"Narodne novine", br. 118/03

HRVATSKI SABOR

1650 Na temelju ćlanka 28. stavka 2. Zakona o załtiti prirode (»Narodne novine«, br. 30/94 i 72/94), Hrvatski sabor na sjednici 14. srpnja 2003., donio je ODLUKU O DONOŁENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA »« I. Donosi se Prostorni plan Nacionalnog parka »Kornati« (u daljnjem tekstu: Plan).

II.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafićkog dijela koji se ćuvaju u ministarstvu nadlešnom za poslove prostornog ureČenja i nadlešnom Šupanijskom zavodu za prostorno ureČenje Łibensko-kninske šupanije.

Tekstualni dio Plana sadrši:

œ Uvodne napomene,

1. Polaziłta za izradu plana,

2. Naćela i ciljevi i załtite i koriłtenja,

3. Obilješja i vrijednosti podrućja,

4. Organizacija i załtita prostora Nacionalnog parka,

5. Namjena, ureČenje i koriłtenje prostora,

6. Posjeşivanje,

7. Promet i infrastruktura,

8. Mjere za realizaciju Plana,

9. Pregled zona mjełovite namjene s iskazom povrłina,

(granice zona gradnje grafićki prikazi u mjerilu 1:5 000 i katastarske podloge),

10. Odredbe za provoČenje Prostornog plana Nacionalnog parka »Kornati«.

Grafićki dio Plana sadrši kartografske prikaze:

1. Obilješja i vrijednosti podrućja (u mjerilu 1:25 000),

2. Uvjeti koriłtenja i załtite prostora (u mjerilu 1:25 000), 3. Koriłtenje i namjena prostora (u mjerilu: 1:25 000), 4. Organizacija prostora i posjeşivanja (u mjerilu 1:100 000), 5. Prikaz granica zona mjełovite namjene (u katastarskom mjerilu i mjerilu 1:5 000) kao sastavni dio poglavlja 9. tekstualnog dijela Plana. III. Odredbe za provoČenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«. IV. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje vašiti Odluka o donołenju Prostornog plana Nacionalnog parka »Kornati« (»Narodne novine«, br. 2/90). V. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 350-02/02-02/01 Zagreb, 14. srpnja 2003. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomćiş, v. r.

1 "Narodne novine", br. 118/03

ODREDBE ZA PROVO'ENJE PLANA

OPŞE ODREDBE Zone kultiviranog poljoprivrednog krajolika su »polja« na otoku Kornatu: Tarac, Trtuła, Knješak, Poselo, Koritnica, Šeljkovci, Ćukino, Łipnate, Suha Punta, Statival te poljoprivredne povrłine 1. Prostornim planom Nacionalnog parka »Kornati« (u daljnjem razlićitih kultura, uglavnom maslinici na otocima Svrłata, tekstu: Plan) obuhvaşeno je podrućje unutar zakonski odreČenih Levrnaka, Piłkera, , Ravni Šakan, Łkulj i Smokvica. granica parka ukupne povrłine 217,00 km2, od ćega 48,15 km2 kopnene i 168,85 km2 morske povrłine. 7. Etnolołki lokaliteti obuhvaşaju primjere pućkog graditeljstva Plan se temelji na analizama stanja, ocjeni moguşnosti koriłte- (stanovi) oćuvanih izvornih oblika tradicijske gradnje i to: nja i dozvoljenog optereşenja prostora te odreČuje uvjete ureČe- Ješinov stan (otok Levrnaka), Łpraljin stan (Suha Punta na nja i posjeşivanja prostora za ćitavo podrućje iz stavka 1. na otoku ) te Turćinov stan (Zmorałnja Vala na otoku Ravni naćin koji osigurava racionalno koriłtenje i załtitu kulturnih i Šakan), kao i ćitav niz graČevina koje oslikavaju pućko graditelj- prirodnih vrijednosti u cjelini i po pojedinim dijelovima uz stvo u unutrałnjosti otoka Kornata (npr. u polju Knešak, Trtuła, obvezu svoČenja na najmanju moguşu mjeru onih oblika Šeljkovci i Ćukinom polju) te izolirane graČevine na otocima djelatnosti i zahvata u prostoru koji bi mogli nepovoljno utjecati , Łkulj, Gustac i Mana. na vrijednosti prostora i okoliła. Etnolołka obilješja imaju i djelomićno oćuvane ruralne grupacije Koncepcija ureČenja prostora temelji se na potrebama odvijanja graČevina u naseljima Smokvica, Lavsa, Kravljaćica, Vrulje i znanstveno-kulturne, odgojno-obrazovne i turistićko-rekreativne Statival kao i pristani u uvalama. funkcije Nacionalnog parka uz oćuvanje kontinuiteta tradicijskih aktivnosti domicilnog stanovniłtva koje pridonose załtiti identiteta i zatećenih vrijednosti prostora. 8. Arheolołke i kulturnopovijesne zone i lokaliteti: Ilirske gradine: na lokalitetima Pedinka, Kravljak, Stranšica. ZONIRANJE NACIONALNOG PARKA Vjerojatna lokacija gradinskog naselja na prostranom platou lokacije Toreta iznad polja Tarac.

2. Na podrućju Nacionalnog parka utvrČuju se zone załtite Antićki lokaliteti: tragovi pristaniłta na Piłkeri te lućki ureČaji u slijedom po strogosti utvrČenoj ovim Planom: podrućju Velike Proverse, u uvali Łipnate na otoku Kornatu, ostaci solane te ostaci antićkih graČevina i ribnjaka u uvali Bok o I. Prirodne zone (otoćje i akvatorij), Svrłate na otoku Svrłata. II. Kulturne zone (zone poljoprivrednog pejzaša, etnolołke, Sakralne graČevine: crkvica Svete Marije (VI. st.), Gospe od arheolołke i kulturno-povijesne zone i lokaliteti), PohoČenja (XIV. st.) œ danałnja crkva u Tarcu te crkvica III. Zone mjełovite namjene (servisno-uslušne zone i zone PoroČenja Marijina (XVI. st.) œ naselje Piłkera kao i brojne tradicijske gradnje-lućice). kapelice na otocima (Smokvica, Priłnjak, Kornat œ Opat, Ropotnica, Pivćena, Male Vrulje...) U slućajevima kada se odreČeno podrućje nalazi u obuhvatu dvaju ili viłe zona, primjenjuju se odredbe koje vrijede za stroši Utvrde i profani objekti: tvrČava na brdu Tureta kod polja Tarac, rešim załtite. ostaci kamene utvrde œ mletaćkih kałtela na otocima Velika Panitula i Piłkera, podmorski ostaci solana u uvali Jaz na otoku Lavsa te ostaci ribarskog naselja Piłkera kao i ostaci malog 3. Prirodna zona obuhvaşa sve otoke te podmorje do granice pastirskog naselja u podrućju polja Trtuła. Nacionalnog parka, izuzevłi zone mjełovite namjene, kao i kulturne zone koje su odreČene granicama na grafićkom prilogu u br. 2. u mj. 1:25 000. 9. Servisno-uslušne zone nalaze se na mjestima glavnih prekrcajnih toćaka za prihvat posjetitelja koje su ujedno i glavni ulazi u Nacionalni park: 4. Zone stroge załtite unutar prirodnih zona utvrČuju se za œ prostor marina »Piłkera« na Velikoj Panituli, podrućja oko otoćişa Purara te hridi Klint i Voliş, otoka Mrtov- njak, otoka Klobućar te otoka Veliki i Mali Obrućan, a prema œ uvala Jušna vala na otoku Ravni Šakan, granicama na grafićkom prilogu br. 2. u mj. 1:25 000. œ zona Vrulje (sadałnji »Lavćeviş« centar). Servisno-uslušne zone su takoČer i zone glavnih ulaza na 5. Kulturne zone su dijelovi Nacionalnog parka koje su izrazito podrućje Nacionalnog parka te sadrše privez plovila, ugostitelj- antropogenog karaktera te koji svojim estetskim izgledom, ske, informativne, prodajne i druge usluge posjetiteljima parka tradicijskim djelatnostima u njima ili svojom kulturnom vrijed- sa sanitarnim prostorijama i prostorijama za privremeni- nołşu ili zanimljivołşu dopunjuju privlaćnost i vrijednost interventni smjełtaj osoblja, sve u postojeşim graČevinama s Nacionalnog parka i to: moguşnołşu rekonstrukcije i prołirenja tlocrta do 10% od œ zone kultiviranog poljoprivrednog krajolika koje se koriste za povrłine postojeşeg. poljoprivredne djelatnosti na tradicijski naćin,

œ etnolołki lokaliteti tradicijskih graČevinskih sklopova i 10. Zone tradicijske gradnje (lućice) u uvalama tvori povrłina elemenata, viłe graČevina i njezini izdvojeni dijelovi u uvali. Zonu tvore pojedinaćne graČevine, sklopovi ili skupine gospodarskih i œ arheolołke i kulturnopovijesne zone i lokaliteti. pomoşnih graČevina, odnosno graČevinski sklop vlasnika nekretnina na otoku, a u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i ribarenja te privremenog smjełtaja vlasnika 6. Kultivirani poljoprivredni krajolik obuhvaşa obradive povrłine- posjeda, ureČenih i koriłtenih na tradicionalan naćin. Zonu tvori polja, intenzivno kultivirane cjeline maslinika i vinograda, i zajednićki prostor, odnosno ureČena obala œ pristan (mol). ureČene ljudskim radom i ograČene suhozidnim ogradama.

2 "Narodne novine", br. 118/03

Zone tradicijske gradnje (lućice) u uvalama su sljedeşe: Stiniva, Za prihvat organiziranih skupina posjetitelja odreČuju se Statival, uvala Samica, Lupełka, Suha Punta/Tomasovac, Pod lokaliteti na Velikoj Panituli (marina œ Piłkera œ glavni receptivni Bišanj, Łipnate, Lućica, Kravljaćica, Strišnja, Male Vrulje, Vrulje, centar), Ravnom Šaknu (Jušna vala) i u uvali Vrulje u kojima se Koritnica œ Gujak, Ropotnica, Koromaćna i uvala Opat na otoku nalaze prijemno-informativne, uslušne i servisne funkcije te Kornatu te na otocima Levrnaka, Piłkera, Lavsa, Ravni Šakan ureČeni komunikacijski plato uz pristaniłta za privez izletnićkih (Zmorałnja Vala) i Smokvica. brodova. Sidriłta u uvalama su privremena i koriste se za privez 11. Prema pološaju i strukturi graČevnih sklopova te njihovom individualnih posjetitelja-nautićara uz dozvolu JU NP Kornati do pološaju unutar uvale, zone tradicijske gradnje su: provedbe potpunog organiziranog prijevoza posjetitelja na lokacije posjeşivanja. a) Zone cjelovitih skupina graČevina-graČevnih sklopova u uvalama: Statival, Lupełka, Suha Punta/Tomasovac, Łipnate, Lućica, Kravljaćica, Strišnja, Male Vrulje, Vrulje, Koritnica œ 15. U zonama tradicijske gradnje graČevine koje se primarno Gujak, Ropotnica, Koromaćna i uvala Opat na otoku Kornatu te koriste za privremeni-sezonski smjełtaj i za potrebe obavljanja na otocima Piłkera, Lavsa, Ravni Šakan (Zmorałnja Vala) i aktivnosti vlasnika posjeda, mogu se u sklopu gospodarskih Smokvica. objekata i vanjskog prostora pripadajuşe parcele prušati ugosti- teljske i druge usluge kao komplementarnu djelatnost u obitelji b) Izdvojene zone manjih skupina graČevina i pojedinaćni u skladu s Pravilnikom o unutarnjem radu. graČevinski sklopovi u uvalama: Stiniva, Samica, Podbišanj, Vrulje (lokacija na sjevero-zapadnom dijelu uvale) na otoku Kornatu, te na otocima Levernaki-Ješinov stan, Smokvici (uvala 16. Pristup obali dozvoljen je samo na mjestima utvrČenim ovim Vodena) i Svrłati (zapadna uvala). planom i namijenjenim za pristane, kupanje i druge aktivnosti Unutar zona cjelovitih skupina graČevina zadršavaju se uz more. Pri ureČivanju pristupa obali kao i na mjestima za postojeşe graČevine u nizu i to: unutar zona Statival, Lupełka, kupanje ne mogu se vrłiti nikakve graČevinske intervencije i Suha Punta, Kravljaćica, Lućica, Vrulje, Koromaćna, Smokvica, i nije dozvoljeno betoniranje pristupa i obale. Lavsa i ne mogu se formirati novi. Lokacije i naćin koriłtenja prostora za kupanje i ronjenje GraČevnim sklopovima izvan zona u uvalama smatraju se i odreČuje se Pravilnikom o unutarnjem redu. etnolołki lokaliteti u unutrałnjosti otoka te izolirane graČevine na otocima Kurba Vela, Łkulj, Gustac i Mana iz ćlanka 7., ovih 17. Pristup znaćajnijim vidikovcima predviČen je pjełaćkim odredbi. stazama prirodno odabranim najpovoljnijom konfiguracijom. UreČenje ovih staza moguşe je samo zatećenim prirodnim 12. Granice zona mjełovite namjene (servisno-uslušne zone i materijalom te se iskljućuje unołenje bilo kakvih novih zone tradicijske gradnje (lućice) u uvalama) iz ćlanka 9., 10. i graČevinskih materijala i konstrukcija. 11. ovih odredbi odreČene su u kartografskom prikazu br. 5 na Znaćajni vidikovci na podrućju parka su: katastarskim planovima u mjerilu 1:2 904 i na topografskim karatama u mjerilu 1:5 000. Metlina (237), Veli vrh (212), Opat (109), Smokvinjak (98) i Toreta (60), na Kornatu, te Kota (77) na Mani, Kota (113) na Piłkeri, Veli vrh (111) na Lavsi, Litni vrh (82) na Smokvici, Vrh NAMJENA, KORIŁTENJE I POSJEŞIVANJE Šakna (36) na Ravnom Šaknu, Vrh Łkulj (145) na otoku Łkulju PROSTORA te Veli vrh (117) na otoku Levrnaka.

18. Na cijelom podrućju Nacionalnog parka zabranjen je 13. Nacionalni park se posjeşuje plovilom do prekrcajno- privredni ribolov. receptivnih mjesta u zonama servisno-uslušne namjene iz ćlanka 9. ovih odredbi te dalje organiziranim obilaskom plovilom Pravilnikom o unutarnjem redu odreČene su moguşnosti Uprave Nacionalnog parka s pristajanjem u uvalama-lućicama ribolova, mjesta i uvjeti rekreacijskog ribolova pod kontrolom i gdje se dalje nastavlja obilazak kopnenog dijela utvrČenim uz dozvolu JU NP Kornati. putovima. Na podrućju Nacionalnog parka dozvoljeni su tradicijsko Izvan podrućja Nacionalnog parka glavni prijemno-receptivni stoćarstvo i poljoprivreda, ali bez primjene intenzivnog naćina centar je u Murteru i na otoku Šutu (Pinizel i sadałnja marina). obrade, bez primjene kemijskih sredstava i agrotehnićkih mjera koje bi unijele veşe promjene u sliku pejzaša i u ekosustav. Planom su utvrČena mjesta ulaska plovila i linije kretanja sezonskih turistićkih plovila akvatorijem parka do prekrcajnih Sve vrijedne poljoprivredne povrłine, voşnjaci i maslinici moraju toćaka-pristaniłta i priveziłta. se oćuvati i ne mogu se prenamijeniti. Kretanje, mjesta i uvjeti pristajanja, priveza i sidrenja individualnih posjetitelja-nautićara u akvatoriju Nacionalnog UVJETI GRA'ENJA S MJERAMA ZAŁTITE I parka odreČuju se Pravilnikom o unutarnjem redu. URE'IVANJA PROSTORA

14. U sustavu pomorskog prometa parkom odreČuju se postojeşe graČevine: 19. Na podrućju Nacionalnog parka ne dozvoljavaju se aktiv- nosti kojima bi se mogao narułiti prirodni izgled i prirodne œ marina Piłkera, pristaniłta i priveziłta na lokacijama Ravni vrijednosti prostora. Šakan i Vrulje za individualne nautićare i pristajanje veşih plovila za prijevoz organiziranih posjetitelja, Sve dozvoljene graČevinske zahvate treba izvoditi u najmanjem i najnušnijem opsegu i koriłtenjem prirodnih materijala te tako œ priveziłta i pristan u zonama tradicijske gradnje (lućice œ da neposredna okolica ne pokazuje tragove zahvata (pristani za »porati« iz ćlanka 10. i 11.) za plovila vlasnika posjeda i manja brodice u kamenu, staze i putovi i najnušniji objekti plovila organiziranih obilazaka. infrastrukturnog opremanja). Pristani u servisno-uslušnim zonama kao i u zonama tradicijske Na podrućju Nacionalnog parka (osim u zonama mjełovite gradnje-lućicama su ujedno i graČevine za interventni privez namjene i zonama kultiviranog poljoprivrednog krajolika), plovila nautićara u slućaju havarije.

3 "Narodne novine", br. 118/03 potrebno je odršavati biljni pokrov u stadiju kamenjarskog pał- vlasnika unutar sljedeşih dozvoljenih velićina i namjena njaka i to na tradicionalni naćin: ispałom, uzdršavanjem i prostorija: drugim oblicima djelovanja u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu. œ viłevrijedni stambeni prostor velićine 20 œ 30 m2, œ prostor za spavanje ćlanova prołirenog kuşanstva velićina od 10 œ 15 m2. Za iznimno velike posjede moše se planirati nełto 20. UreČenje zona mjełovite namjene mora osigurati ćuvanje ili viłe prostora (do 20 m2), stvaranje izgleda tradicijskih skupina graČevina ukljućivłi i oćuvanje kultiviranih dijelova prostora oko graČevina te kopna i œ sanitarni prostori (WC, kupaonica) velićine priblišno 5 œ 8 m2 mora u uvalama. mogu se izvesti u zglobu izmeČu matićnog i prostora za prołireno kuşanstvo, Ozelenjavanje na podrućju Nacionalnog parka koje se provodi iskljućivo unutar zona mjełovite namjene, dozvoljeno je samo œ magazin, treba planirati od dva dijela, jednog (manjeg) autohtonim biljnim vrstama i uz dopułtenje Uprave za załtitu namijenjenog privremenom pohranjivanju poljoprivrednih pro- prirode Ministarstva. izvoda te drugih namirnica i drugog (veşeg) namijenjenog skladiłtenju i ćuvanju poljoprivrednih i stoćarskih alata, gnojiva, plinskih boca, goriva, mreša i ribarskog pribora. Velićina moše 21. Na podrućju Nacionalnog parka dozvoljena je rekonstrukcija biti ukupno 15œ20 m2, i dogradnja postojeşih te interpolirana izgradnja novih graČevina unutar zona mjełovite namjene koje su nušne za obavljanje œ cisterna za kiłnicu velićine 20 œ 40 m2, temeljne djelatnosti javne ustanove NP Kornati, odnosno obav- œ natkriveni vanjski prostor za ljetnu kuhinju (ognjiłte, krułna ljanje djelatnosti vlasnika nekretnina koje su dozvoljene u peş i sl.) velićine 6 œ 10 m2. Nacionalnom parku. Ukupna povrłina graČevine ili graČevinskog sklopa iz stavka 1. Prostor za smjełtaj graČevine œ graČevinskog sklopa, koncipiran ovoga ćlanka moše biti najviłe 65 m2 zatvorenog prostora i kao graČevinski sklop s pripadajuşim vanjskim prostorom, 50% od te povrłine natkrivenog prostora i to na jednoj unutar zone mjełovite namjene je: postojeşa parcela ili dio postojeşoj parceli ili dijelu postojeşe parcele koja se nalazi postojeşe parcele koja pripada posjedu, a koji je odreČen u unutar zona tradicijske gradnje. grafićkom prikazu br. 5 ovog plana na katastarskoj podlozi. Unutar tih zona mjełovite namjene ne mogu se formirati nove parcele u svrhu odreČenja graČevinskih ćestica za postojeşe 26. OdreČuju se sljedeşe obveze o naćinu gradnje, gabaritima i graČevine ili za graČenje novih graČevina. koriłtenju materijala koje treba połtovati prilikom izrade idejnih rjełenja za graČevine koje se mogu rekonstruirati ili graditi u zonama tradicijske gradnje: 22. Unutar servisno-uslušnih zona moguşa je dogradnja i Svaka graČevina koja prelazi osnovnu povrłinu od 40 m2 mora rekonstrukcija postojeşih graČevina koja şe oblikovati posjetite- se nušno projektirati kao kompozicija œ sklop manjih volumena ljsko-uslušni i servisni sklop sa sadršajima iz ćlanka 9. te ureČe- od kojih najveşi ne bi smio prelaziti vanjske dimenzije od 5x8 m. nje obale i pristana za izletnićka plovila (4 veşa i 10-ak manjih brodova), servisna plovila i plovila nadzorne slušbe. Visina graČevina je jednoetašna s moguşnołşu nadozida za potkrovlje u visini do 0,8 m, a potkrovna etaša moše se u tradiciji monovolumena koristiti i kao galerijski prostor. 23. Unutar zona tradicijske gradnje œ lućicama iz ćlanka 10., odnosno 11.a, moguşe je vrłenje zahvata odršavanja, Krov graČevine je u pravilu dvostrełni. rekonstrukcije i dogradnje postojeşih starih graČevina te Na osnovni volumen kuşe moguşe je pridodati manje interpolirana izgradnja novih graČevina. jednostrełne elemente ili elemente s ravnim krovom (taracom). Unutar zona iz ćlanka 11.b) dozvoljena je rekonstrukcija i Krovna konstrukcija mora biti drvena s pokrovom iskljućivo i dogradnja postojeşe graČevine ili graČevinskog sklopa u skladu jedino od kupa kanalica. Ravni krovovi mogu se izvoditi isk- s ćlankom 25., 26. i 27. ovih odredbi. ljućivo zaglaČivanjem betonske povrłine. Zahvati iz ovoga ćlanka mogu se vrłiti i u gospodarskoj funkciji Stubiłte za potkrovlje izvodi se unutar kuşe, a ako se izvodi odršavanja posjeda i obavljanja djelatnosti koje su dozvoljene u izvana, mora zavrłiti na ravnom krovu cisterne ili magazina Nacionalnom parku u skladu s odredbama ćlanka 25., 26. i 27. preko kojega se moše uşi u potkrovlje. Na kornatskoj se kuşi ne ovih odredbi. smiju projektirati i izvoditi balkoni, loČe, tzv. francuski prozori, kosi krovni prozori i luminariji na krovu. Svi kuşni otvori, prozori i vrata, moraju biti pravokutnog oblika 24. Obalni dio u uvalama i zonama mjełovite namjene tvori izvedeni u tradicijskim proporcijama i materijalima te s javni prostor œ pomorsko dobro i namijenjen je koriłtenju za tradicijskom opremom i tradicijskim bałtardelama. potrebe NP i za posjeşivanje, a u zonama tradicijske gradnje œ lućicama i za zajednićko koriłtenje vlasnika posjeda. Materijali za izgradnju kornatske gospodarske kuşe trebaju biti iskljućivo prirodnog podrijetla. Zidovi se moraju graditi od U uvalama sa zonama tradicijske gradnje œ lućicama ureČuju se pritesanog kamena s bogatom spojnicom, izdałno ispunjenom i koriste postojeşi pristani za pristajanje 2 œ 3 manja izletnićka mortom. plovila Nacionalnog parka, za plovila nadzorne slušbe i servisa te za plovila vlasnika posjeda. Za vanjske povrłine moše se upotrijebiti kameno poploćenje u raznim kombinacijama sa zaglaČenim betonom. Za vanjska U Nacionalnom parku ne mogu se graditi novi pristani, a mogu poploćenja zabranjena je upotreba keramike ili terakote. se rekonstruirati, popravljati i odršavati samo postojeşi pristani (molovi) za łto je nadlešna Uprava NP prema uvjetima Uprave Zabranjuje se gradnja s upotrebom nadsvoČenih elemenata, za załtitu prirode Ministarstva. lukova, arkada i sl. Cisterne i druge prateşe objekte nušno je oblošiti kamenom na 25. GraČevine ili graČevinski sklopovi koji se isti naćin na koji je sagraČeno proćelje kuşe. izgraČuju/rekonstruiraju unutar zona tradicijske gradnje iz Uvjete oblikovanja prilikom projektiranja odredit şe nadlešna ćlanka 10. i 11. mogu se projektirati kao gospodarski prostor s uprava za załtitu prirodne i kulturne bałtine u sklopu pomoşnim prostorijama i dijelom za privremeni smjełtaj dokumentacije œ strućne podloge za lokacijsku dozvolu.

4 "Narodne novine", br. 118/03

Opseg rekonstrukcije i graČenja graČevina mora biti usklaČen s œ izgraditi objekti na mjestima gdje se slušbenim dokumentima neposrednom okolinom i susjednim graČevinama ćiji se visinski (zemljiłnim knjigama) dokaše postojanje starog objekta. gabariti moraju połtovati. Rekonstrukcija, obnova i izgradnja objekata iz stavka 2. ovoga ćlanka moše se vrłiti toćno na povrłini i u gabaritima postojeşih 27. Uvjeti za oblikovanje graČevina ili sklopova iz ćlanka 10., objekata uz uvjete oblikovanja odreČene u ćlancima 25. i 26. 11. i 25. odreČeni su u odnosu na strukturu takve zone ili ovih odredbi, a koji se mogu primijeniti na takvu graČevinu. lokaliteta. Prostor koji neposredno pripada graČevini/sklopu mora se 29. Starim postojeşim objektima iz ćlanka 22. i 23. te ćlanka odrediti i oblikovati kao sastavni dio kultivirane cjeline tako da 11. stavak 3. i ćlanka 28. stavak 2. ovih odredbi smatraju se le- ne zahtijeva uklanjanje postojeşih nasada i ne zahvaşa ureČene galno izgraČeni objekti. poljoprivredne povrłine te da se ne ołteşuju ili uklanjaju tradicijske suhozide ograde. Postojeşe graČevine koje su graČene poslije 15. veljaće 1968. bez graČevne ili druge odgovarajuşe dozvole mogu se legalizirati U slućaju kada zonu tvore viłe parcela/dijelova posjeda s ako svojim smjełtajem u prostoru te drugim elementima ureČe- odvojenim slobodnostojeşim graČevinama, razmaci izmeČu nja prostora zadovoljavaju ili ako rekonstrukcijom mogu novih graČevina ili dogradnje postojeşih na jednoj parceli u zadovoljiti uvjete odreČene ovim Planom, vašeşim zakonima i odnosu na graČevine na susjednoj parceli moraju biti takovi da propisima. ne ometaju funkcije tih graČevina, a najmanje 5 m, odnosno najmanje 2 m od granice susjedne parcele. Postojeşim graČevinama iz stavka 2. ovoga ćlanka smatraju se graČevine zatećene na dan donołenja ovog Plana. Kompozicija sklopa mora biti usklaČena volumenima i visinom tako da ćini skladnu kompoziciju cjeline zone i u odnosu na okolni prostor, bez arhitektonskih naglasaka. 30. Opskrba energijom za graČevine Nacionalnog parka rjełava se primjenom naftnog plina (propan-butan), a moguşa je izgrad- Kada graČevine tvore niz iz ćlanka 11. ovih odredbi, dogradnja, nja plinske zidne stanice oblošene kamenom, kapaciteta 4+4 do rekonstrukcija ili interpolacija, odnosno dovrłenje niza mora biti 20+20 boca ovisno o potrebama za energijom. tako projektirano da uvašava postojeşu graČevinsku i re- gulacijsku liniju, a povrłina koja pripada graČevini formira se U svim zonama mjełovite namjene Planom je predviČena kao parcela u nizu pri ćemu izgraČenost moše biti i do 100% moguşnost primjene sunćanih kolektora u kombinaciji s ako je postojeşi niz veş tako izgraČen. rezervoarima tople vode smjełtenih na skrivenoj strani u odnosu na vizure s prostora posjeşivanja. Izvan postojeşih nizova ne mogu se formirati novi, odnosno mogu se dovrłiti postojeşi nizovi unutarnjom interpolacijom, Planom se potiće eksperimentalna primjena fotonaponskih odnosno produšenjem niza ako su postojeşe parcele tako stanica za proizvodnju elektrićne energije, odnosno izgradnja odreČene łto se odnosi na niz u zoni Vrulje. ureČaja na jednom od servisno-uslušnih lokaliteta. Udaljenost graČevine od granice parcele prema obali mora se Za napajanje ureČaja kojima je neophodna elektrićna energija odrediti tako da omoguşava obavljanje poslova, smjełtaj plovila mogu se koristiti akumulatorske i solarne baterije, a iznimno je na suhom i ne moše biti manja od 5 m. dozvoljena primjena i dizel-elektrićnih agregata za koje je obvezno izgraditi poseban prostor koji mora biti akustićki Prostor u zoni gradnje izmeČu parcele vlasnika posjeda i obale izoliran tako da se zagaČenje bukom svede na minimum kao i mora biti javni prostor ureČen prirodnim materijalom, a pristupi nepropusno spremiłte za prikupljanje ostataka ulja i goriva te od okuşnice do obale i drugih povrłina izmeČu graČevina u ga odvoziti na otpad izvan parka u organizaciji Javne ustanove. graČevnom sklopu moraju biti u prirodnom materijalu bez betoniranja i slijediti prirodnu konfiguraciju. 31. Vodoopskrba lokacija u Nacionalnom parku se planira na Ograde okuşnica ili parcela odnosno dijelova parcela u zoni naćin da se autonomno rjełava svaki korisnik za sebe i to tradicijske gradnje mogu biti u suhozidu, izvedene na prvenstveno dopremom vode brodovima u rezervoare/cisterne tradicionalan naćin. koje şe biti usklaČene visinski i po kapacitetima ovisno o Svaka graČevina mora biti pološena na prirodnu konfiguraciju potrebama korisnika i o karakteristikama lokacije. terena i arhitektonski oblikovana tako da volumenom svladava visinske razlike bez potpornih zidova. 32. Evakuacija otpadnih voda rjełava se autonomno u septićke Sve tehnićke graČevine (vodospreme, plinske stanice i sl.) jame koje moraju zadovoljavati sve sanitarno-tehnićke uvjete, a moraju biti kvalitetno oblikovane i adekvatno uklopljene u sklop lociranje tih jama mora biti na mjestima gdje je moguşa te locirane sa strašnje strane, gledano od mora. evakuacija otpadnih voda iz tih jama ispumpavanjem i deponira- njem u servisni brod koji transportira otpadne vode do Natkriveni otvoreni prostor graČevine ili graČevinskog sklopa iz izgraČenih ureČaja za proćiłşavanje voda iz kojih se ispułta ćlanka 25. stavka 2. mora biti drvena konstrukcija œ pergola proćiłşena voda u more. obrasla lozom ili biljkom primjerenom tradiciji, a terase mogu biti poploćene prirodnim kamenom na prirodnoj podlozi bez Ukoliko nije moguşe izgraditi autonomne septićke jame, betoniranja. potrebno je izgraditi sustav kolektora koji odvodi otpadne vode do zajednićkih septićkih jama koje se lociraju u blizini obale gdje je osigurana evakuacija tih voda pomoşu specijalnog servisnog 28. Izvan zona tradicijske gradnje dozvoljena je izgradnja jedne broda. male pomoşne gospodarske graČevine za sklanjanje ljudi i stoke te spremanje alata do maksimalne velićine od ukupno 15 m2 zatvorenog i natkrivenog prostora i to u unutrałnjosti otoka, na 33. U zonama mjełovite namjene odreČuje se odlaganje otpada aktivno koriłtenom posjedu minimalne velićine 10 ha (20 ovaca) u kontejnere i odvoz otpada specijalnim servisnim brodovima te za pałnjake odnosno 0,3 ha za vinograde i maslinike. konaćno deponiranje na ureČeno odlagaliłte otpada izvan granica Nacionalnog parka. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ćlanka mogu se vrłiti sljedeşi zahvati: Trajno odlaganje otpada iz Nacionalnog parka rjełava se na šupanijskoj razini u suradnji s opşinom . œ rekonstruirati i obnoviti postojeşi stari objekti tradicijske grad- nje na izdvojenim lokalitetima u unutrałnjosti otoka iz ćlanka 7. ovih odredbi,

5 "Narodne novine", br. 118/03

34. Telekomunikacijski promet unutar Nacionalnog parka b) dostupnost posjeda odršavanjem putova, obnovom i »Kornati« obavlja se putem mobilne telefonije za łto se koriste sanacijom obale i pristana, sve postojeşe instalacije GSM mreše u servisno-uslušnoj zoni marine Piłkera i repetitor na lokaciji Metlina. c) potporu tradicijskom poljodjelstvu i stoćarstvu uz provoČenje mjera za oćuvanje i obnovu povrłina i graČevina (maslinici, obraČena polja, ureČeni voşnjaci, okuşnice, suhozidi, łtale i MJERE ZA PROVO'ENJE PLANA skloniłta za ovce), œ dostupnost posjeda (ureČenje puteva i staza, obnova suhozida, sanacija molişa), 35. Za zahvate u prostoru unutar zona iz ćlanka 21., 22., 23., 24. i u slućajevima iz ćlanka 28. i 29., a prema odredbama iz œ potpora tradicijskim poljodjelskim aktivnostima. UreČeni ćlanka 25., 26. i 27. ovih odredbi i koji se odnose na maslinici, obraČena polja, ureČeni voşnjaci, okuşnice i łtale, rekonstrukciju i dogradnju postojeşih i izgradnju novih œ potpora tradicijskom stoćarstvu (poticaj uzgoju magaraca, graČevina te ureČenje i koriłtenje pripadajuşeg okolnog mula i mazgi, obnova stanova za ovce, obnova proizvodnje prostora, obvezna je izrada strućne podloge za lokacijsku domaşeg sira), dozvolu koja obuhvaşa parcelu œ dio posjeda u zonama iz ćlanka 9., 10. i 11., odnosno posjed iz ćlanka 28. ovih odredbi. œ potpora oćuvanja starih ribarskih vjełtina, plovila i opreme kao kulturni i edukacijski doprinos załtiti prostora (poticaji Strućna podloga iz ovog ćlanka sadrši idejno urbanistićko- izgradnji tradicijskog brodovlja, oslobaČanje vlasnika kornatskih arhitektonsko rjełenje graČevine ili sklopa graČevina s naćinom brodova od poreza na łportsko-rekreacijska plovila, te od ureČenja i koriłtenja prostora parcele-posjeda te prikaz odnosa poreza na nabavku brodskih motora), prema susjednoj graČevini i parceli kao i odnos prema postojeşim nasadima, tradicijskim graditeljskim elementima i œ utemeljenje otoćne srednje łkole za tradicijsko poljodjelstvo, obalnom prostoru. stoćarstvo, ribarstvo, pomorske i brodograditeljske vjełtine i druge stare zanate, obavezna dodjela jedne stipendije svakoj Strućna podloga i idejno rjełenje za graČevine u nizu iz ćlanka novoj generaciji za łkolovanje u profilu załtitarske struke i 11. stavak 2. ovih odredbi mora obuhvatiti cijeli niz te odrediti komplementarnim zanimanjima, regulacijsku i graČevinsku liniju i visinske odnose prema susjednim objektima. d) potporu uzgoju tradicijskih vrsta stoke te oćuvanju starih ribarskih vjełtina, plovila i opreme kao kulturni i edukacijski doprinos załtiti tradicije i vrijednosti prostora, 36. Strućna podloga za izdavanje lokacijske dozvole mora predoćiti analize i dokaze o połtivanju prirodnih, e) oćuvanje krajolika onako kako je zatećen u momentu kulturnopovijesnih i etnolołkih vrijednosti koje se ne bi smjele proglałenja, narułiti, kao i analizu utjecaja graČevina i djelatnosti na okolił f) stanje okoliła, a posebno ćistoşe mora u naseljenim uvalama i osobito s glediłta optereşenja i moguşih negativnih utjecaja na lokalitetima sidriłta kako bi se ustanovio utjecaj uporabe kvalitetu mora. prostora na podmorje te odredile odgovarajuşe mjere. U sklopu strućne podloge obvezno je ishoditi posebne uvjete • Izrada i provedba Programa unaprjeČenja prušanja usluga ureČenja i oblikovanja prostora i graČevine, detaljne posjeşivanja za cjelokupno podrućje Nacionalnog parka te Plana konzervatorske smjernice koje şe utvrditi nadlešna Uprava za załtite od pošara i plana intervencija u slućaju nezgoda (JU NP załtitu prirode i Uprava za załtitu kulturne bałtine te uvjete Kornati). załtite prirode, odnosno załtite okoliła koje şe utvrditi Uprava za załtitu prirode, odnosno Uprava za załtitu okoliła MZOPU. • Izrada studije za svaku zonu tradicijske gradnje, odnosno uvalu za koju se utvrdi potreba usklaČenja interesa korisnika Konzervatorske i druge smjernice i uvjete ureČenja i koriłtenja prostora detaljnija analiza stanja u prostoru i detaljnija razrada prostora moguşe je izraditi za cijelo podrućje Nacionalnog parka uvjeta koriłtenja i załtite prostora i okoliła pri ćemu se ne ili pojedinu zonu a do izrade takve podloge uvjeti se utvrČuju za mogu mijenjati planske mjere i odredbe ovoga Plana. svaku parcelu posebno. O opravdanosti izrade takve studije odlućit şe i izradu Strućna podloga mora utvrditi stanje izgraČenosti prostora te koordinirati Ministarstvo załtite okoliła i prostornog ureČenja. uvjete uklapanja postojeşih graČevina iz ćlanka 29. ovih odredbi, a mora biti izgraČena na ašurnoj geodetsko- • Izrada konzervatorske dokumentacije za podrućje Nacionalnog katastarskoj podlozi sa snimkom postojeşeg stanja graČevina, parka koji obuhvaşa sljedeşe: ureČenosti prostora, nasada i ureČaja uz podatke o posjedu i vlasniłtvu. a) ašuriranje podataka, popis i vrednovanje objekata, lokaliteta, cjelina, podrućja povijesno-kulturne vrijednosti po vrstama i kronologiji s naznakom pravne załtite, 37. Svi radovi na podrućju parka moraju biti koordinirani s b) izradu arhitektonsko-pejzašne studije (ekspoziciju cjelina, glediłta usklaČenja funkcija i załtite prostora, a interesi lokaliteta i objekata u krajoliku; s evidentiranjem degradacijskih domicilnog stanovniłtva mogu se ostvariti samo u skladu s ci- procesa), ljevima załtite prirodne i kulturne bałtine. c) izradu preporuke za koriłtenje prostora, załtitu ekspozicija Arheolołka iskapanja u zoni temeljnog fenomena ne smiju objekata, lokaliteta i cjelina, ołtetiti niti narułiti prirodne vrijednosti. d) istrašivanje i znanstvenu obradu nedovoljno istrašenih podrućja, 38. S ciljem cjelovitog gospodarenja podrućjem i unapreČenja stanja u prostoru te załtite vrijednosti prostora NP odreČuju se e) stupnjevanje atraktivnosti spomenićkih vrijednosti (s sljedeşe mjere i aktivnosti: turistićkih i uporabnih aspekata, uz prijedloge moguşe namjene). • Kontinuirano praşenje i izrada Programa unapreČenja stanja u prostoru u odnosu na: • Osnivanje edukativno-obrazovnog centra (buduşa Prezentacijska recepcija Uprave Nacionalnog parka) u kojoj şe a) sanaciju izgraČenih graČevina koje ne zadovoljavaju uvjete se do uspostave te recepcije odvijati izobrazba djece putem tradicijske gradnje a koje propisuje ovaj Plan, posebnih predmeta, radionica i sl., kako bi se podigla svijest domaşeg stanovniłtva o potrebi załtite ovog prostora, a

6 "Narodne novine", br. 118/03 naroćito o potrebi obnove tradicijskog naćina koriłtenja ovog c) geolołka i hidrogeolołka istrašivanja. prostora. Provodit şe se daljnja suradnja s vlasnicima posjeda u odnosu • ProvoČenje mjera załtite endemskih i ugrošenih vrsta prema na obavljanje djelatnosti, ćuvanje prirodnih vrijednosti i Strategiji załtite bioraznolikosti œ Akcijskom planu załtite mora: kulturnih dobara te sudjelovanje u sustavu posjeşivanja. mjere załtite morskih cvjetnica, ugrošenih vrsta riba, rakova, glavonošaca i drugih. Nositelji aktivnosti iz ovoga ćlanka ovisno o nadlešnosti su: Javna ustanova Nacionalni park Kornati, Upravno vijeşe, • Uspostava sustava kontinuiranog praşenja stanja, daljnjih znanstveno-strućni savjet, Ministarstvo załtite okoliła i istrašivanja i kartiranja prirodnih sastavnica parka u skladu s prostornog ureČenja, Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, Akcijskim planom załtite biolołke raznolikosti i posebnim Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede i łumarstva. programima institucija nadlešnih za załtitu prirode kao i znanstvenih institucija: 39. Nadzor nad provoČenjem i izvrłavanjem ovoga Plana obav- a) daljnje istrašivanje i kartiranje staniłta flore i faune kopnenog ljat şe Ministarstvo załtite okoliła i prostornog ureČenja, prostora, Ministarstvo kulture i Uprava Nacionalnog parka Kornati. b) praşenje stanja i daljnje istrašivanje podmorja, posebno bentoskih organizama i njihovih staniłta,

7