marković,.ing.prosp.arch. Autori: Matko Bišćan, mag.oecol.et. prot.nat. Renata Kos, dipl.ing.rud. Maja Jerman Vranić, dipl.ing.kem. Gabrijela Kovačić, dipl.kem.ing, univ.spec.oecoing Elvira Horvatić Viduka, dipl.ing.fiz (meteo) dr. sc. Vladimir Jelavić, dipl.ing. Ostali stručnjaci: Dora Stanec, mag.ing.hort. Hrvoje Malbaša, ing.stroj. dr.sc. Igor Stankić, dipl. ing. šum.

Dora Ruždjak, mag.ing.agr. Bojana Borić, dipl. ing. met., univ. spec. oecoing.

Direktor Odjela za zaštitu okoliša Direktor: i održivi razvoj:

dr.sc. Vladimir Jelavić, dipl.ing.stroj. mr.sc. Zdravko Mužek dipl.ing.stroj.

Zagreb, prosinac 2019. ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

SADRŽAJ:

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 1 1.1. UVOD ...... 1 1.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA...... 2 1.2.1. UVOD ...... 2 1.2.2. POSTOJEĆE STANJE ...... 3 1.2.3. OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA ...... 7 1.2.4. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ...... 28 1.3. OPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ...... 28 1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ...... 28 1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA ...... 28 2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ...... 29 2.1. POLOŽAJ I ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA SA DOKUMENTIMA PROSTORNO PLANSKOG UREĐENJA ...... 29 2.2. OPIS OKOLIŠA ...... 41 2.2.1. LOKACIJA ZAHVATA, ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE I RELJEF ...... 41 2.2.2. GEOLOŠKE, PEDOLOŠKE I SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE ...... 41 2.2.3. HIDROLOŠKE ZNAČAJKE ...... 44 2.2.4. KLIMATSKE ZNAČAJKE I METEOROLOŠKI UVJETI ...... 51 2.2.5. INFRASTRUKTURA...... 54 2.2.6. STANOVNIŠTVO ...... 55 2.2.7. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE ...... 56 2.2.8. BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE ...... 58 2.2.9. ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI ...... 71 2.2.10. ZAŠTIĆENE KULTURNO-POVIJESNE VRIJEDNOSTI ...... 71 2.2.11. OPIS PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE LOKACIJE ZAHVATA ...... 71 3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 72 3.1. SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA I OPTEREĆENJA OKOLIŠA...... 72 3.1.1. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA ...... 72 3.1.2. UTJECAJ NA TLO ...... 72

I-03-0603 SADRŽAJ ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

3.1.3. UTJECAJ NA VODE I STANJE VODNIH TIJELA ...... 73 3.1.4. UTJECAJ NA BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE ...... 75 3.1.5. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PRIRODNE VRIJEDNOSTI ...... 78 3.1.6. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENE KULTURNO-POVIJESNE VRIJEDNOSTI ...... 78 3.1.7. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I ZDRAVLJE LJUDI ...... 78 3.1.8. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ ...... 79 3.1.9. UTJECAJ NA RAZINU BUKE ...... 80 3.1.10. UTJECAJ OPTEREĆENJA OKOLIŠA OTPADOM ...... 81 3.1.11. OSTALI POTENCIJALNI UTJECAJI ...... 81 3.1.12. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA U SLUČAJU AKCIDENTNIH SITUACIJA (EKOLOŠKE NESREĆE) ...... 82 3.1.13. PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ...... 82 3.1.14. KLIMATSKE PROMJENE ...... 82 3.1.15. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE ...... 91 3.2. OPIS MOŽEBITNIH ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ...... 91 3.3. OPIS OBILJEŽJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 92 4. MJERE ZAŠTITE I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 93 4.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 93 4.2. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 94 5. IZVORI PODATAKA ...... 95

PRILOZI PRILOG I - PRESLIKA SUGLASNOSTI TVRTKE EKONERG D.O.O. ZA OBAVLJANJE POSLOVA IZRADE DOKUMENTACIJE ZA PROVEDBU POSTUPKA OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ PRILOG II - PRESLIKA SUGLASNOSTI TVRTKE EKONERG D.O.O. ZA OBAVLJANJE POSLOVA IZRADE DOKUMENTACIJE ZA PROVEDBU POSTUPKA OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA PRIRODU

I-03-0603 SADRŽAJ ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

POPIS SLIKA

Slika 1-1 Kompleks RŠC Jarun ...... 4 Slika 1-2 Postojeće stanje na lokaciji zahvata - Regatna staza ...... 5 Slika 1-3 Postojeće stanje na lokaciji zahvata - Malo jezero ...... 5 Slika 1-4 Postojeće stanje na lokaciji zahvata - Veliko jezero ...... 5 Slika 1-5 Postojeće stanje na lokaciji zahvata - Kajakaški kanal ...... 5 Slika 1-6 Kartografski prikaz jezera Jarun (sadašnje stanje) ...... 6 Slika 1-7 Povijesni kartografski prikaz jezera Jarun (razdoblje 1783.-1784.) ...... 6 Slika 1-8 Povijesni kartografski prikaz jezera Jarun (razdoblje 1865.-1869.) ...... 6 Slika 1-9 Povijesni kartografski prikaz jezera Jarun (1968. godina) ...... 6 Slika 1-10 Lokacije pripremnih radova uklanjanja grmlja i šiblja te rušenja drveća na širem području Kajakaškog kanala (zeleno označene obalne zone koje ostaju u postojećem stanju, rozo označene obalne zone na kojima se uklanja vegetacija) ...... 8 Slika 1-11. Tlocrt platoa za smještaj sedimenta; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019...... 10 Slika 1-12 Poprečni presjek platoa za smještaj sedimenta; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019...... 11 Slika 1-13 Raspored geotekstilnih vreća u obliku mreže na platou; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019...... 12 Slika 1-14. Shematski prikaz stanice pumpe za pojačanje protoka; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019...... 14 Slika 1-15 Shematski prikaz stanice za kondicioniranje sedimenta; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019...... 15 Slika 1-16 Detalji polaganja cjevovoda; Izvor Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019...... 18 Slika 1-17 Detalji izvedbe platoa i pristupnih prometnica; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019...... 19 Slika 1-18 Shematski prikaz SoilTain tehnologije ...... 22 Slika 1-19 Geotekstilna vreća spremna za punjenje ...... 22 Slika 1-20 Pune geotekstilne vreće ...... 22 Slika 1-21 Lijeva čaša – suspenzija sedimenta i vode nakon uklanjanja s dna; Desna čaša – vodeni filtrat nakon primjene SoilTain tehnologije ...... 22 Slika 1-22 Shematski prikaz SoilTain geotekstilnih vreća nakon zatravnjenja ...... 22 Slika 1-23 Obuhvat Faze I. zahvata uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019...... 26 Slika 1-24 Obuhvat faze II. zahvata uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019...... 27 Slika 2-1 Prostorni plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 3/18) 1.A. Korištenje i namjena prostora – Površine za razvoj i uređenje – područje RŠC Jarun ...... 33 Slika 2-2 Prostorni plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 3/18) 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja - područje RŠC Jarun ...... 34 Slika 2-3 Prostorni plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 3/18) 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - područje RŠC Jarun ...... 35

I-03-0603 POPIS SLIKA I TABLICA ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-4 Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/2016) Korištenje i namjena prostora – područje RŠC Jarun ...... 36 Slika 2-5 Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/2016) Korištenje i namjena prostora – područje RŠC Jarun ...... 37 Slika 2-6 Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/2016) 3c Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom – područje RŠC Jarun ...... 38 Slika 2-7 Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/2016) 4c Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode– područje RŠC Jarun ...... 39 Slika 2-8 Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/2016) 4d Nepokretna kulturna dobra– područje RŠC Jarun ...... 40 Slika 2-9 Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 95 godina ...... 43

Slika 2-10 Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 475 godina ...... 44 Slika 2-11 Hidrološke postaje na rijeci Savi (označene crveno) na području grada Zagreba važne za planirani zahvata ...... 45 Slika 2-12 Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja za područje grada Zagreba (crveno označena lokacija planiranog zahvata tj. područje jezera Jarun) ...... 46 Slika 2-13 Kartografski prikaz vodnog tijela CSLN023, Jarun ...... 48 Slika 2-14 Područja primjene posebnih mjera zaštite i uređenja (Prostorni plan Grada Zagreba (˝Službeni glasnik Grada Zagreba˝, brojevi 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09, 8/0 9, 21/14, 23/14 - pročišćeni tekst, 26/15, 3/16 - pročišćeni tekst, 22/17)) (crveno označena lokacija planiranog zahvata) ...... 50 Slika 2-15 Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka (°C) za mjernu postaju Zagreb Grič...... 51 Slika 2-16 Količine oborina za mjernu postaju Zagreb Grič ...... 52 Slika 2-17 Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka (°C) za mjernu postaju Zagreb ...... 52

Slika 2-18 Količine oborina (mm) za mjernu postaju Zagreb Maksimir ...... 53 Slika 2-19 Ruža vjetra za meteorološku postaju Zagreb – Maksimir ...... 54 Slika 2-20 Usporedba popisa stanovništva 2001. i 2011. za područje Grada Zagreba ...... 55 Slika 2-21 Obuhvat planiranog zahvata preklopljen sa kategorizacijom tipova krajobraza Grada Zagreba, III. razina ...... 56 Slika 2-22 Kajakaški kanal (lokacije ˝ušća˝ Kajakaškog kanala u jezero Regatna staza, u smjeru kanala) ...... 66 Slika 2-23 Kajakaški kanal (pogled s obale otoka Hrvatske mladeži prema otoku Divljine) ...... 66 Slika 2-24 Pogled prema lokaciji proširenja sanjkališta ...... 67

Slika 2-25 Vegetacija planirane lokacije proširenja sanjkališta ...... 67 Slika 2-26 Kajakaški kanal (pogled s obale otoka Hrvatske mladeži prema otoku Divljine i kopnu) ...... 68

Slika 2-27 Južni kanal oko otoka Divljine (pogled s obale ˝kopna˝ prema otoku Divljine) ...... 68 Slika 2-28 Kajakaški kanal (lokacija kraj Kanu kluba Končar) ...... 69 Slika 2-29 Kajakaški kanal (lokacija kraj Kanu kluba Končar, pogled prema obali otoka Hrvatske mladeži) ...... 69 Slika 2-30 Lokacija postojećeg sanjkališta te pogled prema lokaciji planiranoj za proširenje sanjkališta ...... 70 Slika 2-31 Vegetacija na lokaciji planiranoj za proširenje sanjkališta...... 70 Slika 2-32 Kartografski prikaz preklopa planiranog zahvata (crveno označeno) s područjem ekološke mreže Natura 2000 ...... 71 Slika 3-1 Planirani obuhvat zahvata preklopljen s kartom osjetljivosti krajobraznih tipova ...... 79

I-03-0603 POPIS SLIKA I TABLICA ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 3-2 Promjena prizemne temperature zraka (°C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno)...... 83 Slika 3-3 Promjena godišnje količine oborine (%) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno) ...... 84

POPIS TABLICA

Tablica 1-1 Samoupravne i katastarske jedinice na kojima se nalazi zahvat ...... 1 Tablica 2-1 Karakteristike vodnog tijela CSLN023, Jarun ...... 47 Tablica 2-2 Stanje vodnog tijela CSLN023, Jarun ...... 49

Tablica 2-3 Stanje tijela podzemne vode CSGI_27 – ZAGREB ...... 49 Tablica 2-4 Popis ihtiofaune na području Jaruna te njihova ugroženost u Hrvatskoj i u Europi (Elektroprojekt, 2003.)...... 61 Tablica 2-5 Prikaz izlovljenih količina i vrsta ribe (kg) iz jezera Jarun tijekom razdoblja 1993-2002...... 62 Tablica 2-6 Prikaz poribljavanja jezera Jarun u razdoblju 1992-2002. godine (kg) ...... 62 Tablica 2-7 Procijenjeni kvantitativni sastav ihtiofaune jezera Jarun gdje gospodari Ustanova Upravljanje sportskim objektima (Revizija RGO, 2014) ...... 62 Tablica 2-8 Popis ptica na području jezera Jarunu sukladno Atlasu ptica gnjezdarica te Elektroprojekt, 2003...... 64 Tablica 3-1. Ocjena potencijalnih utjecaja na elemente ekološkog stanja jezera ...... 74 Tablica 3-2 Procjena osjetljivosti s obzirom na klimatske uvjete ...... 87

Tablica 3-3: Analiza izloženosti zahvata na klimatske promjene ...... 88 Tablica 3-4: Ranjivost projekta s obzirom na osjetljivost i izloženost projekta klimatskim promjenama ...... 89 Tablica 3-5: Matrica procjene rizika ...... 90 Tablica 3-6 Prikaz obilježja utjecaja zahvata na okoliš ...... 92

I-03-0603 POPIS SLIKA I TABLICA ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. UVOD

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša je zahvat uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun u Gradu Zagrebu (u nastavku: uklanjanja sedimenta iz jezera) (Tablica 1-1).

Tablica 1-1 Samoupravne i katastarske jedinice na kojima se nalazi zahvat

Županija: Grad Zagreb

Jedinica lokalne Grad Zagreb samouprave:

Katastarska općina: Rudeš

Katastarske čestice: 6265, 6266/34

Sukladno zahtjevima regulative zaštite okoliša i prirode izrađen je Elaborat zaštite okoliša kao prilog Zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun u Gradu Zagrebu na okoliš. Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) propisano je da Nositelj zahvata, kada utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz Priloga II spomenute Uredbe, može od nadležnog Ministarstva zatražiti provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Prema navedenom Prilogu II - popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo, predmetni zahvat pripada pod točku 13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, s obzirom na točku 9.3. Sportski i rekreacijski centri površine 5 ha i više. Temeljem Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, nadležno tijelo odlučuje o zahtjevu, potencijalnim utjecajima na okoliš i prirodu, mjerama zaštite okoliša te izdaje rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš i informira javnost. Sastavni dio ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je Elaborat zaštite okoliša koji obavezno sadrži poglavlja kako je određeno u Prilogu VII Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17).

I-03-0603 1/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

1.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

1.2.1. UVOD

Jezero Jarun, odnosno Rekreacijsko sportski centar Jarun (dalje u tekstu: RŠC Jarun), nastalo je na mjestu nekadašnjeg rukavca rijeke Save (Slika 1-6 - Slika 1-9)1, stanište i područje koje je bilo prekriveno gustom šumom. No, naseljavanjem ljudi u blizinu navedene lokacije došlo je do krčenja ovog šumsko-vodenog staništa, ponajprije radi iskopavanja šljunka i potreba građevinske industrije. Nadalje, na navedenoj lokaciji je ujedno nastalo odlagalište otpada, šikara i neugledan krajolik. Tijekom 60-tih godina 20. stoljeća, zbog potreba za izgradnjom veslačke staze na prostoru grada Zagreba i ovog dijela Europe, osmišljen je izgled budućeg rekreacijsko sportskog centra koji je uključivao različite sadržaje za građanstvo i sportaše, sadnju mnogobrojnih drvenastih hortikulturnih vrsta uz očuvanje prirodne močvarne vegetacije, s time da je najvažniji element svega bila voda. Naposljetku, 80-tih godina 20. stoljeća, zbog potreba održavanja Studentskih sportskih igara – Univerzijada '87, Jarun je dobio današnji izgled. RŠC Jarun se prostire na ukupno 240 ha površine od čega su 30% vodene površine. To je mjesto odvijanja brojnih sportskih i društvenih aktivnosti, mjesto za odmor, rekreaciju i ribolov. Godinama korištenja jezera i odvijanjem prirodnih procesa, dolazi do nakupljanja slojeva sedimenta na dnu jezera, što pogoduje procesu eutrofikacije i pogoršanja kakvoće vode u jezeru. Time se umanjuje uporabljivost jezera u različite svrhe te se ugrožava stanište biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju u jezeru. Uklanjanjem prirodnog sedimenta, značajno se usporava proces eutrofikacije te se produljuje vijek korištenja jezera u različite namijene. Iz jezera Jarun, tijekom 2005.godine uklonjena je značajna količina sedimenta, ali je tijekom godina i uz redovno održavanje jezera, došlo do značajnog nakupljanja sedimenta. Stoga je Grad Zagreb donio odluku o potrebi uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun sa ciljem usporavanja procesa eutrofikacije jezera Jarun, ali i povećanja mogućnosti korištenja jezera u sportske i rekreativne svrhe te očuvanja staništa biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju u jezeru. Provedeno je geodetsko snimanje i istražni radovi sa ciljem utvrđivanja količine sedimenta koju je potrebno izvaditi iz jezera Jarun. Procijenjena ukupna količina sedimenta u jezeru Jarun iznosi oko 400 000 m3, od čega se 200 000 m3 nalazi u jezeru na području Regatne staze, dok se preostala količina nalazi u Malom, Velikom jezeru te Kajakaškom kanalu. Za uklanjane prirodnog sedimenta iz jezera Jarun koristit će se ˝ekološki˝ plovni bageri te „SoilTain“ tehnologija, koja se svrstava u najsuvremenije tehnologije i koristi diljem svijeta na projektima gdje se sediment planira koristiti na lokaciji („in situ“ metoda), a ista je detaljno razrađena u projektu „Izvedbenog projekta uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun - REVIZIJA 3, Broj projekta:85/2018-UI, Samobor, prosinac/ 2018.“, izrađivač Urbane ideje d.o.o.. Tehnologija uključuje kondicioniranje izvađenog sedimenta anionskim polimerom - poliakrilamid (PAM) sa ciljem brže sedimentacije/dehidratacije sedimenta, pakiranje sedimenta u geotekstilne vreće kako bi se olakšala manipulacija te korištenje sedimenta na lokaciji sa ciljem održavanja i uređenja postojećih sadržaja na RŠC Jarun – prvenstveno sanjkališta.

1 - https://mapire.eu/en/synchron/firstsurvey-/secondsurvey- croatia/?bbox=1779482.7619337682%2C5741479.458916645%2C1788559.6590426327%2C5747212.236038032&map- list=1&layers=osm%2C145&right-layers=osm%2C9; - https://ispu.mgipu.hr/

I-03-0603 2/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

1.2.2. POSTOJEĆE STANJE

RŠC Jarun prostire se na 240 ha površine na jugozapadnom dijelu Grada Zagreba. Na jugu je omeđen rijekom Savom, a na istoku, zapadu i sjeveru naseljima Jarun, Staglišće, Vrbani i Prečko. RŠC Jarun je višenamjenski i specifičan objekt od neposrednog interesa za građane Grada Zagreba te predstavlja visokovrijedni pejzaž, koji uz rekreacijsku i sportsku atribuciju, ima turistički, zabavni i edukacijski potencijal. Područjem dominira jezero Jarun, površine oko 70 ha, koje je 140-150 m udaljeno od korita rijeke Save, a po postanku je stari rukavac Save odvojen od rijeke nasipom nakon poplave 1964. godine. Jezero Jarun ujedno je i uža lokacija zahvata. Čitav kompleks RŠC Jarun sastavljen je od tri jezera i šest otoka (Slika 1-1): - Jezero Regatna staza (oko 311 000 m2), - Veliko jezero (316 000 m2 uključujući i kanale), - Malo jezero (102 000 m2), - otok Ljubavi (oko 2 660 m2), - otok Univerzijade (oko 42 715 m2), - otok Trešnjevka (oko 41 620 m2), - otok Veslača (oko 24 500 m2), - otok Hrvatske mladeži (oko 132 900 m2) i - otok Divljine (oko 22 800 m2). U većini su otoci povezani mostovima s kopnom, dok su otok Univerzijade i otok Trešnjevka međusobno povezani mostom. U uzdužnom smjeru, jezero se proteže u ukupnoj duljini od oko 2 200 m, dok maksimalna poprečna širina iznosi oko 600 m. Dubina vode kreće se od maksimalnih 11,5 metara, ograničeno na uskom području Velikog jezera, dok je prosječna dubina vode na jezerima do 4 m. Ukupna količina vode u jezeru iznosi oko 2 460 230 m3. Prethodno navedeni podaci su rezultat geodetskih mjerenja i provedenih radova tijekom rujna 2018. godine te se mogu razlikovati u tijeku godine ovisno o količinama oborina i vodostaju rijeke Save. Uz obale jezera izgrađen je veliki broj ugostiteljskih objekata, rekreativno sportskih terena za različite sportove te uređenih plaža i kupališta. Postojeće stanje na užoj lokaciji zahvata, jezeru Jarun, vidljivo je na slikama u nastavku (Slika 1-2 - Slika 1-5). Za detaljniji opis bio-ekoloških značajki postojećeg stanja jezera Jarun vidi pogl. 2.2.8., te za opis hidroloških značajki vidi pogl. 2.2.3.

I-03-0603 3/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

OTOK UNIVERZIJADE

OTOK TREŠNJEVKA

OTOK LJUBAVI

OTOK HRVATSKE MLADEŽI OTOK VESLAČA

OTOK DIVLJINE

Slika 1-1 Kompleks RŠC Jarun

I-03-0603 4/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-2 Postojeće stanje na lokaciji zahvata - Regatna staza Slika 1-3 Postojeće stanje na lokaciji zahvata - Malo jezero

Slika 1-4 Postojeće stanje na lokaciji zahvata - Veliko jezero Slika 1-5 Postojeće stanje na lokaciji zahvata - Kajakaški kanal

I-03-0603 5/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-6 Kartografski prikaz jezera Jarun (sadašnje stanje) Slika 1-7 Povijesni kartografski prikaz jezera Jarun (razdoblje 1783.-1784.)

Slika 1-8 Povijesni kartografski prikaz jezera Jarun (razdoblje 1865.-1869.) Slika 1-9 Povijesni kartografski prikaz jezera Jarun (1968. godina)

I-03-0603 6/96

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

1.2.3. OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA

1.2.3.1. Općenito Planirani zahvat uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun obuhvaća uklanjanje oko 400 000 m3 sedimenta iz jezera Jarun pomoću ˝ekoloških˝ plovnih bagera (tip ˝cutter suction dredger˝ - vidi pogl. 1.2.3.3. – Plovni bager) te korištenje „SoilTain“ tehnologije. Odabrana tehnologija uključuje kondicioniranje izvađenog sedimenta anionskim polimerom - poliakrilamid (PAM) sa ciljem brže sedimentacije/dehidratacije sedimenta, pakiranje sedimenta u geotekstilne vreće kako bi se olakšala manipulacija te korištenje sedimenta na lokaciji u cilju održavanja i uređenja postojećih sadržaja na RŠC Jarun – prvenstveno sanjkališta. Radovi uklanjanja sedimenta će se izvoditi u dvije faze. U prvoj fazi će se izvoditi uklanjanje sedimenta na jezeru Regatna staza, u količini od oko 200 000 m3, dok će se u drugoj fazi raditi uklanjanje sedimenta preostalih jezera (Veliko i Malo jezero, Kajakaški kanal). Za uklanjanje, pripremu/pakiranje sedimenta, izvest će se i pripremni radovi, i to kako slijedi: - izmještanje i ponovno postavljanje plutajućih oznaka veslačkih staza i ostalih oznaka na jezerima. - uklanjanje i odvoz grmlja i šiblja te rušenje drveća u području Kajakaškog kanala za potrebe uklanjanja sedimenta, - uklanjanje i zbrinjavanje lopoča iz jezera, - priprema platoa za postavljanje dodatne pumpe za pojačanje protoka i pumpanja sedimenta na veće udaljenosti, - priprema platoa za postavljanje stanice za kondicioniranje/pripremu sedimenta, - postavljanje cjevovoda za transport sedimenta na gradilištu, - organizacija odvijanja prometa za vrijeme provedbe radova na jezeru Jarun, - uređenje pristupnih prometnica do platoa stanice za kondicioniranje sedimenta i plato pumpe za pojačanje protoka

Detaljniji opis pripremnih radova i tehnologije uklanjanja sedimenta daje se u poglavljima u nastavku, a preuzet je iz dokumenta: „Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun- REVIZIJA 3, Broj projekta:85/2018-UI, izrađivač: Urbane ideje d.o.o., Samobor, studeni 2019.“ te dokumenta Plan održavanja rekreacijsko-sportskog centra Jarun – Izvod; Održavanje vodenih površina – investicijsko održavanje, održavanje postojećih sportsko-rekreativnih sadržaja – sanjkalište, Upravljanje sportskim objektima, Zagreb, 2019.

1.2.3.2. Opis pripremnih radova Izmještanje i ponovno postavljanje plutajućih oznaka veslačkih staza i ostalih oznaka na jezerima Prvotni korak planiranog zahvata je izmještanje plutajućih oznaka veslačkih staza, kao i svih ostalih oznaka na jezerima unutar vodene površine, kao i onih koji bi potencijalno mogli ometati planirane radove. Plutajuće oznake će se po završetku radova ponovo postaviti na veslačku stazu te ostale dijelove jezera.

I-03-0603 7/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Uklanjanje grmlja i šiblja te rušenje drveća za potrebe uklanjanja sedimenta iz Kajakaškog kanala Kajakaški kanal te kanale oko otoka Divljine potrebno je očistiti prije početka radova na uklanjanju sedimenta. Čišćenje uključuje uklanjanje grmlja, šiblja i stabla uz obalu na način da se ukloni svo grmlje, šiblje i stabla koja zadiru u vodene površine. No, važno je naglasiti da se navedeni radovi uklanjanja vegetacije planiraju uz južnu i jugozapadnu obalu otoka Mladeži (tj. sjeverna obala Kajakaškog kanala) te uz južnu obalu kopna (nasuprot otoka Divljine), dok će se obala otoka Divljine kao i jugozapadna obala Kajakaškog kanala ostaviti u postojećem stanju u cijelosti (Slika 1-10). Naime, sukladno Stručnim smjernicama2 potrebno je prilikom izvođenja radova održavanja vodenih površina ostaviti jednu obalnu zonu u potpunosti netaknutu, dok se nasuprotna čisti za potrebe održavanja. Stoga, na južnoj obali Kajakaškog kanala te obali otoka Divljine u čitavom opsegu neće se provoditi radovi uklanjanja postojeće vegetacije. Uklonjeno raslinje, odvozit će se na trajno zbrinjavanje izvan obuhvata RŠC Jarun.

jugozapadna obala otoka Mladeži

jugozapadna obala južna obala otoka Mladeži Kajakaškog kanala

otok Divljine

južna obala kopna

Slika 1-10 Lokacije pripremnih radova uklanjanja grmlja i šiblja te rušenja drveća na širem području Kajakaškog kanala (zeleno označene obalne zone koje ostaju u postojećem stanju, rozo označene obalne zone na kojima se uklanja vegetacija)

2 Stručne smjernice – Upravljanje rijekama, Hrvatska agencija za okoliš I prirodu, 2015.

I-03-0603 8/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Priprema platoa za korištenje sedimenta Predviđeno je uređenje platoa za sediment uklonjen iz jezera Jarun, prema planu održavanja rekreacijsko-sportskog centra Jarun,, ID: 282-11/19/1, Ur.br: 143-01-171/19-3, Zagreb, lipanj 2019. Planirani prostor pozicioniran je na južnoj strani RŠC Jarun, između južne obale Velikog jezera i nasipa rijeke Save (Slika 1-23, Slika 1-24). Tlocrtne dimenzije prostora za daljnje korištenje uklonjenog sedimenta su oko 290 x 190 m elipsoidnog oblika. Pristup je direktno omogućen s aleje Matije Ljubeka. Uređenje platoa započinje čišćenjem terena, što uključuje uklanjanje grmlja, šiblja, drveća i korijenja u zoni obuhvata radova kao i uklanjanje popratnih sadržaja poput klupa, stolova, postolja za roštilj i ostalih sadržaja koji se nalaze u zoni platoa. Potom će se ukloniti sloj humusa u debljini od 10 cm. Uz rubove platoa izvode se odvodni jarci. Temeljno tlo platoa potrebno je očistiti od korijenja, lomljenog kamena i drugih oštrih predmeta koji bi mogli oštetiti geomembranu. Ukupna površina izvođenja radova za uređenje platoa je oko 45 600 m2. Na uređeno temeljno tlo platoa i odvodnih jaraka modula stišljivosti Ms ≥ 40 MN/m2 postavlja se geotekstil (1000 g/m2). Na geotekstil se postavlja obostrano hrapava HDPE geomembrana debljine 1,5 mm. Dodatni sloj geotekstila postavlja se u zoni nasipavanja drenažnog sloja. Kao drenažni sloj ugrađuje se materijal od prirodnog agregata granulacije 32/64 mm, debljine 20 cm. Geomembrana treba biti položena 0,5 m preko vanjskog ruba kanala te prekrivena materijalom iz iskopa koji služi u svrhu pridržavanja geomembrane te kao osiguranje od prelijevanja vode izvan odvodnih jaraka. Poprečni odvodni jarci prate linije platoa i izvode se u uzdužnom padu od 0,5 % prema donjem uzdužnom kanalu na sjevernoj strani platoa. Donji uzdužni kanal izvodi se u dvostrešnom padu od 0,5 % prema sredini platoa gdje se ugrađuje glavna cijev (PEHD DN 400) za odvodnju. Cijev za odvodnju ugrađuje se 0,5 m iznad dna iskopa što će rezultirati akumulacijom vode u količini od oko 40 m3 za potrebe stanice za obradu sedimenta i druge potrebe gradilišta. Ugradnja odvodne cijevi izvest će se sa padom od 0,5 % prema jezeru. Cijev se polaže u prethodno pripremljen rov širine 50 cm te dubine ovisno o potrebama za ostvarenje pada cjevovoda prema jezeru. Tijekom radova plato će se ograditi zaštitnim ogradama minimalne visine 2 m. Sediment nakon kondicioniranja ostaje u geotekstilim vrećama na lokaciji (vidi pogl. 1.2.3.3.). U trenutku izrade revizije izvedbenog projekta uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun nije bila poznata točna konfiguracija terena, kao ni točna tlocrtna pozicija planiranog proširenja sanjkališta te visine istoga. Stoga su količine potrebnih zemljanih radova i čišćenja vegetacije procijenjeni na temelju dimenzija dobivenih mjerenjem putem Geoportala Državne geodetske uprave Republike. Vizualnim pregledom površina na terenu vidljivo je da se na zapadnoj i dijelu južne strane planiranog platoa nalazi postojeća uzvisina koje se zahvatom, previđenim u ovome projektu, proširuje te je planirana izvedba dodatnih uzvisina slaganjem geotekstilnih vreća. Prije početka radova potrebno je geodetski snimiti površinu planiranog zahvata radi točnog smještaja platoa na terenu, na temelju koje će se izraditi detaljni nacrti budućeg platoa odnosno proširenja sanjkališta. Temeljem geodetske snimke određuju se sve potrebne količine zemljanih radova kao i ugradnje geotekstila i geomembrana. Traženi oblik planiranog platoa dobiva se razmještanjem geotekstilnih vreća koji sadrže sediment iz jezera. Ovim projektom predviđen je raspored geotekstilnih vreća kojim će se osigurati izgled platoa što sličniji shematskom prikazu presjeka sanjkališta iz plana održavanja rekreacijsko-sportskog centra Jarun, ID: 282-11/19/1, Ur.br: 143- 01-171/19-3, Zagreb, lipanj 2019. Prije početka slaganja geotekstilnih vreća u visinu potrebno je provesti geomehanička ispitivanja te odrediti nosivost tla s obzirom na planirano opterećenje. Tlocrt platoa, njegov poprečni presjek i raspored geotekstilnih vreća dani su na slikama niže (Slika 1-11- Slika 1-13).

I-03-0603 9/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-11. Tlocrt platoa za smještaj sedimenta; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019.

I-03-0603 10/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-12 Poprečni presjek platoa za smještaj sedimenta; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019.

I-03-0603 11/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-13 Raspored geotekstilnih vreća u obliku mreže na platou; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019.

I-03-0603 12/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Priprema platoa za postavljanje dodatne pumpe za pojačanje protoka Predviđena je upotreba pumpe za pojačanje protoka, koja se planira pozicionirati na središnjem dijelu otoka Mladeži (Slika 1-23 - Slika 1-24) gdje će služiti za pojačanje protoka sedimenta kroz cjevovod prilikom provedbe radova na uklanjanju sedimenta sa dijelova jezera koji su na udaljenosti većoj od 1,5 km od predviđenih platoa za obradu i daljnje korištenje sedimenta. Priprema platoa započinje iskapanjem humusa do dubine 30 cm na tlocrtnoj površini od 8 x 10 m (80 m2). Na pripremljeno temeljno tlo (modul stišljivosti Ms ≥ 40 MN/m2) polaže se geotekstil (1000 g/m2). Na geotekstil se ugrađuje tamponski sloj debljine 35 cm granulacije 0/63 mm (modul stišljivosti Ms ≥ 100 MN/m2). Nosivi sloj asfalta predviđa se izvesti od asfaltbetona tipa AC 22 base 45/80-56 AG6 M1 u debljini 6 cm te habajući sloj od asfaltne mješavine AC 11 surf 45/80- 65 AG1 M1 u debljini 4 cm. Visina gotovog platoa je 15-ak cm viša, u odnosu na kotu postojećeg terena. Na platou se izvodi pad od 1 % za potrebe odvodnje oborinskih voda. Radni plato pumpe bit će ograđen zaštitnom ogradom u visini od minimalno 2,0 m, pod stalnim nadzorom i zaključan, a pristup omogućen samo ovlaštenom osoblju. Shematski prikaz stanice pumpe za pojačanje protoka prikazan je niže (Slika 1-14).

Priprema platoa za postavljanje stanice za kondicioniranje sedimenta Tehnologija odabranog postupka uklanjanja sedimenta iz jezera zahtijeva uspostavu stanice za kondicioniranje sedimenta. Stanica će biti smještena uz južnu obalu Velikog jezera udaljena oko 40 m od najbliže točke platoa / uređene površine za korištenje geotekstilnih vreća sa sedimentom. Priprema platoa započinje iskapanjem humusa do dubine 20 cm na tlocrtnoj površini od 20 x 30 2 metara (600 m ). Na pripremljeno temeljno tlo (modul stišljivosti Ms ≥ 40 MN/m2) polaže se geotekstil (1000 g/m2). Na geotekstil se ugrađuje tamponski sloj debljine 30 cm i granulacije 0/63 mm (modul stišljivosti Ms ≥ 100 MN/m2), sa ciljem izdizanja platoa 15-ak cm u odnosu na kotu postojećeg terena. Nosivi sloj asfalta predviđa se izvesti od asfaltbetona tipa AC 22 base 45/80- 56 AG6 M1 u debljini 6 cm, te habajući sloj od asfaltne mješavine AC 11 surf 45/80-65 AG1 M1 u debljini 4 cm. Na platou se izvodi pad od 1 % za potrebe odvodnje oborinskih voda. Radni plato pumpe bit će ograđen zaštitnom ogradom u visini od minimalno 2,0 m, pod stalnim nadzorom i zaključan, a pristup omogućen samo ovlaštenom osoblju. Visina gotovog platoa viša je oko 15 cm u odnosu na kotu postojećeg terena. Shematski prikaz stanice za kondicioniranje sedimenta prikazan je niže (Slika 1-15).

I-03-0603 13/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-14. Shematski prikaz stanice pumpe za pojačanje protoka; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019.

I-03-0603 14/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-15 Shematski prikaz stanice za kondicioniranje sedimenta; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019.

I-03-0603 15/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Organizacija odvijanja prometa za vrijeme provedbe radova na jezeru Jarun Promet teretnih vozila za vrijeme mobilizacije i demobilizacije gradilišta unutar jezera Jarun odvijati će se alejom Matije Ljubeka u skladu s elaboratom regulacije prometa. Ulazak teretnih vozila u sportsko rekreacijski centar predviđen je kroz manje naseljeno područje Petrovaradinskom ulicom koja prilazi jezeru Jarun sa zapadne strane. Za vrijeme provođenja radova neće biti potrebno obustavljati redovan promet oko jezera jer će isti biti odvojen privremenom signalizacijom od gradilišnog prometa. Parkirna mjesta uz plato za sediment na južnoj strani jezera, zbog sigurnosti, neće biti moguće koristiti za redovan promet.

Postavljanje cjevovoda za transport sedimenta na gradilištu Za gradilišni transport sedimenta koristiti će se plutajući cjevovod izrađen od PEHD cijevi promjera 250 mm. Na mjestima gdje cjevovod prelazi preko kopna, bit će ograđen zaštitnim ogradama minimalne visine 2,0 m. Prokopi cijevi ispod prometnica izvest će se na način da se omogući nesmetano kretanje pješaka i vozila te u cilju sprečavanja mehaničkih oštećenja cijevi uslijed prolaska teretnih vozila. Projektom je predviđeno prekrivanje prekopa prometnice metalnim pločama, čime će cijevi ispod ploča biti dostupne pregledu te eventualnim popravcima. Predviđena je i sanacija prekopa po dovršetku radova. Najveći dio cjevovoda bit će položen na površini vode za što će se koristiti plutače za održavanje cijevi na površini. Plutače su također izrađene od polietilena visoke gustoće (PEHD) te ispunjene polietilenskom pjenom. Dimenzije ovise o promjeru cijevi koje se koriste pri uklanjanju sedimenta iz jezera Jarun, međusobnim udaljenostima, te samom tipu plutače. Predviđeno je brzo spajanje cijevi prirubnicama. Detalji polaganja cjevovoda prikazani su niže (Slika 1-16).

Izmještanje i ponovno postavljanje plutajućih oznaka veslačkih staza i ostalih oznaka na vodama svih jezera Sve plutajuće oznake veslačkih staza, sajle i betonske blokove planira se prije početka radova ukloniti iz jezera. Navedeni elementi mogu uzrokovati značajna oštećenja opreme za provođenje radova na uklanjanju sedimenta iz jezera te tako prouzročiti dodatne troškove i zastoje radova. Prije izmještanja postojećih oznaka i opreme potrebno je obavijestiti Vlasnika oznaka i opreme o izmještanju istih te ishoditi odobrenje za izmještanje, te isto provesti uz suglasnost i u suradnji s Vlasnikom opreme kao i definirati točne pozicije na koje se ista nakon dovršetka radova treba ponovno postaviti. Rad strojeva, plovnih bagera, bez izmještanja postojećih oznaka i opreme uvelike umanjuje efikasnost stroja i smanjuje postotak površine gdje je moguće ukloniti sediment, čime se duljina radova može značajno produljiti, a postotak uklanjanja sedimenta jezera smanjiti ispod traženih 95 %.

I-03-0603 16/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Uređenje pristupnih prometnica do platoa stanice za kondicioniranje sedimenta i plato pumpe za pojačanje protoka Za izradu i korištenje stanice za kondicioniranje sedimenta kao i stanice pumpe za pojačanje protoka, predviđena je izrada privremenih prometnica ukupne duljine oko 10 m. Radovi započinju uklanjanjem humusa do dubine 20 cm u širini 3,3 m za pristup pumpi za pojačanje protoka (širina vozne površine 3 m) te 3,8 m za pristup platou stanice za kondicioniranje sedimenta (širina vozne površine 3,5 m). Na pripremljeno temeljno tlo (modul stišljivosti Ms ≥ 40 MN/m2) polaže se geotekstil (1000 g/m2). Na geotekstil se ugrađuje tamponski sloj debljine 35 cm i granulacije 0/63 mm (modul stišljivosti Ms ≥ 100 MN/m2). Rubovi nasipa tamponskog sloja izvest će se u omjeru visine i širine 1:1 (45°). Visina gotove vozne površine bit će oko 10 cm viša od kote postojećeg terena. Prijelaz s pristupne prometnice na površinu platoa bit će u istoj razini. Eventualnu visinsku denivelaciju platoa i pristupne prometnice izvest će se u postepenom padu bez naglih promjena visine radi sprječavanja nastanka udarnih rupa i oštećenja asfalta na ulazu na plato. Poprečni presjek platoa i pristupnih prometnica prikazan je niže (Slika 1-17).

I-03-0603 17/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-16 Detalji polaganja cjevovoda; Izvor Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019.

I-03-0603 18/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-17 Detalji izvedbe platoa i pristupnih prometnica; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019.

I-03-0603 19/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

1.2.3.3. Tehnološki proces uklanjanja sedimenta Uklanjanje sedimenta iz jezera Jarun je tehnološki i organizacijski vrlo zahtjevan postupak. Na jezeru Jarun postoji velik broj ograničavajućih okolnosti poput neposredne blizine naseljenog područja i vodotoka rijeke Save, aktivne biote, velikog broja posjetitelja i korisnika sadržaja jezera Jarun, manjka slobodnih površina za smještaj mehanizacije i daljnje korištenje uklonjenog sedimenta te ograničenja prometne infrastrukture za kretanje teretnih vozila. Spomenute okolnosti zahtijevaju odabir ekološki prihvatljive tehnologije, kojom će se postupak uklanjanja sedimenta jezera moći provesti u potrebnim vremenskim i prostornim okvirima a da se pritom zadrži karakteristična biota vodenih staništa. Stoga je na temelju postavljenih zahtjeva odabrana ekološki prihvatljiva tehnologija uklanjanja sedimenta iz jezera ˝SoilTain˝ sustavom. ˝SoilTain˝ sustav Navedena tehnologija svrstava se u najsuvremenije tehnologije i koristi se diljem svijeta na projektima gdje količine 'in-situ' sedimenta nerijetko prelaze i nekoliko milijuna m3. Odabrani ˝SoilTain˝ postupak sastoji se od slijedećih koraka (Slika 1-18 - Slika 1-22): 1. Korak - U prvome koraku sediment se uklanja s dna jezera pomoću specijalnih strojeva, tj. plovnih bagera, engl. dredger. No, važno je napomenuti da se prilikom ovog zahvata na jezeru Jarun planira koristiti ekološki način uklanjanja sedimenta s mehanizacijom tzv. Cutter Suction Dredgers. Stroj je opremljen kranom, na kraju kojeg se nalazi alat za uklanjanje sedimenta te cijev za uvlačenje sedimenta i daljnji transport. Radne prednosti ovog stroja su vrlo visoka učinkovitost (u m3/h) i velika mobilnost. Također, nema potreba za skladišnim prostorom u blizini radnog djelokruga stroja, jer je moguće pumpanje na udaljene pozicije za daljnje korištenje sedimenta, i do nekoliko kilometara (uz korištene pumpi za pojačanje protoka). Nadalje, prednost odabranih plovnih bagera je minimalizirani utjecaj na okoliš. Naime, sediment se uklanja sa dna i istodobno usisava lokalnom usisnom glavom te suspendirani sediment transportira zatvorenim cjevovodnim sustavom do vrha stroja. Kompletan sustav (hidrauličko kopanje u kombinaciji s cijevima za odvodnjavanje) najučinkovitiji je i održiviji način uklanjanja sedimenata te su mogućnosti da sedimenti „isplivaju“ ili se suspendiraju i ispuštaju u okoliš minimalan. Posebice je zamućenje smanjeno kada je debljina reza jednaka je promjeru rezača, a zamućenje se može smanjiti i ovisno o brzini vrtnje rezača3. Stoga, korištenje odabranih plovnih bagera karakterizira izrazito smanjenje zamućenja stupca vode s obzirom na klasične plovne bagere4, tj. isto je minimalno i izrazito lokalno. 2. Korak - U drugom koraku ispumpani sediment cijevima dolazi do stanice za kondicioniranje sedimenta. Kondicioniranje sedimenta provodi se u posebnim stanicama pomoću dodatka poliakrilamida, posebnog polimera koji služi za flokulaciju sedimenta. Postupkom flokulacije, čestice sedimenta se oformljuju u veće nakupine, flokule. Sva slobodna voda se odvaja od sedimenta i izlazi kroz stijenke geotekstilnih vreće te vraća u vodotok/jezero. Anionski poliakrilamid poliakrilamid (PAM) generički je naziv za skupinu makro molekula vrlo velike molekulske mase proizvedene polimerizacijom slobodnim radikalima akrilamida i anionsko nabijenog komonomera, uglavnom natrijeve soli akrilne kiseline, natrijevog akrilata. Kombinacija molekulske mase i ionskog naboja rezultira izuzetno viskoznim vodenim otopinama, jednim od glavnih svojstava ovih polimera. No, važno je naglasiti da anionski poliakrilamid nema sustavnu toksičnost za vodene organizme ili mikroorganizme5. Naime ne izaziva iritaciju kože niti očiju6, ne

3 Henriksen, J., and Randall, R., Laboratory near-field turbidity data for a cutter suction dredging operation, WEDA Tehnical Papers, 2008. 4 van Rijn, L.C., Turbidity due to dredging and dumping of sediments, 2019. https://www.leovanrijn-sediment.com/papers/Turbiditydredging2018.pdf 5 Health and Environmental Safety - Flopam™ AN 900 range of products - anionic polyacrylamide, SNF s.a.s., brochure 6 Guillot, J.P., et al. “Safety Evaluation of Gums and Thickeners in Cosmetic Formulations.” Int. Journ. Cosmet. Sci., 1982. 4: p. 53- 65.

I-03-0603 20/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o. uzrokuje mutagenost7, ne uzrokuje promjene na živim stanicama prilikom dugotrajnog korištenja8, pokazuje nisku razinu toksičnosti9. Polimer je previše velik da bi se mogao apsorbirati u tkiva i stanice10. Funkcionalne anionske skupine ne ometaju rad škrga riba ili dišnih organa dafnije. Podaci o ispitivanju navedenog spoja dobiveni su korištenjem visoko nabijenog anionskog poliakrilamida, dok manje nabijeni polimeri pokazuju još nižu toksičnost za vodene i mikroorganizme. Također, anionski poliakrilamid nema potencijala da se bioakumulira, potpuno je topiv u vodi (rastvorljivost je ograničena samo viskozitetom) i netopljiv u oktanolu. Uz to, kao flokulant, apsorbira se na suspendiranu tvar i na taj način se uklanja iz vodene faze. Stoga, može se zaključiti da se ne očekuje utjecaj na okoliš od navedenog spoja, posebice što će se isti vezati za sediment te takav biti inertiziran i vezan za sediment u vrećama. Također, poliakrilamid se koristiti primjerice i za suzbijanje erozije te nisu detektirani negativni utjecaji11 za vodene makrofaune, edafske mikroorganizme ili razne poljoprivredne usjeve. 3. Korak - Nakon postupka kondicioniranja, sediment cijevima dolazi do geotekstilnih vreća u kojima se pod utjecajem gravitacije odvija proces dehidracije sedimenta. Slobodna voda filtrira se kroz otvore na vreći te odlazi prethodno uređenim sustavom odvodnje natrag u jezero, dok se flokule sedimenta sa PAM-om zadržavaju u geotekstilnoj vreći. Geotekstilne vreće mogu biti različitih veličina i služe kao trajno rješenje za korištenje sedimenta. Potpuna dehidracija sedimenta ovisi o broju nadopunjavanja vreća te vremenskim prilikama. Punjenje geotekstilnih vreća odvija se u ciklusima. Ciklus punjenja geotekstilne vreće sastoji se od inicijalne faze, u trajanju od 24 sata, kad se pojedina geotekstilna vreća puni do maksimalne dozvoljene razine nekoliko puta, ovisno o količini procijeđene vode kroz stijenke vreće. U drugoj fazi – fazi dehidratacije sedimenta odvija se procjeđivanje slobodne vode u trajanju 15 dana nakon čega se radi ponovno nadopunjavanje geotekstilnih vreća do maksimalne dozvoljene razine. Postupak druge faze provodi se 4 puta u ukupnom trajanju od 60 dana nakon čega slijedi faza konsolidacije i završno isušivanje geotekstilnih vreća te polaganje drugog reda vreća na već postojeće vreće sa sedimentom sa ciljem dobivanja željenog oblika – uzvisina za potrebe sanjkališta. 4. Korak - Dehidrirani sediment u geotekstilnim vrećama je stabilan i inertan te nije moguće ponovno vlaženje istoga. Sediment u vrećama moguće je utovariti na prijevozna sredstva te transportirati na druge lokacije ili ostaviti u vrećama na prvotnoj lokaciji, kao što je planirano u ovom zahvatu. Naime, rezultati provedenih ispitivanja sedimenta iz jezera Jarun navode da isti ne sadrži opasne tvari, da ima karakteristike neopasnog materijala (CEMTRA, 2018.) te time nije niti štetan za okoliš, kao niti sediment nakon postupka kondicioniranja sa PAM-om (vidi 1.korak). Nakon što se geotekstilne vreće osuše, nasipati će se završi sloj zemlje te površina zatravniti kako bi se učvrstila podloga. Rezultat navedenog je povećanje iskoristive površine objekta za rekreativne aktivnosti kroz povećanje slobodne površine za sanjkanje. Naime, u planiranom će stanju pristup sanjkalištu kao i mogućnost korištenja biti moguć u više smjerova.

7 Mallevialle, J., Brucher, A., and Fiessinger, F. “How Safe are Organic Polymers in Water Treatment?” Journal AWWA, 1984: p. 87- 93. 8 McCollister, D.D., Hake, C.L., Sadek, S.E., and Rowe, V.K. “Toxicologic investigations of polyacrylamides.” Toxicol Appl Pharmacol, 1965. 7(5): p. 639-51. 9 Ribe: SNF test F242 : OECD 203/GLP/Report dated December 21, 1995 Daphnia: SNF test F243 : OECD 202/GLP/Report dated December 21, 1995 Alge: SNF test F244 : OECD 201/GLP/Report dated December 21, 1995 Bakterije: SNF test F245 : OECD 301F, DIN 38412-27, ISO 7027/GLP/Report dated December 21, 1995 10 Wallace, A., Wallace, G. A. & Abouzamzam, A. M. Effects of excess levels of a polymer as a soil conditioner on yields and mineral nutrition of plants. Soil Sci. 141, 377–380 (1986). 11 Sojka, R. E., Bjorneberg, D. L., Entry, J. A., Lentz, R. D. & Orts, W. J. Polyacrylamide in agriculture and environmental land management. Adv. Agron. 92, 75–162 (2007).

I-03-0603 21/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-18 Shematski prikaz SoilTain tehnologije Legenda: 1. Uklanjanje; 2. Kondicioniranje; 3. Dehidracija; 4. Korištenje; Izvor: http://geo-x.co.za/wp- content/uploads/2016/12/Customer-presentation-SoilTain-EN.pdf

Slika 1-19 Geotekstilna vreća spremna za punjenje Slika 1-20 Pune geotekstilne vreće Izvor: Husker Synthetic GmbH, Project: Remediation Izvor: Husker Synthetic GmbH, Project: Dewatering of Hermannsneisse – Fürst – Pückler – Park, Germany, 2013. contaminated sludge at Talvivaara mine, Finland, 2014.

Slika 1-21 Lijeva čaša – suspenzija sedimenta i Slika 1-22 Shematski prikaz SoilTain vode nakon uklanjanja s dna; Desna čaša – vodeni geotekstilnih vreća nakon zatravnjenja filtrat nakon primjene SoilTain tehnologije Izvor: https://westhem.group/geotub/soiltain Izvor: Husker Synthetic GmbH, Project: Remediation Hermannsneisse – Fürst – Pückler – Park, Germany, 2013.

I-03-0603 22/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Procjena potrebnog broja geotekstilnih vreća Sukladno geodetskim i istražnim radovima procijenjena ukupna količina sedimenta u jezeru Jarun iznosi oko 400 000 m3, od čega se 200 000 m3 nalazi u jezeru na području Regatne staze, dok se preostala količina nalazi u Malom, Velikom jezeru te Kajakaškom kanalu. Stoga, u nastavku je dan izračun zapremine obrađenog sedimenta po 1 m3 uklonjenog in-situ sedimenta iz jezera na temelju kojeg se određuje ukupna količina uklonjenog sedimenta. Za izračun su korišteni podaci dobiveni istražnim radovima i geodetskim snimanjem te pretpostavke na temelju dostupnih podataka iz literature. Sirovi (in-situ) sediment sadrži vezanu i slobodnu vodu. Samo je slobodnu vodu moguće ukloniti projektiranom metodom, dok vezana voda ostaje u geotekstilnim vrećama vezana na krute čestice sedimenta. Stoga slijedi:

- Maseni udio suhe tvari u uzorku sedimenta (in-situ), WST = 0,57 = 57 %,

- Maseni udio vode u uzorku sedimenta (in-situ), WW = 0,43 = 43 %, 3 - Gustoća sedimenta, ρM = 2,20 kg/dm , 3 - Gustoća vode, ρW = 1,00 kg/dm ,

- MM – masa sedimenta (kg),

- MW – masa vode (kg). Iz čega slijedi:

Jedinična masa (1 kg in-situ uzorka) = WST x MM + WW x MW = 0,57 MM + 0,43 MW

Jedinični volumen (1 kg in-situ uzorka) = MM /ρM + MW/ ρW = 0,43/1,00 + 0,57/2,20 = 0,69 dm3 Iz čega slijedi:

da 1 m3 in-situ uzorka ima masu od 1000/0,69 = 1450 kg Odnosno u ukupnoj količini in-situ sedimenta kojeg je potrebno ukloniti u pojedinoj fazi (2 x 200 3 000 m ) ima 400 000 x 1450 = 580 000 000 kg = 580 000 t in-situ sedimenta => MM = 580 000 t x 0,57 = 330 600 tona suhe tvari. Ukupni volumen suhe tvari

3 V1 (suhe tvari za pohranu u geotekstilne vreće)= 330 600 / ρM = 330 600 / 2,2 = 150 273 m . Ukupni volumen vezane vode Procjenjuje se da će u obrađenom sedimentu ostati maseni udio vezane vode od 30 %

0,3 = MW /( MM + MW)

[(0,3 = MW /( 330 600 + MW) ] x ( 330 600 + MW)

99180 + 0,3 MW = MW ---> MW = 141 686 t

V2 (volumen vezane vode) = 141 686 / ρW = 141 686 / 1,0 = 141 686 m3. Ukupni volumen uklonjenog materijala u geotekstilnim spemnicima

3 VUK= V1 + V2 = 150 273 + 141 686 = 291 959 m

Za procjenu broja potrebnih geotekstilnih vreća biti će uzeta količina od 300 000 m3 sedimenta. Iz čega slijedi da je potrebno 240 geotekstilnih vreća zapremine 1250 m3, odnosno 120 vreća za svaku fazu radova.

I-03-0603 23/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Tehnološki proces uklanjanja sedimenta na jezeru Jarun

Tehnološki proces uklanjanja sedimenta započet će mobilizacijom gradilišta, što uključuje dovoz strojeva za provedbu uklanjanja sedimenta u jezeru - plovnih bagera te svih prethodno navedenih pripremnih radova za korištenje „SoilTain“ tehnologija (opisano u poglavlju 1.2.3.2). Sam ulazak bagera u vodu je moguć na istočnoj strani jezera - Regatna staza, gdje je obala blago položena. Odabrani plovni bageri imaju mogućnost samostalnog kretanja, kako po vodi, tako i na kraćim relacijama po kopnu. Projektom je predviđeno uklanjanje sedimenta iz jezera u dvije faze. U prvoj fazi pristupit će se uklanjanju sedimenta iz jezera Regatna staza, dok će se u drugoj fazi pristupiti uklanjanju sedimenta iz preostalih jezera (Slika 1-23, Slika 1-24). Radovi će se obavljati korištenjem dva plovna bagera (B1 i B2) kapaciteta 800 m3/h (400 m3/h svaki).

FAZA 1 Plovni bager B1 kreće s krajnje istočne točke jezera Regatna staza prema sredini jezera, odnosno prema prolazu između otoka Mladeži i otoka Trešnjevka. Plovni bager B2 kreće s krajnje zapadne točke jezera Regatna staza i kreće se prema sredini jezera, prolazu između otoka Mladeži i otoka Trešnjevka. Plovni bageri su opremljeni pokretnim kranom, na čijem kraju se nalazi rotacijska glava s noževima te usisna cijev za izvlačenje sedimenta koji će se cjevovodima transportirati do stanice za kondicioniranje sedimenta. Tijekom izvođenja radova uklanjanja sedimenta, provodit će se geodetska snimanja jezera dvofrekventnom sondom radi utvrđivanja debljine sedimenta, kako na početku radova tako i tijekom izvođenja radova. Snimanje se provodi u poprečnim i uzdužnim profilima na međusobnim udaljenostima od 10 m. Nakon prolaska plovnog bagera, ovisno o dinamici radova, potrebno je ponovno provesti geodetska snimanja dna jezera radi utvrđivanja količina uklonjenog materijala u istim profilima. Mjerenja se nikako ne smiju provoditi u smislu mjerenja promjene dubine vode uslijed uklonjenog materijala, jer vodostaj u samom jezeru ovisi i o drugim čimbenicima, poput vodostaja rijeke Save, količine oborina i sl. Za potrebe rada plovnog bagera B1, zbog udaljenosti veće od 1,5 km od predviđenih platoa za daljnje korištenje sedimenta, koristit će se pumpa za pojačanje protoka, kapaciteta oko 1000 m3/h, koja će biti smještena na priređenom platou na središnjem dijelu otoka Mladeži (Slika 1-23, Slika 1-24). U stanici za kondicioniranje sedimenta (Slika 1-23, Slika 1-24), koja je opremljena sa mjeračima protoka i mjeračima protok krutih čestica sedimenta, u cijev kroz koju se dovodi sediment, radi se injektiranje pripremljenog polimera. Priprema polimera radi se na način da se polimer miješa s vodom i dodaje u koncentraciji od 0,5 - 1 kg po toni suhe tvari sedimenta, ovisno o količini suhe tvari sedimenta u cjevovodu, u cilju brže sedimentacije / dehidratacije sedimenta. Tako obrađeni sediment putuje cjevovodima do lokacije predviđene za korištenje pakiranog sedimenta, na kojoj se nalaze geotekstilne vreće, odnosno do lokacije korištenja sedimenta (Slika 1-23, Slika 1-24). Obrađeni sediment se direktno puni u geotekstilnu vreću, kroz koju izlazi slobodna voda koja se putem kanala vraća u jezero, a dehidratizirani sediment ostaje u geotekstilnoj vreći.

I-03-0603 24/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Punjenje geotekstilnih vreća odvija se u ciklusima. Ciklus punjenja geotekstilne vreće sastoji se od inicijalne faze, u trajanju od 24 sata, kad se pojedina geotekstilna vreća puni do maksimalne dozvoljene razine nekoliko puta, ovisno o količini procijeđene vode kroz stijenke vreće. U drugoj fazi – fazi dehidratacije sedimenta odvija se procjeđivanje slobodne vode u trajanju 15 dana nakon čega se radi ponovno nadopunjavanje geotekstilnih vreća do maksimalne dozvoljene razine. Postupak druge faze provodi se 4 puta u ukupnom trajanju od 60 dana nakon čega slijedi faza konsolidacije i završno isušivanje sedimenta te polaganje drugog reda vreća na već postojeće vreće sa sedimentom sa ciljem dobivanja željenog oblika – uzvisina za potrebe sanjkališta. Razmještaj geotekstilnih vreća prilagodit će se željenom izgledu i sigurnosti za korisnike sanjkališta (Slika 1-23). Nakon stvaranja željenog oblika, slojevi geotekstilnih vreća će se prekriti slojem zemlje i zatravniti, čime bi se omogućilo kasnije korištenje nastalih uzvisina u različite sportske i rekreacijske namijene. Nasipanu zemlju potrebno je 'armirati' geomrežama radi postizanje dodatne stabilnosti i sprječavanja erozije nasipane zemlje. Konačni izgled (oblik) uređenog platoa odabire Investitor ovisno o namjeni prostora, a razmještaj geotekstilnih vreća potrebno je prilagoditi na način da se postigne traženi izgled i sigurnost za korisnike budućih sadržaja na sanjkalištu. Konačan izgled biti će moguće definirati nakon provedbe detaljnih geodetskih mjerenja na temelju koji će se odrediti konfiguracija tla te prostorni smještaj platoa odnosno budućeg sanjkališta. Za potrebe pakiranja sedimenta koristit će se geotekstilne vreće različitih dimenzija kako slijedi: - geotekstilne vreće duljine 50 m, kapaciteta 1250 m3 dehidriranog sedimenta - geotekstilne vreće duljine 45 m, kapaciteta 1100 m3 dehidriranog sedimenta - geotekstilne vreće duljine 30 m, kapaciteta 760 m3 dehidriranog sedimenta

Obuhvat zahvata u Fazi I. prikazan je niže (Slika 1-23).

FAZA 2 U drugoj fazi radova plovni bager B2 kreće s krajnje sjeverozapadne točke Velikog jezera, dok plovni bager B1 kreće s jugozapadne točke Malog jezera. Daljnji tehnološki postupak sa sedimentom je isti kao u Fazi I. Cjevovod za transport sedimenta u drugoj fazi radova ne smije ometati veslačke i druge aktivnosti na Regatnoj stazi, stoga je pozicioniran uz samu obalu Regatne staze. Kretanje plovnog bagera B1, nakon dovršetka radova u Malom jezeru bit će određeno naknadno, ovisno o trenutnoj situaciji na terenu. Obuhvat zahvata u Fazi II. prikazan je niže (Slika 1-24).

I-03-0603 25/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-23 Obuhvat Faze I. zahvata uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019. (žuto – cjevovodi, zeleno ispunjeno - pumpa za pojačanje protoka, rozo ispunjeno - stanica za kondicioniranje sedimenta, zeleno iscrtano – postojeće uzvišenje (sanjkalište), rozo iscrtano – lokacija za korištenje sedimenta u geotekstilnim vrećama)

I-03-0603 26/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 1-24 Obuhvat faze II. zahvata uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun; Izvor: Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, studeni 2019.

(žuto – cjevovodi, zeleno ispunjeno - pumpa za pojačanje protoka, rozo ispunjeno - stanica za kondicioniranje sedimenta, zeleno iscrtano – postojeće uzvišenje (sanjkalište), rozo iscrtano – lokacija za korištenje sedimenta u geotekstilnim vrećama)

I-03-0603 27/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

1.2.4. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

Kao varijantna rješenja odabranog zahvata razmatrani su razni tipovi mehanizacije kojima je moguće postići planirani rezultat, no sukladno referencama te iskustvu struke odabrani su plovni bageri tzv. Cutter Suction Dredgers, kao ekološki način uklanjanja sedimenta. Kako je i navedeno ranije, (vidi pogl. 1.2.3.3.) prednost odabranih plovnih bagera je minimalizirani utjecaj na okoliš. Naime, sediment se uklanja sa dna i istodobno usisava lokalnom usisnom glavom te suspendirani sediment transportira zatvorenim cjevovodnim sustavom do vrha stroja. Kompletan sustav (hidrauličko kopanje u kombinaciji s cijevima za odvodnjavanje) najučinkovitiji je i održiviji način uklanjanja sedimenata te su mogućnosti da sedimenti „isplivaju“ ili se suspendiraju i ispuštaju u okoliš minimalan. Posebice je zamućenje smanjeno kada je debljina reza jednaka je promjeru rezača, a zamućenje se može smanjiti i ovisno o brzini vrtnje rezača12. Stoga, korištenje odabranih plovnih bagera karakterizira izrazito smanjenje zamućenja stupca vode s obzirom na klasične plovne bagere13, tj. isto je minimalno i izrazito lokalno.

1.3. OPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

Za realizaciju zahvata nisu potrebne dodatne aktivnosti osim onih prethodno navedenih.

1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

Sukladno opisu tehnološkog procesa (vidi pogl. 1.2.3.3.) za potrebe ovog zahvata koristiti će se poliakrilamid za potrebe kondicioniranja sedimenta. To se provodi u posebnoj stanici za kondicioniranje koja će biti smještena na lokaciji. Poliakrilamid je polimer koji služi za flokulaciju sedimenta. Postupkom flokulacije čestice sedimenta se oformljuju u veće nakupine, flokule. Sva slobodna voda se odvaja od sedimenta i izlazi kroz stijenke geotekstilnih vreća. Važno je ponovo naglasiti da anionski poliakrilamid nema sustavnu toksičnost za vodene organizme ili mikroorganizme14 ali niti ne ostaje u vodi nego se veže uz sediment te postaje inertan (vidi pogl. 1.2.3.3.). Kao flokulant, apsorbira se na suspendiranu tvar i na taj način se uklanja iz vodene faze. Sukladno navedeno, navedeni polimer će se vezati sa sediment, pri čemu će nakon pumpanja suspenzije u geotekstilne vreće iz istih izlaziti samo filtrat koji je voda uzeta iz jezera Jarun prilikom uklanjanja sedimenta i usisa uklonjenog sedimenta pomoću plovnih bagera ˝cutter suction˝ te se ista voda vraća u jezero Jarun. Dakle, slobodna voda filtrira se kroz otvore na geotekstilnoj vreći te odlazi prethodno uređenim sustavom odvodnje natrag u jezero, dok se flokule sedimenta zadržavaju u geotekstilnim vrećama.

1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA

Nakon tehnološkog procesa tj. uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, na lokaciji planiranoj za korištenje sedimenta kod sanjkališta ostati će dehidrirani sediment unutar geotekstilnih vreća.

12 Henriksen, J., and Randall, R., Laboratory near-field turbidity data for a cutter suction dredging operation, WEDA Tehnical Papers, 2008. 13 van Rijn, L.C., Turbidity due to dredging and dumping of sediments, 2019. https://www.leovanrijn-sediment.com/papers/Turbiditydredging2018.pdf 14 Health and Environmental Safety - Flopam™ AN 900 range of products - anionic polyacrylamide, SNF s.a.s., brochure

I-03-0603 28/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Kako je i navedeno, dehidrirani sediment u geotekstilnim vrećama je stabilan i inertan te nije moguće ponovno vlaženje istoga. Nakon što su geotekstilne vreće dehidirirane, na iste se planira postaviti sloj zemlje te površina zatravniti te koristiti kao prošireno sanjkalište. Nasipanu zemlju potrebno je 'armirati' geomrežama radi postizanje dodatne stabilnosti i sprječavanja erozije nasipane zemlje. Konačni izgled (oblik) uređenog platoa odabire Investitor ovisno o namjeni prostora, a razmještaj geotekstilnih vreća potrebno je prilagoditi na način da se postigne traženi izgled i sigurnost za korisnike budućih sadržaja na sanjkalištu.

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. POLOŽAJ I ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA SA DOKUMENTIMA PROSTORNO PLANSKOG UREĐENJA

Planirani zahvat nalazi se na prostoru Grada Zagreba te su relevantne sljedeće prostorno - planske podloge: - Prostorni plan Grada Zagreba (˝Službeni glasnik Grada Zagreba˝, brojevi 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09, 8/09, 21/14, 23/14 - pročišćeni tekst, 26/15, 3/16 - pročišćeni tekst, 22/17) - Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (˝Službeni glasnik Grada Zagreba˝, brojevi 16/07, 8/09, 7/13, 9/16, 12/16)

Sukladno Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba, navodi se sljedeće:

7. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH PODRUČJA I CJELINA 7.1. Posebno vrijedna područja i cjeline Članak 54. (1) Generalnim urbanističkim planom, radi zaštite i očuvanja, utvrđena su posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline, i to: dijelovi prirode, vode i njihove obale, posebno vrijedna izgrađena područja te su određeni uvjeti i mjere njihove zaštite. ... Krajobrazi: (4) ... , Jarun, ....

I-03-0603 29/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

7.2. Posebno osjetljiva područja i cjeline Članak 55. (1)Posebno osjetljiva područja i cjeline u kojima je ugrožen okoliš su: ... 4. potoci, Sava te stajaće vode; ... (2) Na posebno osjetljivim područjima i cjelinama treba osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Članak 65. (1) Zaštita i uređenje cjelovitih kompleksa (1.8.) - prostori: ..., RŠC Jarun, ... . (2) Opća pravila: 1. zaštita, čuvanje i uređenje vrijednosti kompleksa kao cjeline; 2. očuvanje izvornog oblikovanja građevina, karakterističnih vizura, elemenata identiteta i slike kompleksa, kvalitetnih i uređenih zelenih površina (parkova i park - šuma); 3. na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode, na kulturnim dobrima i na nalazištima strogo zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta na ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke; 4. obvezno je uređenje prostora Jaruna prema UPU RŠC Jarun. (3) Detaljna pravila: 1. gradnja (interpolacija) novih građevina samo iznimno, u funkciji osnovne namjene, uz zadržavanje uređenih zelenih površina i prema programu i normativima osnovne namjene; 2. parkirališne potrebe rješavati prema normativima ove odluke; parkirališta i garaže smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na štetu uređenih zelenih površina; 3. visinu građevine uskladiti s pretežitom visinom gradnje unutar kompleksa; 4. gradnja (interpolacija) novih građevina prema javnom natječaju, osim Autokampa; 5. rekonstrukcija građevina moguća u funkciji osnovne namjene i uz zadržavanje uređenih zelenih površina; ... 10. iznimno, zapadno od RŠC Jarun moguće je uređenje Autokampa "Jarun", kapaciteta do 1000 posjetilaca, a sve prema posebnim propisima za gradnju autokampa, uz prethodnu valorizaciju i maksimalno zadržavanje postojećeg zelenila;

I-03-0603 30/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Članak 87. A2 STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE TEMELJEM ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE NA PODRUČJU OBUHVATA PLANA ... 4. Carex fuscus L./Smeđi šilj - Jarun; Savica ... STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE (1) Strogo zaštićene vrste su zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka. (2) Zabranjeno je branje, rezanje, sječa, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti. (3) Uz očuvanje temeljnih vrijednosti zaštićenih područja i očuvanje ciljnih vrsta i staništa područja ekološke mreže od eventualne ugroze zbog neprikladne namjene na tim prostorima (i u njihovoj kontaktnoj zoni), važno je očuvati i nalazišta ugroženih i strogo zaštićenih vrsta flore. (4) Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela. (5) Na području obuhvata Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba su sljedeća evidentirana i potvrđena nalazišta strogo zaštićenih vrsta flore, proglašenih Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/2013), te se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode 2005.): Blato (Sveučilišna bolnica u izgradnji), Maksimir, Jarun, Savica, Bizek, Borčec, Miroševec -Cesari, Markuševečka Dubrava, Slanovec - Mihovići.

1. Arheološka baština Članak 91. (1) Ovim je planom obuhvaćena arheološka baština - arheološka područja i arheološki pojedinačni lokaliteti na prostoru obuhvata Plana. (2) Arheološka baština su vrijedna arheološka područja i arheološki pojedinačni lokaliteti na području kojih se pretpostavlja, odnosno očekuje ili je provedenim arheološkim istraživanjima i/ili slučajnim nalazima, pronađena vrijedna arheološka građa značajna za proučavanje kulturno- povijesnog kontinuiteta i duge naseljenosti prostora od prapovijesti, antike do srednjeg i novog vijeka. (3) Zbog velikog značenja arheološke baštine, ali i nužnih daljnjih arheoloških istraživanja ubiciranih arheoloških područja i pojedinačnih arheoloških lokaliteta, ovom konzervatorskom podlogom obuhvaćena je i evidentirana arheološka baština na području Plana. ... 1.b. Arheološki pojedinačni lokalitet (11) Arheološki pojedinačni lokalitet je obilježen nalazom arheoloških struktura ili se na njemu s velikom vjerojatnošću pretpostavlja i/ili očekuje arheološki nalaz.

I-03-0603 31/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

(12) Evidentirani arheološki pojedinačni lokaliteti na području obuhvata Plana: ..., Jarunsko jezero, ... Mjere zaštite: (13) prije izvođenja građevinskih radova na području evidentiranoga pojedinačnog arheološkog lokaliteta obvezno je provesti arheološka istraživanja uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara; (14) provedba istraživanja i zaštite arheoloških lokacija, gdje se s velikom vjerojatnošću pretpostavlja i/ili se očekuje arheološki nalaz, osobito na lokalitetima koji se spominju kao najstarije župe Zagrebačke biskupije; (15) za sve zahvate unutar granica zaštićenoga arheološkoga pojedinačnog lokaliteta potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Temeljem navedenih važećih dokumenata prostornog uređenja te pratećih prikaza (Slika 2-1 - Slika 2-8), zahvat je u skladu s važećim dokumentima prostornog uređenja.

I-03-0603 32/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-1 Prostorni plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 3/18) 1.A. Korištenje i namjena prostora – Površine za razvoj i uređenje – područje RŠC Jarun

I-03-0603 33/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-2 Prostorni plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 3/18) 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja - područje RŠC Jarun

I-03-0603 34/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-3 Prostorni plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 3/18) 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - područje RŠC Jarun

I-03-0603 35/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-4 Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/2016) Korištenje i namjena prostora – područje RŠC Jarun

I-03-0603 36/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-5 Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/2016) Korištenje i namjena prostora – područje RŠC Jarun

I-03-0603 37/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-6 Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/2016) 3c Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom – područje RŠC Jarun

I-03-0603 38/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-7 Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/2016) 4c Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode– područje RŠC Jarun

I-03-0603 39/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-8 Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/2016) 4d Nepokretna kulturna dobra– područje RŠC Jarun

I-03-0603 40/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

2.2. OPIS OKOLIŠA

2.2.1. LOKACIJA ZAHVATA, ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE I RELJEF15

Područje planiranog zahvata se nalazi unutar Grada Zagreba koji površinom od 640 km2 zauzima 1,13 % kopnenog teritorija Republike Hrvatske. Smješten je u središnjem dijelu RH na prostoru u kojem se miješaju obilježja Dinarida, Alpa i Panonske nizine, odnosno, na prostoru gdje se spajaju dva ključna hrvatska prostora - podunavski i jadranski. Područje karakteriziraju aluvijalne ravni rijeke Save i njenih pritoka: Prisavska nizina s Turopoljem, Lonjska nizina na istoku, Donje Pokuplje na jugu te gora . Prema temeljnim obilježjima, prostor Grada Zagreba dijeli se na velike prirodne cjeline, tj. na tri reljefno različita prostora. Dominantni su Medvednica i nizinski prostor savske aluvijalne ravnice te rubno, brežuljci Vukomeričkih gorica. Medvednica, kao velika prirodna cjelina u sjevernom dijelu Grada Zagreba, nastala je izdizanjem dijela Zemljine kore između jasno izraženih rasjeda zbog čega se u njenom podnožju javljaju topli izvori (npr. Stubičke Toplice i Sutinska vrela u Podsusedu), dok je najviši vrh Sljeme na 1.035 m. Rijeka Sava dominira južnim dijelom grada Zagreba, tvoreći karakterističnu aluvijalnu ravnicu sa terasnim dolinama Reljefne karakteristike Grada Zagreba omogućuju prisustvo klimazonalne zajednice - šuma, mineralnih sirovina, kvalitetne vodne resurse i poljoprivredne površine. Stoga, ciljevi razvoja na prostoru trebaju polaziti od očuvanja temeljnih vrijednosti, sanacije postojećeg stanja prema potrebi i sprečavanja konfliktnih situacija u prostoru.

2.2.2. GEOLOŠKE, PEDOLOŠKE I SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE16

Dvije geološki karakteristične cjeline grada Zagreba su Medvednica i dolina rijeke Save. Medvednica je po svojoj geološkoj građi velike geološke starosti, dok pokreti Zemljine kore oko Medvednice još nisu završeni, a o tome svjedoče potresi iz bliske prošlosti. Njena se jezgra sastoji od metamorfnih stijena (zeleni škriljevac), a značajne su i naslage taložnih stijena (vapnenca i dolomita) jer su u njima nastali krški oblici (ponikve, špilje i ponori). Rijeka Sava razvila je aluvijalnu dolinu širokog tipa meandrirajući kroz geološku prošlost, odnosno lateralnim seljenjem riječnog korita pri stabilnoj erozijskoj bazi. Također, uzastopnim spuštanjem erozijske baze (skokovito spuštanje) uz dubinsku eroziju rijeke Save, tj. izdizanjem podloge nastale su aluvijalne terase Savske doline. Pedološki sloj šireg područja oblikuju automorfna i hidromorfna tla. Sukladno genezi i karakteristikama, određena je i njihova rasprostranjenost (gora, pribrežja, nizinska i brežuljkasta područja). Prostor Grada Zagreba karakteriziraju mineralne sirovine za materijale, najčešće

15 Izvor: - Prostorni plan Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije br. 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12) - Prostorni plan Grada Zagreba - izmjene i dopune 2014. (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 21/14) 16 Izvor: - Prostorni plan Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije br. 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12) - Prostorni plan Grada Zagreba - izmjene i dopune 2014. (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 21/14)

I-03-0603 41/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o. građevinski tehnički kamen, građevinski šljunak i pijesak, opekarska glina, arhitektonsko građevni kamen i sirovine za cementnu industriju. Na području Grada, u savskoj nizini, osobito su vrijedna obradiva tla koja čine niz tipova: eutrično smeđe tlo na laporu, rendzina na laporu i mekim vapnencima, kiselosmeđe tipično i lesivirano tlo na ilovinama i glinama, pseuodoglej na karbonatno-vapnenom supstratu i distrično smeđe pseudoglejno tlo te ostala obradiva tla koja po strukturi čine pseudoglej na zaravni, pseudoglej obronačni, pseudoglejglej, euglej mineralni hipoglejni i amfiglejni, te djelomično hidromeliorirani euglej mineralni. Područje grada Zagreba seizmički je aktivno, odnosno, zona Zagrebačkog rasjeda osobito se odlikuje seizmotektonskom aktivnošću. Granični rasjedi te zone na površini pružaju se između Podsuseda, Markuševca i Kašine te Kerestinca, Ilice, Maksimira i Lužana. Također, paralelno zoni Zagrebačkog rasjeda, u dolini Save postoje još dva rasjeda na potezu Stupnik - Novi Zagreb - Dubrava . Oni se u dubini od 8 km spajaju s glavnom zonom pa ih se svrstava u širu zonu Zagrebačkog rasjeda. Najveća žarišta potresa u seizmotektonski aktivnoj zoni nalaze se na dubinama između 3 i 25 km. Seizmotektonski je aktivan i Vukomerički rasjed te njegov prateći rasjed, koji se nalazi na površini između Stupnika, Brezovice i Obreža. Sumarno, primarna seizmotektonska aktivnost grada Zagreba je povezana s Medvednicom i zonom Zagrebačkog rasjeda, a učinci potresa na samoj površini Zemlje usko su povezani sa zonama rasjeda. Središnji dio Grada Zagreba nalazi se u zoni 7.5 - 8.0° MCS ljestvice, sjeveroistočni dio nalazi u zoni 8.5 - 9.0° MCS, dok se krajnji jugozapadni dio nalazi u zoni 7.0 - 7.5° MCS. Važno je naglasiti da prikazani intenziteti potresa za povratni period T = 500 godina odgovaraju srednjem tlu u regionalnom smislu pa ih je zbog toga potrebno korigirati (dodati priraste intenziteta potresa), uzimanjem u obzir vrste tla na lokaciji, kako je to navedeno u studiji Seizmička mikrorajonizacija grada Zagreba (1988). Na slikama niže (Slika 2-9, Slika 2-10) prikazane su karte potresnih područja za povratno razdoblje od 95 i 475 godina17 gdje su očitani iznosi horizontalnog vršnog ubrzanja tla18 tipa A (agR) za povratno razdoblje od 95 i 475 godina. Navedeni podatci izraženi su u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1 g = 9.81 m/s2), te za (Tp) 95 godina iznosi agR = 0,12 g, dok za (Tp) 475 godina iznosi agR = 0,26 g.

17 http://seizkarta.gfz.hr/karta.php 18 Akceleracija tla je ubrzanje tla koje uzrokuje potres te je potresna sila tim veća što je akceleracija veća

I-03-0603 42/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-9 Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 95 godina

I-03-0603 43/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-10 Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 475 godina

2.2.3. HIDROLOŠKE ZNAČAJKE19

Glavne hidrološke značajke grada uvjetuje rijeka Sava. Vode rijeke Save prihranjuju podzemlje kod većih i velikih voda, a podzemne vode se dreniraju u Savu kod malih i srednjih voda. Morfologija terena Savskog sliva znatno varira budući da je izvorišni, odnosno gornji dio sliva, karakteriziran visokim i strmim planinskim lancima (Alpa i Dinarida) dok su srednji i donji dijelovi sliva karakterizirani gorama i ravnicama.

19 Izvor: - Prostorni plan Grada Zagreba (˝Službeni glasnik Grada Zagreba˝, brojevi 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09, 8/09, 21/14, 23/14 - pročišćeni tekst, 26/15, 3/16 - pročišćeni tekst, 22/17)

I-03-0603 44/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Rijeka Sava odlikuje se različitim geološkim strukturama i složenim tektonskim okruženjem u kojem se ističu dvije glavne jedinice s obzirom na vrstu vodonosnika: Panonska nizina s dominantnim inter-zrnatim vodonosnikom te Dinaridi s većinom vapnenačkim vodonosnikom. U hidrološkom smislu, za Grad Zagreb je najznačajnija prisavska ravnica koja predstavlja koncentrirane vode Save i njezinih pritoka, što uvjetuje izrazitu međuovisnost površinskih i podzemnih voda po količini i kvaliteti. U ovom prostoru također se nalaze značajna crpilišta podzemne vode. Osnovne karakteristike Save na dijelu toka kroz Zagreb odnose se na varijabilnost vodostaja i protjecanja, a ujedno je i prostor u kojem Sava ima obilježja nizinskog toka. Visoki vodostaji javljaju se u jesen i proljeće, a niski ljeti. Razlika između malih i velikih voda je znatna i kreće se od 60 - 3.170 m3/sek. Na promatranom području zahvata mjerodavne su dvije hidrološke stanice: te Zagreb 3121 (Slika 2-11) i Rugvica 3096. H.S.Zagreb se nalazi pokraj Savskog mosta u Zagrebu, a osnovana je i puštena u funkciju 01.01.1849.godine. Od ušća rijeke Save udaljena je 664,2 km, kota nule vodokaza iznosi 112,260 m n/m i ima automatsku dojavu podataka. H.S. Rugvica nalazi se u istočnom djelu Grada Zagreba, u općini Rugvica, a osnovana je 1.1.1878.godine. Od ušća rijeke Save udaljena je 636,300 km, a kota nule vodokaza iznosi 95, 612 m n/m te također ima automatsku dojavu podataka.

Slika 2-11 Hidrološke postaje na rijeci Savi (označene crveno) na području grada Zagreba važne za planirani zahvata Izvor: DHMZ . Hidrološke postaje

Prema karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (mala / srednja / velika vjerojatnost)20, na području lokacije zahvata očekuje se mala vjerojatnost pojavljivanje poplava (Slika 2-12), budući da se velika i srednja vjerojatnost očekuje samo unutar korita rijeke Save.

20 http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja

I-03-0603 45/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-12 Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja za područje grada Zagreba (crveno označena lokacija planiranog zahvata tj. područje jezera Jarun)

I-03-0603 46/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Sukladno Zahtjevu za pristup informacijama (Klasa: 008-02/19-02/337, Urbroj: 383-19-1) u svrhu izrade ovog Elaborata zaštite okoliša, u nastavku je izvadak Registra vodnih tijela Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN, broj 66/16). Površinsko vodno tijelo na području lokacije planiranog zahvata je CSLN023, Jarun, opisano tablično niže (Tablica 2-1) uz pripadajući kartografski prikaz (Slika 2-13). Nadalje, također tablično (Tablica 2-2), opisano je stanje vodnog tijela) kao i stanje tijela podzemne vode CSGI_27 – ZAGREB (Tablica 2-3) koje se također nalazi u širem području lokacije planiranog zahvata. Naime, površinsko vodno tijelo CSLN023 Jarun je vrlo dobrog ekološko stanja te dobrog kemijskog stanja, dok biološki elementi kakvoče nemaju ocjene. Stanje tijela podzemne vode CSGI_27 – ZAGREB je dobro, kako prema kemijskom stanju tako i količlinskom te u konačnici i ukupnom.

Tablica 2-1 Karakteristike vodnog tijela CSLN023, Jarun

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSLN023

Šifra vodnog tijela: CSLN023

Naziv vodnog tijela Jarun

Kategorija vodnog tijela Stajaćica / Lake

Ekotip SPMCNS

Površina vodnog tijela 0.67 km2

Izmjenjenost Umjetno (artificial)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeke Save

Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode CSGI-27

Zaštićena područja HRNVZ_42010009, HRCM_41033000

Mjerne postaje kakvoće 51210 (Veliko jezero, Jarunsko jezero)

I-03-0585 47/77 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-13 Kartografski prikaz vodnog tijela CSLN023, Jarun

I-03-0585 48/77 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Tablica 2-2 Stanje vodnog tijela CSLN023, Jarun STANJE VODNOG TIJELA CSLN023 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve BPK5 nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene procjena nije pouzdana Ukupni dušik nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene procjena nije pouzdana Ukupni fosfor vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao umjetno vodno tijelo - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Tablica 2-3 Stanje tijela podzemne vode CSGI_27 – ZAGREB

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Zone sanitarne zaštite Lokacija planiranog zahvata nalazi se unutar vodozaštitnog područja, u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta (Slika 2-14).

I-03-0585 49/77 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-14 Područja primjene posebnih mjera zaštite i uređenja (Prostorni plan Grada Zagreba (˝Službeni glasnik Grada Zagreba˝, brojevi 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09, 8/0 9, 21/14, 23/14 - pročišćeni tekst, 26/15, 3/16 - pročišćeni tekst, 22/17)) (crveno označena lokacija planiranog zahvata)

I-03-0585 50/77 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

2.2.4. KLIMATSKE ZNAČAJKE I METEOROLOŠKI UVJETI

Grad Zagreb nalazi se u nizinskom dijelu Hrvatske kojeg karakterizira klima umjerenih zemljopisnih širina kontinentalnog tipa, odnosno topla ljeta i hladne zime. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja se zasniva na karakteristikama temperaturnog i oborinskog režima, klima ovog područja je tipa Cfwbx’’. Navedena oznaka predstavlja niz indeksa koji označavaju: umjereno toplu kišnu klimu (C), bez suhog razdoblja (f), s manje oborine u hladnom dijelu godine (w), toplim ljetom (b) te uz glavni maksimum oborine (početkom ljeta) nalazimo i sporedni maksimum (krajem ljeta) (x’’). Temperaturne prilike za područje Grada Zagreba analizirane su pomoću srednjih mjesečnih temperatura zraka na mjernoj postaji Zagreb Grič u razdoblju od 1861. do 2018. g te na mjernoj postaji Zagreb Maksimir u razdoblju od 1949.-2018.godine..

Mjerna postaja Zagreb Grič: Najtopliji mjesec u godini, na području mjerne postaje Grič, je srpanj sa srednjom temperaturom zraka od 21,9 °C, dok je najhladniji mjesec u godini siječanj sa srednjom temperaturom zraka od 0,5 °C (Slika 2-15). Apsolutno najviša zabilježena temperatura na mjernoj postaji Grič je 40,3 °C, dok je najniži zabilježeni minimum -22,2 °C.

Srednje godišnje temperature 0C 24 21.9 21.2 19.8 19 16.5 17.2

14 12 11.9

9 7.2 6.5

4 2.6 2.1 0.5

-1

Slika 2-15 Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka (°C) za mjernu postaju Zagreb Grič

Količina oborina karakteristična je za umjerenu klimu kontinentalnog tipa Cfwbx’’ pri čemu se najveća količina očekuje tokom ljetnih mjeseci tj. toplog dijela godine. Prema dijagramu (Slika 2-16) najviše zabilježene količine oborina izmjerene su u lipnju (95,8 mm) i listopadu (90,8 mm), dok su najmanje količine oborina izmjerene u siječnju (50,8 mm) i veljači (46,9 mm). Također, najviše maksimalne visine snijega zabilježene u ožujku (82 cm) te u veljači kada je maksimum iznosio 84 cm.

I-03-0603 51/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Količina oborina (mm)

100 95.8 82 80 83.1 83.6 90.8 50.8 65.6 86.1 60 46.9 55.1 82.9 63.4 40 20 0

Slika 2-16 Količine oborina za mjernu postaju Zagreb Grič

Mjerna postaja Zagreb Maksimir Na području mjerne postaje Maksimir, najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom temperaturom zraka od 21,1 °C, dok je najhladniji mjesec u godini siječanj sa srednjom temperaturom zraka od 0,1 °C (Slika 2-17). Apsolutno najviša zabilježena temperatura na mjernoj postaji Maksimir je 40,4 °C, dok je najniži zabilježeni minimum -27,3 °C.

Srednje godišnje temperature 0C 24 21.1 20.4 19.4 19 15.9 16.2

14 11.3 11

9 6.4 5.9

4 2.1 1.5 0.1

-1

Slika 2-17 Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka (°C) za mjernu postaju Zagreb Maksimir

I-03-0603 52/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Prema dijagramu (Slika 2-18), najviše zabilježene količine oborina izmjerene su u lipnju (97,2 mm) i rujnu (89,3 mm), dok su najmanje količine oborina izmjerene u siječnju (48,7 mm) i veljači (44,5 mm). Također, najviše maksimalne visine snijega zabilježene su u siječnju (67 cm) te u ožujku kada je maksimum iznosio 63 cm.

Količina oborina (mm)

100 97.2 80 78 80.8 87 89.3 48.7 61.5 83.2 60 44.5 51.3 75.9 62 40 20 0

Slika 2-18 Količine oborina (mm) za mjernu postaju Zagreb Maksimir

Specifičnosti režima strujanja zraka na širem području Zagreba uvjetuje Medvednica koja se pruža u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Osim što modificira strujanje opće cirkulacije umjerenih širina, uzrokuje i pojavu lokalne cirkulacije odnosno cirkulacije obronka21. Ruža vjetra za postaju Zagreb - Maksimir, dobivena iz terminskih podataka u razdoblju 1978.-1987., prikazana je na sljedećoj slici (Slika 2-19). U Zagrebu prevladava strujanje iz sjevernog kvadranta, s dominantnim vjetrovima N i NNE smjera. Ukupno uzevši, vjetrovi sjeveroistočnog kvadranta, smjerova od N do E, čine polovicu slučajeva u terminskim podacima. Među vjetrovima s izraženom južnom komponentom, pet smjerova vjetra od SE do SW, razlike u čestini pojave nisu tako izražene kao kod sjevernih vjetrova, a ukupno uzevši oni čine dvadesetak posto podataka.

Vjetrovi iz sjeveroistočnog kvadranta prevladavaju tijekom cijele godine, ali u ljeto i jesen njegova je dominacija izraženija. U odnosu na ostale sezone, proljeće ima nešto više jugozapadnih, a ljeto jugoistočnih vjetrova. Na mjernoj postaji Maksimir vjetrovi su uglavnom slabi do umjereni. Prosječne godišnje brzine vjetra, ovisno o smjeru, kreću se između 1 i 3 m/s. Zbog kanaliziranja strujanja u smjeru pružanja Medvednice, najveće prosječne brzine imaju vjetrovi sjeveroistočnog i jugozapadnog smjera.

21 Cirkulaciju obronka (planinsku cirkulaciju) karakterizira noću vjetar niz obronak ili zgorac, a danju vjetar uz obronak ili zdolac.

I-03-0603 53/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

N NNW 25% NNE 20% NW NE 15% WNW 10% ENE RUŽA VJETRA Zagreb - Maksimir 5% (terminski podaci 1978-1987) W 0% E Tišine: 7 % WSW ESE

SW SE SSW SSE S Slika 2-19 Ruža vjetra za meteorološku postaju Zagreb – Maksimir

Važan meteorološki faktor za analizu širenja onečišćenja, posebno iz niskih izvora, jest pojava prizemne inverzije, kada temperatura zraka s visinom raste. Na temelju radiosondažnih mjerenja u 1 i 13 sati za razdoblje 1959.-1971., određeno je da u prosjeku pojava prizemnih inverzija ima 70 % godišnje za termin 1 sat, te 3 % pojava godišnje u terminu 13 sati. Karakteristično je da se inverzije u 13 sati javljaju samo u hladnom dijelu godine (od studenog do ožujka). Noćne inverzije su ljeti nešto češće no zimi. Međutim, karakter inverzija u toplom i hladnom dijelu godine je vrlo različit te su ljetne inverzije sa stanovišta onečišćenja zraka beznačajne spram zimskih. Na pogoršanja kakvoće zraka može utjecati i trajanje prizemnih inverzija. Stoga je glede onečišćenja zraka povoljno to što je zadržavanje inverzija tijekom cijelog dana ili čak duže u Zagrebu vrlo rijetka pojava.

2.2.5. INFRASTRUKTURA

Na prostoru lokacije zahvata razvijena je potrebna infrastruktura prilagođena postojećem stanju. Infrastrukturni objekti ne predstavlja ograničujući faktor u realizaciji planiranog zahvata. Cestovni promet Područjem Grada Zagreba prolaze glavni međunarodni i nacionalni pravci s obzirom na to da se Zagreb nalazi na prometnom čvorištu putova između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora. Cestovna mreža na području Grada je vrlo razvijena. Javni promet u Zagrebu sastoji se od autobusnog i tramvajskog prijevoza i taksi prijevoza. Postojeća lokacija Jezera Jarun dobro je povezana na prometnu infrastrukturu grada Zagreba, a uz samu lokaciju prolaze prometno frekventne ulica. Željeznički promet Glavne pravce željezničkog čvora Grada Zagreba čine koridorske željezničke pruge (koridor RH1): pruga M101 Državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i pruga M102

I-03-0603 54/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo. Mreža željezničke infrastrukture Grad Zagreb vrlo dobro povezuje s ostatkom države, ali i inozemstvom. Energetika Izvori električne energije na području Grada Zagreba su TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb. Električna se energija u Gradu distribuira putem oko 10.300 km električnih vodova. S obzirom da je Zagreb veliko stambeno, ekonomsko, industrijsko i političko sjedište Republike Hrvatske, karakterizira ga velika potrošnja električne i toplinske energije. Vodoopskrba i odvodnja Isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Zagreba i šire zagrebačke regije je vodoopskrba i odvodnja d.o.o. (VIO). Prostor grada karakterizira veliko vodno bogatstvo. Kakvoća vode koju isporučuje VIO u potpunosti odgovara zahtjevima regulative.

2.2.6. STANOVNIŠTVO22

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Grada Zagreba živjelo je 779,145 stanovnika. 512,580 stanovnika bilo je radno sposobno, a djece mlađe od 14 godina 179,303. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Zagreb imao je 790,017 stanovnika, što je prema popisu iz 2001. godine povećanje od 1,4 % (Slika 2-20). Od ukupnog broja stanovništva, prema popisu iz 2011. godine, 537,188 ih je radno sposobno što iznosi 67 %, djece mlađe od 14 godina ima 172,107 (21 %), dok je prosječna starost stanovništva Grada Zagreba 41,6 godina.

Slika 2-20 Usporedba popisa stanovništva 2001. i 2011. za područje Grada Zagreba

22 Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/censushtm, http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm

I-03-0603 55/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

2.2.7. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE

Područje planiranog zahvata obuhvaća jezero Jarun koje se može definirati kao travnata zelena javna površina pošumljena pretežno topolama uz močvarni tip vegetacije na obalama. Osim pošumljenog dijela, na Jarunu se nalaze livadni travnjaci te umjetno podignuti višeosjetilni park i sanjkalište., S obzirom na kategorizaciju tipova krajobraza Grada Zagreba, najznačajniji udio u obuhvatu čine tipovi 2.1.1.,2.1.3, 2.2.2, 2.2.3, 2.2.4, odnosno nizinski i riječni tipovi urbanog krajobraza, dok s minimalnim udjelom učestvuju brdsko-brežuljkasti tipovi ruralno-urbanog krajobraza (tipovi 1.2.2, 1.2.3) (Slika 2-21Slika 2-21 Obuhvat planiranog zahvata preklopljen sa kategorizacijom tipova krajobraza Grada Zagreba, III. razina ).

Opći krajobrazni tipovi (II. razina kategorizacije) Tipovi krajobraza (III. razina kategorizacije)

Lokacija planiranog zahvata

Slika 2-21 Obuhvat planiranog zahvata preklopljen sa kategorizacijom tipova krajobraza Grada Zagreba, III. razina 23

23 Izvor: Stručna podloga izrađena u okviru izrade Strategije razvitka Zagreba “ZAGREB PLAN”, Klasifikacija i vrednovanje poljoprivrednih i ruralnih krajobraza na području Grada Zagreba, studija, 2010., Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

I-03-0603 56/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Šire područje obuhvata Na temelju zajedničkih karakteristika, područje Grada Zagreba je prema općoj tipologiji krajobraza (II razina kategorizacije) podijeljeno na šest općih (heterogenih) tipova krajobraza, koji se detaljno kategoriziraju (III. razina) i pojedinačne tipove krajobraza (Slika 2-21), pri čemu je lokacija planiranog zahvata (RŠC Jarun) unutar općeg krajobraznog tipa riječnog mješovitog krajobraza, i to u riječnom doprirodnom perifernom krajobrazu. Nizinski riječni mješoviti krajobraz proteže se s obje strane rijeke Save. To je mješoviti krajobraz koji se odlikuje urbaniziranim strukturama u središnjem dijelu i doprirodnim područjima na periferiji s ostacima riječnih meandara i nizinskih šuma. U sklopu RŠC -a Jarun uređeno je jezero površine 70 hektara sa veslačkom stazom i mnogi okolni sportski objekti (veslački hangari, jedriličarski i kajakaški klubovi te zgrada Uprave Jaruna s tribinama). Jezero Jarun je nastalo je na mjestu starog rukavca izvan reguliranog korita rijeke Save. Iskopom zemljanog materijala i stalnim vađenjem šljunka rukavac se proširuje, da bi se 1987. godine za potrebe Univerzijade ovdje izgradio veliki rekreacijsko sportski centar. Područje RŠC Jarun prostire se na ukupno 240 hektara površine od čega 30 % otpada na vodene površine. Čitav kompleks sastavljen je od tri jezera (površine oko 729 000 m2 uključujući spojne kanale) i šest otoka (površine 266 655 m2). Svi otoci povezani su mostovima s kopnom dok su otok Univerzijade i otok Trešnjevka i međusobno povezani mostom. U uzdužnom smjeru, jezero se proteže u ukupnoj duljini od oko 2200 metara, dok maksimalna poprečna širina iznosi oko 600 metara. Dubina vode kreće se do maksimalnih 11,5 metara ograničeno na uskom području Velikog jezera, dok je prosječna dubina vode na jezerima do 4 m. Ukupna količina vode u jezeru iznosi oko 2 460 230 m3. Uz obale jezera izgrađen je velik broj ugostiteljskih objekata, rekreativno sportskih terena za različite sportove, sportskim objekti (veslački hangari, jedriličarski i kajakaški klubovi te zgrada Uprave Jaruna s tribinama, te uređenih plaža i kupališta. Na istočnom kraju RŠC Jarun izgrađeni su i Športski park Mladost, Studentsko naselje Stjepan Radić te Kineziološki fakultet.

I-03-0603 57/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

2.2.8. BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE24

2.2.8.1. Flora i staništa Vegetacijski pokrov izvan i oko samog jezera Jarun može se definirati kao travnata zelena javna površina pošumljena pretežno topolama uz močvarni tip vegetacije na obalama jezera (Slika 2-22 - Slika 2-31). Osim pošumljenog dijela, na Jarunu se nalaze livadni travnjaci te umjetno podignuti višeosjetilni park i sanjkalište. Na području Jaruna prevladava autohtona vegetacija inače karakteristična za zajednice poplavnih šuma, prije svega vrbika i topolika (fitocenoze Populeto fraxinetum, Populeto salicetum). Karakterističan je jedan uski pojas oko Otoka divljine sa karakteristikama ritskih močvarnih vlažnih staništa uz rijeku Savu što uključuje: trske (Phragmites sp.), šaševe (Carex sp.), rogoze (Typha sp.), vodene metvice (Mentha sp.) i dr., dok u vodi prevladava žuti lokvanj (Nuphar lutea), krocanj (Myriophyllum sp.) i mrijesnjaci (Potamogeton sp.). Floristička istraživanja Rekreacijsko-sportskog centra Jarun u Zagrebu provedena su tijekom vegetacijske sezone 2006. i djelomično 2008. godine. U rezultatima su navedene ukupno 323 biljne svojte iz 70 porodica, od čega je 156 svojti navedeno prvi put, dok 49 prethodno zabilježenih svojti nije potvrđeno navedenim istraživanjima. Terenskim obilaskom u srpnju 2019. godine determinirana je i potvrđena velika većina biljnih vrsta koju spominje ovaj znanstveni rad (Elektroprojekt, 2003.) uključujući i dodatne ukrasne vrste koje su naknadno posađene sa estetskim ciljem. Od drveća najčešće su topole (Populus alba, Populus nigra, Populus tremula), vrbe (Salix alba, Salix eleagnos, Salix fragilis, Salix purpurea, Salix triandra) te grab (Carpinus betulus). Također dolaze i crna joga (Alnus glutinosa), lipe (Tilia cordata, Tilia platyphyllos), brijestovi (Ulmus glabra, Ulmus laevis), javori (Acer campestre, Acer negundo, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus), lijeska (Corylus avellana), dud (Morus alba, Morus nigra) te pokoja jedinka hrasta lužnjaka (Quercus robur). U sloju grmlja dominira svib (Cornus sanguinea) uz primjese trušljike (Frangula alnus), crne hudike (Viburnum lantana), crne bazge (Sambucus nigra), crvene bazge (Sambucus racemosa), trnine (Prunus spinosa), divlje ruže (Rosa canina), crvene hudike (Viburnum opulus), kaline (Ligustrum vulgare), orlovi nokti (Lonicera caprifolium), glogovi (Crataegus sp.), kurike (Euonymus sp.) i druge. Od biljnih porodica, na Jarunu su najbrojnije trave (Poaceae, 11.76%) koje su ujedno i dominanstne u sloju prizemnog rašća. Zatim slijede glavočike cjevnjače (Asteraceae, 9.94%), mahunarke (Fabaceae, 6.81%) i usnače (Lamiaceae, 6.81%). Spektar životnih oblika pokazuje da su hemikriptofiti najčešći životni oblik (42.41%), iza čega slijede terofiti (24.77%). U spektru flornih elemenata prevladavaju euroazijske biljke (44.10%), te je zabilježen relativno veliki broj adventivnih (9.94%) i mediteranskih biljaka (9.63%), dok je udio ilirsko-balkanskog flornog elementa vrlo malen (0.31%). Svega šest vrsta se nalazi na Crvenom popisu (Ophrys apifera, Alopecurus geniculatus, Carex panicea, Cyperus fuscus, Orchis militaris i Orchis tridentata), dok

24 Izvor: - Antonić i sur., Klasifikacija staništa Republike Hrvatske, Drypis 1/1, 2, ISSN 1845-4976, Oikon, 2005. - http://www.pp-medvednica.hr/priroda/biljni-svijet/

I-03-0603 58/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

je invazivnih vrsta zabilježeno ukupno 25. Prema istraživanju iz 2015., u sastavu livadnih travnjaka vrsta čini i do 70% udjela trava Lolium perenne, te vrsta Festuca rubra oko 20%. Ostale travnjačke biljne vrste: Agrostis stolonifera, Festuca pratensis, Poa pratensis, Eremochloa ophiuroides, Cynodon dactylon i sl. (Privora i dr., 2015). Ovakav sastav vrsta prisutan je na svim livadnim površinama Jaruna koje prvenstveno zauzimaju čitav južni dio prostora i te blago terensko uzdignuće prema Savskom nasipu, uključujući i umjetno podignut prostor sanjkališta gdje prevladavaju mahunarke (Astragalus cicer, Coronilla varia, Trifolium repens, Vicia sativa i dr). Invazivne vrste karakteristične su na cijelom području jezera Jarun. Od invazivnih drvenastih vrsta na Jarunu je prisutan bagrem (Robinia pseudoacacia) te petolisna lozica (Parthenocissus quinquefolia). Invazivni karakter pokazuju kupine (Rubus sp.) te moguće i negundovac (Acer negundo) te penjačice vinova loza (Vitis VInifera), hmelj (Humulus lupulus), obična pavitina (Clematis vitalba). Od invazivnih vrsta u sloju grmlja i prizemnog rašća zabilježeno je preko 20 vrsta od kojih su najbrojnije: ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), ciganski perje (Asclepias syriaca), oštrodlakavi šćir (Amaranthus retroflexus) čičoka (Helianthus tuberosus), zlatnica (Solidago gigantea) i dr. Invazivne vrste karakteristične su i na prostoru planiranom za smještaj sedimenta iz jezera Jarun tj. kraj postojećeg sanjkališta (Slika 2-31). Sukladno Zahtjevu za pristup informacijama (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 10. svibnja 2019.) dobiveni su podatci o karakterističnoj flori lokacije. Prema navedenim na lokaciji su zabilježene slijedeće vrste: Cyperus fuscus (strogo zaštićena vrsta), Orchis coriophora, Bidens frondosa, Asclepias syriaca, Artemisia verlotiorum, Oenothera biennis, Phalaris arundinacea, Juncus articulatus, Juncus bufonius, Leersia oryzoides, Galinsoga parviflora, Euphorbia serrulata, Elodea canadensis, Echinocystis lobata, Echinochloa crus-galli, Sporobolus vaginiflorus, Solidago gigantea, Setaria pumila, Reynoutria japonica, Sporobolus neglectus, Xanthium strumarium, Carex spicata, Panicum capillare. Važno je napomenuti da navedena strogo zaštićena vrsta nije endemski strogo vezana za lokaciju jezera Jarun, već je karakteristična za prostor cijele RH (u svim makroregijama vezana na specifična staništa – Crvena knjiga vaskularne flore, DZZP, Zagreb, 2005).

2.2.8.2. Fauna Dosadašnje stanje makroskopskih beskralježnjaka25 Sukladno prvotnim istraživanjima, na dnu regatne staze u blizini doma sportaša i na području jezera Jarun kod otoka divljine u zajednici makroskopskih beskralježnjaka prevladavaju Oligochaeta i Gastropoda. Područje regatne staze uzvodno od starta oko 750 m i Malo jezero je siromašno makroskopskim beskralježnjacima. Najveću raznolikost i najveća brojnost makroskopskih beskralježnjaka utvrđena je u Velikom jezeru. U zajednici makroskopskih beskralježnjaka jezera Jarun utvrđene su (Elektroprojekt, 2003.) populacije mnogih vrsta koje su

25 Prva sustavna istraživanje zajednice makrozoobentosa Jaruna datiraju iz 1985 godine (Tavčar i Kerovac, 1986). Provedena su u sklopu opsežnih istraživanja biološko-ekoloških karakteristika Jarun i okolnih podzemnih voda (Meštrov i sur, 1986). Istraživanja makrozoobentosa isti autori proveli su nakon Univerzijade od lipnja do studenog 1989. (Meštrov i su. 1989). Sljedeća su istraživanja provedena u listopadu 19997. te u travnju i svibnju 1998 (Kerovec). Ova su istraživanja provedena u sklopu elaborata „Smjernice održanja kakvoće jezera Jarun pomoću bioindikatora“ (Mrakovčić i sur. 1998).

I-03-0603 59/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

u zadnjih trideset godina prije istraživanja nestale na ovom području rijeke Save, poput vrsta iz skupina puževa (Gastropoda) i kukaca (Insecta). Najraznolikiji biocenotički sastav faune Chironomida utvrđen je u Velikom jezeru, 10 vrsta, a najsiromašniji na regatnoj stazi, pet vrsta. Broj vrsta faune Chironomida u Malom jezeru i na području jezera kod otoka Divljine je šest. Utvrđene vrste su vezane za pješčanu podlogu i/ili vegetaciju litoralne zone. Dominiraju euritropne vrste koje naseljavaju stajaćice svih stupnjeva trofije. Prema posljednjim provedeni istraživanjima makrozoobentosa iz 1997. fauna Oligochaeta u zajednici makrozoobentosa jezera Jarun zastupljena je sa svega četiri vrste što je znatno manje nego prilikom prethodnih istraživanja. Međutim, udio skupine u ukupnom broju zajednice makrozoobentosa nije bitnije promijenjen u odnosu na prethodna istraživanja. Nađene su vrste koje pripadaju porodicama Tubufucudae (Branchyura sowerby, Tubifex tubifex, Limnodrilus hoffmeisteru) i Naididae (Nais pardalis). Prema indikatorskoj vrijednosti predstavnici porodice Tubificidae indikatori su većeg stupnja trofije, dok je predstavnik porodice Naididae indikator mezotrofnog tipa. Na osnovi udjela indikatorskih vrsta u zajednici makrozoobentosa pojedinih postaja jezera može se zaključiti sljedeće: na području Regatne staze i Velikom jezeru utvrđene vrste indikatori su većeg stupnja trofije, dok najniži stupanj trofije ima Malo jezero. Sukladno Zahtjevu za pristup informacijama (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 10. svibnja 2019.) dobiveni su podatci o karakterističnoj fauni lokacije. Prema navedenim na lokaciji je zabilježena vrsta beskralježnjaka Leptodora kindtii.

Ihtiofauna U jezeru Jarun utvrđeno je 27 vrsta riba (Elektroprojekt, 2003.). Trendovi ihtioloških promjena uočljiva iz znanstvenih izlova26 ukazuju da u fauni riba jezera Jarun dominiraju fitofili i fitolitofili koji se mrijeste na otvorenom supstratu (Tablica 2-4 - Tablica 2-6). Za život tih vrsta važne su naplavne bare, depresije, i nepovezani kanali, često odvojeni od glavnog toka rijeke. U ukupnom izlovu na svim istraživanim postajama jezera dominantne su vrste krupatica i bodorka. Na postaji kanala dominantna je vrsta patuljasti somić. Subdominantne su grgeč i deverika. Procjena ihtiomase za jezero iznosi 195 kg/ha, s godišnjom produkcijom od oko 60kg/ha. Ukupna ihtiomasa jezeru iznosi 13 650 kg. Količina ribe se lagano povećava i predstavlja značajan utjecaj na kakvoću vode jezera. U jezeru Jarun najbrojnija je porodica Cyprinidae. Kako se kroz godine mijenjala trofija došlo je do znatnih promjena u strukturi riblje zajednice te u ranom mezotrofnom stadiju na području Jaruna dominiraju šaranke. Povećano opterećenje hranjivim tvarima i naredne promjene u abiotičkom i biotičkom okolišu rezultiraju povećanim brojem šaranki pri čemu većinu ihtiomase čine deverika (Abramis brama), bodorka (Rutilus rutilus), krupatica (Blica bjoerkna) i babuška (Carassius auratus gibelio). U pojedinim godinama terenskih istraživanja porodica Salmonidae nije bila zastupljena. Porodica Percidae je u jezeru zastupljena s tri predstavnika: grgeč, obični balavac i smuđ. U gospodarskoj zoni ŠRC-a, osim gore navedenih vrsta, ulovljene su i pojedine vrste poput kalifornijske pastrve (Onchorhynchus mykiss), glavaš (Hypopthalychthys molitrix) patuljasti somić (Ictalurus

26 Ihtiološka istraživanja Jaruna provedena su 1989., 1993. i 1997. godine.

I-03-0603 60/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

nebulosus), unesene iz šaranskih ribnjaka bliže okolice. Plotica (Rutilus pigus) je jedina endemična vrsta riba Jaruna, dok oko 19 vrsta ima neki oblik zaštite (pravilnik o lovostaju, Bernska konvencija). Od toga, 5 vrsta ima jedan od IUCN oblika zaštite: manjić (Lota lota), bolen (Aspius aspius), nosara (Vimba vimba), poust (Chondrostoma nasus) i šaran (Cyprinus carpio).

Tablica 2-4 Popis ihtiofaune na području Jaruna te njihova ugroženost u Hrvatskoj i u Europi (Elektroprojekt, 2003.)

HABITAT UGROŽENOST BERN IUCN 2000 EU* DIRECTIVE NAZIV VRSTE U RH ANNEX** ANNEX*** kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) štuka (Esox lucis) LC manjić (Lota lota) VU vijun (Cobitis elongatoides) NT III II krupatica (Abramis bjoerkna) NT deverika (Abramis brama) LC uklija (Alburnus alburnus) LC bolen (Aspius aspius) VU DD III (Carassius gibelio) (Chondrostoma nasus) VU III (Ctenopharyngodon idella) (Cyprinus carpio) EN CR (Hypophthalmichthys molitris) (Leuciscus cephalus) LC (Rutilus rutilus) LC (Rutilus pigus) NT DD III II (Scardinius erythrophthalmus) NT (Tinca tinca) LC (Vimba vimba) VU III (Lepomis gibbosus) (Mcropterus salmoides) (Gymnocephalus cernuus) LC (Perca fluviatilis) LC (Sander lucioperca) LC (Ameiurus nebulosus) (Silrus glanis) LC III

Legenda:

* CR-kritično ugrožena; VU-osjetljiva; EX-izumrla; LC-najmanje zabrinjavajuća; EN-ugrožena, NT-gotovo ugrožena); ** prema Bernskoj konvenciji, u listama 2 i 3; *** prema Europskoj direktivi za staništa, liste 2-5;

Prema reproduktivnim značajkama od 27 vrsta koje obitavaju u Jarunskom jezeru 7 vrsta su stanovnici tekućih voda (lotičke), 4 vrste su stanovnici mirnih voda (lentičke), a 16 je neutrofilnih. Prema reproduktivnoj strategiji i supstratu na koji odlažu jaja, a koji sigurno ima određenu ulogu u opstanku vrste kod promjena pojedinih činilaca, 11 vrsta je fitolifnih, 6 vrsta litofilnih, 6 vrsa fitolitofilnih, dvije vrste su pelagofilne, jedna vrsta je litopelagiofil i jedna polifil. Sukladno rezultatima istraživanja (1989-1997) utvrđeno je da ihtiofauna prelazi iz zajednice rijeka u limnofilnu zajednicu stajaćih voda. Pri tome se povećava biomasa ribe posebno šaranskih agresivnih vrsta.

I-03-0603 61/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Tablica 2-5 Prikaz izlovljenih količina i vrsta ribe (kg) iz jezera Jarun tijekom razdoblja 1993-2002.

GODINA VRSTA UKUPNO 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. Bolen 4,5 4,5 K. pastrva 5,0 5,0 Linjak 88,3 40,0 41,7 18,0 1,8 1,0 190,85 Smuđ 114,7 67,3 49,8 65,2 74,0 51,5 46,1 35,6 31,5 54,0 589,7 Štuka 180,4 99,0 81,5 151 73,0 67,4 53,0 36,0 69,0 66,5 876,85 Som 11,3 78,5 108,6 86,0 42,5 106,5 143,0 90,0 109,0 147,0 922,4 Šaran 195,3 178,0 180,0 232,0 125,0 53,5 55,0 55,0 58,0 52,0 1183,85 Glavaš 4,0 115,0 193,0 621,5 1876,5 1047,0 931,0 542,0 550,0 539,0 6419,, Amur 1011,0 784,0 720,0 1339,0 938,5 1714,0 2065,0 1244,0 1409,0 752,0 11976,5 Ostali 723,8 207,2 326,0 1552,0 1441,0 1239,0 695,0 800,0 762,0 523,0 8269,0 ukupno 2333,5 1574 1700,6 4064,7 4570,5 4280,7 3988,1 2802,6 2988,5 2134,5 30437,7

Tablica 2-6 Prikaz poribljavanja jezera Jarun u razdoblju 1992-2002. godine (kg)

VRSTA RIBE PASTRVSKI BIJELI SMUĐ SIVI GLAVAŠ BIJELI AMUR UKUPNO GRGEČ GLAVAŠ 1992. 450 2550 3350 6350 1993. 2000 2000 1994. 200 200 400 600 5800 7200 1995. 8500 8500 1996. 50 2000 3000 5000 10050 1997. 1000 1000 1998. 80 10500 10580 1999. 150 14400 14550 2000. 300 4900 5500 10700 2001. 1995 9700 11695 2002. 1500 4000 5500 poribljeno 200 630 3000 14550 69750 88130 planirano 672 2780 3010 21630 72100 100192 razllika -472 -2150 -10 -7080 -2350 -12062

Nadalje, u jezeru je tijekom svibnja i kolovoza 2014. proveden izlov ribe u svrhu prikupljanja podataka potrebnih za utvrđivanje postojeće strukture ribljeg fonda za potrebe revizije ribolovno gospodarske osnove jezera Jarun (Tablica 2-7). Rezultati pokazuju da je u ukupnoj ribljoj biomasi najbrojniji klen (13,5%), zatim bijeli amur i crni somić (8%), som (7%), sivi glavaš (6%), te bodorka i krupatica (5,5%). Po brojnosti vrsta prva je uklija (18,2%), a zatim sunčanica (14,6%), bodorka (13,9%) i crni somić (13,8%).

Tablica 2-7 Procijenjeni kvantitativni sastav ihtiofaune jezera Jarun gdje gospodari Ustanova Upravljanje sportskim objektima (Revizija RGO, 2014)

VRSTA BROJNOST / HA % IHTIOMASA KG/HA % Babuška 65 2,9 6,0 3,0 Balavac 42 1,9 2,5 1,25 Bijeli amur 8 0,4 16,0 8,0 Bijeli glavaš 4 0,2 9,0 4,5 Bodorka 310 13,9 11,0 5,5 Crni somić 307 13,8 16,0 8,0 Crvenperka 85 3,8 5,5 2,75 Deverika 45 2,0 5,6 2,8 Gavčica 71 3,2 0,8 0,4 Grgeč 58 2,6 5,6 2,8 Klen 91 4,1 27,0 13,5 Krupatica 85 3,8 11,0 5,5 Linjak 75 3,4 6,0 3,0

I-03-0603 62/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Pastrvski grgeč 41 1,8 3,5 1,75 Plotica 51 2,3 6,0 3,0 Podust 65 2,9 9,5 4,75 Sivi glavaš 3 0,1 12,0 6,0 Smuđ 34 1,5 6,5 3,25 Som 2 0,1 14,0 7,0 Sunčanica 325 14,6 5,0 2,5 Šaran 3 0,1 8,0 4,0 Štuka 15 0,7 7,3 3,65 Uklija 405 18,2 6,0 3,0 Vijun 41 1,8 0,2 0,1 UKUPNO 2231 100,0 200 100,0

Sukladno Zahtjevu za pristup informacijama (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 10. svibnja 2019.) dobiveni su podatci o karakterističnoj ihtiofauni lokacije. Prema navedenim na lokaciji su zabilježene slijedeće vrste: Leuciscus idus, Carassius auratus, Squalius cephalus, Alburnus alburnus, Hucho hucho, Ictalurus nebulosus, Esox lucius, Abramis brama, Barbus barbus, Rutilus rutilus, Alburnoides bipunctatus, Squalius cephalus, Leuciscus leuciscus, Abramis vimba, Leuciscus cephalus, Perca fluviatilis, Rutilus pigus virgo.

Ornitofauna27 Tijekom terenskih ornitoloških istraživanja (Elektroprojekt, 2003.) na području jezera Jarun ukupno je zabilježeno cca 130 vrsta, od kojih 31 vrsta ptica močvarica odnosno vrsta ekološki vezanih uz vodu. Tijekom proljetne i jesenske selidbe te zimovanja sa značajnim brojem jedinki od listopada do ožujka pojavljuju se četiri vrste: obični galeb (Larus ridibundus), crna liska (Fulica atra), crvenokljuni labud (Cygnus olor), divlja patka (Anas platyrhynchos) te druge vrste pataka. Trend brojčano najvećih populacija je sljedeći: obični galeb stagnira sa oko stotinjak jedini, divlja patka i liska su u linearnom povećanju (sa 60 odnosno 40 jedinki), a crvenokljuni labud je u rapidnom povećanju (120 jedinki). Stoga, niže je dan popis vrsta ornitofaune sukladno Atlasu ptica gnjezdarica Grada Zagreba te popis ptica ekološki vezanih uz vodu na Jarunu u razdoblju istraživanja 1995.-2002. (Elektroprojekt, 2003.) (Tablica 2-8). Važno je napomenuti da na područje jezera Jarun nisu zabilježena gnijezda vodomara budući da obale jezera ne odgovaraju traženim karakteristikama tj. ekologiji vrsta. Nadalje, na području jezera Jarun ne nalaze se gnijezda roda na stupovima dalekovoda. Također, na području obuhvata zahvata ne nalazi se šuma hrasta ni šuma buke te niti duplje sive žune. Osim na eutrofikaciju voda, ptice svojim izmetom imaju utjecaj na mikrobiološke osobitosti voda. Izmetima galebovi (Larus sp.) unose neke vrste mikroorganizama u vodu, a posebno značenje imaju bakterije kao što su Salmonella sp i Clostridium perfrigens. Uzročnike botulizma prenose galebovi (Larus sp.), patke (Anas sp.), guske (Anser sp.), crna liska (Fulica atra), predstavnici ćurnila (Calidris sp., Tringa sp., Charadrius sp., Gallinago gallinago, Actitis hypoleucos).

27 Dosadašnja saznanja o kvalitativnom sastavu ornitofaune Jaruna objedinjuje tri popisa nastala u ukupnom razdoblju istraživanja 1984 do 1992., a koja su nadopunjena za potrebe izrade studije Upravljanje vodnim režimom i kakvoćom vode jezera Jarun“ izrađen u skladu sa ugovorom br 6/2002 VV zaključenog dana 17. veljače 2003. godine između Trgovačkog društva „Jarun“ d.o.o. Zagreb kao Naručitelja i Elektroprojekta d.d. Zagreb kao Izvršitelja.

I-03-0603 63/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Tablica 2-8 Popis ptica na području jezera Jarunu sukladno Atlasu ptica gnjezdarica te Elektroprojekt, 2003.

IME VRSTE OSNOVNE MJERE OČUVANJA PTICA*

siva guska košnju obalne vegetacije (u pojasu od 10 m od obale) stajačica i tekućica, te plutajuće vegetacije obavljati izvan (Anser anser) sezone gniježđenja, tj. od 15.08. – 15.03.

očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete vodenih i močvarnih staništa; osigurati uvjete za obavljanje patka njorka proizvodnje na šaranskim ribnjacima uz očuvanje njihove ornitološke vrijednosti; očuvati povoljne stanišne (Aythya nyroca) uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne uklanjati i kositi plutajuću vegetaciju u razdoblju gniježđenja (20.04.-15.08.)

oko evidentiranih gnijezda provoditi monitoring u razdoblju od 1.04 do 31.05; tijekom razdoblja monitoringa crna roda osigurati mir u zoni od 100 metara oko svih evidentiranih gnijezda; po utvrđivanju aktivnog gnijezda, u zoni od (Ciconia nigra) 100 metara oko stabla na kojem se nalazi gnijezdo, osigurati mir i ne provoditi nikakve radove do 15.08. iste godine;

crvenokljuna čigra očuvati povoljni vodni režim i stanišne uvjete; ne uklanjati i kositi plutajuću vegetaciju u razdoblju gniježđenja (Sterna hirundo) (20.04.-31.07.);

mala čigra održavati povoljni vodni režim za očuvanje staništa za gniježđenje; očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju obale vodotoka te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju; osigurati dovoljnu površinu riječnih otoka za (Sterna albifrons) gniježđenje ciljne populacije; ne posjećivati gnjezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja (20.04.-31.07.);

na vodotocima očuvati strme dijelove obale bez vegetacije, pogodne za izradu rupa za gniježđenje; na područjima na kojima je zabilježena prisutnost vodomara zadržati što više vegetacije u koritu i na obalama vodomar vodotoka, a radove uklanjanja drveća i šiblja provoditi samo ukoliko je protočnost vodotoka narušena na način (Alcedo athis) da predstavlja opasnost za zdravlje i imovinu ljudi i to u razdoblju od 01.09. do 31.01. te ne provoditi istodobno na obje strane obale, već naizmjenično; područja mogućeg uklanjanja drveća i šiblja definirati uvjetima zaštite prirode ugrađenim u godišnje programe radova redovnog održavanja voda

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; provesti zaštitne mjere na stupovima s gnijezdima protiv stradavanja ptica od strujnog udara; elektroenergetsku roda infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i (Ciconia ciconia) elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;

kosac očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; košnju (Crex crex) inundacija i obala kanala (u ingerenciji Hrvatskih voda) obavljati u razdoblju 15.08.-15.03.

rusi svračak očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja (Lanius collurio)

očuvati povoljni udio sastojina starijih od 60 godina (bukva), odnosno 80 godina (hrast); šumske površine starije siva žuna od 60 godina bukva), odnosno 80 godina (hrast) moraju sadržavati najmanje 10 m3/ha suhe drvne mase, a (Picus canus) prilikom doznake obavezno ostavljati stabla s dupljama u kojima se gnijezde ptice dupljašice; u šumi ostavljati što više voćkarica za gniježđenje djetlovki

čaplja danguba (Ardea purpurea), žuta čaplja (Ardeola ralloides), crvenokljuni labud (Cygnus olor), zviždara (Anas penelope), patka pupčanica (Anas querquedula), patka očuvati povoljne stanišne uvjete lastarka (Anas acuta), patka žličarka (Anas clypeata), glavata patka (Aythya ferina), patka vodenih i močvarnih staništa batoglavica (Bucephala clangula), liska (Fulica atra), crna čigra (Chlidonias niger)

crvenogrli plijenor (Gavia stellata), crnogrli plijenor (Gavia arctica), mali gnjurac (Tachybaptus ruficolis), ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus), veliki vranac (Phalacrocorax carbo), siva čaplja (Ardea cinerea), divlja patka (Anas platyrhynchos), krunasta patka - (Aythya faligula), mlakuša (Gallinula chloropus), riječni galeb (Larus ridibundus), pontski galeb (Larus cachinnans), burni galeb (Larus canus), zlatokrila utva (Tadorna ferruginea)

kobac (Accipiter nisus), trstenjak mlakar (Acrocephalus palustris), dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus), mala ušara (Asio otus), juričica (Carduelis cannabina), češljugar (Carduelis carduelis), zelendur (Carduelis chloris), dugokljuni puzavac (Certhia - brachydactyla), batokljun (Coccothraustes coccothraustes), gradski golub (Columba livia forma domestica), golub grivnjaš (Columba palumbus), siva vrana (Corvus cornix), gačac

I-03-0603 64/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

(Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), kukavica (Cuculus canorus), plavetna sjenica (Parus caeruleus), piljak (Delichon urbicum), veliki djetlić (Dendrocopos major), crvendać (Erithacus rubecula), sokol lastavičar (Falco subbuteo), vjetruša (Falco tinnunculus), zeba (Fringilla coelebs), kukmasta ševa (Galerida cristata), mlakuša (Gallinula chloropus), šojka (Garrulus glandarius), lastavica (Hirundo rustica), vijoglav (Jynx torquilla), slavuj (Luscinia megarhynchos), bijela pastirica (Motacilla alba), vuga (Oriolus oriolus), ćuk (Otus scops), velika sjenica (Parus major), vrabac (Passer domesticus), poljski vrabac (Passer montanus), fazan (Phasianus colchicus), mrka crvenrepka (Phoenicurus ochruros), zviždak (Phylloscopus collybita), svraka (Pica pica), crnoglava sjenica (Parus palustris), crnoglavi batić (Saxicola torquatus), žutarica (Serinus serinus), brgljez (Sitta europaea), gugutka (Streptopelia decaocto), čvorak (Sturnus vulgaris), crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla), grmuša pjenica (Sylvia communis), kos (Turdus merula)

Legenda:

Popis ptica ekološki vezanih uz vodu na Jarunu u razdoblju istraživanja 1995.-2002. (Elektroprojekt, 2003.)

Popis ptica na području jezera Jarunu sukladno Atlasu ptica gnjezdarica grada Zagreba (http://atlas-ptica.azo.hr/)

Ime vrste Strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16)

* Prilog I, Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN, 15/14)

I-03-0603 65/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

OTOK DIVLJINE OTOK HRVATSKE MLADEŽI

Slika 2-22 Kajakaški kanal (lokacije ˝ušća˝ Kajakaškog kanala u jezero Regatna staza, u smjeru kanala)

OTOK DIVLJINE

OTOK HRVATSKE MLADEŽI

Slika 2-23 Kajakaški kanal (pogled s obale otoka Hrvatske mladeži prema otoku Divljine)

I-03-0603 66/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-24 Pogled prema lokaciji proširenja sanjkališta

Slika 2-25 Vegetacija planirane lokacije proširenja sanjkališta

I-03-0603 67/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

OTOK DIVLJINE KOPNO

OTOK HRVATSKE MLADEŽI

Slika 2-26 Kajakaški kanal (pogled s obale otoka Hrvatske mladeži prema otoku Divljine i kopnu)

Slika 2-27 Južni kanal oko otoka Divljine (pogled s obale ˝kopna˝ prema otoku Divljine)

I-03-0603 68/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Slika 2-28 Kajakaški kanal (lokacija kraj Kanu kluba Končar)

Slika 2-29 Kajakaški kanal (lokacija kraj Kanu kluba Končar, pogled prema obali otoka Hrvatske mladeži)

I-03-0603 69/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

PLANIRANO SANJKALIŠTE

POSTOJEĆE SANJKALIŠTE

Slika 2-30 Lokacija postojećeg sanjkališta te pogled prema lokaciji planiranoj za proširenje sanjkališta

Slika 2-31 Vegetacija na lokaciji planiranoj za proširenje sanjkališta

I-03-0603 70/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

2.2.9. ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Lokacija planiranog zahvata ne nalazi se unutar područja definiranog sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN, 80/13, 15/18, 14/19).

2.2.10. ZAŠTIĆENE KULTURNO-POVIJESNE VRIJEDNOSTI

Na užem području lokacije planiranog zahvata nisu utvrđena nepokretna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH. Prostorno-planskom dokumentacijom Grada Zagreba definirano je područje Jarunskog jezera kao arheološki pojedinačni lokalitet (vidi pogl. 2.1.).

2.2.11. OPIS PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE LOKACIJE ZAHVATA

Lokacija planiranog zahvata nalazi se izvan područja ekološke mreže (Slika 2-32). Sukladno provedenoj GIS analizi, u široj okolici lokacije planiranog zahvata nalazi se: - područje očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR2000583 Medvednica na udaljenosti od 5,78 km, - područje očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba na udaljenosti od 6,85 km, - te područje očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR2000589 Stupnički lug na udaljenosti od 6,91 km.

Slika 2-32 Kartografski prikaz preklopa planiranog zahvata (crveno označeno) s područjem ekološke mreže Natura 2000

I-03-0603 71/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

3.1. SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA I OPTEREĆENJA OKOLIŠA

Planirani zahvat uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun je u skladu s dokumentima prostornog uređenja i strateškim dokumentima te su u nastavku sažeti utjecaji zahvata tijekom planiranja i izgradnje te tijekom korištenja zahvata po pojedinim sastavnicama okoliša.

3.1.1. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

Utjecaj tijekom planiranja i izgradnje zahvata i/ili korištenja zahvata Potencijalno najveći utjecaj na kvalitetu zraka tijekom građevinskih radova može imati mehanizacija i raznošenje prašine. Utjecaj prašenja na području lokacije vremenski je izuzetno promjenjiv, no međutim s obzirom na to da je riječ o manjem zahvatu – utjecaj je zanemariv. Kako je tu riječ uglavnom o krupnijim česticama prašine, one se uglavnom talože u neposrednoj blizini, no za vjetrovita vremena može doći do raznošenja na veće udaljenosti. Stoga, u slučaju suhog i vjetrovitog vremena, preventivno se djeluje vlaženjem lokalnih putova zbog smanjenja emisija prašine. Ograničavanje brzine vozila na prostoru lokacije, posebno za suha vremena, također je djelotvorna mjera smanjenja emisija prašine na gradilištu. S obzirom da će se na lokaciji zahvata u većini koristiti izgrađene prometnice (osim izgradnje izrazito kratkih privremenih pristupnih prometnica do platoa za postavljanje dodatne pumpe za pojačanje protoka te stanice za kondicioniranje u duljini od 10m), navedeni utjecaj je izrazito malenog karaktera i to u fazi pripreme zahvata. Emisije onečišćujućih tvari u ispušnim plinovima strojeva koji rade na zahvatu nemaju značajan utjecaja na kvalitetu zraka. Njihova je emisija izuzetno promjenjiva jer ovisi o vrsti strojeva koji se koriste, odnosno intenzitetu građevinskih radova. Mjere koje se primjenjuju na gradilištu moraju osigurati da utjecaj tijekom građenja ne bude zamjetan. Iz karakteristika zahvata je vidljivo da isti tijekom korištenja neće uzrokovati emisije onečišćujućih tvari u zrak niti postoji potencijalni utjecaj na kvalitetu zraka.

3.1.2. UTJECAJ NA TLO

Utjecaj tijekom planiranja i izgradnje zahvata i/ili korištenja zahvata Tijekom pripremnih radova i izvođenja zahvata mogući su utjecaji na tlo u vidu gaženja mehanizacijom te slučajnog onečišćenja pogonskim gorivima, mazivima i tekućim materijalima koji se koriste pri radovima. Potencijalni utjecaji na tlo mogu se znatno umanjiti odgovarajućom organizacijom gradilišta i pridržavanjem propisanih mjera i standarda. Očekuje se malen negativan utjecaj na izrazito lokalizirane površine tla na kojima se planira priprema platoa za postavljanje dodatne pumpe za pojačanje protoka, priprema platoa za postavljanje stanice za

I-03-0603 72/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

kondicioniranje sedimenta te pripadajućih privremenih prometnica ukupne duljine oko 10 m, kao i na lokaciji proširenja sanjkališta. No, navedene lokacije će se nakon završetka zahvata vratiti u prvobitno stanje stoga je utjecaj kratkotrajan, lokalan i prihvatljiv.

3.1.3. UTJECAJ NA VODE I STANJE VODNIH TIJELA

Utjecaj tijekom planiranja i izgradnje zahvata Sukladno Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN, broj 66/16) površinsko vodno tijelo na području lokacije planiranog zahvata je CSLN023 Jarun i to vrlo dobrog ekološko stanja te dobrog kemijskog stanja. Tijekom planiranja (pripremni radovi uklanjanja vegetacije) i provođenja radova (uklanjanja sedimenta) može se očekivati umjereno negativan utjecaj na sastav, brojnost i biomasu fitoplanktona, sastav i brojnost ostale vodene flore te sastav i brojnost makrozoobentosa zbog radova uklanjanja vodenog bilja i sedimenta. Također, uslijed uklanjanja sedimenta očekuje se i utjecaj na varijacije dubine jezera te količine, strukturu i sediment dna jezera, no utjecaj se ocjenjuje kao pozitivan. Naime, provedeno je geodetsko snimanje i istražni radovi sa ciljem utvrđivanja količine sedimenta koju je potrebno izvaditi iz jezera Jarun. Procijenjena ukupna količina sedimenta u jezeru Jarun iznosi oko 400 000 m3, od čega se 200 000 m3 nalazi u jezeru na području Regatne staze, dok se preostala količina nalazi u Malom, Velikom jezeru te Kajakaškom kanalu. Stoga, uklanjanjem navedenih količina sedimenta (projektnim zadatkom zadano 95% od ukupne količine sedimenta) zadržati će se stabilna dubina jezera Jarun te se sprječava njegovo zaraštanje i sukcesija. Važno je naglasiti da će se prilikom uklanjanja sedimenta s dna jezera Jaruna provodit geodetska snimanja jezera dvofrekventnom sondom radi utvrđivanja debljine sedimenta, kako na početku radova tako i tijekom izvođenja radova. Snimanje će se provoditi u poprečnim i uzdužnim profilima na međusobnim udaljenostima od 10 m. To će se omogućiti da se uklanja samo nužan sediment u količinama kako je i definirano projektnim zadatkom. Izrazito lokalno može se očekivati zamučenje stupca vode (utjecaj na osnovni fizikalno-kemijski element - prozirnost) budući da se planira koristiti mehanizaciju plovnih bagera tzv. Cutter Suction Dredgers, kao ekološki način uklanjanja sedimenta. Kako je i navedeno ranije, (vidi pogl. 1.2.3.3.) prednost odabranih plovnih bagera je minimalizirani utjecaj na okoliš. Naime, sediment se uklanja sa dna i istodobno usisava lokalnom usisnom glavom te suspendirani sediment transportira zatvorenim cjevovodnim sustavom do vrha stroja. Kompletan sustav (hidrauličko kopanje u kombinaciji s cijevima za odvodnjavanje) najučinkovitiji je i održiviji način uklanjanja sedimenata te su mogućnosti da sedimenti „isplivaju“ ili se suspendiraju i ispuštaju u okoliš minimalan. Posebice je zamućenje smanjeno kada je debljina reza jednaka je promjeru rezača, a zamućenje se može smanjiti i ovisno o brzini vrtnje rezača28. Stoga, korištenje odabranih plovnih bagera

28 Henriksen, J., and Randall, R., Laboratory near-field turbidity data for a cutter suction dredging operation, WEDA Tehnical Papers, 2008.

I-03-0603 73/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

karakterizira izrazito smanjenje zamućenja stupca vode s obzirom na klasične plovne bagere29, tj. isto je minimalno i izrazito lokalno. Korištenjem ˝SoilTain˝ tehnologije ne očekuje se utjecaj na elemente ocjene stanja jezera. Naime, sukladno opisu tehnološkog procesa (vidi pogl. 1.2.3.3.) za potrebe ovog zahvata koristiti će se poliakrilamid za potrebe kondicioniranja sedimenta. Navedeno se provodi u posebnoj stanici za kondicioniranje koja će biti smještena na lokaciji. Poliakrilamid je polimer koji služi za flokulaciju sedimenta. Postupkom flokulacije čestice sedimenta se oformljuju u veće nakupine, flokule. Sva slobodna voda se odvaja od sedimenta i izlazi kroz stijenke geotekstilnih vreća. Važno je ponovo naglasiti da anionski poliakrilamid nema sustavnu toksičnost za vodene organizme ili mikroorganizme30 (vidi pogl. 1.2.3.3.). Kao flokulant, apsorbira se na suspendiranu tvar i na taj način se uklanja iz vodene faze. Sukladno navedenom, navedeni polimer će se vezati sa sediment, pri čemu će nakon pumpanja suspenzije u geotekstilne vreće iz istih izlaziti samo filtrat koji je voda uzeta iz jezera Jarun prilikom uklanjanja sedimenta i usisa uklonjenog sedimenta pomoću plovnih bagera ˝cutter suction˝ te se ista voda vraća u jezero Jarun. Dakle, slobodna voda filtrira se kroz otvore na geotekstilnoj vreći te odlazi prethodno uređenim sustavom odvodnje natrag u jezero, dok se flokule sedimenta zadržavaju u geotekstilnim vrećama. Stoga, prilikom korištenja odabrane ˝SoilTain˝ tehnologije i polimera ne očekuje se negativan utjecaj na biološke elemente kao niti na osnovne fizikalno-kemijske i kemijske elemente koji prate biološke elemente. Ne očekuju se utjecaji na količinu i dinamiku vodnoga toka, vrijeme zadržavanja kao niti na vezu s podzemnim vodama.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata Nakon tehnološkog procesa tj. uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, na lokaciji planiranoj za korištenje sedimenta na kopnu (Slika 1-23, Slika 1-24) ostati će dehidrirani sediment unutar geotekstilnih vreća. Kako je i navedeno, dehidrirani sediment u geotekstilnim vrećama je stabilan i inertan te nije moguće ponovno vlaženje istoga, stoga se niti ne očekuje negativan utjecaj na stanje vodnog tijela CSLN023 Jarun tijekom korištenja zahvata. No, nakon što se završe radovi uklanjanja sedimenta može se očekivati pozitivan utjecaj na sastav, brojnost i biomasa fitoplanktona, sastav i brojnost ostale vodene flore te sastav i brojnost makrozoobentosa kao i na osnovne fizikalno-kemijske elemente (prozironost, režim kisika, hranjive tvari). Naime očekuju se pozitivni utjecaji budući da će se uklanjanjem sedimenta jezero revitalizirati tj. usporiti će se eutrofikacija jezera.

Tablica 3-1. Ocjena potencijalnih utjecaja na elemente ekološkog stanja jezera

UTJECAJ (- negativan, + pozitivan) ELEMENTI OCJENE EKOLOŠKOG STANJA JEZERA MALEN / UMJEREN / PRIVREMEN / ZNAČAJAN TRAJAN M (-) izgradnja, P izgradnja, sastav, brojnost i biomasa fitoplanktona BIOLOŠKI ELEMENTI U (+) korištenje T korištenje

sastav i brojnost ostale vodene flore M (-) izgradnja, P izgradnja,

29 van Rijn, L.C., Turbidity due to dredging and dumping of sediments, 2019. https://www.leovanrijn-sediment.com/papers/Turbiditydredging2018.pdf 30 Health and Environmental Safety - Flopam™ AN 900 range of products - anionic polyacrylamide, SNF s.a.s., brochure

I-03-0603 74/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

U (+) korištenje T korištenje

M (-) izgradnja, P izgradnja, sastav i brojnost makrozoobentosa U (+) korištenje T korištenje količina i dinamika vodnoga toka / - hidrološki vrijeme zadržavanja / - režim HIDROMORFOLOŠKI veza s podzemnim vodama / - ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE varijacije dubine jezera M (+) T morfološki količina, struktura i sediment dna jezera M (+) T uvjeti struktura obale jezera / /

OSNOVNI FIZIKALNO- M (-) izgradnja, P izgradnja, KEMIJSKI I KEMIJSKI osnovni fizikalno-kemijski elementi ELEMENTI KOJI PRATE U (+) korištenje T korištenje BIOLOŠKE ELEMENTE specifične onečišćujuće tvari / /

Kumulativni utjecaj na stanje vodnog tijela Nakon tehnološkog procesa tj. uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, na lokaciji planiranoj za korištenje sedimenta ostati će dehidrirani sediment unutar geotekstilnih vreća. Kako je i navedeno, dehidrirani sediment u geotekstilnim vrećama je stabilan i inertan te nije moguće ponovno vlaženje istoga, stoga nije moguć niti utjecaj na stanje vodnog tijela CSRN0001_019 Sava kao niti na stanje grupiranog vodnog tijela podzemne vode CSGI_27 – ZAGREB. Važno je naglasiti, da iako će tokom planiranja i provođenja radova određeni elementi ocjene ekološkog stanja vodnog tijela CSLN023 Jarun biti pod negativnim utjecajem, isti se ne smatraju značajno negativni. Nadasve, cilj zahvata, kao dugotrajno zadržavanje stabilnog vodnog tijela u dobrom stanju, u konačnici će pozitivno utjecati na vodno tijelo CSLN023 Jarun.

3.1.4. UTJECAJ NA BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE

Utjecaj tijekom planiranja i izgradnje zahvata i/ili korištenja zahvata Lokacija zahvata nalazi se na jezeru Jarun, antropogeno stvorenom jezeru. Vegetacijski pokrov izvan i oko samog jezera Jarun može se definirati kao travnata zelena javna površina pošumljena pretežno topolama uz močvarni tip vegetacije na obalama jezera. Osim pošumljenog dijela, na Jarunu se nalaze livadni travnjaci te umjetno podignuti višeosjetilni park i sanjkalište. Na podčju jezera Jarun nalazi se karakteristična fauna slatkovodnih staništa (vidi pogl. 2.2.8.). Tijekom planiranja (pripremni radovi uklanjanja vegetacije) i provođenja radova (uklanjanja sedimenta) može se očekivati umjereno negativan utjecaj na faunu lokacije zahvata uslijed utjecaja buke i vibracija, no utjecaj će biti lokaliziran i privremen. Također, prilikom uklanjanja vegetacije doći će do privremenog gubitka staništa karakterističnih vrsta faune (beskralježnjaci, ihtiofauna, fauna vodozemaca i gmazova) kao i gubitka karakteristične flore. No, pritom je važno naglasiti da su se prilikom razvoja projekta poštivala pravila struke vezano za očuvanje vodenih staništa pirlikom projekata održavanja. Naime, sukladno Stručnim smjernicama31 potrebno je prilikom izvođenja radova održavanja ostaviti jednu obalnu zonu u potpunosti netaknutu, dok se nasuprotna čisti za potrebe održavanja. Stoga, na južnoj obali Kajakaškog kanala te obali otoka Divljine u čitavom opsegu neće se provoditi radovi uklanjanja postojeće vegetacije (Slika 1-10,

31 Stručne smjernice – Upravljanje rijekama, Hrvatska agencija za okoliš I prirodu, 2015.

I-03-0603 75/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

vidi pogl.1.2.3.2.) što pridonosi smanjenju utjecaja na vrste ovisne o slatkovodnim staništima. Također, kako bi se očuvalo kvalitetno močvarno stanište obala otoka Divljine, kao posebice vrijedno stanište ornitofaune, obale otoka (tj. kompletan otok Divljine) će se zadržati u postojećem stanju. Važno je napomenuti da terenskim pregledom lokacija zahvata, a posebice Kajakaškog kanala te obala otoka Divljine nisu utvrđene strme odronjene obale koje bi pogodovale gniježđenju vodomara, a navedeno je i potvrđeno Atlasom gnjezdarica grada Zagreba koji ne navodi vodomara kao gnjezdeću vrstu na području jezera Jarun. Također, strogo zaštićena vrsta Cyperus fuscus nije endemski strogo vezana za lokaciju jezera Jarun, već je karakteristična za prostor cijele RH (u svim makroregijama vezana na specifična staništa – Crvena knjiga vaskularne flore, DZZP, Zagreb, 2005). Sukladno navedenom, prilikom pripremnih radova uklanjanja vegetacije, utjecaji će biti umjerenog negativnog karaktera, lokalizirani te privremeni, no svakako ne značajno negativni. Također, očekuje se malen negativan utjecaj na izrazito lokalizirane površine na kojima se planira priprema platoa za postavljanje dodatne pumpe za pojačanje protoka te priprema platoa za postavljanje stanice za kondicioniranje sedimenta kao i na pripadajućim privremenim pristupnim prometnicama ukupne duljine od 10m. No, navedene lokacije karakterizira vegetacija travnate zelene javne površine te budući da će se nakon završetka zahvata vratiti u prvobitno stanje, utjecaj je kratkotrajan, lokalan i prihvatljiv. Na lokaciji proširenja sanjkališta trenutno se nalazi površina pošumljena pretežno topolama, izrazito guste vegetacije u sloju grmlja. Važno je naglasiti da su na navedenom prostoru planiranom za smještaj sedimenta iz jezera Jarun tj. kraj postojećeg sanjkališta karakteristične i invazivne vrste (Slika 2-31). Sukladno navedenom, utjecaj uklanjanja postojeće vegetacije za potrebe proširenja sanjkališta karakteriziran je kao umjereno negativan utjecaj, no s obzirom da je navedeni tip vegetacije široko rasprostranjen i uobičajen i na širem području lokacije zahvata te na prisutnost invazivnih vrsta, utjecaj se smatra prihvatljivim.

Nadalje, uslijed uklanjanja sedimenta očekuje se utjecaj na akvatičnu floru i faunu jezera Jarun, posebice na ihtiofaunu. Od zabilježenih vrsta na jezeru Jarun, šest vrsta riba je ekološki vezano za dno jezera te se na navedene vrste očekuje umjeren negativan utjecaj. No svakako ne očekuje se značajan negativan utjecaj budući da je planirana faznost radova te će i pridnena ihtiofauna moći migirati u područja jezera gdje se trenutno ne odrađuje uklanjanja sedimenta. Za preostale vrste ihtiofaune kao i faune vodozemaca i gmazova te beskralježnjaka moguć je malen negativan utjecaj u vidu utjecaja buke i vibracija te privremenog gubitka staništa, no budući da se planira uklanjanje sedimenta iz jezera u fazama, utjecaj se ne smatra značajnim. Naime, izrazito lokalno može se očekivati zamučenje stupca vode budući da se planira koristiti mehanizaciju plovnih bagera tzv. Cutter Suction Dredgers, kao ekološki način uklanjanja sedimenta. Kako je i navedeno ranije, (vidi pogl. 1.2.3.3.) prednost odabranih plovnih bagera je minimalizirani utjecaj na okoliš. Naime, sediment se uklanja sa dna i istodobno usisava lokalnom usisnom glavom te suspendirani sediment transportira zatvorenim cjevovodnim sustavom do vrha stroja. Kompletan sustav (hidrauličko kopanje u kombinaciji s cijevima za odvodnjavanje) najučinkovitiji je i održiviji način uklanjanja sedimenata te su mogućnosti da sedimenti „isplivaju“ ili se suspendiraju i ispuštaju u okoliš minimalan. Posebice je zamućenje smanjeno kada je debljina reza jednaka je promjeru rezača, a zamućenje se može smanjiti ovisno o brzini vrtnje rezača32. Stoga, korištenje odabranih

32 Henriksen, J., and Randall, R., Laboratory near-field turbidity data for a cutter suction dredging operation, WEDA Tehnical Papers, 2008.

I-03-0603 76/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

plovnih bagera karakterizira izrazito smanjenje zamućenja stupca vode s obzirom na klasične plovne bagere33, tj. isto je minimalno i izrazito lokalno. Sukladno navedenom, navedeni utjecaj na akvatične vrste tijekom procesa uklanjanja sedimenta biti će umjereno negativnog karaktera, no isti će biti lokaliziran te privremenog oblika te se ne smatra značajno negativnim. Također, uslijed rada plovnih bagera moguć je umjereno negativan utjecaj buke na ornitofaunu koja gnijezdi na navedenom području. Korištenjem ˝SoilTain˝ tehnologije ne očekuje se utjecaj na bio-ekološke značajke jezera Jarun. Naime, sukladno opisu tehnološkog procesa (vidi pogl. 1.2.3.3.) za potrebe ovog zahvata koristiti će se poliakrilamid za potrebe kondicioniranja sedimenta. Navedeno se provodi u posebnoj stanici za kondicioniranje koja će biti smještena na lokaciji. Poliakrilamid je polimer koji služi za flokulaciju sedimenta. Postupkom flokulacije čestice sedimenta se oformljuju u veće nakupine, flokule. Sva slobodna voda se odvaja od sedimenta i izlazi kroz stijenke geotekstilnih vreća. Važno je ponovo naglasiti da anionski poliakrilamid nema sustavnu toksičnost za vodene organizme ili mikroorganizme34 (vidi pogl. 1.2.3.3.). Kao flokulant, apsorbira se na suspendiranu tvar i na taj način se uklanja iz vodene faze. Sukladno navedenom, polimer će se vezati sa sediment, pri čemu će nakon pumpanja suspenzije u geotekstilne vreće iz istih izlaziti samo filtrat koji je voda uzeta iz jezera Jarun prilikom uklanjanja sedimenta i usisa uklonjenog sedimenta pomoću plovnih bagera ˝cutter suction˝ te se ista voda vraća u jezero Jarun. Dakle, slobodna voda filtrira se kroz otvore na geotekstilnoj vreći te odlazi prethodno uređenim sustavom odvodnje natrag u jezero, dok se flokule sedimenta zadržavaju u geotekstilnim vrećama. Stoga, prilikom korištenja odabrane ˝SoilTain˝ tehnologije i polimera ne očekuje se negativan utjecaj bio-ekološke značajke. Važno je naglasiti, da iako će tokom planiranja i provođenja radova određene vrste biti pod umjerenim negativnim utjecajem, isti se ne smatraju značajno negativni te je zahvat prihvatljiv s obzirom na bio-ekološke značajke.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata Nakon tehnološkog procesa tj. uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, na lokaciji planiranoj za korištenje sedimenta ostati će dehidrirani sediment unutar geotekstilnih vreća. Kako je i navedeno, dehidrirani sediment u geotekstilnim vrećama je stabilan i inertan te nije moguće ponovno vlaženje istoga, stoga se niti ne očekuje negativan utjecaj na bio-ekološke značajke lokacije. No, nakon što se završe radovi uklanjanja sedimenta može se očekivati pozitivan utjecaj na akvatične vrste. Naime, očekuju se pozitivni utjecaji na osnovne fizikalno-kemijske elemente (prozironost, režim kisika, hranjive tvari) budući da će se radovima uklanjanja sedimenta jezero revitalizirati tj. usporiti će se proces eutrofikacije jezera. Uklanjanjnjem sedimenta zadržati će se stalna dubina jezera Jarun, sprječava se njegovo zaraštanje i sukcesija, stoga je korištenje zahvata ocjenjeno kao pozitivno za bio-ekološke značajke. Po završetku radova uklanjanja vegetacije i uklanjanja sedimenta očekuju se sukcesivni povratak karakterističnih vrsta flore i faune na navedene obale koje su bile čišćene za potrebe pripremnih radova.

33 van Rijn, L.C., Turbidity due to dredging and dumping of sediments, 2019. https://www.leovanrijn-sediment.com/papers/Turbiditydredging2018.pdf 34 Health and Environmental Safety - Flopam™ AN 900 range of products - anionic polyacrylamide, SNF s.a.s., brochure

I-03-0603 77/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

3.1.5. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Utjecaj tijekom planiranja i izgradnje zahvata i/ili korištenja zahvata Lokacija planiranog zahvata ne nalazi se unutar područja definiranog sukladno Zakonu o zaštiti prirode te stoga tijekom planiranja i izgradnje te korištenja zahvata nema utjecaja na zaštićene prirodne vrijednosti.

3.1.6. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENE KULTURNO-POVIJESNE VRIJEDNOSTI

Utjecaj tijekom planiranja i izgradnje zahvata i/ili korištenja zahvata Na širem području lokacije planiranog zahvata nisu utvrđena nepokretna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara. Prostorno-planskom dokumentacijom Grada Zagreba definirano je područje Jarunskog jezera kao arheološki pojedinačni lokalitet. Planiranim zahvatom uklanjati će se sediment s dna jezera te se neće dodatno kopati njegovo šljunčano dno. Naime, provedeno je geodetsko snimanje i istražni radovi sa ciljem utvrđivanja količine sedimenta koju je potrebno izvaditi iz jezera Jarun. Također, važno je naglasiti da će se prilikom uklanjanja sedimenta s dna jezera Jaruna provodit geodetska snimanja jezera dvofrekventnom sondom radi utvrđivanja debljine sedimenta, kako na početku radova tako i tijekom izvođenja radova. Snimanje će se provoditi u poprečnim i uzdužnim profilima na međusobnim udaljenostima od 10 m. Time će se omogućiti da se uklanja samo nužan sediment u količinama kako je i definirano projektnim zadatkom. Sukladno navedenom, ne očekuje se negativan utjecaj na zaštićeno kulturno dobro definirano prostornim planom. Sukladno navedenom, tijekom planiranja i izgradnje te korištenja zahvata nema utjecaja na zaštićene kulturno-povijesne vrijednosti.

3.1.7. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I ZDRAVLJE LJUDI Utjecaj tijekom planiranja i izgradnje zahvata i/ili korištenja zahvata Ne očekuje se značajan negativan utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi tijekom planiranja, izgradnje i korištenja zahvata. No ipak, mogući su privremeni utjecaji na kvalitetu zraka (vidi pogl. 3.1.1.) kao i utjecaji na razinu buke (vidi pogl. 3.1.8.) tijekom radova. Također, tijekom pripreme i radova očekuje se malen negativan utjecaj na stanovništvo u vidu smanjenje mogućnosti korištenja jezera Jarun. Naime, osim što će korištenje jezera (vodene površine) u sportsko-rekreativne svrhe biti u fazama onemogućeno tijekom procesa uklanjanja sedimenta, isto će biti onemogućeno i već prilikom pripreme zahvata uklanjanja sedimenta (pripremni radovi), budući da će se za potrebne zahvata ukloniti iz jezera sve plutajuće oznake veslačkih staza, sajle i betonske blokove. No, po završetku zahvata, iste će se vratiti kako bi bilo omogućeno njegovo ponovno korištenje u sportsko-rekreativne svrhe, Također, kako je i navedeno, za vrijeme provođenja samih radova uklanjanja sedimenta, korištenje jezera za rekreativne svrhe će biti ograničeno, no zbog izvođenja radova u fazama, neće biti zatvorena cjelokupna rekreativna površina u isto vrijeme.

I-03-0603 78/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Nadalje, zbog potrebe radova moguć je i malen negativan utjecaj na stanovništvu u vidu mobilnosti i prometa na jezeru Jarun. No, organizacijom prometa na jezeru za vrijeme trajanja radova neće doći do obustave redovnog prometa oko jezera, no biti će ga potrebno odvojiti od gradilišnog prometa korištenjem privremene signalizacije. Sukladno navedenom, očekuju se malen negativan utjecaj na stanovništvo, odnosno mogućnost nesmetanog kretanja i korištenja rekreativnih površina.. Uklanjanjem sedimenta iz jezera Jarun omogućiti će se njegovo daljnje korištenje što pridonosi zdravlju ljudi budući da jezero Jarun pridonosi rekreativnoj i boravišnoj kvaliteti prostora te je utjecaj zahvata na stanovništvo i zdravlje ljudi tijekom korištenja ocjenjen kao pozitivan.

3.1.8. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ

Utjecaj tijekom planiranja i izgradnje zahvata i/ili korištenja zahvata Planirani zahvat se u mjeri odvija unutar krajobraznog područja srednje osjetljivosti (Slika 3-1).

1.1. gorsko-brdski prirodni krajobraz 1.2. brdsko-brežuljkasti ruralno-urbani krajobraz 2.1. nizinski urbani krajobraz 2.2. nizinski riječni krajobraz 2.3. nizinski ruralni krajobraz 2.4. brežuljkasti ruralni krajobraz

Lokacija planiranog zahvata

Izvor: Stručna podloga izrađena u okviru izrade Strategije razvitka Zagreba “ZAGREB PLAN”, Klasifikacija i vrednovanje poljoprivrednih i ruralnih krajobraza na području Grada Zagreba, studija, 2010., Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Slika 3-1 Planirani obuhvat zahvata preklopljen s kartom osjetljivosti krajobraznih tipova Utjecaj tijekom izgradnje odnosi se na privremeni utjecaj uslijed radova na čišćenju okolnog grmlja, šiblja i drveća, organizacije prometa na jezeru za vrijeme trajanja radova na uklanjanju sedimenta, smještaja opreme potrebne za provođenje radova te trajnog smještanja sedimenta. Radovi čišćenja vegetacije odnose se prvenstveno na prostor Kajakaškog kanala te područja predviđenog za korištenje sedimenta – proširenje postojećeg sanjkališta. Očekuje se privremeni utjecaj na krajobraznu sliku, dok se utjecaji na strukturne značajke odnose na utjecaj na površinski pokrov (odnosno prirodnost pokrova). Budući da je riječ o vegetacijskog pokrovu koji je pod antropogenim utjecajem, snaga utjecaje neće biti velika. Sami utjecaj na površinski pokrov detaljno je obrađen u poglavlju 3.1.4.

I-03-0603 79/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Organizacijom prometa na jezeru za vrijeme trajanja radova neće doći do obustave redovnog prometa oko jezera, no biti će ga potrebno odvojiti od gradilišnog prometa korištenjem privremene signalizacije. Za vrijeme provođenja samih radova uklanjanja sedimenta, korištenje jezera za rekreativne će biti ograničeno, no zbog izvođenja radova u fazama, neće biti zatvoreno cjelokupna rekreativna površina u isto vrijeme. Očekuju se manji utjecaj na boravišne kvalitete, odnosno mogućnost nesmetanog kretanja, korištenja rekreativnih površina i utjecaja mehanizacije i opreme na vizualne značajke krajobraza. Smještaj opreme potrebne za provođenje radova neće imati značajan utjecaj na strukturne kvalitete, no mogući su manji utjecaji na boravišne kvalitete u neposrednoj blizini stanice za kondicioniranje sedimenta i plato pumpe za pojačanje protoka. Isti se odnose na uklanjanje urbane opreme (klupa, stolova, ložišta za roštilj) kao i utjecaj buke, pojavu ispušnih plinova i prašine. Trajni smještaj dehidriranog sedimenta unutar geotekstilnih vreća predviđen je uz postojeću uzvisinu sanjkališta, južno od Velikog jezera. Uz uklanjanje površinskog pokrova, smještaj geotekstilnih vreća će uzrokovati i mikroreljefne strukture promjene, odnosno proširenje i povećanje uzvisine sanjkališta. Po dovršetku radova geotekstilne vreće će biti prekrivene zemljom i zatravljeni, čime bi se omogućilo kasnije korištenje nastale uzvisine u različite sportske i rekreacijske namjene. Završetkom izgradnje predviđen je uređenje i povratak površinskog pokrova u prvobitno stanje, te se uz primjenu mjera iz elaborata ne očekuje značajan negativan utjecaj.

3.1.9. UTJECAJ NA RAZINU BUKE

Utjecaj tijekom planiranja i izgradnje zahvata Tijekom vremenski ograničenog razdoblja, u okolišu lokacije zahvata će se javljati buka kao posljedica aktivnosti planiranih radova. Najveće opterećenje okoliša bukom bit će tijekom obavljanja pripreme terena i iskopa te tijekom uklanjanja sedimenta, kada će biti angažirani građevinski strojevi i uređaji te teretna vozila. Od izvršitelja radova će se zahtijevati da za rad koristi malobučne strojeve i opremu kako bi se emisija buke svela na najmanju moguću mjeru. Bukom koja će se javljati kao posljedica građevinskih radova najugroženiji će biti posjetitelji RŠC Jaruna. Pristup teretnih vozila gradilištu predviđen je postojećim gradskim prometnicama. Ograničeno vrijeme izgradnje tijekom dana reducira potencijalni utjecaj teretnih vozila. Radovi na gradilištu su predviđeni isključivo tijekom dnevnog razdoblja (dan traje 12 sati, od 7 do 19 sati, večer traje 4 sata, od 19 do 23 sata, a noć traje 8 sati, od 23 do 7 sati) sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN, brojevi 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18). Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta su određene Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN, brojevi 145/04, 46/08). Nadalje, članak 17. pravilnika navodi da bez obzira na zonu namjene, tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). Također, u razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A).

I-03-0603 80/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Sukladno navedenom, očekuje se dodatan izvor buke tijekom izgradnje planiranog zahvata, no utjecaj neće biti značajnog karaktera te će isti biti lokaliziran.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se emisije buke, te stoga niti negativan utjecaj.

3.1.10. UTJECAJ OPTEREĆENJA OKOLIŠA OTPADOM

Tijekom izvođenja zahvata uklanjanja prirodnog sedimenta iz jezera Jarun, nastajat će otpad tipičan za gradilišta, otpad od uklanjanja vegetacije iz jezera i na mjestima postavljanja platoa te ambalažni otpad od skladištenja anionskog polimera-poliakrilamida (PAM), kako slijedi:

Ključni broj otpada Naziv otpada 15 01 ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz komunalnog otpada) 15 01 02 plastična ambalaža 20 02 otpad iz vrtova i parkova (uključujući otpad sa groblja) 20 02 01 biorazgradivi otpad 20 03 ostali komunalni otpad 20 03 01 miješani komunalni otpad

Otpad koji nastane tijekom izvođenja radova, izvođač radova dužan je odvojeno prikupljati, klasificirati, privremeno skladištiti i zbrinjavati putem pravne osobe koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom uz popratnu dokumentaciju (prateći list za otpad), sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN, brojevi 94/13, 73/17, 14/19), Pravilniku o katalogu otpada (NN, broj 90/15), Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN, brojevi 117/17), te ostalim zakonima i propisima koji reguliraju gospodarenje otpadom. Mjesto privremenog sakupljanja otpada tijekom izvođenja radova potrebno je definirati Planom izvođenja radova. Uspostavljenim načinom gospodarenja otpadom tijekom izvođenja radova ne očekuje se značajan negativan utjecaj na okoliš.

3.1.11. OSTALI POTENCIJALNI UTJECAJI

Radovi se planiraju tijekom dnevnog perioda tako da se ne očekuje dodatan izvor svjetla na lokaciji koji bi bio neprihvatljiv za okoliš.

I-03-0603 81/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

3.1.12. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA U SLUČAJU AKCIDENTNIH SITUACIJA (EKOLOŠKE NESREĆE)

Do iznenadnih događaja može doći uslijed mehaničkih oštećenja sustava, nepravilnog i nestručnog rukovanja tijekom održavanja ili uslijed više sile (potres i sl.). Provedbom nadzora, te primjenom utvrđenih operativnih i sigurnosnih postupaka, utjecaji akcidentnih situacija smanjit će se na najmanju moguću mjeru.

3.1.13. PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša je zahvat uklanjanja sedimenta iz jezera. Naime, korištenjem zahvata tj. nakon što se završe radovi uklanjanja sedimenta očekuju se pozitivni utjecaji na jezero Jarun budući da će se odabranim radovima uklanjanja sedimenta iz jezera isto revitalizirati tj. usporiti će se proces eutrofikacije jezera. Uklanjanjnjem sedimenta zadržati će se stalna dubina jezera Jarun, sprječava se njegovo zaraštanje i sukcesija, stoga je korištenje zahvata ocjenjeno kao pozitivno. Sukladno navedenom, poglavlje nije primjenjivo.

3.1.14. KLIMATSKE PROMJENE

Općenito o klimatskim promjenama na području zahvata

Za prikaz komponenata klimatskog sustava i njihovih međudjelovanja koriste se globalni klimatski modeli, pri čemu se simulacije klime provode za prošla razdoblja temeljem zabilježenih podataka. Regionalni klimatski modeli razvijeni su i prilagođeni za manja područja i veće su točnosti. Za područje Republike Hrvatske, od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda, razvijeni su regionalni modeli kao i scenariji za razdoblje do kraja 21. stoljeća.

U okviru Strategije prilagodbe klimatskim promjenama izrađene su projekcije klime za „bliže“ klimatsko razdoblje od 2011. do 2040. godine i „dalje“ klimatsko razdoblje od 2041.do 2070. godine. Klimatske projekcije izrađene su za dva scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova u budućnosti: RCP4.5 i RCP8.5 scenarijem, kako je to određeno Međuvladinim panelom za klimatske promjene. Prema Petom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene očekivani porast globalne temperature za scenarij RCP4.5 je u rasponu od 1,1oC do 2,6oC, a za scenarij RCP8.5 je u rasponu od 2,6oC do 4,8oC.

U nastavku je dan pregled klimatskih projekcija35 za „bliže“ razdoblje 2011.-2040. za oba scenarija RCP4.5 i RCP8.5 na temelju rezultata klimatskog modeliranja u prostornoj rezoluciji 12,5 km36.

35 Klimatske projekcije rezultat su proračuna skupa klimatskih modela („ansambl modela“) te se iskazani rezultati odnose na njihovu prosječnu vrijednost. 36 Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (Č Branković i dr, Zagreb, studeni 2017.)

I-03-0603 82/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Klimatske projekcije iskazane su kao odstupanje klimatskih elemenata (npr. srednje temperature zraka, godišnje količine oborine) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. godine.

Klimatske projekcije za razdoblje 2011.-2040. godine pokazuju mogućnost porasta temperature zraka na području Hrvatske do 1,2°C za scenarij RCP4.5 odnosno do 1,4°C za scenarij RC8.5 (Slika 3-2). Za oba scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) klimatske projekcije ukazuju na zatopljenje u svim sezonama. Za scenarij RCP4.5 najmanje zatopljenje, od 1°C u prosjeku može se očekivati zimi, a najveće zatopljenje od 1,5 do 1,7°C u ljeti dok za proljeće i jesen, projekcije daju mogućnost zatopljenja od 1°C do 1.3°C. Za RCP8.5 scenarij zatopljenje je izraženije, pa npr. za ljeto klimatske projekcije daju porast prosječne temperature zraka na području Hrvatske između 2,2°C i 2,4°C.

RCP4.5 RCP8.5

Slika 3-2 Promjena prizemne temperature zraka (°C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno)

Na području Hrvatske promjene u godišnjoj količini oborine su u rasponu od -5 do 5 % za oba klimatska scenarija. Na području kontinentalne Hrvatske klimatske projekcije daju smanjenje, a na području primorske Hrvatske povećanje godišnje količine oborine (Slika 3-3). Promjena godišnje količine oborine neznatno je izraženija za RCP8.5 u odnosnu na RCP4.5 klimatski scenarij.

I-03-0603 83/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

RCP4.5 RCP8.5

Slika 3-3 Promjena godišnje količine oborine (%) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno)

Klimatske projekcije sezonskih količina oborine pokazuju značajnu prostornu promjenjivost, ne samo po iznosu već i po predznaku. Za razdoblje 2011.-2040. godine, klimatske projekcije za scenarij RCP4.5 ukazuju na:

- porast količine oborine u zimi tj. moguće povećanje ukupne količine oborine tijekom zime na čitavom području Hrvatske (do 5% u središnjim dijelovima, od 5 do 10 % na istoku i zaleđu obale te čak do 20% u nekim dijelovima obalnog područja); - smanjenje količine oborine ljeti u čitavoj Hrvatskoj: u većem dijelu Hrvatske od -20 % do -10 %, od -10 do -5 % na sjevernom dijelu obale i od -5 do 0 % na južnom Jadranu; - najmanje izražene promjene u oborinama za proljeće i jesen s promjenama u rasponu od -5 % do 5 %. Klimatske projekcije daju izraženu promjenjivost u srednjem broju dana s maksimalnom brzinom vjetra većom ili jednakom 20 m/s na području Hrvatske. Za razdoblje 2011.-2040. godine, promjene za zimsku sezonu ukazuju na mogućnost porasta prema scenariju RCP4.5 na čitavom Jadranu te promjenjiv predznak signala prema scenariju RCP8.5. Sve promjene su relativno male i uključuju promjene od -5 do +10 događaja po desetljeću.

Ocjena utjecaja zahvata na klimatske promjene

U pogledu ocjene mogućeg utjecaja klimatskih promjena na zahvat, sukladno trendovima, može se očekivati sve češća razdoblja anomalija naglih meteoroloških promjena - češćih poplava i suša.

Smjernice: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene Sukladno napucima neformalnog dokumenta Smjernice za voditelje projekata Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene u nastavku je sažeti prikaz sedam modula koji čine paket alata za jačanje otpornosti na klimatske promjene. Moduli predstavljaju jedinstvene metodologije u procesu jačanja otpornosti na klimatske promjene koje se mogu primijeniti u više faza tijekom razvoja projekata:

I-03-0603 84/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

BR. MODULA NAZIV MODULA

1 Analiza osjetljivosti (AO)

2 Procjena izloženosti (PI)

3 Analiza ranjivosti (uključuje rezultate Modula 1 i 2) (AR)

4 Procjena rizika (PR)

5 Utvrđivanje mogućnosti prilagodbe (UMP)

6 Procjena mogućnosti prilagodbe (PMP)

7 Integracija akcijskog plana prilagodbe u projekt (IAPP)

Modul 1 obuhvaća utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene preko niza klimatskih varijabli i sekundarnih efekata koji su vezane za klimatske uvjete. Popis čimbenika o kojima treba voditi računa je u nastavku.

PRIMARNI KLIMATSKI FAKTORI SEKUNDARNI EFEKTI VEZANE ZA KLIMATSKE UVJETE

1. Prosječna godišnja / sezonska / 1. Porast razine mora (uz lokalne pomake tla) mjesečna temperatura (zraka) 2. Temperature mora / vode 2. Ekstremne temperature (zraka) 3. Dostupnost vode (učestalost i intenzitet) 4. Oluje (trase i intenzitet) uključujući olujne uspore 3. Prosječna godišnja / sezonska / 5. Poplava mjesečna količina padalina 6. Ocean – pH vrijednost 4. Ekstremna količina padalina 7. Pješčane oluje (učestalost i intenzitet) 8. Erozija obale 5. Prosječna brzina vjetra 9. Erozija tla 6. Maksimalna brzina vjetra 10. Salinitet tla 7. Vlaga 11. Šumski požari 8. Sunčevo zračenje 12. Kvaliteta zraka 13. Nestabilnost tla/ klizišta/odroni 14. Efekt urbanih toplinskih otoka 15. Trajanje sezone uzgoja

Osjetljivost različitih projektnih opcija na ključne klimatske varijable i opasnosti procjenjuje se s gledišta četiri ključne teme koje obuhvaćaju najvažnije dijelove lanca vrijednosti kako slijedi: - imovina i procesi na lokaciji, - ulazi ili inputi (voda, energija, ostalo), - izlazi ili outputi (proizvodi, tržišta, potražnja potrošača), - prometna povezanost.

I-03-0603 85/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Sve vrste projekata i teme ocjenjuju se ocjenom „visoka osjetljivost“, „srednja osjetljivost“ ili „nije osjetljivo“, i to za svaku klimatsku varijablu posebno (vidi tablicu niže). Cilj je utvrditi osjetljivost projektnih opcija na klimatske varijable za sve četiri teme. Na primjer, manja prosječna sezonska količina oborina može utjecati na opskrbu vodom, ali neće imati snažan utjecaj na prometnu povezanost. Mogu se koristiti podaci o osjetljivosti za sve četiri teme za sve projektne opcije, ako su dostupni. Međutim, procjena osjetljivosti često će ipak biti subjektivna. Sljedeći opisi služe kao smjernica za subjektivno ocjenjivanje:

- visoka osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati znatan utjecaj na imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost. - srednja osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati mali utjecaj na imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost. - nije osjetljivo: klimatska varijabla ili opasnost nema nikakav utjecaj.

Ocjenjivanje osjetljivosti projekta prikazano je u tablici u nastavku (Tablica 3-2) te je vidljivo kako zahvat nije kategoriziran kao „osjetljiv“ (Modul 1).

I-03-0603 86/96

Tablica 3-2 Procjena osjetljivosti s obzirom na klimatske uvjete

PRIMARNI KLIMATSKI FAKTORI SEKUNDARNI EFEKTI VEZANE ZA KLIMATSKE UVJETE

DE

TEMA VEZANA

UZ OSJETLJIVOST

OLUJE

VLAGA

PADALINA

RAST TEMPERATURE RAST

EROZIJA TLA EROZIJA

SALINITET TLA SALINITET

TEMPERATURA

EROZIJA OBALE EROZIJA POŽARI ŠUMSKI

SEZONA UZGOJA SEZONA

PJEŠČANE OLUJE PJEŠČANE

KVALITETA ZRAKA KVALITETA

KOLIČINE PADALINA KOLIČINE

DOSTUPNOST VO DOSTUPNOST

MAX.BRZINA VJETRA MAX.BRZINA

SUNČEVO ZRAČENJE SUNČEVO

URBANI TOPLINSKI OTOK TOPLINSKI URBANI

PH VRIJEDNOST OCEANA VRIJEDNOST PH

POVEĆANJE EKSTREMNE EKSTREMNE POVEĆANJE

POVEĆANJE EKSTREMNIH EKSTREMNIH POVEĆANJE

PROSJEČNA BRZINA VJETRA BRZINA PROSJEČNA

NESTABILNOST TLA / KLIZIŠTA / TLA NESTABILNOST

TEMPERATURA MORSKE VODE MORSKE TEMPERATURA

POSTUPNI POSTUPNI

POPLAVE (PRIOBALNE I RIJEČNE) I (PRIOBALNE POPLAVE

RELATIVNI PORAST RAZINE MORA RAZINE PORAST RELATIVNI

POSTUPNO POVEĆANJE KOLIČINE KOLIČINE POVEĆANJE POSTUPNO

IMOVINA I PROCESI NA LOKACIJI

INPUTI (VODA, E, DR.) IZGRADNJA I KORIŠTENJE

ZAHVATA OUTPUTI (PROIZVODI I TRŽIŠTA)

PROMETNA POVEZANOST

Legenda:

KLIMATSKA OSJETLJIVOST NE SREDNJA VISOKA

I-03-0603 83/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Modul 2 obuhvaća procjenu izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete na lokaciji (ili lokacijama) na kojoj će projekt biti proveden. Provodi se nakon utvrđivanja osjetljivosti vrste projekta.

Modul 2a obuhvaća Procjenu izloženosti u odnosu na osnovicu / promatrane klimatske uvjete.

Naime, različite lokacije mogu biti izložene različitim opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete, uz različitu učestalost i intenzitet. Korisno je znati na koji će se način mijenjati izloženost različitih zemljopisnih područja u Europi uslijed klimatskih promjena. Također, važno je znati koja su područja izložena, ali i kojim će utjecajima ta područja biti izložena, zbog toga što će koristi od proaktivne prilagodbe biti najveće upravo na takvim lokacijama. Prikupljaju se podaci za klimatske varijable i vezane opasnosti kod kojih postoji visoka ili srednja osjetljivost (iz Modula 1). U svakom pojedinom slučaju, potrebne informacije obuhvaćat će prostorne podatke vezane za promatrane varijable.

Modul 2b: Procjena izloženosti budućim klimatskim uvjetima

Za projekte koji su kategorizirani kao osjetljivi (Modul 1) ili izloženi (Modul 2a) (srednji ili visok stupanj) klimatskoj varijabli ili opasnosti, procjenjuje se mogući razvoj situacije u budućnosti. Izloženost projekta/zahvata vrednuje se kao: visoka izloženost, srednja izloženost, niska izloženost.

Tablica 3-3: Analiza izloženosti zahvata na klimatske promjene

IZLOŽENOST LOKACIJE UČINCI I OPASNOSTI DOSADAŠNJE STANJE BUDUĆE STANJE Postupno povećanje Veće promjene u temperaturnim Postupni rast temperature, povećanje ekstremnih količine padalina skokovima i razlikama mogu dovesti temperatura, kao i pojačano sunčevo zračenje dovode do do povećanog broja i intenziteta Povećanje ekstremne periodičnog pojavljivanja poplava, uglavnom praćenih uz olujnog nevremena i ciklonalnih količine padalina veću količinu oborina, pojavu tuče i jačih vjetrova. poremećaja. Zbog porasta temperature, povećanja ekstremnih temperatura Dostupnost vode Zadovoljava potrebe. očekuje se teža dostupnost vode općenito. Promjene količine oborine u bližoj Prema karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti plavljenja budućnosti (2011 - 2040. godine) su Poplave (priobalne i riječne) (Slika 2-12) područje zahvata nalazi se na području male vrlo male i ograničene samo na vjerojatnost pojavljivanje poplava manja područja te variraju u predznaku ovisno o sezoni. Utjecaj zahvata i erozije obale moguć je samo u dijelu Opasnost od obalne Erozija obale čišćenja vegetacije te prilikom ulaska plovnih bagera u erozije procjenjuje kao minimalna.. vodu te njegovog rada. Teren na području lokacije ima izraženu eroziju Zahvat će se izvodit na način da Erozija tla uzrokovanu vodom, odnosno rijeka Sava razvila je tijekom gradnje ili nakon nje ne dođe aluvijalnu dolinu širokog tipa stabilnoj erozijskoj bazi. do povećane erozije.

I-03-0603 88/96

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Modul 3 obuhvaća Procjenu ranjivosti.

Modul 3a obuhvaća Procjenu ranjivosti u odnosu na osnovicu / promatrane klimatske uvjete.

Procjena osjetljivosti i izloženosti projekta može se iskoristiti za potrebe opsežne procjene (osnovice) ranjivosti uz pomoć jednostavne matrice kategorizacije ranjivosti: Osjetljivost Izloženost Niska Srednja Visoka Nije osjetljivo Srednja Visoka

Ako se smatra da postoji visoka ili srednja osjetljivost projekta na određenu klimatsku varijablu ili opasnost (Modul 1), lokacija i podaci o izloženosti projekta (Modul 2a) unose se u GIS radi procjene ranjivosti.

Za svaku projektnu lokaciju, ranjivost V izračunava se na sljedeći način: V = S × E pri čemu S označava stupanj osjetljivosti imovine, a E izloženost osnovnim klimatskim uvjetima/sekundarnim efektima. Procjena se temelji na pretpostavci da je sposobnost prilagodbe projekta konstantna i jednaka u svim zemljopisnim područjima.

Modul 3b: Procjena ranjivosti u odnosu na buduće klimatske uvjete

Pod pretpostavkom da osjetljivosti projekta ostanu konstantne u budućnosti (kako je procijenjeno u Modulu 1), buduća ranjivost (V) izračunava se kao funkcija osjetljivosti (S) i izloženosti (E) (vidjeti Modul 3a). Međutim, u tom slučaju, izloženost uključuje buduće klimatske promjene. Projekcije buduće izloženosti koristit će se za prilagodbu matrice za kategorizaciju ranjivosti za svaku klimatsku varijablu ili opasnost koja bi mogli utjecati na projekt.

Tablica 3-4: Ranjivost projekta s obzirom na osjetljivost i izloženost projekta klimatskim promjenama

POSTOJEĆA RANJIVOST BUDUĆA RANJIVOST

SEKUNDARNI

EFEKTI /OPASNOSTI

VEZANE ZA DR.) DR.)

I TRŽIŠTA)

PROMETNA PROMETNA

POSTOJEĆA POSTOJEĆA

IZLOŽENOST OUTPUTI OUTPUTI

PROCESI TRŽIŠTA) PROCESI TRŽIŠTA)

IMOVINA I IMOVINA I IMOVINA

POVEZANOST

PROMETNA PROMETNA

PROMETNA PROMETNA

KLIMATSKE I (PROIZVODI I (PROIZVODI

POVEZANOST

POVEZANOST

IMOVINA I PROCESI I IMOVINA

INPUTI (VODA, E, INPUTI (VODA, E, INPUTI (VODA,

OUTPUTI (PROIZVODI OUTPUTI (PROIZVODI

INPUTI (VODA, E, DR.) INPUTI (VODA, UVJETE IZLOŽENOST BUDUĆA Postupno povećanje količine padalina Povećanje ekstremne količine padalina Dostupnost vode

I-03-0603 89/96

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

Poplave (priobalne i riječne)

Erozija obale

Erozija tla

Modul 4 obuhvaća procjenu rizika.

Modul za procjenu rizika predstavlja strukturiranu metodu za analizu opasnosti koje su vezane za klimatske uvjete i utjecaja tih opasnosti. Također, navedeni modul osigurava podatke koji su potrebni za donošenje odluka. Proces se sastoji od procjene vjerojatnosti i ozbiljnosti utjecaja opasnosti koje su utvrđene u Modulu 2 i procjene važnosti rizika za uspješnost projekta. Procjena rizika temelji se na analizi ranjivosti koja je opisana u Modulima 1 - 3, a usredotočit će se na identifikaciju rizika i prilika vezanih za osjetljivosti koje su ocijenjene kao visoke (prema matrici iz modula 3), a možebitno i na ranjivosti koje su ocijenjene kao srednje, ako voditelj za jačanje otpornosti i voditelj projekta tako odluči.

Tablica 3-5: Matrica procjene rizika Vjerojatnost 5% 20% 50% 80% 90% iznimno iznimno mala umjerena velika mala velika 1 2 3 4 5 neznatne 1 1 2 3 4 5 malene 2 2 4 6 8 10 Posljedice umjerene 3 3 6 9 12 15 značajne 4 4 8 12 16 20 katastrofalne 5 5 10 15 20 25

Umjereni Vrlo visoki Nizak rizik Visoki rizik rizik rizik

Međutim, u usporedbi s analizom ranjivosti, procjena rizika pojednostavljuje identifikaciju dužih lanaca uzroka i posljedica koji povezuju opasnosti i rezultate projekta u više dimenzija (tehnička dimenzija, okoliš, društvena i financijska dimenzija itd.) i daje uvid u međudjelovanje različitih faktora. Prema tome, procjena rizika možda može ukazati na rizike koji nisu otkriveni analizom ranjivosti. No, kako je matricom klasifikacije ranjivosti dobivena vrijednost umjerene ranjivosti za aspekte izloženosti projekta, a za neke i niska, nije bila potrebna provedba procjena rizika. Naime, s obzirom na prethodno navedene analize, analiza rizika ukazala bi samo na vrijednosti srednjeg i niskog stupnja te se stoga može zaključiti da nema potrebe za primjenom dodatnih mjera smanjenja utjecaja jer će utjecaj klimatskih promjena tijekom izgradnje i korištenja zahvata biti zanemariv. Provedba daljnje analize varijanti i implementacija dodatnih mjera (modula 5, 6 i 7) nije potrebna u okviru ovog zahvata.

I-03-0603 90/96

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

3.1.15. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

Lokacija planiranog zahvata nalazi se izvan područja ekološke mreže, no na području grada Zagreba nalazi se područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR2000583 Medvednica, dok se u široj okolici grada nalaze: - područje očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR2001298 Vejalnica i Krč, - područje očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba, - područje očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR2000589 Stupnički lug, - područje očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice, - područje očuvanja značajno za ptice (POP) – HR1000002 Sava kod Hruščice.

Tijekom planiranja i realizacije zahvata i/ili korištenja zahvata ne očekuju se radnje koje bi mogle utjecati na područja ekološke mreže u okolici grada Zagreba, te se stoga ne očekuje negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost Natura 2000 područja. Naime, definirani negativni utjecaji na bio-ekološke značajke (vidi pogl. 3.1.4.) te vode i stanje vodnih tijela (vidi pogl. 3.1.3.) lokaliziranog su i privremenog karaktera. Za potrebe procjene kumulativnog utjecaja analizirani su podaci o postojećim i planiranim zahvatima u prostoru oko lokacije planiranog zahvata. Na osnovu važećih dokumenta prostornog uređenja, prilikom definiranja zahvata vodilo se računa o očuvanju navedenog vodnog tijela (jezera Jarun) te njegovim staništima, njegovoj stabilnosti te možebitnim utjecajima na vodna tijela u blizini, odnosno ciljna staništa i ciljne vrste te staništa ciljnih vrsta. Stoga, ne očekuju se kumulativni učinci tijekom planiranja, izgradnje i korištenja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost navedenih područja ekološke mreže u široj okolici lokacije zahvata.

3.2. OPIS MOŽEBITNIH ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

S obzirom na podatke prezentirane u prethodnim poglavljima (vidi pogl.1.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA, 3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ i 4 MJERE ZAŠTITE I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA), te uzevši u obzir udaljenost planiranog zahvata od državne granice RH (~ 20 km od granice s Republikom Slovenijom), može se isključiti mogućnost prekograničnih utjecaja.

I-03-0603 91/96

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

3.3. OPIS OBILJEŽJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Tablica 3-6 Prikaz obilježja utjecaja zahvata na okoliš

UTJECAJ SASTAVNICA OKOLIŠA UČINAK JAKOST KARAKTER TRAJNOST izgradnja korištenje izgradnja korištenje izgradnja korištenje izgradnja korištenje Zrak - 0 -1 - I - P - Tlo - 0 -1 - - - - - Voda - + -1 +1 I I P T Biljni i životinjski svijet - + -1 +1 I I P T Zaštićena područja 0 0 ------Stanovništvo i zdravlje ljudi - + -1 +1 I N P T Krajobraz - 0 -1 - I - P - Buka - 0 -1 - I - P - Otpad 0 0 ------Ekološka mreža 0 0 ------Klimatske promjene 0 0 ------(utjecaj zahvata i utjecaj na zahvat) Tumač oznaka: Učinak utjecaja: Negativan (-) Neutralan (0) Pozitivan (+) Pozitivno djelovanje Značajno pozitivno Značajnost utjecaja: Značajni negativni utjecaj Umjereni negativni utjecaj Nema utjecaja koje nije značajno djelovanje Kvantitativna oznaka: -2 -1 0 +1 +2 Karakter: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, K = KUMULATIVNI Trajnost: P = PRIVREMEN, T = TRAJAN, R = REVERZIBILAN

I-03-0603 92/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

4. MJERE ZAŠTITE I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

4.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

MJERE ZAŠTITE ZRAKA (1) Od izvođača zemljanih i građevinskih radova tražiti da se prašenje ograniči na površinu zahvata te raspršivati vodu po aktivnim prašnjavim područjima manipulativnih prostora i transportnih putova za suha i vjetrovita vremena. MJERE ZAŠTITE VODA (2) Debljinu reza, protok usisa i brzinu vrtnje rezača plovnog bagera tzv. ˝Cutter Suction Dredger˝ prilagoditi na način da je zamućenje stupca vode svedeno na zanemarivu razinu. MJERA ZAŠTITE OD PREKOMJERNE BUKE (3) Zaštitu od prekomjerne buke tijekom pripreme i izvođenja radova treba osigurati korištenjem tzv. malobučnih strojeva i opremu. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZA: (4) Sloj humusa koji će se skinuti prilikom pripreme platoa za korištenje sedimenta na sanjkalištu, zabranjeno je zaravnavati u okolno područje, već po završetku radova istim prekriti odložene geotekstikne vreće. (5) Po završetku radova pješačke putove, prometnica i ostale javne površine koje su se koristile za potrebe izgradnje dovesti u stanje u kakvom su bile prije izgradnje. (6) Prilikom pripremnih radova za planirane zahvate pravilno organizirati privremeno odlaganje skinutog humusa sa sanjkališta s ciljem ublaživanja potencijalnog utjecaja na postojeće pješačke komunikacije odnosno osigurano neometano kretanja pješaka. (7) Plato za korištenje sedimenta na sanjkalištu projektirati kao organsku formu s ciljem što boljeg uklapanja u okolni krajobraz i postojeću uzvisinu. Ne koristiti pravilne, ortogonalne prostorne forme. (8) Izraditi projekt krajobraznog uređenja na lokaciji sanjkališta gdje će biti geotekstilne vreće. Projektom predvidjeti nanošenje humusnog sloja preko geotekstilnih vreća, zatravljivanje novonastale uzvisine smještenog sedimenta, postavljanje urbane opreme i ozelenjivanje okolnog prostora (pri čemu je potrebno koristiti isključivo autohtone biljne vrste). MJERE ZAŠTITE BIO-EKOLOŠKIH ZNAČAJKI: (9) Na području Kajakaškog kanala te kanala oko otoka Divljine obavljati uklanjanje vegetacije te radove uklanjanja sedimenta izvan sezone gniježđenja ptica, tj. radove obavljati od 15.08. do 15.03. (10) Po završetku radova uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun (obiju faza) revidirati Ribolovno-gospodarsku osnovu RŠC Jarun.

I-03-0603 93/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

4.2. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (1) Potrebno je provesti monitoring osnovnih fizikalno-kemijskih elemenata vode (prozirnost, temperatura, režim kisika, sadržaj iona, pH, m-alkalitet, hranjive tvari) kao i monitoring riba na karakterističnim lokacijama jezera Jarun i to u slijedećim razdobljima: - prije provedbe pripremnih radova uklanjanja vegetacije te uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, - nakon završetka radova prve faze uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun, - nakon završetka radova druge faze uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun.

I-03-0603 94/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

5. IZVORI PODATAKA

DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

- Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997. i ˝Narodne novine˝, broj 76/13) i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (˝Narodne novine˝, brojevi 50/99 i 84/13) - Prostorni plan Grada Zagreba (˝Službeni glasnik Grada Zagreba˝, brojevi 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09, 8/09, 21/14, 23/14 - pročišćeni tekst, 26/15, 3/16 - pročišćeni tekst, 22/17) - Generalni urbanistički plan Grada Zagreba (˝Službeni glasnik Grada Zagreba˝, brojevi 16/07, 8/09, 7/13, 9/16, 12/16)

PODLOGE

- Bioportal – Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode http://www.bioportal.hr/gis/ - Državni hidrometeorološki zavod, Sektor za hidrologiju http://161.53.81.21/ - Državni hidrometeorološki zavod http://klima.hr/klima.php?id=k1¶m=srednjak&Grad=varazdin - Državni zavod za statistiku http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census.htm, http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm - Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 - Natura 2000 Standard Data Form HR2000583 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001506 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001311 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000002

I-03-0603 95/96 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA EKONERG d.o.o.

OSTALO

- Atlas gnjezdarica Grada Zagreba - http://atlas-ptica.azo.hr/

- Biološke karakteristike Jaruna i okolnih podzemnih voda, Izrađivač PMF Zagreb 1989.

- Guillot, J.P., et al. “Safety Evaluation of Gums and Thickeners in Cosmetic Formulations.” Int. Journ. Cosmet. Sci., 1982. 4: p. 53-65.

- Health and Environmental Safety - Flopam™ AN 900 range of products - anionic polyacrylamide, SNF s.a.s., brochure

- Henriksen, J., and Randall, R., Laboratory near-field turbidity data for a cutter suction dredging operation, WEDA Tehnical Papers, 2008.

- Husker Synthetic GmbH, Project: Remediation Hermannsneisse – Fürst – Pückler – Park, Germany, 2013.

- Husker Synthetic GmbH, Project: Dewatering of contaminated sludge at Talvivaara mine, Finland, 2014.

- Izvedbeni projekt uklanjanja sedimenta iz jezera Jarun - REVIZIJA III, Broj projekta:85/2018-UI, Samobor, studeni 2019., izrađivač Urbane ideje d.o.o.

- Izvještaj o ispitivanju, Analitički broj: 680/2018-TO, CEMTRA d.o.o., Zagreb, 2018.

- Mallevialle, J., Brucher, A., and Fiessinger, F. “How Safe are Organic Polymers in Water Treatment?” Journal AWWA, 1984: p. 87-93.

- McCollister, D.D., Hake, C.L., Sadek, S.E., and Rowe, V.K. “Toxicologic investigations of polyacrylamides.”

- Plan održavanja rekreacijsko-sportskog centra Jarun – Izvod; Održavanje vodenih površina – investicijsko održavanje, održavanje postojećih sportsko-rekreativnih sadržaja – sanjkalište, Upravljanje sportskim objektima, ID: 282-11/19/1, Ur.br: 143-01-171/19-3, Zagreb, 2019.

- Privora, V., Herak Ćustić, M., Petek, M., Šimić, I., Palčić, I. i Sabljić, N. 2015. Ishranjenost travnjaka u parkovnim Javnim površinama grada Zagreba. Šumarski list, 3–4, CXXXIX (2015), 171–179.

- Revizija ribolovno-gospodarske osnove, PMF Zagreb, 2014.

- Sojka, R. E., Bjorneberg, D. L., Entry, J. A., Lentz, R. D. & Orts, W. J. Polyacrylamide in agriculture and environmental land management. Adv. Agron. 92, 75–162 (2007).

- Toxicol Appl Pharmacol, 1965. 7(5): p. 639-51.

- Upravljanje vodnim režimom i kakvoćom vode jezera Jarun“, Elektroprojekta d.d. Zagreb, 2003.

- van Rijn, L.C., Turbidity due to dredging and dumping of sediments, 2019. https://www.leovanrijn- sediment.com/papers/Turbiditydredging2018.pdf

- Vuković, N., Boršić, I., Župan D., Alegro, A. i Nikolić, T. 2013. Vascular flora of Jarun (Zagreb, Croatia). Nat. Croat. Vol. 22, No 2, 275–294.

- Wallace, A., Wallace, G. A. & Abouzamzam, A. M. Effects of excess levels of a polymer as a soil conditioner on yields and mineral nutrition of plants. Soil Sci. 141, 377–380 (1986).

I-03-0603 96/96

6. PRILOZI

I-03-0603 PRILOZI

PRILOG I PRESLIKA SUGLASNOSTI TVRTKE EKONERG D.O.O. ZA OBAVLJANJE POSLOVA IZRADE DOKUMENTACIJE ZA PROVEDBU POSTUPKA OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

o. za obavljanje poslova izrade dokumentacije za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecajazahvata na okoliš

tvrtke EKONERG d.o.

suglasnosti

preslika

-

I

PRILOG

I-03-0603 PRILOG I

I-03-0603 PRILOG I

I-03-0603 PRILOG I

I-03-0603 PRILOG I

I-03-0603 PRILOG I

I-03-0603 PRILOG I

I-03-0603 PRILOG I

I-03-0603 PRILOG I

I-03-0603 PRILOG I

I-03-0603 PRILOG I

SUGLASNOST OVLAŠTENIKU EKONERG D.O.O. ZA

–

PRILOG II PRESLIKA RJEŠENJA MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE – SUGLASNOST OVLAŠTENIKU EKONERG D.O.O. ZA OBAVLJANJE ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE PRIRODE

JANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE PRIRODE

OBAVLJANJE ZA OBAVL

PRESLIKA RJEŠENJA MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

-

II

PRILOG

I-03-0615 PRILOG II

I-03-0603 PRILOG II

I-03-0603 PRILOG II

I-03-0603 PRILOG II