REPUBLIKA HRVATSKA KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKA ŽUPANIJA

OP ĆINA

I. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA URE ĐENJA OP ĆINE DRNJE SG 1/12 IZVORNIK 1/6

Izra điva č:

Drnje, velja ča 2012. godine

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

I. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA URE ĐENJA OP ĆINE DRNJE

NOSITELJ IZRADE: OP ĆINA DRNJE NA ČELNIK OP ĆINE SLAVKO LOTH

IZRA ĐIVA Č: ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE

ODGOVORNI VODITELJ IZRADE PLANA:

ZLATKO FILIPOVI Ć, dipl.ing.arh., ovl.arh.

STRU ČNI TIM:

SNJEŽANA MARKOVI Ć SIROVEC, mag.ing.arh., ovl.arh.urb. mr.sc. MLADEN MATICA JELENA KOVA Č, dipl ing.gra đ. BLAŽENKA LUKŠI Ć, dipl.ing.arh. SAŠA CESTAR, dipl.ing.prom.

VANJSKI STRU ČNI TIM:

MARINA HORVAT PAVLIC, dipl.iur. MARIJAN ŠTIMAC, dipl.oecc.

BROJ ELABORATA: 10/09

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 2

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Županija: KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKA Op ćina: DRNJE

Naziv Prostornog plana: I. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA URE ĐENJA OP ĆINE DRNJE

Faza izrade Prostornog plana: I Z V O R N I K Odluka o izradi Prostornog plana Odluka predstavni čkog tijela o donošenju (službeni glasnik): Prostornog plana (službeni glasnik): „Službeni glasnik Koprivni čko-križeva čke „Službeni glasnik Koprivni čko-križeva čke županije“, broj 15/09 županije“, broj 1/12 Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan: Ponovljen javni uvid održan: „Glas Podravine“, 10. lipanj 2011. godina Od: 20. lipanj 2011. Od: Do: 07. srpanj 2011. Do: Pečat tijela odgovornog za provo đenje javne Odgovorna osoba za provo đenje javne rasprave: rasprave:

Slavko Loth

(ime, prezime i potpis) Suglasnost za Prostorni plan prema članku 98. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11.) Broj suglasnosti: KLASA: 350-05/10-01/9, URBROJ: 2137/1-06/01-11-3, Datum: 22.12.2011. Pravna osoba/tijelo koje je izradilo Prostorni plan:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE Pe čat pravne osobe/tijela koje je izradilo Prostorni Odgovorna osoba: plan: Zlatko Filipovi ć, dipl.ing.arh., ovl.arh.

(ime, prezime i potpis) Odgovorni voditelj izrade Prostornog plana: Zlatko Filipovi ć, dipl.ing.arh., ovl.arh. Stru čni tim u izradi Prostornog plana: Vanjski stru čni suradnici:

1. Snježana Markovi ć Sirovec, mag.ing.arh., ovl.arh.urb. 1. Marina Horvat Pavlic , dipl.iur. 2. mr.sc. Mladen Matica 2. Marijan Štimac , dipl.oec. 3. Jelena Kova č, dipl.ing.gra đ. 4. Blaženka Lukši ć, dipl.ing.arh. 5. Saša Cestar , dipl.ing.prom. Pe čat predstavni čkog tijela: Predsjednik predstavni čkog tijela:

Stjepan Antoli ć

(ime, prezime i potpis) Istovjetnost ovog Prostornog plana s izvornikom Pe čat nadležnog tijela: ovjerava:

(ime, prezime i potpis)

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 3

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

SURADNJA:

1. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Zagreb, 2. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Koprivni čko - križeva čka, Odjel zajedni čkih i upravnih poslova, , 3. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Bjelovaru, 4. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb, 5. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, 6. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda, Lu čka uprava za unutarnju plovidbu Osijek, 7. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Podru čni ured za zaštitu i spašavanje Koprivnica, 8. Ured državne uprave u Koprivni čko - križeva čkoj županiji, Služba za gospodarstvo i imovinsko - pravne poslove, Koprivnica, 9. Koprivni čko - križeva čka županija, Upravni odjel za prostorno ure đenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Koprivnica, 10. Javna ustanova za upravljanje zašti ćenim prirodnim vrijednostima na podru čju Koprivni čko - križeva čke županije, Koprivnica, 11. Hrvatske ceste d.o.o., Za upravljanje, gra đenje i održavanje državnih cesta, Zagreb, 12. Hrvatske željeznice, HŽ Infrastruktura, razvoj i gra đenje, Zagreb, 13. Županijska uprava za ceste Koprivni čko - križeva čke županije, Križevci, 14. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Koprivnica, 15. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno podru čje slivova Drave i Dunava, VGO Varaždin, 16. Hrvatske vode, VGI Đur đevac, 17. Hrvatska poljoprivredna komora, Koprivnica, 18. HEP–Hrvatska elektroprivreda – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, Distribucijsko podru čje Elektra Koprivnica, 19. HEP, Sektor za strategiju, planiranje investicija i korporativni razvoj, Zagreb, 20. INA d.d., SD Istraživanje i proizvodnje nafte i plina, Sektor istraživanja i proizvodnje nafte i plina za JIE, Zagreb, 21. PLINACRO, Sektor transporta plina, Zagreb, 22. Hrvatske telekomunikacije, Sektor za dokumentaciju i telekomunikacijsku infrastrukturu, Zagreb, 23. Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske, Zagreb, 24. HAKOM - Hrvatska agencija za poštu i elektroni čke telekomunikacije, Zagreb, 25. GKP „Komunalac“ d.o.o., Koprivnica, 26. „Koprivnica plin“ d.o.o., Koprivnica, 27. „Igma“ d.o.o., Koprivnica, 28. „Iricon“ d.o.o., Koprivnica, 29. „Marinmont“ d.o.o., Drnje.

STRU ČNI SURADNICI:

1. Silvana Premec, Op ćina Drnje.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 4

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

S A D R Ž A J:

A) TEKSTUALNI DIO

I. Op će odredbe II. Odredbe za provo đenje III. Prijelazne i završne odredbe

B) GRAFI ČKI DIO

Grafi čki dio I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje sadrži:

Kartografske prikaze: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA /M 1:25.000/ 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI /M 1:25.000/ 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, URE ĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA /M 1:25.000/ 4. GRA ĐEVINSKA PODRU ČJA NASELJA /M 1:5.000/ 4.1. Naselja Drnje i Botovo i izdvojena gra đevinska podru čja u kontaktnom prostoru naselja 4.2. Naselje Tor čec i izdvojena gra đevinska podru čja u kontaktnom prostoru naselja 4.3. Izdvojena gra đevinska podru čja uz jezero Šoderica – gra đevinske zone i eksploatacijska polja 4.4. Izdvojena gra đevinska podru čja – gra đevinske zone i eksploatacijska polja 4.5. Izdvojeno gra đevinsko podru čje – gra đevinska zona turisti čko - ugostiteljske namjene

Grafi čki prilozi – kartogrami /M 1:40.000/

1. Teritorijalno-politi čki ustroj 2. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3. Ceste na podru čju Op ćine Drnje 4. Nerazvrstane ceste i poljoprivredna podru čja 5. Infrastrukturni sustavi: 5.1. Pošta i elektroni čke komunikacije 5.2. Energetski sustav 5.2.1. Plinoopskrba 5.2.2. Elektroenergetika 5.3. Vodnogospodarski sustav 5.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 5.3.2.Ure đenje vodotoka i voda 6. Postupanje s otpadom

C) OBVEZNI PRILOZI

− Obrazac I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje − Obrazloženje :

1. POLAZIŠTA 2. CILJEVI PROSTORNOG PLANA 3. PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 5

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− Izvod iz dokumenata prostornog ure đenja šireg podru čja, − Stru čne podloge, − Popis sektorskih dokumenata i propisa, − Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji, − Izvješ ća o prethodnoj i javnoj raspravi, − Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana, − Sažetak za javnost.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 6

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

A) T E K S T U A L N I D I O

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 7

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

SADRŽAJ: A) T E K S T U A L N I D I O...... 7 SADRŽAJ: ...... 8 UVODNI DIO ...... 10 I. OP ĆE ODREDBE...... 19 II. ODREDBE ZA PROVO ĐENJE...... 24 III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ...... 108 1. P O L A Z I Š T A...... 111 1.1. POLOŽAJ, ZNA ČAJ I POSEBNOSTI PODRU ČJA OP ĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE...... 112 1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU...... 114 1.1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG URE ĐENJA ŠIREG PODRU ČJA I OCJENA POSTOJE ĆIH PROSTORNIH PLANOVA ...... 139 1.1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG URE ĐENJA ŠIREG PODRU ČJA I OCJENA POSTOJE ĆIH PROSTORNIH PLANOVA ...... 139 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE ĐENJA...... 144 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OP ĆINSKOG ZNA ČAJA...... 145 2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE...... 148 2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA...... 149 2.3. CILJEVI PROSTORNOG URE ĐENJA NASELJA NA PODRU ČJU OP ĆINE150 2.3.2. UTVR ĐIVANJE GRA ĐEVINSKIH PODRU ČJA NASELJA U ODNOSU NA POSTOJE ĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTO ĆU STANOVANJA, IZGRA ĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTO ĆU IZGRA ĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA...... 150 3. PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA ...... 152 3. PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA ...... 153 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA ...... 153 3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA (NASELJA I IZGRA ĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA; POLJOPRIVREDNE, ŠUMSKE, VODNE TE POVRŠINE POSEBNE NAMJENE I OSTALE POVRŠINE) – tablica 3...... 154 3.2.2. GRA ĐEVINSKA PODRU ČJA NASELJA I IZDVOJENA GRA ĐEVINSKA PODRU ČJA NASELJA...... 156 3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI...... 158 3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI U PROSTORU ...... 167 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, URE ĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA ...... 170 3.4.2. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI...... 170 3.4.3. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI ...... 191 3.4.4. ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI...... 192 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA...... 200 3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV ...... 200 3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV ...... 203

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 8

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV (vodoopskrba, odvodnja, ure đenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)...... 205 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM...... 208 3.7. SPRJE ČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ...... 210 3.7.1. Tlo ...... 210 3.7.2. Vode...... 210 3.7.3. Zrak ...... 210 3.7.4. Utjecaj buke...... 210 3.7.5. Upravljanje rizicima ...... 210 3.7.6. Svjetlosno one čiš ćenje...... 211 POPIS SLIKA ...... 212 POPIS TABLICA...... 213 B) G R A F I Č K I D I O...... 214

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 9

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

UVODNI DIO

Op ćina Drnje donijela je Prostorni plan ure đenja Op ćine Drnje u svibnju 2006. godine ("Službeni glasnik Koprivni čko - križeva čke županije" broj 6/06., ispravak broj 7/06.). Izrađiva č Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje je URBIA d.o.o., Čakovec.

Na temelju članka 78. stavka 1. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11. i 90/11.) i članka 30. Statuta Op ćine Drnje ("Službeni glasnik Koprivni čko - križeva čke županije" broj 9/09.) Op ćinsko vije će Op ćine Drnje, na 5. sjednici održanoj 2. listopada 2009. godine, donijelo je Odluku o izradi I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje.

Izrada I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje dodijeljena je Zavodu za prostorno ure đenje Koprivni čko - križeva čke županije iz Koprivnice.

U skladu s člankom 79. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11. i 90/11.) nositelj izrade, Op ćina Drnje dostavlja Odluku o izradi I. Izmjena i dopuna prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje tijelima i osobama odre đenim posebnim propisima s pozivom o dostavi zahtjeva za izradu I. Izmjena i dopuna.

U svrhu pribavljanja prijedloga, smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva, o ciljevima i mogu ćim rješenjima zna čajnim za razvoj, ure đenje i oblikovanje prostora u obuhvatu I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje a u skladu sa člankom 83. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji provedena je prethodna rasprava, održana 07. srpnja 2010. godine u 12 sati, u vije ćnici Op ćine Drnje u Drnju. Nakon provedene prethodne rasprave pripremljeno je Izvješće o prethodnoj raspravi, 10. 05. 2011. godine te je utvr đen Prijedlog I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje. O Prijedlogu I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje provedena je javna rasprava, prema članku 85. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji. Javni uvid trajao je 18 dana, u razdoblju od 20. lipnja do 07. srpnja 2011. godine, a javno izlaganje održano je dana 29. lipnja 2011. godine u Drnju. O svim prijedlozima i primjedbama pristiglim u periodu javnog uvida i javnog izlaganja, sukladno članku 91. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji, pripremljeno je Izvješ će o javnoj raspravi, 03. kolovoza 2011. godine. U skladu sa svim pristiglim primjedbama i prijedlozima prihva ćenim u Izvješ ću o javnoj raspravi izra đen je Nacrt kona čnog prijedloga I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje te je dostavljen svim tijelima i osobama odre đenim posebnim propisima radi davanja mišljenja. Na osnovu Izvješ ća o javnoj raspravi, dobivenih mišljenja, nositelj izrade je utvrdio Kona čni prijedlog I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje. Prije upu ćivanja Kona čnog prijedloga I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje op ćinskom vije ću Općine Drnje, nositelj izrade dostavio je sudionicima javne rasprave pisano obrazloženje o razlozima neprihva ćanja odnosno djelomi čnog prihva ćanja njihovih prijedloga i primjedbi. Prije donošenja I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje pribavljena je suglasnost Župana. Odluka o donošenju I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje objavljena je u „Službenom glasniku Koprivni čko - križeva čke županije“ broj 1/12.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 10

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

1. RAZLOZI POKRETANJA POSTUPKA I. IZMJENA I DOPUNA PPUO DRNJE

I. Izmjenama i dopunama Prostornog plana ure đenja op ćine Drnje mijenjaju se sljede ći dijelovi plana:

Tema Tekstualna izmjena Grafi čka izmjena

Prema Odluci 1. Proširenje eksploatacijskog polja „Mladje“ Da Karta 1., 4.1., 4.3. Nova valorizacija kulturne baštine na 2. podru čju cijele Op ćine Drnje s naglaskom na Da Karta 3., 4.2. naselje Tor čec Gradnja gra đevina za potrebe šumsko - 3. Da Karta 1. gospodarske proizvodnje Proširenje gra đevinske zone u naselju 4. Da Karta 1., 4.1. Botovo Omogu ćavanje izgradnje velikih plastenika i 5. Da Karta 1., 4.1., 4.2. sli čnih gra đevina (3.500 m 2 i visine do 7,0 m)

Zaklju čci Op ćinskog vije ća Brisanje iz kartografskog i tekstualnog dijela Prostornog plana ure đenja op ćine Drnje 1. Da Karta 1., 4.4. lokacije gospodarske - proizvodne zone „Drava“ u Botovu Ucrtavanje nove poslovne zone na državnom 2. poljoprivrednom zemljištu „Cege“, k.o. Drnje Da Karta 1., 4.1. površine cca. 10 ha Brisanje iz kartografskog i tekstualnog dijela Prostornog plana prostora namijenjenog za 3. Da Karta 1., 4.4. istraživanje mineralnih sirovina na polju Mla đ - 1 Ucrtavanje gra đevinskog podru čja namijenjenog povremenom stanovanju - 4. Da Karta 1., 4.3. turisti čko naselje na podru čju „Stare Šoderice“ Predlaže se upisivanje arheološkog muzeja 5. Da ---- u naselju Tor čec Uskla đivanje sa Zakonom o prostornom ure đenju, PPKKŽ i ostalom regulativom Definiranje gra đevinskog podru čja naselja Karta 1., 4.1., 4.2., 1. (korekcija) Da 4.3.

Korekcija granice naselja Tor čec i Drnje Karta 1., 2., 3., 4.1, 2. sukladno Zakonu o naseljima („Narodne Da 4.2. novine“ broj 54/88.) Korekcija obveze izrade provedbenih 3. dokumenata prostornog ure đenja Da Karta 3. (UPU/DPU - a)

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 11

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Upisivanje podataka iz Plana gospodarenja 4. Da Karta 1., 3., 4.1. otpadom Op ćine Drnje Zahtjevi gra đana, udruga, poslovnih subjekata i ostalih Korekcija gra đevinskog podru čja prema Karta 1., 4.1., 4.2., 1. digitalnom orto - foto planu i katastarskoj Da 4.3. podlozi 2. Proširenje groblja u naselju Tor čec Da Karta 1., 4.2. Upisivanje dijelova stru čnih podloga za 3. Da Karta 3. zašti ćeni Regionalni park Mura - Drava Upisivanje dijelova stru čnih podloga vezano 4. za razvoj turizma u Regionalnom parku Mura Da ---- - Drava Korekcija postoje će i planirane 5. Da Karta 2. srednjenaponske elektroenergetske mreže 6. Brisanje podru čja akumulacije hidroelektrane Da Karta 1., 2., 3. Ucrtavanje vodnih gra đevina (vodotoka, Karta 2., 3., 4.1., 4.2., 7. Da vodnog dobra, nasipa, inundacijskog pojasa) 4.3., 4.4., 4.5. Ucrtavanje magistralnog plinovoda - 8. Da Karta 2. Koprivnica DN 300/50 Ucrtavanje eksploatacijskog polja 9. ugljikovodika nafte i plina EPU Kutnjak - Da Karta 1., 3., 4.2. Đelekovec i EPU Ucrtavanje izgra đenog i planiranog sustava 10. Da Karta 2. javne vodoopskrbe Ucrtavanje planiranog sustava odvodnje 11. Da Karta 2. otpadnih voda Karta 1., 4.1., 4.2., 12. Korekcija i nadopuna HŽ infrastrukture Da 4.3. Korekcija broja uvjetnih grla sa 30 na 70 u 13. Da ---- naselju Tor čec i 100 u naselju Drnje Ucrtavanje nove lokacije ribolovno - sportsko 14. Da Karta 1., 4.3. rekreacijska namjena za ŠRK „Amur“ Drnje Obveza izrade Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i 15. okoliša od katastrofa i velikih nesre ća te Da ---- navedeni dokument potrebno je ugraditi u Prostorni plan ure đenja Uvrštavanje stru čne podloge u plan - Podaci o vrstama, staništima, i zašti ćenim i 16. evidentiranim podru čjima i podru čjima Da Karta 3. Ekološke mreže RH sa prijedlogom mjera zaštite Ucrtavanje u plan lokacije izgra đene kolne 17. Da Karta 1., 4.2. vage prema važe ćoj lokacijskoj dozvoli Upisivanje podataka vezanih za usvojeni 18. Da Karta 1., 3., 4.1., 4.2. Plan gospodarenja otpadom Op ćine Drnje Ucrtavanje turisti čko – ugostiteljsko - 19. rekreacijske namjene na napuštenom Da Karta 1., 4.5. eksploatacijskom polju Upisivanje i ucrtavanje sportsko - 20. Da Karta 1., 4.4. rekreacijske namjene nakon završetka

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 12

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

eksploatacije mineralnih sirovina na dijelu eksploatacijskog polja „Autoput“ Ucrtavanje nerazvrstanih cesta i 21. Da Kartogram 1. i 2. poljoprivrednih podru čja Ucrtavanje proširenog eksploatacijskog polja 22. Da Karta 1., 3., 4.4. „Autoput“ sukladno lokacijskoj dozvoli Formiranje i ucrtavanje mješovitih zona M4 23. namijenjenih gospodarsko - poljoprivrednoj Da Karta 1., 4.1., 4.2. proizvodnji Ucrtavanje lokacije Karaula (kod 24. željezni čkog mosta u Botovu) i jezera Da Karta 1., 3., 4.3. Šoderica za gradnju pristaništa za čamce Ucrtavanje lokacije kupališta na južnoj strani 25. Da Karta 1., 3., 4.3. jezera Šoderica Ucrtavanje postoje će i planirane zone 26. povremenog stanovanja uz jezero šoderica Da Karta 1., 4.3. /oznaka M3/ Planiranje gradnje malih hidroelektrana i drugih postrojenja za proizvodnju elektri čne 27. Da ---- i/ili toplinske energije koja kao resurs koristi obnovljive izvore energije Ucrtavanje lokacije za višak iskopa u 28. gospodarsko - poslovnoj zoni „Drava“ u Da Karta 1. i 4.1. naselju Botovo Ucrtavanje lokacije prihvatilišta za 29. unesre ćene na lokaciji Karaula u naselju Da Karta 1. i 4.3. Botovo (za potrebe zaštite i spašavanja)

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 13

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

2. Obrazloženje I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje po kartografskim prikazima i grafi čkim prilozima - kartogramima:

Kartografski prikazi: Karta 1.: Korištenje i namjena površina − korekcija gra đevinskog podru čja naselja, − ucrtavanje novog gra đevinskog podru čja za povremeno stanovanje –M3, − ucrtavanje lokacije kolne vage, − ucrtavanje sportsko - rekreacijske namjene – ribolov, − ucrtavanje ribi čke staze, − korekcija prometne mreže, − ucrtavanje nerazvrstanih cesta, − korekcija i nadopuna HŽ infrastrukture, − ucrtavanje granica eksploatacijskih polja ugljikovodika nafte i plina Peteranec i Kutnjak – Đelekovec unutar istražnog polja „Drava“, − ucrtavanje granica podru čja za iskorištavanje mineralnih sirovina šljunka i pijeska, postoje ća eksploatacijska polja mineralnih sirovina Mla đ-1, Keter, Mla đ, Autoput i Mladje i planirana površina za iskorištavanje mineralnih sirovina Mladje, − ucrtavanje novih gospodarsko – poslovnih zona „Cegi“ i „Drava“, − ucrtavanje postoje ćih divljih odlagališta komunalnog otpada, − ucrtavanje planiranih reciklažnih dvorišta i površina za smještaj viška iskopa mineralnih sirovina, − brisanje lokacije poslovne zone u Botovu.

Karta 2.: Infrastrukturni sustavi − korekcija vodova elektroni čke komunikacijske mreže, − brisanje podru čja akumulacije hidroelektrane, − korekcija postoje će i planirane srednjenaponske elektroenergetske mreže, − ucrtavanje izgra đenog i planiranog sustava javne vodoopskrbe, − ucrtavanje planiranog sustava odvodnje otpadnih voda, − ucrtavanje mreže kanala, − ucrtavanje vodnih gra đevina – nasipa, kanala, − ucrtavanje inundacijskog pojasa rijeke Drave i potoka Gliboki, − ucrtavanje magistralnog plinovoda Legrad - Koprivnica DN 300/50.

Karta 3.: Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora − ucrtavanje granica zašti ćenog regionalnog parka Mura - Drava, − ucrtavanje granica ekološke mreže, − ucrtavanje granica podru čja za iskorištavanje mineralnih sirovina šljunka i pijeska, − ucrtavanje granica podru čja za istraživanje ugljikovodika nafte i plina „Drava“, − ucrtavanje granica podru čja za eksploataciju energetskih mineralnih sirovina ugljikovodika nafte i plina, − ucrtavanje vodnih gra đevina – nasipa, kanala, − ucrtavanje inundacijskog pojasa rijeke Drave i potoka Gliboki, − ucrtavanje granica eksploatacijskih polja ugljikovodika nafte i plina Peteranec i Kutnjak – Đelekovec unutar istražnog polja „Drava“, − ucrtavanje pristaništa za čamce na lokaciji Karaula kod željezni čkog mosta uz rijeku Dravu i uz jezero Šoderica,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 14

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− ucrtavanje ribi čke staze, − ucrtavanje prihvatilišta za unesre ćene na lokaciji Karaula u naselju Botovo, − ucrtavanje postoje ćih divljih odlagališta komunalnog otpada, − ucrtavanje planiranih reciklažnih dvorišta i površina za smještaj viška iskopa mineralnih sirovina, − ucrtavanje novih obuhvata UPU/DPU - a, − ucrtavanje kulturnih dobara na podru čju Općine.

Karta 4.1.: Gra đevinsko podru čje naselja Drnje i Botovo i izdvojena gra đevinska podru čja u kontaktnom prostoru naselja − uskla đivanje granica gra đevinskog podru čja sa stanjem na terenu i digitalnim podlogama, − korekcija prometne mreže, − ucrtavanje nerazvrstanih cesta, − korekcija i nadopuna HŽ infrastrukture, − ucrtavanje površina za poljoprivrednu namjenu – M4, − ucrtavanje nove gospodarsko-proizvodne zone “Cegi” u Drnju, − brisanje lokacije gospodarsko - proizvodne zone u Botovu, − ucrtavanje postoje ćih divljih odlagališta komunalnog otpada, − ucrtavanje planiranih reciklažnih dvorišta, − ucrtavanje kulturnih dobara na podru čju Op ćine.

Karta 4.2.: Gra đevinsko podru čje naselja Tor čec i izdvojena gra đevinska podru čja u kontaktnom prostoru naselja − uskla đivanje granica gra đevinskog podru čja sa stanjem na terenu i digitalnim podlogama, − korekcija prometne mreže, − ucrtavanje nerazvrstanih cesta, − korekcija i nadopuna HŽ infrastrukture, − ucrtavanje lokacije kolne vage, − ucrtavanje rekreacijske namjene – ribnjak, − ucrtavanje podru čja namijenjenog za rasadnik, − proširenje groblja, − ucrtavanje površina za poljoprivrednu namjenu – M4, − ucrtavanje kulturnih dobara na podru čju Op ćine.

Karta 4.3.: Izdvojena gra đevinska podru čja uz jezero Šoderica – gra đevinske zone i eksploatacijska polja − uskla đivanje granica gra đevinskog podru čja sa stanjem na terenu i digitalnim podlogama, − ucrtavanje novog gra đevinskog podru čja za povremeno stanovanje –M3, − korekcija prometne mreže, − ucrtavanje nerazvrstanih cesta, − korekcija i nadopuna HŽ infrastrukture, − ucrtavanje sportsko - rekreacijske namjene – ribi čki domovi, − ucrtavanje ribi čke staze, − ucrtavanje postoje ćih divljih odlagališta komunalnog otpada, − ucrtavanje planiranih površina za smještaj viška iskopa mineralnih sirovina, − planirano proširenje postoje ćeg eksploatacijskog polja šljunka i pijeska Mladje.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 15

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Karta 4.4.: Izdvojena gra đevinska područja – građevinske zone i eksploatacijska polja − uskla đivanje granica gra đevinskog podru čja sa stanjem na terenu i digitalnim podlogama, − ucrtavanje turisti čko – ugostiteljsko - rekreacijske namjene na napuštenom eksploatacijskom polju, − ucrtavanje proširenog eksploatacijskog polja mineralnih sirovina šljunka i pijeska „Autoput“, − brisanje planiranog istražnog prostora mineralnih sirovina – eksploatacijsko polje šljunka i pijeska Mla đ – 1, − korekcija prometne mreže, − ucrtavanje nerazvrstanih cesta.

Karta 4.5. Izdvojeno gra đevinsko podru čje – gra đevinska zona turisti čko – ugostiteljske namjene − ucrtavanje turisti čko–ugostiteljske namjene na napuštenom eksploatacijskom polju, − korekcija prometne mreže, − ucrtavanje nerazvrstanih cesta.

Grafi čki prilozi – kartogrami: Kartogram 1.: Teritorijalno - politi čki ustroj

− korekcija granica Op ćine Drnje i granica naselja, − korekcija gra đevinskih podru čja naselja.

Kartogram 2.: Sustav središnjih naselja i razvojnih središta

− korekcija granica Op ćine Drnje i granica naselja, − korekcija gra đevinskih podru čja naselja.

Kartogram 3.: Ceste na podru čju Op ćine Drnje − ucrtavanje mreže javnih prometnica, − ucrtavanje nerazvrstanih ceta, − korekcija i nadopuna HŽ infrastrukture.

Kartogram 4.: Nerazvrstane ceste i poljoprivredna područja u Op ćini Drnje − ucrtavanje nerazvrstanih cesta, − ucrtavanje poljoprivrednih podru čja.

Kartogram 5. Infrastrukturni sustavi - 5.1.: Pošta i elektroni čke komunikacije − korekcija vodova elektroni čke komunikacijske mreže.

Kartogram 5.2. Energetski sustav - 5.2.1.: Plinoopskrba

− ucrtavanje magistralnog plinovoda Legrad - Koprivnica DN 300/50,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 16

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Kartogram 5.2. Energetski sustav - 5.2.2.: Elektroenergetika − korekcija postoje će i planirane srednjenaponske elektroenergetske mreže.

Kartogram 5.3. Vodnogospodarski sustav - 5.3.1.: Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda − brisanje podru čja akumulacije hidroelektrane, − ucrtavanje izgra đenog i planiranog sustava javne vodoopskrbe, − ucrtavanje planiranog sustava odvodnje otpadnih voda.

Kartogram 5.3. Vodnogospodarski sustav - 5.3.2.Ure đenje vodotoka i voda − ucrtavanje mreže kanala, − ucrtavanje vodnih gra đevina – nasipa, kanala, − ucrtavanje inundacijskog pojasa rijeke Drave i potoka Gliboki.

Kartogram 6.: Postupanje s otpadom − ucrtavanje podataka iz Plana gospodarenja otpadom Op ćine Drnje.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 17

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

ODREDBE ZA PROVO ĐENJE

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 18

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Na temelju članka 100. stavka 6. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji („Narodne novine broj" 76/07, 38/09, 55/11. i 90/11) i članka 30. Statuta Op ćine Drnje („Službeni glasnik Koprivni čko-križeva čke županije" broj 9/09. i 14/09), po prethodno pribavljenoj suglasnosti Upravnog odjela za prostorno ure đenje, gradnju i zaštitu okoliša Koprivni čko-križeva čke županije, KLASA: 350-05/10-01/9, URBROJ: 2137/1-06/01-11-3 od 22. prosinca 2011. godine, Op ćinsko vije će Op ćine Drnje na 29. sjednici održanoj 29. prosinca 2011. donijelo je

ODLUKU o donošenju I. Izmjena i dopuna Odluke o donošenju Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje

I. OP ĆE ODREDBE

Članak 1. (1) Odlukom o donošenju I. Izmjena i dopuna Odluke o donošenju Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje (u daljnjem tekstu: Odluka) donose se I. Izmjene i dopune Odluke o donošenju Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje („Službeni glasnik Koprivni čko- križeva čke županije“ broj 6/06, 7/06. - ispravak) koje je izradio Zavod za prostorno ure đenje Koprivni čko-križeva čke županije.

Članak 2. (1) Granice I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) poklapaju se s granicama Op ćine Drnje (u daljnjem tekstu: Op ćina).

Članak 3. (1) I. Izmjene i dopune Odluke o donošenju Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje sadržane su u elaboratu „I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje“, koji je sastavni dio ove Odluke i sadrži:

A) TEKSTUALNI DIO I. Op će odredbe II. Odredbe za provo đenje III. Prijelazne i završne odredbe B) GRAFI ČKI DIO Kartografski prikazi: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA /M 1:25.000/ 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI /M 1:25.000/ 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, URE ĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA /M 1:25.000/ 4. GRA ĐEVINSKA PODRU ČJA NASELJA /M 1:5.000/:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 19

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

4.1. Naselja Drnje i Botovo i izdvojena gra đevinska podru čja u kontaktnom prostoru naselja 4.2. Naselje Tor čec i izdvojena gra đevinska podru čja u kontaktnom prostoru naselja 4.3. Izdvojena gra đevinska podru čja uz jezero Šoderica – gra đevinske zone i eksploatacijska polja 4.4. Izdvojena gra đevinska podru čja – gra đevinske zone i eksploatacijska polja 4.5. Izdvojeno gra đevinsko podru čje – gra đevinska zona turisti čko - ugostiteljske namjene

Grafi čki prilozi – kartogrami /M 1: 40.000/: 1. Teritorijalno-politi čki ustroj 2. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 3. Ceste na podru čju Op ćine Drnje 4. Nerazvrstane ceste i poljoprivredna podru čja 5. Infrastrukturni sustavi: 5.1. Pošta i elektroni čke komunikacije 5.2. Energetski sustav: 5.2.1. Plinoopskrba 5.2.2. Elektroenergetika 5.3. Vodnogospodarski sustav 5.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 5.3.2.Ure đenje vodotoka i voda 6. Postupanje s otpadom

C) OBVEZNI PRILOZI − Obrazac I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje − Obrazloženje: 1. POLAZIŠTA 2. CILJEVI PROSTORNOG PLANA 3. PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA − Izvod iz dokumenata prostornog ure đenja šireg podru čja, − Stru čne podloge, − Popis sektorskih dokumenata i propisa, − Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji, − Izvješ ća o prethodnoj i javnoj raspravi, − Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana, − Sažetak za javnost.

Članak 4. (2) U smislu odredbi ove Odluke, izrazi i pojmovi koji se koriste za ure đenje gra đevnih čestica i površina imaju sljede će zna čenje: 1. Op ćina - ozna čava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave , 2. Akt kojim se odobrava gradnja – svi op ći i upravni akti koje izdaje nadležno upravno tijelo županije, velikog grada ili grada na osnovu kojih se odobrava gradnja (lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima gradnje, potvrda glavnog projekta, gra đevinska dozvola, rješenje za gra đenje),

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 20

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3. Gra đevinsko podru čje naselja utvr đeno Prostornim planom je izgra đeni i ure đeni dio naselja i neizgra đeni dio podru čja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje, 4. Izdvojeno gra đevinsko podru čje izvan naselja je izgra đena i/ili neizgra đena prostorna cjelina izvan gra đevinskog podru čja naselja isklju čivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, šport) i groblja, 5. Izdvojeni dio gra đevinskog podru čja naselja je odvojeni dio postoje ćega gra đevinskog podru čja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, 6. Prizemlje (P) je dio gra đevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kona čno ure đenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj to čki uz pro čelje gra đevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), 7. Suteren (S) je dio gra đevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u kona čno ure đeni i zaravnani teren uz pro čelje gra đevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pro čeljem izvan terena, 8. Podrum (Po) je dio gra đevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svog volumena u kona čno ure đeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena, 9. Kat (K) je dio gra đevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja, 10. Potkrovlje (Pk) je dio gra đevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, 11. Visina gra đevine mjeri se od kona čno zaravnanog i ure đenog terena uz pro čelje gra đevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m, 12. Ukupna visina gra đevine mjeri se od kona čno zaravnanog i ure đenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pro čelje građevine do najviše to čke krova (sljemena), 13. Javna infrastruktura državne i regionalne razine su gra đevine i ure đaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u podru čju prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša, 14. Komunalna infrastruktura su gra đevine i ure đaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa, 15. Krajobraz je odre đeno podru čje vi đeno ljudskim okom, čija je narav rezultat me đusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedni čke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta podru čja, 16. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, vo ćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji, 17. Gra đevina je gra đenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od gra đevnih proizvoda sa zajedni čkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugra đenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehni čko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao gra đenjem, ako se njime mijenja na čin korištenja prostora, 18. Postoje ća gra đevina je gra đevina izgra đena na temelju gra đevinske dozvole ili drugog odgovaraju ćeg akta za gra đenje i svaka druga gra đevina koja je s njom izjedna čena prema Zakonu o prostornom ure đenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11. i 90/11) (u daljnjem tekstu: Zakon), 19. Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena gra đevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedina čna gra đevina unutar sustava infrastrukturne gra đevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sli čne gra đevine), 20. Zamjenska gra đevina je nova gra đevina izgra đena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postoje će gra đevine unutar iste gra đevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veli čina i utjecaj na okoliš dotadašnje gra đevine,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 21

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

21. Zgrada čija gra đevinska bruto površina nije ve ća od 400 m 2, i zgrada za obavljanje isklju čivo poljoprivrednih djelatnosti čija gra đevinska bruto površina nije ve ća od 600 m 2 su zgrade u čiju se gra đevinsku bruto površinu ura čunavaju i površine svih drugih gra đevina ako se nalaze na istoj gra đevinskoj čestici, 22. Ure đeno gra đevinsko zemljište je dio gra đevinskog podru čja koje je opremljeno za gra đenje u skladu sa prostornim planom, 23. Ure đenje gra đevinskog zemljišta je skup odluka, mjera i uvjeta i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje gra đevinskog zemljišta, 24. Zaštita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno ure đenje zemljišta, 25. Koeficijent izgra đenosti (kig) je odnos izgra đene površine zemljišta pod gra đevinom i ukupne površine gra đevne čestice. Zemljište pod gra đevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova gra đevine osim balkona, na gra đevnu česticu, uklju čivši i terase u prizemlju gra đevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgra đenu površinu ne ulaze cisterne, septi čka jama i sli čne gra đevine, ukoliko su ukopane u zemlju, kao i terase na terenu, 26. Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos gra đevinske bruto površine gra đevine i površine gra đevne čestice, 27. Istraživanje mineralnih sirovina su radovi i ispitivanja kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, njihovu kakvo ću i koli činu, te uvjete eksploatacije, osim geološke prospekcije terena, geološke, geokemijskog, geofizi čkog, pedološkog i geomehani čkog ispitivanja radi pronalaženja minerala ili izrade kompleksne geološke karte, ispitivanja tla i istraživanja u znanstvene svrhe, 28. Istražni prostor mineralnih sirovina je spojnicama koordinata vršnih to čaka ome đeni dio zemljišnih čestica na kojima je odobreno istraživanje mineralnih sirovina, sa identificiranim zemljišnim česticama na kojima se odobrava istražni prostor mineralnih sirovina (katastarske i zemljišnoknjižne oznake čestica), 29. Eksploatacija mineralnih sirovina je va đenje iz ležišta i oplemenjivanje mineralnih sirovina, 30. Oplemenjivanje mineralnih sirovina je odabiranje, sortiranje, drobljenje, mljevenje i sušenje mineralne tvari, odvajanje korisnog minerala od prate će jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata, kao i odstranjivanje ne čisto ća i vode iz ugljikovodika kad su navedene radnje u tehnološkoj svezi s eksploatacijom mineralnih sirovina, 31. Mineralne sirovine od interesa su i u vlasništvu Republike Hrvatske, a na podru čju Op ćine smatraju se energetske mineralne sirovine ugljikovodici: nafta i plin, te mineralne sirovine za proizvodnju gra đevnog materijala: gra đevni pijesak i šljunak, 32. Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina kao i radovi ograni čene eksploatacije mineralnih sirovina isklju čivo u svrhu saniranja nezakonitom eksploatacijom ugroženih dijelova okoliša, 33. Rudarski objekti i postrojenja na podru čju Op ćine su: − objekti i postrojenja koji su direktno uklju čeni u tehnološki proces radova na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina kada se oni izvode podzemno (postrojenja za istraživanje i eksploataciju uglikovodika nafte i plina), − objekti i postrojenja koji su direktno uklju čeni u tehnološki proces radova na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, kad se oni izvode površinski, − objekti i postrojenja koji nisu direktno uklju čeni u tehnološki proces radova na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (naftovodi s utovarnim stanicama, plinovodi s mjerno – redukcijskim stanicama u koje ulazi plin pod tlakom s eksploatacijskih polja), − objekti i postrojenja koji nisu direktno uklju čeni u tehnološki proces radova na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, kad se oni izvode površinski, 34. Višak iskopa je materijal iz iskopa nastao prilikom gra đenja gra đevina sukladno propisima o gradnji, koji se prema projektnoj dokumentaciji ne ugra đuje u obuhvatu te

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 22

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

gra đevine, a koji sukladno odredbama članka 64. stavka 2. Zakona o rudarstvu („Narodne novine“ broj 75/09. i 49/11) predstavlja mineralnu sirovinu, 35. Elektroni čka komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema: pripadaju ća infrastruktura i oprema povezana s elektroni čkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroni čkom komunikacijskom uslugom, koja omogu ćuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhva ća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadaju će gra đevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroni čke programske vodi če, 36. Obnovljivi izvori energije – izvori energije koji su sa čuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomi čno, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sun čeva energija, biodizel, biomasa, bioplin, geotermalna energija itd., 37. Proizvodnja energije – fizikalni ili kemijski proces pretvorbe goriva ili obnovljivih izvora energije u elektri čnu, toplinsku ili druge oblike energije, 38. Postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju – objekti namijenjeni proizvodnji elektri čne i toplinske energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, 39. Vodni put - dio unutarnjih voda na kojem se obavlja plovidba, klasificiran i otvoren za plovidbu, 40. Pristanište - dio vodnog puta i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, 41. Ponton – vrsta plutaju ćeg objekta posebno konstruiranog za pristajanje plovila, 42. Zimovnik - posebna vrsta pristaništa namijenjenog i ure đenog za zaštitu plovila od leda i drugih opasnosti.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 23

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

II. ODREDBE ZA PROVO ĐENJE

Članak 5. U članku 3. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru odre đuje sljede će osnovne kategorije prostornih jedinica: − gra đevinsko podru čje naselja, − izdvojeni dio gra đevinskog podru čja naselja, − izdvojena gra đevinska podru čja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te gra đevina i ure đaja infrastrukture i komunalnih servisa, − kultivirane predjele i − prirodne i prirodi bliske predjele.“.

Članak 6. U članku 5. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Na podru čju Op ćine nalaze se sljede ća naselja: − Drnje, koje je ujedno središte Op ćine, − Botovo, koje je fizi čki spojeno s op ćinskim središtem, − Tor čec, ruralno naselje specifi čno po o čuvanosti ruralnih tradicijskih obilježja i − izdvojeni dijelovi gra đevinskog podru čja naselja: − grupe stambenih čestica uz državnu cestu D 20 izme đu naselja Drnje i Tor čec, − grupe stambenih čestica uz postoje ći željezni čki kolodvor Botovo i − bespravno izgra đeno stambeno podru čje, jugoisto čno od naselja Botovo, kojeg naseljava romska populacija, a koje se ovim planom legalizira kao gra đevinsko podru čje iz socijalnih razloga.“.

Članak 7. Iza članka 5. dodaje se novi članak 5.a koji glasi:

„Članak 5.a (1) Podru čja gospodarskih ili društvenih djelatnosti na podru čju Op ćine mogu biti smještena: − unutar gra đevinskog podru čja naselja, − kao izdvojeno gra đevinsko podru čje izvan naselja. (2) Kriteriji prostornog razgrani čenja gospodarskih i društvenih namjena iz stavka 1. ovoga članka prikazani su na kartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina” M 1:25.000, a detaljnije na kartografskim prikazima gra đevinskih podru čja.“.

Članak 8. Članak 6. mijenja se i glasi: „(1) Izdvojena gra đevinska podru čja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, odnosno gra đevina i ure đaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjena ure đenju zemljišta i/ili gradnji gra đevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 24

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). (2) Izdvojena gra đevinska podru čja gospodarskih djelatnosti na podru čju Op ćine su: − za gospodarsku - pretežito proizvodnu namjenu /oznaka I1/: − postoje ća gospodarska zona za proizvodnju gra đevnog materijala južno od Tor čeca s planiranim proširenjem /oznaka I1/, − postoje ća gospodarska zona uz eksploatacijsko polje „Keter“, − planirana gospodarska zona uz eksploatacijsko polje „Mla đ1“, − planirana gospodarska zona - proizvodne namjene „Cege“ u Drnju, − za gospodarsku – pretežito poslovnu namjenu: − postoje ća gospodarska zona - poslovne namjene „Drava“ – uz postoje ći željezni čki kolodvor Botovo /oznaka K/, − za ugostiteljsko – turisti čku namjenu: − planirana ugostiteljsko - turisti čka zona uz jezero Šoderica – turisti čko-naselje /oznaka T2/, − planirana zona na napuštenom eksploatacijskom polju uz naselje Tor čec /oznaka T2/, − planirana zona povremenog stanovanja - uz jezero Šoderica /oznaka M3/. (3) Izdvojena podru čja gospodarskih djelatnosti za iskorištavanje mineralnih sirovina na podru čju Op ćine su: − za iskop šljunka i pijeska /oznaka E3/: − postoje će eksploatacijsko polje „Keter“, na jezeru Šoderica, − postoje će eksploatacijsko polje „Mla đ“, isto čno od Botova, − postoje će eksploatacijsko polje „Mladje“, južno od jezera Šoderica, − postoje će eksploatacijsko polje „Mla đ 1“, isto čno od Botova, − postoje će eksploatacijsko polje „Autoput“, jugoisto čno od Botova, − planirano eksploatacijsko polje „Mladje“, južno od jezera Šoderica, te je − planirana deponija viška iskopa mineralnih sirovina u gospodarskoj zoni – poslovna namjena „Drava“ uz postoje ći željezni čki kolodvor Botovo. − za iskorištavanje ugljikovodika – nafte i plina: − istražni prostor ugljikovodika „Drava“, − eksploatacijsko polje ugljikovodika EPU Kutnjak-Đelekovec i EPU Peteranec. (4) Izdvojena gra đevinska podru čja društvenih djelatnosti (športsko-rekreacijskih ) na podru čju Op ćine su: − Lova čki dom, isto čno od Botova na lokaciji Mla đ 1 /oznaka R6/, − Ribi čki dom ŠRK „Podravka“, isto čni dio jezera Šoderica /oznaka R7/, − Ribi čki dom ŠRK „Amur“, Drnje, južni dio jezera Šoderica, kraj eksploatacijskog polja „Keter“ /oznaka R7/, − Planirani ribi čki dom ŠRK „Amur“, Drnje, isto čni dio jezera Šoderica /oznaka R7/, − Ribi čki dom „Zajednice športsko ribolovnih klubova“, Karaula, sjeverni dio Botova /oznaka R7/, − Športsko - rekreacijska namjena, sjeverni dio podru čja „Mla đ 1“ – planirana nakon izvršene sanacije eksploatacijskog polja mineralnih sirovina /oznaka R7/, − Športsko - rekreacijska namjena - ribi čka natjecateljska staza za sportski ribolov – isto čni dio jezera Šoderica /oznaka staze/, − Športsko – rekreacijska namjena – kupalište /oznaka kupališta/. (5) Izdvojena gra đevinska podru čja gra đevina i ure đaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja ure đaja i gra đevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju ve će površine izvan naselja i to:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 25

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− postoje će groblje izvan gra đevinskog podru čja naselja – groblje uz Drnje /oznaka – simbol groblja/, − postoje ća površina transformatorske stanice Drnje /oznaka IS1/, − postoje će željezni čke stanice Drnje i Botovo /oznaka – simbol željezničkog kolodvora/, − planirani kolodvor Novo Drnje, s pripadaju ćim ure đajima i gra đevinama, /oznaka – simbol novog željezni čkog kolodvora i IS2 – površina za razvoj servisa/, − druge površine za formiranje gra đevnih čestica gra đevina prijenosnih infrastrukturnih sustava državne, županijske ili gradske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i sli čno, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba. (6) Izdvojena gra đevinska podru čja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, gra đevina i ure đaja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgrani čavaju granicama izdvojenog gra đevinskog podru čja. (7) Izdvojena gra đevinska podru čja su prostori namijenjeni ure đenju površina, te uvjetno i gradnji gra đevina, isklju čivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosno izuzetno i za kompatibilne prate će djelatnosti, a uvjeti ure đenja površina i gradnje odre đeni su za svako pojedina čno izdvojeno gra đevinsko podru čje: − za izdvojena gra đevinska podru čja gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.1. ove Odluke, − za izdvojeno gra đevinsko podru čje društvenih djelatnosti u poglavlju 4.2.1. ove Odluke i − za izdvojena gra đevinska podru čja gra đevina i ure đaja infrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5. ove Odluke. (8) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih gra đevinskih podru čja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog gra đevinskog podru čja i uvjeta odre đenih za ure đenje tih podru čja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima odre đuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.“.

Članak 9. U članku 7. stavku 5. alineji 1. rije či „gra đevina za proizvodnju drvenog ugljena – tzv. „ugljenica“ brišu se.

Članak 10. U članku 8. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: − površine gospodarskih šuma /oznaka Š1/, − vodene površine /oznaka V/: − rijeke Drave − jezera Šoderica, − vodene površine bara i mrtvica na prostoru sjeveroisto čno od Botova i toka Drave, − potoci i regulirani vodotoci i njihovi inundacijski, odnosno kontaktni prostori /linijska oznaka/.“.

Članak 11. Iza članka 9. dodaju se novi članci 9.a, 9.b i 9.c koji glase:

„Članak 9.a (1) Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Poljoprivrednim zemljištem se smatraju poljoprivredne površine: oranice,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 26

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

vrtovi, livade, pašnjaci, vo ćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. (2) Sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, koje ovim Prostornim planom uređenja op ćine Drnje mijenjaju namjenu u gra đevinsko zemljište, moraju biti uskla đene sa Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, to jest u skladu sa Strategijom gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. (3) Razgrani čenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvr đenih bonitetnih kategorija ( P2 i P3). (4) Vrijedno obradivo tlo (P2) ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe, osim kad nema niže vrijednog poljoprivrednog zemljišta, kada je utvr đen interes za izgradnju objekata koje se prema posebnim propisima grade izvan gra đevinskog podru čja, te pri gradnji gospodarskih gra đevina namijenjenih isklju čivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda, temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 152/08, 25/09, 153/09, 21/10, 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11). (5) Poljoprivredno obradivo tlo je stalno na udaru u svrhu širenja gra đevinskih podru čja (urbanizacija i bespravna gradnja), razvitka turizma, izgradnje prometnica, industrijskih i poslovnih zona i zbog toga je potrebno koristiti zemljišta koja su neprikladna za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno manje krajobrazno vrijedne prostore. (6) U slu čaju nužne prenamjene poljoprivrednog zemljišta osnovnih kategorija korištenja gdje je to mogu će prema važe ćim propisima, a za sadržaje koji se moraju locirati na tom prostoru, zahvati se moraju ograni čiti i podrediti uvjetima osnovne namjene i režima korištenja, utvrditi prihvatljiva tehnologija, a negativne u činke treba smanjiti na prihvatljivu mjeru. (7) Potrebno je pove ćati zaštitu osobitih vrijednosti prostora i gospodarenja resursima na održiv (štedljiv) na čin i osigurati uskla đen socio – gospodarsko - kulturni prostorni razvoj uz oživljavanje seoskog gospodarstva, ekološke poljoprivrede, obrtništva, rukotvornih vještina i turizma. (8) Tretman poljoprivrednih površina na podru čju Op ćine i sve poljoprivredne djelatnosti koje se na njemu odvijaju, potrebno je uskladiti i privoditi zajedni čkoj poljoprivrednoj politici Europske unije, u svrhu postizanja klju čnih ciljeva kao što su: pove ćanje produktivnosti, osiguravanje zadovoljavaju ćeg životnog standarda poljoprivrednog stanovništva, zatim stabilizacija i sigurnost opskrbe tržišta, te osiguravanje ponude poljoprivrednih proizvoda potroša čima po razumnim cijenama, uz o čuvanje zaštite okoliša, kao i o čuvanje dobroga proizvodnoga i ekološkog stanja zemljišta.

Članak 9.b (1) Šume i šumsko zemljište su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju. Šumskim zemljištem smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je radi svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predvi đeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. (2) Šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drve ćem u obliku sastojine na površini ve ćoj od 10 ari. (3) Gospodarenje šumama obuhva ća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju šumske infrastrukture.

Članak 9.c (1) Vodene površine razgrani čuju se prema namjeni na: − vodotoke, kanale, − akumulacije/retencije - u funkciji obrane od poplave i navodnjavanja.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 27

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(2) Namjena i na čin korištenja vodene površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodene plohe. Vodne gra đevine s obzirom na njihovu namjenu prema Zakonu o vodama („Narodne novine“ broj 153/09, 63/11. i 130/11) su: 1. Regulacijske i vodne gra đevine: − regulacijske vodne gra đevine – vode I. reda, − zaštitne vodne gra đevine – nasipi za zaštitu od visokih voda rijeke Drave. 2. Komunalne vodne gra đevine: − gra đevine za javnu vodoopskrbu, − gra đevine za javnu odvodnju. 3. Vodne gra đevine za melioracijsku odvodnju: − osnovna melioracijska odvodnja – vode II. reda, − detaljna melioracijska odvodnja – kanali II. i IV. reda.“.

Članak 12. Članak 11. mijenja se i glasi: „(1) Prostornim planom utvr đuju se sljede ći zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova širih podru čja, a nalaze se ili su planirani na prostoru Op ćine.

2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu − održavanje i unapre đenje postoje će državne ceste D20 – Hodošan (D3) – Prelog – Donja Dubrava – Đelekovec – Drnje (D41), − održavanje i unapre đenje postoje će državne ceste D41 – GP Gola – Koprivnica – Križevci – Sesvete (D3), − rekonstrukcija i obnova postoje će željezni čke pruge od zna čaja za me đunarodni promet M201 državna granica - Botovo – Koprivnica – Dugo selo s pripadaju ćim gra đevinama i ure đajima i njeno unapre đenje predvi đenom izgradnjom drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Botovo – Državna granica, s desne strane postoje ćeg, gledano u smjeru državne granice, − izgradnja kolodvora Novo Drnje s pripadaju ćim gra đevinama i ure đajima, − izgradnja mati čnog, tre ćeg kolosijeka kojim bi se planirani kolodvor Novo Drnje povezao sa postoje ćim kolodvorima Drnje i Botovo, − izgradnja planiranog dalekovoda DV 2 x 400 kV Drava (Koprivnica) – Krndija, − izgradnja pristaništa za čamce od važnosti za Republiku Hrvatsku, − eksploatacijsko naftno-plinsko polje Đelekovec-Kutnjak i plinsko polje Peteranec.

2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju − postoje će županijske i lokalne ceste s pripadaju ćim gra đevinama i ure đajima, koje povezuju naselja dviju ili više jedinica lokalne samouprave (ŽC 2090, ŽC 2091, ŽC 2114 i LC 26017), − magistralni vodovod s pripadaju ćim gra đevinama, − planirani sustavi za odvodnju otpadnih voda , − eksploatacijska polja mineralnih sirovina – šljunka i pijeska – postoje ća i planirana, − pristanište za čamce od županijskog zna čenja, − male hidroelektrane i drugi objekti i postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 28

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(2) Lokacije i trase postoje ćih i planiranih infrastrukturnih gra đevina od važnosti za Državu i Županiju, odre đene su aproksimativno u kartografskim prikazima broj 1. „Korištenje i namjena površina“ i broj 2. „Infrastrukturni sustavi“, M 1:25 000, a to čne lokacije i trase planiranih gra đevina utvr đuju se idejnim rješenjem u postupku izdavanja uvjeta gradnje . (3) Granice površina za eksploataciju i istraživanje mineralnih sirovina polja odre đene su precizno na kartografskim prikazima s katastarskom podlogom i ortofoto kartom (DOF5), u M 1:5.000.“.

Članak 13. Članak 12. mijenja se i glasi: „(1) Postoje ći koridori državnih, županijskih i lokalnih cesta se zadržavaju. (2) Zaštitni pojas autocesta iznosi 40,0 m, državnih cesta iznosi 25,0 m, županijskih cesta 15,0 m, a lokalnih 10,0 m, mjereno obostrano od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste. (3) Rekonstrukciju postoje ćih državnih, županijskih i lokalnih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na na čin da se izvedbom pješa čkih i biciklisti čkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, pove ća sigurnost svih sudionika u prometu. (4) Na državnoj cesti D20 potrebno je dugoro čno izvesti prijelaz preko željezni čke pruge u dvije razine prema tehni čkoj dokumentaciji. (5) Izgradnja kolodvora Novo Drnje planira se na način da se os kolodvora predvidi na oko 1,15 km od postoje će postaje Drnje u smjeru državne granice. (6) Unutar pojasa od postoje ćih službenih mjesta Drnje i Botovo rezervira se prostor za izgradnju 3 kolosijeka, radi čega se Prostornim planom osigurava koridor za izgradnju navedenog u širini od minimalno 50,0 m, odnosno 25,0 m na svaku stranu od osi postoje će pruge. (7) Izgradnjom drugog kolosijeka pruga se rekonstruira za Vmax=160,0 km/h te se svi željezni čko - cestovni prijelazi predvi đaju za denivelaciju. (8) Elektroni čku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu na samostoje ćim antenskim stupovima potrebno je grupirati na na čin da se na istim lokacijama postave ure đaji više operatera, a može ih se postavljati na obradivom tlu ili unutar gospodarskih zona, uz potrebno isho đenje mišljenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u odnosu na mogu će narušavanje vizura na kulturna dobra.

Članak 14. U članku 14. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Granice gra đevinskih podru čja naselja, detaljno su odre đene na kartografskim prikazima 4.1. - 4.5. „Gra đevinska podru čja“, na katastarskim podlogama i ortofoto kartama u M 1:5000.“.

Članak 15. U članku 16. stavku 1., brojka „4.3“ zamjenjuje se brojkom „4.5“.

Članak 16. U članku 20. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase: „(3) Gospodarskom gra đevinom za bu čne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se gra đevina: − za industrijsku ili obrtni čku proizvodnju ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka), proizvodnja hrane, pi ća, − proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 29

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, elektri čnih i elektroni čkih proizvoda i sli čno, − tehni čkih servisa (automehani čarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kova čnice i sli čno), − gra đevinarstva (armira čke, tesarske, stolarske i sli čne radionice), − obrada drveta (pilane i sli čne radionice), − rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina), − trgova čki i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na pove ćanje buke i zaga đenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnja če, silosi, sušare, trgovine plinom, benzinske postaje i sli čno), − prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, sajmišta i sli čno), − gra đevine namijenjene za gospodarenje, skladištenje i/ili skupljanje otpada, − ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do pove ćanja razine buke (disco klubovi, no ćni barovi i sli čno), − gra đevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali koje mogu potencijalno utjecati na pove ćanje buke i zaga đenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za spre čavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. (4) Gospodarskom gra đevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se gra đevina: − za uzgoj životinja, čijom se izgradnjom ukupna površina za držanje životinja na gra đevnoj čestici pove ćava iznad 100,0 m 2 i kapacitirana do 100 uvjetnih grla u naselju Tor čec i 70 uvjetnih grla u naseljima Drnje i Botovo, a u mješovitim zonama /oznaka M4/ u gra đevnom podru čju do 100 uvjetnih grla, − za silažu sto čne hrane površine iznad 200,0 m 2.“.

Članak 17. U članku 21. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijede ćih koeficijenata:.“ Tablica 1 najve ći broj grla najve ći broj najve ći broj u gra đevnom grla u grla u GZ podru čju gra đevnom mješovite Vrsta stoke Koeficijent naselja podru čju poljoprivredne Tor čec naselja namjene –M4 Drnje i Botovo - krava, steona junica 1,00 100 70 100 - bik 1,50 68 46 68 - vol 1,20 84 58 84 - junad 1-2 godine 0,70 144 100 144 - junad 6-12 mjeseci 0,50 200 140 200 - telad 0,25 400 280 400 - krma ča + prasad 0,30 334 233 334 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 400 280 400 - mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 770 700 770 - prasad do 2 mjeseca 0,02 5.000 3.500 5.000 - teški konji 1,20 84 58 84 - srednje teški konji 1,00 100 70 100

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 30

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

- laki konji 0,80 126 87 126 - ždrebad 0,75 134 93 134 - ovce, koze i jarci 0,10 1.000 700 1.000 - janjad i jarad 0,05 2.000 1400 2.000 - perad 0,01 10.000 7.000 10.000 - nojevi 1,20 84 58 84 - sitni glodavci, krznaši 0,02 5.000 3.500 5.000

Članak 18. U članku 24. stavku 2. iza rije či „plastenici“ dodaje se rije č „silosi“, a u stavku 3. rije či „gra đevina za silažu sto čne hrane“ zamjenjuju se rije čima „gra đevine za silažu sto čne hrane“.

Članak 19. U članku 26. stavku 1. alineja 2. mijenja se i glasi: „- komunalno ure đene, a neizgra đene zone unutar gra đevinskog podru čja naselja,“.

Članak 20. U članku 28. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Razgrani čenja zona pretežite namjene prikazana su na kartografskim prikazima broj 4.1. - 4.5.“.

Članak 21. U članku 29. stavku 1. rije či „a za Tor čec dodatno i UPU-om naselja“ brišu se.

Članak 22. Članak 30. mijenja se i glasi: „(1) STAMBENE ZONE su namijenjene ure đenju gra đevnih čestica i izgradnji stambenih gra đevina, te kompatibilnih sadržaja odre đenih prema karakteristi čnoj stambenoj matrici. (2) Karakteristi čne stambene matrice u postoje ćim stambenim zonama definirane su kao: − ruralna stambena matrica otvorene i poluotvorene gradnje individualne gradnje, − ruralna stambena matrica zbijene individualne gradnje. (3) Karakteristi čne stambene matrice u postoje ćim dijelovima naselja potrebno je zadržati, a istim na činom gradnje preporu ča se izgra đivati i kontaktna podru čja za razvoj naselja s mogu ćnoš ću primjene suvremenih na čina gradnje. (4) Kao netipi čnu stambenu gradnju na podru čju Op ćine mogu će je, predvidjeti gradnju višestambenih gra đevina, u kojem slu čaju broj etaža i visina gra đevine mogu biti ve ći od uobi čajene za podru čje individualne gradnje, a pri čemu se maksimalni broj etaža ograni čava na E=Po/S+P+2K, a visina gra đevine V=10,0 m. (5) Na podru čjima ostalih stambenih podru čja individualne gradnje mogu će je interpolirati pojedina čnu gra đevnu česticu za izgradnju višestambene gra đevine, pod uvjetom da su broj etaža, visina gra đevine i na čin gradnje gra đevine isti kao što je preporu čeno i za gradnju novih individualnih stambenih gra đevina na susjednim gra đevnim česticama.“.

Članak 23. U članku 32. stavak 4. mijenja se i glasi:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 31

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

„(4) Ure đenjem pojedina čne gra đevne čestice za gra đevine infrastrukture potrebne za komunalno ure đenje naselja podrazumijeva interpolaciju čestice transformatorske, elektroni čke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje unutar stambene zone, prema uvjetima gradnje infrastrukturnih gra đevina iz poglavlja 5. ove Odluke.“.

Članak 24. U članku 34. stavku 4. alineja 2. mijenja se i glasi: „- formirati pojedina čne gra đevne čestice za gradnju gra đevina infrastrukture potrebne za komunalno ure đenje naselja – transformatorske, elektroni čke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, plinske redukcijske stanice i crpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, prema uvjetima gradnje infrastrukturnih gra đevina iz poglavlja 5. ove Odluke.“

Članak 25. Članak 41. mijenja se i glasi: „(1) Karakteristi čne matrice naselja odre đuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja. (2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: − oblik, veli činu i na čin korištenja gra đevnih čestica, − oblikovne i funkcionalne zna čajke gra đevne strukture, − odnos privatnog i javnog prostora, − odnos prostora naselja prema okolnom podru čju. (3) Karakteristi čne matrice naselja o čitavaju se kao odraz na čina života u odre đenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno naslje đe, stoga se predlaže očuvati tradicionalnu matricu u dijelu naselja Tor čec i dijela naselja Židovaroš u Drnju. (4) Zadržavanje matrice o čituje se u na činu ure đenja gra đevne čestice, na činu interpolacije novih gra đevnih čestica i gra đevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postoje će gra đevne strukture. (5) U stambenim zonama svih naselja, karakteristi čne su matrice poluotvorene ili otvorene strukture gradnje. (6) Nove matrice mogu se predvidjeti u podru čjima za razvoj naselja i unutar svih stambenih naselja, oblikuju ći gra đevine prema odredbama koje su zadane ovim Planom, posebno ukoliko to pogoduje ure đenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja i unapre đenju kvalitete života u naselju. (7) Za sve izgra đene prostore, koji se nalaze unutar podru čja povijesnih naselja ili dijelova naselja, kao i za pojedina čne gra đevine unutar naselja koje su ovim planom definirane kao kulturna dobra, potrebno je dodatno primijeniti mjere zaštite iz poglavlja 6.3. ove Odluke.“.

Članak 26. Članak 42. mijenja se i glasi: „(1) Na podru čju Op ćine razlikuju se sljede će karakteristi čne matrice: − podru čja javnih funkcija: − prostor centralnih i društvenih funkcija uz park u naselju Drnje, − prostor centralnih i društvenih funkcija, nastao transformacijom stambenog podru čja, preko puta parka u naselju Drnje, − podru čja povijesnih jezgri naselja: − kompleks oko župne crkve u naselju Drnje, − kompleks oko Kapele Presvetog Srca Isusovog u naselju Tor čec,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 32

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− samostoje će gra đevine javnih funkcija na vlastitim česticama u naseljima Drnje i Tor čec: − podru čna škola u naselju Tor čec, − stari mlin – arheološki muzej u naselju Tor čec, − druge pojedina čne čestice javnih sadržaja u naselju Tor čec, − kompleksi javnih funkcija na vlastitim česticama: − osnovna škola u naselju Drnje, − planirano podru čje za razvoj poslovno-stambenog kompleksa, − mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgra đeni poklonci ili postavljena raspela, − športski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom ili sanacijom napuštenih eksploatacija šljunka, − stambene matrice: − tradicijska ruralna matrica s podvrtnicom, koja prevladava u naselju Tor čec i rubnim dijelovima ostalih naselja, izuzev podru čja Židovaroš u naselju Drnje, − ruralna matrica bez podvrtnice, u središnjim prostorima naselja Drnja i Botova, − zbijena stambena matrica podru čja Židovaroš u naselju Drnje, − urbana stambena matrica u novim dijelovima naselja Drnje, − matrica socijalnog naselja - bespravno izgra đenog izdvojenog stambenog podru čja Roma, isto čno od naselja Botovo. (2) Kao pojedina čna netipi čna gradnja pojavljuje se višestambena gradnja.“.

Članak 27. Članak 43. mijenja se i glasi: „(1) Prostor javnih funkcija uz park u naselju Drnje , gra đen je kao kompleks od više samostoje ćih ili ugra đenih gra đevina na pojedina čnim česticama koje čine gra đevni niz, orijentiran prema parku (park je ujedno trg), a što je potrebno zadržati kao strukturu. (2) U odnosu na postoje ću gra đevnu strukturu unutar ovog prostora, odre đuju se najviša etažnost gra đevina E=Po/S+P+1K+Pk i najviša visina gra đevina sa V= 8,50 m. (3) U pozadini gra đevina orijentiranih na park, locirano je nogometno igralište, te se uz njega može locirati športska dvorana s visinom gra đevine V=10,0 m a iznimno i više zbog funkcionalno-tehnološkog procesa, pod uvjetom da se interpolira u strukturu bez da naruši osnovnu karakteristiku gra đevnog niza orijentiranog na park. (4) Ukoliko se unutar podru čja interpoliraju nove gra đevne čestice minimalna površina interpolirane gra đevne čestice je 600,0 m 2, koeficijent izgra đenosti 0,4, a minimalna udaljenost nove samostoje će osnovne gra đevine na čestici, od susjednih gra đevina osnovne namjene je 10,0 m. (5) Na postoje ćim gra đevinama mogu će je vršiti sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju i dogradnju, uz uvjet da se: − koeficijent izgra đenosti zadrži do 0,5, − dogradnja ne vrši u smjeru parka, − ne mijenja visina gra đevine, izuzev mogu ćnosti sanacije postoje će krovne konstrukcije i ure đenja potkrovlja za korištenje u skladu s namjenom gra đevine, uz uvjet da se otvori na krovu prema parku predvide kao krovni prozori. (6) Unutar podru čja nalaze se dvije gra đevine javne namjene, odnosno dijelovi gra đevina sa obilježjima pojedina čnog kulturnog dobra, kontaktni parkovni prostor predložen je za proglašenje spomenikom parkovne arhitekture, a paviljon u parku je evidentiran kao spomen obilježje, radi čega je za zahvate na navedenim pojedina čnim kulturnim dobrima potrebno dodatno primijeniti mjere zaštite iz poglavlja 6.3. ove Odluke. (7) Ostali uvjeti ure đenja podru čja utvr đuju se temeljem:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 33

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− uvjeta ure đenja zona centralnih i društvenih funkcija i zona urbanog i tradicijskog zelenila iz poglavlja 2.2.2 ove Odluke, te − obveze lociranja društvenih djelatnosti u naselju Drnje, prema poglavlju 4.1. ove Odluke.“.

Članak 28. U članku 44. stavak 4. mijenja se i glasi: „(4) Visina gra đevina unutar podru čja obuhvata odre đuje se V= 5,50 m, bez obzira na udaljenost gra đevina od linije regulacije, a minimalna udaljenost od gra đevina na susjednim gra đevnim česticama je 4,0 m.“.

Članak 29. Članak 45. mijenja se i glasi: „(1 ) Podru čja povijesnih jezgri – ambijentalno-povijesne cjeline u dijelu naselja Tor čec i Židovaroš u naselju Drnje - trebaju se, kao dio kulturno-povijesne baštine, o čuvati od transformacije. (2) Ure đenje podru čja povijesnih jezgri – ambijentalno-povijesne cjeline u dijelu naselja Tor čec i Židovaroš u naselju Drnje može se izvoditi u smislu rekonstrukcije, adaptacije gra đevina i vanjskih prostora, te nove gradnje gra đevina uz poštivanje mjera zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti odre đenih u poglavlju 6.3. ove Odluke i op ćih uvjeta gradnje od 50. do 54. članka ove Odluke.“.

Članak 30. U članku 46. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Etažnost gra đevine odre đuje se u odnosu na postoje ću gradnju s najviše E=Po/S+P+1K+Pk a maksimalna visina gra đevina s najviše V=8,50 m.“.

Članak 31. U članku 47. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Najviša etažnost gra đevina određuje se sa E=Po/S+P+1K+Pk ili E=Po/S+P+2K+Pk, a najviša visina gra đevina sa V=10,0 m.“.

Članak 32. U članku 49. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Visina športske dvorane u naselju Drnje može najviše iznositi V=10,0 m a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva funkcionalno - tehnološkog procesa.“.

Članak 33. Članak 50. mijenja se i glasi: „(1) Gra đevnoj čestici na podru čju individualne izgradnje - tradicijske ruralne stambene matrice s podvrtnicom odre đeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice i to: − pojas izgradnje osnovnih gra đevina (stambenih, stambeno – poslovnih ili poslovnih) odre đen je sa 25,0 m, od linije regulacije, pojas izgradnje pomo ćnih gra đevina koje služe za redovnu upotrebu stambene gra đevine i pomo ćnih poljoprivrednih gra đevina bez izvora zaga đenja, odre đen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno- poslovnih i poslovnih gra đevina u dubinu čestice,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 34

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− pojas izgradnje pomo ćnih poljoprivrednih gra đevina s izvorom zaga đenja odre đen je s 35,0 m od linije regulacije, − pojas podvrtnice, odre đen je kao površina iza gra đevnog dijela čestice, odnosno po činje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, naj češ će kao vrt i vo ćnjak i ne može se izgra đivati, osim u slu čajevima predvi đenim kao dozvoljena transformacija matrice. (2) Stambene, stambeno – poslovne i poslovne gra đevine se mogu protezati i više u dubinu čestice (i preko pojasa izgradnje osnovnih gra đevina) ukoliko im je visina do V=5,50 m, te ukoliko to ne onemogu ćava gradnju pomo ćnih poljoprivrednih gra đevina iza stambenog pojasa, na susjednim gra đevnim česticama i to: − stambene gra đevine, stambeni dijelovi stambeno - poslovnih gra đevina i gra đevine ili dijelovi gra đevina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije, a − gra đevine ili dijelovi gra đevina namijenjeni tihim i čistim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0 m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice. (3) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu gra đevinu je potrebno locirati na gra đevinskoj liniji postoje će gra đevine koja se ruši, odnosno na gra đevinskoj liniji utvr đenoj prema okolnom podru čju ruralne matrice, koja se u pravilu poklapa s linijom regulacije ulice, te na ili uz bo čnu me đu čestice uz koju se karakteristi čno locirala gra đevina na okolnim česticama. (4) Maksimalna visina gra đevina osnovne gra đevine odre đena je visinom više postoje će osnovne gra đevine na susjednim gra đevnim česticama, ali ne može biti viša od V= 8,50 m, uz izuzetak da se može zadržati utvr đena ve ća visina i etažnost postoje ćih gra đevina. (5) Pomo ćne gra đevine potrebno je locirati na onoj strani gra đevne čestice na kojoj je izgra đena i osnovna gra đevina i oblikovati ih na na čin da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45 °, a visina gra đevine ne prelazi V= 4,50 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina gra đevine može biti do V= 5,50 m a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva tehni čko - tehnološkog procesa. (6) Pomo ćne gra đevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na na čin odre đen stavkom 5. ovog članka, graditi kao ugra đene gra đevine, odnosno gra đevine gra đene poprijeko gra đevne čestice od lijeve do desne bo čne me đe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz gra đevinu i da se gra đevina od stražnje me đe gra đevne čestice udalji najmanje 1,0 m. (7) Izuzetno od stavka 6. ovog članka, garaža površine do P=25,0 m 2 se, radi prostornih ograni čenja gra đevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je: − od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, − od uli čnog pro čelja osnovne gra đevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, − od stambene gra đevine na susjednim česticama udaljena najmanje 4,0 m, − od me đe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te − da svojom pozicijom ne spre čava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela gra đevne čestice.“.

Članak 34. U članku 51. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Transformacija tradicijske ruralne stambene matrice dozvoljava se: − pove ćanjem izgra đenosti čestice do najviše 50% površine, − zamjenom ili prenamjenom pomo ćnih poljoprivrednih gra đevina gra đenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih gra đevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti , uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih zna čajki gra đevne strukture u pojasevima izgradnje pomo ćnih gra đevina ,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 35

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− zamjenom ili prenamjenom pomo ćnih poljoprivrednih gra đevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 15,0 m iza stambenih prostora pa do po četka pojasa podvrtnice, gospodarskih gra đevina za obavljanje bu čnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtni čke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, elektri čnih i elektroni čkih proizvoda), djelatnost tehni čkih servisa (automehani čarske, autolimarske i limarske radione), te gra đevinarstva (armira čke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih zna čajki gra đevne strukture u pojasevima izgradnje pomo ćnih gra đevina , − postavom plastenika i staklenika, bez fiksnih temelja, i visine konstrukcije - visine gra đevine V= 3,50 m i Vu= 5,50 metara u sljemenu, na površinu podvrtnice, − uvo đenjem pojasa izgradnje gra đevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, gra đenih kao prate ćih uz stambenu ili stambeno-poslovnu gra đevinu , na udaljenosti najmanje 15,0 m od stambenih prostora na vlastitoj i susjednoj čestici.“.

Članak 35. Članak 53. mijenja se i glasi: „(1) Zbijenu stambenu matricu podru čja Židovaroš u naselju Drnje , karakterizira mala površina čestice i kompleksna gradnja gra đevina, pri čemu je: − osnovnu gra đevinu – stambene, poslovne ili poslovno-stambene namjene potrebno locirati na gra đevinskoj liniji ulice utvr đenoj prema postoje ćoj gra đevnoj strukturi, − prate će i pomo ćne gra đevine potrebno locirati u formi gra đevnog kompleksa, najmanje 4,0 m uvu čeno od pro čelja osnovne gra đevine. (2) Visina osnovnih gra đevina utvr đuje se prema izgra đenom stambenom fondu, preporu ča se maksimalan broj etaža E=Po/S+P+1K+Pk sa maksimalnom visinom gra đevine V=8,50 m, a prate će gra đevine ne mogu biti više od V=4,80 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina gra đevine može biti do V=5,50 m a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva tehni čko - tehnološkog procesa. (3) Radi malih me đusobnih udaljenosti unutar podru čja nije mogu će na čestici ure đivati prostore za gospodarske, bu čne i potencijalno opasne djelatnosti. (4) Dio podru čja odre đen je kao dio povijesnog naselja – ruralna cjelina Drnje, te je na ovom dijelu potrebno primijeniti mjere zaštite povijesnih cjelina iz poglavlja 6.3 ove Odluke.“.

Članak 36. Članak 54. mijenja se i glasi: „(1) Za sve nove gra đevinske zahvate na prostoru urbane stambene matrice individualne gradnje odre đeni su slijede ći pojasevi izgradnje po dubini čestice: − pojas izgradnje osnovne gra đevine (stambene, stambeno – poslovne ili poslovne), odre đen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina građevina u tom pojasu može iznositi do V=11,0 m, − pojas izgradnje prate će gra đevine odre đen je od završetka izgradnje osnovne gra đevine u dubinu čestice do najviše 10,0 m od stražnje me đe gra đevne čestice, a visina gra đevina u tom pojasu može iznositi do V=4,80 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina gra đevina može biti do V=5,50 m a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva tehni čko – tehnološkog procesa. − pojas izgradnje pomo ćnih gra đevina koje služe za redovnu upotrebu stambene gra đevine, odre đen je od završetka izgradnje osnovne ili prate će gra đevine u dubinu čestice. (2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno- poslovne ili poslovne gra đevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 36

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih gra đevina. (3) Transformacija urbane stambene matrice , primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene gra đevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne gra đevine uz postoje ću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji gra đevina koja ne pove ćava: − dubinu čestice više od 100,0 m od linije regulacije, − veli činu gra đevne čestice iznad 1200,0 m 2, − izgra đenost gra đevne čestice odre đenu s 0,4, − iskoristivost gra đevne čestice odre đenu s 1,0, − maksimalnu visinu gra đevine odre đenu s V=8,50 m za jednokatne gra đevine i V=11,0 m za dvokatne gra đevine za osnovnu gra đevinu, visina prate će i pomo ćne gra đevine V=4,50 m osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina gra đevina može biti do V=5,50 m a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva tehni čko - tehnološkog procesa, − maksimalan broj etaža odre đen je s E=Po/S+P+1K/2K+Pk za osnovnu gra đevinu, a E=Po/S+P+Pk, za prate ću i pomo ćnu gra đevinu. (4) Ukoliko se na postoje ćim gra đevnim česticama interpolira bazen kao gra đevina koja služi redovnoj upotrebi stambene gra đevine, potrebno ga je locirati iza gra đevine osnovne namjene.“.

Članak 37. U članku 55. stavak 1. alineja 5. mijenja se i glasi: „- visina stambenih gra đevina može biti najviše V=7,50 m, a maksimalan broj etaža je E=Po/S+P+1K+Pk.“.

Članak 38. Članak 58. mijenja se i glasi: „(1) Mogu ćnost formiranja gra đevnih čestica, interpolacijom nove gra đevne čestice unutar stambenih zona u gra đevinskim podru čjima naselja, odre đena je sljede ćim minimalnim uvjetima: Tablica 2 Na čin Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni izgradnje širina dubina površina koeficijent osnovne gra đevne gra đevne gra đevne izgra đenosti gra đevine čestice /m/ čestice /m/ čestice /m 2/ /kig/ slobodnostoje će gra đevine prizemne 14,0 30,0 420,0 0,5 jednokatne 16,0 30,0 480,0 0,5 dvokatne 18,0 35,0 630,0 0,5 poluotvorene gra đevine prizemne 14,0 30,0 420,0 0,5 jednokatne 14,0 30,0 420,0 0,5 dvokatne 16,0 35,0 560,0 0,5 ugra đene gra đevine prizemne 8,0 30,0 240,0 0,5 jednokatne 10,0 30,0 300,0 0,5 dvokatne 10,0 35,0 350,0 0,5

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 37

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(2) Na gra đevnim česticama koje se formiraju na na čin da im je površina ve ća od minimalno odre đenih u stavku 1. ovoga članka, koeficijent izgra đenosti čestice može maksimalno iznositi 0,5. (3) Na postoje ćim gra đevnim česticama unutar izgra đenih stambenih zona, čije dimenzije su manje od onih u tabeli iz stavka 1. ovoga članka, a na kojima postoji ili je u katastru evidentirana legalno izgra đena gra đevina osnovne namjene, mogu će je vršiti zamjenu postoje će gra đevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postoje ćih gra đevina te interpolaciju novih gra đevina, u skladu s namjenom zone i ukoliko su zadovoljeni ostali op ći uvjeti gradnje gra đevina na gra đevnoj čestici, mjere zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6. ove Odluke i mjere spre čavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ove Odluke. (4) Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, čestice unutar dijela izdvojenog gra đevinskog podru čja naselja Roma isto čno od Botova, mogu biti i manje, a odre đuju se prema karakteristi čnoj stambenoj matrici iz poglavlja 2.2.3. (5) Površina gra đevne čestice gra đevine višestambene namjene, osim što treba zadovoljiti uvjete iz stavka 1. ovoga članka, dodatno se utvr đuje i prema veli čini gra đevine, na na čin da: − širina čestice osigurava udaljenost višestambene gra đevine od postoje ćih ili mogu ćih gra đevina na susjednim česticama od najmanje 6,0 m za jednokatne i dvokatne višestambene gra đevine kako je odre đeno u članku 75. ove Odluke, − se u površinu čestice ura čuna površina potrebna za osiguranje potrebnog broja parkirališnih mjesta prema poglavlju 5.1.1.2. ove Odluke, a ovisno o broju stanova, te vrsti eventualne prate će namjene. (6) Ugra đene osnovne gra đevine nisu tipi čne za podru čje Op ćine, pa se formiranje gra đevnih čestica za takvu gradnju može primjenjivati samo u izuzetnim slu čajevima, kod gradnje javnih gra đevina.“.

Članak 39. Članak 59. mijenja se i glasi: „(1) Ukoliko se nova gra đevna čestica formira cijepanjem od postoje će gra đevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz članka 58. stavka 1. ove Odluke. (2) U postupku mogu ćeg objedinjavanja najviše dviju postoje ćih susjednih gra đevnih čestica u jednu gra đevnu česticu unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju uvjeti vrste i broja gra đevina na pojedina čnoj (objedinjenoj) čestici, te uvjeti minimalnih udaljenosti gra đevina prema susjednim gra đevinama, odnosno susjednim gra đevnim česticama. Na isti na čin je mogu će objediniti dvije susjedne gra đevne čestice za potrebe poljoprivrednog gospodarstva, osim za zone mješovite namjene /oznake M4/ za poljoprivrednu namjenu, koja se može formirati objedinjavanjem više susjednih gra đevnih čestica. (3) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postoje će gra đevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu gra đevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod gra đevine, površinu za održavanje gra đevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj ku ćnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine.“.

Članak 40. U članku 62. stavku 1. iza rije či „širine 3,0 m“ dodaju se rije či „koji se može protezati i“.

Članak 41. U članku 64. stavak 4. briše se.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 38

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

Članak 42. U članku 65. stavku 2. rije č „vijenca“ briše se. U istom članku, stavku 3. rije č „vijenca“ briše se.

Članak 43. Članak 66. mijenja se i glasi: „(1) Prizemnim gra đevinama smatraju se gra đevine s najviše podrumom i/ili suterenom, jednom nadzemnom etažom i potkrovljem, visina nadozida ne prelazi 120 cm, pri čemu visina gra đevine je V=5,50 m. (2) Jednokatnim gra đevinama smatraju se gra đevine s najviše podrumom i/ili suterenom, dvije nadzemne etaže i potkrovljem, visina nadozida ne prelazi 120 cm, pri čemu visina gra đevine je V=8,50 m. (3) Dvokatnim gra đevinama se smatraju gra đevine s najviše podrumom i/ili suterenom, tri nadzemne etaže i potkrovljem, visina nadozida ne prelazi 120 cm, pri čemu visina gra đevine je V=11,0 m. (4) Dvokatne gra đevine mogu se unutar stambenih zona graditi samo izuzetno, ukoliko se radi o interpolaciji višestambene gra đevine. (5) Gra đevine koje se grade u ambijentalnim cjelinama, dio naselja Tor čec i dio naselja Drnje ozna čeno na kartografskim prikazima naselja Tor čec, Drnje i Botovo, preporu ča se sa čuvati karakteristi čan uzorak i izgled naselja. Ovim Prostornim planom preporu ča se prilikom nove gradnje, rekonstrukcije, nadogradnje ili dogradnje zadržati što više karakteristi čan na čin gradnje: − visina suterena iznad tla ne prelazi više od 80 cm, − preporu čen broj etaža je E=Po/S+P+Pk, − preporu čena visina gra đevine je V=5,50 m, − iznimno, ovaj stavak se ne odnosi na gra đevine koje su prije izrade ovoga Prostornoga plana izgra đene više od sada preporu čene. (6) U stavcima 1. do 5. ovoga članka mjerodavan je broj etaža (E) i taj broj se ne može mijenjati odnosno nije dozvoljena mogu ćnost zamjene visine potkrovlja i suterena za još jednu etažu.“.

Članak 44. Članak 68. mijenja se i glasi: „(1) Visina gra đevine mjeri se od kote ure đenog terena, kod pro čelja gra đevine orijentiranog prema prilaznoj ulici. (2) Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, ukoliko je razina terena uli čnog pro čelja za više od 1,5 m viša od kote prilaza na pristupnu prometnicu (ako teren pada prema prometnici), visina osnovne gra đevine odre đuje se na to čki koja je 5,0 m udaljena u dubinu čestice, od uli čnog pro čelja gra đevine. (3) Na gra đevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina gra đevine mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm. (4) Pomo ćne gra đevine mogu se graditi isklju čivo kao prizemne, visine gra đevine do 4,50 m i nagiba krovnih ploha do 45 °, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, čija visina gra đevine može biti do V=5,50 m a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva tehni čko – tehnološkog procesa.“.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 39

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Članak 45. Članak 69. briše se. Dosadašnji članci 70. do 249. postaju članci 69. do 248.

Članak 46. U članku 71. stavku 2. alineja 1. mijenja se i glasi: „- prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najve će veli čine 60 x 120 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra na visini od 1,80 m,“.

Članak 47. U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Me đusobna udaljenost gra đevina gra đenih na slobodnostoje ći ili poluotvoren na čin, na susjednim gra đevnim česticama, ne može biti manja od: − 4,0 m za prizemne gra đevine, − 6,0 m za ostale gra đevine.“.

Članak 48. U članku 77. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase: „(1) Osnovna gra đevina na gra đevnoj čestici unutar stambene matrice individualne gradnje, može se graditi kao prizemna (najviše Po/S+P+Pk) ili jednokatna (najviše Po/S+P+1K+Pk). (2) Iznimno, osnovna gra đevina unutar urbane stambene matrice namijenjena višestambenoj gradnji može se graditi kao jednokatna (najviše Po/S+P+1K+Pk) ili dvokatna (najviše Po/S+2K+Pk).“.

Članak 49. U članku 78. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Prate ća gra đevina može se graditi kao prizemna (najviše E=Po/S+P+Pk).“.

Članak 50. U članku 79. stavak 1. i 5. mijenjaju se i glase: „(1) Pomo ćne gra đevine mogu se graditi isklju čivo kao prizemne, visine gra đevine do V=4,50 m, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, čija visina gra đevine može biti do V=5,50 m a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva funkcionalno - tehnološkog procesa. (5) Pomo ćne gra đevine mogu se graditi kao ugra đene, u stražnjim dijelovima čestica individualnih stambenih zona, ukoliko služe poljoprivrednoj namjeni (štaglji, kolnice, sjenici i sli čno), kroz njih se može ostvariti prolaz širine najmanje 3,0 m i visine najmanje V=4,50 m do stražnjeg dijela čestice ili na površinu podvrtnice i ukoliko je takav na čin gradnje tipi čan za naselje.“.

U istom članku, stavku 6. iza rije či „visine do“ dodaje se oznaka „V=“.“.

Članak 51. U članku 81. stavak 2. i 3. mijenjaju se i glase: „(2) Na podru čjima za razvoj naselja, o čekuje se suvremeno oblikovanje gra đevina, bez podražavanja tradicijske tipologije gradnje, pri čemu se osnovne gra đevine mogu predvidjeti kao prizemne, prizemne s potkrovljem ili jednokatne sa ili bez potkrovlja i

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 40

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

visine gra đevine do V=8,50 m, a sukladno članku 66. ove Odluke i kao dvokatne maksimalne visine gra đevine V=11,0 m. (3) Na podru čjima izgra đenih dijelova stambenih zona, gra đenih stambenom matricom individualne gradnje (otvorene i poluotvorene) moguće je interpolirati gra đevnu česticu za izgradnju pojedina čne višestambene gra đevine, pod uvjetom da su broj etaža, visina i oblikovanje gra đevina isti kao što je preporu čeno i za gradnju novih osnovnih gra đevina individualne stambene gradnje na susjednim gra đevnim česticama.“.

Članak 52. U članku 82. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „(5) Na krovnim konstrukcijama mogu se postavljati uobi čajeni antenski ure đaji, solarni kolektori i sli čni ure đaji, vode ći ra čuna o ukupnom oblikovanju, odnosno o silueti gra đevine i naselja.“.

Članak 53. U članku 86. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Visina uli čne ograde može biti najviše do 1,50 m.“.

Članak 54. Članak 88. mijenja se i glasi: „(1) Kod planiranja stambenih zona potrebno se pridržavati op ćih smjernica za podru čja za razvoj pretežito stambenih zona iz članka 89. ove Odluke.“.

Članak 55. Članak 89. mijenja se i glasi: „(1) Za površine pretežito stambenih zona potrebno je: − osigurati minimalno 5% ukupne površine planiranog podru čja za ure đenje dje čjih igrališta i parkovnih površina, a na pojedina čnim česticama urbanog zelenila, unutar stambene zone, može se predvidjeti postava dje čjeg igrališta sa igralima za djecu, klupama za sjedenje, te javne ili sakralne plastike i graditi jedno igralište za košarku po gra đevnoj čestici, − osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova, − unutar stambene zone mogu se formirati pojedina čne gra đevne čestice za gradnju gra đevina infrastrukture potrebne za komunalno ure đenje naselja – transformatorske, elektroni čke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na na čin da se interpoliraju izme đu drugih gra đevnih čestica. (2) Za nove stambene četvrti individualne izgradnje koje će se graditi na podru čju Op ćine potrebno je definirati: − liniju regulacije koja omogu ćava formiranje javne površine koridora pristupne prometnice i gra đevnih čestica, te vo đenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, − liniju gradnje na minimalnoj udaljenosti od 5,0 m, a maksimalnoj 10,0 od regulacijske linije, − strukturu gradnje odabirom izme đu poluotvorene ili otvorene, koja će omogu ćiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela gra đevne čestice, − oblik gra đevne čestice na na čin da dubina gra đevne čestice omogu ći njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno – gospodarski) dio, − pojas izgradnje stambenih, stambeno – poslovnih i poslovnih gra đevina, unutar prednjeg dijela gra đevne čestice,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 41

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− pojas izgradnje pomo ćnih gra đevina koje služe za redovitu upotrebu stambene gra đevine i pomo ćnih poljoprivrednih gra đevina bez izvora zaga đenja, u stražnjem dijelu gra đevne čestice, − pojas izgradnje pomo ćnih poljoprivrednih gra đevina s izvorom zaga đenja do ukupne tlocrtne površine odre đene Prostornim planom, − eventualno pojas izgradnje gra đevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, prema uvjetima Prostornog plana. (3) Za nove višestambene četvrti , koje se mogu planirati na podru čju Op ćine potrebno je definirati: − otvorenu strukturu gradnje kao slobodnostoje će, dvojne ili u nizu, pri čemu je potrebno za svaku pojedina čnu višestambenu gra đevinu odrediti pripadaju ću gra đevnu česticu, − minimalna širina gra đevne čestice uz javnu prometnu površinu za višestambenu gra đevinu iznosi 16,0 m, a minimalna dubina 30,0 m za jednokatne gra đevine, odnosno kako je odre đeno u članku 58. ove Odluke, − etažnost gradnje s maksimalno mogu ćom do E=Po/S+P+2K+Pk, najve ća visina gra đevine je V=11,0 m a najve ća visina pomo ćne/prate će gra đevine je V= 3,50 m, − mogućnost izgradnje garaža za osobna vozila stanara unutar višestambene gra đevne čestice ili na zasebnoj gra đevnoj čestici, − mogu ćnost formiranja javnih površina urbanog zelenila i kompatibilnih društvenih i poslovnih sadržaja u zasebnim gra đevinama ili u dijelu višestambenih gra đevina, − najmanje 20% gra đevinske čestice mora se urediti kao zelena površina namijenjena za odmor i rekreaciju stanara.“.

Članak 56. U članku 90. stavak 1. i 4. mijenjaju se i glase: „(1) Prostornim planom ili u postupcima otvaranja novih stambenih ulica na podru čjima za razvoj stambenih zona, bez izrade detaljnih planova ure đenja, potrebno je za pojedino podru čje pretežito stambene namjene, predvi đeno za razvoj naselja, odrediti karakteristi čnu stambenu matricu, s obzirom na: − tip naselja kojem podru čje za razvoj pripada, − pretpostavljenu radnu aktivnost stanovništva, − ukoliko odabir uzorka, u pogledu potrebne zaštite od negativnih utjecaja, može utjecati na okolno stambeno podru čje ili obrnuto i karakteristi čan uzorak naselja kontaktnog izgra đenog podru čja, na koje se podru čje za razvoj nastavlja. (4) Op ći uvjeti formiranja gra đevnih čestica i gradnje gra đevina u stambenim zonama, identi čni su kao i za izgra đene dijelove gra đevinskih podru čja naselja i odre đuju se prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4 ove Odluke.“.

Članak 57. Iza članka 90. poglavlje „2.3. IZGRADNJA IZVAN GRA ĐEVINSKIH PODRU ČJA NASELJA“ mijenja se i glasi:

„2.3. IZGRA ĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA“.

Članak 58. U članku 91. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Mogu ćnost ure đenja prostora i gradnje gra đevina u izdvojenim gra đevinskim podru čjima izvan naselja odre đena je za: − izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja gospodarskih i društvenih djelatnosti, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1. ove Odluke,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 42

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− uz ograni čenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju gra đevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2.2. ove Odluke, − izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2.3. ove Odluke, − gra đevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5. ove Odluke, − gra đevine za gospodarenje otpadom, prema odredbama iz poglavlja 7. ove Odluke.“.

Članak 59. U članku 96. rije či „odnosno na česticama planski odre đenim za gradnju višestambenih gra đevina“ brišu se.

Članak 60. U članku 99. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) GRA ĐEVINE DEFINIRANE KAO GRA ĐEVINE S NEGATIVNIM UTJECAJEM NA NASELJE mogu će je graditi kao osnovne gra đevine u mješovitim zonama namijenjenim poljoprivredi /oznaka M4/, unutar gra đevnog podru čja naselja, sukladno posebnim uvjetima za gradnju (veterinarski, sanitarni, vode i odvodnje, zaštite okoliša, kulturne baštine, prometa i dr.).“.

Članak 61. U članku 100. stavku 1. alineji 4. iza rije či „pansioni“ dodaje se rije č „hoteli“.

Članak 62. U članku 102. stavak 6. mijenja se i glasi: „(6) Najve ća visina prate će gra đevine može biti V=5,50 m. Iznimno ova visina može biti i viša, ovisno o specifi čnosti namjene prate će gra đevine, tehnološkom procesu ili drugih tehni čkih uvjeta potrebnih za gradnju gra đevine.“.

Članak 63. U članku 106. stavak 6. mijenja se i glasi: „(6) Najve ća visina prate će gra đevine može biti V=4,80 m a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva tehni čko – tehnološkog procesa.“.

Članak 64. U članku 108. stavak 1. i 5. mijenjaju se i glase: „(1) GRA ĐEVINE DEFINIRANE KAO GRA ĐEVINE S NEGATIVNIM UTJECAJEM NA NASELJE (za komercijalni uzgoj životinja i silažu sto čne hrane) mogu se graditi na podru čjima stambenih zona - gra đenih matricom individualne gradnje (otvorena i poluotvorena gradnja) kao prate će gra đevine i to na gra đevnoj čestici na kojoj je kao osnovna gra đevina izgra đena stambena ili stambeno-poslovna gra đevina, ili se predvi đa izgradnja stambeno-gospodarskog kompleksa obiteljskog gospodarstva, te u zonama mješovite gradnje namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji /oznaka M4/, kao osnovne ili prate će gra đevine sukladno posebnim uvjetima za gradnju poljoprivrednih gra đevina unutar gra đevnog podru čja. (5) Prate ću gra đevinu s negativnim utjecajem na naselje unutar stambenih zona treba locirati najmanje: − 45,0 m udaljeno od linije regulacije,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 43

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− 15,0 m udaljeno od prostora stambene namjene na vlastitoj čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, i poslovne gra đevine koja je dio funkcionalne cjeline poljoprivrednog gospodarstva (trgovina poljoprivrednim proizvodima i sli čno), − 30,0 m udaljeno od susjednih gra đevina stambene i poslovne namjene, − 50,0 m udaljeno od zona centralnih i društvenih sadržaja i postoje ćih gra đevnih čestica sakralnih sadržaja (crkava i kapela), te građevnih čestica odgoja, obrazovanja, lokalne samouprave i smještajnih zdravstvenih i socijalnih gra đevina, − 50,0 m udaljeno od groblja i podru čja za razvoj groblja.

U istom članku, iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

(7) U mješovitim zonama namijenjenim poljoprivrednoj proizvodnji, uzgoju životinja, biljnoj proizvodnji i sli čno, unutar gra đevnog podru čja, osnovne i prate će gra đevine vezane za poljoprivredu i razli čitu gospodarsku namjenu, mogu će je locirati sukladno stavku 5. ovog članka, te izvedeni sukladno članku 109. ove Odluke.“.

Članak 65. Članak 109. mijenja se i glasi: „(1) POMO ĆNE POLJOPRIVREDNE GRA ĐEVINE BEZ ILI SA IZVOROM ZAGA ĐENJA mogu se graditi samo uz stambene ili stambeno - poslovne gra đevine na podru čjima stambenih zona - gra đenih matricom individualne gradnje (otvorena i poluotvorena gradnja) . (2) Pomo ćne gra đevine mogu se graditi isklju čivo kao prizemne, visine do V=3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45 °, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina može biti do V=5,50 m, a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva tehni čko – tehnološkog procesa. (3) Ukupna površina pomo ćnih poljoprivrednih gra đevina bez izvora zaga đenja ograni čena je jedino koeficijentom izgradivosti gra đevne čestice. (4) Ukupna površina pomo ćnih poljoprivrednih gra đevina s izvorom zaga đenja na gra đevnoj čestici može biti maksimalno 200,0 m 2 i ta površina se ne ura čunava u površinu gra đevine za komercijalni uzgoj životinja, koja se smatra prate ćom gra đevinom. (5) Pomo ćne poljoprivredne gra đevine bez izvora zaga đenja mogu se graditi od završetka osnovne gra đevine u dubinu gra đevne čestice. (6) Pomo ćne poljoprivredne gra đevine s izvorom zaga đenja trebaju se na čestici locirati na na čin da budu udaljene: − od linije regulacije najmanje 30,0 m, a − od osnovne gra đevine na susjednoj čestici najmanje 15,0 m. (7) Udaljenost gnojišta i kompostišta biljnog otpada treba, uz navedeno u prethodnom stavku, od susjedne me đe iznositi najmanje 5,0 m. (8) Izuzetno, od stavka 7. ovoga članka, udaljenost gnojišta od susjedne me đe može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne gra đevne čestice odre đuju uvjeti ili ve ć postoji gnojište, odnosno gra đevina s izvorima zaga đenja. (9) Udaljenost gra đevina u kojima se odvija sušenje primjenom visoke temperature (mesa, duhana i drugih poljoprivrednih proizvoda), kao i pomo ćnih gra đevina za spremanje slame i sijena ili izra đenih od drveta, ne može biti manja od 3,0 m od susjedne me đe. (10) Oblikovanje gra đevina i ostali uvjeti gradnje, utvr đuju se prema: − karakteristi čnoj stambenoj matrici prema poglavlju 2.2.3. ove Odluke, − op ćim uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4. ove Odluke, te − u skladu s mjerama zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ove Odluke.“.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 44

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Članak 66. Članak 110. mijenja se i glasi: „(1) Izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja gospodarske djelatnosti mogu se locirati ovisno o tipu djelatnosti i osnovnoj kategoriji prostorne jedinice definirane člancima 6. – 8. ove Odluke odnosno kao: − izdvojeno gra đevinsko podru čje izvan naselja za obavljanje gospodarskih djelatnosti (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, šport i rekreacija), − pojedina čna čestica za gospodarsku djelatnost koja se formira na površini poljoprivrednog tla osnovne namjene, − djelatnost koja se izuzetno može obavljati na podru čju prirodnih i prirodi bliskih predjela (rasadnici, ribnjaci, vodenice i sli čno).“.

Članak 67. Iza članka 110. poglavlje „3.2.1. Izdvojena gra đevinska podru čja za obavljanje gospodarskih djelatnosti“ mijenja se i glasi:

„3.2.1. Izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja za obavljanje gospodarskih djelatnosti“.

Članak 68. Članak 111. mijenja se i glasi: „(1) Izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja za obavljanje gospodarskih djelatnosti odre đuju se gra đevinskim podru čjima za gra đevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvojenog podru čja. (2) Namjene, lokacija, te na čelno i površina izdvojenih podru čja za obavljanje gospodarskih djelatnosti za podru čje Op ćine, prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina ” u M 1 : 25.000, a podru čja se formiraju: − za iskorištavanje mineralnih sirovina – šljunka i pijeska /oznaka E3/: − postoje će eksploatacijsko polje „Keter“, na jezeru Šoderica, − postoje će eksploatacijsko polje „Mla đ“, isto čno od Botova, − postoje će i planirano eksploatacijsko polje „Mladje“, južno od jezera Šoderica, kao proširenje postoje ćeg eksploatacijskog polja „Keter“, − postoje će eksploatacijsko polje „Mla đ 1“, isto čno od Botova, na lokaciji napuštenog eksploatacijskog polja „Autoput“, − postoje će eksploatacijsko polje „Autoput“, jugoisto čno od Botova (sa korekcijom granice eksploatacijskog polja sukladno lokacijskoj dozvoli i odluci Op ćinskog vije ća Op ćine Drnje), − za iskorištavanje mineralnih sirovina - ugljikovodika – nafte i plina: − istražni prostor ugljikovodika „Drava“, − eksploatacijsko polje ugljikovodika EPU Kutnjak-Đelekovec i EPU Peteranec. − za gospodarsku - pretežito proizvodnu namjenu /oznaka I1/: − postoje ća gospodarska zona za proizvodnju gra đevnog materijala južno od Tor čeca s planiranim proširenjem, − postoje ća gospodarska zona uz eksploatacijsko polje „Keter“, − planirana gospodarska zona uz eksploatacijsko polje „Mla đ1“, − planirana gospodarska zona-proizvodne namjene „Cege“ u Drnju, − za gospodarsku – pretežito poslovnu namjenu: − postoje ća gospodarska zona - poslovne namjene „Drava“ uz postoje ći željezni čki kolodvor Botovo, /oznaka K/, − za ugostiteljsko – turisti čku namjenu:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 45

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− planirana ugostiteljsko - turisti čka zona uz jezero Šoderica – turisti čko-naselje /oznaka T2/, − planirana ugostiteljsko - turisti čka zona na napuštenom eksploatacijskom polju naselja Tor čec – turisti čko naselje /oznaka T2/, − planirana zona povremenog stanovanja - uz jezero Šoderica /oznaka M3/. − za poljoprivredne djelatnosti: − poljoprivredno gospodarstvo – biljna proizvodnja, − poljoprivredno gospodarstvo – uzgoj životinja. − biljni uzgoj: − rasadnik na podru čju naselja Tor čec /oznaka I3/.“.

Članak 69. Članak 112. mijenja se i glasi: „(1) Na podru čju Op ćine nalazi se izdvojen istražni lokalitet ugljikovodika nafte i plina unutar istražnog prostora „Drava“. INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. ima odobrenje: (Klasa: UPI/I- 310-01/10-03/245, Ur.broj.: 526-14-01-02/3-10-2, od 30. prosinca 2010. godine) za istraživanje ugljikovodika na rok od 5 godina. Nakon istražnih radova odredit će se to čne koordinate istražnih prospekata. (2) Granice eksploatacijskih polja ugljikovodika (EPU) Kutnjak – Đelekovec i (EPU) Peteranec prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ i 3.“Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ u M 1: 25.000.“.

Članak 70. Iza članka 112. dodaje se novi članak 112.a koji glasi: „Članak 112.a (1) Postoje ća eksploatacijska polja mineralnih sirovina gra đevnog šljunka i pijeska (oznaka E3 na karti) na podru čju Op ćine su: − EP „Mla đ 1“, u k.o. Drnje, površine 60,0 ha, − EP „Keter“, u k.o. Drnje i k.o. Botovo, površine 45,00 ha, − EP „Mla đ“, u k.o. Drnje, površine 4,38 ha, − EP „Autoput“, u k.o. Drnje, površine 6,16 ha , − EP „Mladje“ , u k.o. Drnje i k.o. Botovo, površine 33,53 ha. (2) Planirano eksploatacijsko polje mineralnih sirovina gra đevnog šljunka i pijeska /oznaka E3 – planirano/ je: − EP „Mladje“, u k.o. Botovo, površine 15,21 ha. (3) Postoje ća eksploatacijska polja mineralnih sirovina gra đevnog šljunka i pijeska iz stavka 1. ovoga članka potrebno je nakon izvršene eksploatacije sanirati i prenamijeniti za turizam, šport i rekreaciju. Na postoje ćim eksploatacijskim poljima dozvoljava se daljnja eksploatacija preostalih rezervi mineralnih sirovina gra đevnog šljunka i pijeska, sukladno dobivenim odobrenjima, dozvolama i ugovorima o koncesiji nadležnih tijela. (4) Planirana površina za iskorištavanje mineralnih sirovina EP „Mladje“ je nakon izvršenih istražnih radova i potvr đenih rezervi mineralnih sirovina, planirana za eksploataciju nakon isho đenja potrebnih dozvola i ugovora o koncesiji nadležnih tijela, sukladno Zakonu o rudarstvu. (5) Istraživanje mineralnih sirovina i daljnje proširivanje postoje ćih eksploatacijskih polja na podru čju Op ćine nije planirano ovim Prostornim planom. (6) Postoje ća eksploatacijska polja mineralnih sirovina „Mla đ 1“, „Keter“, „Mla đ“, „Autoput“ i „Mladje“ i planirana površina za eksploataciju mineralnih sirovina „Mladje“, prikazani su u Prostornom planu na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“, kao i na kartografskim prikazima broj 4.1. „Gra đevinska podru čja naselja Drnje i Botovo i

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 46

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

izdvojena gra đevinska podru čja u kontaktnom prostoru naselja“, 4.3. „Izdvojena gra đevinska podru čja uz jezero Šoderica - gra đevinske zone i eksploatacijska polja“ i 4.4. „Izdvojena gra đevinska podru čja – gra đevinske zone i eksploatacijska polja“, /oznaka E3/. (7) Planirano eksploatacijsko polje „Mladje“, prikazano je u Prostornom planu na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“, na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ i na kartografskom prikazu broj 4.3. „Izdvojena gra đevinska podru čja uz jezero Šoderica - gra đevinske zone i eksploatacijska polja“ /oznaka E3 – planirano/.“.

Članak 71. Članak 113. mijenja se i glasi: „(1) Za istraživanje i eksploataciju ležišta gra đevnog šljunka i pijeska iz obnovljivih ležišta u podru čju zna čajnom za održavanje vodnog režima primjenjuju se propisi o vodama, a za istraživanje i eksploataciju gra đevnog šljunka i pijeska iz neobnovljivih ležišta primjenjuju se odredbe Zakona o rudarstvu. (2) Mineralna sirovina za proizvodnju gra đevnog materijala koja se nalazi na podru čju Op ćine je gra đevni šljunak i pijesak, koji je kao rudno blago i dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i u njenom vlasništvu, te ima njezinu osobitu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima kako to propisuje Zakon o rudarstvu. (3) Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama je osnovni dokument kojim se utvr đuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska gospodarska djelatnost na državnoj razini, a Op ćina je dužna u svojim razvojnim dokumentima osigurati njenu provedbu, te u skladu s njom za svoje podru čje izraditi rudarsko - geološku studiju. (4) Na temelju rudarsko - geoloških studija Op ćina u svojim razvojnim dokumentima planira potrebe i na čin opskrbe mineralnim sirovinama.“.

Članak 72. Iza članka 113. dodaje se novi članak 113.a koji glasi: „(1) Nerazvrstane ceste unutar eksploatacijskog polja (poljski putovi, putovi – javno dobro) trebaju se predložiti, izuzeti u dogovoru sa Op ćinom, a za njih je prije izdavanja rudarske koncesije ili odobrenja potrebno ishoditi uporabne dozvole. (2) Za sve nerazvrstane ceste (poljski putovi i slično) koje se nalaze unutar granica planiranog eksploatacijskog polja, a koriste se po bilo kojoj osnovi (poljoprivreda i drugo) korisnik eksploatacijskog polja dužan je o vlastitom trošku izgraditi odgovaraju će alternativne ceste izvan granica eksploatacijskog polja. (3) Nove ceste se moraju graditi minimalne širine 5,50 m za dvosmjerni promet i 3,50 m za jednosmjerni, s konstrukcijom koja podnosi minimalno osovinsko optere ćenje od 6,0 tona. (4) Iznad cijele širine kolnika nerazvrstane ceste mora biti slobodan prostor od najmanje 4,50 m. (5) Ošte ćenja na nerazvrstanim cestama koja su nastala uslijed prekomjernog korištenja cesta zbog transporta šljunka i pijeska iz predmetnog eksploatacijskog polja dužan je redovito sanirati korisnik eksploatacijskog polja. (6) Za vrijeme vršenja bilo kakvih radova u cestovnom pojasu nerazvrstanih cesta radilište treba ozna čiti odgovaraju ćom prometnom signalizacijom. (7) Izvo đenjem radova na eksploataciji šljunka i pijeska ne smije se onemogu ćiti normalno korištenje nerazvrstanih cesta ostalim korisnicima. (8) Priklju čke transportnih putova iz eksploatacijskog polja na nerazvrstane ceste treba se izvesti nagibom prema eksploatacijskom polju tako da se oborinske vode ne slijevaju na cestu. (9) Granica otkopavanja mora biti udaljena najmanje 10,0 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa nerazvrstane ceste.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 47

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(10) Spoj parcela preko nerazvrstane ceste na ostale ceste viših kategorija (državna cesta D41 i drugo) treba projektirati kao privremeni prilaz sa sljede ćim elementima: − širina prilaza do 6,0 m, s radijusom R=3,0 m, − prilaz u dužini do 50,0 m od mjesta spoja sa cestom urediti suvremenim kolovoznim zastorom, − odvodnju oborinskih voda sa prilaza i parcele treba riješiti na na čin da se ne slijevaju na cestu, − cestovni jarak u cijeloj širini prilaza zacijeviti cijevima min. profila 50 cm, − prilaz treba obilježiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priklju čaka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 119/07) i Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“ broj 33/05, 64/05, 155/05. i 14/11), − asfaltirane površine spoja nerazvrstane ceste sa državnom ili cestama ostalih kategorija, potrebno je stalno održavati, odnosno čistiti od rasutih materijala (agregata) koje se prilikom transporta sa eksploatacijskog polja rasipaju na kolnik. (11) Prije isho đenja rudarske koncesije, odnosno odobrenja za izvo đenje rudarskih radova podnositelj zahtjeva je dužan ishoditi uporabne dozvole za sve alternativne pristupne putove do eksploatacijskog polja.“.

Članak 73. Članak 114. mijenja se i glasi: „(1) U upravnim postupcima za davanje odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina, kao i u postupcima davanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina, vlasnicima zemljišnih čestica u odnosu na koje se navedeni postupci provode, omogu ćit će se sudjelovanje u tim postupcima s položajem stranke. (2) Nositelj odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina i koncesionar za eksploataciju mineralnih sirovina dužni su nadoknaditi štetu koju prouzrokuju provo đenjem istraživanja i/ili eksploatacijom mineralnih sirovina (osim više sile, radnjom ošte ćenika ili tre će osobe). (3) Evidenciju nad objektima i ure đajima koji su postavljeni prilikom provo đenja mjera sanacije radi zaštite okoliša pri istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina vode davatelji odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina i davatelji koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina sukladno Zakonu o rudarstvu. (4) Istraživanje mineralnih sirovina dopušteno je samo unutar odobrenog istražnog prostora mineralnih sirovina. Odobrenje za istraživanje izdaje Ured državne uprave u jedinici podru čne (regionalne) samouprave nadležan za poslove rudarstva na temelju javnog natje čaja i sukladno propisima Zakona o rudarstvu. Odobrenje se izdaje na rok od 3 godine, osim izuzetaka navedenih Zakonom o rudarstvu. (5) Mineralna sirovina izva đena tijekom istraživanja mineralne sirovine je vlasništvo Republike Hrvatske i kao takvu zabranjeno ju je prodavati, te se mora predati vlasniku na na čin kako se predaje višak materijala nastao prilikom iskopa velikih gra đevina predvi đen Zakonom o rudarstvu. (6) Odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina može se dati samo za prostore koji su za tu namjenu planirani dokumentima prostornog ure đenja, odnosno za prostore za koje u dokumentima prostornog ure đenja ne postoje zapreke za obavljanje istraživanja mineralnih sirovina. (7) Za po četak istraživanja mineralnih sirovina potrebno je izraditi rudarski projekt za istraživanje mineralnih sirovina sukladno Zakonu o rudarstvu, za slu čajeve bitnih i nebitnih odstupanja od projekta, projekta prilagodbe u obliku pojednostavljenoga rudarskoga projekta i sli čno. Rudarski projekti podliježu provjeri u pogledu racionalnog iskorištavanja mineralnih sirovina, mjera i normativa zaštite na radu sigurnosti pogona i ljudi, podzemnih, površinskih i susjednih objekata, te uskla đenosti projekta s lokacijskim i prostorno-planskim uvjetima.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 48

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(8) Tijekom istraživanja mineralnih sirovina te nakon završetka ili trajnog obustavljanja istraživanja mineralnih sirovina nositelj odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina dužan je na prostoru na kojemu se izvode ili su izvedeni istražni radovi provesti sve mjere osiguranja radi spre čavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu i okoliš, te provesti sanaciju terena na kojem je obavljano istraživanje.“.

Članak 74. Članak 115. mijenja se i glasi: „(1) Fizi čke i pravne osobe dužne su prije podnošenja ponude za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina i najkasnije u roku od pet godina od dana dobivanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina, odnosno rješenja o potvr đivanju koli čina i kakvo će rezervi mineralnih sirovina, dostaviti Povjerenstvu za utvr đivanje rezervi mineralnih sirovina podatke i dokumentaciju o rezervama mineralnih sirovina, s prijedlogom za razvrstavanje u klase i kategorije. (2) Za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna je koncesija, a daje se na razdoblje najviše do 40 godina, na na čin i pod uvjetima propisanim Zakonom o koncesijama („Narodne novine“ broj 125/08). Koncesionar za eksploataciju mineralnih sirovina dužan je voditi evidenciju o rezervama i godišnjoj eksploataciji mineralnih sirovina. (3) Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je unutar eksploatacijskog polja odre đenog ugovorom o koncesiji i u granicama odre đenim rudarskim projektom. (4) Eksploatacijsko polje mineralnih sirovina mora biti odre đeno u skladu sa Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske i dokumentima za njezinu provedbu i sukladno lokacijskoj dozvoli. Podaci o eksploatacijskom polju unose se u registar eksploatacijskih polja mineralnih sirovina kojeg vodi Ministarstvo gospodarstva i Ured državne uprave u Koprivni čko-križeva čkoj županiji.“.

Članak 75. Iza članka 115. dodaju se novi članci 115.a, 115.b, 115.c, 115.d i 115.e koji glase: „Članak 115.a (1) Ako se prilikom gra đenja gra đevina koje se grade sukladno propisima o gradnji ustanovi višak iskopa u odnosu na potrebe ugradbe u obuhvatu te gra đevine, a koji predstavlja mineralnu sirovinu, investitor je dužan predmetnu koli činu staviti na raspolaganje Republici Hrvatskoj kao vlasniku koja će iskazati za njih svoju zainteresiranost, te ih ukloniti s gradilišta u skladu s planiranom dinamikom gra đenja. U protivnom višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu na raspolaganju je investitoru. (2) Za gra đenje rudarskih objekata i postrojenja potrebna je gra đevinska dozvola koju izdaje Ministarstvo gospodarstva. (3) Sudionici u gradnji rudarskih objekata i postrojenja su: investitor, koji je i koncesionar za eksploataciju mineralnih sirovina, projektant, izvođač i nadzorni inženjer, sukladno propisima Zakona o rudarstvu. (4) Glavni projekt gra đenja rudarskih objekata i postrojenja, ovisno o vrsti rudarskih objekata i postrojenja sadrži tehni čko - tehnološki projekt, strojarski projekt, gra đevinski projekt, elektrotehni čki projekt, geodetski projekt, prikaz mjera zaštite od požara, prikaz mjera zaštite na radu i troškovnik projektiranih radova, a projekt mora sadržavati i prikaz uklapanja tehni čkog rješenja u postoje ću provjerenu rudarsku projektnu dokumentaciju, te projektirani vijek uporabe rudarskih objekata i postrojenja. (5) Izvedbenim projektom gra đenja rudarskih projekata i postrojenja razra đuje se tehni čko rješenje dano glavnim projektom gra đenja rudarskih projekata i postrojenja.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 49

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Članak 115.b (1) Unutar površine za iskorištavanje mineralnih sirovina gra đevnog šljunka i pijeska (eksploatacijsko polje), mogu se graditi gra đevine i postavljati ure đaji, strojevi i druga oprema u svrhu osnovne djelatnosti, zaštite prostora i nadzora, te je u tu svrhu mogu će ure đivati prostore i graditi gra đevine u izdvojenom podru čju za: − skladištenje sirovina za proizvodnju betona i betonskih proizvoda, − preradu inertnog gra đevinskog otpada za korištenje kao sekundarnu sirovinu u proizvodnji betona i betonskih proizvoda, − proizvodnju betona i betonskih proizvoda, − skladištenje i trgovinu betonskih proizvoda, − parkiranje gra đevinskih strojeva i transportnih vozila, − prate će djelatnosti uprave, parkirališne površine, nadstrešnice, garaže za strojeve, − vozila. (2) Uvjeti gradnje gra đevina iz stavka 1. ovoga članka su sljede ći: − udaljenost opreme i gra đevina od prometnica državnog zna čaja mora iznositi minimalno 30 m, − udaljenost gra đevina od granice izdvojenog podru čja mora iznositi minimalno 4 ,0 m za širinu vatrogasnog koridora kako je to odre đeno posebnim propisima, − me đusobna udaljenost gra đevina treba biti minimalno jednaka visini više gra đevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, − maksimalni koeficijent izgra đenosti izdvojenog podru čja može iznositi 0,1 i ra čuna se na ukupnu površinu eksploatacijskog polja, − visina gra đevine može iznositi maksimalno 8,5 m, osim silosa i drugih gra đevina ili opreme odre đenih tehni čko - tehnološkim i radnim uvjetima sukladno posebnim propisima ili konstrukcija gra đevine, − u sklopu upravne zgrade može se urediti ugostiteljski prostor za internu upotrebu (restoran, zalogajnica ili caffe bar), − krov može biti ravni ili kosi, sa nagibom krovnih površina do maksimalno 45 stupnjeva, − proizvodni prostori se moraju ograditi ži čanom ogradom, a po potrebi i izdvojeno podru čje, − potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpadnih voda (sanitarnih, oborinskih i tehnoloških), tako da se otpadne vode prije upuštanja u javni sustav odvodnje ili direktno u vodotoke ili jezera pro čiste do kvalitete vode u recipijentu, sukladno posebnim propisima, − gra đevine se svojim oblikovanjem moraju uklapati u okoliš (bojom krova, pro čelja i sli čno: npr. zelena, bež, sme đa ili crvena za pokrov). (3) Zahvati i gradnja gra đevina unutar izdvojenog podru čja gospodarske namjene trebaju se izvesti na na čin da se sprije če emisije štetnih tvari u zrak, tlo ili vode i povećanje buke, naro čito u smjeru stambenih ili turisti čko - rekreativnih zona, te osiguraju potrebne mjere zaštite okoliša sukladno posebnim propisima i poglavlju 8. ove Odluke.

Članak 115.c (1) Nositelji odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina i koncesionari za eksploataciju mineralnih sirovina dužni su na osnovi mjerenja izra đivati i dopunjavati planove, odnosno karte iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova i rudarskih objekata i njihov me đusobni položaj, te položaj rudarskih radova i rudarskih objekata u odnosu na stare rudarske radove i objekte, kao i u odnosu na druge objekte i vode na površini: položajni nacrt istražnog prostora, odnosno eksploatacijskog polja mineralnih sirovina, izvod iz katastarskog plana s ucrtanim granicama istražnog prostora, odnosno eksploatacijskog

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 50

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

polja mineralnih sirovina, te geološku kartu istražnog prostora, odnosno eksploatacijskog polja i njegove okoline, te karakteristi čne geološke presjeke i druge propisane planove. (2) Nositelj odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina odgovara za štetu u okolišu koju prouzrokuje istraživanje mineralnih sirovina.

Članak 115.d (1) Kopove postoje ćih eksploatacijskih polja je potrebno sanirati u tijeku va đenja i nakon završetka eksploatacije. (2) Nad otvorenim kopovima potrebno je ostvariti stalan nadzor nad va đenjem mineralnih sirovina šljunka i pijeska, kao i nad provo đenjem mjera sanacije nakon eksploatacije. (3) Prilikom projektiranja zahvata eksploatacijskog polja osobitu pažnju treba posvetiti oblikovanju krajobraza i otklanjanju sukoba interesa razli čitih korisnika prostora, zaštiti okoliša, zaštiti prirode, negativnom utjecaju na vodni režim i podzemne tokove, zbog skidanja površinskog vodonosnog pokriva ča, osjetljivosti stabilnosti terena, rješavanju konflikata poljoprivrede i vodnog gospodarstva, tržišne potrebe i druge specifi čnosti zadane lokacije. (4) Unutar obuhvata planiranog eksploatacijskog polja mineralnih sirovina, površina pod vodom može iznositi najviše 70% ukupne površine obuhvata polja, dok se preostali prostor koristi kao pristupni ili manipulativni prostor, prostor za omogu ćavanje radova na etapnoj sanaciji i sli čno. (5) Površina eksploatacijskog polja mineralnih sirovina ne može se pove ćavati osim u dijelovima nužnim za sanaciju u funkciji privo đenja kona čnoj namjeni, najviše do 10% površine polja. (6) Za zatvaranje i sanaciju nelegalnih lokaliteta eksploatacijskih polja potrebno je izraditi propisane elaborate sa provedbom krajobrazne sanacije na ra čun korisnika. (7) Potrebno je sprije čiti nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju mineralnih sirovina. (8) Napuštena eksploatacijska polja koja nakon eksploatacije nisu sanirana potrebno je sanirati, revitalizirati, ili prenamijeniti prema dokumentaciji za sanaciju izra đenoj na na čelima zaštite okoliša i prirode ili integralno rješavati kao dio projekta planiranog eksploatacijskog polja, a prostor urediti sukladno namjeni prostora odre đenoj ovim Prostornim planom. Članak 115.e (1) Prostornim planom se odre đuje lokacija za odlaganje viška iskopa šljunka i pijeska koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvo đenja gra đevinskih radova u obuhvatu gospodarske zone – poslovne „Drava“ /oznaka K/ u naselju Botovo, kao što je to prikazano na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ u M 1:25.000, na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ i na kartografskom prikazu broj 4.1. „Gra đevinsko podru čje naselja Drnje i Botovo i izdvojena gra đevinska podru čja u kontaktnom prostoru naselja“ u M 1:5.000. (2) Postupci i radnje vezani uz odlaganje viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu obavljaju se sukladno Uredbi o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvo đenja gra đevinskih radova („Narodne novine“ broj 109/11). (3) Investitor je dužan višak iskopa koji se ustanovi prilikom gra đenja gra đevine staviti na raspolaganje Republici Hrvatskoj koja je njen vlasnik, te drugim tijelima sukladno Uredbi, izuzev ako gradi: − jednostavnu gra đevinu, odnosno izvodi jednostavne radove čijem se gra đenju ili izvo đenju može pristupiti bez akta kojim se odobrava građenje prema Zakonu o prostornom ure đenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11. i 90/11), − zgradu gra đevinske (bruto) površine do 400 m 2 za koju se prema Zakonu o prostornom ure đenju i gradnji izdaje rješenje o uvjetima gra đenja,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 51

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− novu zgradu, odnosno vrši rekonstrukciju postoje će, a za što nije odobreno gra đenje podzemne etaže, − u slu čaju neposredne opasnosti predvi đene člankom 238. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji. (4) Ako Republika Hrvatska putem nadležnog tijela sukladno Uredbi iskaže namjeru da raspolaže s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvo đenja gra đevinskih radova stavljene na raspolaganje, investitor mora ukloniti s gradilišta u skladu s planiranom dinamikom gra đenja na mjesto odlaganja viška iskopa na lokaciju kao u stavku 1. ovoga članka. (5) Vlada Republike Hrvatske , odnosno nadležno tijelo, može odrediti svojom odlukom da se mineralna sirovina iz viška iskopa ugradi u objekte od državnog interesa i druge objekte od javnog interesa, bez provo đenja javnog natje čaja o raspolaganju s viškom iskopa, može je prodati investitoru neposrednom pogodbom, u suprotnom ako ne donese odluku, nadležno tijelo će provesti postupak javnog natje čaja za prodaju viška iskopa. (6) Ukoliko Republika Hrvatska putem nadležnog tijela odlu či da ne će raspolagati s mineralnim sirovinama stavljenim joj na raspolaganje, donosi o tome odluku, te (po obavijesti investitoru) obavještava Op ćinu, koja ima u tom slu čaju pravo raspolaganja tim mineralnim sirovinama.“.

Članak 76. Članak 116. mijenja se i glasi: „(1) Za lociranje prvenstveno proizvodnih djelatnosti, a dodatno i za poslovne – uslužne, trgova čke i komunalno servisne djelatnosti rezerviraju se izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja gospodarskih - pretežito proizvodnih djelatnosti i to: − postoje ća gospodarska zona – pretežito proizvodna djelatnost, za proizvodnju gra đevnog materijala južno od naselja Tor čec s planiranim proširenjem /oznaka I1/, − postoje ća gospodarska zona – pretežito proizvodna djelatnost, uz eksploatacijsko polje „Keter“ /oznaka I1/, − planirana gospodarska zona – pretežito proizvodna djelatnost, uz eksploatacijsko polje „Mla đ 1“ /oznaka I1/ , − planirana gospodarska zona – pretežito proizvodna djelatnost „Cege“ u Drnju /oznaka I1/, (2) Podru čje za proizvodnju gra đevnog materijala južno od naselja Tor čeca (Bilokalnik – Betonska) predvi đa se koristiti kao jedinstveni gospodarski kompleks u funkciji separacije šljunka, proizvodnje betona i betonskih proizvoda, skladištenja i trgovine proizvoda, te kompatibilnih poslovnih djelatnosti, a u slu čaju potrebe dijelovi podru čja mogu se izdvajati kao zasebne gra đevinske čestice, pod uvjetom da zadovoljavaju uvjete za formiranje gra đevnih čestica u gospodarskim zonama iz članka 119. ove Odluke. (3) Gospodarske zone – proizvodna namjena, uz eksploatacijska polja „Keter“ i „Mla đ 1“ obuhva ćaju prostore na kojima se mogu postavljati ure đaji i oprema i graditi gra đevine u funkciji eksploatacije šljunka, te se unutar ovih zona mogu postavljati oprema i graditi gra đevine u funkciji separacije šljunka, proizvodnje betona i betonskih proizvoda, skladištenja i trgovine proizvoda, te kompatibilnih poslovnih djelatnosti, pri čemu se unutar zone mogu formirati pojedina čne čestice i graditi gra đevine u skladu s člankom 119. ove Odluke. (4) Planirana gospodarska zona – pretežito proizvodna djelatnosti „Cege“ u Drnju namijenjena je za sve vrste gospodarskih djelatnosti definiranih prema članku 20. ove Odluke, osim za klanje životinja, preradu životinjskih ostataka, gra đevine namijenjene za skladištenje i/ili skupljanje opasnog otpada, reciklažno dvorište, te smještajne turisti čke sadržaje, građevne čestice ili uvjeti za njihovo formiranje i uvjeti gradnje gra đevina u skladu s člankom 119. ove Odluke. U sklopu ove gospodarske zone nalazi se gra đevna

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 52

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

čestica sa zgradom nekadašnjeg poljoprivrednog gospodarstva na kojoj se planira uvo đenje nove namjene - obrade drveta odnosno pilana.“.

Članak 77. Članak 117. mijenja se i glasi: „(1) Izdvojeno gra đevinsko podru čje izvan naselja - postoje ća gospodarska zona, pretežito poslovnih djelatnosti „Drava“, uz postoje ći željezni čki kolodvor u Botovu /oznaka K/ namijenjena je za lociranje: − prvenstveno poslovnih djelatnosti – uslužnih i trgova čkih, − odre đenih komunalno servisnih djelatnosti i to - kamionska parkirališta, − gra đevine namijenjene za gospodarenje, skladištenje i/ili skupljanje otpada iz čega se izuzima opasni otpad, − reciklažno dvorište, − planirana deponija viška iskopa mineralnih sirovina u gospodarskoj zoni, − manjih proizvodnih pogona, kod kojih nije potrebno primjenjivati posebne mjere zaštite, da bi se zadovoljile mjere zaštite okoliša iz poglavlja 8. ove Odluke. (2) U izdvojenom gra đevinskom podru čju izvan naselja - postoje ća gospodarska zona, pretežito poslovnih djelatnosti „Drava“, uz postojeći željezni čki kolodvor u Botovu /oznaka K/, dio površine potrebno je izuzeti za infrastrukturni koridor namijenjen željezni čkom prometu u širini 50,0 m (25,0 m sa svake strane od osi postoje će pruge).“.

Članak 78. Članak 119. mijenja se i glasi: „(1) Uvjeti smještaja i gradnje gra đevina unutar gospodarskih zona, pretežito proizvodne i/ili pretežito poslovne namjene: − najmanja dozvoljena površina gra đevne čestice je Pmin=1.000,0 m 2, − najmanja dozvoljena širina gra đevne čestice je 25,0 m, a dubina gra đevne čestice je 40,0 m, − koeficijent izgra đenosti gra đevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig = 0,5, − koeficijent iskorištenosti gra đevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =1,8, − na gra đevnoj čestici dozvoljeno je smjestiti jednu ili kompleks gospodarskih gra đevina osnovne gospodarske, proizvodne ili poslovne namjene, − uz gra đevine osnovne namjene dozvoljeno je na istoj gra đevnoj čestici smještaj pomo ćnih gra đevina, − udaljenost gra đevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m a max. 10,0 m, − ako je u postoje ćoj ulici odre đen gra đevni pravac, najmanje jedna gra đevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu, − udaljenost gra đevine od ostalih rubova gra đevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od jedne uzdužne me đe gra đevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre đenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m, − me đusobna udaljenost gra đevina unutar jedne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju. Udaljenost me đu gra đevinama treba biti uskla đena s propisima zaštite na radu i zaštite od požara. − najmanja me đusobna udaljenost izme đu gra đevina koje su smještene na dvije gra đevne čestice je 5,0 m, − me đusobna udaljenost gra đevina, koje nisu gra đene u kompleksu, na istoj ili na susjednim gra đevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više gra đevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, − najmanja udaljenost pomo ćne gra đevine od najbliže strane osnovne gra đevine na susjednoj gra đevnoj čestici je 4,0 m,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 53

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− najve ća etažna visina gra đevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra đevine je Vmax=11,0 m, a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva tehni čko – tehnološkog procesa, − visina gra đevina koje radi tehnoloških procesa koji se u njima obavljaju kao što su silosi, dimnjaci, kotlovnice, strojarnice dizala i sl., može biti i viša od navedenih maksimalnih visina, − najve ća etažna visina pomo ćnih gra đevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 6,0 m, a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva tehni čko – tehnološkog procesa, − krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, šed, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0, − gra đevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure đenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra đevne čestice, − gra đevna čestica se prema javno-prometnoj površini ure đuje se sadnjom ukrasnog zelenila i drve ća ako se time ne ometa ulaz u gra đevinu. U tom dijelu je mogu ći smještaj parkirno/garažnih mjesta za zaposlenike i za posjetitelje, − gra đevna čestica u svom unutarnjem dijelu, iza osnovne gra đevine, ure đuje se jednim dijelom kao zelena površina, a mogu će je postavljanje nadstrešnica, parkirno/garažnih mjesta za zaposlenike eventualno posjetitelje, pomoćnih zgrada koje su u funkciji osnovne namjene gra đevine, − ure đenje gra đevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva, − gra đevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,80 m, a iznimno i više, − novoformirana gra đevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na javnu prometnu površinu, minimalne širine od 4,50 m, − svaka gra đevna čestica mora imati odre đen broj parkirališnih ili garažnih mjesta, 1 stablo 4 parkirališnih mjesta, sukladno poglavlju 5.1.1.2. ove Odluke.“.

Članak 79. Članak 120. mijenja se i glasi: „(1) Razvitak turizma, s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru, vezan je uz: − naselja – seoski turizam, − ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, vodne površine, − kulturno-povijesne cjeline i kulturna dobra, − vjerski turizam. (2) Gospodarska - ugostiteljsko-turisti čka zona na podru čju Op ćine sastoji se od: − Izdvojene ugostiteljsko-turisti čka zone uz jezero Šoderica , namijenjena je razvoju smještajnog turizma i rekreacije /oznaka T2/, − Izdvojene ugostiteljsko-turisti čka zone zapadno od naselja Tor čec , namijenjena za šport i rekreaciju, na napuštenom eksploatacijskom polju /oznakaT2/, − Izdvojene zone povremenog stanovanja uz jezero Šoderica , dvije planirane zone povremenog stanovanja i postoje ća zona koja je dio naselja Šoderica , /oznaka M3/.“.

Članak 80. Iza članka 120. dodaje se novo poglavlje koje glasi:

„3.2.1.3.1. Izdvojena ugostiteljsko-turisti čka zona uz jezero Šoderica“.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 54

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Članak 81. Iza novog poglavlja „3.2.1.3.1. Izdvojena ugostiteljsko-turisti čka zona uz jezero Šoderica“ dodaju se, novi članak 120.a, novo poglavlje koje glasi „3.2.1.3.2. Izdvojena ugostiteljsko- turisti čka zona zapadno od naselja Tor čec“ , novi članak 120.b, novo poglavlje koje glasi: „3.2.1.3.2. Izdvojena zona povremenog stanovanja“ , novi članak 120.c koji glase:

„Članak 120.a

(1) Izdvojena ugostiteljsko-turisti čka zona uz jezero Šoderica namijenjena je razvoju smještajnog turizma i rekreacije uz jezero Šoderica. (2) Športski i rekreacijski sadržaji trebaju se zasnivati na korištenju vodenih površina jezera i to ure đenjem: − plaže, u sklopu koje se mogu urediti plažni servisi i rekreativna i sportska igrališta i − lu čice za mala (sportska i druga) plovila, kapaciteta do 60 plovila na jednom pristaništu. (3) Turisti čki i ugostiteljski sadržaji mogu biti: − hoteli, pansioni, turisti čko naselje i auto – kamp, − ugostiteljski sadržaji – restorani, caffe barovi i sli čno, − za turisti čke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turisti čkoj kategorizaciji. (4) Uvjeti ure đenja otvorenih površina, te gradnje gra đevina na ovom podru čju temeljem UPU-a/DPU-a turisti čkog naselja, uz poštivanje: − op ćih odredbi za formiranje gra đevnih čestica i gradnju gra đevina iz poglavlja 2.2.4. ove Odluke, − odredbi za izgradnju infrastrukture iz poglavlja 5. ove Odluke, − mjera zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti iz poglavlja 6. ove Odluke, − mjera zaštite okoliša iz poglavlja 8. ove Odluke. (5) Osnovni uvjeti gradnje i oblikovanja ugostiteljsko-turisti čke zone uz jezero Šoderica do izrade UPU-a/DPU-a predlaže se: − koeficijent izgra đenosti gra đevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig = 0,5, − koeficijent iskorištenosti gra đevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =1,6, − najve ća etažna visina gra đevina je E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra đevine je V= 9,0 m a iznimno i više, − krovišta mogu biti izvedena kao ravna, ba čvasta, kosa nagiba do 45 0 a preporu ča se koso krovište, − osigurati neposredni kolni prilaz na javnu prometnu površinu, minimalne širine od 4,50 m, − na čin gradnje i oblikovanja gra đevina može se zasnivati na suvremenoj tehnologiji gradnje i gra đevnim materijalima koji su kvalitetni i primjereni vrsti gra đevine i podneblju, − gradnja i oblikovanje gra đevina preporu ča se uskladiti s tradicijskom arhitekturom podru čja, kao što je navedeno u članku 206. ove Odluke, − gra đevina se može graditi kao arhitektonski kompleks od nekoliko funkcionalno povezanih gra đevina smještenih na istoj gra đevnoj čestici, me đusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima, − s ciljem korištenja dopunskih izvora energije, mogu ća je izvedba konstruktivnih zahvata – iskorištavanja vjetra, pasivnih sustava za iskorištavanje sun čeve energije i sli čno kako na krovu gra đevine tako i u okviru gra đevne čestice,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 55

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− gra đevnu česticu urediti kao zelenu i hortikulturno ure đenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra đevne čestice, − u slu čaju etapne gradnje voditi ra čuna o zoni kao jedinstvenoj cjelini.

3.2.1.3.2. Izdvojena ugostiteljsko-turisti čka zona zapadno od naselja Tor čec

Članak 120.b (1) Izdvojena ugostiteljsko - turisti čka zona zapadno od naselja Tor čec , nalazi se na napuštenom eksploatacijskom polju /oznakaT2/. Ovim Prostornim planom planirano je postoje će jezero i šumsko zemljište sanirati, osigurati aeraciju jezera i omogu ćiti proto čnost jezera te cijelo podru čje prenamijeniti u ugostiteljsko-turisti čko-rekreativnu zonu. (2) Športski i rekreacijski sadržaji zasnivat će se na korištenju saniranih vodenih i šumskih površina a dozvoljena je gradnja gra đevina sa turisti čko-ugostiteljskim sadržajem koja se može odvijati etapno. (3) Na ovom podru čju mogu se odvijati sljede ći sadržaji i aktivnosti: − poribljavanje jezera - sportski ribolov, − rekreativna i sportska igrališta, − biciklisti čko-pješa čke staze, staze za jahanje, − uzgajanje konja i držanje konja, − uzgajanje divljih životinja (jelena i sli čno), − hoteli, pansioni, turisti čka naselja, − ugostiteljski sadržaji – restorani, caffe barovi i sli čno, − edukacijski programi – škole u prirodi i sli čno, − gastronomski programi i ostale aktivnosti. (4) Uvjeti gradnje i oblikovanja ugostiteljsko-turisti čke zone predlaže se: − koeficijent izgra đenosti gra đevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig = 0,5, − koeficijent iskorištenosti gra đevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =1,6, − najveća etažna visina gra đevina je E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra đevine je V= 9,0 m a iznimno i više, − krovišta mogu biti izvedena kao ravna, ba čvasta, kosa nagiba do 45 0 a preporu ča se koso krovište, − osigurati neposredni kolni prilaz na javnu prometnu površinu, minimalne širine od 4,50 m, − na čin gradnje i oblikovanja gra đevina može se zasnivati na suvremenoj tehnologiji gradnje i gra đevnim materijalima koji su kvalitetni i primjereni vrsti gra đevine i podneblju, − gradnja i oblikovanje gra đevina preporu ča se uskladiti s tradicijskom arhitekturom podru čja, − gra đevina se može graditi kao arhitektonski kompleks od nekoliko funkcionalno povezanih gra đevina smještenih na istoj čestici, me đusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima, − s ciljem korištenja dopunskih izvora energije, mogu ća je izvedba konstruktivnih zahvata – iskorištavanja vjetra, pasivnih sustava za iskorištavanje sun čeve energije i sli čno kako na krovu gra đevine tako i u okviru gra đevne čestice, − gra đevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure đenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra đevne čestice.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 56

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.2.1.3.3. Izdvojena zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica

Članak 120. c (1) Izdvojena zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica na podru čju Op ćine sastoji se od: − planirane zone povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod naselja Tor čec /oznaka M3/, − planirane zone povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod željezni čke pruge Botovo /oznaka M3/. (2) U sklopu namjene povremenog stanovanja može biti zastupljena namjena koja ne ometa povremeno stanovanje (manje trgovine, caffe-i, kiosci do 12,0 m 2 i sli čno). (3) Uvjeti gradnje i oblikovanja na izdvojenim ugostiteljsko-turisti čkim zonama: − najmanja dozvoljena širina gra đevne čestice je 12,0 m, a dubina gra đevne čestice je 20,0 m, − koeficijent izgra đenosti gra đevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig = 0,4, − koeficijent iskorištenosti gra đevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =1,2, − na građevnoj čestici dozvoljeno je smjestiti jednu osnovnu gra đevinu, − uz gra đevine osnovne namjene dozvoljeno je na istoj gra đevnoj čestici smještaj pomo ćne gra đevine (spremište, drvarnica i dr.)., − udaljenost gra đevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 3,0 m, − udaljenost gra đevine od jedne uzdužne me đe gra đevne čestice je 3,0 m a od ostalih rubova gra đevne čestice iznosi najmanje 1,0 m, − me đusobna udaljenost gra đevina na susjednim gra đevnim česticama minimalno je 4,0 m. − najve ća etažna visina osnovne gra đevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina osnovne gra đevine je V= 5,50 m, − najve ća etažna visina pomo ćne gra đevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina pomo ćne gra đevine je V= 3,50 m, − preporu čena tlocrtna površina gra đevine namijenjena povremenom stanovanju je 45,0 m2, − gra đevine povremenog stanovanja moraju biti opremljene sanitarnim čvorom, − gra đevine povremenog stanovanja moraju imati izgra đenu nepropusnu septi čku jamu koja je od susjednih me đa udaljena 3,0 m, − na čin postavljanja otvora prema susjednim gra đevinama odre đen je u članku 71. ove Odluke, − pokrov svih krovova na gra đevinama mora biti izveden od vatrootpornog materijala, s nagibom krovnih površina do 45 0, − gradnja i oblikovanje gra đevina preporu ča se uskladiti s tradicijskom arhitekturom podru čja, − građevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure đenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra đevne čestice, − gra đevne čestice dozvoljeno je ograditi ogradama, preporu čene visine do 1,20 m, a iznimno i više, a prema članku 86. ove Odluke, − novoformirana gra đevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine od 3,0 m. (4) Izdvojena ugostiteljsko-turisti čka zona povremenog stanovanja sa uređenim gra đevnim česticama na na čin kako je navedeno u stavku 3. ovoga članka povu čena je od obalnog pojasa jezera Šoderica. U obalnom pojasu širine 25,0 m ne smije se graditi, samo je dozvoljeno ure đenje plaže, kupališta, sun čališta, igrališta te druge sportsko-rekreativne površine. Izme đu obalnog dijela i gra đevnih čestica povremenog stanovanja dozvoljava

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 57

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

se izgradnja lokalne prometnice i biciklisti čko-pješa čkih staza. Širina prometnog koridora je 9,0 m.“.

Članak 82. Iza članka 120.c poglavlje „3.2.1.4. Poljoprivredna gospodarstva“ mijenja se i glasi: „3.2.1.4. Gradnja poljoprivredno-gospodarskih gra đevina“.

Članak 83. Članak 121. mijenja se i glasi: „(1) Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa gra đevina s pripadaju ćim poljoprivrednim zemljištem, koja se u pravilu gradi izvan gra đevinskog podru čja. Gra đevine, zajedno s pripadaju ćim poljoprivrednim zemljištem, čine obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG). (2) Uz gradnju gra đevina na farmi (za potrebe biljne i sto čarske proizvodnje, skladištenja, dorade, prerade, pakiranja i prodaje poljoprivrednih proizvoda, pružanje turisti čkih usluga na selja čkom gospodarstvu (seoski turizam i drugo), obveza je investitora da istovremeno izgradi stambene gra đevine za potrebe stanovanja vlasnika i/ili uposlenih djelatnika na farmi. (3) Gra đevine koje se mogu graditi u sklopu farme su: − stambene gra đevine za potrebe stanovanja vlasnika i/ili uposlenih djelatnika, − gospodarske gra đevine za potrebe biljne i sto čarske proizvodnje, − gra đevine za potrebe skladištenja, dorade, prerade, sušenja, hla đenja, pakiranja i prodaje poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, − poslovno - turisti čke gra đevine za pružanje ugostiteljskih i turisti čkih usluga u selja čkom gospodarstvu (seoski turizam), sukladno Pravilniku o pružanju ugostiteljskih usluga u selja čkom doma ćinstvu, („Narodne novine“ broj 5/08, 46/08. – ispravak, 44/11. i 118/11), − industrijske gra đevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežito proizvedeni na farmi, − gra đevine koje su kombinacija nekih od prethodno navedenih namjena, − poljoprivredna bioplinska postrojenja, gra đevine za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao i druge gra đevine koji bi bile sastavni dio tehni čko - tehnološke cjeline te poljoprivredno - gospodarske cjeline. (4) Površina i raspored gra đevina iz stavka 1. ovoga članka utvr đuju se idejnim projektom u sklopu izdavanja akta kojim se odobrava gra đenje. (5) Za gradnju pojedinih vrsta gra đevina iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe za visinu gradnje, najve ću bruto izgra đenost, minimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne čestice i drugih gra đevina kao i za gradnju u sklopu gra đevinskih podru čja, pri čemu se veli čina pripadaju će gra đevne čestice odre đuje idejnim projektom za izdavanje odgovaraju ćeg akta kojim se odobrava gra đenje, na na čin da se na pripadaju ćoj gra đevnoj čestici osiguraju svi potrebni uvjeti za normalno korištenje ili funkcioniranje gra đevina.“.

Članak 84. Članak 122. mijenja se i glasi: „(1) Izvan gra đevinskog podru čja može se dozvoliti gradnja gospodarskih gra đevina za uzgoj i tov životinja. (2) Površina gra đevne čestice za gra đevine iz stavka 1. ovoga članka ne može biti manja od 2.000 m 2, s najve ćom izgra đenoš ću do 70%.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 58

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(3) Gra đevina za uzgoj i tov životinja (stoke i peradi) može imati najviše visinu prizemlja (P), s mogu ćnoš ću izvedbe podruma (Po), odnosno imati visinu do gornjeg ruba stropne konstrukcije 4,0 m. (4) Gospodarske gra đevine za uzgoj životinja mogu se graditi na sljede ćim udaljenostima od gra đevinskog podru čja, te državnih, županijskih i lokalnih cesta :

Tablica 3 Udaljenost (m) Broj uvjetnih Od grla gra đevnog Od državne ceste Od županijske ceste Od lokalne ceste podru čja 10-150 20 50 20 10 150-300 50 100 30 20 301-1000 100 100 50 20 Preko 150 200 50 50 1000

(5) Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene gra đevine na usamljenoj izgra đenoj gra đevnoj čestici može biti i manja ukoliko je s time suglasan vlasnik gra đevine na navedenom gra đevinskom podru čju, pod uvjetom da je gra đevina za uzgoj i tov životinja propisno udaljena od drugih gra đevinskih podru čja. (6) Gospodarske gra đevine za uzgoj životinja, na gra đevnoj čestici zate čenog gospodarstva mogu se graditi neposredno iza postoje će stambene gra đevine, a od zdenca za pitku vodu ne smije biti udaljena manje od 15 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvr đenih u tablici 3. stavka 4. ovoga članka. (7) Udaljenosti iz stavka 4. i 6. ovog članka mogu se smanjiti za 50% ako to omogu ćuju ili limitiraju lokalni uvjeti (pošumljenost terena, rubni dijelovi naselja - izvan kontaktne zone i drugi), te ako nisu u suprotnosti sa uvjetima koja izdaju nadležna tijela u postupku isho đenja akta kojim se odobrava gra đenje i posebnim propisima. (8) Kod gradnje gra đevina za uzgoj životinja koje nisu navedene u tablici 3. u stavku 4. ovoga članka, udaljenost će se odrediti ovisno o uvjetima propisanim za tu vrstu životinja, s time da te udaljenosti ne mogu biti manje od najmanjih udaljenosti navedenih u tablici 3. stavka 4. ovog članka. (9) U lokacijskoj dozvoli, odnosno odgovaraju ćem aktu za gradnju gra đevina iz stavka 1. ovoga članka odrediti će se uvjeti: − za opskrbu vodom, − za sabiranje, odvodnju i pro čiš ćavanje otpadnih voda i mjere zaštite okoliša, − za odlaganje, obradu i likvidaciju zbrinjavanje otpada, − za smještaj i gradnju bioplinskog postrojenja, − za sadnju zaštitnog zelenila, osobito prema pristupnoj cesti, susjednim česticama i stambenim objektima na istoj ili susjednoj gra đevnoj čestici.

Članak 85. Članak 123. mijenja se i glasi: „(1) Postoje će farme i tovilišta koje imaju legalitet, a ne zadovoljavaju uvjetima koji su propisani odredbama ove Odluke, uklju čuju ći iznimne uvjete, ne mogu se dalje širiti, ve ć ih ovisno o kapacitetu treba dislocirati na propisanu udaljenost od prometnica, zona stanovanja, odnosno drugih lokacija, a ukoliko se iste zadrže na postoje ćoj lokaciji treba ih rekonstruirati na na čin da se poboljšaju uvjeti rada i zaštite okoliša, tj. osuvremeniti ih i opremiti na na čin da ne ugrožavaju ostale funkcije naselja.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 59

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(2) Obveza vlasnika postoje ćih farmi je riješiti vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, kao i zbrinjavanje otpada s farme na propisani na čin, tj. u skladu sa sanitarno - tehni čkim i higijenskim uvjetima.“.

Članak 86. U članku 124. stavku 2. alineja 2. mijenja se i glasi: „ - za biljnu proizvodnju - podru čja ostalih obradivih tla /oznaka P3/ unutar prostora osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza, i“.

Članak 87. Članak 125. mijenja se i glasi: „(1) Na svim površinama poljoprivrednog tla visoke gospodarske u činkovitosti u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje mogu se: − ure đivati trajni nasadi, mogu ogra đivati isklju čivo prozra čnim, ži čanim ogradama. (2) Ograde trajnih nasada trebaju se najmanje 5,0 m odmaknuti od osi puta koji služi za pristup poljoprivrednom zemljištu, odnosno trebaju se postavljati na na čin da se osigura mogu ćnost prolaza poljoprivrednim strojevima u širini koridora od najmanje 10,0 m. (3) Za proizvodnju organsko - biološke hrane, odnosno hrane proizvedene na ekološki na čin (ekološka poljoprivreda) pogodno je sve zemljište (osobito poljoprivredno zemljište unutar mozaika ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskih podru čja) na podru čju Op ćine, osim: − podru čja uz državnu i županijsku cestu u širini od 300 m, − podru čja uz lokalnu cestu u širini od 100 m, − podru čja gospodarskih zona uklju čuju ći okolni pojas na udaljenosti do maksimalno 300 m, − podru čja eksploatacijskog polja uklju čuju ći zaštitno podru čje na udaljenosti do 100 m, − prostora farmi za uzgoj i tov životinja. (4) Proizvodnjom zdravstveno ispravne hrane, odnosno ekološkom poljoprivredom, podrazumijeva se proizvodnja utvr đena posebnim propisima, strateškim dokumentima i akcijskim planom za ekološku poljoprivredu Republike Hrvatske.“.

Članak 88. Iza članka 125. dodaju se novi članci 125.a, 125.b, 125.c koji glase: „Članak 125.a (1) Poljoprivredno - gospodarske gra đevine treba locirati na sljede ći na čin: − gra đevina mora biti locirana iza stambene gra đevine u odnosu na regulacijsku liniju, − 12,0 m udaljeno od susjednih gra đevina stambene i poslovne namjene, − 30,0 m udaljeno od planiranih zona centralnih i društvenih sadržaja i postoje ćih gra đevnih čestica sakralnih sadržaja (crkava i kapela), te građevnih čestica odgoja, obrazovanja, lokalne samouprave i smještajnih zdravstvenih i socijalnih gra đevina, − 12,0 m udaljeno od groblja i podru čja za razvoj groblja, − izgra đenost gra đevne čestice za gradnju poljoprivredno-gospodarskih gra đevina dozvoljava se najviše do 70%.

Članak 125.b (1) Staklenicima, odnosno plastenicima smatraju se montažne gra đevine s ostakljenom nosivom konstrukcijom odnosno montažne gra đevine od plasti čne folije na nosivoj konstrukciji, za uzgoj povr ća, vo ća, cvije ća, ukrasnog i ljekovitog bilja i sli čno.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 60

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(2) Staklenici i plastenici koji se grade kao prateće gra đevine na parceli stambene namjene mogu biti do 600 m 2 tlocrtne površine i smatraju se privremenim gra đevinama (ne ura čunava se u postotak izgra đenosti gra đevne čestice). (3) U gra đevnim zonama ozna čenim kao mješovita namjena, uz stambenu gra đevinu na istoj gra đevnoj čestici mogu se graditi staklenici i plastenici ve će tlocrtne površine, a uz njih se mogu graditi i drugi potrebni prate ći sadržaji (sušara, hladnja ča, skladište, poslovne prostorije i sli čno). (4) Staklenici i plastenici površine ve će od 600 m 2 sa prate ćim sadržajima u pravilu se grade izvan gra đevinskog podru čja kako je odre đeno člankom 130.b ove Odluke, a kada se grade kao osnovna namjena unutar gra đevinskog podru čja tretiraju se kao gra đevine poslovno - proizvodne namjene.

Članak 125.c (1) Na čin smještaja za stacionarne i sele će p čelinjake odre đuje se sukladno članku 3. i 11. Pravilnika o držanju p čela i katastru p čelinje paše („Narodne novine“ broj 18/08). (2) Smještaj stacionarnog p čelinjaka vrši se tako da: − mora biti postavljen tako da p čele ne smetaju susjedima, prolaznicima, doma ćim životinjama i javnom prometu, − udaljenost p čelinjaka od proizvo đačkih i prera điva čkih, te turisti čkih objekata tijekom turisti čke sezone iznosi najmanje 500 metara, − udaljenost p čelinjaka od autoceste i željezni čke pruge iznosi najmanje 100 metara, s time da izletna strana ne smije biti okrenuta u smjeru autoceste i željezni čke pruge, − minimalna me đusobna udaljenost izme đu dva p čelinjaka iznosi 500 metara, − udaljenost najbližeg p čelinjaka od registrirane oplodne stanice iznosi najmanje 2.000 metara, − stacionarni p čelinjak do 20 p čelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tu đem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od me đe tu đeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 20 metara, − stacionarni p čelinjak sa više od 20 p čelinjih zajednica mora biti udaljen od izletne strane do ruba javnog puta najmanje 50 metara, a od me đe tu đeg zemljišta najmanje 20 metara, − iznimno ako je udaljenost stacionarnog p čelinjaka u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz alineje 6. i 7. ovoga članka, p čelinjak mora biti ogra đen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra, s time da ograda mora biti sa svih strana p čelinjaka 2 metra duža od dužine izletne strane pčelinjaka i postavljena najviše 10 metara od izletne strane, odnosno sukladno članku 3. Pravilnika o držanju p čela i katastru p čelinje paše. (3) Smještaj sele ćeg p čelinjaka vrši se tako da: − me đusobna udaljenost sele ćeg p čelinjaka mora iznositi najmanje 200 metara zra čne linije i najmanje 500 metara od stacionarnog p čelinjaka, zatim najmanje 2.000 metara od oplodne stanice za uzgoj matica, − iznimno, razmak izme đu stajališta može biti manji, ali u tom slu čaju p čelinje zajednice dvojice vlasnika ne smiju imati zajedni čki koridor letenja, − zra čna udaljenost izme đu stajališta za prezimljavanje i najbližeg stacionarnog pčelinjaka može po zahtjevu Povjerenika iznositi najmanje 500 metara, odnosno sukladno članku 11. Pravilnika o držanju p čela i katastru p čelinje paše.“.

Članak 89. U članku 127. stavci 1. i 3. mijenjaju se i glase: „(1) Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo za intenzivni ili ekstenzivni uzgoj životinja , može se osnivati ukoliko se planira uzgoj životinja iznad 10 uvjetnih grla.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 61

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(3) Na podru čju izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja mogu se graditi gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti, uz koje je mogu će graditi prate će gra đevine namijenjene za: − spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, − silažu sto čne hrane, − gra đevine za preradu mlijeka do kapaciteta 10.000 lit/dan, − trgovinu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, − gra đevine za kompostiranje biljnog organskog materijala, a − privremeno skladištenje otpada životinjskog podrijetla mogu će je organizirati uz posebne veterinarske uvjete na pojedinom gospodarstvu.“.

Članak 90. Članak 128. mijenja se i glasi: „(1) Izuzetno, ukoliko je površina za ekstenzivni uzgoj životinja ve ća od 1,0 ha i nalazi se izvan podru čja ograni čene ili zabranjene gradnje, utvr đeno prema kartografskom prikazu broj 3 „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu površina“ i poglavlju 6. ove Odluke, unutar gra đevne čestice mogu se graditi nadstrešnice i zatvorene građevine za sklanjanje životinja uz uvjet da: − ukupna površina svih gra đevina po čestici nije ve ća od 100,0 m 2, − visina gra đevine ne može biti ve ća od 3,0 m, a − gra đevina treba imati dvostrešno krovište bez otvora u krovu i nagiba krovnih ploha od 33 ° do 45 °, − gra đevina treba biti gra đena od drveta i pokrivena glinenim crijepom, drvenom šindrom ili slamom, − boja pro čelja gra đevina bude ograni čena na bijelu, oker žutu, zagasito ciglastu, zelenu i sme đu. (2) Ogra đeni otvoreni prostori i gra đevine za držanje životinja ekstenzivnim na činom mogu se nastavljati na gra đevinsko podru čje naselja, a trebaju: − od razvrstanih i nerazvrstanih cesta biti udaljeni 20,0 m, − od groblja biti udaljeni najmanje 200,0 m.“.

Članak 91. U članku 129. stavku 1. iza oznake „P2“ umjesto slova „i“ stavlja se zarez, a iza oznake „P3“ dodaje se slovo „i“ i oznaka „PŠ“.

Članak 92. Iza članka 130. dodaju se nova poglavlja koja glase: „3.2.2.1. Ostale poljoprivredne i gospodarske gra đevine“ i „3.2.2.1.1. Bioplinska postrojenja“.

Članak 93. Iza novog podnaslova „ 3.2.2.1.1. Bioplinska postrojenja“ dodaje se, članak 130.a, poglavlje „3.2.2.1.2. Staklenici i plastenici“ i članak 130.b koji glase:

„Članak 130.a (1) Bioplinska postrojenja, u smislu Zakona o prostornom ure đenju i gradnji, ako se nalaze u sklopu tovilišta i farmi za uzgoj stoke, predstavljaju opremu koja je sastavni dio tovilišta, odnosno farme, što uz mogu ćnost njihove gradnje uklju čuje i mogu ćnost zbrinjavanja otpada i proizvodnje elektri čne energije.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 62

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(2) Za bioplinska postrojenja za proizvodnju energije, iz obnovljivih izvora energije, preko 10 MWel, prema Prilogu II, Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 64/08. i 67/09) propisana je obveza provo đenja postupka ocjene o potrebi provo đenja postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš, a koji se može provesti samo za zahvat u prostoru koji je planiran Prostornim planom. (3) Bioplinska postrojenja za proizvodnju elektri čne i toplinske energije iz obnovljivih izvora se mogu graditi kao prate će gra đevine unutar mješovitih zona sa pretežito poljoprivrednom namjenom /oznake M4/, u sklopu postoje ćih farmi, tovilišta i u sklopu gospodarskih zona. (4) Mogu ćnost gradnje bioplinskih postrojenja na podru čju Op ćine u skladu je sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske, Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske, Strategijom prostornog razvitka Republike Hrvatske, Županijskim prostornim planom i drugim važe ćim županijskim i op ćinskim dokumentima, a gradnja i korištenje gra đevine mora biti uskla đeno sa posebnim uvjetima koje izdaju nadležna tijela i pravne osobe u postupku procjene utjecaja na okoliš, izdavanja akata za gradnju ili korištenje gra đevine. (5) Bioplinska postrojenja koriste u svom procesu proizvodnje elektri čne energije putem kogeneracijskog postrojenja biorazgradivi otpad kao što je otpad sa farmi: gnoj sa farmi, otpaci biljne proizvodnje, otpad iz restorana, klaoni čki otpad druge kategorije, kukuruzna silaža, silaža ostalih žitarica, te ostali biorazgradivi materijali. (6) Gradnja bioplinskih postrojenja omogu ćava se na sljede ći na čin: − izgradnja bio - plinskih postrojenja u sklopu postoje ćih farmi i tovilišta unutar mješovite zone sa pretežito poljoprivrednom namjenom, /oznake M4/, pod uvjetom da su zadovoljeni svi važe ći propisi i standardi (zaštita okoliša, zaštita voda, energetsko odobrenje i drugo). Ova postrojenja bi mogla koristiti sve vrste biorazgradivog otpada. − izgradnja bioplinskih postrojenja u sklopu gospodarskih zona kao energetsko postrojenje koje bi koristilo pretežno biljne sirovine kao što su kukuruzna silaža, travne silaže, te otpade od restorana i sli čno. (7) Smještaj bioplinskog postrojenja na gra đevnoj parceli uz farmu ili u sklopu gospodarske zone mora biti na propisanim udaljenostima od ostalih gra đevinskih parcela ili dijelova naselja, da se ne bi pojavili štetni utjecaji buke, one čiš ćenja zraka, vode, tla i sli čno, te se moraju smještati na lokacijama na kojima je osigurana kontinuirana doprema sirovine - biorazgradivog otpada potrebnog za projektom predviđeni rad postrojenja.“.

3.2.2.1.2. Staklenici i plastenici Članak 130.b (1) Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici i plastenici za uzgoj povr ća, vo ća, cvije ća, za činskog i ljekovitog bilja i sli čno, te druge gra đevine prate ćih i pomo ćnih sadržaja isklju čivo u funkciji poljoprivrede. (2) Plastenici i staklenici su gra đevine lagane montažno - demontažne konstrukcije obložene staklenim ili plasti čnim površinama sa zakošenim ili ovalnim krovnim površinama. (3) Na gra đevnu česticu predvi đenu za izgradnju plastenika i staklenika potrebno je osigurati neposredan kolni pristup sa javne prometnice, zatim manevarske površine i potreban broj parkirališnih mjesta. (4) Najve ća etažna visina E=Prizemlje, maksimalne visine V= 7,0 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva specifi čno konstruktivno ili tehnološko rješenje. (5) Uz osnovne gra đevine iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi i prate ći sadržaji. (6) Pod prate ćim sadržajima podrazumijevaju se gra đevine za potrebe uzgoja: bazeni ili akumulacije za oborinsku vodu sa pokrovne površine plastenika i staklenika, cisterne za vodu, skladište sadnog materijala, gnojiva i sli čno, te druge pomo ćne gra đevine u funkciji osnovne namjene (spremišta alata, prostori za boravak zaposlenika i sli čno). Dopustivi

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 63

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

prate ći sadržaji su i manji trgova čki sadržaji (isklju čivo prodaja poljoprivrednih proizvoda sa doti čne lokacije). (7) Prate ći i pomo ćni sadržaji mogu biti do 30% gra đevinske bruto površine (GBP) osnovnih gra đevina. Najve ća etažna visina pomo ćne ili prate će gra đevine iznosi E=Po+P+Pk, najve će visine do 8,0 m. (8) Najmanja površina gra đevne čestice za stakleni čku i/ili plasteni čku proizvodnju izvan gra đevinskog podru čja naselja iznosi 1.000 m 2 . (9) Koeficijent izgra đenosti čestice za gradnju staklenika, plastenika i ostalih objekata u funkciji poljoprivrede s prate ćim sadržajima može iznositi do kig=0,8. (10) Staklenici i plastenici ne mogu se graditi na poljoprivrednim površinama koje su Prostornim planom odre đene za posebni režim korištenja.“.

Članak 94. Iza članka 131. dodaje se, novo poglavlje „3.2.3.1. Ribnjaci“, članak 131.a, poglavlje „3.2.3.2. Vodenice“, članak 131.b, poglavlje „ 3.2.3.3. Šumarstvo“ , članak 131.c, poglavlje „3.2.3.4. Rasadnik“ , i članak 131.d, koji glase:

„3.2.3.1. Ribnjaci Članak 131.a (1) Ribnjaci i prate će gra đevine za uzgoj ribe mogu se graditi prema uvjetima iz Prostornog plana ure đenja Koprivni čko-križeva čke županije („Službeni glasnik Koprivni čko- križeva čke županije“ broj 8/01. i 8/07) koji predvi đa gradnju isklju čivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura: mo čvara, trstika, napuštenih korita i rukavaca rijeka, te neplodnog tla. (2) Ribnjak je preporu čeno povezati sa proto čnom vodom odgovaraju će kvalitete koje mora biti dovoljno za sve potrebe ribnjaka u svim fazama uzgoja ribe. (3) Udaljenost ribnjaka od susjednih čestica mora biti takva da ne utje če na vodni režim susjednog obradivog zemljišta, ovisno o strukturi tla. (4) Izgradnja ribnjaka vršit će se temeljem posebnih vodopravnih uvjeta nadležnog tijela koje upravlja vodama, a uzimaju ći u obzir karakteristike svake pojedine konkretne lokacije, te uz uvjet da se pri formiranju, odnosno izgradnji ribnjaka dozvoljava iskop postoje ćeg tla samo u najnužnijem obimu potrebnom za oblikovanje i ure đenje ribnjaka. (5) Za potrebe obavljanja djelatnosti ribnjaka dozvoljava se izgradnja gra đevina za koje predlažemo sljede će uvjete: − dozvoljava se gradnja jedne osnovne gra đevine i prate ćih/pomo ćnih gra đevina u službi funkcioniranja ribnjaka, − maksimalna površina gra đevine je 200,0 m 2 gra đevinske bruto površine (GBP), − najve ća etažna visina gra đevine je E= Po/Su+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra đevine je V= 8,50 m, − krovišta mogu biti izvedena kao kosa, a vrsta pokrova, nagibi i broj streha moraju biti u skladu s namjenom i funkcijom gra đevine, − odvodnja oborinske vode s krovnih ploha treba biti riješena na na čin da se skuplja unutar vlastite gra đevne čestice i odvodi putem sustava za odvodnju oborinskih voda, − mora se osigurati neposredni kolni prilaz na javnu prometnu površinu, minimalne širine od 3,0 m, − na čin oblikovanja gra đevina treba se zasnivati na suvremenoj tehnologiji gradnje i gra đevnim materijalima koji su kvalitetni i primjereni vrsti gra đevine i podneblju, − te se preporu ča prilikom gradnje uporaba autohtonog materijala te na čin oblikovanja da je usuglašen sa prirodnim okruženjem, − s ciljem korištenja dopunskih izvora energije, mogu ća je izvedba konstruktivnih zahvata – iskorištavanja vjetra, pasivnih sustava za iskorištavanje sun čeve energije i sli čno kako na krovu gra đevine tako i u okviru gra đevne čestice,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 64

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− gra đevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure đenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra đevne čestice, − postoje će kvalitetno zelenilo treba u što ve ćoj mjeri sa čuvati i uklopiti u novo ure đenje zelenih i hortikulturno ure đenih površina. (6) Na podru čju Op ćine, u naselju Tor čec, nalazi se ribnjak koji je u sklopu gra đevnog dijela naselja /oznaka ribnjaka/.

3.2.3.2. Vodenice Članak 131.b (1) Vodenice se mogu graditi na vodotocima sukladno vodopravnim uvjetima te posebnim uvjetima zaštite okoliša i prirode. (2) Omogu ćuje se gradnja gra đevina – vodenica, prema sljede ćim preporukama: − na čin gradnje i oblikovanje gra đevine može se prilagoditi suvremenoj tehnologiji gradnje i gra đevnim materijalima koji su kvalitetni i primjereni vrsti gra đevine i podneblja a preporu ča se prilikom gradnje uporaba autohtonog materijala te na čin oblikovanja da je usuglašen sa prirodnim okruženjem, − najve ća etažna visina gra đevine je E= P+Pk, odnosno visina gra đevine je V=4,0 m iznimno više, − krovišta mogu biti izvedena kao kosa, − okoliš vodenice potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure đenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila.

3.2.3.3. Šumarstvo Članak 131.c (1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na na čelu održivog gospodarenja. (2) Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju te imaju znatan utjecaj na kakvo ću života stoga je nužno održivo gospodarenje i racionalno korištenje šumskih resursa u suradnji sa svim zainteresiranim stranama (Hrvatske šume d.o.o., Šumska savjetodavna služba i drugi). (3) U šumi ili na šumskom zemljištu može se planirati izgradnja gra đevina za potrebe poduzetni čke zone, infrastrukture, športa, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske, vjerske i zdravstvene gra đevine te podru čje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi povijesnih doga đaja i osoba, ali samo ako to zbog tehni čkih ili ekonomskih uvjeta nije mogu će planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta. (4) Za potrebe što u činkovitijeg gospodarenja i zaštite šuma dozvoljena je gradnja šumske infrastrukture u što spadaju šumske prometnice (šumske ceste, vlake i stalne ži čare) i drugi objekti u šumama. (5) Za potrebe gospodarenja šumama omogu ćuje se izgradnja gra đevina tako da je najve ća etažna visina gra đevine E= Po/Su+P+Pk, odnosno max. visina gra đevine je V= 5,50 m. (6) U šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske može se osnovati pravo služnosti u svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektri čnih vodova, eksploatacije mineralnih sirovina, obavljanje turisti čkih djelatnosti, uzgoj stoke i divlja či, podizanje višegodišnjih nasada na neobraslom šumskom zemljištu uz ugovor o služnosti na šumama i šumskim zemljištem. (7) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na podru čju Op ćine podrazumijeva, uz gospodarske u činke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, kako bi se ispunile gospodarske, ekološke i op ćekorisne funkcije šuma.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 65

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(8) U postupku donošenja akta kojim se dozvoljava gradnja Hrvatske šume d.o.o. utvr đuju posebne uvjete za izgradnju gra đevina iz stavka 3. ovoga članka i svu izgradnju u pojasu od 50,0 m od ruba šume koji predstavlja interesni pojas za Hrvatske šume d.o.o.

3.2.3.4. Rasadnik Članak 131.d (1) Na podru čju Op ćine planiran je šumski rasadnik za potrebe proizvodnje šumskih i ukrasnih sadnica /oznaka I3/. (2) Na podru čju planiranom za šumski rasadnik dozvoljava se gradnja gra đevina za potrebe odvijanja šumske proizvodnje sadnica kao što su: sustav odvodnje (drenažni kanali), sustav za zalijevanje (podzemni cjevovodi), bazen za zalijevanje, prostorije za smještaj strojeva i priklju čaka, prostorije za doradu sjemena (trušnice), prostorije za sortiranje biljaka, prostorije za privremeno čuvanje biljaka (hladnja če), plastenici i staklenici, prostorije za smještaj otrova i ostalo. (3) Dozvoljena je gradnja gra đevine za smještaj stru čnog osoblja i radnika sa svim potrebnim servisnim prostorijama. − maksimalna površina gra đevine je 400,0 m 2 gra đevinske bruto površine (GBP), − najve ća etažna visina gra đevine je E= Po/Su+P+Pk, odnosno max. visina gra đevine je V= 5,50 m, a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva funkcionalno - tehnološkog procesa, − površinu planiranu za rasadnik potrebno je ograditi, − mora se osigurati neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine od 3,50 m, − na čestici je potrebno osigurati dovoljan broj parkirno/garažnih mjesta.“.

Članak 95. Članak 136. mijenja se i glasi: „(1) Ukoliko u pojedinim naseljima nedostaju sadržaji iz članka 134. ove Odluke, na površinama zona centralnih i društvenih sadržaja i u kontaktnim stambenom podru čju potrebno je rezervirati površine za formiranje gra đevnih čestica za nedostaju će sadržaje u sljede ćim površinama: − gra đevnu česticu za gra đevinu dje čjeg vrti ća i jaslica površine najmanje 3.000,0 m 2, a dje čjeg vrti ća bez jaslica površine najmanje 1.000,0 m 2, odnosno potrebno je osigurati 15,0 - 30,0 m 2 gra đevinskog zemljišta po djetetu, − gra đevnu česticu namijenjenu gradnji osnovne i/ili srednje škole potrebno je osigurati 20,0 - 40,0 m 2 /u čeniku, − gra đevnu česticu za gra đevinu društvenog doma, uz koju je potrebno vezati prostore kulturno-umjetni čkih društava, površine najmanje 2.000,0 m 2, − gra đevnu česticu za gra đevine ambulante, ljekarne i poljoprivredne apoteke, površine najmanje 500,0 m 2. (2) Površine nogometnih igrališta su rezervirane u oba naselja. (3) Gra đevnu česticu za gra đevinu male športske dvorane, mogu će je locirati u naselju Drnje, unutar površine centralnih sadržaja i športa i rekreacije u smjeru istok - zapad, s dozvoljenim otklonom od 15°, odnosno mogu će je predvidjeti dogradnju ili rekonstrukciju postoje će školske športske dvorane. (4) Gra đevina unutar zone športa i rekreacije u naselju Torčec se ne može dogra đivati niti nadogra đivati. (5) Površine za razvoj športskih školskih igrališta potrebno je rezervirati uz osnovnu školu, u radijusu od 100,0 m od gra đevine osnovne škole.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 66

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(6) Gra đevnu česticu za gra đevinu veterinarske ambulante nije potrebno rezervirati u zonama iz stavka 1. ovoga članka, ve ć ih se preporu ča graditi unutar stambene zone niske izgradnje. (7) Gra đevine op ćinskih službi, mjesnih odbora i dobrovoljnih vatrogasnih društava postoje i mogu će ih je rekonstruirati, te u slu čaju potrebe rekonstruirati na postoje ćim lokacijama. (8) Gra đevine župne crkve ili filijalne kapele postoje u svim naseljima. (9) Površine groblja precizno su ozna čena u kartografskim prikazima gra đevinskih podru čja naselja.“.

Članak 96. U članku 138. stavku 1. alineja 9. mijenja se i glasi: „ - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, poplo čena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasa đena drvoredom u omjeru 1 stablo/ 4 parkirališta,“.

Članak 97. U članku 139. stavak 5. briše se.

Članak 98. U poglavlju „4.2. UVJETI URE ĐENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI IZVAN GRA ĐEVINSKIH PODRU ČJA NASELJA“ rije č „GRA ĐEVINSKIH“ briše se.

Članak 99. Članak 141. mijenja se i glasi: „(1) Izdvojena podru čja društvenih djelatnosti na podru čju Op ćine su: − športsko - rekreacijska namjena, lova čki dom, podru čje isto čno od naselja Botovo na lokaciji Mla đ 1 /oznaka R6/, − športsko - rekreacijska namjena, ribi čki dom ŠRK „Podravka“, isto čni dio jezera Šoderica /oznaka R7/, − športsko - rekreacijska namjena, ribi čki dom ŠRK „Amur“, Drnje, južni dio jezera Šoderica, kraj eksploatacijskog polja „Keter“ /oznaka R7/, − športsko - rekreacijska namjena, planirani ribi čki dom ŠRK „Amur“, Drnje, isto čni dio jezera Šoderica /oznaka R7/, − športsko - rekreacijska namjena, ribi čki dom „Zajednice športsko ribolovnih klubova“, Karaula, karaula, sjeverni dio naselja Botovo /oznaka R7/, − športsko - rekreacijska namjena, sjeverni dio podru čja „Mla đ 1“ – planirana nakon izvršene sanacije eksploatacijskog polja mineralnih sirovina /oznaka R7/, − športsko - rekreacijska namjena - ribi čka natjecateljska staza za sportski ribolov – isto čni dio jezera Šoderica /oznaka staze/. − športsko – rekreacijska namjena – kupalište /oznaka kupališta/. (2) Namjena, lokacija, te površina izdvojenih područja prikazana je na kartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina ” u M 1:25.000 i na kartografskim prikazima broj 4.3. i 4.4. u M 1:5.000.“.

Članak 100. Članak 142. mijenja se i glasi: „(1) Izdvojeno podru čje za ure đenje lova čkog doma – podru čje isto čno od naselja Botovo na lokaciji „Mla đ 1“ /oznaka R6/, odre đuje se prostorom za obavljanje osnovne djelatnosti

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 67

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

– razvoja lovstva i organiziranja udruge gra đana i daljnju gradnju gra đevina u funkciji lovstva. (2) Prate ća djelatnost u gra đevini može biti pružanje ugostiteljskih usluga. (3) Unutar podru čja dodatno se mogu: − ure đivati šetnice od prirodnih materijala – drva, zemlje i sli čno, − graditi pješa čki mostovi, odmorišta i klupe, isklju čivo od drveta, − urediti lova čke streljane isklju čivo uklapanjem od materijala koji se ukapa u okoliš, − svi zahvati niskogradnje (pristupe i parkirališta) izvesti u materijalima i na na čin primjeren okolišu (bez asfaltnih prilaza i staza). (4) Unutar podru čja zone lova čkog doma ne mogu se graditi stambene gra đevine, unositi neautohtone biljne i životinjske vrste. (5) Za potrebe obavljanja djelatnosti lovstva dozvoljava se izgradnja lova čkih domova za koje predlažemo sljede će uvjete: − maksimalna površina gra đevine je 200,0 m 2 gra đevinske bruto površine (GBP), − najve ća etažna visina gra đevine je E= Po/Su+P+Pk, odnosno max. visina gra đevine je V= 5,50 m, − krovišta mogu biti izvedena kao kosa, a vrsta pokrova, nagibi i broj streha moraju biti u skladu s namjenom i funkcijom gra đevine, − odvodnja oborinske vode s krovnih ploha treba biti riješena na na čin da se skuplja unutar vlastite gra đevne čestice i odvodi putem sustava za odvodnju oborinskih voda, − mora se osigurati neposredni kolni prilaz na javnu prometnu površinu, minimalne širine od 3,0 m, − na čin oblikovanja gra đevina treba se zasnivati na suvremenoj tehnologiji gradnje i gra đevnim materijalima koji su kvalitetni i primjereni vrsti gra đevine i podneblju, − preporu ča se prilikom gradnje uporaba autohtonog materijala te na čin oblikovanja da je usuglašen sa prirodnim okruženjem, − s ciljem korištenja dopunskih izvora energije, mogu ća je izvedba konstruktivnih zahvata – iskorištavanja vjetra, pasivnih sustava za iskorištavanje sun čeve energije i sli čno kako na krovu gra đevine tako i u okviru gra đevne čestice, − gra đevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure đenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra đevne čestice, − postoje će kvalitetno zelenilo treba u što ve ćoj mjeri sa čuvati i uklopiti u novo ure đenje zelenih i hortikulturno ure đenih površina, − gradnja i oblikovanje gra đevina preporu ča se uskladiti s tradicijskom arhitekturom podru čja, kao što je navedeno u članku 206. ove Odluke.“.

Članak 101. Iza članka 142. dodaju se novi članci 142.a, 142.b, 142.c, 142.d koji glase: „Članak 142.a (1) Športsko-rekreacijska namjena sjeverni dio podru čja „Mla đ 1“ , planirana je kao oblik sanacije nakon eksploatacije polja mineralnih sirovina, /oznaka R7/. (2) Na ovom podru čju planirani su športski i rekreacijski sadržaji koji se zasnivaju na korištenju vodenih površina jezera i obalnog podru čja jezera i to ure đenjem i izgradnjom: − obalnog dijela jezera namijenjenog za sportski ribolov, kupališta, − rekreativnih i sportskih igrališta, − površine za odmor – klupe za sjedenje i stolovi, podru čja za roštilj, − pješa čko-biciklisti čkih staza, − ugostiteljskih sadržaja – manji caffe barovi, restorani do 50 m 2 GBP-a, kiosci do 12,0 m2 i sli čno, − parkirališta za osobne automobile.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 68

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(3) Uvjeti gradnje i oblikovanja športsko-rekreacijskog podru čja: − preporuka je da na ovom podru čju ima što manje izgra đenih površina ve ć da je ve ćina gra đevina montažno-demontažnog tipa – tip privremenih gra đevina, − na čin gradnje i oblikovanja gra đevina i privremenih gra đevina te okoliša mora se zasnivati na materijalima koji su kvalitetni, primjereni namjeni i podneblju te ih uskladiti s tradicijskom arhitekturom podru čja, − podru čje je potrebno urediti kao zelenu i hortikulturno ure đenu površinu sa autohtonim vrstama zelenila.

Članak 142.b (1) Športsko-rekreacijska namjena – ribi čki dom ŠRK „Amur“, Drnje , planirana je izgradnja novog ribi čkog doma na isto čnoj strani jezera Šoderica, /oznaka R7/. (2) Na ovom podru čju odre đen je prostor za obavljanje osnovne djelatnosti – razvoj ribolova i organiziranja udruge gra đana. Ovim Prostornim planom dozvoljava se gradnja gra đevine za potrebe ribi čkog doma. (3) Uvjeti gradnje i oblikovanja športsko-rekreacijskog podru čja namijenjenog ribi čkom domu: − površina gra đevne čestice za gradnju gra đevine iznosi najmanje P=200,00 m 2, − koeficijent izgra đenosti gra đevne čestice (kig) ne smije biti ve ći od kig=0,4, − koeficijent iskorištenosti gra đevne čestice (kis) ne smije biti ve ći od kis=1,2, − na gra đevnoj čestici dozvoljeno je smjestiti jednu osnovnu gra đevinu, − uz gra đevine osnovne namjene dozvoljeno je na istoj gra đevnoj čestici smještaj pomo ćne gra đevine (spremište, drvarnica i drugoga), − najve ća etažna visina osnovne gra đevine je E=Po/S+P+PK, odnosno max. visina osnovne gra đevine V=5,50 m, − najve će etažne visina pomo ćne gra đevine E=Po/S+P+Pk, odnosno maksimalna visina pomo ćne gra đevine je V=3,50 m, − udaljenost gra đevine od regulacijskog pravca je 3,0 m, a od ostalih rubova gra đevne čestice 1,0 m, − pokrov svih krovova na gra đevinama mora biti izveden od vatrootpornog materijala, s nagibom krovnih površina do 45 0, − odvodnja oborinske vode s krovnih ploha treba biti riješena na na čin da se skuplja unutar vlastite gra đevne čestice, odnosno moraju imati izgra đenu nepropusnu septi čku jamu koja je od susjednih me đa udaljena 3,0 m, − na čin oblikovanja gra đevina treba se zasnivati na suvremenoj tehnologiji gradnje i gra đevnim materijalima koji su kvalitetni i primjereni vrsti gra đevine i podneblju, − preporu ča se prilikom gradnje uporaba autohtonog materijala te na čin oblikovanja da je usuglašen sa prirodnim okruženjem, − gradnja i oblikovanje gra đevina preporu ča se uskladiti s tradicijskom arhitekturom podru čja, − s ciljem korištenja dopunskih izvora energije, mogu ća je izvedba konstruktivnih zahvata – iskorištavanja vjetra, pasivnih sustava za iskorištavanje sun čeve energije i sli čno kako na krovu gra đevine tako i u okviru gra đevne čestice, − gra đevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure đenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra đevne čestice, − gra đevne čestice dozvoljeno je ograditi ogradama, preporu čene visine do 1,20 m, a iznimno i više, a prema članku 86. ove Odluke, − novoformirana gra đevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine od 3,0 m.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 69

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− gra đevna čestica namijenjena za gradnju ribi čkog doma povu čena je od obalnog pojasa jezera Šoderica, − u obalnom pojasu širine 25,0 m ne smije se graditi, dozvoljeno je ure đenje plaže, kupališta, igrališta te druge športsko-rekreacijske površine. Izme đu obalnog dijela i gra đevnih čestica povremenog stanovanja dozvoljava se izgradnja lokalne prometnice i biciklisti čko-pješa čkih staza. Potrebno je rezervirati širinu prometnog koridora od 9,0 m ili kako je odre đeno tehni čkom dokumentacijom

Članak 142.c (1) Športsko - rekreacijska namjena, ribi čki dom „Zajednice športsko ribolovnih klubova“, Karaula , sjeverni dio naselja Botova /oznaka R7/. (2) Zajednica športskih ribolovnih klubova Koprivnica kao ovlaštenik ribolovnih prava dobila je na korištenje gra đevinu i gra đevnu česticu nekadašnje karaule te želi koristiti ovaj prostor za obavljanje osnovne djelatnosti – razvoj ribolova i organiziranja udruge gra đana. U sklopu osnovne namjene dodatno se mogu ure đivati šetnice, odmorišta, klupe, igrališta i sli čno. (3) Ovo podru čje „Karaula“ planira se koristiti u svrhu zaštite i spašavanja od elementarnih nepogoda, gdje se planira skladištenje svih potrebnih strojeva i materijala.

Članak 142.d (1) Športsko - rekreacijska namjena - ribi čka natjecateljska staza za športski ribolov , isto čni dio jezera Šoderica, /oznaka staze/. (2) Zajednica športskih ribolovnih klubova Koprivnica kao ovlaštenik ribolovnog prava i Športsko ribolovni Savez Koprivni čko-križeva čke županije kao nositelj športskih djelatnosti, kao natjecateljsku stazu dugi niz godina koriste isto čni dio jezera Šoderica za državna i me đunarodna natjecanja. (3) Za potrebe natjecanja potrebno je urediti obalni dio jezera Šoderica kao ribi čku stazu od dijela gdje se nalazi ŠRK „Podravka“ pa do kraja radilišta eksploatacijskog polja. (4) Na ovom podru čju planirani su športski i rekreacijski sadržaji koji se zasnivaju na korištenju obalnog podru čja jezera i vodenih površina jezera i to ure đenjem i izgradnjom: − obalnog dijela jezera namijenjenog za športski ribolov, − kupališta, plaže, − rekreacijskih i športskih igrališta, − površina za odmor – klupe za sjedenje i stolovi, mjesta za roštilj, − pješa čko-biciklisti čkih staza, − ugostiteljskih sadržaja – manji caffe barovi, restorani do 50 m 2 GBP-a, kiosci do 12,0 m2 i drugo, − parkirališta za osobne automobile. (5) Uvjeti gradnje i oblikovanja športsko-rekreacijskog podru čja: − preporuka je da na ovom podru čju ima što manje izgra đenih površina ve ć da je ve ćina gra đevina montažno-demontažnog tipa – tip privremenih gra đevina, − na čin gradnje i oblikovanja gra đevina i privremenih gra đevina te okoliša mora se zasnivati na materijalima koji su kvalitetni, primjereni namjeni i podneblju te ih uskladiti s tradicijskom arhitekturom podru čja, − podru čje je potrebno urediti kao zelenu i hortikulturno ure đenu površinu sa autohtonim vrstama zelenila. (6) Športsko - rekreacijska namjena - ribi čka natjecateljska staza za športski ribolov nalazi se na obalnom pojasu jezera Šoderica. Obalni pojas širine 25,0 m smije se urediti na na čin kako je navedeno u prethodnim stavcima ovoga članka. U sklopu obalnog pojasa dozvoljava se izgradnja lokalne prometnice i biciklisti čko-pješa čkih staza. Potrebno je

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 70

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

rezervirati širinu prometnog koridora od 9,0 m ili kako je odre đeno tehni čkom dokumentacijom.“.

Članak 102. U članku 145. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Koridori ili trase, te lokacije postoje ćih, planiranih i mogu ćih planiranih gra đevina i ure đaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazima broj 1. ''Korištenje i namjena površina'', broj 2. “Infrastrukturni sustavi”.“.

Članak 103. U članku 146. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Površine Prostornim planom izdvojene za održavanje, odnosno rekonstrukciju postoje ćih gra đevina u funkciji linijskih infrastrukturnih i novu gradnju su lokacije gra đevnih čestica: − planiranog cestovnog koridora za odvojak D 41 radi ure đenja cestovnog grani čnog prijelaza Botovo-Gykenyes, − planiranog koridora za rekonstrukciju i obnovu željezni čke pruge od zna čaja za me đunarodni promet M201 Državna granica – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo sa izgradnjom drugog kolosijeka, − planiranog koridora za izgradnju željezni čkog kolodvora Novo Drnje, s pripadaju ćim ure đajima i tre ćim kolosijekom izme đu postoje ćih službenih mjesta kolodvora Drnje i Botovo, − postoje će transformatorske stanice TS 35/10(20) u Drnju.“.

U istom članku stavak 4. briše se.

Članak 104. U članku 148. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4, 5. i 6. koji glase: „(4) Ako se za gra đenje objekata i instalacija unutar zaštitnog pojasa javne ceste izdaje lokacijska dozvola, odnosno drugi akt kojim se provode dokumenti prostornog ure đenja sukladno posebnom propisu, prethodno se moraju zatražiti uvjeti Hrvatskih autocesta d.o.o. kad se radi o autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o državnim cestama i županijske uprave za ceste ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti. (5) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu javne ceste bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom ako bi ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu javnoj cesti, kao i ugrožavati ili ometati promet na njoj te pove ćati troškove održavanja javne ceste. U suglasnosti se odre đuju uvjeti za obavljanje tih radova ili radnji. (6) Osoba koja namjerava izgraditi ili je izgradila gra đevinu u zaštitnom pojasu javne ceste ili izvan zaštitnog pojasa javne ceste nema pravo zahtijevati izgradnju zaštite od utjecaja ceste i prometa sukladno posebnim propisima.“.

Članak 105. U članku 150. stavku 1. alineji 1. iza rije či „trgova čkim“ dodaju se rije či „i servisnim sadržajima, praonice“.

U istom članku iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Prilikom izgradnje sadržaja iz stavka 2. ovoga članka, minimalno 30% parcele mora biti ozelenjeno, te mora biti osiguran prostor za parkiranje na parceli.“.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 71

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Članak 106. Članak 151. mijenja se i glasi: „(1) Centralno parkiralište za kamione za potrebe Op ćine mogu će je locirati u gospodarskoj zoni – pretežito poslovne namjene „Drava“, uz postoje ći željezni čki kolodvor Botovo /oznaka K/. (2) Izuzetno parkiralište za kamione može se urediti i izvan granica gra đevinskih podru čja, isklju čivo uz državnu cestu D 41, sjeverno od naselja Botovo. (3) Parkiralište za kamionski promet potrebno je urediti na sljede ći na čin: − gra đevnu česticu parkirališta potrebno je dimenzionirati za prihvat najmanje teretnih vozila, − dubina čestice, ukoliko se na nju pristupa direktno s državne ceste, u odnosu na državnu cestu može iznositi najviše 100,0 m, − gra đevnu česticu je potrebno ograditi zaštitnom ogradom, − na čestici je mogu će izgraditi gra đevinu za upravu centralnog parkirališta s prate ćim sanitarnim čvorom i potrebnim servisima, − površine parkiranja i servisa vozila potrebno je urediti na na čin da se sprije či zaga đenje podzemnih voda i površinskih vodotoka od zaga đenja, ugradnjom separatora pijeska, ulja i masti, odnosno drugih štetnih tvari, prema posebnim propisima i posebnim uvjetima održavatelja voda. (4) U sklopu prometnica na podru čju Op ćine Drnje mogu ća je izgradnja odmorišta s prate ćim sadržajem (sanitarni objekti, mjesta za odmor s neophodnim mobilijarom i sli čno).“.

Članak 107. U članku 152. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Reklamne panoe površine do najviše 20,0 m 2, u što se ura čunava i površina koju zauzima i nosiva konstrukcija reklamnog panoa, moguće je postavljati isklju čivo unutar slijede ćih izdvojenih podru čja: − gospodarskih, pretežito proizvodnih zona u Tor čecu i Drnju „Cege“ /oznaka I1,I2/ i − gospodarske zone - poslovne namjene „Drava“ uz postoje ći željezni čki kolodvor Botovo /oznaka K/.“.

Članak 108. U članku 153. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Nerazvrstane ceste koje se nalaze u podru čju eksploatacijskog polja moraju se osposobiti za slobodan prolaz i normalno korištenje ostalim korisnicima u prostoru, na na čin kako je to obra đeno u članku 113.a ove Odluke.“.

Članak 109. U članku 155. dodaju se novi stavci 4., 5. i 6. koji glase: „(4) Ovim Prostornim planom omogu ćava se proširenje postoje ćih i izgradnja novih prometnica, unutar i izvan granica gra đevinskog podru čja, odnosno koje su u funkciji pristupnih prometnica do gospodarskih, društvenih, poljoprivredno - gospodarskih gra đevina i mješovitih zona za poljoprivredno - gospodarsku djelatnost, s mogu ćnoš ću parcelacije zemljišta, za ostvarivanje dvije vozne trake u minimalnoj ukupnoj širini kolnika od 5,5 m ili jednosmjernog prometa s minimalnom širinom vozne trake od 4,5 m (u slu čaju jednosmjernog prometa na svakih 100 m prometnice obvezno je izgraditi ugibališta za vozila i riješen pristup vatrogasnog vozila sukladno posebnom propisu). (5) Na dijelu zemljišta od kojeg se vrši parcelacija za svrhu formiranja novoformiranih prometnica, kolnih prolaza i sli čnih javnih površina, mogu će je osim osnovnih elemenata potrebnih za prometnicu, formirati javno zelenilo, parkovnu površinu, parkiralište i sli čno.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 72

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(6) Uvjete za proširenje i gradnju prometnica izdaje nadležno tijelo koje upravlja tom prometnicom, odnosno odre đeni su sukladno ovom Odlukom.“.

Članak 110. U članku 156. stavku 1. alineja 3. mijenja se i glasi: „- 9,0 m za nerazvrstane ceste“.

Članak 111. Članak 159. mijenja se i glasi: „(1) Glavnim projektom gra đevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila i to prema sljede ćim normativima:

Tablica 4 Potreban broj Namjena gra đevine: Broj mjesta na: mjesta:

1. Obiteljska ku ća 1 stan 1 PGM

2. Višestambene gra đevine 1 stan 1 PGM

3. Industrija i skladišta 1 zaposleni 0,5 PGM

4. Uredski prostori 1.000 m 2 korisnog prostora 25 PGM

5. Trgovina 1.000 m 2 korisnog prostora 40 PGM

6. Banka, pošta i usluge 1.000 m 2 korisnog prostora 40 PGM

7. Ugostiteljstvo 1.000 m 2 korisnog prostora 20 PGM

8. Višenamjenske dvorane 1 gledatelj 0,2 PGM

9. Sportske gra đevine 1 gledatelj 0,25 PGM

(2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na gra đevnoj čestici gra đevine, na drugoj zasebnoj čestici lociranoj u neposrednoj blizini i/ili na javnom parkiralištu u neposrednoj blizini. (3) Ukoliko se parkiralište locira na zasebnoj čestici, predmetna čestica smatra se dijelom gra đevinske čestice na kojoj se gradi gra đevina i nije je mogu će kasnije prenamjenjivati u drugu svrhu, ukoliko se prethodno za osnovnu česticu ne osigura nova odgovaraju ća parkirališna površina. (4) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanisti čkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva, odnosno prilikom ure đenja treba se pridržavati Pravilnika o osiguranju pristupa čnosti gra đevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“ broj 151/05. i 61/07).

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 73

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(5) Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima, biciklista i sli čno, na križanjima u sklopu pješa čkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predvi đeno je izvesti upuštene rubnjake. (6) Od ukupnog broja parkirno/garažnih mjesta potrebno je 5% namijeniti i projektirati na na čin koji je prilago đen osobama sa smanjenom pokretljivoš ću, ali ne manje od jednoga.“.

Članak 112. U članku 160. stavak 2. briše se.

Članak 113. U članku 162. stavak 1. i 3. mijenjaju se i glase: „(1) U cilju poboljšanja postoje će željezni čke pruge od zna čaja za me đunarodni promet M201 (Gyekenyes) - Državna granica – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo planira se rekonstrukcija i obnova željezni čke pruge M201 koji uklju čuje izgradnju drugog kolosijeka i to s desne strane postoje ćeg gledano u smjeru državne granice, za što se osigurava koridor širine 50,0 m, odnosno 25,0 m obostrano od osi postoje će pruge. (3) Postoje će pruge za poseban promet – prema postoje ćoj gospodarskoj zoni - poslovne namjene „Drava“, uz postoje ći željezni čki kolodvor Botovo i prema eksploatacijskom polju „Keter“ zadržavaju se za gospodarske namjene.“

Članak 114. Članak 163. mijenja se i glasi: „(1) Križanje državne ceste D 20 i željezni čke pruge u naselju Tor čec predvi đa se izvesti kao podvožnjak prema tehni čkoj dokumentaciji. (2) Ostali postoje ći cestovni prelazi preko željezni čke pruge rekonstrukcijom i obnovom željezni čke pruge M 201, odnosno izgradnjom drugog kolosijeka za Vmax =160 km/h planiraju se za denivelaciju. (3) Posebni uvjeti, u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka odre đuju se temeljem posebnih propisa za sigurnosti prometa na pruzi.“.

Članak 115. Iza članka 164. poglavlje „5.1.4. Telekomunikacijski promet i radio veze“ mijenja se i glasi: „5.1.4. Elektroni čka komunikacijska infrastruktura i povezana oprema“.

Članak 116. U članku 165. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) TC/TP (tranzitno-pristupna centrala) nalazi se u Koprivnici, a podru čje op ćine pokriva UPS (udaljeni pretplatni čki stupanj), odnosno mjesna elektroni čka komunikacijska centrala u središtu naselja Drnje, koja je s TC/TP povezana magistralnim svjetlovodnim vodom.“.

Članak 117. Članak 166. mijenja se i glasi: „(1) Sve mjesne i me đumjesne kabelske elektroni čke komunikacijske infrastrukture u pravilu treba polagati unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije i modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 74

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje elektroni čke komunikacijske kabelske mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzro čilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. (3) Nove eventualne telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim gra đevnim česticama i na na čin da: − ne narušavaju matricu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na gra đevnoj liniji ulice ili ako gra đevnu liniju nije mogu će utvrditi, najmanje 4,0 m uvu čeno od linije regulacije ulice, − najmanje 50,0 m udaljeno od sakralnih gra đevina i obilježja, te druge javne plastike (skulptura i spomen obilježja), a − nije ih dozvoljeno postavljati unutar površina ozna čenih kao urbano ili tradicijsko zelenilo. (4) Elektroni čku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu, koja osobito obuhva ća samostoje će antenske stupove, tornjeve i kabelsku kanalizaciju, potrebno je planirati na na čin kojim se ne ograni čava razvoj elektroni čke komunikacijske mreže i elektroni čke komunikacijske infrastrukture, pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i o čuvanje okoliša.“.

Članak 118.

Iza članka 166. dodaje se novi poglavlje koji glasi: „5.1.4.1. Pokretne komunikacije“.

Članak 119. Članak 167. mijenja se i glasi: „(1) Elektroni čka komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema prema na činu postavljanja, dijeli se na elektroni čku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postoje ćim gra đevinama (antenski prihvat) i elektroni čku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostoje ćim antenskim stupovima. (2) Na cijelom podru čju Op ćine nalaze se dva samostoje ća antenska stupa. (3) Novi antenski ure đaji ne mogu se postavljati na crkve i crkvene tornjeve te gra đevine društvene namjene. (4) Unutar zone elektroni čke komunikacijske infrastrukture uvjetuje se gradnja samostoje ćeg antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatera, odnosno prema tipskom projektu koji je potvr đen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure đenja i graditeljstva. (5) Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike da može primiti sve zainteresirane operatere (visina i sli čno) dozvoljava se izgradnja nekoliko nižih stupova koji na zadovoljavaju ći na čin mogu pokriti planirano podru čje signalom. (6) Ukoliko je unutar zone planirane elektroni čke komunikacijske infrastrukture ve ć izgra đen samostoje ći antenski stup/stupovi, tada je mogu će planirati izgradnju dodatnog stupa za ostale operatere/operatora. (7) Dopušteno je postavljanje elektroni čke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postoje ćim gra đevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba odre đenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom isho đenja lokacijske dozvole. (8) Radi zaštite vizura na gra đevine od kulturno-povijesnog zna čaja, za postavu tornjeva na koje se predvi đaju postaviti antenski ure đaji i bazne postaje radijskih i telekomunikacijskih sustava, kao i za postavu samih ure đaja na gra đevine, potrebno je u postupku izdavanja uvjeta za gradnju zatražiti suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.“.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 75

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Članak 120. Iza članka 167. dodaje se, novo poglavlje „5.1.4.2. Linijska i to čkasta infrastruktura fiksnih komunikacija“ , članak 167.a, poglavlje „5.1.5. Rije čni promet-gradnja pristaništa za čamce“, članak 167.b, 167.c, 167.d, 167.e, 167.f, koji glase:

„5.1.4.2. Linijska i to čkasta infrastruktura fiksnih komunikacija Članak 167.a (1) Potrebno je omogu ćiti izgradnju kabelske kanalizacije i elektroni čke komunikacijske mreže tj. bakrene mreže u xDSL tehnologiji ili svjetlovodne mreže u tipologijama P2P i P2MP kao pouzdanog medija za implementaciju naprednih elektroni čkih komunikacijskih usluga, zbog toga potrebno je: − omogu ćiti da se, na brz i jednostavan na čin svi postoje ći i budu ći objekti, priklju če na elektroni čku komunikacijsku mrežu. − omogu ćiti korištenje površina i pojaseva – koridora svih lokalnih, županijskih i državnih cesta za dogradnju i rekonstrukciju postoje će kabelske kanalizacije i elektroni čke komunikacijske mreže, kao i izgradnje nove. − za sve nove poslovne, stambeno-poslovne zgrade predvidjeti izgradnju kabelske kanalizacije do najbliže to čke konekcije s postoje ćom, a sve prema Zakonu o elektroni čkim komunikacijama („Narodne novine“ broj 73/08. i 90/11) i odgovaraju ćim Pravilnicima. Isto vrijedi i za sve poslovne, rekreacijske i urbane zone. − izgradnju nove elektroni čke komunikacijske mreže u urbanim dijelovima planirati polaganjem podzemnih kabela. − omogu ćiti postavljanje svjetlosnih razdjelnih ormara za na stup ili sa postoljem, za smještaj pasivne opreme (svjetlosna pristupna mreža tipologije P2MP).

5.1.5. Rije čni promet – gradnja pristaništa za čamce Članak 167.b (1) Prostornim planom se omogu ćuje gra đenje svih vrsta pristaništa na rijeci Dravi i jezeru Šoderica (na podru čju Op ćine), u skladu s važe ćom prostorno – planskom dokumentacijom i zakonskom regulativom koja ure đuje unutarnju plovidbu i upravljanje vodama, i to: Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda („Narodne novine“ broj 109/07. i 132/07-ispravak), Uredbom o tehni čko – tehnološkim uvjetima za luke i uvjetima sigurnosti plovidbe u lukama i pristaništima unutarnjih voda („Narodne novine“ broj 32/09) i Uredbom o pristaništima unutarnjih voda („Narodne novine“ broj 134/08), te sukladno drugim posebnim propisima. (2) Planirane lokacije za gradnju zahvata iz stavka 1. ovoga članka odre đene su to čkama na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u M 1:25.000, karti 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ u M 1:25.000 i karti 4.3. „Izdvojena gra đevinska podru čja uz jezero Šoderica – gra đevinske zone i eksploatacijska polja“ Prostornog plana, a iznimno je mogu će, ukoliko se ukaže opravdana potreba, uz rijeku Dravu i jezero Šoderica planirati i druge odgovaraju će lokacije za gradnju, uz suglasnost Op ćine. (3) Za gradnju svih navedenih zahvata investitor je dužan ishoditi dokumentaciju u skladu sa prostorno – planskom dokumentacijom i važe ćom zakonskom regulativom. (4) Pored pristaništa iz stavka 1. ovoga članka, omogu ćuje se i ure đenje plaže uz južnu obalu jezera Šoderica, sukladno zakonskoj regulativi, kako je to prikazano to čkasto na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u M 1:25.000, na karti 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ u M 1:25.000 i na karti 4.3. „Izdvojena gra đevinska podru čja uz jezero Šoderica – gra đevinske zone i eksploatacijska polja“ ovoga Prostornog plana.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 76

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(5) U pristaništima iz stavka 1. ovoga članka mogu se postavljati plutaju ći objekti s prate ćim sadržajima u funkciji tog pristaništa, npr. pontoni. (6) Namjena planiranih pristaništa može biti u svrhu nautičkog, športsko – ribolovnog, turisti čkog, ugostiteljskog, rekreacijskog, zaštite i spašavanja, gospodarskog, trgova čkog ili drugog razvitka Op ćine, te postati dio mreže europskog i hrvatskog lu čkog sustava na unutarnjim vodama. Članak 167.c (1) Pristaništa se razvrstavaju prema svom zna čaju na: − pristaništa od državnog zna čaja, − pristaništa od županijskog zna čaja, − privatna pristaništa. (2) Pristaništa se mogu razvrstati na pristaništa od državnog ili županijskog zna čaja ukoliko je lu čka infrastruktura na podru čju pristaništa u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne samouprave, odnosno ukoliko Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave imaju nad lu čkom infrastrukturom pravo gra đenja. (3) U pristaništima iz stavka 2. ovoga članka mora se osigurati održivost poslovanja i financijska stabilnost uvažavaju ći ekonomske kriterije vrednovanja tržišta lu čkih usluga. (4) Ukoliko uvjeti iz stavka 2. i 3. ovoga članka nisu zadovoljeni pristanište se može razvrstati u privatno pristanište. (5) Putni čka i športska pristaništa, te pristaništa ispod mjerila koja su za njih propisana Uredbom o tehni čko – tehnološkim uvjetima za luke i uvjetima sigurnosti plovidbe u lukama i pristaništima unutarnjih voda, razvrstavaju se u pristaništa od gospodarskog zna čenja za Županiju. (6) Prilikom razvrstavanja svako pristanište mora udovoljiti svim mjerilima propisanim za odgovaraju ću kategoriju pristaništa. Članak 167.d (1) S obzirom na specifi čnu namjenu pristaništa mogu biti: − za potrebe tijela državne uprave – osnivaju se u cilju prihvata vojnih, policijskih i javnih plovila, − industrijsko - trgova čka – osnivaju se u cilju obavljanja industrijsko - trgova čkih i srodnih djelatnosti, − putni čka – osnivaju se u cilju ukrcaja, iskrcaja i kra ćeg boravka putnika, − postaje za opskrbu plovila – osnivaju se u cilju opskrbe plovila, naro čito opskrbe gorivom i mazivom, − tovarišta – osnivaju se za privremeno obavljanje lu čkih operacija, − brodogradilišna – osnivaju se u cilju obavljanja djelatnosti brodogradnje ili održavanja plovila, − športska – osnivaju se u cilju priveza plovila za potrebe športskog kluba ili športskog društva koje koristi pristanište, − turisti čka – osnivaju se u cilju priveza plovila unutar regionalnog parka, − komunalna – osnivaju se u cilju priveza čamaca i drugih plovila za sport i razonodu, − zimovnici – osnivaju se u cilju ostvarivanja uvjeta za sigurno zimovanje plovila.

Članak 167.e (1) Predmetni zahvat se može uklju čiti u jednu od faza izgradnje planiranih športsko – rekreacijskih, turisti čkih, gospodarskih ili drugih sadržaja. (2) Pristajanje i privezivanje čamaca planirano je kod razli čitih vodostaja i uglavnom je u funkciji povremenog boravka grupa ljudi. Planirani broj privezišta je do najviše 60 po jednom pristaništu, a predvi đeno je za:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 77

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− čamce državne uprave za zaštitu i spašavanje, čamci do 16,0 m duljine, plitkog gaza do 1,5 m, − manje čamce ribolovaca, − manje čamce rekreativaca i izletnika, − vodenicu, − prate će objekte u funkciji zone i drugo. (3) Cilj gradnje pristaništa za čamce je promoviranje turizma, športa i rekreacije uz tok rijeke Drave, gospodarstva, promoviranje tradicionalnog ribolova na rijeci Dravi, pove ćanje sigurnosti svih posjetitelja i sudionika, zaštite životinjskih staništa, promocija suživota sa životinjskim i biljnim zajednicama i sli čno. (4) Planirani zahvat mora biti prilago đen okolišu uz uporabu završnih materijala koji se nalaze u neposrednoj okolini, a ukoliko se više vrsta pristaništa nadovezuju (npr. na lokaciji Karaula) moraju biti uvažene odgovaraju će udaljenosti izme đu njih, sukladno zakonskim odredbama i posebnim propisima.

Članak 167.f (1) Pristaništa moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe i ne smiju suziti širinu plovnog puta ispod propisanih mjerila. (2) Upravitelj luke obvezan je održavati pristanište, na na čin da osigura siguran privez plovila.“.

Članak 121. Članak 168. mijenja se i glasi: „(1) Unutar podru čja Op ćine mogu ća je izgradnja malih hidroelektrana na vodotokovima vezanim uz rijeku Dravu, kao i drugih gra đevina i postrojenja za proizvodnju obnovljive energije sukladno važe ćim propisima i posebnim uvjetima gradnje. (2) Mogu ćnost i uvjeti izgradnje iz stavka 1. ovoga članka utvr đuju se temeljem posebnih propisa: − sukladno važe ćoj prostorno – planskoj dokumentaciji, Energetskoj strategiji Republike Hrvatske i Strateškim smjernicama za razvoj zelene Hrvatske. (3) Prostornim planom se omogu ćuje na podru čju Op ćine gra đenje i drugih gra đevina i postrojenja za proizvodnju elektri čne i/ili toplinske energije koje kao resurs koriste alternativne, odnosno obnovljive izvore energije (sun čeva energija, energija vjetra, toplina okoliša, toplina zemlji, biogoriva i sli čno), sukladno važe ćoj prostorno - planskoj dokumentaciji i zakonskoj regulativi vezanoj za gradnju tih gra đevina i postrojenja. (4) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije npr. energija sunca, vjetra, vode, sustavi korištenja temperature zemlje, biomase, bioplina i drugo, mogu će je predvidjeti kao: − individualnu, kao prate ći sadržaj na gra đevnoj čestici druge osnovne namjene, pri čemu je mogu će, ali ne i nužno, priklju čenje sustava na odgovaraju ću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (elektri čne ili toplinske), − postrojenja za proizvodnju toplinske energije za pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje, − postrojenja za proizvodnju elektri čne energije temeljena na obnovljivim izvorima energije sunca, vjetra, vode, biomase, bioplina i drugo, − kogeneracijska postrojenja koja nisu priklju čena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu ili funkcioniraju u sklopu jednog od prethodno navedenih sustava za samostalnu proizvodnju energije. (5) Gra đevine i postrojenja iz stavka 4. ovoga članka mogu će je graditi kao osnovni sadržaj ili kao prate ći sadržaj na gra đevnim česticama druge osnovne namjene na osnovu provedenih postupaka propisanih posebnim propisom, a vezanim uz zadovoljenje kriterija

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 78

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

zaštite prostora i okoliša. Postrojenja iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi na gra đevinama i/ili gra đevnim česticama u funkciji tih gra đevina u svim namjenama u skladu s odredbama koje se odnose na gra đevinu, odnosno ure đenje gra đevne čestice i u skladu s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“ broj 67/07). Ukoliko tehni čke mogu ćnosti dozvoljavaju, mogu će je višak proizvedene energije iz takvih sustava prodavati na tržištu.“.

Članak 122. Iza članka 168. dodaje se novi članak 168.a koji glasi: „Članak 168.a (1) Sve gra đevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na na čin da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvr đuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš. (2) Postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, za individualnog korisnika lociraju se neposredno uz predvi đenog potroša ča, na istoj ili zasebnoj gra đevnoj čestici u njenoj blizini. (3) Izuzetno, od stavka 2. ovoga članka, sustav za proizvodnju energije korištenjem energije okoliša – toplina zemlje, mora se postaviti na istoj gra đevnoj čestici kao i potroša č. (4) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se locirati na: − gra đevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar gra đevinskog podru čja naselja, izuzev u zonama zelenila (park, zaštitno zelenilo, igralište i sli čno), − gra đevnim česticama izdvojenih gra đevinskih podru čja – gospodarskih i poljoprivredno – gospodarskih zona. (5) Gra đevna čestica na kojoj se locira individualni sustav za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, unutar gra đevinskih podru čja naselja i izdvojenih gra đevinskih podru čja gospodarsko - poslovnih zona, mora imati minimalno 20% preostale zelene površine prirodnog terena na kojem nije predvi đena postava instalacija ili gra đevina. (6) Na vrijednom obradivom tlu /oznake P2/ mogu se locirati postrojenja za proizvodnju energije iz biomase i/ili bioplina, ukoliko su: − koncipirana kao dio kompleksa poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje, u funkciji stakleni čke, odnosno plasteni čke proizvodnje, primarnog skladištenja (hla đenja) ili primarne prerade (sušenja i sli čno), − koncipirana kao dio kompleksa poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja koja kao osnovnu sirovinu za proizvodnju energije koristi biootpad iz djelatnosti uzgoja životinja. (7) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku ve ću od dozvoljene za zonu unutar koje se lociraju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100 m udaljiti od stambene zone, zone centralnih i javnih funkcija, zone športa i rekreacije, dok je za druge vrste štetnih utjecaja po ljudsko zdravlje ili okoliš, udaljenost potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima. Ostali uvjeti za smještanje i gradnju utvr đuju se isto kao i ostale gra đevine unutar odgovaraju će funkcionalne zone.“.

Članak 123. U članku 170. stavak 2. briše se.

Članak 124. Članak 171. mijenja se i glasi:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 79

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

„(1) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu gra đevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim gra đevnim česticama, na na čin da: − ne narušavaju matricu naselja, − su najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih gra đevina i obilježja, te druge javne plastike (skulpture i spomen obilježja), − ih nije dozvoljeno postavljati unutar površina ozna čenih kao urbano ili tradicijsko zelenilo. (2) U slu čaju potrebne rekonstrukcije ili dogradnje sustava, dugoro čno je potrebno na druge lokacije izmjestiti trafostanice izgra đene uz gra đevine definirane u poglavlju 6.3 kao nepokretno kulturno dobro. (3) Obzirom na nemogu ćnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinih korisnika, izgradnja transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV mogu ća je unutar gra đevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim gra đevnim česticama. Dozvoljen je razvoj energetske mreže radi potreba kupaca iako nije ucrtana u grafi čkom dijelu Prostornog plana. (4) Gradnja transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV dozvoljava se na regulacijskoj liniji, kako bi se ostvarila mogu ćnost pristupa mehanizaciji potrebnoj zbog održavanja transformatorske stanice. (5) Planira se sanacija naponskih prilika u niskonaponskoj mreži, postupna zamjena postoje će niskonaponske mreže izvedene golim vodi čima na drvenim stupovima novom niskonaponskom mrežom izvedenom samonosivim kabelskim snopom na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima.“.

Članak 125. U članku 172. stavku 2. iza rije či „podzemna“ rije či „kabelska kanalizacija“ brišu se.

Članak 126. Članak 175. mijenja se i glasi: „(1) Na dijelu lijeve obale rijeke Drave na podru čju Op ćine izgra đen je nasip Repaš – Botovo, koji je ujedno lijeva granica inundacijskog pojasa rijeke Drave. Desna granica inundacijskog pojasa nije odre đena, posljedica čega je neprestano pomicanje korita rijeke Drave u smjeru poljoprivrednih površina Op ćine. (2) Ukoliko se odustane od izgradnje navedene hidroelektrane, u interesu je Op ćine provedba drugog na čina zaštite od poplava, rije čne erozije i zna čajnih pomicanje rije čnog korita u smjeru naselja Drnje.“.

Članak 127. U članku 177. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Za podru čje uz jezero Šoderica obvezna je izrada prostornog plana užeg podru čja UPU/DPU, kojim će se definirati uvjeti korištenja i zaštite kvalitete vode.“.

Članak 128. Članak 179. mijenja se i glasi: „(1) U svim naseljima na podru čju Op ćine uspostavljen je sustav javne vodoopskrbe. (2) Vodoopskrbni sustav čine: − magistralni vodovod, izgra đen unutar koridora glavnih ulica u naseljima, − u II. fazi magistralni vodovod planiran uz željezni čku prugu, − lokalni vodoopskrbni cjevovodi. (3) Magistralne mreže i lokalne mreže mogu se izvoditi u fazama.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 80

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(4) Vodoopskrba izdvojenih podru čja kao i izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava koja se mogu graditi na poljoprivrednom tlu može se riješiti izvedbom vlastitih bunara, prema posebnim propisima i uvjetima „Hrvatskih voda“.“.

Članak 129. Članak 182. mijenja se i glasi: „(1) Nakon izvedbe sustava javne odvodnje i pro čiš ćavanja otpadnih voda, sve korisnike uz izgra đeni sustav obvezno je na njega spojiti, a postoje će septi čke taložnice je potrebno staviti izvan funkcije. (2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje treba pro čistiti do razine odre đene posebnim propisima ili ih se može upuštati u nepropusne sabirne jame i zbrinjavati sukladno posebnim propisima – pražnjenjem na odgovaraju ćem ure đaju za pro čiš ćavanje voda. (3) Gospodarske gra đevine u naseljima i unutar izdvojenih podru čja za gospodarske i društvene djelatnosti, a posebno gra đevine za intenzivni uzgoj životinja, trebaju otpadne vode prije ispuštanja u sustav javne odvodnje, prethodno pro čistiti do stupnja kvalitete vode u mreži javne odvodnje, odre đeno prema posebnom propisu i uvjetima održavatelja sustava. (4) Na podru čju Op ćine planirana je izgradnja sustava sanitarno - fekalnih otpadnih voda za naselja Drnje, Tor čec i Botovo te dijela oborinskih voda uz državnu cestu u naselju Tor čec. (5) Odvodnja svih sanitarno fekalnih i dijela oborinskih otpadnih voda riješena je razdjelnim sustavom kanalizacije, koja će se izvesti od polipropilenskih korugiranih kanalizacijskih cijevi s gumenom brtvom (fekalna odvodnja) i betonskih cijevi s naglavkom u koje je ugra đena gumena brtva (oborinska odvodnja). (6) Sanitarno fekalne otpadne vode planirano je tlačnim vodom preko naselja Peteranec dovesti na ure đaj za pro čiš ćavanje otpadnih voda u naselju Herešin. (7) Recipijent oborinskih voda za dio slivnog područja naselja Tor čec predvi đen je potok Gliboki. (8) Gra đevine javne odvodnje i pro čiš ćavanja otpadnih voda moraju se projektirati, graditi i održavati tako da se osigura zaštita voda propisana Zakonom i propisima. Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici takvih gra đevina dužni su iste podvrgnuti kontroli ispravnosti, a naro čito na vodonepropusnost, po ovlaštenoj osobi i ishoditi potvrdu o sukladnosti gra đevine s tehni čkim zahtjevima za gra đevinu.“.

Članak 130. Članak 187. mijenja se i glasi: „(1) Groblja se odre đuju kao prostori isklju čive namjene osiguranja i ure đenja prostora za ukop ljudi. (2) Čestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se ure đuju izvedbom parternog oplo čenja, ure đenjem nasada i postavom urbane opreme. (3) Gra đevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isklju čivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno mrtva čnica sa servisnim prostorima, ispra ćajni trg, te javna i sakralna plastika. (4) U ukupnoj površini manjoj od mrtva čnice, na groblju se mogu graditi gra đevine kompatibilnih trgova čkih namjena (cvje ćara, trgovina pogrebnom opremom i sli čno). (5) Sve gra đevine na grobljima trebaju se graditi, sa maksimalnim brojem etaža E= Po/S+P+Pk, visine gra đevine do 5,50 m, osim zvonika kapela i poklonaca, koji mogu biti ve će visine. (6) Do izgradnje čvrstih gra đevina, iz stavka 5. ovoga članka, na prostoru groblja mogu ća je postava do 2 kioska za cvje ćaru i /ili prodaju pogrebne opreme.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 81

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(7) Groblje mora biti ogra đeno. Ograda može biti ži čana sa zelenilom, odnosno zidanim podnožjem i stupovima, oblikovana prema tradicijskim elementima lokalne arhitekture. (8) Na groblju mora biti osiguran prostor za odlaganje otpada, koji treba biti zatvoren ili ogra đen i to posebno za organski otpad (cvije će, zelenilo i sli čno), posebno za ostali kruti otpad (plastika, keramika i drugo). (9) Sve javne površine groblja moraju biti izvedene bez prostornih barijera za kretanje osoba s invaliditetom ili smanjene pokretljivosti. (10) Udaljenost postoje ćeg groblja i njegovog proširenja od dijelova naselja namijenjenih stambeno-poslovnoj namjeni može iznositi 10,0 m pod uvjetom da se na groblju osigura pojas zelenila minimalne širine 5,0 m mjereno po cijeloj dužini kontaktnog prostora. (11) Na površinama oko 50,0 m od groblja izvan naselja nije dozvoljeno graditi gra đevine, niti držati životinje. Gra đevine za uzgoj životinja, koje se lociraju izvan naselja, a unutar podru čja predvi đenog za uzgoj životinja trebaju od groblja u naselju Drnje biti udaljene najmanje 100,0 m. (12) Izuzetno od stavka 10. i 11. ove Odluke u kontaktnoj zoni groblja može se graditi parkiralište za potrebe groblja. (13) U naselju Tor čec predvi đen je prostor za proširenje groblja, prikazan na kartografskom prikazu broj 4.2. ''Gra đevinsko podru čje naselja Tor čec i izdvojena podru čja u kontaktnom prostoru naselja''.“.

Članak 131. Članak 190. mijenja se i glasi: „(1) Uredbom o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava („Narodne novine” broj 22/11) proglašen je Regionalni park Mura-Drava, koji se proteže kroz Me đimursku, Varaždinsku, Koprivni čko-križeva čku, Viroviti čko-podravsku i Osje čko-baranjsku županiju, na podru čju rijeka Mure i Drave, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha. Regionalnim parkom upravlja Javna ustanova za upravljanje zašti ćenim prirodnim vrijednostima na podru čju Koprivni čko-križeva čke županije. (2) U Regionalnom parku su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima. Proglašenje Regionalnog parka ne može ograni čavati prevladavaju ći javni interes Republike Hrvatske uz gospodarske i druge djelatnosti i radnje, zaštitu života i zdravlja ljudi te njihove imovine, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. (3) Sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže („Narodne novine” broj 109/07), i uvidom u kartu podru čja ekološke mreže utvr đeno je da predmetni dio Prostornog plana ulazi u: − važna podru čja za divlje svojte i stanišne tipove „Drava“ (HR5000013) i Šoderica (HR2001020), − me đunarodno važno podru čje za ptice „Gornji tok Drave“ (HR1000014). (4) Za podru čja ekološke mreže u stavku 3. ovoga članka propisane su slijede će mjere zaštite: Smjernice za mjere zaštite podru čja HR5000013, Drava - SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE ZA PODRU ČJA EKOLOŠKE MREŽE/

- u pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i o čuvati stanište, - pažljivo provoditi melioraciju, - pažljivo provoditi regulaciju vodotoka, - revitalizirati vlažna staništa uz rijeke, - ograni čiti širenje podru čja pod intenzivnim poljodjelstvom, - osigurati pro čiš ćavanje otpadnih voda, - pažljivo provoditi turisti čko-rekreacijske aktivnosti, - restaurirati vlažne travnjake, - restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 82

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

- osigurati poticaje za o čuvanje biološke raznolikosti (POP), - očuvati vodena i mo čvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju, - osigurati povoljnu koli činu vode u vodenim i mo čvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih zna čajnih bioloških vrsta, - očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih zna čajnih bioloških vrsta, - očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvr đene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i drugo) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i drugo), - očuvati povezanost vodnoga toka, - očuvati biološke vrste zna čajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, - izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i mo čvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja, - u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda, odnosno njihovu odvodnju, - va đenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom podru čju, a izbjegavati va đenje šljunka u aktivnim rije čnim koritima i poplavnim ravnicama, - ne iskorištavati sedimente iz rije čnih sprudova, - gospodarenje šumama provoditi sukladno na čelima certifikacije šuma, - prilikom dovršnoga sijeka ve ćih šumskih površina gdje god je to mogu će i prikladno, ostavljati manje neposje čene površine, - u gospodarenju šumama o čuvati u najve ćoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i drugo) i šumske rubove, - u gospodarenju šumama osigurati produljenje sje čive zrelosti zavi čajnih vrsta drve ća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice, - u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava („control agents”), ne koristiti genetski modificirane organizme, - očuvati biološke vrste zna čajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone vrste) i genetski modificirane organizme, - u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stoje ćih i oborenih stabala, osobito stabala s dupljama, - u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti, te sustavno pra ćenje njihova stanja (monitoring), - pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drve ća u sutavu koji odražava prirodni sustav, koriste ći prirodi bliske metode, pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

- SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE U SVRHU O ČUVANJA STANIŠNIH TIPOVA propisane Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za o čuvanje stanišnih tipova („Narodne novine“ broj 7/06. i 119/09):

A. POVRŠINSKE KOPNENE VODE I MO ČVARNA STANIŠTA

- očuvati vodena i mo čvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju na podru čjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih podru čja,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 83

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

- osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, koli činu vode u vodenim i mo čvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih zna čajnih bioloških vrsta, - očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih zna čajnih bioloških vrsta, - održavati povoljni režim voda za o čuvanje mo čvarnih staništa, - očuvati povoljni sustav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu mo čvarnih staništa, - očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvr đene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i drugo) i povoljnu dinamiku voda (meandiranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i drugo), - očuvati povezanost vodnoga toka, - očuvati biološke vrste zna čajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, - izbjegavati utvr đivanje obala regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih i mo čvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja, - u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostora za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju, - va đenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom podru čju, a izbjegavati va đenje šljunka u aktivnim rije čnim koritima i poplavnim ravnicama, - ne iskorištavati sedimente iz rije čnih sprudova, - prirodno neobrasle, šljunkovite, pjeskovite i muljevite, strme i položene, obale koje su gnijezdilišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom stanju, te sprije čiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama, - osigurati otvorene površine plitkih vodenih bazena, sprije čiti sukcesiju, te osigurati trajnu povezanost sa mati čnim vodotokom, - sprje čavati kaptiranje i zatrpavanje izvora, - sprje čavati zaraštavanje sedrenih barijera i vodopada, osigurati dovoljan stalni protok vode i onemogu ćiti eutrofikaciju vode, - uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i mo čvarnih površina, - u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za o čuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti, te sustavno pra ćenje njihova stanja (monitoring).

- SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE U SVRHU O ČUVANJA STANIŠNIH TIPOVA, propisane Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za o čuvanje stanišnih tipova („Narodne novine“ broj 7/06. i 119/09):

E. ŠUME - gospodarenje šumama provoditi sukladno na čelima certifikacije šuma, - prilikom dovršnog sijeka ve ćih šumskih površina, gdje god je to mogu će i prikladno, ostavljati manje neprosje čene površine, - u gospodarenju šumama o čuvati u najve ćoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i drugo) i šumske rubove, - u gospodarenju šumama osigurati produljenje sje čive zrelosti zavi čajnih vrsta drve ća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice, - u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava („control agents“), ne koristiti genetski modificirane organizme, - očuvati biološke vrste zna čajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone)vrste i genetski modificirane organizme,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 84

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stoje ćih i oborenih) stabala, osobito stabala sa dupljama, - u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno pra ćenje njihova stanja (monitoring), - pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drve ća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koriste ći prirodi bliske metode, pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi, - uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina, - osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama.

Smjernice za mjere zaštite podru čja HR2001020, Šoderica

- očuvati vodena i mo čvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju, - osigurati povoljnu koli činu vode u vodenim i mo čvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih zna čajnih bioloških vrsta, - očuvati povoljna fizikalnokemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih zna čajnih bioloških vrsta, - održavati povoljni režim voda za o čuvanje mo čvarnih staništa, - očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu mo čvarnih staništa.

Mjere zaštite podru čja HR1000014, Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)

- SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE ZA PODRU ČJA EKOLOŠKE MREŽE

- u pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i o čuvati stanište, - pažljivo provoditi regulaciju vodotoka, - revitalizirati vlažna staništa uz rijeke, - regulirati lov i sprje čavati krivolov, - ograni čiti širenje podru čja pod intenzivnim poljodjelstvom, - osigurati pro čiš ćavanje otpadnih voda, - pažljivo provoditi turisti čko-rekreacijske aktivnosti, - gospodarenje šumama provoditi sukladno na čelima certifikacije šuma, - prilikom dovršnoga sijeka ve ćih šumskih površina, gdje god je to mogu će i prikladno, ostavljati manje neprosje čene površine, - u gospodarenju šumama o čuvati u najve ćoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i drugo) i šumske rubove, - u gospodarenju šumama osigurati produljenje sje čive zrelosti zavi čajnih vrsta drve ća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice, - u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava („control agents“), ne koristiti genetski modificirane organizme, - očuvati biološke vrste zna čajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone)vrste i genetski modificirane organizme, - u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stoje ćih i oborenih) stabala, osobito stabala sa dupljama, - u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno pra ćenje njihova stanja (monitoring), - pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drve ća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koriste ći prirodi bliske metode; pošumljavanje

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 85

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi. (5) Prostorni obuhvat podru čja prirodne vrijednosti koja je zašti ćena u kategoriji Regionalni park „Podru čje rijeke Mure i Drave” temeljem Uredbe o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava i podru čje ekološke mreže temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže, prikazano je na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora”.”.

Članak 132.

Iza članka 190. dodaje se novi članak 190.a koji glasi: „Članak 190.a (1) Za planirane zahvate u podru čje ekološke mreže, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati zna čajan utjecaj na ciljeve o čuvanja i cjelovitost podru čja ekološke mreže, ocjenjuje se prihvatljivost za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine broj 70/05, 139/08. i 57/11).“.

Članak 133. Članak 191. mijenja se i glasi: „(1) Do proglašenja zaštite za park u središtu naselja Drnje potrebno je primjenjivati odredbe koje definiraju postupanje unutar funkcionalnih zona urbanog i tradicijskog zelenila, prema poglavlju 2.2.2. ove Odluke i karakteristi čne matrice naselja Drnje čiji je park sastavni dio.“.

Članak 134. U članku 192. stavak 2. briše se. Dosadašnji stavak 3. i 4. postaje stavak 2. i 3.

Članak 135. Članak 194. mijenja se i glasi: „(1) Na podru čju Op ćine mogu će je izdvojiti male dijelove vrijednog prirodnog i kultiviranog krajolika koji su ozna čeni na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ u M 1:25.000. (2) Obzirom da prostor Općine nema podru čja visoko valorizirane prostorne vrijednosti, potrebno je gospodarske zone smještati tamo gdje će izazvati manje prostorne i likovne konflikte. Industriju, skladišta i druge sli čne pogone koji svojom arhitekturom nisu primjereni prostoru ne smještati unutar naselja. Formiranje ve ćih radnih zona na vizualno izloženim prostorima neprihvatljivo je osobito ukoliko se name ću u vizurama formom ili oblikovanjem i na taj na čin konkuriraju vjekovnim prostornim reperima. S toga je potrebno gospodarske zone smještati na prostore zaklonjene vizurama, ve ć devastirane prostore, kako ne bi stvarali konflikte u prostoru kontrastne prirodnom okruženju. (3) Posebno vrijedne zone krajolika su: 1. Vrijedan kultivirani krajolik, E, 2. Vrijedan prirodni krajolik, E. (4) Kultivirani agrarni krajolik potrebno je, u najve ćoj mogu ćoj mjeri, o čuvati od daljnje izgradnje te usmjeravati izgradnju objekata k interpolacijama unutar izgra đene strukture naselja. Izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedina čnih stambeno-gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja, ali na na čin da izgradnja ne izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora. (5) Kako bi prostor sa čuvao svoja osnovna obilježja potrebno je štititi:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 86

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

1. Vrijedne predjele prirodnog krajobraza: − očuvanjem prirodnog integriteta i specifi čnih obilježja cjeline, − očuvanjem ravnoteže ekoloških sustava, naro čito režima voda, kako bi se održale karakteristike prostora, − očuvanjem prostora prirodnih krajobraza od daljnje izgradnje i štetne prenamjene, − neizgra đene i ozelenjene prostore unutar naselja treba obnoviti i redovito održavati, − izbjegavanjem vo đenja trasa infrastrukture koje narušavaju vizualni identitet predjela. 2. Vrijedne dijelove izgra đenog krajobraza: − očuvanjem sadašnje namjene površina, na čina korištenja i gospodarenja, te veli činom gra đevnih čestica, − očuvanjem estetskih i prirodnih kvaliteta me đuodnosa kultiviranih krajobraza prema naseljima, vodotocima, šumama, − očuvanjem inženjersko-komunalne i urbane opreme naselja (zdence, raspela, spomen-obilježja) koja unutar naselja markiraju prostor, središte ili neki drugi važan dio naselja, na taj na čin će se sa čuvati primarni prostorni odnosi i akcentiranost u prostoru, − smještanjem poslovnih zona tamo gdje će izazvati manje prostorne i vizualne konflikte, − smještanjem industrije, skladišta i sli čnih gra đevina i kompleksa izvan vrijednih vizura naselja i njihovih repernih gra đevina, − predvi đanjem hortikulturnog ure đenja uz sve gra đevine unutar poslovnih zona kako bi se ublažili kontrasti neizgra đenog i izgra đenog prostora. (6) Preuzeto iz Odluke o donošenju Prostornog plana Koprivni čko-križeva čke županije: − širi prostor rijeke Drave definira se osobito vrijednim predjelom – prirodnim krajobrazom, − ugroženim podru čjem definira se širi kontaktni prostor potoka Gliboki. (7) Prema prijedlogu iz elaborata – Popis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za Op ćinu, definira se kulturnim krajolikom – podru čje ekspozicije kompleksa župne crkve s župnim dvorom u naselju Drnje. (8) Podru čja iz prethodnih stavaka ovoga članka su nazna čena na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ u M 1:25000, a podru čje ekspozicije kompleksa župne crkve u naselju Drnje dodatno i na kartografskom prikazu broj 4.2 „Gra đevinsko podru čje naselja Drnje i Botovo i izdvojena podru čja u kontaktnom prostoru naselja“.”.

Članak 136. U članku 195. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Radi zaštite krajobraznih vrijednosti kulturnog krajolika, unutar podru čja ekspozicije kompleksa župne crkve s župnim dvorom u naselju Drnje : − unutar gra đevinskog podru čja južno od Crkvene ulice, visina gradnje gra đevina se ograni čava na broj etaža E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno visina gra đevina do V= 7,50 m od kote ure đenog terena, sa visinom suterena koji od kote prilazne ceste ne smije biti viši od 60,0 cm, − unutar gra đevinskog podru čja sjeverno od Crkvene ulice, visina gradnje gra đevina se ograni čava na E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno visina gra đevine do najviše V= 7,50 m od kote ure đenog terena, sa visinom suterena koji od kote prilazne ceste ne smije biti viši od 60,0 cm.“.

Članak 137. Članak 196. mijenja se i glasi:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 87

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

„(1) U cilju o čuvanja tradicijskog poljoprivrednog gospodarenja izgradnju poljoprivrednih gospodarstava poželjno je o čuvati unutar stambenih zona naselja u svrhu o čuvanja ambijentalnih cjelina naselja i bogatije turisti čke ponude a vezano za razli čite poljoprivredne aktivnosti stanovništva naselja.“.

Članak 138. U članku 200. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Unutar podru čja tradicijskog zelenila nije dozvoljeno: − unašati neprimjerene biljne vrste, − graditi infrastrukturne gra đevine niti voditi linijsku infrastrukturu, − zabranjeno je postavljati stupove zra čne niskonaponske mreže i javne rasvjete naselja, te reklamne panoe unutar podru čja tradicijskog zelenila.“.

Članak 139. Iza poglavlja „6.3 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI” dodaju se novi članci 201.a i 201.b koji glase: „Članak 201.a (1) Odredbe za uspostavu i provo đenje mjera zaštite i o čuvanja kulturnih dobara proizlaze iz Zakona i Uputa, koji se na nju odnose (uklju čuju ći i sve naknadne izmjene i dopune): − Zakon o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara („Narodne novine” broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10. i 61/11), − Zakon o prostornom ure đenju i gradnji („Narodne novine” broj 76/07, 38/09, 55/11. i 90/11), − Pravilnik o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (”Narodne novine” broj 37/01), − Obvezatna uputa o zoniranju zašti ćenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995. i 1998.). (2) Kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i mogu biti: − pokretne i nepokretne stvari od umjetni čkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog zna čenja, − arheološka nalazišta i arheološke zone, − krajolici i njihovi dijelovi koji svjedo če o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetni čku, povijesnu i antropološku vrijednost, − nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština, − zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima. (3) Zašti ćenim dobrima, odredbama Prostornog plana smatraju se: − Z – Zašti ćena kulturna dobra kojima je posebnim rješenjem Ministarstva kulture utvr đeno trajno svojstvo kulturnog dobra te su ista upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Listu zašti ćenih kulturnih dobara, − P – Preventivno zašti ćena dobra kojima je posebnim rješenjem nadležnog konzervatorskog odjela odre đena privremena zaštita, te su ista upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Listu preventivno zašti ćenih dobara. Preventivna zaštita donosi se na rok od 3 godine, a za arheološku baštinu na rok od 6 godina. Nakon provedenih istraživanja i dokumentiranja u svrhu utvr đivanja svojstva kulturnog dobra, nadležni konzervatorski odjel podnosi prijedlog Ministarstvu kulture za provo đenjem trajne zaštite, − E– Evidentirana dobra za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra, predložena Prostornim planom na temelju Konzervatorske podloge. Za evidentirana dobra i prijedlog zaštite nadležni Konzervatorski odjel po službenoj će dužnosti

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 88

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti i pokrenuti postupak utvr đivanja svojstva kulturnog dobra. (4) Člankom 273. stavkom 2. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji predvi đa se uklanjanje gra đevina bez dozvole za zgrade čija gra đevinska (bruto) površina nije ve ća od 400,0 m² i zgrade za obavljanje isklju čivo poljoprivrednih djelatnosti čija gra đevinska (bruto) površina nije ve ća od 600,0 m². Prostornim planom naprijed izre čena odredba ne primjenjuje se na zašti ćenu graditeljsku baštinu, odnosno: − Zašti ćene gra đevine (Z) i preventivno zašti ćene gra đevine (P) te njihove dijelove nije mogu će ukloniti bez prethodnog mišljenja Hrvatskog vije ća za kulturna dobra i rješenja Ministarstva kulture. Zahtjev se podnosi nadležnom Konzervatorskom odjelu ako kulturno dobro izgubi svojstva radi kojih je zašti ćeno, ili je izravno ugrožena stabilnost gra đevine ili njezina dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne gra đevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi na čin otkloniti. − Evidentirane gra đevine (E) te njihove dijelove nije mogu će ukloniti bez stru čnog mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela. Zahtjev se podnosi nadležnom Konzervatorskom odjelu a obvezno sadrži arhitektonsku snimku postoje ćeg stanja te mišljenje ovlaštenog inženjera o stabilnosti gra đevine ili njenog dijela. (5) Mjere zaštite dobara iz stavka 1. ovoga članka utvr đuje nadležni Konzervatorski odjel na zahtjev upravnih tijela nadležnih za gradnju, odnosno investitora: − op ćim i posebnim uvjetima zaštite kulturnih dobara za zašti ćena kulturna dobra (Z) i preventivno zašti ćena dobra (P), − stru čnim mišljenjima za evidentirana dobra (E). (6) Mjere zaštite utvr đuju se za sve zahvate unutar prostorne me đe zašti ćenih kulturnih dobara (Z) i preventivno zašti ćenih dobara (P), kako je to odre đeno rješenjem Ministarstva kulture odnosno nadležnog Konzervatorskog odjela. Za evidentirana dobra prostornom me đom smatra se pripadaju ća katastarska čestica. (7) Dobra iz stavka 1. ovoga članka potrebno je rabiti sukladno njihovoj namjeni, te održavati tako da se ne naruše svojstva dobra, odnosno kulturnog dobra. (8) Vlasnici, odnosno korisnici gra đevina sa spomeni čkim svojstvima, navedenim u ovom članku, mogu putem nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, iz Državnog prora čuna zatražiti nov čanu potporu za njihovo održavanje i obnovu prema posebnim uvjetima. (9) Op ćina može ustanoviti fond za potporu održavanja i obnove gra đevina navedenih u ovom članku, te sufinancirati njihovu obnovu i održavanje.

Članak 201.b (1) Kulturna dobra na podru čju Op ćine Drnje dijele se na: (A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA 6.3.1 Zaštita kulturno - povijesnih cjelina 6.3.1.1. Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja 6.3.1.2. Arheološki lokaliteti i nalazišta 6.3.1.3. Povijesno – memorijalne cjeline

6.3.2 Pojedina čna kulturna dobra i njihovi sklopovi 6.3.2.1. Sakralne gra đevine 6.3.2.2. Civilne gra đevine 6.3.2.3. Povijesna oprema prostora 6.3.2.4. Spomen obilježja

6.3.3 Kulturni krajolik 6.3.3.1. To čke i potezi panoramske vrijednosti

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 89

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

6.3.3.2. Park arhitektura

6.3.4. (B) POKRETNA KULTURNA DOBRA

(2) Na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“, M 1:25.000 ozna čene su sve kulturno-povijesne cjeline i pojedina čne gra đevine koje u skladu sa Zakon o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara imaju svojstvo kulturnog dobra i podliježu mjerama zaštite. (3) Na kartama gra đevinskih podru čja u M 1:5.000 ozna čene su zone zaštite prostornih cjelina i pojedina čna kulturna dobra.”.

Članak 140. Iza članka 201.b dodaje se novi naslov koji glasi: „(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA”.

Članak 141. Iza naslova „(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA”, postoje će poglavlje „6.3.1. Spomeni čka podru čja i cjeline” mijenja se i glasi:

„6.3.1. Zaštita kulturno-povijesnih cjeline”.

Članak 142. U članku 202. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Zaštita kulturno – povijesnih vrijednosti u povijesnim naseljima provodi se u svrhu očuvanja tradicijske slike naselja, odnosno prepoznatljivosti prostora naselja kao nositelja identiteta, te se radi navedenog odre đuju ambijentalne cjeline i to: − ruralna cjelina naselja Tor čec, − ruralna cjelina dijela naselja Drnje, na lokaciji Židovaroš.“.

Članak 143. Članak 203. mijenja se i glasi: „(1) Ruralna cjelina naselja Tor čec evidentirano je kulturno dobro od lokalnog povijesno - kulturološkog zna čaja.“.

Članak 144. Članak 204. mijenja se i glasi: „(1) Ruralna cjelina dijela naselja Drnje evidentirano je kulturno dobro od lokalnog povijesno - kulturološkog zna čaja.“.

Članak 145. Članak 205. mijenja se i glasi: „(1) Mjere zaštite koji se u pojedina čnim zahvatima – sanacije, restauracije, adaptacije, rekonstrukcije, zamjene gra đevina novima, dogradnje, nadogradnje i interpolacije novih gra đevina trebaju primjenjivati unutar podru čja ozna čenih kao zone zaštite odnose se na: − očuvanje gra đevinske matrice (parcelacije, lociranja gra đevina unutar gra đevne čestice),

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 90

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− oblikovanja stambenih gra đevina sukladno tradicijskim obilježjima u ambijentalnim cjelinama naselja Tor čec i Drnje od članka 50., odnosno prema članku 206. ove Odluke − zadržavanja tipi čnih gospodarskih gradnji, kao dijelova stambeno-gospodarskog sklopa, − održavanja tradicijskog ure đenja naselja – javnih površina, te − očuvanja tradicijske opreme naselja – sakralne i javne plastike s pripadaju ćim pejsažnim ure đenjem. (2) Za sve zahvate navedene u stavku 1. ovoga članka, koji se provode unutar ozna čenih zona zaštite, a radi kontrole primjene mjera zaštite iz stavka 1. ovoga članka, potrebno je od nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine u postupku izdavanja uvjeta za zahvate u prostoru tražiti posebne uvjete gradnje. (3) U posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine odredit će se potreba obveze isho đenja posebnog odobrenja za izvo đenje gra đevinskih radova za pojedina čni zahvat unutar zašti ćene zone, kao i nadzor nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine nad pojedina čnim zahvatom.“.

Članak 146. Članak 206. mijenja se i glasi: „(1) Smjernice za oblikovanje gra đevina sukladno tradicijskim obilježjima , a koje je obvezno primjenjivati za zahvate rekonstrukcije, adaptacije i dogradnje postoje ćih gra đevina za koje nije utvr đen povijesni zna čaj i interpolacije novih gra đevina u ambijentalnim cjelinama naselja Tor čec i Drnje : − osnovne gra đevine (stambene ili javne namjene) treba locirati na liniju regulacije ulice, odnosno na gra đevnom pravcu tradicijski izgra đene gra đevne strukture, − visina osnovne gra đevine na liniji regulacije i unutar prvih 8,0 metara u dubinu čestice, ne može biti ve ća od 5,50 m za prizemnice 7,50 m za jednokatnice, − visina pomo ćnih gra đevina do 4,50 m, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, koja mogu imati visinu do 5,50 m, a iznimno i više zbog specifi čnih zahtjeva tehni čko – tehnološkog procesa, − tlocrt stambenih i poslovnih gra đevina može biti izdužen ili „L“, odnosno prilago đen veli čini gra đevne čestice, − kod oblikovanja stambenih gra đevina poželjno je primjenjivati tradicijske arhitektonske elemente kao što je trijem na dužem pro čelju gra đevine, − konzolni balkoni ne mogu se izvoditi na uli čnom pro čelju gra đevina koje su locirane ne liniji regulacije, − ne preporu ča se upotreba arhitektonskih formi koje nisu tradicijske za stambenu i gospodarsku arhitekturu, pod čime se posebno podrazumijevaju kule, tornjevi, gra đevine poligonalnog, kružnog i elipti čnog tlocrta, − na uli čnom pro čelju dodatno se zabranjuje upotreba i kružnih i polukružnih otvora, te lu čnih, šiljatih i poligonalnih nadvoja, − nagib krovnih ploha u zoni vizure ulice može se kretati od 33 ° do 45 °, − krovovi na gra đevinama poljoprivrednog gospodarstva i pomo ćnim gra đevinama može biti dvostrešan.“.

Članak 147. Članak 207. mijenja se i glasi: „(1) Arheološki lokaliteti i nalazišta na podru čju Op ćine prikazani su u sljede ćoj tablici 5., a njihove lokacije dodatno su ozna čene, prema rednim brojevima iz tablice 5., na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ u M

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 91

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

1:25.000, dok su oni koji se nalaze unutar gra đevinskih podru čja naselja dodatno ozna čeni i na kartografskim prikazima gra đevinskih podru čja u M 1:5.000.

Tablica 5 Status R.br. Kulturno dobro Lokalitet zaštite Crkviš će, sakralna arhitektura, Tor čec , s desne strane 1. nekropola-srednji vijek, 14.- za Đelekovec P 16.st. Gornji Paragi , srednjevjekovno Botovo 2. E naselje-rani srednji vijek Cege , naselje-rani srednji vijek, Drnje , zapadno od 3. cca 9-10 st. naselja, izme đu ceste i E potoka Gliboki Školski vrt , slu čajni nalaz, Drnje , u vrtu stare 4. E antika 2. polovina 4. st. osnovne škole Kaštel Drnje , utvrda-srednji Drnje , Židovaroš, J od 5. vijek 16.st. potoka Gliboki u starom E meandru Blaževo pole 1-6, arheološka Tor čec , južno od naselja, zona ranosrednjevjekovnih sjeverno do starog

6. selišta sa kontinuitetom meandra potoka Vratnec E naseljenosti, rani i srednji vijek, 8-13.st. Đurkovo Grmlje , nekropola Tor čec , 2km zapadno od 7. grobnih humaka-tumuli- naselja, u šumi E prapovijest. Jasenovac Dužine 1 , naselje-srednji vijek, Tor čec , na desnoj obali

8. 13.-16.st. potoka gliboki, zapadno E od naselja Dužine 2 , nekropola grobnih Tor čec , zapadno od

9. humaka-tumuli.prapovijest- naselja, na desnoj obali E mla đe željezno doba i antika potoka Vratnec Gradi ć, Gradište, Turski Tor čec, zapadno od 10. brijeg , utvrda, drvena sa ceste za Đelekovec. palisadama i opkopima-srednji E vijek 13. – 16. st. Kapela sv. Stjepana , ostaci Tor čec ,središte naselja 11. starije kapele i staro groblje, E 18.st. Laz , prapovijest naselja - Tor čec , u šumi 12. E bron čano doba jasenovac Ledine, naselje – rani srednji Tor čec , 1,0 km 13. E vijek, 9. – 11. st. sjeveroisto čno od naselja Makarov perivoj, Makarov vrt , Tor čec , zapadno naselja, 14. naselje – kasni srednji vijek na lijevoj obali potoka E Gliboki Malo Vratno , prapovijesna Tor čec , zapadno od naselje – prapovijest –mla đe i naselje, uz lijevu obalu 15. E starije željezno doba i antika- potoka Vratnec 1.st.pr.kr.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 92

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Me đuri če, arh. zona naselja sa Tor čec , 1,0 km zapadno

16. kontinuitetom – prapovijest, od naselja E antika i srednji vijek Parak, Parag , naselje – srednji Tor čec , J od željezni čke 17. E vijek stanice Drnje Pod Vratnec I , naselje – Tor čec , Z od naselja, J 18. prapovijest – Kultura polja sa od potoka Vratnec i I od žarama, srednji vijek ceste Koprivnica - E Đelekovec Pod Vratnec II , nekropola Tor čec , Z od naselja, J grobnih humaka – tumuli – od potoka Vratnec i I od

19. prapovijest i antika. ceste koprivnica – E Đelekovec, u šumi Jasenovec Pre čno polje 1-3, Tor čec , SI od naselja 20. srednjevjekovno naselje, keramika – srednji vijek – rani i E razvijeni cca 9. – 13. st. Rudi čevo , naselje – rani Tor čec , 1,5 km SI od 21. srednji vijek crkve, uz put prema E Šoderici Selsko Trnje , nekropola pod Tor čec , 2,0 km Z od

tumulima-prapovijest, rano naselja 22. E bron čano doba, Litzenska

kultura

Članak 148. Članak 208. mijenja se i glasi: „(1) Istraživanje, zaštitu i prezentaciju arheoloških lokaliteta, kao i drugih pojedina čnih nalazišta, na podru čju Op ćine, potrebno je provoditi temeljem Zakona o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara i posebnih propisa. (2) Unutar granica arheoloških zona ne dozvoljavaju se nikakvi gra đevinski zahvati izuzev prezentacije arheoloških nalaza, parternog ure đenja i izvedbe propusta za važniju infrastrukturu, koji se trebaju izvoditi prema posebnim uvjetima i uz neprestani nadzor nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. (3) Izvan gra đevinskih podru čja naselja - arheološki lokaliteti i zone svi se, osim jednog, nalaze na podru čjima na kojima se Prostornim planom ne predvi đa nikakva gradnja, a gradnja je mogu ća jedino na prostoru na kojem je evidentirano nalazište srednjevjekovnog naselja – na lokalitetu Parag (identifikacijski broj 18. prema tablici 5. iz članka 147. ove Odluke). (4) Unutar granica gra đevinskih podru čja nalaze se lokaliteti Školski vrt u naselju Drnje i Kapela Presvetog Srca Isusova u naselju Tor čec (identifikacijski brojevi 4. i 12. prema tablici 5. iz članka 147. ove Odluke). (5) U postupku utvr đivanja uvjeta za sve zahvate na prostoru navedenih arheoloških nalazišta, potrebno je definirati obvezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predvi đaju izvoditi u zemlji, na dubini ve ćoj od 40,0 cm ispod razine tla. (6) Na cijelom podru čju Op ćine, u situacijama slu čajnih nalaza predmeta za koje se predmnijeva da se mogu smatrati arheološkim nalazom, kod postupaka izvo đenja zahvata na dubini ve ćoj od 40,0 cm ispod razine tla, potrebno se pridržavati odredbi Zakonom o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara, i u skladu s time odmah obustaviti radove,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 93

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

i o nalazu obavijestiti nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine, odnosno nadležnog arheologa.“.

Članak 149. Članak 209. mijenja se i glasi: „(1) Kao podru čja povijesno – memorijalnih cjelina na podru čju Op ćine evidentirana su: Tablica 6 Status R.br. Kulturno dobro Lokalitet zaštite 1. Groblje Drnje E 2. Groblje Tor čec E

(2) Mjere zaštite povijesno-memorijalne cjeline: − unutar groblja potrebno je održavati karakteristi čno pejsažno ure đenje (sadnja bilja, npr. crnogorica i sli čno), − potrebno je održavati i obnavljati drvored crnogorice uz pješa čku stazu prema groblju u naselju Drnje.“.

Članak 150. Iza članka 209. poglavlje „6.3.2. Pojedina čna nepokretna kulturna dobra” mijenja se i glasi: „6.3.2. Pojedina čna kulturna dobra i njihovi sklopovi”.

Članak 151. Članak 210. mijenja se i glasi: „(1) Pojedina čna kulturna dobra koja prema Popisu kulturnih dobara sa mjerama zaštite za Prostorni plan, zašti ćeni, preventivno zašti ćeni i evidentirani prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno kulturna dobra za koje je u postupku utvr đivanje svojstva kulturnog dobra, temeljem čega se vrši i upis u Registar nepokretnih kulturnih dobara, na podru čju Op ćine su obra đeni u dalje navedenim člancima ove Odluke.“.

Članak 152. Iza članka 210. dodaju se, novo poglavlje „6.3.2.1. Sakralne gra đevine” , članak 210.a, poglavlje „6.3.2.2. Civilne gra đevine”, članak 210.b, poglavlje „6.3.2.3. Povijesna oprema prostora”, članak 210.c, poglavlje „6.3.2.4. Spomen obilježja”, članak 210.d, poglavlje „6.3.3. Kulturni krajolik”, poglavlje „6.3.3.1. To čke i potezi panoramske vrijednosti”, članak 210.e, poglavlje „ 6.3.3.2. Park arhitektura”, članak 210. f, poglavlje „6.3.4. (B) POKRETNA KULTURNA DOBRA ”, članak 210.g i članak 210.h, koji glase:

„6.3.2.1. Sakralne gra đevine Članak 210.a Župne crkve Tablica 7 Status R.br. Kulturno dobro Lokalitet zaštite 1. Župna crkva Ro đenja BD Marije Drnje , Crkvena ulica P – 1424

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 94

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Kapele i kapele – poklonci Tablica 8 Status R.br. Kulturno dobro Lokalitet zaštite Kapela Presvetog Srca Isusova 1. Tor čec , središte naselja Z-2759 (sv. Stjepana Kralja) Kapela-poklonac sv. Ivana 2. Botovo , na raskrižju uz E Nepomuka glavnu cestu Kapela-poklonac sv. Ivana 3. Drnje , na raskrižju uz glavnu E Nepomuka cestu

6.3.2.2. Civilne gra đevine Članak 210.b Građevine javne namjene Tablica 9 R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite 1. Zgrada željezni čke postaje Drnje Tor čec E 2. Zgrada ugostiteljskog sadržaja Drnje , Trg kralja Tomislava 28 E 3. Stari dio zgrade društvenog doma Drnje , Trg kralja Tomislava E

Zanatske i industrijske gra đevine Tablica 10 Status R.br. Kulturno dobro Lokalitet zaštite 1. Stari mlin, solana Drnje , Pemije 36 E 2. Stari mlin Tor čec E

Stambene gra đevine Tablica 11 Status R.br. Kulturno dobro Lokalitet zaštite

1. Zgrada župnog dvora Drnje , Crkvena ulica P – 1422 2. Drvena stambena gra đevina Botovo , Prvomajska 24 E 3. Zidana stambena gra đevina Botovo , Prvomajska 23 E 4. Zidana stambena gra đevina Botovo , Bra će Mesari ća 2 E 5. Zidana stambena gra đevina Drnje , Bra će Radi ća 29 E 6. Zidana stambena gra đevina Drnje , Lo čka ulica 5 E

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 95

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

7. Zidana stambena gra đevina Drnje , Lo čka ulica 9 E 8. Zidana stambena gra đevina Drnje , Lo čka ulica 31 E 9. Zidana stambena gra đevina Drnje , Pemija 40 E

6.3.2.3. Povijesna oprema prostora Članak 210.c Tablica 12 Status R.br. Kulturno dobro Lokalitet zaštite

1. Kalvarija - pil Drnje , ispred crkve P 2. Raspelo Drnje , Crkvena ulica E 3. Raspelo Drnje , Dravska ulica E 4. Raspelo Drnje , Pemija E 5. Raspelo Tor čec , raskrižje Podravska E ulica 6. Raspelo Tor čec , raskrižje Koprivni čka E ulica 7. Raspelo Tor čec , uz kapelu sv. E Stjepana

6.3.2.4. Spomen obilježja Članak 210.d Tablica 13 Status R.br. Kulturno dobro Lokalitet zaštite

1. Paviljon – spomen obilježje Drnje , park u središtu naselja E palima u II svj.ratu 2. Spomenik hrvatskom kraljevstvu, Drnje , park u središtu naselja E Drnje

6.3.3. Kulturni krajolik

6.3.3.1. To čke i potezi panoramske vrijednosti Članak 210.e Tablica 14 Status R.br. Kulturno dobro Lokalitet zaštite

1. Vizura na crkvu Ro đenja BDMarije Drnje, Crkvena ulica E 2. Vizura na Kapelu Presvetog Srca Tor čec, središte naselja E Isusova (sv. Stjepana Kralja)

(1) Zona ekspozicije za cjeline kao i za pojedina čna kulturna dobra obuhva ća pejzažne i kultivirane prostore koji uokviruju naselje ili pojedina čno kulturno dobro i omogu ćavaju vrijedne vizure.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 96

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

6.3.3.2. Park arhitektura Članak 210.f Tablica 15 R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite 1. Park u središtu naselja Drnje Drnje E

(1) Park arhitektura - Mjere zaštite hortikulturalno ure đenih dijelova naselja unutar pripadaju ćih čestica potrebno je razvijati i kultivirati prirodni fond, te kvalitetno održavati. Unapre đenje stanja u prostoru mogu će je provoditi u duhu parkovne arhitekture.

6.3.4. (B) POKRETNA KULTURNA DOBRA

Članak 210.g Tablica 16 R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite 1. Crkva Ro đenja BDM – orgulje Drnje Z – 3731

(1) Sve zahvate, na pokretnim kulturnim dobrima potrebno je provodite prema posebnim uvjetima i odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 210.h (1) Pojedina čne gra đevne čestice, odnosno prostori na kojima se nalaze gra đevine i sklopovi navedeni u tablicama 5. do 15. ove Odluke, ozna čeni su na kartografskim prikazima broj 4.1 „“Naselja Drnje i Botovo i izdvojena gra đevinska podru čja u kontaktnom prostoru naselja“ i 4.2 „Naselje Tor čec i izdvojena gra đevinska podru čja u kontaktnom prostoru naselja“ kao prostori od kulturno – povijesnih vrijednosti. (2) Zaštitu odnosno prezentaciju gra đevina i sklopova navedenih u tablicama 5. do 16. ove odluke, kao i drugih pojedina čnih kulturnih dobara, upisanih u Registar nepokretnih kulturnih dobara, kulturnih dobara zašti ćenih rješenjem o preventivnoj zaštiti i pojedina čnih spomenika za koje je pokrenut postupak utvr đivanja svojstva radi upisa u Registar, treba provoditi u skladu sa važe ćim Zakonom o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara. (3) Sve zahvate, na kulturnim dobrima navedenim u tablicama 5. do 16. ove Odluke, treba provoditi prema posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, utvr đenim u postupku utvr đivanja uvjeta gradnje. (4) Zahvatima iz stavka 3. ovoga članka, smatraju se gra đevinski zahvati ali i drugi zahvati na gra đevini ili pripadaju ćoj joj čestici, kao što je ogra đivanje, postava kioska, hortikulturni zahvati i drugo. (5) U posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine odredit će se potreba obveze isho đenja posebnog odobrenja za izvo đenje gra đevinskih radova za pojedina čni zahvat na kulturnom dobru, kao i nadzor nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine nad pojedina čnim zahvatom. (6) Mjerama zaštite nepokretne kulturne baštine odre đuje se: − zaštita povijesnih struktura i izvornih graditeljskih sklopova za sva zašti ćena (Z), preventivno zašti ćen (P) i evidentirana (E) dobra graditeljske baštine, − zaštita ambijentalnih vrijednosti, tipologije, gabarita i oblikovanja graditeljske baštine lokalnog zna čaja,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 97

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− čuvanje i održavanje urbane opreme i spomen obilježja, te njena sanacija i rekonstrukcija prema izvornim oblicima. (7) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljede ći zahvati na kulturnim dobrima: − popravak i održavanje postoje ćih gra đevina, − nadogradnja, dogradnja, − preoblikovanje i gra đevna prilagodba (adaptacija), − rušenje i uklanjanje gra đevina ili njihovih dijelova, − novogradnja na zašti ćenim gra đevnim česticama ili unutar zašti ćenih cjelina, − funkcionalne prenamjene postoje ćih gra đevina, − ostali zahvati na gra đevini ili pripadaju ćoj joj čestici: ogra đivanje, ure đenje oku ćnice, postava kioska, hortikulturni zahvati i ostalo. (8) Vlasnici, odnosno korisnici gra đevina sa spomeni čkim svojstvima, navedenim u ovom članku, mogu putem nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, iz Državnog prora čuna zatražiti nov čanu potporu za njihovo održavanje i obnovu u skladu s posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.“.

Članak 153. Članak 211. mijenja se i glasi: „(1) Op ćina može ustanoviti fond za potporu održavanja i obnove gra đevina navedenih u tablicama 5. do 16. ove Odluke, te sufinancirati njihovu obnovu i održavanje, ukoliko se zahvati vrše sukladno stru čnom mišljenju nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.“.

Članak 154. Članak 212. mijenja se i glasi: „(1) Na podru čju Op ćine dijelom je uspostavljen sustav gospodarenja otpadom u smislu skupljanja i odvoza komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada na legalno odlagalište komunalnog otpada izvan podru čja Op ćine. (2) Postoje ća odlagališta otpada „Teleš“ i „Rudi čevo“ zatvorena su za daljnje odlaganje i sanirat će se u skladu s „Planom gospodarenja otpadom na podru čju op ćine Drnje – za razdoblje od 2010.-2018. godine“, („Službeni glasnik Koprivni čko-križeva čke županije“ broj 11/10), Planom sanacije i zatvaranja odlagališta otpada i uz poštivanje uvjeta propisanih Pravilnikom o na činima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada („Narodne novine“ broj 117/10. i 111/11).“.

Članak 155. Članak 213. mijenja se i glasi: „(1) Na podru čju Op ćine, radi vodonosne zone i neracionalnosti se ne predvi đa izgradnja sanitarne deponije komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada, ve ć se predvi đa odvoz navedenog otpada van podru čja Op ćine u Regionalni centar za gospodarenje otpadom „Piškornica“.“

Članak 156. Članak 214. mijenja se i glasi: „(1) Korisni dio komunalnog otpada treba skupljati u posebne kontejnere postavljene na javnim površinama (stari papir, staklo, metal, plastika), na na čin da se osigura nesmetani kolni i pješa čki promet i na udaljenosti od najmanje 30,0 m od nepokretnih kulturnih dobara, definiranih prema poglavlju 6.3. ove Odluke. (2) U sklopu planirane gospodarske zone-proizvodne namjene „Cege“ i postoje će gospodarske zone –poslovne namjene „Drava“ uz željezni čki kolodvor Botovo mogu ća je

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 98

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

izgradnja reciklažnog dvorišta odnosno gra đevine za skupljanje, sortiranje, obradu i oporabu posebnih kategorija neopasnog otpada ovisno o gospodarskim interesima. U sklopu reciklažnog dvorišta mogu ća je izgradnja plohe za skupljanje i obradu gra đevinskog otpada.“.

Članak 157. U članku 217. rije č „tehnološkog” zamjenjuje se rije čju „proizvodnog”.

Članak 158. Iza članka 221. dodaju se, novo poglavlje „8.1.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda” , članak 221.a, poglavlje „8.1.2. Zaštita voda vodnog okoliša” i članak 221.b, koji glase:

„8.1.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda Članak 221.a (1) Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhva ća aktivnosti i mjere za obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima i zaštitu od erozija i bujica. (2) Ure đenjem voda smatra se gradnja regulacijskih i zaštitnih vodnih gra đevina, gra đevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i radovi održavanja voda, sve u svrhu neškodljivog protoka voda. (3) Ure đeno inundacijsko podru čje čine: − za potrebe upravljanja rizicima od štetnog djelovanja voda na vodotocima i drugim površinskim vodama utvr đuje se inundacijsko podru čje. U inundacijskom podru čju zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i pove ćati stupanj rizika od štetnog djelovanja voda, − ure đeno inundacijsko podru čje čini zemljište izme đu korita voda i vanjskog ruba regulacijskih i zaštitnih vodnih gra đevina, uklju čuju ći pojas zemljišta potreban za njihovo redovito održavanje. (4) Neure đeno inundacijsko podru čje čine: − zemljište uz vodotoke koje je Planom upravljanja vodnim podru čjem ili Prostornim planom rezervirano za gra đenje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra đevina − prirodne i umjetne akumulacije i retencije u granicama koje su utvr đene Planom upravljanja vodnim podru čjem ili Prostornim planom. (5) Na podru čju obuhvata Prostornog plana vode I reda su: rijeka Drava te vodotoci Gliboki, Ždalica i Izidorius, prikazani na kartografskom prikazu broj 3, ''Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora''. (6) Na dijelu lijeve obale rijeke Drave na podru čju Op ćine izgra đen je nasip Repaš – Botovo, koji je ujedno lijeva granica inundacijskog pojasa rijeke Drave. Desna granica inundacijskog pojasa nije odre đena, a samim time niti ucrtana u Prostorni plan. Budu ći da nema Odluke o ure đenom inundacijskom polju, prijedlog Hrvatskih voda je da se desna granica ucrta prema budu ćem prijedlogu o granici vodnog dobra koji je ucrtan po visokoj obali, V.V. 1972. godine kada je na limnigrafu Botovo izmjeren maksimalan vodostaj od 581 cm. Tako će se rezervirati prostor za inundacijski pojas rijeke Drave. (7) Za potok Ždalica donesena je Odluka o vanjskoj granici ure đenog inundacijskog pojasa uz desnu obalu od pkm 29+470 do pkm 31+770, te je potrebno poštivati ograni čenja koja iz toga proizlaze. (8) Za podru čje potoka Gliboki odre đena je vanjska granica ure đenog inundacijskog pojasa od km 1+760 do km 20+910 na podru čju k.o Sigetec, k.o. Drnje, k.o. Đelekovec i k.o. Koprivni čki Ivanec. Karakter vodnog dobra na dionici potoka Gliboki imaju sve zemljišne čestice ili njihovi dijelovi koje se nalaze unutar tako definirane vanjske granice ure đenog inundacijskog pojasa. U ure đenom inundacijskom podru čju potoka Gliboki zabranjeno je

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 99

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

podizati zgrade, ograde i druge gra đevine do 6,0 m od vanjske nožice nasipa. Unutar i izvan naselja, u inundacijskom pojasu ostalih vodotoka na podru čju Op ćine, unutar pojasa 20,0 m od nožice nasipa reguliranog kanala ili 30,0 m od osi nereguliranog potoka, nije dozvoljena gradnja, niti postava ograda, staklenika ni plastenika. (9) Za kanal osnovne melioracijske odvodnje Vratnec, koji se ubraja u vode II reda, osiguran je inundacijski pojas potreban za tehni čko i gospodarsko održavanje u širini od minimum 10,0 m s obje strane kanala, u kojem nije dozvoljena nikakva gradnja. (10) Na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ na kojem je prikazana kanalska mreža, inundacijski pojas nije mogu će posebno ozna čiti zbog premale dimenzije pojasa u odnosu na mjerilo karte. (11) Za gra đevinu detaljne melioracijske odvodnje, kanal Fa čkaš, koji je III/IV reda uspostavlja se pojas u širini od 3 metra od vanjskog ruba te gra đevine, koji služi održavanju gra đevina (pojas za održavanje). (12) U pojasu za održavanje poljoprivredna proizvodnja se obavlja na rizik vlasnika, odnosno zakonitog posjednika zemljišta.

8.1.2. Zaštita voda vodnog okoliša Članak 221.b (1) Gra đevine oborinske odvodnje, kao i gra đevine oborinske odvodnje s cestovnih i željezni čkih prometnica, te površina u krugu industrijskih postrojenja i benzinskih crpki, moraju se projektirati i graditi tako da opasne i druge one čiš ćuju će tvari u tim vodama ne prelaze grani čne vrijednosti emisija propisane za otpadne vode, ovisno o mjestu ispuštanja. (2) Gra đevine oborinske odvodnje iz stambenih zgrada te poslovnih i drugih prostora grade i održavaju njihovi vlasnici. (3) Gra đevine oborinske odvodnje s javnih površina i stambenih, poslovnih i drugih prostora koji se na njih imaju priklju čiti, u gra đevinskim podru čjima, grade i održavaju jedinice lokalne samouprave iz svog prora čuna. (4) Kanale oborinske odvodnje s prometnica koji su izgra đeni na cestovnom ili željezni čkom zemljištu održavaju osobe koje su posebnim propisima odre đene za gospodarenje prometnicom.“.

Članak 159. Članak 222. mijenja se i glasi: „(1) Radi zaštite tla od u činaka rije čne erozije, nije dozvoljeno sje či šume uz rije čno korito, a navedene šume definiraju se zaštitnim šumama. (2) Zaštita tla na podru čju zahvata provodi se temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 152/08, 25/09, 153/09, 21/10. i 39/11. – Odluka Ustavnog suda). (3) U planiranju namjene i režima ure đenja poljoprivrednog zemljišta treba štititi poljoprivredno zemljište od nenamjenskog korištenja, degradacije i pretvaranja u neplodno tlo. (4) Revitalizacija i privo đenje poljoprivrednoj ili šumskoj namjeni neplodno zemljište koje ne služi odre đenoj namjeni. (5) Zaštita tla obuhvaća o čuvanje zdravlja i funkcija tla, sprje čavanje ošte ćenja tla, pra ćenje stanja i promjena kakvo ća tla te saniranje i obnavljanje ošte ćenih tala i lokacije.“.

Članak 160. Članak 225. mijenja se i glasi:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 100

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

„(1) Radi zaštite ugroženih životinjskih vrsta i lovne divlja či potrebno je u kontaktnim prostorima naselja i na obradivim površinama održavati, odnosno proširivati manje šumske zajednice. (2) Šumske površine gospodarske su namjene i mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima, uz uvjet da se time na podru čju Op ćine ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju. (3) Zaštita šume i šumskog zemljišta provodi se temeljem Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10. i 124/10). (4) Mjerama zaštite šume i šumskog zemljišta potrebno je sprije čiti prekomjernu eksploataciju devastaciju šuma, a poticati pošumljavanje goleti. (5) Osigurati osnove za racionalno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem. Poticati stvaranje novih ve ćih šumskih kompleksa u blizini ve ćih gradova kada oni ne postoje. (6) Zaštita šume i šumskog zemljišta obuhva ća zaštitu prirodnih i poluprirodnih sastojina, šumskih kompleksa, kao i zaštitu šumskog tla, vodotoka i izvora, biljnog i životinjskog svijeta koji je u šumskom podru čju te autohtonih vrsta drve ća.“.

Članak 161. U članku 227. stavak 2. mijenja se i glasi: „(1) Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11).“.

Članak 162. Članak 229. mijenja se i glasi: „(1) Stambene zone, prostori smještaja društvenih sadržaja - ustanove odgoja i obrazovanja, zdravstvene i rehabilitacijske ustanove, kao i smještajni turisti čki sadržaji podru čja su posebno osjetljiva na buku. (2) Bu čne gospodarske djelatnosti potrebno je grupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjem zakonom odre đenih mjera zaštite u odnosu na podru čja posebno osjetljiva na buku. (3) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade („Narodne novine“ broj 145/04).“.

Članak 163. Članak 230. mijenja se i glasi: „(1) Op ćina je donijela „Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesre ća“ za podru čje Op ćine Drnje. (2) Op ćina je donijela „Plan zaštite i spašavanja“ za podru čje Op ćine Drnje, kojim su propisane sve posebne mjere zaštite. Planovi zaštite i spašavanja donose se radi utvr đivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava zaštite i spašavanja, zada ća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehni čkih sredstava te mjera i postupaka za provedbu zaštite i spašavanja u katastrofi i ve ćoj nesre ći. Planovi zaštite i spašavanja donose se na temelju procjene ugroženosti od pojedinih vrsta prijetnji i rizika koji mogu izazvati nastanak katastrofe i ve će nesre će. (3) Op ćina je donijela „Plan civilne zaštite“, dokument koji se donosi poradi utvr đivanja organizacije aktiviranja i djelovanja postrojbi Civilne zaštite u provo đenju pojedinih mjera zaštite i spašavanja kojima je potrebno osigurati privremeno premještanje, zbrinjavanje i sklanjanje stanovništva te organizaciju i provo đenje evakuacije.“.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 101

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Članak 164. Iza članka 234. dodaju se, novo poglavlje „8.8. MJERE ZA SPRE ČAVANJE MOGU ĆIH EKOLOŠKIH NESRE ĆA” , članak 234.a, poglavlje „8.9. MJERE ZAŠTITE OD IONIZIRAJU ĆIH ZRA ČENJA I NUKLEARNE SIGURNOSTI”, članak 234.b, poglavlje „8.10. MJERE ZAŠTITE OD ŠTETNOG UTJECAJA KEMIKALIJA” , članak 234.c, poglavlje „8.11. MJERE ZAŠTITE OD SVJETLOSNOG ONE ČIŠ ĆENJA“, članak 234.d, poglavlje „8.12. MJERE POSEBNE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA“, članak 234.e, poglavlje „8.12.1. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda“, članak 234.f, poglavlje „8.12.2. Mjere zaštite od požara i eksplozije“ članak 234.g, poglavlje „8.12.3. Mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja prirodnih resursa i ekoloških zaga đenja“, članak 234.h, poglavlje „8.12.4. Mjere zaštite od ratnih opasnosti“, članak 234.i, koji glase:

„8.8. MJERE ZA SPRE ČAVANJE MOGU ĆIH EKOLOŠKIH NESRE ĆA Članak 234.a (1) Za planirane zahvate potrebno je izraditi Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša sukladno važe ćem Planu intervencija u zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 82/99, 86/99-ispravak i 12/01), kao i Operativni plan za provedbu mjera u slu čaju iznenadnog one čiš ćenja voda, sukladno Državnom planu za zaštitu voda („Narodne novine“ broj 8/99). (2) Spremnike i dijelove postrojenja u kojima se skladište, koriste ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima treba izvesti u skladu sa zakonskom regulativom i dobrom inženjerskom praksom. (3) Potrebno je izraditi planove i procedure koje su indirektno vezane uz ekološku nesre ću, a za koje postoji obveza temeljem Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 59/96., 94/96., 114/03, 86/08. i 75/09), Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10), Zakona o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“ broj 174/04., 79/07, 38/09. i 127/10) - o procjeni opasnosti, procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija, elaborat zaštite od požara i druge.

8.9. MJERE ZAŠTITE OD IONIZIRAJU ĆIH ZRA ČENJA I NUKLEARNE SIGURNOSTI Članak 234.b (1) Zaštita od ioniziraju ćih zra čenja obuhva ća mjere postupanja u izvanrednim doga đanjima, na čin postupanja s radioaktivnim otpadom radi osiguranja i smanjivanja rizika za život i zdravlje ljudi te okoliša. (2) Nuklearna sigurnost obuhva ća mjere sigurnosti i zaštite pri uporabi nuklearnih materijala i u obavljanju nuklearnih djelatnosti u svrhu sprje čavanja izvanrednih doga đaja čija posljedica može biti radioaktivno one čiš ćenje okoliša.

8.10. MJERE ZAŠTITE OD ŠTETNOG UTJECAJA KEMIKALIJA Članak 234.c (1) Mjere zaštite od štetnog utjecaja kemikalija, njihovih spojeva i pripravaka obuhva ća postupke kojima se od njihovog štetnog djelovanja štiti zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš.

8.11. MJERE ZAŠTITE OD SVJETLOSNOG ONE ČIŠĆENJA Članak 234.d

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 102

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

(1) Svjetlosno one čiš ćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u no ćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. (2) Mjere zaštite od svjetlosnog one čiš ćenja obuhva ćaju zaštitu od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni ili izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zaštite no ćnog neba od prekomjernog osvjetljenja. (3) Mjere zaštite od svjetlosnog one čiš ćenja odre đuju se na temelju zdravstvenih, bioloških, ekonomskih, kulturoloških, pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda.

8.12. MJERE POSEBNE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Članak 234.e (1) Sustav zaštite i spašavanja gra đana, materijalnih i drugih dobara od elementarnih nepogoda, ratnih i drugih opasnosti temelji se sukladno: − Zakonu o zaštiti i spašavanju, − Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ure đivanju prostora, („Narodne novine“ broj 29/83, 36/85. i 42/86) − Pravilniku o tehni čkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmi čkim podru čjima, („Službeni list“ broj 31/81, 49/82, 29/83, 20/88. i 52/90). (2) Za potrebe zaštite i spašavanja vezano uz opasnosti koje mogu nastati na rijeci Dravi i jezerima nastalim od iskopa šljunka i pijeska (Šoderica i drugo), kao i od drugih mogu ćih uzroka opasnosti na podru čju Op ćine, može se planirati prihvatilište, odnosno rekonstruirati, adaptirati ili dograditi postoje ći prostori uz ribi čki dom i privremeni nužni smještaj unesre ćenih, s lokacijom na podru čju Karaula kod željezni čkog mosta u naselju Botovo. Na istoj lokaciji (Karaula) u neposrednoj blizini uz rijeku Dravu planirano je izgraditi pristanište za čamce, tako đer u funkciji zaštite i spašavanja.

8.12.1. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda Članak 234.f (1) Potresi od 6 i više stupnjeva po MCS (Mercalli-Cancani-Siebergovoj) skali spadaju u elementarne nepogode. Podru čje Op ćine pripada panonskom bazenu u kome se javljaju relativno intenzivna tektonska kretanja, tako da dio područja Op ćine Drnje spada u seizmi čko podru čje VIII 0 po MSK – razorni potres, te dio u VII 0 – vrlo jak potres. Stambene gra đevine na podru čju Op ćine gra đene su kao obiteljske ku će prizemnice ili jednokatnice te nekoliko gra đevina maksimalne visine E=P+2k+Pk. Mjerama zaštite i spašavanja potrebno je uvjetovati sljede će: − novoizgra đene gra đevine potrebno je graditi na na čin da u slu čaju potresa te gra đevine sa čuvaju svoja bitna svojstva odnosno sa čuvaju mehani čku otpornost i stabilnost, da u što manjem postotku ne do đe do rušenja ili deformacija dijela ili cijele gra đevine, − izgradnja gra đevina visokogradnje u seizmi čkim podru čjima VII stupnja po ljestvici MCS projektiraju se tako da potresi najja čeg intenziteta mogu uzrokovati ošte ćenja nosivih konstrukcija, ali ne smije do ći do rušenja tih gra đevina, − za projektiranje višestambenih i poslovnih gra đevina potrebno je izvršiti geomehani čko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predvi đene potrese, − gra đevine visokogradnje svrstavaju se u kategorije: izvan kategorije, I, II, III, i IV kategorija, te je za njih potrebno prou čiti seizmiku lokacije i odrediti projektni i maksimalni potres na osnovi istraživanja seizmi čkog rizika. (2) Olujni i orkanski vjetrovi od 8 i više bofora (Bf), pretpostavljaju primjenu propisanih uvjeta pri projektiranju i izvo đenju gra đevina kako tijekom takvih vjetrova ne bi nastala

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 103

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

ošte ćenja na gra đevinama i njihovim konstruktivnim dijelovima. Tako đer takvi vjetrovi mogu nanijeti velike štete na ratarski kulturama, vo ću, povr ću i vinogradima pa je potrebno planirati blagovremeno obavještavanje i zaštitu. Uz olujne i orkanske vjetrove vezana je pojava pijavica. (3) Poplave i bujice , pojava koja se javlja tijekom velikih kiša i izlijevanja rijeka iz svojih korita te je sve češ ća pojava zadržavanja velikih koli čina vode na poljoprivrednim površinama. Hrvatske vode su dužne izraditi karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava za vodno podru čje, a djelomi čno za dijelove vodnog podru čja i podslivova. Karte opasnosti prikazuju mogu ćnosti razvoja odre đenih poplavnih scenarija, daju mjere sklanjanja i spašavanja, upravljanja poplavom, na čina obavješ ćivanja i upozoravanja. Potrebno je planirati sustav za melioracijsku odvodnju oborinskih voda. Mjerama zaštite od poplava potrebno je predvidjeti redovito održavanje svih postoje ćih odteretnih kanala, uo čavati problemati čna mjesta, kontinuirano pratiti stanje oborinske odvodnje te izgradnju novog sustava za odvodnju. (4) Suša može uzrokovati ozbiljne štete u poljoprivredi, vodoprivredi i drugim gospodarskim djelatnostima. Suše su sve češ će i izražajnije tijekom ljetnih mjeseci, uzrokuju velike štete na poljoprivrednim površinama, a u čestala je pojava nestašice pitke vode. Potrebno je planirati sustav za melioracijsko navodnjavanje poljoprivrednih površina, vo ćnjaka, povrtnjaka i svih ostalih površina jer vrlo lako u sušnim periodima dolazi do nepovratne štete dugogodišnjm nasadima. (5) Tu ča se sve češ će javlja tijekom cijele godine i predstavlja prije svega veliku opasnost za poljoprivredne površine, vo ćnjake, povrtnjake. U čestala je pojava te predstavlja opasnost za gra đevine (krovovi, prozori) te pokretnu imovinu. Potrebna je organizacija sustava za obranu od tu če. (6) Ugroženost usjeva od mrazeva česta je pojava u rano prolje će, naro čito vo ćnjaka. U svrhu zaštite potrebno je planirati zaštitu nasada pokrivanjem i odgovaraju ćim sli čnim aktivnostima. (7) Velika visina snijega i snježni nanosi mogu nanijeti štetu zgradama i gra đevinama koje služe za stanovanje ili proizvodnju, a naro čito starijim zgradama kojima može uzrokovati razne poreme ćaje na relativno kra ći period. Snježni pokriva č u ovom podru čju u kratkom vremenskom razdoblju može dose ći visine od 50 cm te može predstavljati problem u odvijanju svakodnevnih aktivnosti, odvijanje svih oblika prometa, opskrbom energijom, i sli čno. Mjerama zaštite od snježnih nanosa potrebno je organizirati u činkovitu zimsku službu za čiš ćenje prometnica i održavanje prohodnim tijekom zimskih mjeseci. (8) Nagomilavanje leda na vodotocima potrebno je pratiti razvoj i kretanje leda te u slu čaju potrebe planirati njegovo lomljenje. (9) Klizišta, rasjedne zone treba izbjegavati koristiti za širenje gra đevinskog podru čja grada ili nekog naselja zbog velike nestabilnosti tog podru čja i mogu ćih odrona zemljišta. U utvr đenim rasjednim zonama u nekom naselju mogu se ure đivati zelene i druge javne površine, pojedine vrste objekata i infrastrukturnih gra đevina.

8.12.2. Mjere zaštite od požara i eksplozije Članak 234.g (1) Nesre će uzrokovane požarom, eksplozijama potrebno je prilikom projektiranja gra đevina uzeti u obzir proces rada, kemikalije koje se koriste u procesu rada, primijeniti sve mjere zaštite kako neposredan okoliš ne bi bio ugrožen. (2) Prilikom projektiranja takvih postrojenja, gra đevina potrebno je primijeniti odgovaraju će udaljenosti izme đu gra đevina. Obvezno uvijek osigurati da svaka gra đevina ima pristupne protupožarne putove ili riješenu protupožarnu zaštitu gra đevina na odgovaraju ći na čin. (3) U svrhu spre čavanja i širenja požara na susjedne zgrade, me đusobni razmak stambenih odnosno poslovnih zgrada (osim zgrada niske stambene izgradnje) ne može biti manji od

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 104

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

visine sljemena krovišta zgrade ali ne manji od H1/2+H1/2+5,0 m, gdje su H1 i H2 visine dviju zgrada, a pod uvjetom da krovište nema nagib ve ći od 60 2. (4) Me đusobni razmak može biti i manji od unaprijed utvr đenog u stavku 3. ovoga članka, minimum 4,0 m, ako se dokaže uzimaju ći u obzir požarno optere ćenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra đevina, veli činu otvora na vanjskim zidovima i drugoga, da se požar ne će prenijeti na susjedne gra đevine ili zgrada mora biti odvojena od susjednih zgrada zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., tehni čkom dokumentacijom dokaže se kako je konstrukcija otporna na rušenje od elementarnih nepogoda, u slu čaju ratnih razaranja rušenje zgrade ne će ugroziti živote ljudi i izazvati ošte ćenja na drugim zgradama. (5) Prilikom rekonstrukcije postoje ćih blokova gdje stanovi imaju jednostranu orijentaciju, mora se ostaviti najmanje dva otvora čija širina ne može biti manja od H1/2+H1/2+5,0 m, odnosno jedan otvor ako postoji još jedan kolni prolaz u dvorište minimalne širine 3,0 m i 4,20 m ili je dovoljan samo jedan otvor minimalne širine 3,0 m i 4,20 m koji je zašti ćen od djelovanja ruševina u dometu njihova rasprostiranja. (6) Prilikom rekonstrukcije postoje ćih blokova koji imaju obostranu orijentaciju stanova i poslovnih jedinica ne postoje dvorišne zgrade, javne površine niti pomo ćni izlazi iz skloništa, kod takvog bloka nije potrebno osigurati kolni prilaz u dvorište. (7) U svrhu spašavanja osoba iz gra đevina i gašenja požara na gra đevini i otvorenom prostoru, gra đevina mora imati vatrogasni prilaz odre đen prema posebnom propisu. (8) Naselja, ulice unutar naselja potrebno je organizirati na na čin da se osiguraju evakuacijski putovi izlaska iz naselja za stanovništvo. (9) Efikasnost gašenja požara postiže se funkcionalnom instalacijom obojene telefonske linije, vodovodne mreže, vanjske i unutarnje hidratanske mreže i ure đaja koji trebaju osigurati potreban tlak i koli činu vode. (10) Novu gradnju gra đevina u kojima se pojavljuju opasne tvari i obavljaju potencijalno opasne djelatnosti potrebno je planirati ih unutar gospodarskih zona odnosno izvan stambenih zona tako da se potencijalno ugrožavanje stanovništva smanji na najmanju mogu ću mjeru. (11) Kao efikasne mjere zaštite su preventivne mjere zaštite vezane uz eksploatacijska polja, plinske bušotine, magistralne plinoopskrbne cjevovode na na čin da se sprije či mogu ćnost tehni čko-tehnoloških katastrofa i velikih nesre ća.

8.12.3. Mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja prirodnih resursa i ekoloških zaga đenja Članak 234.h (1) Iscrpljenje ili uništenje prirodnih resursa podrazumijeva se kao raspad tehni čkih sustava - opskrba vodom, strujom i drugim vrstama energije, zbrinjavanje otpadnih voda i krutog otpada, prijevoz ljudi i materijalnih dobara, prijenos informacija. Prirodne izvore potrebno je o čuvati na razini kvalitete koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski svijet. (2) Voda je jedan od najosjetljivijih prirodnih resursa, naro čito pitka voda. Osnovni cilj je zaštititi izvorišta pitke vode i racionalno ih koristiti. Mjere zaštite voda sastoje se u ograni čenju korištenja otvorenih vodenih površina i zemljišta u neposrednoj blizini izvorišta pitke vode, odre đivanja vodozaštitnih zona sa odre đenim aktivnostima koje se smiju ili ne smiju obavljati u pojedinoj zoni a sve prema posebnim propisima. (3) Mineralne sirovine (pijesak, šljunak, kamen, nafta, plin) prirodni su resursi čija je eksploatacija u usponu. Istražne radove i radove eksploatacije potrebno je provoditi planski vode ći ra čuna o zalihama mineralnih sirovina. Nakon eksploatacije odre đenog podru čja potrebno je provesti mjere sanacije i privesti podru čje odgovaraju ćoj namjeni. (4) Ekološka zaga đenja mogu ća su kao posljedica nesre će u cestovnom prometu s posljedicama ispuštanja opasnih tvari. Mogu će je zaga đenje čovjekove okoline zbog neodgovaraju ćeg zbrinjavanja uginulih životinja i otpadnih dijelova, neodgovaraju ćeg zbrinjavanja otpada i opasnih tvari, kao i neadekvatnog zbrinjavanja otpadnih voda.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 105

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

8.12.4. Mjere zaštite od ratnih opasnosti Članak 234.i (1) Ratnim opasnostima smatraju se napad razornim, zapaljivim, nuklearnim, biološkim, kemijskim i drugim borbenim sredstvima koja uzrokuju rušenja, požare i radiološke, biološke i kemijske kontaminacije odnosno ugrožavaju živote i zdravlje ljudi. (2) Mjere zaštite od ratnih opasnosti obuhva ćaju sklanjanje ljudi i materijalnih dobara u skloništa i druge zaštitne objekte, te na pogodna manje ugrožena mjesta u blizini rada i stanovanja, zbrinjavanje ugroženih i nastradalih, zamra čivanje, radiološko-biološko- kemijsku zaštitu, efikasnu medicinsku pomo ć, zaštitu od požara, rušenja i eksplozija i druge mjere utvr đene propisima. (3) Skloništa se ne trebaju planirati u gra đevinama za privremenu uporabu, u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, u zonama plavljenja i u podru čjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima. (4) Skloništa se trebaju projektirati i graditi prema Pravilniku o tehni čkim normativima za skloništa („Službeni list“ broj 55/83). (5) Mreža skloništa treba biti ravnomjerno razmještena s obzirom na gusto ću naseljenosti i stupanj ugroženosti. Najve ća dozvoljena udaljenost do najudaljenijeg mjesta s kojeg se zaposjeda sklonište ne može biti ve ća od 250,0 m. Skloništa treba locirati tako da su udaljena od lako zapaljivih i eksplozivnih mjesta kako požar ili eksplozija tih gra đevina ne bi utjecali na sigurnost korisnika skloništa. Lokacija skloništa treba biti planirana tako da je pristup skloništu omogu ćen i u uvjetima rušenja gra đevine u kojoj je smješteno sklonište. (6) Skloništa se moraju planirati kao dvonamjenska te se trebaju koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u slu čaju ratnih opasnosti trebaju biti sposobna za potrebe sklanjanja stanovništva. (7) Prilikom planiranja skloništa potrebno je voditi ra čuna o racionalnosti izgradnje, prosje čnom broju ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u gra đevini, ugroženosti gra đevine, geološko-hidrološkim uvjetima gra đenja. Broj sklonišnih mjesta višestambene zgrade odre đuje se prema broju stanara zgrade s tim da ne može biti manje od jednog sklonišnog mjesta na 50,0 m 2 bruto razvijene površine stambene zgrade. Za stambeno obiteljske gra đevine u naseljima potrebno je planirati prostorije za sklanjanje (podrume), najmanje za tri osobe.“.

Članak 165. Članak 235. mijenja se i glasi: „(1) Obavezna je izrada sljede ćih prostornih planova užih podru čja : − Urbanisti čki plan ure đenja (UPU) ili detaljni plan ure đenja (DPU) za turisti čku zonu uz jezero Šoderica. (2) Preporu ča se izrada sljede ćih prostornih planova užih podru čja : − Urbanisti čki plan ure đenja (UPU) i/ili detaljni plan ure đenja (DPU) izdvojenog stambenog podru čja – naselja Roma isto čno od Drnja, − Urbanisti čki plan ure đenja (UPU) i/ili detaljni plan ure đenja (DPU) gospodarska zona - proizvodna namjena „Cege“ u Drnju. (3) Plan koji je na snazi : − Odluka o donošenju Plana prostornog ure đenja Turisti čko - rekreacijskog centra „Šoderica“ („Službeni glasnik Op ćine Koprivnica“ broj 5/92.) ostaje na snazi do donošenja navedene obveze izrade urbanisti čkog plana ure đenja (UPU) ili detaljnog plana ure đenja (DPU) za turisti čku zonu uz jezero Šoderica.“.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 106

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Članak 166. Iza članka 235. dodaje se novi članak 235.a koji glasi: „Članak 235.a (1) Odlukom o donošenju Prostornog plana Koprivni čko - križeva čke županije ("Službeni glasnik Koprivni čko-križeva čke županije br. 8/01 i 8/07") odre đena je obveza izrade PPPPO rijeke Drave.“.

Članak 167. U članku 242. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Op ćina u svojim razvojnim dokumentima treba planirati potrebe i na čin opskrbe s energijom, te dokumente uskla đivati sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 130/09), Programom provedbe Strategije energetskog razvitka i posebnim zakonima. U tome smislu nastoji se: − poticati proizvodnju elektri čne energije iz obnovljivih izvora koji su sa čuvani u prirodi i − obnavljaju se u cijelosti ili djelomi čno, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sun čeva energija, biodizel, biomasa, bioplin i sli čno (garantirana otkupna cijena), − poticati proizvodnju toplinske/rashladne energije iz obnovljivih izvora (sun čevi toplinski sustavi, kotlovi/pe ći na biomasu i dizalice topline), − poticati proizvodnju biogoriva iz obnovljivih izvora za prijevoz, − subvencionirati kamate na komercijalne kredite, − osiguravati poticajna sredstva za pokretanje proizvodnje opreme i komponenata za primjenu obnovljivih izvora energije, − osiguravati kredite (garancije) za poduzetni čke programe pokretanja proizvodnje i za ulaganja u obnovljive izvore energije.“.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 107

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 168. (1) Elaborat Izvornika I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje izra đuje se u šest (6) primjeraka, a ovjerava ga predsjednik Op ćinskog vije ća Op ćine Drnje.

(2) Po jedan (1) primjerak Izvornika I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje dostavit će se: − Ministarstvu graditeljstva i prostornog ure đenja, − Zavodu za prostorno ure đenje Koprivni čko-križeva čke županije.

(3) Dva (2) primjerka Izvornika I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje dostavit će se: − Koprivni čko-križeva čkoj županiji – Upravni odjel za prostorno ure đenje, gradnju i zaštitu okoliša.

(4) Dva (2) primjerka Izvornika I. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje iz članka 1. ove Odluke, kojeg je donijelo Op ćinsko vije će, potpisana od predsjednika Op ćinskog vije ća Op ćine Drnje, čuvaju se u pismohrani Op ćine.

(5) Elaborat Izvornika I. izmjena i dopuna prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje izra đeni su na magnetnom mediju te će se pohraniti u arhivi Op ćine.

Članak 169. (1) Za tuma čenje ove Odluke i Elaborata iz članka 3. ove Odluke nadležno je Op ćinsko vije će Op ćine Drnje.

Članak 170. (1) Pra ćenje provo đenja ove Odluke obavljat će Op ćinsko vije će Op ćine Drnje preko dokumenta pra ćenja stanja u prostoru (Izvješ će o stanju u prostoru Op ćine Drnje) čime će se utvrditi mjere koje treba predvidjeti i provesti u daljnjem razdoblju.

(2) Op ćinski na čelnik Op ćine Drnje će najmanje jednom godišnje Op ćinskom vije ću prezentirati informaciju o provo đenju Odluke, s prijedlozima mjera koje treba predvidjeti u daljnjem postupku njegove primjene.

Članak 171. (1) Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju važiti kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena površina /mj 1:25.000/, 2. Infrastrukturni sustavi /mj 1:25.000/, 3. Uvjeti korištenja, ure đenja i zaštite prostora /mj 1:25.000/, 4. Gra đevinska podru čja /mj 1:5.000/: 4.1. Naselja Drnje i Botovo i izdvojena podru čja u kontaktnom prostoru naselja, 4.2. Naselje Tor čec i izdvojena podru čja u kontaktnom prostoru naselja, 4.3. Izdvojena podru čja uz jezero Šoderica – gra đevinske zone i eksploatacijska polja, 4.4. Izdvojena podru čja – gra đevinske zone i eksploatacijska polja. (2) Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju važiti grafi čki prilozi – kartogrami /mj 1:50.000/ 1. Teritorijalno - politi čki ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 108

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

4. Infrastruktura 4.1. Pošta i telekomunikacije 4.2. Energetski sustav 4.2.1. Plinoopskrba 4.2.2. Elektroenergetika 4.3. Vodnogospodarski sustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 4.3.2. Ure đenje vodotoka i voda 5. Postupanje s otpadom

(3) Umjesto nabrojanih grafi čkih prikaza primjenjuju se novi grafi čki prikazi koji su sastavni dio Odluke.

Članak 172. (1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanisti čka inspekcija u skladu s posebnim propisima.

Članak 173. (1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Koprivni čko-križeva čke županije“.

OP ĆINSKO VIJE ĆE OP ĆINE DRNJE

KLASA: 350-02/09-01/07 URBROJ: 2137/04-11-90 Drnje, 29. prosinca 2011.

PREDSJEDNIK: Stjepan Antoli ć

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 109

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

O B R A Z L O Ž E N J E

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 110

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

1. P O L A Z I Š T A

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 111

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

1.1. POLOŽAJ, ZNA ČAJ I POSEBNOSTI PODRU ČJA OP ĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

Op ćina Drnje smještena je u sjevernom dijelu Koprivni čko - križeva čke županije. Grani či s Republikom Ma đarskom, te op ćinama: Đelekovec, Legrad, Peteranec i Gola. Zauzima površinu od 29,66 km 2 i ima 1.865 stanovnika. Naselje Drnje ima 970 stanovnika, naselje Botovo 272 stanovnika i naselje Tor čec 623 stanovnika. Prostor Op ćine proteže su u smjeru istok-zapad 10,0 km, a u smjeru sjever – jug 7,0 km. Granice Op ćine Drnje ovim Planom korigirane su u skladu s podacima o granicama op ćina iz Središnjeg registra prostornih jedinica Republike Hrvatske.

Slika 1: Položaj op ćine Drnje u Koprivni čko-križeva čkoj županiji

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 112

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Slika 2: Prikaz veli čine općine Drnje

Slika 3: Naselja u op ćini Drnje

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 113

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

1.1.1.1. Površina, stanovništvo i naseljenost

U naselju Botovo broj stanovnika u zadnjem me đupopisnom razdoblju smanjio se za 14,2 %., u naselju Drnje za 14,0% i u naselju Tor čec za 10,3%. Ukupno smanjenje stanovništva iznosi - 276 stanovnika odnosno - 12,89%. Razlog ve ćeg pada je i zbog promijenjene metodologije popisa stanovništva, tako da podaci izme đu zadnja dva popisa nisu u potpunosti usporedivi.

Tablica 17: Kretanje broja stanovnika u op ćini Drnje (1948-2011) Prosje čna god. promjena Broj Lan čani Razlika Popisi stanovnika index apsolutna u % apsolutna u % 1948 2591 1953 2661 102,70 70 2,70 14,00 0,54 1961 2633 98,95 -28 -1,05 -2,80 -0,11 1971 2447 92,94 -186 -7,06 -18,60 -0,71 1981 2375 97,06 -72 -2,94 -7,20 -0,29 1991 2244 94,48 -131 -5,52 -13,10 -0,55 2001 2141 95,41 -103 -4,59 -10,30 -0,46 2011 1865 87,11 -276 -12,89 -27,60 -1,29

Tablica 18: Kretanje broja stanovnika u naselju Botovo Prosj god promj Broj Lan čani Razlika Popisi stanovnika index apsolutna u % apsolutna u % 1948 356 1953 412 115,73 56 15,73 11,20 3,15 1961 392 95,15 -20 -4,85 -2,00 -0,49 1971 376 95,92 -16 -4,08 -1,60 -0,41 1981 322 85,64 -54 -14,36 -5,40 -1,44 1991 300 93,17 -22 -6,83 -2,20 -0,68 2001 317 105,67 17 5,67 1,70 0,57 2011 272 85,80 -45 -14,20 -4,50 -1,42

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 114

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Tablica 19: Kretanje broja stanovnika u naselju Drnje Prosj god promj Broj Lan čani Razlika Popisi stanovnika index apsolutna u % apsolutna u % 1948 1226 90,88 -123 -9,12 -7,24 -0,54 1953 1250 101,96 24 1,96 4,80 0,39 1961 1272 101,76 22 1,76 2,20 0,18 1971 1180 92,77 -92 -7,23 -9,20 -0,72 1981 1185 100,42 5 0,42 0,50 0,04 1991 1158 97,72 -27 -2,28 -2,70 -0,23 2001 1129 97,50 -29 -2,50 -2,90 -0,25 2011 970 85,92 -159 -14,08 -15,90 -1,41

Tablica 20: Kretanje broja stanovnika u naselju Torčec Prosj god promj Broj Lan čani Razlika Popisi stanovnika index apsolutna u % apsolutna u % 1948 1009 98,25 -18 -1,75 -1,06 -0,10 1953 999 99,01 -10 899,00 -2,00 179,80 1961 969 97,00 -30 -3,00 -3,00 -0,30 1971 891 91,95 -78 -8,05 -7,80 -0,80 1981 867 97,31 -24 -2,69 -2,40 -0,27 1991 786 90,66 -81 -9,34 -8,10 -0,93 2001 695 88,42 -91 -11,58 -9,10 -1,16 2011 623 89,64 -72 -10,36 -7,20 -1,04

1600

1400

1200

1000 Botovo 800 Drnje Tor čec 600

400

200

0 1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

Slika 4: Kretanje broja stanovnika u op ćini Drnje (1857-2011)

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 115

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

1.1.2.2. Podru čja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne resurse

1.1.2.2.1. Poljoprivreda

Zahtjevi suvremenog prostorno - gospodarskog razvitka Op ćine Drnje odnose se osobito na razvitak poljoprivrede. Odredbe i mjere Izmjena Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje usmjerene su postizanju osnovnih ciljeva stvaranja boljih uvjeta za gradnju, legalizaciju i rekonstrukciju postoje ćih gospodarsko - poljoprivrednih objekata, organizaciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, farmi i drugih objekata u funkciji poljoprivrednih djelatnosti – npr. gradnja bio - plinskog postrojenja, plastenika, staklenika, klijeti, p čelinjaka i drugih, te da bi se olakšale mogu ćnosti bavljenja ovom gospodarskom aktivnoš ću, sve dok se ne stvore uvjeti za njegovo poboljšanje. Na podru čju op ćine Drnje postoje slu čajevi nelegalne gradnje poljoprivredno - gospodarskih objekata koji se osim promjene zakonske regulative s jedne strane, nastoje riješiti uvo đenjem poboljšanih uvjeta u odredbama vezanim za njihovu legalizaciju, planiranu rekonstrukciju, proširenje i gradnju, a sukladno Zakonu o prostornom ure đenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.) i Zakonu o postupanju s nezakonito izgra đenim zgradama („Narodne novine“ broj 90/11.).

Sukladno uvjetima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, koje ovim Prostornim planom ure đenja op ćine Drnje mijenjaju namjenu u gra đevinsko zemljište, moraju biti uskla đene sa Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, to jest u skladu sa Strategijom gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.

Isto tako osobito vrijedno obradivo tlo (P2) na podru čju op ćine Drnje ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe, osim kad nema niže vrijednog poljoprivrednog zemljišta, kada je utvr đen interes za izgradnju objekata koje se prema posebnim propisima grade izvan gra đevinskog podru čja, te pri gradnji gospodarskih gra đevina namijenjenih isklju čivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda, temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. i 63/11.).

Obzirom da je poljoprivredno obradivo tlo stalno na udaru u svrhu širenja gra đevinskih podru čja, razvitka turizma, izgradnje prometnica, industrijskih i poslovnih zona i zbog toga je potrebno koristiti zemljišta koja su neprikladna za poljoprivrednu proizvodnju odnosno manje krajobrazno vrijedne prostore.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je dopisom klasa: 320-01/10-01/71, urbroj : 525-02-1-0016/10-1 od 03.05.2010. godine, dalo je naputak sa osnovnim naznakama problematike u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i mjerama potrebnim da se ugrade u poboljšanja u smislu legalizacije nezakonito izgra đenih zgrada poljoprivredne namjene i rekonstrukcije i gradnje objekata namijenjenih poljoprivrednoj djelatnosti.

Veliki dio postoje ćih poljoprivrednih gospodarstava na podru čju op ćine Drnje suo čava se sa navedenim problemom legalizacije izgra đenih objekata, te rekonstrukcije postoje ćih ili gradnje novih namijenjenih poljoprivrednoj djelatnosti, odnosno s problemom isho đenja sve zakonom propisane dokumentacije. Ovaj nedostatak se uočava u slu čajevima adaptacije ili rekonstrukcije neke postoje će gra đevine kako bi se proizvodnja mogla unaprijediti, odnosno

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 116

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

u slu čajevima planirane gradnje koja zahtijeva ublažavanje uvjeta koje su ranije odredbe prostorno – planske dokumentacije predvidjele za gradnju novih objekata.

Problem legalizacije izgra đenih objekata namijenjenih poljoprivrednoj djelatnosti javlja se i pri provedbi Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje, Operativnog programa razvitka svinjogojske proizvodnje, te pretpristupnog programa SAPARD kao otežavaju ća okolnost u izgradnji novih i adaptaciji ili rekonstrukciji postoje ćih poljoprivredno - gospodarskih objekata, u dostizanju ekoloških standarda vezanih uz zaštitu vode i zraka koji name ću potrebu gra đevinskih zahvata na farmi. Neispunjavanje potrebnih uvjeta zna čilo bi i postupno ukidanje takvih proizvodnih jedinica, a ulaskom u EU sadašnje nesre đeno stanje bi moglo stvoriti niz teško ća u korištenju ovih objekata u proizvodnji.

Slika 5: Poljoprivredno - gospodarske gra đevine pred proširenjem, OPG Varovi ć Mario u Drnju

1.1.2.2.2. Šumarstvo

Na podru čju op ćine Drnje u skladu sa Zakonom u šumama postoje gospodarske šume. Ostale šume prikazane su kao ostalo poljoprivredno tlo i šumske površine.

1.1.2.2.3. Energetika

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Koprivni čko - križeva čke županije ne predviđa se izgradnja HE Novo . Stoga je iz postoje ćeg plana izbrisana mogu ćnost gra đenja istog objekta. Sukladno postoje ćoj zakonskoj regulativi i smjernicama strateških dokumenata potrebno je predvidjeti mogu ćnosti izgradnje energetskih postrojenja za proizvodnju elektri čne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne, odnosno obnovljive izvore energije (sun čeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje, energija vode, vjetra, biomase i sl.).

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 117

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Energija iz nekonvencionalnih izvora

Dakle, osim mogu ćnosti priklju čenja na konvencionalne sustave opskrbe energijom (javne sustave opskrbe elektri čnom energijom, plinom i toplom vodom), za osiguranje energetskih potreba gra đevina, poželjno je korištenje energije iz nekonvencionalnih, obnovljivih izvora i kogeneracije. Korištenje energije iz nekonvencionalnih izvora mogu će je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava. Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, biomase, bioplina, vjetra i drugo), mogu će je predvidjeti kao: - individualnu, kao prate ći sadržaj na gra đevnoj čestici druge osnovne namjene, pri čemu je mogu će, ali ne i nužno, priklju čenje sustava na odgovaraju ću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (elektri čne ili toplinske): - postrojenja za proizvodnju toplinske energije za pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje, - postrojenja za proizvodnju elektri čne energije temeljena na obnovljivim izvorima, sunca, vjetra, biomase, bioplina, geotermalne energije i teku ćih biogoriva, - kogeneracijska postrojenja, koja nisu priklju čena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu ili funkcioniraju u sklopu jednog od prethodno navedenih sustava za autonomnu proizvodnju energije. Energane (elektrane), odnosno postrojenja namijenjena za proizvodnju energije (elektri čne i toplinske) iz obnovljivih izvora i kogeneracije, za tržište, koja se mogu graditi kao osnovni sadržaj ili kao prate ći sadržaj na česticama druge osnovne namjene. Sve gra đevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneraciji potrebno je predvidjeti na na čin da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine” broj 67/7.), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvr đuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 118

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

1.1.2.2.4. Eksploatacija mineralnih sirovina

1) Eksploatacija mineralnih sirovina šljunka i pijeska

Slika 6: Postoje će eksploatacijsko polje Keter, pred sanacijom

Podru čje Op ćine Drnje znatno je obuhva ćeno eksploatacijskom djelatnoš ću gra đevnog šljunka i pijeska i obuhva ća veliki dio ukupnog prostora Općine Drnje. (Eksploatacijska polja se nalaze na podru čju naselja Drnje i Botovo). Radovi na istraživanju mineralne sirovine gra đevnog šljunka i pijeska su završeni na cijelom podru čju op ćine Drnje i ne planiraju se nove istražne površine. Razvojna strategija Op ćine Drnje ide u smjeru potpunog iskorištavanja mineralne sirovine gra đevnog šljunka i pijeska na postoje ćim poljima bez otvaranja novih polja za iskorištavanje, odnosno bez daljnjeg planiranja novih istražnih i eksploatacijskih polja. Isto tako pojedina eksploatacijska polja su promijenila svoj status iz planiranog u postoje ća eksploatacijska polja nakon isho đenih potrebnih odobrenja , dozvola ili ugovora o koncesiji, odnosno dio polja je nakon izvršenih istražnih radova i potvr đenih rezervi mineralne sirovine promijenio status u planirano eksploatacijsko polje .

Odobrena eksploatacijska polja šljunka i pijeska u Op ćini Drnje (donesena po Rješenju Ureda državne uprave u KKŽ, Službe za gospodarstvo, lokacijske dozvole i sl.) jesu:

1. E.P. KETER, površine 45,0 ha, po zahtjevu tvrtke IGMA d.o.o.Koprivnica, od 05.07.1999., klasa:UP/I-310-01/99-01/01, urbroj: 2137-01-99-16, Lokacijska dozvola: UP/I-350-05/01-01/104, urbroj:2137-04-01-12 od 10.04.2002. i Zaklju čak klasa:UP/I-350-05/03-01/104, urbroj: 2137-03-03-14 od 28.05.2003. 2. E.P. MLA Đ, površine 4,38 ha, po zahtjevu obrta Luka čić–prijevoz iz Kloštra Podravskog od 15.03.2000., klasa: UP/I-310-01/00-01/02, urbroj:2137-01-00- 13,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 119

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3. E.P. MLA Đ – 1, površine 60,0 ha, po zahtjevu obrta Luka čić – prijevoz iz Kloštra Podravskog, od 11.10.2005., klasa: UP/I-310-01/05-01/04, urbroj: 2137-02-05-15, 4. E.P. AUTOPUT, površine 5,2 ha, po zahtjevu tvrtke MARIN MONT d.o.o. Drnje, od 30.11.2006., klasa: UP/I-310-01/06-01/04, urbroj: 2137-02-06-7, zatim lokacijska dozvola klasa: UP/I-350-05/08-01/98, urbroj: 531-06-09-12 od 06.10.2009., a 21.06.2011. Op ćinsko vije će Op ćine Drnje donijelo Odluku o uskla đenju lokacijske dozvole sa grafi čkim dijelom PPUO Drnje (ucrtati k. č.br. 900/2 (cijela), 1327/8 (ve ći dio), 1327/9 (ve ći dio), površine cca 1,2 ha. 5. E.P. MLADJE, površine 33,53 ha, po zahtjevu tvrtke IGMA d.o.o.Koprivnica, od 25.07.2008., klasa: UP/I-310-01/08-01/02, urbroj: 2137-02-08-14, Lokacijska dozvola klasa: UP/I-350-05/10-01/155, urbroj:531-06-11-15 NK od 06.06.2011.

Slika 7: Eksploatacijska polja šljunka i pijeska na podru čju Op ćine Drnje

2) Eksploatacija energetskih mineralnih sirovina ugljikovodika nafte i plina

U ovim Izmjenama i dopunama PPUO Drnje („Službeni glasnik Koprivni čko – križeva čke županije“ broj 6/06. i 7/06.) , na karti 3. Uvjeti korištenja, ure đenja i zaštite prostora u M 1:25.000, ucrtano je postoje će istražno polje mineralnih sirovina ugljikovodika nafte i plina Drava i postoje ća eksploatacijska polja ugljikovodika plina i nafte Peteranec i Kutnjak – Đelekovec. Navedena dva postoje ća eksploatacijska polja mineralnih sirovina ugljikovodika nafte i plina u okviru istražnog polja „Drava“: - EPU Peteranec (jugozapadna pozicija u Op ćini) i - EPU Kutnjak – Đelekovec (sjeverozapadna pozicija u Op ćini), ucrtana su i tekstualno obrazložena u Županijskom prostornom planu („Službeni glasnik Koprivni čko – križeva čke županije“ broj 8/01. i 8/07.). Za EPU Peteranec i EPU Kutnjak – Đelekovec postoje odobrenja za eksploatacijska polja ugljikovodika nafte i plina, te se sukladno Zakonu o rudarstvu („Narodne novine „ broj 75/09. i 49/11.) ishode rudarske koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina. Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar eksploatacijskog polja odre đenog ugovorom o koncesiji i u granicama odre đenim rudarskim projektom.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 120

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Slika 8: Eksploatacijska polja energetskih mineralnih sirovina ugljikovodika plina i nafte na podru čju Op ćine Drnje

1.1.2.2.6. Turizam

Razvitak turizma na području Op ćine Drnje obra đen je u Studiji: Prirodna resursna osnova i razvoj turizma u Regionalnom parku Mura - Drava u Koprivni čko-križeva čkoj županiji od 2011. godine, kojeg je izradio Institut za turizam, Zagreb.

U navedenom projektu je istaknuto da Op ćina Drnje, kao i druge op ćine koje se nalaze u obuhvatu Regionalnog parka Mura – Drava, u svojim vizijama razvoja odnosno planovima isti ču još nerazvijene mogu ćnosti turizma, koji bi mogao doprinijeti neposrednom ili posrednom zapošljavanju, te da se na razini op ćine još uvijek pridaje velika važnost razvoju lovnog i ribolovnog turizma. Trenutno nema hotelske ponude, a ugostiteljska, kao i ponuda smještaja vrlo je slaba, te sa slabim rezultatima no ćenja, te nije evidentirano devetogodišnje kontinuirano odvijanje turisti čkih aktivnosti. Zbog toga intenzivniji razvoj lovnog pa i kvalitetnijeg ribolovnog turizma otežava nepostojanje javnih smještajnih objekata hotelskog tipa.

Na podru čju Op ćine Drnje turisti su zabilježeni od 2002.-2005. godine, ali je iskorištenost smještajnih kapaciteta vrlo, vrlo slaba. Može se zaklju čiti da turisti čke atrakcije na podru čju Regionalnog parka privla če izletnike na kra ći boravak (galerije, biciklisti čke staze, razne manifestacije) ili jednodnevne posjetitelje iz županije ili susjednih županija.

Smještaj je mogu ć jedino u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (3 OPG), ribi čkim domovima i karauli.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 121

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Tablica 21: Smještaj i no ćenje u op ćini Drnje 2002. 2003. 2004. 2005. Broj objekata 1 1 1 1 Broj soba i apartmana 4 4 4 4 Broj ležajeva 12 8 8 8 Broj no ćenja 252 443 209 327

Postoje ći turisti čki lokaliteti Op ćne Drnje u njenom najatraktivnijem i pretežitom dijelu kojeg obuhva ća podru čje Regionalnog parka Mura - Drava prema stupnju turistificiranosti i važnosti (prema metodologiji E. Kušena), su: - me đunarodni: - Biciklisti čka staza DRAVA ROUTE kao turisti čki zanimljiv sadržaj; - Ribolov uz Dravu kao turisti čki zanimljiv sadržaj; - nacionalni: - Jezero/kupalište Šoderica Legrad/Drnje kao turisti čki zanimljiv sadržaj; - Ruralni dio naselja Tor čec (koševi za kukuruz); - regionalni: - Crkva Ro đenja Blažene Djevice Marije (hodo čaš ća) kao zašti ćena kulturna baština; - karaula uz Dravu kao turisti čki zanimljiv sadržaj; - lokalni: - Kip Ivana Nepomuka Botovo (Drnje) kao kulturna baština; - Šljunak Botovac Drnje kao turisti čki zanimljiv sadržaj; - Solana Drnje kao turisti čki zanimljiv sadržaj - Mlin u naselju Tor čec.

Navedene postoje će turisti čke lokalitete potrebno je kvalitetno revitalizirati, održavati i dalje ure đivati kako bi mogli poslužiti bogatijoj turisti čkoj ponudi, te kao vrijedan doprinos planiranim turisti čkim sadržajima na podru čju Op ćine, te biti kvalitetna poveznica u široj regiji.

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura

1.1.2.4.1. Prometni sustavi

Popis prometnica na podru čju Op ćine Drnje:

Državne ceste:

D 20 - Čakovec(D3) – Prelog - D. Dubrava – Đelekovec - Drnje(D41) D 41 - G. P. Gola (gr. R. Ma đarska – Koprivnica – Križevci - Vrbovec(D28)

Županijske ceste:

ŽC 2090 - Đelekovec(D20)-Koprivnica(D41) ŽC 2091 - T.L. Šoderica - D41 ŽC 2114 - Drnje (D41) – - (D210)

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 122

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Lokalna cesta:

LC 26017 - Ž2090 – Tor čec (D20)

Na podru čju Op ćine Drnje prijavljeno je na prebivalište 2050 osoba, te su registrirana sljede ća vozila :

Tablica 22:Registrirana vozila Vrsta vozila Broj Mopedi 74 Motocikli 22 Osobni automobili 605 Autobusi 0 Teretni i radni automobili 44 Radni strojevi 3 Traktori 291 Priklju čna vozila 41 Kombinirani automobili 1 Laki četverocikli 0 Četverocikli Ukupno 1087

Iz re čenog proizlazi da je na podru čju Op ćine Drnje registrirano 0,53 vozila po stanovniku.

Unutar granica obuhvata PPUO Drnje prolazi željeznička pruga od zna čaja za me đunarodni promet M201 (Gyekenyes) – Državna granica – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo. Unutar granica obuhvata Op ćine Drnje na željezni čkoj pruzi M201 nalazi se kolodvor Drnje i kolodvor Botovo.

1.1.2.4.4. Vodoopskrba

Na podru čju obuhvata plana izgra đen je sustav javne vodoopskrbe. Kako bi se podmirile potrebe stanovništva i gospodarstva za pitkom vodom koristi se vodocrpilište Ivanš čak, smješteno na podru čju Grada Koprivnice. Pitka voda se putem magistralnog cjevovoda Peteranec – Drnje – Đelekovec (nastavno se zatvara vodooskrbni prsten prema Zablatju – Koledincu – Koprivni čkom Ivancu i Koprivnici) doprema do podru čja Op ćine, gdje jedan krak dalje nastavlja prema prema Botovu (Drnje – Botovo), a drugi krak čini vodoopskrbni prsten prema Op ćini Hlebine (Koprivnica – Peteranec – Drnje – Hlebine – Koprivni čki Bregi – Koprivnica). Na podru čju naselja Drnje, Botovo i Tor čec izgra đena je sekundarna vodoopskrbna mreža. Izgradnjom spomenutih magistralnih i lokalnih cjevovoda omogu ćena je sigurna opskrba vodom stanovništva i gospodarskih subjekata, te su osigurane potrebne koli čine vode za protupožarnu zaštitu.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 123

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

1.1.2.6. Prirodna i kulturna baština

1.1.2.6.1. Prirodna baština

Dio podru čja op ćine Drnje nalazi se unutar Regionalnog parka Mura - Drava. Regionalni park Mura - Drava smješten je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i proteže se od granice s Republikom Slovenijom do Dunava kroz 5 županija. Regionalni park Mura - Drava na prostoru Koprivni čko - križeva čke županije zauzima 167 km 2 i to je ujedno i pilot podru čje. Sjeverna granica pilot podru čja ujedno je i državna granica s Republikom Ma đarskom, odnosno ma đarskim nacionalnim parkom Dunav - Drava. Rijeka Drava na podru čju Koprivni čko - križeva čke županije najo čuvanija je jer ima još uvijek prirodan tok s brojnim meandrima, mrtvicama i rukavcima s raznolikim biljnim i životinjskim svijetom.

Sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže („Narodne novine“ broj 109/07.) i uvidom u kartu podru čja ekološke mreže utvr đeno je da predmetni dio prostornog plana ulazi u :

1. područje važno za ptice, te ostale svojte i staništa „Drava“ (HR5000013) i Šoderica (HR2001020); 2. me đunarodno važno podru čje za ptice „Gornji tok Drave“ ( od Donje Dubrave do Terezinog polja) (HR1000014).

Umjetno jezero Šoderica (Slika 8. i 9.) je smješteno u sjeverozapadnom dijelu Koprivni čko - križeva čke županije te se proteže kroz dvije op ćine, Drnje i Legrad. Udaljeno je oko pola kilometra od desne obale Drave nalazi se oko 2,5 km jugoisto čno od Đelekovaca i 500 - tinjak m sjeverno od sela Botovo. Sa sjeverne i isto čne strane neposredno uz jezero prolazi asfaltirana prometnica, a sa jugoisto čne strane željezni čka pruga Koprivnica - Budimpešta.

Slika 9: Pogled iz zraka na obale umjetnog jezera Šoderica na podru čju Op ćine Drnje

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 124

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Slika 10: Geografski smještaj Šoderice

Jezero šoderica umjetno je nastalo eksploatacijom mineralnih sirovina (šljunka i pijeska). Ukupna površina jezera je 195 ha, najve ća duljina iznosi oko 2,2 km, a širina oko 1 km. Vodostaj jezera Šoderice s odre đenim zakašnjenjem reagira na vodostaj Drave. Jedan dio jezera, na sjeveroistoku, za niskih vodostaja potpuno presušuje. Eksploatacija se najprije vršila na sjevernom dijelu jezera, koje je danas duboko oko 8m. Najdublji je južni dio jezera čija je dubina i do 20 m. Danas se za eksploataciju koristi južni i središnji dio jezera koji je pli ći (do 2m), i ovdje se nalaze betonara, industrijska željeznica, uprava, deponije šljunka i separacija, deponij za ispiranje vagona i cisterni i drugi prate ći objekti.

Sjeverna obala Šoderice nasuta je šljunkom i ure đena za kupa če, te je uz nju izgra đeno vikend naselje i turisti čki kompleks s vikendicama, ure đenim zelenim površinama, ugostiteljskim objektima, trgovinama i igralištima. U središnjem dijelu Šoderice nalazi se nekoliko manjih oto čića obraslih u prirodnu vegetaciju, a u sjeveroisto čnom dijelu jedan je manji dio jezera u dužini od oko 300 m odvojen nasipom s isto čne strane kojeg se nalazi vodena površina obrasla trš ćakom i šumskom vegetacijom. Ovaj, površinom mali dio Šoderice sa stanovišta bioraznolikosti je najzanimljiviji, jer najve ći dio ostatka jezera nije obrastao prirodnom vegetacijom, odnosno koristi se u gospodarske ili turisti čke svrhe. Na ovom se podru čju u manjoj mjeri razvija i flotantna slatkovodna vegetacija (vrste rodova Nuphar, Potamogeton, Myriophyllum i dr.). Na preostalim dijelovima obale Šoderice, koji se ne koriste za eksploataciju šljunka niti kao kupališno podru čje, sporadi čno se pojavljuju amfibijske zajednice niskih, naj češ će jednogodišnjih biljaka razreda Isoeto Nanojuncetea. Ove se zajednice pojavljuju na položenim dijelovima s ve ćim kolebanjima razine vode, na pjeskovitoj, muljevitoj ili šljun čanoj podlozi, a ugrožene su

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 125

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

regulacijom vodotoka i isušivanjem staništa i tla. Karakteristi čne vrste ovog razreda su Lindernia procumbens, Lindernia dubia, Eleocharis acicularis, Cyperus fuscus, Cyperus michelianus, Limosella aquatica, Eleocharis ovata i druge.

Lokalitet Šoderice, vjerojatno zbog svoje pristupa čnosti, najbolje je pokriven dosadašnjim terenskim opažanjima. Prema arealima iz Crvenih knjiga, podru čje na kojem se nalazi Šoderica potencijalno je podru čje rasprostranjenosti 7 strogo zašti ćenih i 4 zašti ćene vrste sisavaca, od čega je jedna vrsta ugrožena (EN), jedna ranjiva (VU), šest ih je gotovo ugroženih (NT), te su dvije procijenjene kao vrste s nedovoljno podataka (DD). Nadalje, ovdje potencijalno ili stvarno obitava jedna kriti čno ugrožena (CR), četiri ugrožene (EN), preosjetljivih (VU), i četiri vrste pica s nedovoljno podataka (DD)Od zabilježenih vsa pica se nalazi na Dodatku I Direktive o pticama. Šoderica je potencijalno ili svano stanište i rogo zašti ćene i gotovo ugrožene (NT) vrste vodozemaca i jednog strogo zašti ćenog i gotovo ugroženog (NT) gmaza.

Unutar interesnog podru čja, ovaj se lokalitet nalazi pod najja čim antropogenim utjecajem. Uzevši u obzir intenzitet korištenja ovog prostora i degradiranost staništa, za pretpostaviti je da ve ćina terenski još nepotvr đenih vrsta trenutno ne obitava na ovom podru čju. Bez obzira na ovakvo stanje lokaliteta, on predstavlja hranilište brojnih ptica te zasigurno doprinosi očuvanju ukupne bioraznolikosti RP Mura-Drava i okolnog podru čja.

Jezero je nastalo iskopavanjem mineralnih sirovina (šljunka) koje se odvija još od druge polovice 19. stolje ća, a predvi đa se daljnja eksploatacija ovog 15 m debelog sloja šljunka i sljede ćih 30 godina, što je omogu ćeno povoljnim položajem na prvoj dravskoj terasi gdje su se tijekom holocena fluvijalnom erozijom i taloženjem akumulirale velike koli čine sedimenata. Ve ć danas se svojom površinom ubraja u najve će vodene površine nastale eksploatacijom sedimenata.

Na dijelu jezera koje se više ne koristi za eksploataciju (sjeverni dio) obala je ure đena za turisti čku namjenu, nasuta je šljunkom, izgra đene su vikendice i turisti čki objekti (trgovine, restorani, igrališta i sl.). Vodovod i kanalizacijski sustav ovog naselja do danas nisu riješeni, a mnogi od ovih objekata u posljednje su vrijeme prepušteni propadanju. Ipak, Šoderica je u posljednje vrijeme ponovo zaživjela kao omiljeno izletište stanovnika ove regije i prostor na kojem se tijekom godine odvijaju mnoga kulturno umjetni čka i sportska doga đanja, festivali na otvorenom, ribolovna i druga sportska natjecanja (primjerice jet - ski prvenstvo Hrvatske i prvenstvo u ronjenju perajama). Okolica Šoderice, izuzev turisti čkog naselja, okružena je intenzivno obra đivanim poljoprivrednim površinama.

Podru čje Šoderica uvršteno je u ekološku mrežu Republike Hrvatske kao pojedina čno podru čje „HR2001020 Šoderica“, s ciljem o čuvanja amfibijskih staništa i vrbika rakite, te kao dio ve ćeg podru čja ekološke mreže važnog za divlje svojte i stanišne tipove „HR5000013 Šire podru čje Drave“. Dio je tako đer i me đunarodno važnog podru čja za ptice „HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)“. Šoderica je dio ve ćih podru čja „HR5000013 Drava“ posebnog podru čja zaštite za divlje svojte i stanišne tipove, te posebnog podru čja zaštite za ptice „HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)“ koje će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju potencijalno postati podru čje ekološke mreže Natura 2000. Predmetni lokalitet kao dio podru čja Ekološke mreže „HR5000013 Šire podru čje Drave“ te „HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)“ ulaskom Hrvatske u Europsku uniju vjerojatno će postati podru čje ekološke mreže EU Natura 2000. Šoderica se nalazi unutar granica Regionalnog parka „Mura - Drava“.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 126

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Podru čje Šoderice neosporno je bitno za o čuvanje ukupne bioraznolikosti šireg podru čja Županije obzirom da je predmetni lokalitet zakonski ve ć zašti ćen na dva razli čita na čina (podru čje Ekološke mreže i regionalni park), smatra se da postoje ći mehanizmi zaštite omogu ćavaju u činkovito upravljanje ovim podru čjem u cilju o čuvanja bioraznolikosti staništa i svojti, te da nije potrebna dodatna zaštita ovog lokaliteta u smislu zašti ćenog.

1.1.2.6.2 Kulturna baština

Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na podru čju Op ćine Drnje obavljena je sukladno Zakonu o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99,151/03,157/03, 87/09, 88/10. i 61/11.). Nepokretno kulturno dobro kao pojam obuhva ća: naselja (gradska i seoska) ili njihove dijelove; gra đevine, sklopove ili njihove dijelove sa pripadaju ćim okolišem (sakralne, stambene, javne, gospodarske, fortifikacijske) sa pripadaju ćim im inventarom; elemente povijesne opreme naselja; podru čje, mjesto ili spomen obilježje vezano uz povijesne doga đaje ili osobe; arheološka nalazišta i zone; etnološke sadržaje i zone, te dijelove krajolika prepoznatljivih panoramskih vizura na vrijednu kulturnu baštinu. Osim toga, ovom podlogom su obra đena i dobra lokalne vrijednosti od zna čaja za identitet prostora usko povezani sa povijesnim strukturama kao pokazateljima čovjekove prisutnosti u prostoru. Za potrebe izrade Prostornog plana ure đenja op ćine Drnje Ministarstvo kulture, Odjel za zaštitu kulturnih dobara, Konzervatorski odjel iz Zagreba, popisao je sva kulturna dobra na podru čju op ćine te su dali sustav mjera zaštite i o čuvanja kulturnih dobara. Za potrebe ovih izmjena i dopuna prostornog plana ure đenja op ćine Drnje korištena je ista podloga sa dodanim novim zaštitama koje su u me đuvremenu donijete rješenjem od strane Ministarstva kulture, Odjel za zaštitu kulturnih dobara.

KULTURNA DOBRA NA PODRU ČJU OP ĆINE DRNJE ZAŠTITA KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI POVIJESNIH NASELJA

Zbog sve bržeg trenda nestajanja tradicijske stambene i gospodarske arhitekture, naselja sve više gube svoju povijesnu sliku, pogotovo u središnjim prostorima. Trebalo bi o čuvati njihovu karakteristi čnu matricu, ortogonalnu ili organsku, karakteristi čne popre čne presjeke ulica, gra đevnu liniju, tipologiju stambene izgradnje, visinu ku ća, morfologiju pro čelja i materijale završne obrade. Ovdje je dat pregled zate čenog stanja graditeljske i kulturne baštine na podru čju Op ćine Drnje.

Poluurbana cjelina naselja Drnje

Naselje Drnje pripada razgranatom tipu naselja sa glavnom prometnicom i velikim brojem sporednih prometnica. Naselje se nalazi sjeverozapadno od Koprivnice u podravskom dijelu županije, na raskrižju putova Koprivnica-Ma đarska kao i me đunarodna željezni čka pruga Rijeka-Ma đarska. Povijest naselja - 1501. godine spominje se župa sv. Jurja u Trnju kako se tada zvalo naselje, ali kasnije naselje prerasta u jedno od najzna čajnijih mjesta u ovom dijelu Podravine. Mjestimi čno je o čuvan ambijent i sama matrica naselja bliže crkvi dok drugi dijelovi naselja izgledaju suvremeno.

Prostorna organizacija – matrica naselja Naselje je nastalo uz put od kog se na obje strane odvajaju gotovo pod pravim kutom sporedne ulice. U sjevernom dijelu naselja nalazi se barokni kompleks crkva i župni dvor.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 127

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Stari dio je naselja je prepoznatljiv i po pokloncima na raskrižjima. Na ulazu u Drnje, uz glavnu ulicu je park koji je sa sjeverne strane zatvoren nizom katnica izgra đenih poslije 1945. godine i predstavlja administrativno - kulturno-gospodarski centar Op ćine.

Slika 11: Naselje Drnje

Gra đevni fond je raznolik, postoje gra đevine koje datiraju s kraja 19. st. i po četka 20. st. pa sve do suvremene gradnje. Tradicionalna gra đevna čestica je u obliku izduženog pravokutnika i zadržala se u starijim dijelovima naselja. Prepoznatljiva je i organizacija čestice koja uz rub prema ulici isti če stambenu gra đevinu postavljenu naj češ će zabatno, a dalje se uz rub čestice nižu gospodarske gra đevine prema vrtu. Novija gradnja je uslovila i nešto šire čestice i izmijenjenu organizaciju gra đevina na čestici. Tako se od stambene gra đevine orijentirane podužno uz rub čestice prema ulici gospodarske gra đevine postavljaju u obliku slova „L“ i tako dijele dvorište od obradivog dijela čestice. Često su sa ulice vidljivi koševi za kukuruz postavljeni uz susjednu me đu ili podužno uz ulicu.

Ruralna cjelina naselja Tor čec

Naselje Tor čec pripada linearnom tipu sela razdvojenom potokom. Pripada srednjevjekovnom tipu naselja sa kontinuitetom naseljenosti od pretpovijesti. Povijesna funkcija naselja – župa sv. Stjepana se spominje već od 1334. god. a naselje je dio peteranskog vlastelinskog posjeda sa kaštelom koji se nalazio na putu prema Đelekovcu i okruživala ga je voda potoka Gliboki. Uli čnom vizurom dominira toranj kapele.

Prostorna organizacija – matrica naselja

Naselje Tor čec nastalo je na dijelu spomenutog puta gdje potok Gliboki te če gotovo paralelno s putem što je utjecalo na specifi čnu organizaciju kako naselja tako i čestica. Od ovog puta koji je ujedno i glavna ulica odvaja se jedna grana naselja i na tom mjestu je smještena kapela i uslužnim sadržajima na suprotnoj strani što čini funkcionalni centar naselja. Sa južne strane ulice nižu se čestice tako da su gra đevine postavljene usko jedna do druge čine uli čno pro čelje s jedne strane dok sjeverno pro čelje ulice čine koševi za kukuruz u nizu sa drvoredom koji ih dijeli od potoka. Preko potoka nalaze se javne površine sa nogometnim igralištem i drugi niz čestica. Gra đevine od prometnice dijeli uski pojas s

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 128

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

nasadima raznovrsnog cvije ća dok su ostale površine s druge strane prometnice zatravljene. Ove dvije strane naselja povezane su sa dva mosta na ulazu i izlazu iz naselja.

Gra đevne čestice su uske i izdužene sa stambenim gra đevinama naprijed prema prometnici i kolnim prolazom koji ju dijeli od susjedne čestice. Dalje u dubini čestice nižu se gospodarske gra đevine jedna do druge (štale, štaglji, koci, sjenici) a u nastavku je obradivi dio čestice. Posebnost ovog prostora su koševi za kukuruz jer se nalaze na javnom prostoru uz potok preko puta čestice kojoj pripadaju.

Slika 12: Naselje Tor čec

Čitljivost prostorne strukture naselja proizlazi prije svega iz ulice kao osnovnog elementa matrice naselja. Karakteristi čni tip ulice temeljni je element identiteta naselja. Ulica je definirana svojim dimenzijama: širinom, popre čnim presjekom, parcelacijom i pripadaju ćom izgradnjom. Relativno veliku širinu ulice, koja u svom popre čnom presjeku osim kolnika i plo čnika ima i obostrano ozelenjenu površinu, prati rahla i niska izgradnja, naj češ će prizemne visine. Gra đevne čestice su izdužena oblika, kra ćom stranom vezane uz ulicu. Stambena ku ća zabatom je orijentirana na ulicu, a na nju se nadovezuje ogradni zid, kojom je privatni prostor parcele odijeljen od ulice. Dominiraju ći stil je neobarok i neogotika i to je zabilježeno kod sakralnih gra đevina. Profano graditeljsko naslje đe koje danas dominira u naselju, izgra đeno je u postbarokno doba: starije važnije svjetovne zgrade nose oznake klasicizma, secesije i raznih kombinacija, a valja imati na umu da je više od 60% stambenog i poslovnog fonda izgra đeno nakon 1945. god., te ne nosi nikakve prepoznatljive stilske oznake.

Ku će su gra đene uz jednu glavnu ulicu, cestovni tip bez znatnijeg širenja u prostor. Gra đevne čestice su izdužena oblika. Stambena ku ća zabatom je orijentirana na ulicu, a na nju se nadovezuje ogradni zid, kojom je privatni prostor parcele odijeljen od ulice. Dominiraju ći stil je neobarok i neogotika i to je zabilježeno kod sakralnih gra đevina. Profano graditeljsko naslje đe koje danas dominira nose oznake klasicizma, secesije i raznih kombinacija, a valja imati na umu da ve ći dio stambenog i poslovnog fonda izgra đeno nakon 1945. god., te ne nosi nikakve prepoznatljive stilske oznake.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 129

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

ARHEOLOŠKI LOKALITETI I NALAZIŠTA

1. Lokalitet Cirkviš će, Torčec , s desne strane za Đelekovec ,sakralna arhitektura, nekropola-srednji vijek, 14.-16.st. Arheološki lokalitet „Tor čec-Cirkviš će, k. č.br. 5284/6 k.o. Đelekovec, smješteno je sjeverno od sela Tor čec. Položaj se nalazi na blago povišenoj dravskoj terasi smještenoj uz cestu Tor čec-Đelekovec, a sa svoje Južne strane ome đen je dubokim starim meandrom rijeke Drave. Probna arheološka istraživanja rezultirala su otkri ćem kasnosrednjevjekovnog i ranonovovjekovnog groblja. Na lokalitetu se nalaze ostaci crkve sv. Stjepana Kralja. 2. Lokalitet Laz, prapovijest naselja - bron čano doba, Tor čec, u šumi Jasenovac, keramika, bron čano doba, rekognisciranje. 3. Lokalitet Malo Vratno, Tor čec , zapadno od naselje, uz lijevu obalu potoka Vratnec, prapovijesna naselje – prapovijest –mla đe i starije željezno doba i antika-1.st.pr.kr., rekognisciranje. 4. Lokalitet Pod Vratnec I, Tor čec , naselje – prapovijest – Kultura polja sa žarama, srednji vijek, keramika. 5. Lokalitet Selsko Trnje, Tor čec , 2,0 km Z od naselja, nekropola pod tumulima- prapovijest, rano bron čano doba, Litzenska kultura. 6. Lokalitet Gradi ć, Gradište, Tor čec , zapadno od ceste za Đelekovec, Turski brijeg, utvrda, drvena sa palisadama i opkopima-srednji vijek 13. – 16. st. 7. Đurkovo Grmlje, Tor čec , 2km zapadno od naselja, u šumi Jasenovac, nekropola grobnih humaka-tumuli-prapovijest.

Na podru čju Op ćine Drnje postoji ukupno 22 arheološka lokaliteta i zone a naro čito naselje Tor čec obiluje vrlo vrijednim nalazima pa stoga se planira osnivanje Arheološkog muzeja.

Slika 13: Prikaz arheoloških lokaliteta na podru čju Op ćine Drnje

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 130

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

POVIJESNO – MEMORIJALNE CJELINE

1. Groblje, Drnje 2. Groblje, Tor čec

Slika 14: Groblje u naselju Drnje

POJEDINA ČNA KULTURNA DOBRA I NJIHOVI SKLOPOVI SAKRALNE GRA ĐEVINE

Za sakralnu arhitekturu se uistinu može re ći da je izgradila kulturno - duhovni krajolik Podravine s velikim brojem izuzetno vrijednih ostvarenja.

ŽUPNE CRKVE 1. Župna crkva Ro đenja BD Marije, smještena je na SZ dijelu naselja Drnje. Na popisu župa iz 1501. godine spominje se župa sv. Jurja. Prva crkva spominje se 1659. godine, kada je starija drvena crkva obnovljena i pove ćana, s novim zvonikom. Nova crkva, velikih volumena, sagra đena je izme đu 1845-1846. godine. Gra đevina pokazuje pojednostavljene elemente baroknog klasicizma kakvi su se gradili sve do sredine 19. st. Kvalitetan je primjer ve će župne crkve gra đene prema tipskim vojnokrajiškim nacrtima uobi čajenim za prostor Vojne krajine i njezina rubna podru čja. Jednobrodna, sa zaobljenim svetištem, sakristijom sa sjeverne strane, te zvonikom iznad pro čelja. Inventar iz vremena gradnje, osim baroknog kipa BD Marije na glavnom oltaru pripada staroj crkvi iz 1739. godine. Crkva se niz godina obnavlja.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 131

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Slika 15: Župna crkva Ro đenja BD Marije

KAPELE I KAPELE POKLONCI

1. Kapela Presvetog Srca Isusova (sv. Stjepana Kralja), nalazi se u središtu naselja Tor čec. Drvena kapela spominje se u vizitaciji iz 1787. godine. Nova kapela je sagra đena 1842. godine. Pravokutnog broda s oblim svetištem i zvonikom iznad pro čelja. Ve ćih je dimenzija. Ima specifi čno oblikovan kor. Inventar pripada drugoj polovici 19. st. Kapela je gra đena u klasicisti čkom stilu. Obnavljana je 1991. godine.

Slika 16: Kapela Presvetog Srca Isusova (sv. Stjepana Kralja)

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 132

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

2. Kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka, nalazi se u naselju Drnje, u ulici Stjepana Pašice. Sagra đena je 1836. godine, a obnovljena 1986. godine.Kapela je gra đena u klasicisti čkom stilu. U kapeli se nalazi drveni kip sv. Ivana Nepomuka.

Slika 17: Kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka, Drnje

3. Kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka, nalazi se u naselju Botovo. Stara kapela sagra đena je po četkom 20. st. a srušena je 1974. godine. Sagra đena je nova i preseljena u Miškininu ulicu 1984. godine. Na podnožju oltara sačuvan i restauriran reljef s likovima Marije Magdalene, sv. Sebastijana i sv. Roka.

Slika 18: Kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka, Botovo

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 133

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

CIVILNE GRA ĐEVINE STAMBENE GRA ĐEVINE 1. Župni dvor, smješten u naselju Drnje uz crkvu Ro đenja BD Marije. Jednokatna gra đevina, pravokutna tlocrta, s visokim strmim krovištem. Sagra đena je 1836. godine na mjestu starije drvene gra đevine, a svoj je kona čan oblik dobio 1880. godine. Zgrada je karakterističan primjer jednokatne kurije kakve su se gradile uz župne crkve u prvoj polovici 19. stolje ća. Jedan je od malobrojnih župnih dvorova sa čuvanih kao dio graditeljske i stilske cjeline s crkvom, gra đenih u isto vrijeme. U lošem je gra đevinskom stanju.

Slika 19: Stari župni dvor, Drnje

2. Stambene gra đevine - naselja Drnje, Botovo i Tor čec Uporabom novih materijala (cigla, crijep i kona čno betona), zapo čelo je u podravskim naseljima od kraja 19. st., pa se od tog vremena mijenjaju i panorame, fizionomija sela. Sve do pred tridesetak godina na podravskom selu gradile su se uglavnom izdužene zidanice (jedinke), koje su u tlocrtu i funkciji pojedinih dijelova uglavnom slijedile tradiciju stare slamnate podravske hiže. Te su zidanice i dalje svojom užom stranom, obi čno sa dva omanja prozora, gledale na ulicu, a u dubini dvorišta nizao se stambeni i potom sto čarski dio objekta. Stambeni objekti me đusobno se ne razlikuju u svojoj unutrašnjoj organizaciji prostora: u pravilu stambeni objekti su troprostorni sa kuhinjom u sredini i sobama sa svake strane i pristupom iz „ganjka“ u sve prostorije. Ganjak ili ganj čec proteže se dužim dvorišnim pro čeljem, ogra đen drvenom ogradom koja je često rezbarenjem ukrašena i nadsvo đen produženom strehom poduprtom ukrašenim stupovima. Trijem je u biti pove ćanje stambenog prostora, a on se ponekad nastavlja i uz uže zabatno pro čelje. Na kraju trijema često je prigra đena prostorija zahoda. U ve ćini ku ća sa čuvana je originalna stolarija, sa dvokrilnim prozorima i velikim dvokrilnim vratima. Što je ku ća starija to su otvori manji. Unutar oku ćnice nalaze se gospodarski objekti, kao na primjer hambar, „koš“ za kukuruz, štala, sjenik, kolnica, po četkom 20. stolje ća zidani su opekom. Daljnja evolucija podravske ku će, koja se dogodila uglavnom u novije vrijeme, tekla je u smjeru pove ćanja stambenog i gospodarskog prostora, uz sve ve ći standard stanovanja. Tako je u podravskim selima vrlo raširen tip ku će zidanice gra đene „u klju č“ – ta je ku ća znatno proširena fasadom prema ulici, gdje dobiva više prozora i više soba. Toj uli čnoj fasadi sada se posve ćuje velika pozornost, pa ve ć od po četka 20. st. takve ve će seoske ku će dobivaju ve će izdužene prozore, te osobito brojne ukrase (štukaturu), naj češ će u neoklasicisti čkom i secesijskom stilu.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 134

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Nakon drugog svjetskog rata podložna je najširim utjecajima, tako da u dosta slu čajeva gubi kulturološki i arhitektonski kontinuitet sa specifičnostima ovog dijela podneblja.

Slika 20: Stambene gra đevine u naseljima Drnje i Botovo

Slika 21: Stambene gra đevine u naselju Tor čec

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 135

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

GRA ĐEVINE JAVNE NAMJENE 1. Zgrada željezni čke postaje Drnje, nalazi se u naselju Tor čec.

Slika 22: Zgrada željezni čkog kolodvora Drnje

ZANATSKE I INDUSTRIJSKE GRA ĐEVINE 1. Stara solana, nalazi se u Drnju, na južnom izlazu iz naselja, južno od ceste. Zidana katnica kvadratnog tlocrta, gra đena opekom, s dijelovima drvene konstrukcije. U zapuštenom stanju.

Slika 23: Stara solana, Drnje

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 136

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

2. Stari mlin, nalazi se u Tor čecu, uz potok Gliboki.

Slika 24: Stari mlin, Tor čec

3. Koševi za kukuruz , karakteristi čni su za ruralni dio naselja Tor čec. Gra đeni su uz javne prometnice u nizu. Čine jednu specifi čnu sliku naselja koju je potrebno sa čuvati.

Slika 25: Stari mlin, Tor čec

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 137

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

POVIJESNA OPREMA PROSTORA

Slika 26: Kalvarija -pil

Nalazi se u središtu naselja, na mjestu stare škole. Postavljena je po četkom 20. st. Za podru čje Podravine pa tako i Drnja karakteristi čna je pojava raspela, kapelica, poklonaca i sli čnih elemenata povijesne opreme kojim se obilježava neko mjesto kao zna čajno u povijesti i ujedno kao mjesto odmora, susreta i molitve. Postoji pojava postavljanja novih kao zamjena postoje ćim i kao sasvim nova mjesta obilježja. Potrebno ih je održavati, čuvati obnavljati.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 138

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

1.1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG URE ĐENJA ŠIREG PODRU ČJA I OCJENA POSTOJE ĆIH PROSTORNIH PLANOVA

1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog ure đenja Države

1.1.3.1.1. Obveze iz Programa prostornog ure đenja Države u svezi gradnje pristaništa za čamce na rijeci Dravi i jezeru Šoderica u funkciji zaštite i spašavanja, turizma, sporta, rekreacije, gospodarstva i sl.

Program prostornog ure đenja Republike Hrvatske, 1999.

Rije čni promet

Projekcija mreže rije čnih luka obuhva ća tri velike luke; Vukovar, Osijek, Sisak i Slavonski Brod (ako razvoj gospodarstva /prometa bude zahtijevao, razmotriti i izgradnju rije čne luke Zagreb) i mrežu srednjih i malih luka na glavnim plovnim rije čnim putovima. Mreža plovnih putova iznosit će oko 1120 km od čega oko 60 km kanal Dunav-Sava (Dunav VI klasa, ostalo IV i/ili Vb klasa). Daljnji razvoj obuhva ća mjere: – pravno reguliranje statusa grani čnih rijeka; – ure đenje ve ć izgra đenih/postoje ćih rije čnih objekata ( luke, kanali, inundacije, uš ća, itd. ), – planiranje i izgradnja novih luka, uklju čivši i novu luku Vukovar kao i kanala Dunav - Sava, – potrebna istraživanja o u čincima ulaganja u infrastrukturu državnih i me đunarodnih plovnih – putova, kako bi se preusmjerile pojedine vrste tereta na rije čni promet (prvenstveno masovni tereti na ve će udaljenosti), – razvijati turisti čke aktivnosti na rijekama kao što su rije čni jahting, sport i druge; – izgradnju pravne regulative koja će omogu ćiti da se i mali gospodarski sustavi uklju če u razvoj i korištenje ovog vida prometa ( skelarstvo, ribarstvo, šljun čarenje, itd.),

Prioriteti se odnose na utvr đivanje statusa grani čnih rijeka - plovnih putova sa susjednim državama i primjenu op ćih me đunarodnih zakona o korištenju unutarnjih plovnih putova. Na temelju potpisanih me đudržavnih ugovora treba donijeti nacionalne propise koji će regulirati ovo podru čje prometa.

Prioritetne intervencije su: - obnoviti i modernizirati postoje će kapacitete (plovni putovi, luke, plovila, servisposluživanje), - zapo četi izgradnju nove luke Vukovar i kanala Sava - Dunav.

Kod izvo đenja rekonstrukcija ili izgradnje novih objekata, zahvate treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima.

U Programu prostornog ure đenja Republike Hrvatske izgradnja pristaništa na rijeci Dravi na podru čju op ćine Drnje, planirana je na lokaciji Ždalica (kod željezni čkog mosta u naselju Botovo, lokacija Karaula), a prikazano je na kartografskom prikazu broj 8. Pomorski i rije čni promet (slika 25.).

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 139

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Slika 27: Pomorski i rije čni promet prikazana je lokacija Ždalica

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 140

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Strategija razvitka rije čnog prometa u Hrvatskoj (2008. – 2018.)

Strategija razvitka rije čnog prometa u Hrvatskoj (Narodne novine broj 65/08.) sadrži odrednice koje se reflektiraju na planirano stanje rije čnog prometa u podru čju Op ćine Drnje, osobito vezano za: - uklju čivanje u procese politi čke i gospodarske integracije zemalja jugoisto čne Europe u Europsku Uniju; - pridržavanje nekoliko osnovnih prometnih na čela europske prometne politike (uspostava ravnoteže u razvitku razli čitih na čina prometa, ravnomjerno iskorištenje svih prometnih resursa, sloboda tržišta, ujedna čavanje propisa i standarda i koordinirani i održivi razvitak); - harmonizacija regulacije unutarnje plovidbe me đu članicama EU; - uvažavanje vlastite specifi čnosti i posebnosti u odnosu na EU prometnu politiku; - rješavanje problema funkcionalnosti prometnog sustava na unutarnjim vodnim putovima; - osiguravanje sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša; - zadovoljavanje minimalnih zahtjeva plovnosti da bi plovidba bila tržišno isplativa; - integriranje rije čnog prometa u intermodalnu transportnu mrežu; - ure đenje infrastrukture u rije čnom prometu: vodnih putova, sa pripadaju ćim gra đevinama, objektima i ure đajima sigurnosti plovidbe, te luke i pristaništa; - pove ćanje pouzdanosti i efikasnosti unutarnje plovidbe ure đenjem plovnog puta u funkciji korisnika.

Rijeka Drava u općini Drnje

Slika 28: Vodni putovi u Republici Hrvatskoj

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 141

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Uspostavljanje standarda ure đenja vodnog puta za rijeku Dravu, koji je u podru čju op ćine Drnje svrstan u II. Klasu vodnih putova posebno je važno zbog integracije rije čnog prometa u logisti čke lance vodnih putova, zatim podizanje razine pouzdanosti i dostupnosti plovidbe.

Strategijom razvitka rije čnog prometa predvi đeno je definirati program potpore županijama za razvitak rije čnog prometa, kao jedna od mjera za implementaciju u podru čju infrastrukture. Specifi čnost vodnog puta rijeke Drave u podru čju op ćine Drnje, jest činjenica da je to grani čna rijeka sa Republikom Ma đarskom i zbog toga je projekte ure đenja potrebno koordinirati sa susjednim zemljama (bolja regionalna prometna povezanost i preduvjet za zajedni čki gospodarski prosperitet).

Srednjoro čnim planom razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske (za razdoblje 2009.- 2016. godine) iz 2008. godine predvi đen je razvitak mreže unutarnjih vodnih putova koja predstavlja zna čajan, ali i istovremeno i potpuno neiskorišten, dio nacionalnog bogatstva Hrvatske.

U tome smislu planirana gradnja pristaništa na rijeci Dravi (sve vrste pristaništa) i jezeru Šoderica (3 sportska pristaništa, te druga vrsta pristaništa ovisno o potrebama) na podru čju op ćine Drnje, uklapa se u cjeloviti lu čki sustav, te potpunije i jasnije definira njihovu ulogu u lu čkom sustavu. Pristaništa nemaju sva obilježja koje imaju luke i specifi čnost su rije čnog prometa, me đutim sastavni su dio lu čkog sustava jedne zemlje.

Sukladno Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda iz 2007. omogu ćeno je otvaranje privatnih pristaništa, ali je s druge strane kroz davanje javnih ovlasti lu čkim upravama osigurao zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske. U pristaništima otvorenim za javni promet osigurava se pristup i pružanje lu čkih usluga korisnicima pod jednakim uvjetima i uz naknadu za izvršene usluge lu čkih operatera. Javnost se osigurava transparentnim poslovanjem operatera na temelju ugovora koje sklapaju sa korisnicima i uz primjenu tarifa koje su javno dostupne i unaprijed definirane.

Za pristaništa na rijeci Dravi i jezeru Šoderica nadležna je Lu čka uprava u Osijeku, za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti u pristaništima u okviru podru čja svoje nadležnosti, a u koje pripadaju i županijska pristaništa.

Vodni put rijekom Dravom dijelom grani či s Republikom Ma đarskom, a kako me đu ovim državama postoji sporazum, poslovi obilježavanja su podijeljeni i to: 1. od km 0,0 do km 125,6 obilježavanje obje strane vodnog puta provodi Republika Hrvatska, 2. od km 125,6 do km 198,6 obilježavanje obje strane vodnog puta provodi Republika Ma đarska.

1.1.3.2. Prostorni plan Koprivni čko - križeva čke županije („Službeni glasnik Koprivni čko - križeva čke županije“ broj 08/01. i 08/07.)

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Koprivni čko - križeva čke županije ne predvi đa se izgradnja HE , dok je podru čje za rijeku Dravu predvi đeno za zaštitu u kategoriji regionalnog parka. U prostorno-planerskom smislu namjena i korištenje ovog prostora bi se definiralo Prostornim planom podru čja posebnih obilježja rijeke Drave. Na čin obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u regionalnom parku utvr đuju se uvjetima zaštite prirode. Uspostava Regionalnog parka Mura Drava na ekološki izuzetno

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 142

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

zna čajnom podru čju Mure i Drave jedan je od preduvjeta za povezivanje sa zašti ćenim podru čjem susjednih država odnosno uspostavu MAB (Man and Biosphere: Čovjek i biosfera) rezervata Dunav – Drava - Mura. Zaštitom i uspostavljanjem MAB rezervata ovo bi podru čje postalo dio najve ćeg rije čnog rezervata u Europi.

Zaštita okoliša kao osnovni cilj ima osiguranje održivog razvoja podru čja uz rijeku Dravu koja je osnovna geografska odrednica ovog prostora. Stoga se name će pitanje zajedni čke zaštite okoliša, odnosno rješavanje pitanja otpada, animalnog otpada, otpadnih voda, kvalitete pitkih voda, kvalitete zraka (mjerne stanice), tla sprje čavanja ekoloških havarija, korištenja alternativnih izvora energije i sl. te zajedni čko prostorno planiranje. Sve donedavno ova pitanja svaka od zemalja je rješavala samostalno tako da su pojedina pitanja do sada riješena na razli čitim stupnjevima. U svakom slu čaju zaštita okoliša ne poznaje granice odnosno polutanti imaju svakako prekograni čni utjecaj.

Na čin korištenja prostora uz rijeku Dravu u koliziji je sa planiranim namjenama toga prostora. Naime, u Programu prostornog ure đenja Republike Hrvatske predvi đa se s jedne strane zaštita pojedinih dijelova rijeke Drave, a s druge strane na tim istim dijelovima predvi đena je izgradnja hidroelektrane Novo Virje. Republika Ma đarska je podru čje uz rijeku Dravu proglasila Nacionalnim parkom. Održivi razvoj jedan je od pristupa razvoju pograni čnog podru čja uz rijeku Dravu u Republici Ma đarskoj i Republici Hrvatskoj. To se odražava i sve više će se odražavati kroz prekograni čnu suradnju na projektima zaštite okoliša i projektima kojima će biti cilj formiranje prekograni čnih zašti ćenih podru čja. Ure đenje prostora uz rijeku Dravu kompleksno je pitanje koje se u modernom društvu ne može rješavati bez multidisciplinarnog pristupa, lokalne i regionalne zajednice i civilnog društva. U skladu s time dugoro čna vizija razvoja ovog podru čja je zaštita i o čuvanje rijeke Drave kao temelja razvoja turizma i suradnje dviju susjednih zemalja.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 143

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE ĐENJA

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 144

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OP ĆINSKOG ZNA ČAJA

2.2.2.1. Eksploatacija mineralnih sirovina šljunka i pijeska

Ukupna površina Op ćine Drnje iznosi 29.880 ha, od čega površina postoje ćih i planiranih eksploatacijskih polja iznosi 165,67 ha, od čega: • Površina postoje ćih eksploatacijskih polja iznosi 148,11 ha • Površina planiranog eksploatacijskog polja Mladje iznosi 17,56 ha.

Obzirom da je znatna površina Općine Drnje (više od 5,6 % ukupne površine) obuhva ćena nelegalnim ili odobrenim iskorištavanjem mineralnih sirovina šljunka i pijeska, bez naknadno izvršene sanacije prostora sukladno propisanim obvezama, u prostoru su tim aktivnostima nastale devastirane površine uglavnom pod vodom i bez neke odre đene namjene u prostoru, te ih je potrebno zaštititi i urediti. S druge strane gospodarski razvitak Općine Drnje usmjeren je na iskorištavanje mineralnih sirovina šljunka i pijeska, kao jednu od primarnih gospodarskih aktivnosti. Iz tih razloga, kao pomirenje tih interesa, odre đen je smjer razvijanja aktivnosti na na čin da se postoje ća i planirana eksploatacijska polja iskoriste do kraja postoje ćih rezervi, te da se sprije či daljnje širenje, otvaranje novih eksploatacijskih polja i istraživanje mineralnih sirovina.

Stoga se taj problem rješava na na čin da se preostale rezerve na postoje ćim i planiranim eksploatacijskim poljima iskoriste do kraja, da se postoje ći istražni prostori privedu planiranoj eksploataciji, ali da se daljnje istraživanje i otvaranje novih polja sprije či. Izuzetak u tom smislu predstavlja postoje će eksploatacijsko polje Autoput, kojem se ovim Planom korigiraju granice, u skladu sa lokacijskom dozvolom koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure đenja i graditeljstva, klasa: UP/I-350-05/08-01/98, urbroj:531- 06-09-12 od 06.10.2009. godine. Proširenje postoje ćeg eksploatacijskog polja AUTOPUT, po zahtjevu tvrtke Marin - mont d.o.o. iz Drnja odobrilo je Op ćinsko vije će Op ćine Drnje u lipnju 2011., u površini cca 1,2 ha: • katastarske čestice koje su navedene u dispozitivu lokacijske dozvole klasa: UP/I: 350-05/08-01/98, urbroj: 531-06-09-12 od 06.10.2009., ali se ne nalaze u površini koje su ome đile vršne to čke navedene u istoj lokacijskoj dozvoli, te kao takve nisu prikazane u grafi čkom dijelu Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje, odnosno k. č.br. 900/2 , k. č.br. 1327/8 i k. č.br. 1327/9 , sve u k.o. Drnje.

2.2.2.2. Ciljevi razvitka poljoprivrede

Osnovni ciljevi vezani uz razvitak poljoprivrede na podru čju op ćine Drnje temeljeni na zakonskim propisima, te suvremenim i zahtjevima koje propisuje EU , su: − očuvanje poljoprivrednih površina u najve ćoj mogu ćoj mjeri, sa zabranom gradnje gra đevina na vrijednom obradivom tlu koje nisu u funkciji poljoprivrede i nisu prostorno – planski predvi đene za tu namjenu, − razvitak i transformacija ove važne gospodarske djelatnosti, s racionalizacijom i organizacijom sustava proizvodnje uz optimalno korištenje doma ćih resursa, − prilago đavanje potrebama i financijska i stru čna pomo ć onima koji se njome bave, − razvijanje novih vrsta poljoprivredne proizvodnje, uklju čivo ekološke, integrirane i sl. na principima održivog razvitka, − razvijanje novih tehnologija , čistije proizvodnje, obnovljivih izvora energije koji bi poticali zeleni razvoj gospodarstva,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 145

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− stvaranje uvjeta za formiranje funkcionalnih poljoprivrednih gospodarstava u prostornom i tehnološkom smislu, − razvijati raznovrsnost u organizacijskom i proizvodnom smislu, − pove ćavati poljoprivredne površine rekultivacijom neproduktivnih ili neobradivih površina, − pove ćati kontrolu nad cjelokupnim procesom od proizvodnje do plasmana, poticati bavljenje poljoprivredom, prilagoditi prostorno – planske uvjete koliko je više mogu će stvarnim potrebama poljoprivrednih gospodarstava na podru čju op ćine, poticati gradnju novih poljoprivredno – gospodarskih gra đevina, proširenje i osuvremenjivanje postoje ćih itd.

U svrhu sre đivanja stanja u prostoru i njegove zaštite kao najvažnijeg resursa u tom smislu donesen je Zakon o postupanju s nezakonito izgra đenim zgradama u prostoru („Narodne novine“ broj 90/11.) i Uredba o naknadi za zadržavanje nezakonito izgra đenih zgrada u prostoru (Narodne novine broj 101/11, kojim su propisani uvjeti i rokovi legalizacije bespravne gradnje koja u ve ćini slu čajeva nije predvi đena prostorno - planskom dokumentacijom. Ovime se kao vrlo zna čajna isti če gospodarska komponenta, obzirom da se ozakonjenjem bespravnih objekata, a osobito poljoprivrednih gospodarstava, omogu ćava njihova valorizacija i stjecanje uvjeta za korištenje poticaja iz me đunarodnih programa.

Nezakonito izgra đene zgrade mogu se ozakoniti donošenjem rješenja o izvedenom stanju kojeg donosi tijelo jedinice lokalne i regionalne samouprave koje prema Zakonu o prostornom ure đenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.) obavlja poslove izdavanja akata za provo đenje dokumenata prostornog ure đenja i gradnje, a donosi se u skladu sa odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgra đenih zgrada u prostoru („Narodne novine“ broj 90/11.). Osim za poljoprivredne zgrade locirane u prostorima predvi đenim prostorno - planskom dokumentacijom za tu namjenu, omogu ćeno je legalizirati i zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva na poljoprivrednom zemljištu - vrijednom obradivom (P2) zemljištu, uz dokaze da su za tu svrhu korištene prije 21.lipnja 2011. godine.

Zahtjevi za isho đenje akata za legalizaciju zgrada, predvi đeni navedenim Zakonom mogu se podnijeti najkasnije do 31.12.2011. godine, a zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju prilažu se tri primjerka arhitektonske snimke koju je izradio ovlašteni arhitekt, dokaze o ispunjavanju bitnih zahtjeva mehani čke otpornosti i stabilnosti izra đenim po ovlaštenom inženjeru gra đevinarstva, uvjerenje policijske uprave o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja 2011. godine za nezakonito izgra đene zgrade sukladno Zakonu i dokaze u svrhu obra čuna naknade za zadržavanje nezakonito izgra đenih zgrada u prostoru (izvod iz zemljišne knjige, ili drugi odgovaraju ći dokaz da ima pravo graditi -sudsko rješenje, ugovor, suglasnost vlasnika ili suvlasnika), te dokaze o vremenu gradnje.

2.2.2.3. Obrt i malo poduzetništvo

Za što ve ći gospodarski razvoj Op ćine Drnje potrebno je dati prednost razvoju obrta i malog poduzetništva koje koriste prednosti podru čja (položaj, prirodne resurse – sirovine, radnike, tržište, kapital, tradiciju, znanje i ostalo). Potrebno je poticati izgradnju i opremanje zona za poduzetništvo, osigurati uvjete za razvoj prije svega prostor i komunalnu opremljenost. Kako bi se privuklo investitore potrebno je opremiti zone za poduzetništvo infrastrukturom, te ponuditi razne olakšice kako bi prostor postao atraktivan za poduzetni čke inicijative.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 146

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

2.2.2.4. Turizam

Razvitak turizma na podru čju Op ćine Drnje vezan je uz slijede će postavljene ciljeve: - iskorištavanje prostornih, prirodnih, kulturno – povijesnih, društvenih i drugih potencijala na ovom podru čju, - iskorištavanje atraktivnosti prostora vezano uz Regionalni park Mura – Drava, kao i drugih vrijednosti sa čuvanog krajobraza i aktivnosti koje se u njemu odvijaju, - razvitak infrastrukture koji bi doprinio privla čnosti ukupne turisti čke ponude, - razvitak poljoprivrede i gospodarstva vezano uz gradnju turisti čkih objekata i njihovo korištenje, - kvalitetnije povezivanje sa drugim turisti čkim centrima unutar regije (cijele županije, susjednih županija i susjednih država), - ostvarivanje prostornih poveznica me đu razli čitim zainteresiranim stranama (op ćine, gradovi, razli čiti subjekti, udruge i dr.), pri čemu bi turizam mogao biti podru čje zajedni čkog interesa ili zajedni čkih projekata, - revitalizaciju ruralnog prostora, smanjenje depopulacije i poboljšavanje životnog standarda stanovnika, - postizanje održivog razvitka uz sanaciju devastiranih površina, - sprje čavanje nastanka i uklanjanje postoje ćih neprimjerenih i nelegalnih objekata za odmor u blizini najzanimljivijih turisti čkih lokaliteta. Vrste turizma koje se mogu razviti u smislu iskorištavanja potencijala kojima ovaj prostor raspolaže su: - športsko – rekreacijski turizam, eko - turizam, - izletni čki turizam, nauti čki turizam, - ruralni (seoski) turizam, - lovni i ribolovni turizam, - vjerski turizam, kulturni turizam, - biciklizam, konji čki turizam, robinzonski turizam i drugi. Rijeka Drava po čela se sve više koristiti i za rafting, što će u budu ćnosti dobiti još ve ći zna čaj ublažavanja grani čnog režima prema Ma đarskoj nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Za tu svrhu potrebno je planirati ure đenje pristaništa za čamce. Op ćina Drnje ima dobre mogu ćnosti daljnjeg razvoja turizma, kako kupališnog uz Šodericu, tako i kulturnog turizma. Trebalo bi voditi ra čuna da se ti resursi ne naruše neprimjerenom izgradnjom ku ća za odmor.

Atraktivno podru čje uz rijeku Dravu, u pograni čnom podru čju sa Republikom Ma đarskom, uz ostale vidove izletni čkog i nauti čkog turizma koji se po činju razvijati, nudi i mogu ćnosti za promatranje ptica, bogata lovišta i terene za promatranje biljnog i životinjskog svijeta i druge aktivnosti sporta i rekreacije. Cilj je procijeniti održivost razvijanja turisti čkog resorta u blizini rijeke Drave i uz jezero Šoderica i prostora za odmor usmjerenog na ribolovne doživljaje i doživljaje biljnog i životinjskog svijeta na primjerenim lokacijama uz vodu . Mogli bi se predvidjeti slijede ći sadržaji: mjesta za kampiranje, mali (obiteljski) objekti koji nude no ćenje s doru čkom, turisti čko – recepcijski centar, te u kasnijoj fazi i bungalovi, razni turisti čki sadržaji za jednodnevne izletnike i tranzitne doma će i strane posjetitelje (male centre koji nude zabavu na vodi, nekoliko objekata za hranu i pi će, parkirna mjesta, sanitarne sadržaje ili sl.). Predmetni zahvat se može uklju čiti u jednu od faza izgradnje planiranih turisti čkih, sportsko - rekreativnih sadržaja, gospodarskih ili drugih sadržaja.

Cilj je pri svemu tome ostvariti turizam koji u svom programu ima ekološke atribute, odnosno koji se zasniva na prirodi, zdravoj hrani i zaštiti okoliša, te može poslužiti kao poticaj razvoju zelenih tehnologija u korištenju obnovljivih izvora.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 147

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Veza planiranih projekata gradnje objekata pristaništa, te održivog turizma, održive proizvodnje i poljoprivrede mogu ća je ako se u taj razvoj uklju če institucije, uprava jedinica regionalne i lokalne samouprave, profesionalne organizacije, organizacije civilnog društva, financijske institucije i pojedinci, te potencijalni proizvo đači.

Programi utemeljeni na održivom korištenju bioraznolikosti, kao što su razvoj pustolovnog, na prirodi utemeljenog turizma i izletništva , te sporta i rekreacije vezanih uz rijeku Dravu, jezero Šodericu i druga jezera, uspostavi eko - muzeja, ekološkoj proizvodnji starih doma ćih vrsta, ekološkog p čelarstva, starih obrta i dr., mogu zna čajno doprinijeti dopunskim sadržajima u turizmu.

Slika 29: Rafting na Dravi – sve popularniji oblik turizma

2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

2.2.3.3. Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.3.2. Energetski sustav – elektroopskrba i plinoopskrba

Osigurati ve ći postotak priklju čenja na postoje ću plinoopskrbnu mrežu te izvršiti rekonstrukciju dotrajale plinske mreže gdje je to potrebno, kako bi se pove ćala sigurnost opskrbe i smanjili gubici pri distribuciji.

2.2.3.3.3. Vodnogospodarstvo

Vodoposkrba Suvremen javni vodopskrbni sustav uspostavljen je na podru čju op ćine. Cilj op ćinskog zna čaja je osiguranje nesmetane opskrbe stanovništva i gospodarskih subjekata dovoljnim kapacitetom i tlakovima u vodopskrbnom sustavu, ra čunaju ći pritom i na protupožarnu zaštitu. S obzirom da je javni vodoopskrbni sustav izgra đen u sva tri op ćinska naselja i time omogu ćeno priklju čenje svih doma ćinstava i gospodarskih subjekata na isti, potrebno je, sukladno Zakonu o vodama i Odluci Op ćinskog vije ća, posti ći da se svi potencijalni potroša či priklju če na sustav javne vodoopskrbe.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 148

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

2.2.3.3.4. Postupanje s otpadom

Cilj razvoja sustava gospodarenja otpadom u prvom redu čini stvaranje preduvjeta za razvoj i provo đenje planiranog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te smanjenje ukupne koli čine otpada. Odloženi otpad optere ćuje kvalitetno obradivo zemljište op ćine i predstavlja velik ekološki problem koji ugrožava kakvo ću podzemnih voda, tla i okolnog zraka. Stoga je na podru čju op ćine potrebno poticati izbjegavanje nastajanja otpada, izdvajanjem korisnog proizvoda prije odlaganja, osiguravanjem prostora na kojem se može odvojeno prikupljati otpad te edukacijom stanovništva o potrebama i mogu ćnostima smanjivanja koli čina otpada i maksimalnom korištenju njegovih vrijednih svojstava.

2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

2.2.4.2. Zaštita kulturno - povijesnih vrijednosti

Suvremeni principi vrednovanja i zaštite kulturne baštine po čivaju na činjenici da je kulturno dobro bilo koje vrste i zna čenja nedjeljivo povezano s neposrednom okolinom, a samim tim i širim prostorom. Takav pristup podrazumijeva integralnu zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti u svim bitnim elementima koji prostor čine prepoznatljivim i kao takvi su nositelji identiteta prostora op ćine Drnje. Ravnopravno je kulturnu baštinu uklju čeno i tradicijsko graditeljstvo kao i vrijedne ruralne cjeline uklju čuju ći i njihovo krajobrazno okruženje. Suvremena teorija očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih karakteristika temelji se na sveobuhvatnoj (integralnoj) zaštiti. U svrhu o čuvanja i unapre đenja krajobrazne raznolikosti prostora op ćine Drnje planom je izvršena potpuna inventarizacija kulturne baštine, a donesene su i smjernice za provo đenje mjera zaštite koje su u skladu sa prijedlogom smjernica i preporuka u vezi krajolika za Program prostornog ure đenja Republike Hrvatske. Naime, u okviru suvremenih europskih nastojanja na zaštiti i unapre đenju kvalitete životnog okruženja stanovništva, krajolik je definiran kao dio podru čja čiji je izgled odre đen me đudjelovanjem prirodnih i antropogenih čimbenika. Potrebno je o čuvati krajolik sa svim elementima identiteta, a istovremeno omogu ćiti razvitak naselja pri čemu je potrebno o čuvati sliku naselja i kultiviranog krajolika, a gra đevna podru čja odrediti na na čin da se o čuvaju oblikovne (morfološke) i strukturalne zna čajke povijesnog naselja, povijesna matrica, oblik i organizacija gra đevne čestice i druge pojedina čne osobnosti. Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedina čne gra đevine sa svojstvima kulturnog dobra, zajedno sa svojim okruženjem moraju biti na odgovaraju ći na čin, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim zna čajkama, uklju čeni u budu ći razvitak prostora. U cilju o čuvanja, zaštite i unapre đenja kulturne i prirodne baštine navodimo na čela koja bi trebala biti polazna osnova budu ćeg razvitka sa gledišta zaštite kulturne baštine: − Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje gra đevnih podru čja u vrijedne krajobrazne prostore zna či osiromašenje krajolika i nepovratan gubitak; − Kulturna i prirodna baština predstavljaju temelj identiteta i čine sadržaj cjelokupnog našeg duhovnog života i neprekinutog slijeda razvitka sredine, pa ih je potrebno štititi od svakog daljnjeg ošte ćenja i uništavanja njihovih temeljnih vrijednosti; − Osim visoko vrednovanih povijesnih gra đevina kulturnu baštinu čine i skromna ostvarenja tradicijske stambene arhitekture i gospodarske gra đevine; − Povijesna seoska naselja, po tipu i morfologiji čine elementi identiteta krajolika i treba ih obnavljati i širiti u skladu s njihovim prostornim i morfološkim obilježjima.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 149

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

2.3. CILJEVI PROSTORNOG URE ĐENJA NASELJA NA PODRU ČJU OP ĆINE

2.3.2. UTVR ĐIVANJE GRA ĐEVINSKIH PODRU ČJA NASELJA U ODNOSU NA POSTOJE ĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTO ĆU STANOVANJA, IZGRA ĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTO ĆU IZGRA ĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Prilikom utvr đivanja gra đevinskih naselja poštivan je na čin kako je to definirano županijskim prostornim planom. Dosadašnja gra đevinska podru čja imat će nekoliko korekcija. Grafi čkim prikazom odvojit će se izgra đeni dio gra đevinskog podru čja od neizgra đenog dijela, te gra đevinska podru čja namijenjena prvenstveno za razvoj naselja od gra đevinskih podru čja namijenjenih poduzetni čkim zonama. Izgra đeni dio gra đevinskog podru čja su izgra đene i ure đene gra đevne čestice i druge površine privedene razli čitoj namjeni kao i neure đene čestice zemljišta površine do 5.000 m 2 koje s izgra đenim dijelom gra đevinskog podru čja čine prostornu cjelinu. Gra đevinska podru čja ne će se znatno smanjiti iako se o čekuje daljnja tendencija smanjivanja broja stanovnika. Razlog je tendencija smanjivanja brojnosti obitelji i pove ćanje broja stanova, odnosno individualizacija društva i pove ćane potrebe za gospodarsku namenu (razvoj poduzetništva). Prelaskom na tržišno gospodarstvo za razvoj poduzetništva treba osigurati sve ve će gra đevinske površine sa ure đenom komunalnom infrastrukturom.

U naselju Botovo pove ćalo se gra đevinsko podru čje uslijed legaliziranja izgra đenih objekata. U naselju Botovo pove ćalo se izdvojeno gra đevinsko podru čje zbog: - planirane zone za povremeno stanovanje kod Šoderice (1,2 ha),

U naselju Drnje pove ćalo se gra đevinsko podru čje uslijed legaliziranja izgra đenih objekata i širenja zona M4. U naselju Drnje pove ćalo se izdvojeno gra đevinsko podru čje zbog: - premještanja i pove ćanja poslovne zone Cegi (14,87 ha) - planiranog polja eksploatacije mineralnih sirovina šljunka i pijeska Mladje (15,21 ha), - planirano proširenje eksploatacijskog polja šljunka i pijeska Autoput (1,2 ha).

Unutar naselja Tor čec došlo je do korekcije gra đevinskih podru čja (omogu ćavanje legalizacije ve ć izgra đenih objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje). Mala razlika nastala je zbog prebacivanja dijela gra đevinskih površina u naselje Drnje. U naselju Tor čec gra đevinsko podru čje se pove ćalo zbog izdvojenih gra đevinskih podru čja izvan naselja: - zone turisti čke namjene (T3) na granici s op ćinom Đelekovec (6,92 ha), - planiranog rasadnika (I3) južno od naselja Tor čec (5,72 ha), - planirana zona za povremeno stanovanje kod Šoderice (1,8 ha), - proširenje groblja (0,46 ha), - akceptiranje željezni čkog kolodvora, - akceptiranja izdvojenog gra đevinskog podru čja (rekreacija i koje se vodilo pod op ćinom Legrad (4,74 ha), - proširenje gospodarske zone za industrijsku proizvodnju (I1) za 1,71 ha.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 150

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Tablica 23: Promjena ukupnog gra đevinskog podru čja Promjena u površini Gra đevinsko (ha) gra đevinskog podru čja

staro novo ha %

Botovo 36,97 39,32 2,35 6,36% Drnje 124,25 124,62 0,37 0,30 % Tor čec 74,77 75,39 0,62 0,83 % Izdvojena gra đevinska podru čja 216,90 267,19 50,29 23,1% ukupno 452,89 506,52 56,78 12,54%

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 151

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3. PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 152

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3. PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Ovim Planom odre đene su slijede će namjene prostora:

1. u gra đevinskom podru čju naselja:

1.1. površine pretežito stambene gradnje (naselja i izdvojeni dijelovi), oznaka (S) - izgra đeni dio gra đevinskog podru čja - površine namijenjene za razvoj naselja; 1.2. javna i društvena namjena, oznaka (D): 1.3. gospodarska namjena, oznaka (I1); 1.4. površine namijenjene povremenog stanovanju uz gra đevinsko podru čje naselja, oznaka (M3); 1.5. mješovite zone pretežito poljoprivredne namjene oznaka, izuzetno i u izdvojenim dijelovima naselja (M4); 1.6. turisti čka namjena, oznaka (T), 1.7. ribnjaci s rekreacijom, oznaka (R4); 1.8. sportsko - rekreacijske površine uz ribi čki dom, oznaka (R7); 1.9. sportsko - rekreacijske površine uz lova čki dom, oznaka (R6); 1.10. površine parka i zelenila, oznaka (R); 1.11. površine groblja 1.12. komunalne površine (reciklažno dvorište), oznaka (Rd); 1.13. komunalne površine – površine za smještaj viška iskopa mineralnih sirovina, oznaka (VI); 1.14. montažne gra đevine, kiosci i ostale pomo ćne i jednostavne gra đevine i sl.

2. izdvojeno gra đevinsko podru čje izvan naselja:

2.1. postoje će i planirane površine namijenjene povremenom stanovanju, oznaka (M3); 2.2. postoje će i planirane površine za iskorištavanje (eksploataciju) mineralnih sirovina šljunka i pijeska, oznaka (E3); 2.3. gospodarska namjena, oznaka (I1); 2.4. planirano turisti čko naselje ( T2); 2.5. planirane sportsko - rekreativne površine; oznaka (R1 i R2); 2.6.planirana športsko-rekreativna namjena nakon izvršene sanacije eksploatacijskog polja, oznaka (R7); 2.7. športsko-rekreativne površine uz ribi čke domove, oznaka (R7);

3. površine za infrastrukturne sustave

3.1. postoje će i planirane prometnice; 3.2. komunalna infrastruktura vodoopskrba, odvodnja, pro čiš ćavanje otpadnih voda, elektroopskrba, plin, telekomunikacije i dr.), 3.3.druge površine infrastrukturnih sustava, oznaka (Is); 3.4.bazne stanice; 3.5.planirana izgradnja malih hidroelektrana, (odredbe Plana).

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 153

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

4. poljoprivredne površine

5. šumske površine 5.1. šume gospodarske namjene 5.2. ostale šumske površine.

6. Ostalo poljoprivredno tlo – šume i šumsko zemljište

7. vodene površine 7.1. vodotoci; 7.2. ribnjaci i jezera; 7.3. vodene površine koje su povremeno pod vodom (kanali).

3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA (NASELJA I IZGRA ĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA; POLJOPRIVREDNE, ŠUMSKE, VODNE TE POVRŠINE POSEBNE NAMJENE I OSTALE POVRŠINE) – tablica 3.

Tablica 24: prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova – iskaz površina prema kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina Re stan/ha % od d ha/stano OP ĆINA DRNJE Oznaka Ukupno ha površine bro vi Op ćine j 1.0 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Gra đevinska podru čja 239,33 8,1% 7,8 /ukupno/ 1.1 − izgra đeni dio GP/ukupno GP GP 239,33 6,6% 9,52 − izgra đeni, odnosno ure đeni dio GP 478,66 6,6% 9,52 − neizgra đeni dio GP 34,64 1,16% 53,8 Izgra đene strukture van gra đ. podru čja 1.2 270,3318 9,11% 6,9 /ukupno/ − postoje ća eksploatacija Keter IV E3 45,0000 1,51% (Nexe) − postoje ća eksploatacija Keter na E3 33,4816 1,128% podru čju Mladje (Nexe) − postoje ća eksploatacija Mla đ E3 4,4088 0,149% (Luka čić) − postoje ća ekploatacija Mla đ 1 E3 59,1208 1,99% (Luka čić) − planirana eksploatacija Mladje E3 15,2121 0,512% (Nexe) − postoje ća eksploatacija Autoput E3 6,1648 0,207% (Marin mont) − ugostiteljsko-turisti čka zona uz T2 27,7289 0,94% jezero Šoderica − postoje ća proizvodna zona uz I1 9,6372 0,324% eksploataciju Keter − postoje ća proizvodna zona uz Tor čec (Bilokalnik - Betonska) s I1 9,9686 0,336% planiranim proširenjem − planirana proizvodna zona uz I1 5,8451 0,197% eksploataciju Mla đ1 − planirana pretežito proizvodna zona I1, I2 14,8718 0,501% „Cegi“ u Drnju − postoje ća poslovna zona uz K 2,1304 0,0718%

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 154

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

željezni čku postaju Botovo − rekreacijsko podru čje uz Šodericu R1 3,8629 0,13% − planirani ribi čki dom uz želj. stanicu R7 0,7246 0,0244% Botovo - groblje Drnje – dio izdvojenog G 0,9633 0,032% podru čja - postoje ća trafostanica Drnje IS1 0,5329 0,01% - Korodor za planirani kolodvor Novo IS2 8,4828 0,2859% Drnje - Postoje ći kolodvor IS2 2,8935 0,097% − planirana turisti čka zona u Tor čecu T3 6,9223 0,233% − mješovita namjena povremeno M3 3,2159 0,108% stanovanje − planirani rasadnik u Tor čecu I3 8,8639 0,298% − lova čki dom R6 0,3104 0,01% Poljoprivredne površin e P 1.876,1029 62,24% /ukupno/ − osobito vrijedno obradivo tlo P1 0,0000 1.3 − vrijedno obradivo tlo P2 215,8291 7,275% − ostalo obradivo tlo P3 1.660,3837 55,97%

Šumske površine Š 231,3169 7,8% /ukupno/ 1.4 − gospodarske šume Š1 170,2001 5,737% − zaštitne šume Š2 0,0 − šume posebne namjene Š3 61,1168 2,06 1.5 Ostale poljop. i šumske površine PŠ 140,5739 4,738 Vodene površine 1.6 V 209,0486 7,046% /ukupno/ Ostale površine 1.7 /ukupno/ Op ćina Drnje /ukupno/ 2.966,7041 100,00% 0,628

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 155

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.2.2. GRA ĐEVINSKA PODRU ČJA NASELJA I IZDVOJENA GRA ĐEVINSKA PODRU ČJA NASELJA

3.2.2.2. Pregled zauzimanja površina naselja u odnosu na pretežitost namjene za izgra đene i planirane dijelove naselja

Tablica 25: Pregled udjela pojedinih zona unutar izgra đenog dijela u naseljima ZAUZIMANJE POVRŠINA NASELJA PO NAMJENI Urbano i Centralni Groblje u Zone sporta i Ukupno površine tradicijsko Zone stanovanja sadržaji naselju rekreacije zona druge namjene zelenilo NASELJE NASELJE Sveukupno površini % Površinau /ha/ Udioukupnoj u Površinau /ha/ Površinau /ha/ Površinau /ha/ Površinau /ha/ Površinau /ha/ Udio u površini Udio u površini Udio u površini Udio u površini Udio u površini drugih % namjena drugih % namjena drugih % namjena drugih % namjena drugih % namjena

Drnje 4,9274 3,95% 2,0901 1,677% 1,26 1,01% 3,4533 2,77% 111,63 89,57% 124,62 Botovo 39,3208 100,00% 39,3208 Tor čec 1,3452 1,78% 1,075 1,43% 1,4529 1,927% 14,4358 19,15% 2,04 2,706% 54,42 72,18% 75,39 ukupno 1,3452 2,62% 1,075 1,43% 1,4529 1,48% 15,6958 6,56% 5,4933 2,295% 205,3708 85,81% 239,3308

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 156

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Tablica 26: Pregled zauzimanja površina unutar naselja

je č

evinsko đ je /ha/je

č

naselja NASELJE NASELJE Groblje /ha/ zelenilo /ha/

evinsko podru podru Zone i sporta rekreacije /ha/ đ Urbano i tradicijsko Stambene zone /ha/ Ostale/ha/ površine Ukupno gra Centralni /ha/ sadržaji Gra Botovo 27,2906 27,2906 izgra đeno đ Drnje 106,648 92,00 4,9274 3,4533 2,0901 1,26 (ure eno) č Tor ec 70,75 54,42 1,34 1,45 14,43 1,07 ukupno 204,6886 173,7106 6,2674 3,4533 3,5401 15,69 1,07 Botovo 12,0302 12,0302 površine za razvoj Drnje 17,9720 16,9877 0,5310 0,4533 Tor čec 4,64 4,64 0,5310 ukupno 444,0194 381,0791 1,062 0,4533 Botovo 39,32 39,3208 ukupno izgra đeno i Drnje 124,62 111,63 5,4854 3,4533 2,0901 1,7133 površine za razvoj Tor čec 75,39 59,06 1,871 1,4529 14,4358 1,0750 ukupno 1127,3688 210,0108 7,3564 3,4533 3,5401 16,1491 1,075

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 157

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.3.1.2.2. Eksploatacija mineralnih sirovina

1) Eksploatacija mineralnih sirovina šljunka i pijeska

Slika 30: Postoje ća eksploatacija mineralnih sirovina šljunka i pijeska na podru čju Op ćine Drnje

Postoje ća eksploatacijska polja mineralnih sirovina gra đevnog šljunka i pijeska (oznaka E3 na karti) na podru čju Op ćine Drnje su: - EP Mla đ - 1, u k.o. Drnje, površine 60,0 ha, - EP Keter, u k.o. Drnje i k.o. Botovo, površine 45,00 ha, - EP Mla đ, u k.o. Drnje, površine 4,38 ha, - EP Autoput, u k.o.Drnje, površine 6,16 ha, (nakon manje korekcije granica eksploatacijskog polja u skladu s lokacijskom dozvolom klasa: UP/I-350-05/08-01/98, urbroj: 531-06-09-12 od 06. 10. 2009 godine koju je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure đenja i graditeljstva u Zagrebu, te Odluke Op ćinskog vije ća Op ćine Drnje klasa: 350- 02/11-01/03, urbroj 2137/04-11-5 od 21.06.2011. godine), - EP Mladje , u k.o. Drnje i k.o. Botovo, površine 33,53 ha. Planirano eksploatacijsko polje mineralnih sirovina gra đevnog šljunka i pijeska (oznaka E3 - planirano) je: - EP Mladje, u k.o. Botovo, površine 17,56 ha. - Planirano eksploatacijsko polje Mladje .

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 158

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Sukladno Zakonu o rudarstvu („Narodne novine“ broj 75/09.) postoje ća eksploatacijska polja mineralnih sirovina gra đevnog šljunka i pijeska potrebno je nakon izvršene eksploatacije sanirati i prenamijeniti kona čnu namjenu – npr. za turizam, sport i rekreaciju. Na postoje ćim eksploatacijskim poljima dozvoljava se daljnja eksploatacija preostalih rezervi mineralnih sirovina gra đevnog šljunka i pijeska, sukladno dobivenim odobrenjima, dozvolama i ugovorima o koncesiji nadležnih tijela. Planirana površina za iskorištavanje mineralnih sirovina EP Mladje je nakon izvršenih istražnih radova i potvr đenih rezervi mineralnih sirovina, planirana za eksploataciju nakon isho đenja potrebnih dozvola i ugovora o koncesiji nadležnih tijela, sukladno Zakonu o rudarstvu („Narodne novine“ broj 75/09.). Istraživanje mineralnih sirovina i proširivanje postoje ćih eksploatacijskih polja na podru čju Op ćine Drnje nije planirano ovim Planom. Postoje ća eksploatacijska polja mineralnih sirovina Mla đ -1, Keter, Mla đ, Autoput i Mladje i planirana površina za iskorištavanje mineralnih sirovina Mladje, prikazani su u Planu na karti 1. Korištenje i namjena površina, kao i na kartama 4.1. Gra đevinsko podru čje naselja Drnje i Botovo, 4.3. Gra đevinsko podru čje – Izdvojeno podru čje uz jezero Šoderica, - gra đevinske zone i eksploatacijska polja i 4.4. Gra đevinska podru čja – Izdvojena podru čja , Gra đevinske zone i eksploatacijska polja (oznaka E3) . Planirano eksploatacijsko polje Mladje u naselju Botovo, prikazano je u Planu na karti 4.1. Korištenje i namjena površina , 3. Uvjeti korištenja, ure đenja i zaštite prostora i na karti 4.3. Gra đevinsko podru čje – Izdvojeno podru čje uz jezero Šoderica, - gra đevinske zone i eksploatacijska polja (oznaka E3 - planirano). Posebni zahtjevi prilikom planiranja eksploatacijskih polja ili njihove sanacije nakon izvršene eksploatacije odnose se na udaljenost od gra đevnog podru čja min 30 - 100 m, udaljenost od državne ceste min. 30 m, udaljenost od željezni čke pruge min. 50 m i sl.. Posebnim uvjetima gra đenja koje izdaju nadležna tijela odre đuju se zaštitne udaljenosti oko eksploatacijskih polja radi sigurnosti ljudi i objekata u kojima ljudi žive, rade ili borave.

POSTUPANJE S VIŠKOM ISKOPA MINERALNIH SIROVINA

Isto tako, sukladno članku 5. Uredbe o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvo đenja gra đevinskih radova („Narodne novine“ broj 109/11.), u ovom Planu je odre đena lokacija za odlaganje viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvo đenja gra đevinskih radova u obuhvatu gospodarske zone Cega u Drnju, kao što je to prikazano na karti 1. Korištenje i namjena površina u M 1:5.000 i na karti 4.1. Gra đevinsko podru čje naselja Drnje i Botovo i izdvojena gra đevinska podru čja u kontaktnom prostoru naselja u M 1:5.000. Investitor je dužan višak iskopa koji se ustanovi prilikom gra đenja gra đevine staviti na raspolaganje Republici Hrvatskoj koja je njen vlasnik, te druga tijela sukladno Uredbi, izuzev ako gradi: - jednostavnu gra đevinu, odnosno izvodi jednostavne radove čijem se gra đenju ili izvo đenju može pristupiti bez akta kojim se odobrava građenje prema Zakonu o prostornom ure đenju i gradnji; - zgradu gra đevinske (bruto) površine do 400 m2, odnosno zgradu namijenjenu isklju čivo poljoprivrednoj djelatnosti gra đevinske (bruto) površine do 600 m2 za koju se prema Zakonu o prostornom ure đenju i gradnji izdaje rješenje o uvjetima gra đenja; - novu zgradu, odnosno vrši rekonstrukciju postoje će , a za što nije odobreno gra đenje podzemne etaže; - u slu čaju neposredne opasnosti predvi đene člankom 238. Zakona o prostornom ure đenju i gradnji. Ako Republika Hrvatska putem nadležnog tijela sukladno Uredbi iskaže namjeru da raspolaže s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvo đenja gra đevinskih

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 159

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

radova stavljene na raspolaganje, investitor mora ukloniti s gradilišta u skladu s planiranom dinamikom gra đenja na mjesto odlaganja viška iskopa na planiranu lokaciju. Vlada Republike Hrvatske , odnosno nadležno tijelo , može odrediti svojom odlukom da se mineralna sirovina iz viška iskopa ugradi u objekte od državnog interesa i druge objekte od javnog interesa, bez provo đenja javnog natje čaja o raspolaganju s viškom iskopa, može je prodati investitoru neposrednom pogodbom, u suprotnom ako ne donese odluku, nadležno tijelo će provesti postupak javnog natje čaja za prodaju viška iskopa. Ukoliko Republika Hrvatska putem nadležnog tijela odlu či da ne će raspolagati s mineralnim sirovinama stavljenim joj na raspolaganje, donosi o tome odluku, te (po obavijesti investitoru) obavještava jedinicu lokalne samouprave – Op ćinu Drnje, koja ima u tom slu čaju pravo raspolaganja tim mineralnim sirovinama pod uvjetima i na na čin odre đen navedenom Uredbom.

2) Eksploatacija energetskih mineralnih sirovina ugljikovodika plina i nafte

Postoje ća eksploatacijska polja ugljikovodika plina i nafte EPU Peteranec i EPU Kutnjak – Đelekovec koja se nalaze unutar istražnog polja „Drava“, na podru čju Op ćine Drnje ucrtana su na karti 3. Uvjeti korištenja, ure đenja i zaštite prostora u M 1:25.000. Eksploatacija se sukladno dobivenim odobrenjima i koncesijama mora provoditi u skladu sa odredbama Zakona o rudarstvu („Narodne novine“ broj 75/09. i 49/11.). Koncesijom za eksploataciju mineralnih sirovina može se vršiti eksploatacija mineralnih sirovina u gospodarske svrhe, uklju čivo i pravo izvo đenja rudarskih radova radi eksploatacije sukladno navedenom Zakonu o rudarstvu i drugim posebnim propisima.

3.3.1.2.3. Gospodarske zone – proizvodne, poslovne, uslužne, trgova čke i komunalno servisne

Ovim Prostornim planom se predvi đaju: − za gospodarsku - pretežito proizvodnu namjenu /oznaka I1/: − postoje ća gospodarska zona za proizvodnju gra đevnog materijala južno od Tor čeca s planiranim proširenjem /oznaka I1/, − postoje ća gospodarska zona uz eksploatacijsko polje „Keter“, − planirana gospodarska zona uz eksploatacijsko polje „Mla đ1“, − planirana gospodarska zona - proizvodne namjene „Cege“ u Drnju, − za gospodarsku – pretežito poslovnu namjenu: − postoje ća gospodarska zona - poslovne namjene „Drava“ – uz postoje ći željezni čki kolodvor Botovo /oznaka K/, Podru čje za proizvodnju gra đevnog materijala južno od naselja Tor čeca (Bilokalnik – Betonska) predvi đa se koristiti kao jedinstveni gospodarski kompleks u funkciji separacije šljunka, proizvodnje betona i betonskih proizvoda, skladištenja i trgovine proizvoda, te kompatibilnih poslovnih djelatnosti, a u slu čaju potrebe dijelovi podru čja mogu se izdvajati kao zasebne gra đevinske čestice. Gospodarske zone – proizvodna namjena, uz eksploatacijska polja „Keter“ i „Mla đ 1“ obuhva ćaju prostore na kojima se mogu postavljati ure đaji i oprema i graditi gra đevine u funkciji eksploatacije šljunka, te se unutar ovih zona mogu postavljati oprema i graditi gra đevine u funkciji separacije šljunka, proizvodnje betona i betonskih proizvoda, skladištenja i trgovine proizvoda, te kompatibilnih poslovnih djelatnosti. Planirana gospodarska zona – pretežito proizvodna djelatnosti „Cege“ u Drnju namijenjena je za sve vrste gospodarskih djelatnosti definiranih prema članku 20. ove Odluke, osim za klanje životinja, preradu životinjskih ostataka, gra đevine namijenjene za skladištenje i/ili skupljanje opasnog otpada, reciklažno dvorište, te smještajne turisti čke sadržaje. U sklopu

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 160

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

ove gospodarske zone nalazi se gra đevna čestica sa zgradom nekadašnjeg poljoprivrednog gospodarstva na kojoj se planira uvo đenje nove namjene - obrade drveta odnosno pilana.

Izdvojeno gra đevinsko podru čje izvan naselja - postoje ća gospodarska zona, pretežito poslovnih djelatnosti „Drava“, uz postoje ći željezni čki kolodvor u Botovu /oznaka K/ namijenjena je za lociranje: − prvenstveno poslovnih djelatnosti – uslužnih i trgova čkih, − odre đenih komunalno servisnih djelatnosti i to - kamionska parkirališta, − gra đevine namijenjene za gospodarenje, skladištenje i/ili skupljanje otpada iz čega se izuzima opasni otpad, − reciklažno dvorište, − planirana deponija viška iskopa mineralnih sirovina u gospodarskoj zoni, − manjih proizvodnih pogona, kod kojih nije potrebno primjenjivati posebne mjere zaštite, da bi se zadovoljile mjere zaštite okoliša iz poglavlja 8. ove Odluke. U izdvojenom gra đevinskom podru čju izvan naselja - postoje ća gospodarska zona, pretežito poslovnih djelatnosti „Drava“, uz postoje ći željezni čki kolodvor u Botovu /oznaka K/, dio površine potrebno je izuzeti za infrastrukturni koridor namijenjen željezni čkom prometu u širini 50,0 m (25,0 m sa svake strane od osi postoje će pruge).

3.3.1.2.4. Ugostiteljsko-turisti čke zone

Razvitak turizma, s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru, vezan je uz: − naselja – seoski turizam, − ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, vodne površine, − kulturno-povijesne cjeline i kulturna dobra, − vjerski turizam. Gospodarska - ugostiteljsko-turisti čka zona na podru čju Op ćine sastoji se od: − Izdvojene ugostiteljsko-turisti čka zone uz jezero Šoderica , namijenjena je razvoju smještajnog turizma i rekreacije, − Izdvojene ugostiteljsko-turisti čka zone zapadno od naselja Tor čec , namijenjena za šport i rekreaciju, na napuštenom eksploatacijskom polju, − Izdvojene zone povremenog stanovanja uz jezero Šoderica , dvije planirane zone povremenog stanovanja i postoje ća zona koja je dio naselja Šoderica.

Ugostiteljsko-turisti čka zona uz jezero Šoderica namijenjena je razvoju smještajnog turizma i rekreacije uz jezero Šoderica. Športski i rekreacijski sadržaji trebaju se zasnivati na korištenju vodenih površina jezera i to ure đenjem: − plaže, u sklopu koje se mogu urediti plažni servisi i rekreativna i sportska igrališta i − lu čice za mala (sportska i druga) plovila, kapaciteta do 60 plovila na jednom pristaništu. Turisti čki i ugostiteljski sadržaji mogu biti: − hoteli, pansioni, turisti čko naselje i auto – kamp, − ugostiteljski sadržaji – restorani, caffe barovi i sli čno, − za turisti čke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turisti čkoj kategorizaciji.

Izdvojena ugostiteljsko - turisti čka zona zapadno od naselja Tor čec , nalazi se na napuštenom eksploatacijskom polju /oznakaT2/. Ovim Prostornim planom planirano je postoje će jezero i šumsko zemljište sanirati, osigurati aeraciju jezera i omogu ćiti proto čnost jezera te cijelo podru čje prenamijeniti u ugostiteljsko-turisti čko-rekreativnu zonu.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 161

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Športski i rekreacijski sadržaji zasnivat će se na korištenju saniranih vodenih i šumskih površina a dozvoljena je gradnja gra đevina sa turisti čko-ugostiteljskim sadržajem koja se može odvijati etapno. Na ovom podru čju mogu se odvijati sljede ći sadržaji i aktivnosti: − poribljavanje jezera - sportski ribolov, − rekreativna i sportska igrališta, − biciklisti čko-pješa čke staze, staze za jahanje, − uzgajanje konja i držanje konja, − uzgajanje divljih životinja (jelena i sli čno), − hoteli, pansioni, turisti čka naselja, − ugostiteljski sadržaji – restorani, caffe barovi i sli čno, − edukacijski programi – škole u prirodi i sli čno, − gastronomski programi i ostale aktivnosti.

Izdvojena zona povremenog stanovanja uz jezero Šoderica na podru čju Op ćine sastoji se od: − planirane zone povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod naselja Tor čec /oznaka M3/, − planirane zone povremenog stanovanja uz jezero Šoderica – kod željezni čke pruge Botovo /oznaka M3/. U sklopu namjene povremenog stanovanja može biti zastupljena namjena koja ne ometa povremeno stanovanje (manje trgovine, caffe-i, kiosci do 12,0 m 2 i sli čno). Izdvojena ugostiteljsko-turisti čka zona povremenog stanovanja sa ure đenim gra đevnim česticama na na čin kako je navedeno u stavku 3. ovoga članka povu čena je od obalnog pojasa jezera Šoderica. U obalnom pojasu širine 25,0 m ne smije se graditi, samo je dozvoljeno ure đenje plaže, kupališta, sun čališta, igrališta te druge sportsko-rekreativne površine. Izme đu obalnog dijela i gra đevnih čestica povremenog stanovanja dozvoljava se izgradnja lokalne prometnice i biciklisti čko-pješa čkih staza. Širina prometnog koridora je 9,0 m.

3.3.1.2.8. Gradnja pristaništa za čamce na rijeci Dravi i jezeru Šoderica u funkciji zaštite i spašavanja, turizma, sporta, rekreacije, gospodarstva i sl.

Na podru čju Op ćine Drnje se Prostornim planom se omogu ćuje gra đenje svih vrsta pristaništa na rijeci Dravi i jezeru Šoderica, u skladu s važe ćom prostorno – planskom dokumentacijom i zakonskom regulativom koja ure đuje unutarnju plovidbu i upravljanje vodama i to: Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda („Narodne novine“ broj 109/07. i 132/07 - ispravak), Uredbom o tehni čko – tehnološkim uvjetima za luke i uvjetima sigurnosti plovidbe u lukama i pristaništima unutarnjih voda („Narodne novine“ broj 32/09) i Uredbom o pristaništima unutarnjih voda („Narodne novine“ broj 134/08), te sukladno drugim posebnim propisima.

Planirana gradnja pristaništa na rijeci Dravi (sve vrste pristaništa) i jezeru Šoderica (3 sportska pristaništa, te druga vrsta pristaništa ovisno o potrebama) na podru čju op ćine Drnje, uklapa se u cjeloviti lu čki sustav, te potpunije i jasnije definira njihovu ulogu u lu čkom sustavu. Pristaništa nemaju sva obilježja koje imaju luke i specifi čnost su rije čnog prometa, me đutim sastavni su dio lu čkog sustava jedne zemlje.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 162

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

S obzirom na specifi čnu namjenu planirana pristaništa mogu se graditi: − za potrebe tijela državne uprave – osnivaju se u cilju prihvata vojnih, policijskih i javnih plovila, − industrijsko - trgova čka – osnivaju se u cilju obavljanja industrijsko - trgova čkih i srodnih djelatnosti, − putni čka – osnivaju se u cilju ukrcaja, iskrcaja i kra ćeg boravka putnika, − postaje za opskrbu plovila – osnivaju se u cilju opskrbe plovila, naro čito opskrbe gorivom i mazivom, − tovarišta – osnivaju se za privremeno obavljanje lu čkih operacija, − brodogradilišna – osnivaju se u cilju obavljanja djelatnosti brodogradnje ili održavanja plovila, − športska – osnivaju se u cilju priveza plovila za potrebe športskog kluba ili športskog društva koje koristi pristanište, − turisti čka – osnivaju se u cilju priveza plovila unutar regionalnog parka, − komunalna – osnivaju se u cilju priveza čamaca i drugih plovila za sport i razonodu, − zimovnici – osnivaju se u cilju ostvarivanja uvjeta za sigurno zimovanje plovila.

Sukladno Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda iz 2007. omogu ćeno je otvaranje privatnih pristaništa, ali je s druge strane kroz davanje javnih ovlasti lu čkim upravama osigurao zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske. U pristaništima otvorenim za javni promet osigurava se pristup i pružanje lu čkih usluga korisnicima pod jednakim uvjetima i uz naknadu za izvršene usluge lu čkih operatera. Javnost se osigurava transparentnim poslovanjem operatera na temelju ugovora koje sklapaju sa korisnicima i uz primjenu tarifa koje su javno dostupne i unaprijed definirane.

Za pristaništa na rijeci Dravi i jezeru Šoderica nadležna je Lučka uprava u Osijeku, za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti u pristaništima u okviru podru čja svoje nadležnosti, a u koje pripadaju i županijska pristaništa.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 163

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Slika 31: Planirana gradnja pristaništa na rijeci Dravi - lokacija Karaula, kod željezni čkog mosta

Buduća planirana pristaništa na rijeci Dravi (na lokaciji Karaula, za mogu ću gradnju svih vrsta pristaništa sukladno zakonskoj regulativi), te na jezeru Šoderica (tri sportska pristaništa te po potrebi i druga), kao dio hrvatskog lu čkog sustava na unutarnjim vodama, trebaju se kvalitativno i tehnološki opremiti uz ure đenje osnovne lu čke infrastrukture i unaprje đenje sustava sigurnosti i nadzora na lu čkom podru čju.

Planirana lu čka podru čja rije čnih pristaništa optimalno su prometno povezana s glavnim cestovnim i željezni čkim koridorima kako bi se ostvarila bolja integracija s ostalim prostorima op ćine i šireg podru čja. Pristajanje i privezivanje čamaca planirano je kod razli čitih vodostaja i u funkciji je povremenog boravka grupa ljudi. Planirani broj privezišta je do najviše 60 na jednom pristaništu, a predvi đeno je za: - čamce državne uprave za zaštitu i spašavanje, policije - čamci do 6 m duljine plitkog gaza, - manje čamce ribolovaca, - manje čamce sportaša, rekreativaca i izletnika, - za potrebe vodenice, restorana i sl. objekata vezanih uz osnovnu namjenu, - za potrebe prate ćih objekata u funkciji zone i dr. Gradnja pristaništa za čamce je zna čajna za promoviranje turizma, izletništva, sporta i rekreacije uz tok rijeke Drave, razvoj gospodarstva, promoviranje tradicionalnog ribolova na Dravi, pove ćanje sigurnosti svih posjetitelja i sudionika, zaštite životinjskih staništa, promocija suživota sa životinjskim i biljnim zajednicama i sl. Planirani zahvat mora biti prilago đen okolišu uz uporabu završnih materijala koji se nalaze u neposrednoj okolini. Investitor je za gradnju planiranih pristaništa dužan ishoditi dokumentaciju uskla đenu sa važe ćom prostorno – planskom dokumentacijom i zakonskom regulativom, uz suglasnost nadležnih javnopravnih tijela i op ćine Drnje.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 164

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Ovim Planom je omogu ćeno gra đenje svih vrsta pristaništa na rijeci Dravi i jezeru Šoderica (na podru čju Op ćine Drnje), u skladu s važe ćom prostorno – planskom dokumentacijom i zakonskom regulativom koja ure đuje unutarnju plovidbu i upravljanje vodama: Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda (Narodne novine broj 109/07., 132/07.), Uredbom o tehni čko – tehnološkim uvjetima za luke i uvjetima sigurnosti plovidbe u lukama i pristaništima unutarnjih voda (Narodne novine broj 32/09.) i Uredbom o pristaništima unutarnjih voda (Narodne novine broj 134/08.), te sukladno drugim posebnim propisima.

3.3.1.3.3. Seoski turizam

Obzirom na potencijale kojima raspolaže Op ćina Drnje turizam može predstavljati strateški gledano, granu koja zna čajno doprinosi gospodarskom rastu Op ćine i blagostanju njenih stanovnika, a baziraju ći se na održivom korištenju navedenih prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti, te aktivno sudjeluju ći u njihovom o čuvanju i razvoju.

Primjenjivi su uglavnom svi oblici suvremenih tipova turizma kao što su : - eko - turizam, sportsko – rekreativni turizam, - kulturni turizam, - tematski (znanstveni) turizam, - avanturisti čki turizam, - vjerski turizam, - nauti čki turizam, - biciklizam, konji čki turizam itd. koji bi se u budu ćnosti mogli profilirati i uklopiti u daljnje turisti čko planiranje u regiji i šire.

Ruralni turizam se doga đa na ruralnom prostoru i uklju čuje široki spektar aktivnosti i elemenata cjelovitog proizvoda kao što su rekreacija i aktivnosti u ruralnom okruženju, uživanje u ruralnom ambijentu, užitak u prirodi i ljepoti krajolika, kulturnom turizmu, turizmu na seoskim doma ćinstvima, itd.

Karakteristika turisti čkih proizvoda ruralnog turizma jest nastojanje da se gostima omogu ći personalizirana usluga, te da im se približe fizi čke i ljudske karakteristike ruralnog podru čja, i da im se što je više mogu će omogu ći sudjelovanje u aktivnostima, tradicijama i na činu života lokalnog stanovništva.

Unutar ekonomije turizma, ruralni turizam je turisti čka valorizacija agrarnih podru čja, prirodnih resursa, kulturnog naslje đa, ruralnih naselja, lokalnih tradicionalnih obi čaja i proizvoda kroz posebno oblikovane turisti čke proizvode koji reflektiraju identitet podru čja i zadovoljavaju potrebe gostiju u smislu smještaja, usluga hrane i pi ća, rekreacije i aktivnosti, animacije i ostalih usluga, sa ciljem održivog lokalnog razvoja. Ruralni turizam može se razvijati kao: - agroturizam (odmor na farmama), - turizam u prirodi, - zeleni turizam, - specijalni interesi (gastronomija i vino, promatranje biljnog i životinjskog svijeta, itd.), i - aktivni odmor (jahanje, biciklizam, šetnje, itd.), te - povijesni i kulturni oblici turizma.

Najprisutniji oblici turisti čkih aktivnosti na ruralnim podru čjima su:

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 165

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Agro turizam,seosko Doživljaj tradicionalnih agrarnih aktivnosti gospodarstvo farme Aktivnosti u prirodi Rekreacija i aktivni odmor u prirodi Vrsta odgovornog turizma koja podržava zaštitu Eko turizam prirodnih resursa i održanje razine blagostanja lokalne populacije Ruralno iskustvo Turisti uranjaju u svakodnevni seoski život Seoski turizam Kulturni turizam u ruralnom Kulturna povijest, arheologija, etnografija, etno podru čju glazba, naivno slikarstvo Obilazak ruralnih predjela, doga đaji, festivali Ostali oblici turizma rekreacija na otvorenom, proizvodnja lokalnih suvenira, poljoprivrednih proizvoda itd.

Ruralni turizam temelji se na prirodnim resursima, ruralnom naslije đu, ruralnom na činu života i aktivnostima u ruralnom prostoru, te ima slijede će odrednice:

Priroda Rijeke, jezera, livade i šume Tradicionalna arhitektura, industrijsko Ruralno naslje đe naslje đe, povijest, dvorci, crkve, sela i dr. Obrti, lokalni doga đaji, gastronomija, Ruralni život agroturizam, tradicionalna glazba i dr. Jahanje, biciklizam, pecanje, Ruralne aktivnosti pješa čenje, vodeni sportovi skijanje; skijaško tr čanje u prirodi

Gradnja objekata ruralnog turizma, bilo da se unutar postoje ćih struktura ili u novim zonama, svoj institucionalno pravni okvir za djelovanje uklju čuje zakone i propise koji odre đuju djelovanje cijelog sektora turizma, ali i one koji su primjenjivi samo na praksu u ruralnom turizmu.

3.3.1.4. Gospodarske djelatnosti na prirodnim i prirodi bliskim predjelima

3.3.1.4.1. Šumarstvo Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na na čelu održivog gospodarenja. U šumi ili na šumskom zemljištu može se planirati izgradnja gra đevina za potrebe poduzetni čke zone, infrastrukture, športa, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske, vjerske i zdravstvene gra đevine te podru čje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi povijesnih doga đaja i osoba, ali samo ako to zbog tehni čkih ili ekonomskih uvjeta nije mogu će planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta. Za potrebe što u činkovitijeg gospodarenja i zaštite šuma dozvoljena je gradnja šumske infrastrukture u što spadaju šumske prometnice (šumske ceste, vlake i stalne ži čare) i drugi objekti u šumama. Za potrebe gospodarenja šumama omogu ćuje se izgradnja gra đevina tako da je najve ća etažna visina gra đevine E= Po/Su+P+Pk, odnosno max. visina gra đevine je V= 5,50 m. U šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske može se osnovati pravo služnosti u svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektri čnih vodova, eksploatacije mineralnih sirovina, obavljanje turisti čkih djelatnosti, uzgoj stoke i divlja či,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 166

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

podizanje višegodišnjih nasada na neobraslom šumskom zemljištu uz ugovor o služnosti na šumama i šumskim zemljištem. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na podru čju Op ćine podrazumijeva, uz gospodarske u činke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, kako bi se ispunile gospodarske, ekološke i op ćekorisne funkcije šuma. U postupku donošenja akta kojim se dozvoljava gradnja Hrvatske šume d.o.o. utvr đuju posebne uvjete za izgradnju gra đevina iz stavka 3. ovoga članka i svu izgradnju u pojasu od 50,0 m od ruba šume koji predstavlja interesni pojas za Hrvatske šume d.o.o.

3.3.1.4.2. Vodoprivreda - vodenice Vodenice se mogu graditi na vodotocima sukladno vodopravnim uvjetima te posebnim uvjetima zaštite okoliša i prirode.

3.3.1.4.3. Ribnjak Ribnjaci i prate će gra đevine za uzgoj ribe mogu se graditi prema uvjetima iz Prostornog plana ure đenja Koprivni čko-križeva čke županije („Službeni glasnik Koprivni čko-križeva čke županije“ broj 8/01. i 8/07) koji predvi đa gradnju isklju čivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura: mo čvara, trstika, napuštenih korita i rukavaca rijeka, te neplodnog tla. Ribnjak je preporu čeno povezati sa proto čnom vodom odgovaraju će kvalitete koje mora biti dovoljno za sve potrebe ribnjaka u svim fazama uzgoja ribe. Udaljenost ribnjaka od susjednih čestica mora biti takva da ne utje če na vodni režim susjednog obradivog zemljišta, ovisno o strukturi tla. Izgradnja ribnjaka vršit će se temeljem posebnih vodopravnih uvjeta nadležnog tijela koje upravlja vodama, a uzimaju ći u obzir karakteristike svake pojedine konkretne lokacije, te uz uvjet da se pri formiranju, odnosno izgradnji ribnjaka dozvoljava iskop postoje ćeg tla samo u najnužnijem obimu potrebnom za oblikovanje i ure đenje ribnjaka.

3.3.1.4.4. Rasadnik Na podru čju Op ćine planiran je šumski rasadnik za potrebe proizvodnje šumskih i ukrasnih sadnica. Na podru čju planiranom za šumski rasadnik dozvoljava se gradnja gra đevina za potrebe odvijanja šumske proizvodnje sadnica kao što su: sustav odvodnje (drenažni kanali), sustav za zalijevanje (podzemni cjevovodi), bazen za zalijevanje, prostorije za smještaj strojeva i priklju čaka, prostorije za doradu sjemena (trušnice), prostorije za sortiranje biljaka, prostorije za privremeno čuvanje biljaka (hladnja če), plastenici i staklenici, prostorije za smještaj otrova i ostalo. Dozvoljena je gradnja gra đevine za smještaj stru čnog osoblja i radnika sa svim potrebnim servisnim prostorijama.

3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI U PROSTORU

3.3.2.2. Izdvojena podru čja društvenih djelatnosti izvan naselja

Izdvojena gra đevinska podru čja društvenih djelatnosti (športsko-rekreacijskih ) na podru čju Op ćine su: − Lova čki dom, isto čno od Botova na lokaciji Mla đ 1, − Ribi čki dom ŠRK „Podravka“, isto čni dio jezera Šoderica,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 167

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

− Ribi čki dom ŠRK „Amur“, Drnje, južni dio jezera Šoderica, kraj eksploatacijskog polja „Keter“, − Planirani ribi čki dom ŠRK „Amur“, Drnje, isto čni dio jezera Šoderica, − Ribi čki dom „Zajednice športsko ribolovnih klubova“, Karaula, sjeverni dio Botova, − Športsko - rekreacijska namjena, sjeverni dio podru čja „Mla đ 1“ – planirana nakon izvršene sanacije eksploatacijskog polja mineralnih sirovina, − Športsko - rekreacijska namjena - ribi čka natjecateljska staza za sportski ribolov – isto čni dio jezera Šoderica, − Športsko – rekreacijska namjena – kupalište.

Izdvojeno podru čje za ure đenje lova čkog doma – podru čje isto čno od naselja Botovo na lokaciji „Mla đ 1“, odre đuje se prostorom za obavljanje osnovne djelatnosti – razvoja lovstva i organiziranja udruge gra đana i daljnju gradnju gra đevina u funkciji lovstva. Prate ća djelatnost u gra đevini može biti pružanje ugostiteljskih usluga. Unutar podru čja dodatno se mogu: − ure đivati šetnice od prirodnih materijala – drva, zemlje i sli čno, − graditi pješa čki mostovi, odmorišta i klupe, isklju čivo od drveta, − urediti lova čke streljane isklju čivo uklapanjem od materijala koji se ukapa u okoliš, − svi zahvati niskogradnje (pristupe i parkirališta) izvesti u materijalima i na na čin primjeren okolišu (bez asfaltnih prilaza i staza). Unutar podru čja zone lova čkog doma ne mogu se graditi stambene gra đevine, unositi neautohtone biljne i životinjske vrste.

Športsko-rekreacijska namjena sjeverni dio podru čja „Mla đ 1“ , planirana je kao oblik sanacije nakon eksploatacije polja mineralnih sirovina, /oznaka R7/. Na ovom podru čju planirani su športski i rekreacijski sadržaji koji se zasnivaju na korištenju vodenih površina jezera i obalnog podru čja jezera i to ure đenjem i izgradnjom: − obalnog dijela jezera namijenjenog za sportski ribolov, kupališta, − rekreativnih i sportskih igrališta, − površine za odmor – klupe za sjedenje i stolovi, podru čja za roštilj, − pješa čko-biciklisti čkih staza, − ugostiteljskih sadržaja – manji caffe barovi, restorani do 50 m 2 GBP-a, kiosci do 12,0 m2 i sli čno, − parkirališta za osobne automobile.

Športsko-rekreacijska namjena – ribi čki dom ŠRK „Amur“, Drnje , planirana je izgradnja novog ribi čkog doma na isto čnoj strani jezera Šoderica, /oznaka R7/. Na ovom podru čju odre đen je prostor za obavljanje osnovne djelatnosti – razvoj ribolova i organiziranja udruge gra đana. Ovim Prostornim planom dozvoljava se gradnja gra đevine za potrebe ribi čkog doma.

Športsko - rekreacijska namjena, ribi čki dom „Zajednice športsko ribolovnih klubova“, Karaula, sjeverni dio naselja Botova /oznaka R7/. Zajednica športskih ribolovnih klubova Koprivnica kao ovlaštenik ribolovnih prava dobila je na korištenje gra đevinu i gra đevnu česticu nekadašnje karaule te želi koristiti ovaj prostor za obavljanje osnovne djelatnosti – razvoj ribolova i organiziranja udruge gra đana. U sklopu osnovne namjene dodatno se mogu ure đivati šetnice, odmorišta, klupe, igrališta i sli čno. Ovo podru čje „Karaula“ planira se koristiti u svrhu zaštite i spašavanja od elementarnih nepogoda, gdje se planira skladištenje svih potrebnih strojeva i materijala.

Športsko - rekreacijska namjena - ribi čka natjecateljska staza za športski ribolov , isto čni dio jezera Šoderica, /oznaka staze/.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 168

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Zajednica športskih ribolovnih klubova Koprivnica kao ovlaštenik ribolovnog prava i Športsko ribolovni Savez Koprivni čko-križeva čke županije kao nositelj športskih djelatnosti, kao natjecateljsku stazu dugi niz godina koriste isto čni dio jezera Šoderica za državna i me đunarodna natjecanja. Za potrebe natjecanja potrebno je urediti obalni dio jezera Šoderica kao ribi čku stazu od dijela gdje se nalazi ŠRK „Podravka“ pa do kraja radilišta eksploatacijskog polja. Na ovom podru čju planirani su športski i rekreacijski sadržaji koji se zasnivaju na korištenju obalnog podru čja jezera i vodenih površina jezera. Športsko - rekreacijska namjena - ribi čka natjecateljska staza za športski ribolov nalazi se na obalnom pojasu jezera Šoderica. Obalni pojas širine 25,0 m smije se urediti na na čin kako je navedeno u prethodnim stavcima ovoga članka. U sklopu obalnog pojasa dozvoljava se izgradnja lokalne prometnice i biciklisti čko-pješa čkih staza. Potrebno je rezervirati širinu prometnog koridora od 9,0 m ili kako je odre đeno tehni čkom dokumentacijom.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 169

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, URE ĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.4.2. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Slika 32: Labudovi na Šoderici

Obilježja podru čja sa stanovišta zaštite prirode

Zašti ćene i ugrožene vrste Prema članku 97. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 70/05.,139/08. i 57/11.) zabranjeno je branje, skupljanje, uništavanje, sje ča ili iskopavanje samoniklih strogo zašti ćenih biljaka i gljiva, te držanje i trgovina samoniklim strogo zašti ćenim biljkama i gljivama. Strogo zašti ćene životinje zabranjeno je namjerno hvatati, držati i/ili ubijati, namjerno ošte ćivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te podru čja njihova razmnožavanja ili odmaranja, namjerno uznemiravati, naro čito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemiravanje bilo zna čajno u odnosu na ciljeve zaštite, namjerno uništavati ili uzimati jaja iz prirode ili držati prazna jaja, prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otu đivati ili na bilo koji na čin pribavljati i preparirati. Zaštitu uživaju i samonikle biljke i gljive, te divlje životinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, te u posebnom rezervatu ako se radi o samoniklim biljkama, gljivama, te divljim životinjama radi kojih je podru čje primarno zašti ćeno, kao i sve podzemne životinje, i kad nisu zašti ćene kao pojedine svojte, ako aktom o zaštiti toga podru čja za pojedinu vrstu nije druga čije odre đeno. Nenamjerno hvatanje i/ili ubijanje strogo zašti ćenih životinja prijavljuje se Ministarstvu. Ministarstvo vodi evidenciju o nenamjerno uhva ćenim i/ili ubijenim strogo zašti ćenim životinjama, te odlu čuje o zaštitnim mjerama u cilju sprje čavanja negativnog utjecaja na pojedine vrste.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 170

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Zašti ćene divlje svojte Korištenje zašti ćenih divljih svojti dopušteno je na na čin i u koli čini da se njihove populacije na državnoj ili na lokalnoj razini ne dovedu u opasnost, sukladno članku 94. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 70/05.,139/08. i 57/11.). Ministar nadležan za zaštitu prirode i ministar nadležan za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo, svaki u svom djelokrugu, propisuju mjere zaštite zašti ćenih divljih svojti koje obuhva ćaju: sezonsku zabranu korištenja i druga ograni čenja korištenja populacija, privremenu ili lokalnu zabranu korištenja radi obnove populacija na zadovoljavaju ću razinu i/ili reguliranje trgovine, držanja radi trgovine i transporta radi trgovine živih i mrtvih primjeraka. Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode vodi evidenciju o na činu i koli čini korištenja zašti ćenih divljih svojti radi utvr đivanja i pra ćenja stanja populacija. Ako se utvrdi da je zbog korištenja zašti ćena divlja svojta ugrožena, ministar može donijeti naredbu kojom zabranjuje ili ograni čava korištenje te svojte.

Direktiva o pticama Ova direktiva bila je donesena još 1979. godine s ciljem dugoro čnog o čuvanja svih divljih pti čjih vrsta i njihovih važnih staništa na teritoriju EU. Poseban naglasak je na zaštiti migratornih vrsta koja zahtijeva koordinirano djelovanje svih europskih zemalja. Propis se odnosi na 181 pti čju svojtu (vrstu ili podvrstu) te zahtijeva o čuvanje dovoljno prostranih i raznolikih staništa za njihov opstanak. Tako đer se zabranjuju na čini masovnog i neselektivnog lova te iskoriš ćivanje, prodaja ili komercijalizacija ve ćine pti čjih vrsta. Na činjene su odre đene iznimke radi sporta i lova, a dopušta se članicama u činiti iznimke u slu čajevima kada ptice predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi ili drugih biljaka i životinja, te kad nanose velike gospodarske štete. Pojedine zemlje obvezne su utvrditi i zaštiti dovoljan broj i u dovoljnoj površini najpovoljnijih podru čja za zaštitu pti čjih vrsta iz Dodatka I Direktive (SPA podru čja) koja postaju sastavni dio NATURA 2000. U zemljama EU proglašeno je 5.174 SPA podru čja ukupne površine ve će od 530.774 km 2.

Direktiva o staništima Cilj ove direktive donesene 1992. godine je doprinijeti o čuvanju biološke raznolikosti članica EU kroz zaštitu staništa divlje flore i faune. Glavni na čin ostvarenja ovog cilja jest uspostavljanje ekološke mreže podru čja NATURA 2000. Ova podru čja (SAC podru čja) zna čajna su za o čuvanje ugroženih vrsta (osim ptica) i stani čnih tipova koji su navedeni u dodacima Direktive, u tzv. "povoljnom statusu o čuvanosti". Kod odabira podru čja u obzir se uzimaju isklju čivo znanstveni kriteriji odnosno zahtjevi. Prilikom upravljanja podru čjima NATURA 2000. osim znanstvenih, uzimaju se u obzir i gospodarski, društveni i kulturni zahtjevi te regionalne i lokalne zna čajke. Zaštita podru čja provodi se ocjenjivanjem utjecaja pojedinih planova i zahvata, provo đenjem planova upravljanja te ugovornim i drugim aranžmanima s vlasnicima i korisnicima zemljišta kroz koje se osigurava primjena odgovaraju ćih zaštitnih mjera. Nove članice EU na dan pristupa moraju predati popis predloženih podru čja za NATURA 2000 s odgovaraju ćom bazom podataka o svakom pojedinom podru čju. Za vrste navedene na Dodatku II Direktive potrebno je utvrditi važna podru čja i zaštititi ih, vrste na Dodatku IV potrebno je strogo zaštititi, a vrste na Dodatku V uživaju status zašti ćenih vrsta čije se populacije smiju eksploatirati uz stalan nadzor.

Crvene knjige

Crvene knjige ugroženih vrsta objedinjuju podatke o onim svojtama (vrstama ili podvrstama) koje se smatraju ugroženima temeljem znanstvene procjene prema

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 171

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

me đunarodnim kriterijima koje je postavila me đunarodna unija za zaštitu prirode IUCN, Te se vrste upisuju na tzv. Crveni popis, a detaljno obra đuju u crvenim knjigama. Crvene knjige za pojedine skupine ugroženih vrsta Hrvatske izradili su kompetentni stru čnjaci te one predstavljaju temelj za zakonsku zaštitu vrsta.

Crveni popis obuhva ća vrste s visokim stupnjem ugroženosti, odnosno za koje se smatra da su pred izumiranjem (CR - kriti čno ugrožene, EN - ugrožene i V - osjetljive) te vrste koje bi mogle postati ugrožene ukoliko se ne poduzmu zaštitne mjere (NT - niskorizi čne i LC - najmanje zabrinjavaju će), kao i vrste koje se radi nedostatka podataka ne mogu svrstati u neku od navedenih kategorija DD - nedovoljno poznate).

Zašti ćene i ugrožene vrste na podru čju op ćine Drnje

Iako ne postoji cjelovita inventarizacija ovog podru čja, prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske i postoje ćih stru čnih studija, na ovom podru čju stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zašti ćenih vrsta.

Sisavci

Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, šire podru čje Op ćine Drnje je stvarno ili potencijalno podru čje rasprostranjenosti ve ćeg broja ugroženih i/ili zašti ćenih vrsta sisavaca. Uz tablicu s popisom zašti ćenih i strogo zašti ćenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem - u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 27: Popis ugroženih vrsta sisavaca na području Op ćine Drnje (SZ - strogo zašti ćena svojta, Z - zašti ćena svojta; EN - ugrožena, VU -rizi čna, NT - potencijalno ugrožena, LC - najmanje zabrinjavaju ća, DD - vjerojatno ugrožena, ZZP - Zakon o zaštiti prirode (NN br. 70/05 i 139/08) Regionalna Dodatak II ZZP Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste kategorija Direktive o (N.N. 70/05) ugroženosti staništima Barbastdla barbastellus* širokouhi mra čnjak DD SZ V SZ sj. od Glis glis sivi puh LC Save Z juž od Save Lepus europaeus europski zec NT Z Lutra luira vidra DD SZ V Micromys minutus patuljasti miš NT Z Miniopterus schreibersi dugokrili pršnjak EN SZ V Muscardinus avellanarius puh Iješnikar NT SZ Myotis bechsteini* velikouhi šišmiš VU SZ V Myotis myotis veliki šišmiš NT SZ V Neomys anomalus mo čvarna rovka NT Z Neomys fodiens vodena rovka NT Z Plecotus austriacus sivi dugoušan EN SZ Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NT SZ V * potencijalno podru čje rasprostranjenja;

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 172

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Od navedenih sisavaca, isti ču se vrste navedene na Dodatku II Direktive o staništima odnosno vrste za koje je potrebno odrediti tzv. Posebna podru čja zaštite (SAC - Special Area of Conservation).

Od ugroženih vrsta izdvajamo šišmiše od kojih su najugroženije slijede će vrste: dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena svojta Ekologija: Poglavito špiljska vrsta, ali je na đen i u rudnicima te napuštenim podrumima. Često mijenja skloništa, i ljeti i zimi. Povremeno se pri migraciji kolonije zadržavaju i na tavanima ku ća i krovištima crkava. Lovi visoko u zraku, iznad šuma i polja. Razlozi ugroženosti: Vrlo je osjetljiv na uznemirivanje, ali i na postavljanje željeznih rešetaka na vrata u špiljama. Ugrožen je vjerojatno i upotrebom pesticida, kao u sjevernijem dijelu srednje Europe gdje je zamije ćen uo čljivi pad brojnosti. sivi dugoušan (Plecotus austriacus) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena vrsta Ekologija: Nizinska i podgorska podru čja, često uz naselja. Porodiljske kolonije u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Nalažen je i u nizinskim poplavnim šumama (Spitzenberger, usmena informacija). Lovi na otvorenom. Na zimovanju je dosad na đen u špiljama, gdje se naj češ će zavla či duboko u uske pukotine. Razlozi ugroženosti: Iako nemamo puno podataka iz prijašnjih razdoblja, o čita je tendencija smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve češ ćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima. velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinit) Kategorija ugroženosti: VU - osjetljiva vrsta Ekologija: Šumska vrsta, dolazi samo u prirodnim ve ćinom listopadnim šumama sa starijim stablima, te u starim vo ćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, često sakuplja plijen koji čine uglavnom no ćni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni člankonošci s gran čica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadržava u dupljama drve ća, a zimuje u razli čitim podzemnim prirodnim ili umjetnim staništima, vjerojatno najviše u pukotinama. Razlozi ugroženosti: Prekomjerna sje ča starijih stabala s dupljama i prerana sje ča starijih sastojina te upotreba pesticida u šumarstvu.

Mjere zaštite: U cilju zaštite šišmiša, potrebno je o čuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slu čaju obnova zgrada i crkava u kojima je na đena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije.

Za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao podru čja zatvorena za javnost, a u špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom postavljanja vrata na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrata obavezno je konzultirati stru čnjake za šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet špilje.

U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere o čuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode koji se ugra đuju u odgovaraju će šumsko-gospodarske osnove na podru čju Op ćine Drnje.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 173

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra, mo čvarna rovka, vodena rovka) potrebno je u što ve ćoj mjeri o čuvati vodena i mo čvarna staništa i sprije čiti melioraciju i isušivanje, odnosno ne planirati daljnje regulacije vodotoka te daljnje melioracije ovakvih površina bez Ocjene prihvatljivosti takvih zahvata na prirodu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine broj 70/05.,139/08. i 57/11.).

Ptice

S obzirom na ovdje prisutna staništa te uzimaju ći u obzir podatke ornitoloških studija izra đenih u okviru LIFE III CRO-NEN projekta (izradio Zavod za ornitologiju, HAZU), kao i Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske, šire podru čje Op ćine Drnje je stvarno ili potencijalno podru čje rasprostranjenosti ve ćeg broja ugroženih i/ili zašti ćenih ptica. Uz tablicu s popisom zašti ćenih i strogo zašti ćenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem - u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci. Strogo zašti ćene vrste ptica rasprostranjene na podru čju Op ćine Drnje (CR - kriti čno ugrožene, EN - ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizi čne, LC - najmanje zabrinjavaju će, DD -nedovoljno poznate; GP - gnijezde ća populacija, NGP - negnijezde ća populacija, ZP - zimuju ća populacija, PP - preletni čka populacija; Z - zašti ćena vrsta)

Tablica 28: Strogo zašti ćene vrste ptica rasprostranjene na podru čju Op ćine Drnje

Dodatak I Kategorija Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Direktive o ugroženosti pticama Actitis In/poleucos mala prutka VUgp Alcedo atthis vodomar NTgp V Anas str ep era patka kreketaljka ENgp Ciconia ciconia roda NTgp V Ciconia nigra crna roda VUgp V Columba oenas golub dupljaš DDgp Dendrocopos syriacus sirijski djetli ć LCgp V Dn/ocopus martius crna žuna V Egretta alba* velika bijela čaplja ENgp V Erithacus svecicus modrovoljka DDgp Ficedula albicollis bjelovrata muharica LCgp V Gavia arctica** crnogrli plijenor LCzp V Gavia stellata** crvenogrli plijenor V Haliaeetus albidlla štekavac ENgp V Ixobrychus minutus čapljica voljak NTgp V Lanius minor sivi svra čak LCgp V Lymnocryptes minima mala šljuka DDngp Pernis apivorus škanjac osaš VUgp V Phalacrocorax pygmaeus* mali vranac CRgp V Picus canus siva žuna LCgp V Sterna albifrons mala čigra ENgp Sterna hirundo crvenokljuna čigra NTgp Sylvia nisoria pjegava grmuša V *zimovalica, **preletnica/neredovita zimovalica

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 174

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Od ugrožene i strogo zašti ćene ornitofaune koja potvr đeno ili mogu će obitava na ovom podru čju valja istaknuti slijede će vrste: mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) Kategorija ugroženosti: CR - kriti čno ugrožena gnijezde ća populacija Ekologija: Obitavaju uz slatke i bo čate vode (jezera, ribnjake, rije čne rukavce, rije čna uš ća) obrasle prostranim trš ćacima. Izvan sezone gnijež đenja često se zadržavaju u priobalju. Razlozi ugroženosti: Nestajanje mo čvarnih podru čja, lov i krivolov.

štekavac (Haliaeetus albicilla) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezde ća populacija Ekologija: Gnijezde se uz slatke i slane vode: u velikim mo čvarnim podru čjima, uz velike rijeke, jezera i šaranske ribnjake. Izbjegavaju podru čja siromašna vodom, otvorene predjele bez drve ća i velike guste šume. Razlozi ugroženosti: Ugrožen je lovom i krivolovom, nestankom mo čvarnih staništa i propadanjem šaranskih ribnjaka, one čiš ćenjem voda. mala čigra (Sterna albifrons) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezde ća populacija Ekologija: Obitava uz morske obale i po ve ćim rijekama, jezerima, šljun čarama i akumulacijama s pješ čanim i šljunkovitim otocima i sprudovima. Gnijezdo grade na golom tlu, ponekad i u niskom, rijetkom raslinju. Hrane se pretežito sitnom ribom i rakovima, kukcima, koluti ćavcima i mekušcima. Razlozi ugroženosti: Ure đivanje rijeka, turizam i rekreativne aktivnosti, zaga đenje voda. velika bijela čaplja (Egretta alba) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezde ća populacija Ekologija: Gnijezde se na ve ćim kopnenim ili priobalnim mo čvarama, uš ćima rijeka i jezerima obala obraslih bujnim raslinjem. Za gnijež đenje trebaju prostrane trš ćake ili rogozike, rje đe se gnijezde i na grmlju ili niskom drve ću. Razlozi ugroženosti: Nestajanje mo čvarnih podru čja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. Donedavno je u Hrvatskoj bila gotovo izumrla, no posljednjih desetak godina broj joj pomalo raste i vra ća se na stara gnijezdilišta. Gnijezde ća populacija je još uvijek ugrožena. patka kreketaljka (Anas strepera) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezde ća populacija Ekologija: Gnijezdi se na prostranim, plitkim, otvorenim slatkim ili bo čatim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: visoko produktivnim jezerima, šaranskim ribnjacima, zaraslim šljun čarama. Razlozi ugroženosti: Nestajanje mo čvarnih podru čja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.

škanjac osaš (Pernis apivorus) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna gnijezde ća populacija Ekologija: Šume bogate proplancima, čistinama, prosjekama, sje čevinama. Često i u mješovitom, mozai čnom krajoliku gdje su šume izmiješane s livadama, živicama, malim mo čvarama i sl. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, ure đivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva. crna roda (Ciconia nigra) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna gnijezde ća populacija Ekologija: Obitava u starim, mirnim šumama s potocima, lokvama, barama, kanalima, vlažnim livadama i si. Rado se hrane i po obalama rijeka i ve ćim mo čvarnim površinama

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 175

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

ukoliko ih ima u blizini gnjezdilišta. Za selidbe se zadržavaju i po otvorenim vlažnim podru čjima. Za selidbe su samotne ili u malim jatima, na zimovalištima samotne ili u parovima. Za hranjenja su obi čno samotne, ali se na bogatim hranilištima okupljaju u rahle skupine. Monogamne su, parovi su najvjerojatnije dugotrajni, ali veza traje naj češ će samo za gnijezde će sezone i obnavlja se svakog prolje ća. Pretežito se hrane ribama, vodozemcima, kukcima i njihovim li činkama, a u manjoj mjeri i sitnim sisavcima, zmijama, gušterima, ra čićima i pti ćima ptica pjevica. Razlozi ugroženosti: Ure đivanje šuma, mijenjanje vodnog režima šuma, nestajanje o čvarnih podru čja, propadanje šaranskih ribnjaka. mala prutka (Actitis hypoleucos) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna gnijezde ća populacija Ekologija: Obitavaju uz rijeke, jezera i potoke, tako đer i uz morske obale. Najdraže su im šljunkovite i kamenite obale, osobito uz gornje tokove rijeka. Razlozi ugroženosti: Ure đivanje rijeka, turizam i rekreativne aktivnosti, zaga đenje voda, lov i krivolov. golub dupljaš (Columba oenas) Kategorija ugroženosti: DD - nedovoljno poznata gnijezde ća populacija Ekologija: Nastanjuju otvorene šume s mnogo proplanaka i prosjeka, rubove šuma uz poljoprivredne površine i stare prostrane parkove s listopadnim drve ćem bogatim dupljama. Izvan gnijezde će sezone obi čno su druževni. Gnijezdo grade u dupljama (osobito u starim dupljama crnih žuna), u pukotinama stijena, a povremeno i u rupama u tlu ili u napuštenim gnijezdima drugih ptica. Gnijezdo grade, na jajima leže i o pti ćima se brinu oba partnera. Pretežito se hrane biljnom hranom (sjemenkama, liš ćem, pupovima, cvjetovima i si.), a povremeno i beskralješnjacima. Hranu pretežito sakupljaju na tlu, rje đe na drve ću ili grmlju. Na tlu se često hrane u jatima, a na drve ću obi čno samotno. Razlozi ugroženosti: Razlozi za tako drasti čan pad populacije nisu sasvim jasni, pogotovo jer u najve ćem dijelu europskog areala ove vrste uop će nema pada populacije. Najvjerojatnije su glavni razlozi ure đivanje šuma, lov i krivolov te intenziviranje poljodjelstva, možda i stalni porast brojnosti goluba grivnjaša. modrovoljka (Erithacus svecicus) Kategorija ugroženosti: DD - nedovoljno poznata gnijezde ća populacija Ekologija: Obitavaju na mješovitim, prijelaznim staništima izme đu šuma i otvorenih podru čja, uglavnom po vlažnim staništima s bujnim raslinjem poput šumovite tundre ispresijecane manjim mo čvarama, po poplavnim ravnicama i obalama rijeka i jezera obraslim niskim gustim drvenastim raslinjem, čak i po vlažnim planinskim livadama s grmljem. Naša podvrsta preferira šikare uz vodu, pogotovo one s trš ćacima. Gnijezdo grade na tlu u gustom raslinju, u busenju, ispod grmlja ili u rupama u odronima. Gnijezdo gradi ženka, mužjak joj ponekad pomaže. Pretežito se hrane beskralježnjacima, najviše kukcima. U jesen uzimaju i nešto sjemenki i plodova. Hranu skupljaju po tlu i niskom raslinju, ponekad kukce love i u letu. Razlozi ugroženosti. Nestajanje mo čvarnih podru čja, ure đivanje rijeka, intenziviranje poljodjelstva. mala šljuka (Lymnocryptes minimo) Kategorija ugroženosti: DD - nedovoljno poznata negnijezde ća populacija Ekologija: Gnijezde se po vodom natopljenim cretovima, vlažnim livadama te mo čvarama u tundri i tajgi. Za selidbe i zimovanja borave po muljevitim rubovima lokvi, obalama potoka, rijeka i jezera, mo čvarama, cretovima, poplavnim površinama, taložnicama, vlažnim livadama, mo čvarnim slanušama i si. Gnijezdo grade na tlu, u niskom raslinju, u niskom grmlju, često na malo izdignutim grebenima (brazdama) ili humcima okruženim vodom.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 176

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Gnijezdo vjerojatno grade oba partnera. Pretežito se hrane kukcima i njihovim li činkama, mekušcima, koluti ćavcima i biljkama (uglavnom sjemenkama). Hranu skupljaju kljunom s površine tla ili ga zabadaju u meko tlo. Aktivne su najviše no ću i u sumrak. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje mo čvarnih podru čja, uništavanje nuskih muljevitih i pjeskovitih morskih obala i pripadaju ćih im slanuša.

Mjere zaštite: U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne preporu čuju (regulacije vodotoka, va đenje šljunka), kao ni prenamjena ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati). U slu čaju izvo đenja ovakvih zahvata na podru čjima Ekološke mreže RH potrebno je provoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (N.N. 118/09). U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naro čito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovaraju ćih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama).

Vodozemci

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, podru čje Op ćine Drnje je stanište slijede ćih strogo zašti ćenih vrsta vodozemaca (SZ - strogo zašti ćene, Z - zašti ćene, CR - kriti čno ugrožene, EN - ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizi čne, LC - najmanje zabrinjavaju će, DD - nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05,139/08):

Tablica 29: Strogo zašti ćene vrste vodozemaca na podru čju Op ćine Drnje Dodatak II Direktive o Kategorija Zaštita po Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste staništima ugroženosti ZZP Bombina bombina crveni muka č NT SZ V Hyla arborea gatalinka NT SZ Triturus dobrogicus veliki panonski vodenjak NT SZ V

Mjere zaštite: Potrebno je o čuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 177

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Gmazovi

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, podru čje Op ćine Drnje je stanište slijede ćih strogo zašti ćenih vrsta gmazova (SZ - strogo zašti ćene, Z -zašti ćene, CR - kriti čno ugrožene, EN - ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizi čne, LC - najmanje zabrinjavaju će, DD - nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05,139/08):

Tablica 30: Strogo zašti ćene vrste gmazova na podru čju Op ćine Drnje Dodatak II Direktive o Kategorija Zaštita po Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste staništima ugroženosti ZZP Emi/s orbicularis barska kornja ča NT SZ V

Mjere zaštite: Potrebno je o čuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa.

Ribe

Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske podru čje Op ćine Drnje je podru čje rasprostranjenja ve ćeg broja ugroženih vrsta riba (SZ - strogo zašti ćena svojta, Z - zašti ćena svojta; CR - kriti čno ugrožena, EN - ugrožena, VU- rizi čna, NT -potencijalno ugrožena, LC - najmanje zabrinjavaju ća, DD-vjerojatno ugrožena).

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 178

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Tablica 31: Strogo zašti ćene i zašti ćene vrste riba na širem podru čju Op ćine Drnje Dodatak II Kategorija Zaštita po Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Direktive o ugroženosti ZZP staništima Abramis sapa crnooka deverika NT Z Acipenser ruthenus* ke čiga VU Z Alburnoides bipunctatus dvoprugasta uklija LC Z Aspius aspius bolen VU Z V Carassius carassius karaš VU Z Cyprinus carpio** šaran EN Z Eu đontomyzon danfordi dunavska paklara NT SZ V Eudontomyzon mariae ukrajinska paklara NT SZ V Gobio albipinnatus bjeloperajna krkuša DD SZ V Gobio gobio krkuša LC Z Gobio kessleri keslerova krkuša NT SZ V Gobio uranoscopus tankorepa krkuša NT SZ V Gymnocephalus baloni Balonijev balavac VU SZ V Gymnocephalus schraetser prugasti balavac CR SZ V Hucho hucho mladica EN Z V Lampetra planeri poto čna paklara NT SZ V Leucaspius delineatus belica VU SZ Leudscus idus jež VU Z Lota lota manji ć VU Z Misgurnus fossilis piškur VU SZ V Pelecus cultratus* sabljarka DD SZ V Proterorhinus marmoratus mramorski glavo č NT Z Rutilus pigus plotica NT Z Vimba vimba nosara VU Z Zingel štreber mali vretenac VU SZ V Zingel zingel veliki vretenac VU SZ

* potencijalno podru čje rasprostranjenosti; **zavi čajne populacije

Od ugrožene i strogo zašti ćene riblje faune koja potvr đeno ili mogu će obitava na ovom podru čju valja istaknuti sljede će vrste: prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) Kategorija ugroženosti: CR - kriti čno ugrožena populacija. Ekologija: Prugasti balavac je potamodromna, reofilna vrsta. Živi u manjim jatima u zoni mrene, deverike, ali i u rije čnim uš ćima Uzroci ugroženosti: one čiš ćenje i regulacije vodotoka te bilo kakvo smanjenje kakvo će staništa. Dodatno ga ugrožava unos alohtonih i širenje agresivnijih vrsta u vodotocima. mladica (Hucho hucho) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena populacija. Ekologija: Mladica je bentopelagi čka, litofilna vrsta koja naj češ će živi u zoni lipljena i mrene. Nastanjuje dublje dijelove rijeka, s brzim protokom i nižom temperaturom (od 6°C do 18°C). Česta je u dubljim prokopima uz obalna podru čja ili ispod mostova, a rijetka u jezerima.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 179

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Mlade jedinke žive u manjim teku ćicama i u gornjim dijelovima rijeka, a s odrastanjem sele nizvodno. Uzroci ugroženosti: Pretjerani izlov, regulacija i pregradnja gornjih i srednjih tokova rijeka, one čiš ćenje vodotoka.

šaran (Cyprinus carpio) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena populacija. Ekologija: Divlja forma šarana jedna je od najugroženijih u Europi. Kod nas je autohtona vrsta. Uzroci ugroženosti: Ugrožena je miješanjem s kultiviranim formama, regulacijom vodotoka i nestankom prirodnih mrijestilišta. bolen (Aspius aspius) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: Bentopelagi čka vrsta koja nastanjuje teku će vode, akumulacije i rukavce rijeka. Uglavnom živi solitarno (pojedina čno) i obi čno u čiš ćim, teku ćim dijelovima vodotoka. Jedan je od najve ćih dnevnih predatora u našim vodama, a na glasu po proždrljivosti Uzroci ugroženosti: smanjenje populacija vrsta kojima se hrani, mehani čko one čiš ćenje rijeka, regulacije vodotoka i unos alohtonih vrsta, nekontrolirani ribolov karas (Camssius carassius) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: Karaš nastanjuje staja će vode, poput bara, mo čvara, jezera, sporoteku ćih rijeka i privremenih vodenih površina, bogatih vodenom vegetacijom. Voli vode s malom prozirnoš ću i dubinom gdje temperatura ljeti nije hladnija od 19°C Uzroci ugroženosti: nakon unošenja babuške u otvorene vode, po čele su se postupno smanjivati njegove populacije, posebno u staja ćim, mo čvarnim i poplavnim staništima. Jedan od razloga smanjenja brojnosti svakako je i nestanak vodene vegetacije zbog one čiš ćenja voda. Svako isušivanje jezera, bara i mo čvara te nestajanje poplavnih staništa pridonosi daljnjem smanjenju brojnosti vrste. ke čiga (Acipenser ruthenus) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: Ke čiga je pridnena vrsta koja boravi u slatkim i bo čatim vodama umjerenoga podru čja. Naseljava pridnene dijelove rijeka i jezera, a u mora rijetko zalazi Uzroci ugroženosti: Nerazuman ribolov u Dunavu, zasnovan na ulovu mla đih dobnih kategorija koje nisu spolno zrele ili su takvima tek postale. Promjene u prirodnim staništima izazvane čovjekovim djelovanjem, poput one čiš ćenja, va đenja pijeska i regulacije vodotoka. balonijev balavac (Gymnocephalus balom) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: Živi u srednjem i donjem toku ve ćih rijeka, u zoni deverike i blizu uš ća. Jedinke se naj češ će zadržavaju samostalno i skrivaju tijekom dana, a aktivnost po činju u sumrak. Uzroci ugroženosti: regulacije vodotoka, izgradnja brana i usporavanje brzine rijeka, kao i bilo koji oblik one čiš ćenja. belica (Leucaspius delineatus) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: Belica živi u podru čju donjih tokova rijeka, u staja ćim i sporo teku ćim vodama, bogato obraslim vodenom vegetacijom. Uzroci ugroženosti: Osim isušivanja, velik utjecaj na njezin nestanak ima i sve ve ća primjena insekticida i herbicida u poljoprivredi.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 180

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

jež (Leuciscus idus) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: Jež je bentopelagi čka vrsta koja naseljava nizinske rijeke i jezera te je jedna od karakteristi čnih i čestih vrsta u zoni deverike. Rado zalazi u poplavnu zonu radi prehrane i razmnožavanja. Uzroci ugroženosti: regulacije i one čiš ćenje vodotoka te nestanak prikladnih, prirodnih mrijesnih podru čja, smanjenje i nestajanje poplavnih i mo čvarnih podru čja manji ć (Lota lota) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: To je pridnena vrsta kojoj odgovara hladnija (4 - 18°C) i čiš ća teku ća voda. Nastanjuje velike rijeke i duboka jezera, gdje bira kamenita i pjeskovita dna Uzroci ugroženosti: Regulacija vodotoka, one čiš ćenje, prekomjeran izlov i unos alohtonih vrsta. piškur (Misgurnus fossilis) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: Čikov živi u staja ćim ili sporoteku ćim vodama u donjim dijelovima rijeka. Obi čno naseljava staništa prekrivena muljevitim dnom. Naj češ ći životni prostor su mu mrtvaje, ribnjaci, kanali za natapanje i preplavljeni mo čvarni tereni ve ćih rijeka i njihovih pritoka. Uzroci ugroženosti: nestanak sporoteku ćih i staja ćih voda i prikladnih staništa, organsko i anorgansko one čiš ćenje preostalih staništa tog tipa, regulacija i pregradnja vodotoka. nosara (Vimba vimba) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: Nosara obi čno naseljava srednje i donje tokove rijeka te jezera. Voli sporija teku ća i staja ća vodena staništa, a veoma često zalazi i u poplavnu zonu. Uzroci ugroženosti: regulacije i pregradnje vodotoka koje sprje čavaju uzvodne reproduktivne migracije, svako smanjenje poplavnih podru čja. Mjestimi čno je ugrožava i pretjerani izlov. mali vretenac (Zingel štreber) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: Živi u zoni mrene, deverike i balavca. Pridnena je riba i zadržava se u srednje dubokim, čistim, brzim vodama gdje ima puno kisika, a dno je pješ čano ili šljunkovito. Uzroci ugroženosti: one čiš ćenje i regulacije vodotoka , dominantne šaranske vrste s kojima je u izravnoj kompeticiji za stanište i prehrambene resurse. veliki vretenac (Zingel zingel) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: Veliki vretenac zadržava se u srednje dubokim do plitkim vodotocima, s pješ čanim i šljunkovitim dnom. Živi u zoni mrene, deverike i balavca Uzroci ugroženosti: one čiš ćenje vode, regulacija i pregra đivanje vodotoka

Mjere zaštite: U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom regulacija vodotoka i vodno- gospodarskih radova uz obavezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu obzirom da podru čje Op ćine Drnje obuhva ća ekološki zna čajna podru čja uvrštena u Ekološku mrežu RH. Nužno je onemogu ćiti i sprije čiti one čiš ćenja vodotoka kako u nadzemnim tako i u podzemnim dijelovima. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, zabranjeno je vodotoke poribljavati stranim (alohtonim) vrstama.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 181

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Leptiri

Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), podru čje Op ćine Drnje je stanište više strogo zašti ćenih vrsta leptira (SZ - strogo zašti ćene, Z -zašti ćene; CR - kriti čno ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizi čne, DD - nedovoljno poznate; ZZP -Zakon o zaštiti prirode N.N. 70/05,139/08).

Tablica 32: Zašti ćene vrste danjih leptira na podru čju Op ćine Drnje <1 Dodatak II Zaštita po Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija Direktive o ZZP ugroženosti staništima Apatura ilia mala preljevalica NT Z Apatura iris velika preljevalica NT Z Euphrydn/as aurinia mo čvarna ri đa DD SZ V Euphrydn/as maturna mala svibanjska ri đa DD SZ Heteropterus morpheus sedefast debeloglavac NT Z Leptidea morsei Grundov šumski bijelac DD SZ V Limenitis populi topolnjak NT Z Lopinga achine šumski okaš DD SZ Lycaena dispar kiseli čin vatreni plavac NT SZ V Ijubi častorubi vatreni Lycaena hippothoe NT Z plavac mali kiseli čin vatreni Lycaena thersamon DD Z plavac Maculinea alcon alcon mo čvarni plavac CR SZ Maculinea nausithons zagasiti livadni plavac CR SZ V Maculinea telejus veliki livadni plavac CR SZ V Mellicta aurelia Niklerova ri đa DD Z Nymphalis vaualbum šareni ve VU Z V Parnassius mnemosi/ne crni apolon NT SZ Zerynthia polyxena uskršnji leptir NT SZ mo čvarni plavac (Maculinea alcon alcon) Kategorija ugroženosti: CR - kriti čno ugrožena populacija. Ekologija: Stanište su mu vlažne livade s biljkom hraniteljicom i mravinjacima vrste Myrmica scabrinodis. Razlozi ugroženosti: Vrsta je ugrožena zbog promjena u širenju poljoprivrednog zemljišta na ra čun vlažnih livada, kao i prestanak tradicionalnog gospodarenja košnjom i pašom. Dodatni problemi su urbanizacija, te izolacija i fragmentacija staništa. zagasiti livadni plavac (Maculinea nausithous) Kategorija ugroženosti: CR - kriti čno ugrožena populacija. Ekologija: Stanište ove vrste su suši dijelovi vlažnih livada na kojima često nalazimo i vrstu Maculinea telejus. Vrsta ima jednu generaciju, čiji se leptiri pojavljuju od lipnja do kolovoza. Prezimljuje u mravinjacima vrsta Myrmica rubra i M. scabrinodis. Razlozi ugroženosti: Promjene u gospodarenju staništem i intenziviranje poljoprivredne proizvodnje koja nosi prestanak tradicionalnog režima košnje, drenažu, te zaraš ćivanje staništa. veliki livadni plavac (Maculinea telejus) Kategorija ugroženosti: CR - kriti čno ugrožena populacija.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 182

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Ekologija: Stanište vrste su livade s biljkom krvarom Sanguisorba officinalis (por. Rosaceae). Mravi doma ćini su Myrmica rubra, M. scabrinodis, M. sabuleti, M. vandeli. Leptire nalazimo od lipnja do kolovoza na vlažnim livadama s obilnim populacijama krvare, često zajedno s M. nausithous. Razlozi ugroženosti: Zbog promjena u gospodarenju staništem, prestankom tradicionalne košnje dolazi do zaraš ćivanja staništa, a druge djelatnosti kao npr. drenaža dovode do nepovratnog uništavanja/isušivanja staništa.

šareni ve (Nymphalis vaualbum) Kategorija ugroženosti: VU - rizi čna populacija. Ekologija: Tipi čna staništa su čistine unutar nizinskih, često poplavnih šuma, s biljkama hraniteljicama iz rodova vrba Salix ssp., topola Populus ssp. I brijesta Ulmus ssp. Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom, djelatnostima koje utje ču na razinu podzemnih voda, kao drenaža, pove ćane izgradnje.

Mjere zaštite:

Leptiri su op ćenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uklju čuju uništavanje starih hrastova i čiš ćenje rubova šuma; kemijskog one čiš ćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa; te sakuplja čke aktivnost kolekcionara.

U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno o čuvati vodena i mo čvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno-gospodarskim zahvatima.

Radi o čuvanja europski ugroženih leptira plavaca (Maculinea) koji su usko vezani uz vlažne livade s odre đenim biljnim zajednicama, potrebno je takve livade evidentirati i dugoro čno osigurati njihov opstanak (redovita košnja), te ih zaštititi kao podru čja ekološke mreže RH.

Podzemna fauna

S obzirom na prisutnost odgovaraju ćeg staništa, ovo je podru čje obitavanja slijede ćih predstavnika podzemne faune prema Crvenoj knjizi podzemne faune Hrvatske (u tisku) -SZ - strogo zašti ćene, Z -zašti ćene; EN -ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizi čne, DD - nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine broj 70/05.,139/08.):

Tablica 33: Ugrožene podzemne životinje na podru čju Op ćine Drnje

Kategorija Zaštita Direktiva o Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste ugroženosti po ZZP staništima

panonski šumski Niphargus valachicus VU SZ kroz zaštitu staništa rakušac

Mjere zaštite: Ugraditi zaštitu vrste i njenih staništa u vodnogospodarske planove: sprije čiti zaga đenje podzemnih voda slivnog podru čja nalazišta i ne dozvoliti uništavanje staništa. Pri planiranju i izvo đenju hidrotehni čkih i melioracijskih radova prethodnim studijama utvrditi lokacije s populacijama ugroženih podzemnih životinja vezanih uz vodena staništa, te posebnim

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 183

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

tehni čkim rješenjima omogu ćiti njihov opstanak. Nužno je onemogu ćiti i sprije čiti one čiš ćivanje vodenih površina i fizi čko uništavanje staništa (nalazišta).

Alohtone vrste Alohtone vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine broj. 70/05. i 139/08.) zabranjeno je uvo đenje stranih divljih svojti u ekološke sustave.

UGROŽENA I RIJETKA STANIŠTA

Od tipova staništa koji zahtijevaju provo đenje mjera o čuvanja sukladno Zakonu o zaštiti prirode i EU Direktivi o staništima, na podru čju Op ćine Drnje prisutni su stanišni tipovi koji su iskazani u narednom tabli čnom prikazu. Ugrožena i rijetka staništa prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za o čuvanje stanišnih tipova (Narodne novine broj 7/06. i 119/09.) i EU Direktivi o staništima istaknuta su debljim otiskom (Napomena: oznaka * zna či da su ugroženi pojedini pojedini tipovi staništa, a ne cijela skupina odre đenog NKS koda).

Tablica 34: Zastupljenost stanišnih tipova na području Op ćine Drnje Tip staništa - NKS NKS kod (%) Aktivna seoska podru čja Jll 3,96

Aktivna seoska podru čja / Urbanizirana seoska podru čja J11/J13 4,34

Intenzivno obraivane oranice na komasiranim 131 9,40 površinama Mezofilne livade Srednje Europe C23 0,55 Mezofilne livade Srednje Europe/ Vlažne livade Srednje Europe /Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove C23/C22/E31 0,07 šume Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume E31 3,25 Mozaici kultiviranih površina 121 76,29

Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska podru čja / I21/J11/I81 0,50 Javne neproizvodne kultivirane zelene površine Stakli vodotoci A23 1,63 Vrbici na sprudovima /Poplavne šume vrba D11/E11 0,01 Ukupno: 100.00

Prema Nacionalnoj klasifikaciji (MINK 2005.) ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom podru čju opisana su na slijede ći na čin:

A.2.7. - Neobrasle i slabo obrasle obale teku ćica – Neobrasle i slabo obrasle obale teku ćica suhe uslijed umjetnog ili prirodnog kolebanja vodnog lica. Uklju čuje obale s mekim i mobilnim sedimentima (sprudovi) te kamenite i stjenovite obale. Često važna staništa za gnijež đenje ugroženih (Sterna albifrons, Charadrius dubious i Actitis hypoleucos) i ishranu nekih migratornih vrsta ptica.

C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) -

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 184

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.

D.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958) - Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora.

E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soo 1930)

E.1.2. Poplavna šuma crne i bijele topole (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931)

E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza En/thronio-Carpinion (Horvat 1958) Marin ček in Mucina et al. 1993) - Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) podru čja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obi čni grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drve ća). Ove šume čine visinski prijelaz izme đu nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.

ZAŠTI ĆENA PODRU ČJA

Sjeveroisto čni dio podru čja Op ćine Drnje odnosno 10, 26km 2 (34,59%) nalazi se unutar granica Regionalnog parka Mura – Drava.

Mjere zaštite: Elemente krajobraza u zašti ćenim podru čjima, ali i ostalim krajobrazno vrijednim podru čjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u razli čitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i sto čarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naro čito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Ure đenje postoje ćih i širenje gra đevinskih podru čja planirati na na čin da se o čuvaju postoje će krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi ra čuna o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

U prostornom planiranju i ure đenju na svim razinama voditi ra čuna da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifi čne namjene.

U krajobrazno vrijednim podru čjima potrebno je o čuvati karakteristi čne prirodne zna čajke te je u tom cilju potrebno: - sa čuvati ih od prenamjene te unaprje đivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika, - odgovaraju ćim mjerama sprje čavati šumske požare, - uskladiti i prostorno organizirati razli čite interese, - posebno ograni čiti i pratiti gra đevinsko zauzimanje neposredne obale,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 185

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju, - izgradnju izvan granica gra đevinskog podru čja kontrolirati u veli čini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zašti ćene ili vrijedne krajobrazne pojedina čne elemente, - štititi zna čajnije vizure od zaklanjanja ve ćom izgradnjom, - planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i si.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.

Nužno je osigurati provo đenje mjera revitalizacije za staništa u zašti ćenim podru čjima (i ostalim podru čjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, lokve/ špilje i dr.) - kroz osiguranje poticaja ili organiziranje košnje i čiš ćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Po potrebi navedene ustanove trebaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode sklapati ugovore o skrbi za pojedina zašti ćena podru čja ili njihove dijelove.

Preporu čljivo je izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zašti ćenim podru čjima, s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta podru čja ("carrying capacity").

Do donošenja op ćih i pojedina čnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora podru čja predloženih za zaštitu, ograni čiti izgradnju novih objekata izvan podru čja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata. Po donošenju planova upravljanja za zašti ćena podru čja, uskladiti sve aktivnosti s budu ćim mjerama zaštite tog podru čja, u suradnji s nadležnom institucijom/javnom ustanovom.

Podru čje ekološke mreže U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena Uredbom o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine broj 109/07.), te predstavlja sustav me đusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih podru čja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspore đenoš ću zna čajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07) propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva o čuvanja svakog podru čja ekološke mreže. Smjernice za mjere zaštite navedene su u daljnjem tekstu, a opisi pojedinih podru čja Ekološke mreže nalaze se u prilogu ove stru čne podloge. Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenoš ću njezinih sastavnica. Podru čja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na podru čja važna za divlje svojte i stanišne tipove (potencijalna "SAC" podru čja -Special Areas of Conservatiori) te me đunarodno važna podru čja za ptice (potencijalna "SPA" podru čja - Special Protection Areas). Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogu ćuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Podru čja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su uz šifru podru čja ozna čena s #, kao i sva me đunarodno važna podru čja za ptice, predstavljaju potencijalna podru čja NATURA 2000.

Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zašti ćena podru čja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavaju ćeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slu čajevima prevladavaju ćeg javnog interesa i uz Zakonom utvr đene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogu ćnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 186

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

podru čjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

Sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine broj 109/07.), i uvidom u kartu podru čja ekološke mreže utvr đeno je da predmetni dio prostornog plana ulazi u :

1. podru čje važno za ptice, te ostale svojte i staništa „Drava“ (HR5000013) i Šoderica (HR2001020). 2. me đunarodno važno podru čje za ptice „Gornji tok Drave“ (od Donje Dubrave do Terezinog polja) (HR1000014)

Podaci o podru čju ekološke mreže (šifra, naziv podru čja, ciljevi o čuvanja i smjernice za mjere zaštite):

1.1. Šifra i naziv podru čja : HR5000013 1.2. Ciljevi o čuvanja:

a) divlje svojte: - balonijev balavac (Gymnocephalus baloni) - barska kornja ča (Emys orbicularis) - bjeloperajna krkuša (Gobio albipinnatus) - bolen (Aspius aspius) - crnka (Umbra krameri) - crveni muka č (bombina bombina) - dabar (Castor fiber) - gatalinka (Hyla arborea) - gljive sprudova - mali vretenac (Zingel streber)

Ostale divlje svojte na europskoj i nacionalnoj razini: - piškur (Misgurnus fossilis) - prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) - rije čni rak (Astacus astacus) - sabljarka (Pelecus cultratus) - veliki panonski vodenjak (Triturus-cristatus-dobrogicus) - vidra (Lutra lutra) - vijun (Cobitis elongatoides) - vretenca (Odonata) - zlatni vijun (Sabanejewia balcanica)

b) stanišni tipovi: NKS šifra NATURA šifra stanišni tip A.2.7.1.1. Neobrasle šljun čane rije čne obale (sprudovi) Vlažni travnjaci Poplavne šume 3150 Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition

ili Magnopotamion

Mjere zaštite podru čja HR5000013, Drava

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 187

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

/Iz Priloga 1.3.-SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE ZA PODRU ČJA EKOLOŠKE MREŽE/

1. U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i o čuvati stanište 2. Pažljivo provoditi melioraciju 3. Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka 4. Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke 5. Ograni čiti širenje podru čja pod intenzivnim poljodjelstvom 6. Osigurati pro čiš ćavanje otpadnih voda 7. Pažljivo provoditi turisti čko-rekreativne aktivnosti 8. Restaurirati vlažne travnjake 9. Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste 10. Osigurati poticaje za o čuvanje biološke raznolikosti (POP)

Smjernice za mjere zaštite u svrhu o čuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za o čuvanje stanišnih tipova

A. POVRŠINSKE KOPNENE VODE I MO ČVARNA STANIŠTA

11. Očuvati vodena i mo čvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju 12. Osigurati povoljnu koli činu vode u vodenim i mo čvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih zna čajnih bioloških vrsta 13. Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih zna čajnih bioloških vrsta 14. Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvr đene obale, sprudovi, brzaci, slapovi idr.) i povoljnu dinamiku voda (meandiranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.) 15. Očuvati povezanost vodenoga toka 16. Očuvati biološke vrste zna čajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 17. Izbjegavati regulacijuvodotoka i promjene vodnog režima vodenih i mo čvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja 18. U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostora za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju 19. Va đenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom podru čju, a izbjegavati va đenje šljunka u aktivnim rije čnim koritima i poplavnim ravnicama 20. Ne iskorištavati sedimente iz rije čnih sprudova

Smjernice za mjere zaštite u svrhu o čuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za o čuvanje stanišnih tipova

E. ŠUME

21. Gospodarenje šumama provoditi sukladno na čelima certifikacije šuma 22. Prilikom dovršenog sijeka ve ćih šumskih površina, gdje god je to mogu će i prikladno, ostavljati manje neprosje čene površine

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 188

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

23. .U gospodarenju šumama o čuvati u najve ćoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove 24. U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavi čajnih vrsta drve ća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice 25. U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava („control agents“); ne koristiti genetski modificirane organizme 26. Očuvati biološke vrste zna čajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone)vrste i genetski modificirane organizme 27. U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stoje ćih i oborenih) stabala, osobito stabala sa dupljama 28. U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za o čuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno pra ćenje njihova stanja (monitoring) 29. Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drve ća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koriste ći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

Smjernice za mjere zaštite podru čja HR2001020, Šoderica 100. Očuvati vodena i mo čvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju 101. Osigurati povoljnu koli činu vode u vodenim i mo čvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih zna čajnih bioloških vrsta 102. Očuvati povoljna fizikalnokemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih zna čajnih bioloških vrsta 103. Održavati povoljni režim voda za očuvanje mo čvarnih staništa 104. Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu mo čvarnih staništa

2.1 Šifra i naziv podru čja : HR1000014, Gornji tok Drave (od Donje Dubrave doTerezinog polja) 2.2. Ciljevi o čuvanja: a) divlje svojte: - brezov zviždak (Phyloscopus trochilus) - crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) - mala čigra (Sterna albifrons) - mala prutka (Actitis hypoleucos) - modrovoljka (Luscinia svecica) - štekavac (Haliaeetus albicilla) - vodomar (Alcedo atthis)

Mjere zaštite podru čja HR5000014, Gornji tok Drave

/Iz Priloga 1.3.-SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE ZA PODRU ČJA EKOLOŠKE MREŽE/

1. U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i o čuvati stanište 2. Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka 3. Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke 4. Regulirati lov i sprje čavati krivolov 5. Ograni čiti širenje podru čja pod intenzivnim poljodjelstvom 6. Osigurati pro čiš ćavanje otpadnih voda

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 189

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

7. Pažljivo provoditi turisti čko-rekreativne aktivnosti 8. Gospodarenje šumama provoditi sukladno na čelima certifikacije šuma 9. Prilikom dovršenog sijeka ve ćih šumskih površina, gdje god je to mogu će i prikladno, ostavljati manje neprosje čene površine 10. .U gospodarenju šumama o čuvati u najve ćoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove 11. U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavi čajnih vrsta drve ća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice 12. U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava („control agents“); ne koristiti genetski modificirane organizme 13. Očuvati biološke vrste zna čajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 14. U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stoje ćih i oborenih) stabala, osobito stabala sa dupljama 15. U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za o čuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno pra ćenje njihova stanja (monitoring) 16. Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drve ća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koriste ći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

Prostorni obuhvat podru čja Regionalnog parka „Podru čje rijeke Mure i Drave prikazan je na karti 3. Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora.

Regionalni park Mura-Drava smješten je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i proteže se od granice s Republikom Slovenijom do Dunava kroz 5 županija. Regionalni park Mura-Drava na prostoru Koprivni čko-križeva čke županije zauzima 167 km 2 i to je ujedno i pilot podru čje. Sjeverna granica pilot podru čja ujedno je i državna granica s Republikom Ma đarskom, odnosno ma đarskim nacionalnim parkom Dunav-Drava. Rijeka Drava na podru čju Koprivni čko-križeva čke županije najo čuvanija je jer ima još uvijek prirodan tok s brojnim meandrima, mrtvicama i rukavcima s raznolikim biljnim i životinjskim svijetom.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 190

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.4.3. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Na podru čju op ćine Drnje mogu će je izdvojiti male dijelove vrijednog prirodnog i kultiviranog krajolika koji su ozna čeni na karti 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ u M 1:25.000. Obzirom da prostor op ćine Drnje nema podru čja visoko valorizirane prostorne vrijednosti, potrebno je gospodarske zone smještati tamo gdje će izazvati manje prostorne i likovne konflikte. Industriju, skladišta i druge sli čne pogone koji svojom arhitekturom nisu primjereni prostoru ne smještati unutar naselja. Formiranje većih radnih zona na vizualno izloženim prostorima neprihvatljivo je osobito ukoliko se name ću u vizurama formom ili oblikovanjem i na taj na čin konkuriraju vjekovnim prostornim reperima. Stoga gospodarske zone smještati na prostore zaklonjene vizurama, ve ć devastirane prostore, kako ne bi stvarali konflikte u prostoru kontrastne prirodnom okruženju.

POSEBNO VRIJEDNE ZONE KRAJOBRAZA 1. Vrijedan kultivirani krajolik, E 2. Vrijedan prirodni krajolik, E.

Kultivirani agrarni krajolik potrebno je, u najve ćoj mogu ćoj mjeri, o čuvati od daljnje izgradnje te usmjeravati izgradnju objekata k interpolacijama unutar izgra đene strukture naselja. Izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedina čnih stambeno-gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja, ali na na čin da izgradnja ne izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora.

1. Kako bi prostor sa čuvao svoja osnovna obilježja potrebno je štititi vrijedne predjele prirodnog krajobraza na na čin: − Očuvanjem prirodnog integriteta i specifi čnih obilježja cjeline, − Očuvanjem ravnoteže ekoloških sustava, naro čito režima voda, kako bi se održale karakteristike prostora, − Očuvanjem prostora prirodnih krajobraza od daljnje izgradnje i štetne prenamjene, − Neizgra đene i ozelenjene prostore unutar naselja treba obnoviti i redovito održavati, − Izbjegavanje vo đenja trasa infrastruktura koje narušavaju vizualni identitet predjela. 2. Vrijedne dijelove izgra đenog krajobraza treba štititi na na čin: − Očuvanjem sadašnje namjene površina, na čina korištenja i gospodarenja, te veli činom gra đevnih čestica, − Očuvanjem estetskih i prirodnih kvaliteta me đuodnosa kultiviranih krajobraza prema naseljima, vodotocima, šumama, − Sa čuvati inženjersko-komunalnu i urbanu opremu naselja (zdence, raspela, spomen- obilježja) koja unutar naselja markiraju prostor, središte ili neki drugi važan dio naselja. Na taj na čin će se sa čuvati primarni prostorni odnosi i akcentiranost u prostoru. − Poslovne zone smještati tamo gdje će izazvati manje prostorne i vizualne konflikte, − Industriju, skladišta i sli čne gra đevine i komplekse ne smještati unutar vrijednih vizura na naselja i njihove reperne gra đevine. − Predvidjeti hortikulturno ure đenje uz sve gra đevine unutar poslovnih zona kako bi se ublažili kontrasti neizgra đenog i izgra đenog prostora.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 191

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.4.4. ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na podru čju op ćine Drnje obavljena je sukladno Zakonu o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 69/99., 151/03., 157/03., 87/09. i 88/10.) Za potrebe izrade Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje Ministarstvo kulture, Odjel za zaštitu kulturnih dobara, Konzervatorski odjel iz Zagreba, popisao je sva kulturna dobra na podru čju Op ćine te su dali sustav mjera zaštite i o čuvanja kulturnih dobara. Za potrebe II. Izmjena i dopuna prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje korištena je ista podloga sa dodanim novim zaštitama koje su u me đuvremenu donijete rješenjem od strane Ministarstva kulture, Odjel za zaštitu kulturnih dobara.

Mjerama zaštite je obra đena kulturna baština u granicama obuhvata prostornog plana op ćine, a sadržajno je podloga prilago đena razini ovog prostorno planskog dokumenta. Pri izradi mjera zaštite, korišten je metodološki pristup. Pregled kulturnih dobara na podru čju Op ćine Drnje prema predloženim vrstama, temelji se na Zakonu o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara, a uskla đen je s važe ćim me đunarodnim dokumentima: poveljama, konvencijama i preporukama zaštite kulturne baštine (UNESCO, ICOMOS, Vije će Europe). Ovim elaboratom utvr đeno je: − Status zašti ćenog kulturnog dobra (Z i P) za tri pojedina čne gra đevine i za jedno pokretno kulturno dobro; Na kartografskom prikazu 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ tamnoplavom bojom ozna čena su kulturna dobra koja su zašti ćena (Z i P). Srednje plavom bojom ozna čena su evidentirana dobra (E) i izrazito svjetlo plavom bojom su ozna čena dobra od lokalnog zna čaja (L) koja su važan element identiteta prostora stoga njihovu zaštitu treba provoditi na lokalnoj razini.

Kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i mogu biti: − Pokretne i nepokretne stvari od umjetni čkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog zna čenja, − Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedo če o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetni čku, povijesnu i antropološku vrijednost, − Nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština, − Zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.

Pregled spomeni čkih skupina inventariziranih na podru čju op ćine Drnje:

(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA

1. ZAŠTITA KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 1.1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI POVIJESNIH NASELJA 1.2. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I NALAZIŠTA 1.3. POVIJESNO – MEMORIJALNE CJELINE

2. POJEDINA ČNA KULTURNA DOBRA I NJIHOVI SKLOPOVI 2.1. SAKRALNE GRA ĐEVINE 2.1.1. ŽUPNE CRKVE

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 192

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

2.1.2. KAPELE I KAPELE POKLONCI 2.2. CIVILNE GRA ĐEVINE 2.2.1. GRA ĐEVINE JAVNE NAMJENE 2.2.2. ZANATSKE I INDUSTRIJSKE GRA ĐEVINE 2.2.3. STAMBENE GRA ĐEVINE 2.3. POVIJESNA OPREMA PROSTORA 2.4. SPOMEN OBILJEŽJA

3. KULTURNI KRAJOLIK

3.1. TO ČKE I POTEZI PANORAMSKE VRIJEDNOSTI 3.2. PARK ARHITEKTURA

(B) POKRETNA KULTURNA DOBRA

(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA

1. ZAŠTITA KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

1.1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI POVIJESNIH NASELJA R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite 1. Ruralna cjelina naselja Tor čec Tor čec E 2. ruralna cjelina dijela naselja Drnje, Drnje, dio naselja u ul. Bra će E na lokaciji Židovaroš Radi ć

Mjerama zaštite ruralne cjeline – ambijentalne cjeline (E) odre đuje se: - zaštita karakteristi čnog uzorka naselja, - zaštita organizacije gra đevne čestice, - zaštita namjene zemljišta, - zaštita tipologije, gabarita i oblikovanja tradicijske stambene, gospodarske i ostale arhitekture prilikom nove izgradnje i rekonstrukcije gra đevina, - zaštita prilikom ure đenja javnih prostora, urbane opreme i javne plastike. Tradicijske gra đevine je mogu će prilagoditi suvremenim zahtjevima stanovanja ili ih privesti nekoj drugoj namjeni.

1.2. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I NALAZIŠTA Arheološka baština je Zakonom o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara zašti ćena bez obzira na status zaštite stoga je na kartografskom prikazu ozna čena tamnoplavom bojom (E).

Status R.br. Kulturno dobro Lokalitet zaštite Crkviš će, sakralna arhitektura, Tor čec , s desne strane za 23. P nekropola-srednji vijek, 14.-16.st. Đelekovec Gornji Paragi , srednjevjekovno Botovo 24. E naselje-rani srednji vijek Cege , naselje-rani srednji vijek, Drnje , zapadno od naselja, 25. cca 9-10 st. izme đu ceste i potoka E Gliboki Školski vrt , slu čajni nalaz, antika Drnje , u vrtu stare osnovne 26. E 2. polovina 4. st. škole

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 193

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Kaštel Drnje , utvrda-srednji vijek Drnje , Židovaroš, J od 27. 16.st. potoka Gliboki u starom E meandru Blaževo pole 1-6, arheološka Tor čec , južno od naselja, 28. zona ranosrednjevjekovnih selišta sjeverno do starog meandra sa kontinuitetom naseljenosti, rani potoka Vratnec E i srednji vijek, 8-13.st. Đurkovo Grmlje , nekropola Tor čec , 2km zapadno od 29. grobnih humaka-tumuli- naselja, u šumi Jasenovac E prapovijest. Dužine 1 , naselje-srednji vijek, Tor čec , na desnoj obali

30. 13.-16.st. potoka gliboki, zapadno od E naselja Dužine 2 , nekropola grobnih Tor čec , zapadno od

31. humaka-tumuli.prapovijest-mla đe naselja, na desnoj obali E željezno doba i antika potoka Vratnec Gradi ć, Gradište, Turski brijeg , Tor čec , zapadno od ceste

32. utvrda, drvena sa palisadama i za Đelekovec. E opkopima-srednji vijek 13. – 16. st. Kapela sv. Stjepana , ostaci starije Tor čec ,središte naselja 33. E kapele i staro groblje, 18.st. Laz , prapovijest naselja - Tor čec , u šumi jasenovac 34. E bron čano doba Ledine, naselje – rani srednji Tor čec , 1,0 km 35. E vijek, 9. – 11. st. sjeveroisto čno od naselja Makarov perivoj, Makarov vrt , Tor čec , zapadno naselja, 36. naselje – kasni srednji vijek na lijevoj obali potoka E Gliboki Malo Vratno , prapovijesna naselje Tor čec , zapadno od 37. – prapovijest –mla đe i starije naselje, uz lijevu obalu E željezno doba i antika-1.st.pr.kr. potoka Vratnec Me đuri če, arh. zona naselja sa Tor čec , 1,0 km zapadno od

38. kontinuitetom – prapovijest, antika naselja E i srednji vijek Parak, Parag , naselje – srednji Tor čec , J od željezni čke 39. E vijek stanice Drnje Pod Vratnec I , naselje – Tor čec , Z od naselja, J od

40. prapovijest – Kultura polja sa potoka Vratnec i I od ceste E žarama, srednji vijek Koprivnica - Đelekovec Pod Vratnec II , nekropola grobnih Tor čec , Z od naselja, J od 41. humaka – tumuli – prapovijest i potoka Vratnec i I od ceste antika. koprivnica – Đelekovec, u E šumi Jasenovec Pre čno polje 1-3, srednjevjekovno Torčec , SI od naselja

42. naselje, keramika – srednji vijek – E rani i razvijeni cca 9. – 13. st. Rudi čevo , naselje – rani srednji Tor čec , 1,5 km SI od crkve, 43. E vijek uz put prema Šoderici Selsko Trnje , nekropola pod Tor čec , 2,0 km Z od naselja 44. tumulima-prapovijest, rano E bron čano doba, Litzenska kultura

Prilikom izrade tehni čke dokumentacije za infrastrukturne sustave položene na površinu ili ispod površine tla, potrebno je provesti terenska istraživanja radi utvr đivanja potencijalnih arheoloških lokaliteta, odnosno probna sondažna arheološka istraživanja radi potvrde prezentnosti i opsega rasprostiranja arheološkog lokaliteta. Istraživanja je potrebno

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 194

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

adekvatno dokumentirati i elaborirati. Elaborat zaštite arheološke baštine sastavni je dio tehni čke dokumentacije za isho đenje odobrena za gradnju infrastrukturnih sustava. Na podru čju naselja Tor čec postoji veliki broj arheoloških nalaza pa se predlaže formiranje i osnivanje Arheološkog muzeja.

1.3. POVIJESNO – MEMORIJALNA PODRU ČJA I CJELINE R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite 1. Groblje Drnje E 2. Groblje Tor čec E

Radi zaštite povijesno-memorijalne cjeline: − kontaktna zona oko groblja, izvan utvr đenih gra đevinskih podru čja, ne smije se izgra đivati, odnosno dozvoljena je samo gradnja parkirališnih površina isklju čivo u funkciji groblja, − unutar groblja potrebno je održavati karakteristi čno pejsažno ure đenje karakteristi čnom crnogoricom.

2. POJEDINA ČNA KULTURNA DOBRA I NJIHOVI SKLOPOVI 2.1. SAKRALNE GRA ĐEVINE 2.1.1. ŽUPNE CRKVE R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite 1. Župna crkva Ro đenja BD Marije Drnje , Crkvena ulica P – 1424

2.1.2. KAPELE I KAPELE POKLONCI

R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite Kapela Presvetog Srca Isusova 1. Tor čec , središte naselja Z-2759 (sv. Stjepana Kralja) 2. Kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka Botovo , na raskrižju uz glavnu E cestu 3. Kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka Drnje , na raskrižju uz glavnu E cestu

2.2. CIVILNE GRA ĐEVINE 2.2.1. GRA ĐEVINE JAVNE NAMJENE R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite 1. Zgrada željezni čke postaje Drnje Tor čec E 2. Zgrada ugostiteljskog sadržaja Drnje , Trg kralja Tomislava 28 E 3. Stari dio zgrade društvenog doma Drnje , Trg kralja Tomislava E

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 195

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

2.2.2. ZANATSKE I INDUSTRIJSKE GRA ĐEVINE R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite 1. Stari mlin, solana Drnje , Pemije 36 E 2. Stari mlin Tor čec E

Mjerama zaštite nepokretne kulturne baštine odre đuje se: − Zaštita povijesnih struktura i izvornih graditeljskih sklopova za sva zašti ćena (Z), preventivno zašti ćen (P), evidentirana (E). − Zaštita ambijentalnih vrijednosti, tipologije, gabarita i oblikovanja graditeljske baštine lokalnog zna čaja, − Čuvanje i održavanje urbane opreme i spomen obilježja, te njena sanacija i rekonstrukcija prema izvornim oblicima.

2.2.3. STAMBENE GRA ĐEVINE

R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite

1. Zgrada župnog dvora Drnje , Crkvena ulica P – 1422 2. Drvena stambena gra đevina Botovo , Prvomajska 24 E 3. Zidana stambena gra đevina Botovo , Prvomajska 23 E 4. Zidana stambena gra đevina Botovo , Bra će Mesari ća 2 E 5. Zidana stambena gra đevina Drnje , Bra će Radi ća 29 E 6. Zidana stambena gra đevina Drnje , Lo čka ulica 5 E 7. Zidana stambena gra đevina Drnje , Lo čka ulica 9 E 8. Zidana stambena gra đevina Drnje , Lo čka ulica 31 E 9. Zidana stambena gra đevina Drnje , Pemija 40 E

Stambene gra đevine ugrožene su i svedene na ostatke, potrebno je hitno djelovati kako bi se zadržao kulturološki kontinuitet.

2.3. POVIJESNA OPREMA PROSTORA R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite

1. Kalvarija - pil Drnje , ispred crkve P 2. Raspelo Drnje , Crkvena ulica E 3. Raspelo Drnje , Dravska ulica E 4. Raspelo Drnje , Pemija E č 5. Raspelo Tor ec , raskrižje Podravska E ulica č č 6. Raspelo Tor ec , raskrižje Koprivni ka E ulica 7. Raspelo Tor čec , uz kapelu sv. Stjepana E

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 196

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

2.4. SPOMEN OBILJEŽJA

R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite

1. Paviljon – spomen obilježje palima u Drnje , park u središtu naselja E II svj.ratu 2. Spomenik hrvatskom kraljevstvu, Drnje , park u središtu naselja E Drnje

3. KULTURNI KRAJOLIK

3.1. TO ČKE I POTEZI PANORAMSKE VRIJEDNOSTI R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite

1. Vizura na crkvu Ro đenja BDMarije Drnje, Crkvena ulica E 2. Vizura na Kapelu Presvetog Srca Tor čec, središte naselja E Isusova (sv. Stjepana Kralja)

Zona ekspozicije za cjeline kao i za pojedina čna kulturna dobra obuhva ća pejzažne i kultivirane prostore koji uokviruju naselje ili pojedina čno kulturno dobro i omogu ćavaju vrijedne vizure.

3.2. PARK ARHITEKTURA R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite 1. Park u središtu naselja Drnje Drnje E

Na podru čju Op ćine Drnje od hortikulturnih vrijednosti nalazi se središnji gradski park čija je vrijednost od lokalnog zna čaja. Mjere zaštite urbanih i prirodne vrijednosti parka potrebno je provoditi zadržavanjem postoje će veli čine i oblika prostora, uz razvijanje i kultiviranje prirodnog fonda, te kvalitetno održavanje. Unapre đenje stanja u prostoru mogu će je provoditi u duhu parkovne arhitekture.

(B) POKRETNA KULTURNA DOBRA

R.br. Kulturno dobro Lokalitet Status zaštite 1. Crkva Ro đenja BDM – orgulje Drnje Z – 3731

Sve zahvate, na pokretnim kulturnim dobrima potrebno je provodite prema posebnim uvjetima i odobrenju nadležnog konzervatorskog odjela.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 197

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Smjernice i preporuke zaštite povijesnih cjelina i arheoloških zona

Cilj je da se popisana i valorizirana kulturna dobra adekvatno njihovoj vrijednosti zaštite, obnove i u budu ćnosti koriste. Povijesne cjeline kao i pojedina čne gra đevine ozna čene kao kulturno dobro treba primjereno njihovim prostornim, arhitektonskim, povijesnim, etnološkim i estetskim vrijednostima zaštititi i uklju čiti u život i dalji razvoj prostora. Da bi se osigurala zaštita kulturne baštine koja je neodvojiv segment sveukupnog čovjekovog življenja u prirodnom okruženju polazišta za njeno ostvarivanje moraju se osigurati ve ć na nivou prostornog planiranja. Dosadašnja iskustva su pokazala da su graditeljski oblici i krajolik koji ih okružuje, me đusobno povezani, srasli u složeni identitet prostora. Čovjek je samo još jedan dio u procesu stvaranja sveukupne slike prostora čiju osnovu čine prirodne komponente stoga elementi za zaštitu i o čuvanje graditeljskog naslje đa moraju biti u skladu s našim odnosom prema cjelokupnom prostoru. S obzirom na stupanj o čuvanosti prirodnih i krajobraznih vrijednosti, te tradicionalnih oblika izgradnje i naseljavanja podru čja op ćine Drnje, potrebno je planirati razvoj koji će se temeljiti na uvažavanju i racionalnom iskorištavanju temeljnih vrijednosti podru čja. To prije svega zna či o čuvati ravnotežu i harmoni čan odnos izgra đenog i prirodnog krajolika, uz racionalno dimenzioniranje gra đevinskih podru čja, kako ne bi došlo do narušavanja vrednovanih kulturno-povijesnih i prostornih kvaliteta. Da bi se o čuvale vrednovane kulturno povijesne, arhitektonske, urbanisti čke, etnološke, pejzažne i dokumentarne vrijednosti prostora op ćine Drnje, neophodno je zaštitu usmjeriti na očuvanje integralnih vrijednosti prirodnog i izgra đenog prostora. Utoliko je važno donošenje Prostornog plana ure đenja op ćine, kojim bi trebalo usmjeriti korištenje prostora na na čin koji ne bi izazvao narušavanje vrednovanih kvaliteta, već bi omogu ćio revalorizaciju prostornih vrijednosti kao i sanaciju pogrešnih intervencija u prostoru uvjetovanu vrijednosnim kategorijama, odnosno potrebnim i mogu ćim režimima zaštite svih prepoznatih vrijednosti. Temeljni zadatak Prostornog plana ure đenja trebao bi biti omogu ćavanje razvoja uz uvažavanje i o čuvanje harmoni čnog odnosa i kvalitetnog planiranja suživota prirodnog i antropogenog krajolika. Integralni prostor, njegovu kulturnu i prirodnu baštinu mogu će je štititi kroz zoniranje prostora, a zaštitu pojedina čnih vrijednosti kulturne baštine metodom režima zaštite. Odre đivanje zona zaštite temelji se na osnovnom principu suvremene zaštite kulturne baštine, da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i zna čenja nedjeljivo vezan s okolišem koji ga okružuje. Za sve zone kulturne i prostorne baštine, naselja i pojedina čne povijesne gra đevine (prikazane na karti 3. „Uvjeti za korištenje, ure đenje i zaštitu prostora“ u M 1:25.000) potrebno je izraditi detaljnu konzervatorsku dokumentaciju koja bi sadržavala analizu povijesne gra đe i dokumentacije, analizu postoje ćeg stanja, te konzervatorske propozicije i smjernice za mogu će i potrebne zahvate kojima bi se o čuvale, zaštitile i unaprijedile prepoznate vrijednosti, a umanjio utjecaj prostorno i likovno konfliktnih situacija. Obzirom na na čela i ciljeve zaštite kulturne baštine odre đuju se osnovne smjernice i uvjeti zaštite za: povijesne cjeline (ruralne), pojedina čne zašti ćene gra đevine, arheološke lokalitete i nalazišta i kultivirani krajolik.

Povijesna naselja seoskih obilježja

Povijesna naselja seoskih obilježja predstavljaju izrazito ugrožen dio ukupnog fonda kulturne baštine, a gotovo u pravilu ni na koji na čin nisu zašti ćena, stoga intenzivno gube svoja povijesna obilježja. Takve preobrazbe nepovratno brišu granice kulturnih regija i znatno otežavaju definiranje prostora (makrocjelina) sli čnih tradicijskih oblika. Specifi čnost naselja pojedinih regija o čituje se u tipologiji naselja u smislu na čina oblikovanja njegovog volumena, karakteristi čnom tradicijskom naseobinskom predlošku–matrici naselja,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 198

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

parcelaciji, mreži cesta i putova, odnosu naselja i pripadaju će okoline, na činu organizacije gra đevne čestice, te arhitekturi naselja - mjerilu i karakteristikama oblikovanja gra đevina, uklju čivši i primijenjene materijale te na čin njihove završne obrade. Raznolikost tipova naselja koja ovisi o navedenim čimbenicima mora i nadalje ostati prepoznatljivom. Podru čja zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti u izdvojenim zonama–povijesnim naseljima, odnosno njihovim dijelovima provode se stoga u svrhu o čuvanja tradicijske slike naselja a time i njihove prepoznatljivosti kao nositelja identiteta kulturnog krajolika. U cilju o čuvanja graditeljske baštine i prepoznatljivosti prostora odre đene su zone zaštite za o čuvane dijelove naselja. Nažalost, naselja su izgubila izvorni izgled, sa čuvani su samo njihovi pojedina čni elementi stoga su ove izdvojene cjeline, uz zašti ćena i evidentirana pojedina čna kulturna dobra, nositelji prostornog identiteta op ćine Drnje. Trebalo bi o čuvati njihovu karakteristi čnu matricu, ortogonalnu ili organsku, karakteristi čne popre čne presjeke ulica, gra đevnu liniju, tipologiju stambene izgradnje, visinu ku ća, morfologiju pro čelja i materijale završne obrade. Zone zaštite definirane su za sljede će povijesne cjeline: Zona zaštite ruralne cjeline naselja (zaštita matrice, postoje će parcelacije, tradicijske stambene arhitekture i prate će gospodarske, komunalne opreme naselja i javne plastike). Kontaktna zona ruralne cjeline naselja obuhva ća izgra đene dijelove naselja gdje je zastupljena novija gradnja na postoje ćoj matrici, ali prihvatljivog mjerila i oblikovanja. Zona ekspozicije za cjeline kao i za pojedina čna kulturna dobra obuhva ća pejzažne i kultivirane prostore koji uokviruju naselje ili pojedina čno kulturno dobro i omogu ćavaju vrijedne vizure na iste. Mjere zaštite su odre đene prema zonama zaštite i klasifikaciji pojedina čnih kulturnih dobara koji se štite na temelju Zakona o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara. Mjerama zaštite utvr đuju se režimi i oblici intervencije u pojedinim zonama ili za pojedine gra đevine. Svaku od evidentiranih cjelina, predloženih za zaštitu, potrebno je detaljno inventarizirati s obzirom na gra đevnu strukturu (stambene, gospodarske i javne zgrade) i prostornu matricu, koju čini mreža putova (cesta) i pripadaju ća gra đevnih čestica. Tradicijsku arhitekturu, stambenu i gospodarsku treba dokumentirati, arhitektonski snimiti i obraditi kako bi se odredili uvjeti i režimi zaštite, te na čin i metode obnove kojima bi se prilagodili suvremenim uvjetima življenja. Proširenje gra đevinskih podru čja postoje ćih naselja, planirati na na čin kojim bi se prije svega očuvao prepoznatljivi krajolik koji ga okružuje, zadržala prepoznatljivost i homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija naselja ili njegovih dominantnih dijelova, što u ve ćini slu čajeva zna či da je neprihvatljivo širenje gra đevinskih podru čja u smjeru prilaznih cesta i spajanje pojedina čnih krakova naselja. U planiranju širenja gra đevinskih podru čja naselja, njihovom dimenzioniranju i prostornom smještaju treba nastojati o čuvati njegov karakter, s obzirom na tip (zbijeni zaselak, longitudinalno naselje, razvedeno) i karakter naselja (selo sa središnjim funkcijama, zaselak). Jednako je važno čuvanje kvalitetnog pejzažnog okruženja, poljodjelskih površina, šuma i sl., jer cjelovitu sliku naselja, osim njegove gra đevne strukture čini i pripadaju će pejzažno okruženje. Za naselje Tor čec definirana je ambijentalna cjelina kako bi se sačuvala ujedna čena smirena gradnja koja omogu ćava vizure na župnu crkvu. Oblikovanje prema zate čenoj arhitekturi uz dozvolu suvremenih utjecaja u arhitekturi. Osobito je važno sa čuvati opremu naselja (raspela) koja unutar naselja ili na odre đenoj distanci od naselja markira njegov po četak, središte ili neki drugi važan dio naselja kako bi se sa čuvali prostorni odnosi i akcentiranost u prostoru. Neizgra đene i ozelenjene prostore unutar naselja, parkove i potrebno je čuvati, dalje osmišljavati i redovito održavati. Za čitavo podru čje op ćine Drnje, važno je o čuvati postoje ću karakteristi čnu organizaciju prostora, temeljenu na mreži naselja, povezanih kapilarnim sistemom putova. Izbjegavati na čine disperzivne gradnje koja se pojavljuje u novije vrijeme.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 199

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV

3.5.1.1. Cestovni promet

Prometni cestovni sustav treba razvijati na na čin da bude nositelj gospodarskih veza me đu naseljima, op ćinama i županijama. Trasiranje novih cestovnih prometnica trebalo bi uzeti u obzir tradicionalne veze me đu naseljima i postoje će poljske putove, odnosno pristupe do obradivih površina. Na podru čju Op ćine Drnje, smatra se da nema kriti čnih to čaka glede prometa. Tako đer, bi bilo potrebno prilikom rekonstrukcija i izgradnje budu ćih prometnica ve ću pozornost posvetiti kategoriji pješaka i biciklista na na čin da se izgrade pješa čko/biciklisti čke staze. Tako đer, potrebno je ve ću pozornost posvetiti postavljanju vertikalne i horizontalne signalizacije, te održavanju prometnica.

3.5.1.2. Željezni čki promet

U granicama obuhvata predmetnog plana planirani su gra đevinski zahvati na rekonstrukciji i obnovi željezni čke pruge M201 koji uklju čuju izgradnju drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Botovo – Državna granica i to s desne strane postoje ćeg gledano u smjeru državne granice i rekonstrukciju postoje ćeg kolosijeka za Vmax=160 km/h. Kako se izgradnjom drugog kolosijeka pruga rekonstruira za Vmax=160 km/h, željezni čko cestovne prijelaze na državnoj cesti D 20 potrebno je predvidjeti za denivelaciju.

U uvjetima dvokolosije čnosti, a radi prometno tehnoloških zahtjeva izme đu postoje ćih službenih mjesta kolodvora Drnje i kolodvora Botovo izgradit će se kolodvor Novo Drnje čija je os udaljena 1,15 km od osi kolodvora Drnje u smjeru državne granice. Kolodvor Novo Drnje na svaku stranu s postoje ćim službenim mjestima kolodvorom Drnje i kolodvorom Botovo biti će povezan mati čnim kolosijekom. Postoje će skretni čke veze u kolodvoru Botovo i kolodvoru Drnje izme đu glavnih prolaznih kolosijeka (pruge) i ostalih kolosijeka bi se ukinule (time se ukidaju i kolodvori Botovo i Drnje) i mati čnim kolosijekom se utovarno – istovarni kolosijeci vežu s kolodvorom Novo Drnje. To zna či da će na potezu izme đu postoje ćih službenih mjesta Drnje i Botovo u kona čnici biti izgra đena tri kolosijeka.

Na osnovu navedenog, potrebno je na potezu izme đu kolodvora Drnje i kolodvora Botovo rezervirati infrastrukturni koridor za željezni čki promet u širini 50 m (25 m na svaku stranu od osi postoje će pruge).

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 200

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Slika 33: Promet na podru čju Op ćine DrnjePromet na podru čju Op ćine Drnje

Slika 34: Nerazvrstane ceste na podru čju Op ćine Drnje

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 201

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.5.1.4. Telekomunikacije Na cijelom podru čju Op ćine nalaze se dva samostoje ća antenska stupa mobilne telekomunikacijske mreže (elektroni čke komunikacijske infrastrukture). Novi antenski ure đaji ne mogu se postavljati na crkve i crkvene tornjeve te gra đevine društvene namjene. Unutar zone elektroni čke komunikacijske infrastrukture uvjetuje se gradnja samostoje ćeg antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatera, odnosno prema tipskom projektu. Ukoliko je unutar zone planirane elektroni čke komunikacijske infrastrukture ve ć izgra đen samostoje ći antenski stup/stupovi, tada je mogu će planirati izgradnju dodatnog stupa za ostale operatere/operatora. Dopušteno je postavljanje elektroni čke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postoje ćim gra đevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba odre đenim posebnim propisima. Radi zaštite vizura na gra đevine od kulturno-povijesnog zna čaja, za postavu tornjeva na koje se predvi đaju postaviti antenski ure đaji i bazne postaje radijskih i telekomunikacijskih sustava, kao i za postavu samih ure đaja na gra đevine, potrebno je u postupku izdavanja uvjeta za gradnju zatražiti suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Kod razvoja infrastrukture fiksnih komunikacija potrebno je omogu ćiti izgradnju kabelske kanalizacije i elektroni čke komunikacijske mreže naprednih tehnologija kako bi se omogu ćilo da se, na brz i jednostavan na čin svi postoje ći i budu ći objekti priklju če na elektroni čku komunikacijsku mrežu. Pritom je poželjno koristiti površine i pojaseve svih lokalnih, županijskih i državnih cesta za dogradnju i rekonstrukciju postoje će kabelske kanalizacije i elektroni čke komunikacijske mreže, kao i za izgradnju nove. Izgradnju nove elektroni čke komunikacijske mreže u urbanim dijelovima potrebno je planirati polaganjem podzemnih kabela.

Slika 35: Pošta i elektroni čke komunikacije

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 202

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV

3.5.1.1. Energetski sustav – elektroopskrba i plinoopskrba

Na podru čju Op ćine je dozvoljen razvoj energetske mreže radi potreba kupaca iako nije ucrtana u grafi čkom dijelu Prostornog plana. Planira se sanacija naponskih prilika u niskonaponskoj mreži, postupna zamjena postoje će niskonaponske mreže izvedene golim vodi čima na drvenim stupovima novom niskonaponskom mrežom izvedenom samonosivim kabelskim snopom na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima.

Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu gra đevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim gra đevnim česticama. Obzirom na nemogu ćnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinih korisnika, izgradnja transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV mogu ća je unutar gra đevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim gra đevnim česticama..

Slika 36: Elektroenergetika

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 203

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Dugoro čno se planira daljnji razvoj plinoopskrbne mreže, zamjena dotrajalih čeli čnih cjevovoda novima, kao i osiguranje ve ćeg postotka priklju čenja na plinoopskrbnu mrežu.

Slika 37: Plinoopskrba

3.5.2.2. Gradnja gra đevina i postrojenja za proizvodnju obnovljive energije

Na podru čju Općine Drnje ovim Planom je omogu ćena izgradnja malih hidroelektrana na vodotokovima vezanim uz rijeku Dravu, kao i drugih gra đevina i postrojenja za proizvodnju obnovljive energije sukladno važe ćim propisima i posebnim uvjetima gradnje. Mogu ćnost i uvjeti izgradnje navedenih zahvata utvr đuju se temeljem posebnih propisa i sukladno važe ćoj prostorno – planskoj dokumentaciji, Energetskoj strategiji Republike Hrvatske i Strateškim smjernicama za razvoj zelene Hrvatske. Op ćina Drnje u svojim razvojnim dokumentima treba planirati potrebe i na čin opskrbe s energijom, te dokumente uskla đivati sa Strategijom energetskog razvitka i Programom provedbe Strategije energetskog razvitka.

U tome smislu treba planirati:

– poticanje proizvodnje elektri čne energije iz obnovljivih izvora koji su sa čuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomi čno, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sun čeva energija, biodizel, biomasa, bioplin i sl. (garantirana otkupna cijena), – poticati proizvodnju toplinske/rashladne energije iz obnovljivih izvora (sun čevi toplinski sustavi, kotlovi/pe ći na biomasu i dizalice topline), – poticati proizvodnju biogoriva iz obnovljivih izvora za prijevoz, – subvencionirati kamate na komercijalne kredite, – osiguravati poticajna sredstva za pokretanje proizvodnje opreme i komponenata za primjenu obnovljivih izvora energije,

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 204

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

– osiguravati kredite (garancije) za poduzetni čke programe pokretanja proizvodnje i za ulaganja u obnovljive izvore energije.

U skladu s time omogu ćuje se građenje gra đevina i postrojenja za proizvodnju elektri čne i/ili toplinske energije na podru čju op ćine Drnje, koje kao resurs koriste alternativne, odnosno obnovljive izvore energije (sun čeva energija, energija vjetra, vode, toplina okoliša, toplina zemlje, biogoriva i sl.), sukladno važe ćoj prostorno - planskoj dokumentaciji i zakonskoj regulativi vezanoj za gradnju tih gra đevina i postrojenja, uz prethodno provedene postupke vezane uz zadovoljenje kriterija zaštite prostora i okoliša propisanih posebnim propisima i posebne uvjete nadležnih javnopravnih tijela.

3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV (vodoopskrba, odvodnja, ure đenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

3.5.3.1. Vodoopskrba Javni vodoopskrbni sustav na podru čju op ćine je uspostavljen. Predvi đa se održavanje sustava u stanju funkcionalne ispravnosti. Rekonstrukcija mreže može se izvesti na mjestima koja ne udovoljavaju uvjetima sigurne opskrbe i u slu čaju znatnih gubitaka. Širenje mreže vodoopskrbe planira se na podru čjima za razvoj naselja te izdvojenim podru čjima za gospodarske i društvene djelatnosti. Izgradnja mreže izvršit će se u koridorima novoplaniranih prometnica, u principu u zelenom pojasu, a gdje nije mogu će ispod pješa čke staze. Na križanjima cjevovoda i raskrižjima potrebno je predvidjeti zasune kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz pogona.To čan položaj planiranih cjevovoda utvrditi će se projektnom dokumentacijom. Gra đevine je potrebno projektirati i graditi tako da svaki dio zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu u kojoj se koristi voda ima ugra đen vodomjer. Vlasnik gra đevine odn. druge nekretnine dužan je istu priklju čiti na komunalne vodne gra đevine sukladno odluci o priklju čenju.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 205

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Slika 38: Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda

3.5.3.2. Odvodnja Na podru čju op ćine planirana je izgradnja sustava sanitarno fekalnih otpadnih voda za naselja Drnje, Tor čec i Botovo te dijela oborinskih voda uz državnu cestu u naselju Tor čec. Odvodnja svih sanitarno fekalnih i dijela oborinskih otpadnih voda riješena je razdjelnim sustavom kanalizacije, koja će se izvesti od polipropilenskih korugiranih kanalizacijskih cijevi s gumenom brtvom (fekalna odvodnja) i betonskih cijevi s naglavkom u koje je ugra đena gumena brtva (oborinska odvodnja). Sanitarno fekalne otpadne vode planirano je tla čnim vodom preko naselja Peteranec dovesti na ure đaj za pro čiš ćavanje otpadnih voda u Herešinu. Recipijent oborinskih voda za dio slivnog podru čja naselja Tor čec predvi đen je potok Gliboki. Gra đevine odvodnje i pro čiš ćavanja otpadnih voda moraju se projektirati, graditi i održavati tako da se osigura zaštita voda propisana Zakonom i propisima. Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici takvih gra đevina dužni su iste podvrgnuti kontroli ispravnosti, a naro čito na vodonepropusnost, po ovlaštenoj osobi i ishoditi potvrdu o sukladnosti gra đevine s tehni čkim zahtjevima za gra đevinu

3.5.3.3. Ure đenje vodotoka i voda U svrhu ure đenja vodotoka i voda na podru čju op ćine izgra đene su regulacijske i zaštitne vodne gra đevine, vodne gra đevine za melioracijsku odvodnju, tehni čko i gospodarsko održavanje vodotokova i vodnog dobra. Tehni čkim i gospodarskim održavanjem tih gra đevina potrebno je omogu ćiti kontrolirani i neškodljiv protok voda i njihovo namjensko korištenje. U svrhu djelotvornog provo đenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda utvr đeni su inundacijski pojasevi uz vodotokove. U inundacijskom

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 206

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

pojasu zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i pove ćati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

Slika 39: Ure đenje vodotoka i voda

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 207

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Na podru čju Op ćine dijelom je uspostavljen sustav gospodarenja otpadom u smislu skupljanja i odvoza komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada na legalno odlagalište komunalnog otpada izvan podru čja Op ćine. Postoje ća odlagališta otpada „Teleš“ i „Rudi čevo“ zatvorena su za daljnje odlaganje i sanirat će se u skladu s „Planom gospodarenja otpadom na podru čju op ćine Drnje – za razdoblje od 2010.-2018. godine“, („Službeni glasnik Koprivni čko-križeva čke županije“ broj 11/10), Planom sanacije i zatvaranja odlagališta otpada i uz poštivanje uvjeta propisanih Pravilnikom o na činima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada („Narodne novine“ broj 117/10. i 111/11).

Na podru čju Op ćine, radi vodonosne zone i neracionalnosti se ne predvi đa izgradnja sanitarne deponije komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada, ve ć se predvi đa odvoz navedenog otpada van podru čja Op ćine u Regionalni centar za gospodarenje otpadom „Piškornica“.“ Korisni dio komunalnog otpada treba skupljati u posebne kontejnere postavljene na javnim površinama (stari papir, staklo, metal, plastika), na na čin da se osigura nesmetani kolni i pješa čki promet i na udaljenosti od najmanje 30,0 m od nepokretnih kulturnih dobara. U sklopu planirane gospodarske zone-proizvodne namjene „Cege“ i postoje će gospodarske zone –poslovne namjene „Drava“ uz željezni čki kolodvor Botovo mogu ća je izgradnja reciklažnog dvorišta odnosno gra đevine za skupljanje, sortiranje, obradu i oporabu posebnih kategorija neopasnog otpada ovisno o gospodarskim interesima. U sklopu reciklažnog dvorišta mogu ća je izgradnja plohe za skupljanje i obradu gra đevinskog otpada.“.

Op ćina je dužna osigurati uklanjanje i zbrinjavanje otpada sa tzv. Divljih odlagališta, te nakon raš čiš ćavanja i sanacije terena onemogu ćiti daljnje odlaganje otpada na istoj lokaciji.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 208

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

Slika 40: Postupanje s otpadom

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 209

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.7. SPRJE ČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.7.1. Tlo

Radi zaštite tla od u činaka rije čne erozije, nije dozvoljeno sje či šume uz rije čno korito, a navedene šume definiraju se zaštitnim šumama. Zaštita tla na podru čju zahvata provodi se temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 152/08, 25/09, 153/09, 21/10. i 39/11. – Odluka Ustavnog suda). U planiranju namjene i režima ure đenja poljoprivrednog zemljišta treba štititi poljoprivredno zemljište od nenamjenskog korištenja, degradacije i pretvaranja u neplodno tlo. Revitalizacija i privo đenje poljoprivrednoj ili šumskoj namjeni neplodno zemljište koje ne služi odre đenoj namjeni. Zaštita tla obuhva ća o čuvanje zdravlja i funkcija tla, sprje čavanje ošte ćenja tla, pra ćenje stanja i promjena kakvo ća tla te saniranje i obnavljanje ošte ćenih tala i lokacije.“.

3.7.2. Vode

Upravljanje vodama odvija se prema Zakonu o vodama („Narodne novine“ broj 153/09, 63/11 i 130/11).

3.7.3. Zrak Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11).

3.7.4. Utjecaj buke Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade („Narodne novine“ broj 145/04). Stambene zone, prostori smještaja društvenih sadržaja - ustanove odgoja i obrazovanja, zdravstvene i rehabilitacijske ustanove, kao i smještajni turisti čki sadržaji podru čja su posebno osjetljiva na buku. Bu čne gospodarske djelatnosti potrebno je grupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjem zakonom odre đenih mjera zaštite u odnosu na podru čja posebno osjetljiva na buku.

3.7.5. Upravljanje rizicima Op ćina je donijela „Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara okoliša od katastrofa i velikih nesre ća“ za podru čje Op ćine Drnje. Op ćina je donijela „Plan zaštite i spašavanja“ za podru čje Op ćine Drnje, kojim su propisane sve posebne mjere zaštite. Planovi zaštite i spašavanja donose se radi utvr đivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava zaštite i spašavanja, zada ća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehni čkih sredstava te mjera i postupaka za provedbu zaštite i spašavanja u katastrofi i ve ćoj nesre ći. Planovi zaštite i spašavanja donose se na temelju procjene ugroženosti od pojedinih vrsta prijetnji i rizika koji mogu izazvati nastanak katastrofe i ve će nesre će. Op ćina je donijela „Plan civilne zaštite“, dokument koji se donosi poradi utvr đivanja organizacije aktiviranja i djelovanja postrojbi Civilne zaštite u provo đenju pojedinih mjera zaštite i spašavanja kojima je potrebno osigurati privremeno premještanje, zbrinjavanje i sklanjanje stanovništva te organizaciju i provo đenje evakuacije.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 210

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

3.7.6. Svjetlosno one čiš ćenje

Svjetlosno one čiš ćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u no ćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem prema Zakonu o zaštiti od svjetlosnog one čiš ćenja („Narodne novine“ broj 114/11.). Mjere zaštite od svjetlosnog one čiš ćenja obuhva ćaju zaštitu od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni ili izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zaštite no ćnog neba od prekomjernog osvjetljenja. Mjere zaštite od svjetlosnog one čiš ćenja odre đuju se na temelju zdravstvenih, bioloških, ekonomskih, kulturoloških, pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda.

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 211

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

POPIS SLIKA

Slika 1: Položaj op ćine Drnje u Koprivni čko-križeva čkoj županiji...... 112 Slika 2: Prikaz veli čine op ćine Drnje ...... 113 Slika 3: Naselja u op ćini Drnje...... 113 Slika 4: Kretanje broja stanovnika u op ćini Drnje (1857-2011) ...... 115 Slika 5: Poljoprivredno - gospodarske gra đevine pred proširenjem, OPG Varovi ć Mario u Drnju...... 117 Slika 6: Postoje će eksploatacijsko polje Keter, pred sanacijom...... 119 Slika 7: Eksploatacijska polja šljunka i pijeska na podru čju Op ćine Drnje...... 120 Slika 8: Eksploatacijska polja energetskih mineralnih sirovina ugljikovodika plina i nafte na podru čju ...... 121 Slika 9: Pogled iz zraka na obale umjetnog jezera Šoderica na podru čju Op ćine Drnje ...... 124 Slika 10: Geografski smještaj Šoderice...... 125 Slika 11: Naselje Drnje ...... 128 Slika 12: Naselje Tor čec...... 129 Slika 13: Prikaz arheoloških lokaliteta na podru čju Op ćine Drnje ...... 130 Slika 14: Groblje u naselju Drnje ...... 131 Slika 15: Župna crkva Ro đenja BD Marije...... 132 Slika 16: Kapela Presvetog Srca Isusova (sv. Stjepana Kralja)...... 132 Slika 17: Kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka, Drnje ...... 133 Slika 18: Kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka, Botovo...... 133 Slika 19: Stari župni dvor, Drnje ...... 134 Slika 20: Stambene gra đevine u naseljima Drnje i Botovo ...... 135 Slika 21: Stambene gra đevine u naselju Tor čec...... 135 Slika 22: Zgrada željezni čkog kolodvora Drnje ...... 136 Slika 23: Stara solana, Drnje...... 136 Slika 24: Stari mlin, Tor čec...... 137 Slika 25: Stari mlin, Tor čec...... 137 Slika 26: Kalvarija -pil ...... 138 Slika 27: Pomorski i rije čni promet prikazana je lokacija Ždalica...... 140 Slika 28: Vodni putovi u Republici Hrvatskoj...... 141 Slika 29: Rafting na Dravi – sve popularniji oblik turizma ...... 148 Slika 30: Postoje ća eksploatacija mineralnih sirovina šljunka i pijeska na podru čju Op ćine Drnje .... 158 Slika 31: Planirana gradnja pristaništa na rijeci Dravi - lokacija Karaula, kod željezni čkog mosta..... 164 Slika 32: Labudovi na Šoderici ...... 170 Slika 33: Promet na podru čju Op ćine DrnjePromet na podru čju Op ćine Drnje ...... 201 Slika 34: Nerazvrstane ceste na podru čju Op ćine Drnje...... 201 Slika 35: Pošta i elektroni čke komunikacije...... 202 Slika 36: Elektroenergetika...... 203 Slika 37: Plinoopskrba...... 204 Slika 38: Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda...... 206 Slika 39: Ure đenje vodotoka i voda...... 207 Slika 40: Postupanje s otpadom...... 209

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 212

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

POPIS TABLICA

Tablica 1:Uvjetna grla...... 30 Tablica 2: Mogu ćnost formiranja gra đevnih čestica ...... 37 Tablica 3: Udaljenost gra đevine za uzgoj životinja od gra đevinskog podru čja, te državnih, županijskih i lokalnih cesta...... 59 Tablica 4: Parkirališna mjesta ...... 73 Tablica 5: Arheološki lokaliteti ...... 92 Tablica 6: Povjesno memorijalne cjeline ...... 94 Tablica 7:Sakralne gra đevine...... 94 Tablica 8: Kapele i kapele poklonci ...... 95 Tablica 9: Gra đevine javne namjene...... 95 Tablica 10: Zanatske i industrijske gra đevine ...... 95 Tablica 11: Stambene gra đevine...... 95 Tablica 12: Povjesna oprema prostora...... 96 Tablica 13: Spomen oblježja ...... 96 Tablica 14: To čke i potezi panoramske vrijednosti ...... 96 Tablica 15: Park arhitektura...... 97 Tablica 16: Pokretna kulturna dobra ...... 97 Tablica 17: Kretanje broja stanovnika u op ćini Drnje (1948-2011) ...... 114 Tablica 18: Kretanje broja stanovnika u naselju Botovo ...... 114 Tablica 19: Kretanje broja stanovnika u naselju Drnje ...... 115 Tablica 20: Kretanje broja stanovnika u naselju Torčec...... 115 Tablica 21: Smještaj i no ćenje u op ćini Drnje...... 122 Tablica 22:Registrirana vozila ...... 123 Tablica 23: Promjena ukupnog gra đevinskog podru čja ...... 151 Tablica 24: Pregled udjela pojedinih zona unutar izgra đenog dijela u naseljima...... 157 Tablica 25: Pregled zauzimanja površina unutar naselja...... 158 Tablica 26: prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova – iskaz površina prema kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina ...... 155 Tablica 27: Popis ugroženih vrsta sisavaca na području Op ćine Drnje (SZ - strogo zašti ćena svojta, Z - zašti ćena svojta; EN - ugrožena, VU -rizi čna, NT - potencijalno ugrožena, LC - najmanje zabrinjavaju ća, DD - vjerojatno ugrožena, ZZP - Zakon o zaštiti prirode (NN br. 70/05 i 139/08)...... 173 Tablica 28: Strogo zašti ćene vrste ptica rasprostranjene na podru čju Op ćine Drnje ...... 175 Tablica 29: Strogo zašti ćene vrste vodozemaca na podru čju Op ćine Drnje...... 178 Tablica 30: Strogo zašti ćene vrste gmazova na podru čju Op ćine Drnje ...... 179 Tablica 31: Strogo zašti ćene i zašti ćene vrste riba na širem području Op ćine Drnje ...... 180 Tablica 32: Zašti ćene vrste danjih leptira na podru čju Op ćine Drnje...... 183 Tablica 33: Ugrožene podzemne životinje na podru čju Op ćine Drnje ...... 184 Tablica 34: Zastupljenost stanišnih tipova na području Op ćine Drnje...... 185

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 213

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Drnje IZVORNIK

B) G R A F I Č K I D I O

ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE 214