Informacijski Paket Integriranoga Preddiplomskog I Diplomskog Studija Veterinarske Medicine Za Akademsku Godinu 2014./2015

Sveu čilište u Zagrebu Veterinarski fakultet

INFORMACIJSKI PAKET INTEGRIRANOGA PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG STUDIJA VETERINARSKE MEDICINE ZA AKADEMSKU GODINU 2014./2015.

Rujan 2014. godine

SADRŽAJ

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SVEU ČILIŠTU U ZAGREBU ...... 3 2. SHEMA STUDIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ...... 3 3. OSNOVNE INFORMACIJE O VETERINARSKOM FAKULTETU ...... 4 3.1. Op ćenito o Fakultetu...... 4 3.2. Osoblje i prostori Veterinarskoga fakulteta Sveu čilišta u Zagrebu...... 5 4. SVEU ČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ NA VETERINARSKOM FAKULTETU ...... 6 4.1. Izvedba studija ...... 6 4.2. Državna matura ...... 6 4.3. Pravo upisa na studij ...... 7 4.4. Akademski kalendar ...... 7 4.5. Pravila studiranja ...... 7 4.6. Sustav ocjenjivanja ...... 6 4.7. Ocjene ...... 8 4.8. Kontakti ...... 8 5. KATALOG PREDMETA ...... 9 5.1. Tabli čni prikaz obaveznih i obveznih izbornih predmeta...... 9 5.2. Tabli čni prikaz uvjetovanosti upisa predmeta i polaganja ispita...... 14 5.3. Popis obveznih predmeta I. godine studija ...... 19 5.4. Popis obveznih predmeta II. godine studija ...... 63 5.5. Popis obveznih predmeta III. godine studija ...... 105 5.6. Popis obveznih predmeta IV. godine studija ...... 138 5.7. Popis obveznih predmeta V. godine studija ...... 168 5.8. Popis obveznih predmeta VI. godine studija ...... 196 5.9. Popis obaveznih izbornih predmeta V. i VI. godine studija ...... 211 5.10. Popis izbornih predmeta ...... 247 6. KORISNE INFORMACIJE ZA STUDENTE ...... 360 6.1. Osnovne informacije o Zagrebu ...... 360 6.2. Smještaj...... 360 6.3. Zdravstveno osiguranje...... 361 6.4. Zdravstvena zaštita...... 361 6.4.1. Dežurne bolnice (otvorene 0 – 24 h vikendom i blagdanom) ...... 361 6.4.2. Dežurne ljekarne (otvorene 0 – 24 h vikendom i blagdanom)...... 361 7.5. Identifikacijska kartica studenta («iksica») ...... 361 7.6. Subvencionirana prehrana ...... 362 7.7. Javni prijevoz ...... 362 7.8 Internet na Veterinarskom fakultetu ...... 363 7.9. Knjižnica na Veterinarskom fakultetu...... 363 7.10. Studentske udruge...... 364 7.11. Korisne adrese i informacije ...... 364 7.11.1. Knjižnice u Zagrebu...... 364 7.11.2. Kulturno-informativni centri...... 364 7.11.3. Internet kafei...... 364 7.11.4. Kupnja u Zagrebu...... 365 7.11.5. Banke, mjenja čnice i pošte s duljim radnim vremenom...... 365

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SVEU ČILIŠTU U ZAGREBU

Adresa: Sveu čilište u Zagrebu Trg maršala Tita 14, Zagreb Telefon: +385-1-4564111 E-mail : [email protected]

Sveu čilište u Zagrebu ( Universitas Studiorum Zagrabiensis ) najve će je i najstarije sveu čilište u Hrvatskoj i jugoisto čnoj Europi. Osnovano je 1669. godine odlukom kralja Leopolda I. kojom su se zagreba čkoj Akademiji koju su vodili isusovci priznala sveučilišna prava i povlastice. Danas se Sveu čilište sastoji od 29 fakulteta, 3 umjetni čke akademije te Sveu čilišnog centra Hrvatski studij. Više od 50.000 studenata poha đa studijske programe iz biotehni čkog, biomedicinskog, društveno- humanisti čkog, prirodoslovnog, tehni čkog i umjetni čkog podru čja. Cjeloviti podaci dostupni su na web stranici Sveu čilišta http://www.unizg.hr (izvor: http://www.unizg.hr/osveucilistu/povijest/ )

2. SHEMA STUDIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

3. PRIZNAVANJE DIPLOMA

3. OSNOVNE INFORMACIJE O VETERINARSKOM FAKULTETU

3.1. Op ćenito o Fakultetu

Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu jedini je fakultet ove vrste u Hrvatskoj, a osnovan je 1919. godine kao Veterinarska visoka škola. Od 7. prosinca 1924. godine preimenovana je u Veterinarski fakultet koji postaje sastavnicom Sveu čilišta u Zagrebu ( http://www.vef.hr/opce/povijest ). Misija Veterinarskoga fakulteta Sveu čilišta u Zagrebu je poboljšati i unaprijediti vode ću obrazovnu visokoškolsku ulogu te osigurati vode ću znanstvenu poziciju na podru čju veterinarske medicine i dodirnih znanosti u Hrvatskoj i široj regiji. Te zada će ostvaruju se na tradiciji, osmišljenoj kadrovskoj politici, suvremenoj opremi te na povezivanju u europskim i svjetskim razmjerima. Pri tome se posebno predvi đa i o čekuje izrazit razvitak regionalne suradnje u okvirima EU, a osobito u sklopu udruga i organizacija poput Veterinary Network of Student and Staff Transfer (VetNEST, http://www.vef.hr/international/vetnest ) te fakulteta i sveu čilišta s kojima je ugovorena izravna suradnja. VetNEST je organizacija koja je osnovana 1993. godine, a okuplja sedam europskih veterinarskih visokih u čilišta (Sveu čilišta u Be ču, i Košicama, te fakultete u Ljubljani, Brnu, Budimpešti, Wroclawu i Zagrebu). Članice VetNEST-a putem spomenute organizacije uspješno obavljaju razmjenu studenata i nastavnog osoblja te razmjenjuju iskustva u nastavnom, znanstvenoistraživa čkom i stru čnom radu. U cilju unapre đenja cjelokupnog rada nastavnici Veterinarskoga fakulteta Sveu čilišta u Zagrebu tako đer razmjenjuju iskustvo i znanja s inozemnim fakultetima kroz članstvo našega fakulteta u Europskoj udruzi ustanova za veterinarsku izobrazbu ( European Association of Establishments for Veterinary Education, EAEVE, http://www.eaeve.org/ ). EAEVE je osnovan 1987. godine u Francuskoj i među prvima je u Europi razradio trajni sustav prosudbe veterinarskih u čilišta te na taj na čin odredio visoki položaj veterinarske medicine u europskom sustavu obrazovanja. Veterinarski fakultet je me đu prvim sastavnicama Sveu čilišta u Zagrebu prihvatio ovakvo vrednovanje s ciljem da mu se odredi položaj s obzirom na kvalitetu i uvjete izvo đenja nastave, odnosno s obzirom na znanstveno-stru čne aktivnosti. Sukladno ocjeni ekspertnog tima prema kojoj Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu ispunjava kriterije kvalitete visokih u čilišta u Europi, te na temelju izvješ ća koje je prihva ćeno na godišnjoj skupštini EAEVE-a, Fakultet je 2003. godine uvršten na listu pozitivno ocijenjenih veterinarskih visokih učilišta u Europi.

Ve ći dio nastavnog procesa obavlja se u sklopu Fakulteta, smještenog u jugoisto čnom dijelu Zagreba. Fakultet posjeduje brojne zgrade u kojima se nalaze nastavni prostori poput predavaonica, vježbaonica, kompjutorskih u čionica, laboratorija te nastambi za velike i male životinje. Preostali dio nastave odvija se u lovištu Črnovš ćak kao izdvojenoj jedinici Fakulteta i vanjskim radilištima (Veterinarske stanice, farme, mesne industrije i dr.) s kojima Fakultet sura đuje. Fakultetsko dobro u Dugom Selu, planirano na zemljištu koje je Fakultetu darovano odlukom Vlade Republike Hrvatske, ukupne površine gotovo 100 ha, u budu ćnosti bi svakako trebalo oja čati prakti čnu nastavu u aspektima držanja farmskih životinja. Postoje ća dobro opremljena infrastruktura Fakulteta omogu ćava provedbu diplomske i poslijediplomske nastave, znanstvenih istraživanja i stru čno-klini čkog rada u specijalisti čkim ambulantama. Nastavna, znanstvena i klini čka djelatnost Fakulteta osniva se na radu zavoda i klinika koji su na osnovi Statuta iz 2005. godine objedinjeni u Odjel za temeljne prirodne i pretklini čke znanosti, Odjel klinika, Odjel za animalnu proizvodnju i biotehnologiju te Odjel za veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane. Na Veterinarskom fakultetu Sveu čilišta u Zagrebu postoji udruga studenata veterinarske medicine Equus , a osnovana je 1993. godine s jasnim ciljem poboljšanja uvjeta studiranja i zaštite prava studenata. U udruzi djeluje više sekcija radi ostvarivanja stru čnih, znanstvenih, društvenih, kulturnih, sportskih i drugih interesa studenata. Studenti Veterinarskoga fakulteta tako đer aktivno sudjeluju u radu Me đunarodnog udruženja studenata veterine (engl. International Veterinary Students Association , IVSA, http://www.ivsa.hr). Na Fakultetu od akademske godine 2010./2011. djeluje Ured za studente kojemu je zada ća promicati, pratiti i štititi prava i interese studenata Veterinarskog fakulteta Sveu čilišta u Zagrebu na temelju Zakona, Statuta Fakulteta, op ćih akata Fakulteta te pojedina čnih odluka dekana i Fakultetskog vije ća. Ured tako đer upu ćuje, upoznaje i savjetuje studente o na činu u čenja, pripremama za ispite te drugim pitanjima i problemima studenata. Ured za studente smješten je u prostoriju na prvom katu upravne zgrade Veterinarskog fakulteta Sveu čilišta u Zagrebu, a studenti se mogu obratiti uredu sa svojim pitanjima svaki dan od 8 do 16 sati.

3.2. Osoblje i prostori Veterinarskoga fakulteta Sveu čilišta u Zagrebu

Nastavno osoblje: zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju 102 viši predava či i predava či 2 viši asistenti 8 asistenti 18 znanstveni novaci 36

Nenastavno osoblje: 147

Prostori: ukupna bruto površina 28.995 m 2 broj predavaona 8 broj sjede ćih mjesta u predavaonama 785 velika predavaona 195 m 2 predavaonica za fiziku 87 m 2 predavaonica za anatomiju 134 m 2 predavaonica za fiziologiju 134 m 2 predavaonica za kemiju 135 m 2 predavaonica za patologiju 134 m 2 predavaonica mikrobiologije 131 m 2 klini čka predavaonica 117 m 2 biblioteka – depoi knjiga 176 m 2 broj sjede ćih mjesta u čitaonici 30 mjesta s ra čunalima u čitaonici 5 * Podaci od 30. kolovoza 2014. godine

4. SVEU ČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ NA VETERINARSKOM FAKULTETU

4.1. Izvedba studija

Sveu čilišni diplomski studij izvodi se kao integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine u trajanju od 6 godina (12 semestara), a njegovim se završetkom stje če akademski naziv doktor/doktorica veterinarske medicine. U prve četiri godine student odsluša teorijsku i obavi prakti čnu nastavu iz društvenih, temeljnih, zootehni čkih, pretklini čkih i pojedinih klini čkih predmeta. U posljednje dvije godine student sudjeluje u teorijskoj i prakti čnoj nastavi iz redovnih klini čkih predmeta, kolegija vezanih za javno zdravstvo i obveznih izbornih predmeta prema odabranom usmjerenju (Farmske životinje i konji; Higijena i tehnologija animalnih namirnica i veterinarsko javno zdravstvo; Ku ćni ljubimci). Pored toga, sudjeluje u prakti čnom radu u veterinarskim organizacijama, farmama i prehrambenim industrijama (izvanfakultetska nastava putem ambulantne klinike i organiziranog terensko-stru čnog rada), čime u potpunosti stje če znanja i vještine za obavljanje budu ćeg zanimanja. Tijekom studija student tako đer upisuje izborne predmete u okviru 20 posto studijskoga programa. Izbor je relativno velik, a podiljeljeni su na op će predmete, predmete zajedni čke za sva tri usmjerenja i predmete vezane za pojedina usmjerenja. Svaki student može ih izabrati u upisanom semestru, ali i kasnije tijekom studiranja, kada uvidi potrebu za dodatnim znanjem prema svojim sklonostima. Na taj na čin studenti ujedno oblikuju svoju kvalifikaciju. Završetkom integriranog preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine student je osposobljen za: lije čenje životinja; rješavanje problematike veterinarskog javnog zdravstva; zaštitu čovjekova okoliša, terensku, klini čku i laboratorijsku dijagnostiku; preventivno suzbijanje zaraznih bolesti i zoonoza; projektiranje i sudjelovanje u izradbi programa za razvijanje i unapre đivanje djelatnosti u sto čarstvu te proizvodnji namirnica animalnog podrijetla; razvijanje svih oblika zaštite životinja i okoliša te njegovanje etike i humanog odnosa prema životinjama. Stjecanjem diplome doktora veterinarske medicine pruža se mogu ćnost nastavka školovanja na poslijediplomskom specijalisti čkom ili doktorskom studiju, odnosno uklju čivanje u programe cjeloživotnog u čenja radi nadogradnje postoje ćih znanja u okviru ste čenih kvalifikacija tijekom profesionalne karijere.

4.2. Državna matura Rang lista prijavljenih kandidata za upis na studijski program sastavlja se prema sljede ćem bodovanju: a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi do 370 bodova b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi - Hrvatski jezik-viša razina do 150 bodova - Matematika-niža razina do 50 bodova - Strani (ili klasi čni) jezik-viša razina do 100 bodova - Biologija ili Fizika ili Kemija* do 300 bodova * Uvjet je za upis na studij položen bar jedan od navedenih predmeta. Ako je kandidat položio dva ili više od navedenih predmeta za bodovanje se uzima onaj predmet iz kojeg je kandidat ostvario bolji uspjeh. c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti - Kandidat je tijekom srednješkolskog obrazovanja morao tijekom dvije godine u čiti nastavu iz Biologije, Fizike i Kemije-ELIMINATORNI UVJET ZA UPIS NA STUDIJ d) Na temelju dodatnih u čenikovih postignu ća - osvojeno jedno mjesto od prva tri mjesta na državnom ili me đunarodnom natjecanju iz predmeta Biologija ili Fizika ili Kemija ili strukovnih predmeta veterinarskih škola do 30 bodova

4.3. Pravo upisa na studij

Pravo upisa na studij imaju pod jednakim uvjetima državljani Republike Hrvatske i strani državljani. Pristupnik koji je temeljem liste reda prvenstva ostvario pravo na upis, dužan je upisati se u roku propisanom u natje čaju za upis u I. godinu studija. U protivnom, gubi pravo na upis u I. godinu studija. Pristupnici koji su upisani u I. godinu studija, a tijekom prethodnoga školovanja nisu u čili najmanje dvije godine latinski jezik, moraju do upisa u II. godinu studija priložiti potvrdu o položenom ispitu iz latinskog jezika za dvije godine u čenja. Troškovi studija, dijelom ili u cijelosti, namiruju se sredstvima koja osigurava nadležno Ministarstvo, a iznos studentova participiranja u troškovima studija odre đuje se ovisno uspjehu koji je student postigao na državnoj maturi, odnosno tijekom studija. Kriteriji i uvjeti participacije studenta u troškovima studija utvr đuje Fakultetsko vije će, a potvr đuje Senat Sveu čilišta.

4.4. Akademski kalendar

Akademski kalendar donosi Sveu čilište u Zagrebu, a objavljuje se za svaku akademsku godinu na po četnoj stranici Sveu čilišta ( http://www.unizg.hr ). Nastava na Veterinarskom fakultetu Sveu čilišta u Zagrebu izvodi se tijekom trideset tjedana u akademskoj godini u dva semestra: zimskom i ljetnom. Po četak i kraj nastave po semestrima utvr đuje se odlukom Fakultetskoga vije ća.

4.5. Pravila studiranja

Pravila studiranja odre đena su Statutom Sveu čilišta, Pravilnikom o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Sveu čilišta u Zagrebu, Pravilnikom o integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu te odlukama Fakultetskoga vije ća.

4.6. Sustav ocjenjivanja

Kreditni bodovi ECTS sustava vrijednost su koja se pripisuje - jedinici (predmetu) i odražavaju studentsko optere ćenje. Uvo đenje navedenog sustava kreditnih bodova (ECTS) u skladu s na čelima Bolonjskog procesa zahtijeva što preciznije mjerenje postignu ća studenta kroz kontinuirano pra ćenje njegova rada u savladavanju programa. Student tijekom izvo đenja predmeta skuplja bodove, a kona čna se ocjena ustvr đuje distribucijom bodova prema ukupnom ostvarenom rezultatu. U okviru obveznih i obvezno-izbornih predmeta integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine provodi se model akumuliranja bodova. Tim modelom student skuplja bodove tijekom nastavnoga procesa kroz razli čite kategorije (prisutnost i aktivnost na nastavi; kontinuirane provjere znanja – kolokviji; postignuti rezultati na završnom ispitu), koje imaju minimalnu i maksimalnu vrijednost. Na taj se na čin studentu pruža mogu ćnost izbora glede raspodjele njegovih napora, koji 7 moraju biti iznad postavljenih pragova, jer u protivnom ne će ispuniti postavljene zahtjeve u savladavanju pojedinih aktivnosti. Tablica 1. Primjer sustava ocjenjivanja studenata na predmetima sadržanim od predavanja, seminara i vježbi

Vrste aktivnosti Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova Prisutnost na predavanjima 3 6 Prisutnost na seminarima 4 6 Prisutnost na vježbama 4 6 Aktivnosti na seminarima i 5 10 vježbama Kontinuirane provjere znanja 20 32 Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

Nakon odre đivanja zbroja bodova koje je osvojio na definiranim kategorijama, student dobiva ocjenu na temelju kriterijskog ocjenjivanja. Dakle, temeljem osvojenih bodova student ulazi u neku „apsolutnu“ kategoriju i dobiva ocjenu. Osvojeni bodovi nalaze se u unaprijed odre đenoj skali, koja predstavlja ocjene od 1 do 5.

Tablica 2. Skala pri odre đivanju ocjene na temelju ste čenih bodova Bodovi Ocjena do 59 1 60 – 76 2 77 – 84 3 85 – 92 4 93 – 100 5

Na prikazani se na čin može odrediti postotak usvojenosti znanja (broj bodova ujedno je postotak usvojenosti znanja) koji vidljivo definira stvarni stupanj studentova uspjeha iz odre đenog predmeta. Osim toga, kvaliteta ovoga sustava prepoznaje se kroz postupno usvajanje znanja i vještina tijekom provedbe nastavnog procesa tako da se 60 posto stječe kontinuiranim studentovim radom na nastavi, a 40 posto mogu će je ostvariti dodatno, temeljem završnog ispita. Takav na čin ocjenjivanja jasno je opisan u izvedbenom programu, kako bi student na vrijeme spoznao da ne bi smio u čiti kampanjski (jednokratno), ve ć kontinuirano, uz pomo ć i kontrolu nastavnika koji ga sustavno vodi do ispita i aktivno sudjeluje u ostvarenju što višeg postotka usvojenosti znanja i vještina. Tako student više nije pasivni promatra č na nastavi (sluša jedno, u či drugo, polaže tre će), ve ć aktivan sudionik u nastavnom procesu, sve do polaganja završnoga ispita kao konačnog reprezentanta znanja i vještina ste čenih po pojedinom predmetu. Polaganjem završnog ispita obavlja se dodatna provjera usvojenih znanja i vještina, što predstavlja kontrolu kvalitete postignutog uspjeha studenta i nastavnika. Precizno utemeljen sustav pra ćenja i ocjenjivanja studenta tijekom nastavnog procesa, uz redovito izvještavanje studenata o ste čenim bodovima, ujedno omogu ćuje transparentnost u odnosu nastavnik – student, što eliminira mogu će nesuglasice i pridonosi pozitivnoj radnoj klimi. Uvo đenjem opisanog na čina pra ćenja studenata u nastavi te vrednovanjem svih aktivnosti tijekom nastave poti če se kontinuirani rad koji pospješuje bolje savladavanje gradiva i dostizanje potrebnih razina znanja, što u kona čnici pove ćava ukupnu prolaznost studenata.

Dodatne informacije: Prvi koraci u Bolonjskom procesu (2005): Sveu čilište u Zagrebu, Zagreb, urednica: Mirjana Poli ć Bobi ć Dopunska isprava o studiju – upute, pravila i ogledni primjerci (2008): Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: urednici: Vito Turiši ć, dipl. iur. i Luka Juroš, MSc. Ishodi u čenja u visokom školstvu (2008); TIVA Tiskara i Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, urednica: prof. dr. sc. Blaženka Divjak. Ishodi u čenja na Sveu čilištu u Zagrebu (2009); Sveu čilište u Zagrebu, Zagreb, glavni urednici: prof. dr. sc. Milan Mesi ć i prof. dr. sc. Ljiljana Pinter. 8

4.7. Ocjene

Ocjene izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2) su prolazne ocjene i upisuju se u studentsku ispravu, prijavnicu, zapisnik o održavanju ispita i evidencijski karton. Ocjena nedovoljan (1) je neprolazna ocjena. Ta se ocjena upisuje samo u prijavnicu, evidencijski karton studenta i zapisnik o ispitu. Broj čani sustav ocjena uspore đuje se s ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi: • ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS i obrnuto, • ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS i obrnuto, • ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS i obrnuto, • ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D u skali ECTS, a ocjene D i E u skali ECTS prevode se u ocjenu dovoljan (2), • ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F u skali ECTS, a ocjene F i FX u skali ECTS prevode se u ocjenu nedovoljan (1)

5. Kontakti Adresa Fakulteta: Veterinarski fakultet Zagreb Heinzelova 55, Zagreb Telefon: +385-1-2390111 E-mail : [email protected] Web stranica: http://www.vef.unizg.hr Dekan: Prof. dr. sc. Tomislav Dobrani ć Prodekani: Prof. dr. sc. Ksenija Vlahovi ć /diplomska nastava/ Prof. dr.sc. Alen Slavica /znanost i me đunarodna suradnja/ Prof. dr. sc. Nenad Turk /poslovanje/ Prof. dr. sc. Josip Kos /upravljanje kvalitetom i cjeloživotno obrazovanje/ ECTS koordinator Prof. dr. sc. Ksenija Vlahovi ć, tel. 01/2390-330, e-mail : [email protected] Voditeljica referade: Vera Zrili ć, dipl. ing., tel. 01/2390-106, e-mail : [email protected]

KATALOG PREDMETA za 2014./2015. Tablični prikaz obveznih i obveznih izbornih predmeta (P- predavanje, S – seminar, V – vježbe, T – terenska nastava) STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T I. semestar Fizika i biofizika 16 0 38 0 5 Medicinska kemija 20 0 34 0 5 Zoologija 15 20 40 0 5,5 Botanika u vete rinarskoj medicini 10 0 10 0 1,5 Anatomija s organogenezom domaćih životinja I. 18 0 64 0 7,0 obvezno Osnove statistike u veterinarskoj medicini 14 0 16 0 2,5 Uvod u veterinarstvo 2 6 0 12 1,5 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 30 0 0 Okoliš, ponašanje i dobrobit životinja 8 8 24 0 3,0 Ukupno obvezni predmeti: 103 34 226+30 12 31

STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T II. semestar Anatomija s organogenezom domaćih životinja II. 20 0 100 0 8,0 Biokemija u veterinarskoj medicini 28 12 32 0 7,5 Histologija i opća embriologija 30 0 60 0 7 obvezno Pasminska svojstva životinja 14 10 30 6 4,5 Uvod u englesku veterinarsku terminologiju I. 0 0 15 0 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 30 0 0 Ukupno obvezni predmeti: 92 22 237+ 30 6 28 Kemija prirodnih spojeva 15 9 6 0 2 Pozitivni utjecaj životinja na zdravlje ljudi 5 5 5 0 1 Odabrana poglavlja biomedicinske fizike za veterinare 20 10 0 0 2 Engleski jezik za akademske potreb e I. 0 30 30 0 4 Izborni 2 ECTS-a Osnove znanstvenog rada 8 4 18 0 2 (najmanje 2 a Povijest veterinarske medicine 15 15 0 0 2 najviše 7 ECTS-a) Zaštita i upravljanje ugroženih vrstama 0 0 15 0 1 Zooekologija 0 20 10 0 2 Veterinarska etika 15 15 0 0 2 Osobitosti lokomocijskog aparata konja 0 0 15 0 1

STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T III. semestar Fiziologija domaćih životinja I. 30 0 50 0 6 Molekularna biologija i genomika u veterini 5 10 30 0 3,5 Opća hranidba 15 0 30 0 3,5 Uvod u englesku veterinar sku terminologiju II. 0 0 15 0 1,0 Anatomija s organogenezom domaćih životinja II. 15 0 63 0 5,5 obvezno Uzgoj i proizvodnja životinja 14 14 16 0 3,5 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 30 0 0 Higijena i držanje životinja 16 0 24 0 3,0 Veterinarska imunol ogija 15 0 15 0 2,5 Ukupno obvezni predmeti: 110 24 243+30 0 28,5 Morfologija gmazova 4 15 11 0 2 Biologija i ekologija predatora 8 4 18 0 2 Izborni 2 ECTS-a Morfologija riba 0 15 15 0 2 (najmanje 2 a Osnove anatomije dobrog dupi na ( Tursiops truncatus ) 12 0 18 0 2 najviše 7 Poredbena anatomija koštanih sustava 10 0 20 0 2 ECTS-a) Struktura i funkcija stanice 10 7 8 0 2 Osnove agronomije 12 11 7 0 2,5 Engleski jezik za akademske potrebe II 0 30 30 0 4 10

STATUS UKUPNO SATI ECTS NAZIV PREDMETA PREDMETA P S V T IV. semestar Fiziologija domaćih životinja II. 45 25 60 0 10 Primijenjena hranidba 40 0 5 30 5,5 Uzgoj i proizvodnja životinja 22 0 12 12 3,5 obvezno Higijena i držanje životinja 13 22 0 20 3,0 Opća mikrobiologija 12 12 30 0 3,5 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 30 0 0 Ukupno obvezni predmeti: 133 59 123+30 40 25,5 Anatomija laboratorijskih životinja 6 0 24 0 2 Arheozoologija 15 0 15 0 2 Citometrija u klinič koj veterinarskoj medicini 0 15 15 0 2 Izborni 4,5 ECTS-a Fiziologija ptica 15 0 0 0 1 ((najmanje 4,5 a Fiziologija vodozemaca i gmazova 15 0 0 0 1 najviše 9,5 ECTS-a) Osnove biologije i fiziologije morskih sisavaca 10 5 15 0 2 Osnove ekološkog stočarstva 10 5 15 0 2 Osnove sistematike i evolucije mor skih sisavaca 8 5 2 0 1 Prirodoslovlje divljači 5 0 25 0 2

STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T V. semestar Parazitologija i invazijske bolesti 30 0 60 0 7,0 Opća veterinarska patologija 30 0 60 0 7,0 Patološka fizi ologija I 11 4 10 0 2,5 obvezno Specijalna mikrobiologija 15 15 30 0 4,5 Farmakologija 45 5 35 0 6,5 Radijacijska higijena 12 0 18 0 2,5 Ukupno obvezni predmeti: 143 24 213 0 30

STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T VI. semestar Toksikologija 24 6 24 0 3,5 Specijalna veterinarska patologija 60 0 75 0 10,5 obvezno Patološka fiziologija II. 39 6 50 0 6,5 Klinička propedeutika 45 0 60 0 8,o Ukupno obvezni predmeti: 168 12 209 0 28,5 Osnove fizike za dijagnostičke metode 20 10 0 0 2 Osnove holističke medicine 15 0 15 0 2 Parazitologija u javnom zd ravstvu 10 0 20 0 2 Uloga veterinara na ekološkoj farmi 12 18 0 0 2 Izborni 1,5 ECTS-a Uzgoj i držanje golubova 0 15 15 0 2 (najmanje 1,5 a Uzgoj i proizvodnja kunića i krznaša 3 25 2 0 2 najviše 6,5 ECTS-a) Veterinarska klinička mikrobiologija 8 0 22 0 2 Klinička anatomija 10 0 20 0 2 Poredbena im unologija sluznica 15 5 10 0 2 Dodaci hrani za životinje -modulatori zdravlja 3 2 10 1 Agrarna ekonomika i ruralni razvoj 10 0 20 0 2

STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T VII. semestar Unutarnje bolesti 90 0 115+5 0 16 obvezno Kirurgija, ortopedija i oftalmologija I. 30 0 60 0 7 Opća i klinička redgenologija 15 0 30 0 3,5 11

Gospodarenje i uzgoj divljači 4 0 21 5 2,5 Ukupno obvezni predmeti: 139 0 231 5 29

STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T VIII. semestar Kirurgija, ortopedija i oftalmologija II. 30 0 40+5* 0 5,5 Porodništvo i reprodukcija I. 60 0 100+5* 0 12,5 Metode fizikalne terapije i dijagnostike 15 0 15 0 2,5 Biologija i patologija korisnih kukaca 11 0 16 9 2,5 Biologija i patolo gija akvatičnih organizama 11 0 20 5 2,5 Ukupno obvezni predmeti: 127 0 191+10* 14 25,5 Klinička fiziologija 15 0 15 0 2 Lovstvo i zaštita prirode 4 0 26 0 2 Izborni 5,5 ECTS-a Toksikologija otrovnog bilja 12 0 9 0 1,5 (najmanje 5,5 a Veterinarska nuklearna medicina 12 0 3 0 1 najviše 10,5 ECTS-a) Komparativna hranidba i metabolizam domaćih i 5 4+2 4 0 1 divljih životinja Kinologija i felinodologija 20 0 10 0 2 *Sati za noćno dežurstvo na klinikama Fakulteta STATUS UKUP NO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T IX. semestar Kirurgija, ortopedija i oftalmologija III. 30 0 45 0 5,5 Porodništvo i reprodukcija II. 30 0 45 0 5,5 Higijena i tehnologija hrane 30 0 32 28 7 obvezni Zarazne bolesti domaćih životinja 25 0 75 0 6 Veterinars ka epidemiologija 10 0 20 0 2,5 Ukupno obvezni predmeti: 125 0 217 280 26,5 Veterinarska laboratorijska dijagnostika 14 8 8 0 2 Izborni 3,5 ECTS-a Hormonski metabolički poremećaji 13 0 17 0 2 (najmanje 3,5 a Komparativna odontolo gija 10 0 5 0 1 najviše 8,5 ECTS-a) Osnove molekularne patologije i histologije tumora 10 0 20 0 2

STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T X. semestar- usmjerenje kućni ljubimci Upravno veterinarstvo 15 30 0 0 3,5 Zarazne bolesti domaćih životinja 50 0 30 0 7,5 Higijena i tehnologija hrane 30 0 25 20 5,5 obvezno Ambulantna klinika 0 0 0 60 3,5 Bolesti i liječenje pasa i mačaka I. 0 0 45 0 3,5 Ukupno obvezni predmeti: 95 30 100 80 23,5 Izborni 6,5 ECTS -a* Dijetetika životinja 5 5 20 0 2 (najmanje 6,5 a najviše 11,5 ECTS-a) *Student mora upisati najmanje 2 ECTS-a izborni predmeta iz ponude a preostali broj ECTS-a iz ostale ponuđene izborne nastave STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T X. semestar- usmjerenje higijena animalnih namirnica i javno zdravstvo Upravno veterinarstvo 15 30 0 0 3,5 Zarazne bolesti domaćih životinja 50 0 30 0 7,5 Higijena i tehnologija hrane 30 0 25 20 5,5 obvezno Ambulantna klinika 0 0 0 60 3,5 Kontrola kakvoće i higijenska ispravnos t hrane 11 4 30 0 3,5 Veterinarska legislativa i nadzor u sigurnosti hrane 28 13 4 0 3,5 Ukupno obvezni predmeti: 124 47 89 80 27 Izborni 3 ECTS -a Autohtoni mesni proizvodi 2 10 6 8 2 12

(najmanje 3 a Autohtoni mliječni proizvodi 6 13 11 0 2 najviše 8 ECTS-a)* Higijenska ispravnost i kakvoća mesa divljači 11 0 15 0 2 Higijenska ispravnost i kakvoća mesa peradi 4 8 14 0 2 Klaonička kakvoća mesa 8 10 8 0 2 Zdravstvena ispravnost i kakvoća ribe 9 12 6 0 2 *Student mora upisati najmanje 2 ECTS-a izborni predmeta iz ponude a preostali broj ECTS-a iz ostale ponuđene izborne nastave STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T X. semestar- usmjerenje farmske životinje i konji Upravno veterinarstvo 15 30 0 0 3,5 Zarazne boles ti domaćih životinja 50 0 30 0 7,5 Higijena i tehnologija hrane 30 0 25 20 5,5 obvezno Ambulantna klinika 0 0 0 60 3,5 Bolesti i liječenje konja 10 35 45 0 7,0 Ukupno obvezni predmeti: 105 65 100 80 27 Dijetetika životinja 5 5 20 0 2 Odabrana poglavlj a iz akvakulture 5 0 25 0 2

Pčelinje bolesti u suvremenoj proizvodnji 6 0 4 5 1 Ribarstvo 7 0 0 8 1 *Student mora upisati najmanje 2 ECTS-a izborni predmeta iz ponude a preostali broj ECTS-a iz ostale ponuđene izborne nastave STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T XI. semestar – usmjerenje kućni ljubimci Sudsko veterinarstvo 15 0 30 0 3,5 Bolesti peradi 25 22 22 6 5,5 Zdravlje stada 0 0 15 0 1,0 Ekonomika veterinarstva 11 0 19 0 2,5 obvezno Ambulantna klinika 0 0 0 60 6,0 Bolesti i liječenje pasa i mačaka II. 0 0 45 0 3,5 Bolesti i liječenje ptica -kućnih ljubimaca, 50 10 30 0 7 egzotičnih i laboratorijskih životinja Ukupno obvezni predmeti: 101 32 160 67 29 Bolesti divljih životinja 4 0 26 0 2 Izborni Ekološka proizvodnja peradi i pernate divljači 10 10 10 0 2 Minimalni broj 1 Asistirana reprodukcija u veterinarskoj medicini 5 10 15 0 2 ECTS* (najmanje 1 Odgovornost u veterinarskoj struci 10 5 0 0 1 a njaviše 6 ECTS-a) Tehnološki sustavi proizvodnje pera di 6 4 5 0 1 Upravljanje i marketing u veterinarskoj praksi 10 0 20 0 2 Prijeteće zarazne bolesti 28 0 2 0 2 Zoonoze 24 4 2 0 2

STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T XI. semestar-usmjerenje farmske životinje i konji Sudsko veterinarstvo 15 0 30 0 3,5 Bolesti peradi 25 26 17 7 5,5 Zdravlje stada 0 0 15 0 1,0 obvezno Ekonomika veterinarstva 11 0 19 0 2,5 Ambulantna klinika 0 0 0 60 6,0 Bolesti i liječenje farmskih životinja 13 30 47 0 7 Ukupno obvezni predmeti: 64 56 128 67 25,5 Bolesti divljih životinja 4 0 26 0 2 Minimalni broj 4,5 Ekološka proizvodnja peradi i pernate divljači 10 10 10 0 2 ECTS-a* (najmanej Asistirana reprodukcija u veterinarskoj medicini 5 10 15 0 2 4,5 a najviše 9,5 Odgovornost u veterinarskoj struci 10 5 0 0 1 ECTS-a) Tehnološki sustavi proizvodnje perad 6 4 5 0 1 Upravljanje i marketing u veterinarskoj praksi 10 0 20 0 2 13

Prijeteće zarazne bolesti 28 0 2 0 2 Zoonoze 24 4 2 0 2

STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T XI. semestar-usmjerenje higijena animalnih namirnica i javno zdravstvo Sudsko veterinarstvo 15 0 30 0 3,5 Bolesti peradi 25 26 17 7 5,5 Zdravlje stada 0 0 15 0 1,0 obvezno Ekonomika veterinarstva 11 0 19 0 2,5 Ambulantna klinika 0 0 0 60 6,0 Veterinarsko javno zdravstvo 49 17 24 0 7 Ukupno obvezni predmeti: 100 43 105 67 25,5 Bolesti divljih životinja 4 0 26 0 2 Minimalni broj 4,5 Ekološka proizvodnja peradi i pernate divljači 10 10 10 0 2 ECTS-a* Asistirana reprodukcija u veterinarskoj medicini 5 10 15 0 2 (najmanje 4,5 a Odgovornost u veterinarskoj struci 10 5 o o 1 najviše 9,5 ECTS-a) Tehnološki sustavi proizvodnje peradi 6 4 5 0 1 Upravljanje i marketing u veterinarskoj praksi 10 0 20 0 2

STATUS UKUPNO SATI NAZIV PREDMETA ECTS PREDMETA P S V T XII. semestar Stručno klinički rad 0 0 120 0 8 Terensko stručni rad 0 0 0 180 10 obvezno Izrada diplomskog rada 0 0 60 0 10 Ukupno obvezni predmeti: 0 0 180 180 28 Biološki tragovi i dokazi u sudskom veterinarstvu 2 7+2 4 0 1 Minimalni broj 2 Dijagnostička veterinarska citologija 10 0 20 0 2 ECTS-a* Napredna dijagnostika i terapija boles ti (najmanje 2 a 0 17 8 0 2 probavnog sustava pasa i mačaka najviše 7 ECTS-a) Bolesti i rasplođivanje radnih i sportski životinja 8 4+2 16 0 2 Hitna i intenzivna veterinarska medicina 0 0 25 0 2 Odabrana poglavlja iz akvakulture 5 0 25 0 2 Pčelinje bolesti u suvremenoj proizvod nji 6 0 4 5 1 Ribarstvo 7 0 0 8 1

* Za studente koji žele upisati više od minimalnog broja ECTS bodova u ponudi se nalaze svi ponuđeni izborni predmeti iz studijskog programa.

Tabli čni prikaz uvjetovanosti upisa predmeta i polaganja ispita

I SEMESTAR

PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje FIZIKA I BIOFIZIKA - MEDICINSKA KEMIJA - ZOOLOGIJA - BOTANIKA U VETERINARSKOJ - MEDICINI ANATOMIJA S ORGANOGENEZOM - DOMA ĆIH ŽIVOTINJA I. OKOLIŠ, PONAŠANJE I DOBROBIT - ŽIVOTINJA OSNOVE STATISTIKE U - VETERINARSKOJ MEDICINI UVOD U VETERINARSTVO - TJELESNA I ZDRAVSTVENA - KULTURA*

II. SEMESTAR

PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje ANATOMIJA S ORGANOGENEZOM Položen ispit iz Anatomije s - DOMA ĆIH ŽIVOTINJA II organogenezom doma ćih životinja I. BIOKEMIJA U VETERINARSKOJ Odslušana nastava iz Položen ispit iz Medicinske kemije MEDICINI Medicinske kemije HISTOLOGIJA I OP ĆA EMBRIOLOGIJA - PASMINSKA SVOJSTVA ŽIVOTINJA - UVOD U ENGLESKU VETERINARSKU - TERMINOLOGIJU I TJELESNA I ZDRAVSTVENA - KULTURA*

III. SEMESTAR PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje* Položen ispit iz Fizike i biofizike, Biokemije u veterinarskoj medicini, Položen ispit iz Medicinske FIZIOLOGIJA DOMA ĆIH ŽIVOTINJA I Anatomije s organogenezom doma ćih kemije životinja I. i II. te Histologije i op će embriologije Položeni ispiti iz Botanike u veterinarskoj medicini, MOLEKULARNA BIOLOGIJA I Medicinske kemije, Biokemije u GENOMIKA U VETERINI veterinarskoj medicini i Zoologije Položen ispit iz Medicinske OP ĆA HRANIDBA Položen ispit iz Medicinske kemije kemije UZGOJ I PROIZVODNJA ŽIVOTINJA - HIGIJENA I DRŽANJE ŽIVOTINJA - VETERINARSKA IMUNOLOGIJA - Položen ispit iz Anatomije s ANATOMIJA S ORGANOGENEZOM organogenezom doma ćih životinja I. i - DOMA ĆIH ŽIVOTINJA III. Anatomije s organogenezom doma ćih životinja II. UVOD U ENGLESKU VETERINARSKU Položen ispit iz Uvoda u englesku _ TERMINOLOGIJU II veterinarsku terminologiju I. 15

IV. SEMESTAR

PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje* odslušana nastava iz Položen ispit iz Fiziologije doma ćih FIZIOLOGIJA DOMA ĆIH ŽIVOTINJA II Fiziologije doma ćih životinja I. životinja I. odslušana nastava iz Op će hranidbe i položen ispit iz Položen ispit iz Op će hranidbe i PRIMIJENJENA HRANIDBA Biokemije u veterinarskoj Biokemije u veterinarskoj medicini medicini odslušana nastava iz Uzgoja i Položen ispit iz Pasminskih svojstava UZGOJ I PROIZVODNJA ŽIVOTINJA proizvodnje životinja iz III. životinja semestra odslušana nastava iz Higijene i Položen ispit iz Okoliša, ponašanja i HIGIJENA I DRŽANJE ŽIVOTINJA držanja životinja iz III. dobrobiti životinja semestra odslušana nastava, iz OP ĆA MIKROBIOLOGIJA Veterinarske imunologije

V. SEMESTAR

PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje* Položeni ispiti iz Fiziologije doma ćih životinja I., Fiziologije Položeni ispiti iz Fiziologije doma ćih doma ćih životinja II., životinja I., Fiziologije doma ćih životinja PARAZITOLOGIJA I INVAZIJSKE Anatomije s organogenezom II., Anatomije s organogenezom BOLESTI doma ćih životinja I., Anatomije doma ćih životinja I., Anatomije s s organogenezom doma ćih organogenezom doma ćih životinja II. i životinja II. i Histologije i op će Histologije i op će embriologije embriologije Položeni ispiti iz Anatomije s organogenezom doma ćih Položeni ispiti iz Anatomije s životinja I., Anatomije s organogenezom doma ćih životinja I., organogenezom doma ćih Anatomije s organogenezom doma ćih životinja II. I Anatomije s životinja II. i Anatomije s organogenzom OP ĆA VETERINARSKA PATOLOGIJA organogenzom doma ćih doma ćih životinja III.,Histologije i op će životinja III. ,Histologije i op će embriologije, Fiziologije doma ćih embriologije, Fiziologije životinja I. i Fiziologije doma ćih životinja doma ćih životinja I. I II. Fiziologije doma ćih životinja II. Položeni ispiti iz Fizike i Položeni ispiti iz Fizike i biofizike i RADIJACIJSKA HIGIJENA biofizike i Fiziologije doma ćih Fiziologije doma ćih životinja I. životinja I. Položeni svi predmeti iz I. Godine studija i odslušana Položeni ispiti iz Fiziologije doma ćih PATOLOŠKA FIZIOLOGIJA I. nastava iz Fiziologije doma ćih životinja I. i Fiziologije doma ćih životinja životinja I. I Fiziologije II. doma ćih životinja II Položeni svi predmeti iz I. Godine studija i odslušana Položeni ispiti iz Fiziologije doma ćih FARMAKOLOGIJA nastava iz Fiziologije doma ćih životinja I. i Fiziologije doma ćih životinja životinja I. I Fiziologije II doma ćih životinja II. Odslušana nastava iz SPECIJALNA MIKROBIOLOGIJA Veterinarske imunologije i Op će mikrobiologije

VI. SEMESTAR

PREDM ET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje* odslušana nastava iz Op će SPECIJALNA VETERINARSKA Položen ispit iz Op će veterinarske veterinarske patologije i PATOLOGIJA*** patologije položeni kolokviji odslušana nastava iz PATOLOŠKA FIZIOLOGIJA II. Položen ispit iz Patološke fiziologije I. Patološke fiziologije I. Položeni ispiti iz Anatomije s organogenezom doma ćih Položeni ispiti iz Anatomije s životinja I., Anatomije s organogenezom doma ćih životinja I., organogenezom doma ćih Anatomije s organogenezom doma ćih KLINI ČKA PROPEDEUTIKA životinja II., Anatomije s životinja II., Anatomije s organogenezom doma ćih organogenezom doma ćih ivotinja III., životinja III., Histologije I Histologije I embriologije embriologije Položeni ispiti iz Biokemije u Odslušana nastava iz Op će veterinarskoj medicini, Fiziologije TOKSIKOLOGIJA veterinarske patologije, doma ćih životinja I., Fiziologije doma ćih Patološke fiziologije I. životinja II.

VII. SEMESTAR

PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje* Odslušana nastava iz Klini čke propedeutike i položeni ispiti iz Op će patologije i Specijalne veterinarske Položen ispit iz Klini čke UNUTARNJE BOLESTI patologije, propedeutike Patološke fiziologije I. i Patološke fiziologije II. Položen ispit iz Op će Položen ispit iz Op će veterinarske KIRUGIJA, ORTOPEDIJA I veterinarske patologije i patologije i Specijalne veterinarske OFTALMOLOGIJA I Specijalne veterinarske patologije patologije Odslušana nastava iz Specijalne OP ĆA I KLINI ČKA RENDGENOLOGIJA veterinarske patologije i odslušana nastava iz Klini čke propedeutike Položen ispit iz Op će Položen ispit iz Op će veterinarske veterinarske patologije i GOSPODARENJE I UZGOJ DIVLJA ČI patologije i Specijalne veterinarske Specijalne veterinarske patologije - patologije

VIII. SEMESTAR

PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje* KIRUGIJA, ORTOPEDIJA I Odslušana nastava iz Kirurgije, ortopedije i Položen ispit iz Kirurgije, OFTALMOLOGIJA II oftalmologije I u VII. semestru ortopedije i oftalmologije I Položen ispit iz Op će Položen ispit iz Op će veterinarske veterinarske patologije i PORODNIŠTVO I REPRODUKCIJA I. patologije i Specijalne veterinarske Specijalne veterinarske patologije patologije Položeni ispit iz Op će Položeni ispit iz Op će veterinarske BIOLOGIJA I PATOLOGIJA KORISNIH veterinarske patologije, patologije, Farmakologije i Specijalne KUKACA Farmakologije i Specijalne mikrobiologije mikrobiologije Položeni ispit iz Op će Položeni ispit iz Op će veterinarske BIOLOGIJA I PATOLOGIJA veterinarske patologije, patologije, Farmakologije i Specijalne AKVATI ČNIH ORGANIZAMA Farmakologije i Specijalne mikrobiologije mikrobiologije 17

METODE FIZIKALNE TERAPIJE I Odslušana nastava iz Op će i klini čke

DIJAGNOSTIKE rendgenologije

IX. SEMESTAR

PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje* ZARAZNE BOLESTI DOMA ĆIH Odslušani i položeni svi kolegiji prve tri - ŽIVOTINJA godine studija, te odslušani kolegiji IV. godine studija- KIRUGIJA, ORTOPEDIJA I odslušana nastava iz Kirurgije, ortopedije Položen ispit iz Kirurgije, OFTALMOLOGIJA III. i oftalmologije II u VIII. semestru ortopedije i oftalmologije II PORODNIŠTVO I REPRODUKCIJA II. odslušana nastava iz Porodništva i Položen ispit iz Porodništva i reprodukcije I. u VIII. semestru reprodukcije I. HIGIJENA I TEHNOLOGIJA HRANE Odslušani i položeni svi kolegiji prve tri godine studija, te odslušani kolegiji IV. godine studija VETERINARSKA EPIDEMIOLOGIJA -

X. SEMESTAR

PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje* ZARAZNE BOLESTI DOMA ĆIH odslušana nastava iz Zaraznih bolesti Položen ispit iz Unutarnjih ŽIVOTINJA doma ćih životinja u IX. semestru bolesti -Odslušana nastava iz Zaraznih bolesti u UPRAVNO VETERINARSTVO IX.semestru Položeni svi odslušani odslušana nastava iz Higijene i HIGIJENA I TEHNOLOGIJA HRANE kolegiji iz prve četiri godine tehnologije hrane u IX. semestru studija AMBULANTNA KLINIKA odslušani svi predmeti I. – IX. semestra opisno ocjenjivanje

XI. SEMESTAR

PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje* SUDSKO VETERINARSTVO odslušana nastava iz Upravnog Položeni svi odslušani veterinarstva kolegiji BOLESTI PERADI - Položen ispit iz Zaraznih bolesti dom. živ. ZDRAVLJE STADA Položeni ispite iz prethodnih X semestara - EKONOMIKA VETERINARSTVA - AMBULANTNA KLINIKA obavljena Ambulantna klinika u X. Opisno ocjenjivanje semestru i odslušani svi klinički predmeti

XII. SEMESTAR

PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje* STRU ČNO KLINI ČKI RAD odslušani svi predmeti TERENSKI STRU ČNI RAD odslušani svi predmeti IZRADA DIPLOMSKOGA RADA odslušani svi predmeti *za pristup polaganju ispita student treba ispuniti obveze utvr đene i propisane studijskim

UVJETOVANOST UPISA I POLAGANJA ISPITA IZ IZBORNIH KOLEGIJA PREDMET Uvjet za slušanje Uvjet za polaganje* Položeni ispiti iz Anatomije s organogenezom doma ćih životinja I. Anatomije s organogenezom doma ćih životinja II. i ARHEOZOOLOGIJA odslušan predmet Anatomija s organogenezom doma ćih životinja III.,maksimalno 30 studenata Upisano usmjerenje Higijena I tehnologija Odslušan kolegij Higijena I AUTOHTONI MLIJE ČNI PROIZVODI animalnih namirnica I veterinarsko javno tehnologija hrane zdravstvo Položen ispit iz Zaraznih BOLESTI DIVLJIH ŽIVOTINJA bolesti Upisano usmjerenje Higijena I tehnologija HIGIJENSKA ISPRAVNOST I KAKVO ĆA Odslušan kolegij Higijena I animalnih namirnica I veterinarsko javno MESA PERADI tehnologija hrane zdravstvo Odslušan kolegij Higijena I KLAONI ČKA KAKVO ĆA MESA tehnologija hrane Položeni ispiti iz Anatomije s organogenezom doma ćih životinja I. Anatomije s KLINI ČKA ANATOMIJA organogenezom doma ćih životinja II., Anatomije s organogenezom doma ćih životinja III. i Histologije i embriologije KONTROLA KAKVO ĆE I HIGIJENA Odslušan kolegij Higijena I

MESA PERADI tehnologija hrane KONTROLA KAKVO ĆE I HIGIJENSKA Odslušani i položeni svi kolegiji prve tri godine Odslušan kolegij Higijena I ISPRAVNOST HRANE studija, te odslušani kolegiji IV. godine studija tehnologija hrane Položeni obvezni predmet ODABRANA POGLAVLJA IZ Položeni obvezni predmet Biologija i patologija Biologija i patologija AKVAKULTURE akvati čnih organizama akvati čnih organizama OSNOVE ANATOMIJE DOBROG Predmet može upisati 50 studenata DUPINA OSOBITOSTI LOKOMOCIJSKOG Predmet može upisati 50 studenata APARATA KONJA PČELINJE BOLESTI U SUVREMENOJ Položen ispit iz biologije i patologije korisnih Položen ispit iz biologije i PROIZVODNJI kukaca patologije korisnih kukaca Položeni ispiti iz Anatomije s organogenezom Poredbena anatomija koštanih sustava doma ćih životinja I. Anatomije s organogenezom doma ćih životinja II. Položen ispit iz Zaraznih PRIJETE ĆE ZARAZNE BOLESTI bolesti Položeni obvezni predmet Položeni obvezni predmet Biologija i patologija RIBARSTVO Biologija i patologija akvati čnih organizama akvati čnih organizama Položeni svi obvezni predmeti od I. do III. TOKSIKOLOGIJA OTROVNOG BILJA godine studija Odslušana nastava iz predmeat Veterinarska VETERINARSKA KLINI ČKA imunologija, Op ća mikrobiologija i Specijalna MIKROBIOLOGIJA mikrobiologija Položeni kolegij Higijena i tehnologija hrane te kolegiji Odslušani i položeni svi kolegiji prve četiri Kontrola kakvo će i higijenske VETERINARSKO JAVNO ZDRAVSTVO godine studija, te odslušani kolegiji V. godine ispravnosti hrane; studija Veterinarsko zakonodavstvo u sigurnosti hrane VETERINARSKO ZAKONODAVSTVO U Odslušani i položeni svi kolegiji prve tri godine Odslušan kolegij Higijena I SIGURNOSTI HRANE studija, te odslušani kolegiji IV. godine studija tehnologija hrane Odslušan kolegij Higijena I Zdravstvena ispravnost i kakvo ća ribe tehnologija hrane Položen ispit iz Zaraznih ZOONOZE bolesti

5.3. Popis obveznih predmeta I. godine studija

Anatomija s organogenezom doma ćih životinja I. Anatomija s organogenezom doma ćih životinja II. Biokemija u veterinarskoj medicini Botanika u veterinarskoj medicini Fizika i biofizika Histologija i op ća embriologija Medicinska kemija Okoliš, ponašanje i dobrobit životinja Osnove statistike u veterinarskoj medicini Pasminska svojstva životinja Tjelesna i zdravstvena kultura Uvod u englesku veterinarsku terminologiju I. Uvod u veterinarstvo Zoologija

Naziv kolegija Anatomija s organogenezom doma ćih životinja I Šifra 84283 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar I. /prvi/ Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Hrvoje Luci ć Nastavnici i prof. dr. sc. Damir Miheli ć, prof. dr. sc. Srebrenka Nejedli,izv. prof. dr. sc. suradnici na Tajana Trbojevi ć Vuki čevi ć, doc. dr. sc. Hrvoje Lucić, doc. dr. sc. Martina kolegiju Đuras, dr. sc. Hrvoje Brzica, dr. sc. Katarina Špiranec, Sadržaj kolegija 1.Uvodno predavanje (povijest i podjela anatomije, mjesto anatomije u morfologiji, principi veterinarsko-anatomske nomenklature; podru čja prsnog i zdjeli čnog uda); 2. Koštani sustav doma ćih sisavaca (podjela i gra đa kostiju, razvoj koštanog sustava i tipovi rasta kostiju, kosti udova). 3. Zglobovi (razvoj, gra đa, funkcija i podjela zglobova, zglobovi udova); 4. Miši ćni sustav udova (op ća miologija i embrionalni razvoj miši ća, specijalna miologija, statika i dinamika, miši ći udova); 5. Sustav krvnog i limfnog optoka udova; 6. Živ čani sustav udova (princip formiranja moždinskih živaca i inervacija udova); 7. Kopito; 8. Koža i derivati kože (gra đa kože- dlaka, kožne žlijezde; kožna osjetila). Op ća i posebna Anatomija doma ćih životinja je temeljni medicinski, pretklini čki predmet koji znanja koja se ima svrhu stjecanja znanja iz podru čja makroskopske anatomije te stje ču na kolegiju embrionalnog razvoja sustava i organa doma ćih životinja (organogeneza). (cilj) Cilj predmeta je upoznati studente s makroskopskom gra đom i embrionalnim razvojem organa i organskih sustava doma ćih sisavaca i peradi kako bi mogli pratiti i razumijevati fiziologiju, patološku anatomiju i klini čke predmete. „Anatomija s organogenezom doma ćih životinja I“ provodi sustavni pristup tuma čenja i u čenja organogeneze, morfologije i topografije udova. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 18 0 64 82 Bodovi 7 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Babi ć, K., D. Miheli ć (1995): Vodi č za topografsku sekciju prednje noge doma ćih sisavaca. Skripta. Veterinarski fakultet, Zagreb. 2. Babi ć, K., D. Miheli ć (1999): Vodi č za vježbe iz koštanog sustava doma ćih sisavaca. Skripta, 81 str. Veterinarski fakultet, Zagreb. 3. Babi ć, K., D. Miheli ć, T. Trbojevi ć Vuki čevi ć (2002):Vodi č za vježbe iz koštanog sustava doma ćih sisavaca. Tre će dopunjeno izdanje. Skripta za internu upotrebu. Veterinarski fakultet, Zagreb. 4. Konig, H. E., Liebich, H. i sur. (2008): Anatomija doma ćih životinja.Udžbenik i atlas u boji za studente i prakti čare.Hrvatsko izdanje. Naklada Slap, Zagreb. 5. Popesko, P. (1989): Anatomski atlas doma ćih životinja. JUMENA, Zagreb. 6. Sisson S., J. D. Grossman (1962): Anatomija domaćih životinja. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb. 7. Zobundžija, M., K. Babi ć, H. Gomer čić, Vesna Gjur čevi ć Kantura, D. Miheli ć (1993): Vodi č za topografsku sekciju trupa i stražnje noge doma ćih sisavaca. Skripta. Zagreb. 8. Zobundžija, M., K. Babi ć, Vesna Gjur čevi ć Kantura, D. Miheli ć (1995): Topografska sekcija glave i vrata. Skripta. . Veterinarski fakultet, Zagreb. 9. Sadler, T. W. (1996): Langmanova medicinska embriolgoija. Školska kknjiga, Zagreb.

Peporu čena 1. Dyce, K., W. Sack, C. Wensing (1987): Textbook of Veter. Comp. literatura Philadelphia, London, Toronto, Montreal, Sydney, Tokyo. 2. Ellenberger, W., H. Baum (1943): Handbuch der Vergleichenden Anatomie der Haustiere. Springer Verlag, Berlin. 3. Getty, R. (1975): Sisson and Grossman ,s The Anatomy of the Domestic 21

Animals. W.B. Saunders Comp. Philadelphia, London, Toronto. 4. Klimov, A.F. (1974): Anatomija doma ćih životinja. Nakladni zavod Hrvatske. Zagreb. 5. Koch, T. (1986): Lehrbuch der Veterinar-Anatomie I-III. Gustav Fischer Verlag, Jena. 6. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lehrbuch der Anatomie der Haustiere. I. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 7. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lerhbuch der Anatomie der Haustiere II.. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 8. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lehrbuch der Anatomie der Haustiere III. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 9. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lehrbuch der Anatomie der Haustiere. IV. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 10. Pattten, B., M., B. M. Carlson (1974): Foundations of Embryology. McGraw-Hill Book Comparny New York, St. Luis, San Francisco, D űsseldorf, Johannesburg, Kuala Lumpur, London, Mexico, Montreal, New Delhi, Panama, Paris, Sao Paulo, Singapore, Sydney, Tokyo, Toronto. 11.Schnorr, B. (1989): Embryologie der Haustiere. Ferdinand Enke Verlag. Stuttgart. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Po četak i završetak nastave, satnica i raspored s mjestima izvo đenja nastave bit će objavljeni na oglasnoj plo či Zavoda i Veterinarskog fakulteta. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku; nije predvi đena mogu ćnost izvođenja na stranim jezicima i izvo đenja na daljinu. Nastavnike i suradnike koji će izvoditi nastavu, na čin polaganja ispita i mjerila ispitivanja za kolegij «Anatomija s organogenezom doma ćih životinja I» iz zimskog semestra utvr đuju se kako slijedi. Eleme nti 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ predavanju BODOVA BODOVA Prisutnost na 3 6 predavanjima 2 sata predavanja 6:18=0, 333 (koeficijent) Student mora biti na min. 9 sati predavanja da bi ostvario 3 min. boda

Prisutnost na VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ vježbama BODOVA BODOVA Prisutnost na 8 12 vježbama 64 sati vježbi 8:0,188= 45 12:60= 0, 1875 (koeficijent) Student mora biti na min. 45 sati vježbi da bi ostvario 8 min. boda

ocjenjivanja je zbroj svih ostvarenih bodova. Student je obvezan ostvariti najmanje 5 bodova kako bi dobio potpis iz predmeta „Anatomija s organogenezom doma ćih životinja I“ Kontinuirana Kontinuirana provjera znanja provjeravati će se pisanim kolokvijima. U provjera znanja svakom semestru student će imati mogu ćnost polaganja dva kolokvija. Po jedan nakon završetka odre đene nastavne cjeline. Svaki kolokvij nosi najviše 16 bodova što zna či da dva uspješno položena kolokvija donose studentu najviše 32 boda. Potrebno je ostvariti minimalno 10 bodova iz svakog kolokvija kako bi se ispunili uvjeti za dobivanje potpisa. Završni ispit Završni ispit kao posljednji dio temeljem kojega se dobiva završna ocjena predmeta, sastoji se iz usmenog dijela koji donosi najmanje 24 boda, a najviše 40 bodova. Zaklju čivanje Završna ocjena dobiti će se zbrojem prosje čnog broja bodova osvarenih ocjene prisutnoš ću na predavanjima, prisutnoš ću na vježbama, aktivnoš ću na vježbama, kontinuiranim provjerama znanja te napose završnom ispitu. Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Vrste aktivnosti Minimalni broj bodova Maksimalni broj rada studenata i bodova ocjenjivanje Prisutnost na 3 6 tijekom semestra predavanjima Prisutnost na 8 12 vježbama Aktivnosti na 5 10 vježbama Kontinuirane 20 32 provjere znanja Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

Kako bi pristupio završnom ispitu student mora ostvariti minimalno 36 bodova iz prisutnosti na predavanjima i vježbama, aktivnosti na vježbama te kontinuiranim provjerama znanja.

Naziv kolegija Anatomija s organogenezom doma ćih životinja II. Šifra 37891 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar II. /drugi/ Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Hrvoje Luci ć Nastavnici i prof. dr. sc. Damir Miheli ć, prof. dr. sc. Srebrenka Nejedli, izv. prof. dr. sc. suradnici na Tajana Trbojevi ć Vuki čevi ć, doc. dr. sc. Hrvoje Luci ć, doc. dr. sc. Martina kolegiju Đuras, dr. sc. Hrvoje Brzica, dr. sc. Katarina Špiranec,

Sadržaj kolegija 1. Tjelesne šupljine i serozne ovojnice (embrionalni celom; prsna šupljina i ošit; šupljina prsnog koša, trbušna i zdjeli čna šupljina; pleura, periotoneum i njihove strukture); 2. Podru čja trupa; 3. Koštani i miši ćni sustav trupa 4. Probavni sustav (embrionalni razvoj probavne cijevi; podjela organa probavnog sustava; poredbene osobitosti probavnog sustava doma ćih sisavaca; morfologija žlijezda probavnog sustava): 5. Dišni sustav (embrionalni razvoj dišnog sustava; podjela organa dišnog sustava i njihova poredbena morfologija; morfološke zna čajke procesa disanja); 6. Mokra ćno spolni sustav (embrionalni razvoj organa mokra ćnog te muškog i ženskog spolnog sustava; morfologija organa mokra ćno spolnog sustava i njihove poredbene osobitosti; smještaj ploda i plodove ovojnice; poredbene osobitosti posteljice u doma ćih sisavaca); 7. Sustav krvnog i limfnog optoka (embrionalni razvoj srca i krvnih žila; morfologija srca; osr čje; podjela krvotoka; fetalni krvotok; slezena i limfni čvorovi); 8. Živ čani sustav (podjela živ čanog sustava: središnji, periferni i autonomni; embrionalni razvoj kralježni čne moždine; moždinske opne; princip inervacije tjelesne stijenke, udova i utrobe; simpati čki i parasimpati čki sustav); 9. Endokrine žlijezde (prsna žlijezda; nuzbubrežne žlijezde; guštera ča). Op ća i posebna Anatomija s organogenezom doma ćih životinja je temeljni medicinski, znanja koja se stje ču na kolegiju pretklini čki predmet koji ima svrhu stjecanja znanja iz područja (cilj) makroskopske anatomije te embrionalnog razvoja sustava i organa doma ćih

životinja (organogeneza).

Cilj predmeta je upoznati studente s makroskopskom gra đom i embrionalnim razvojem organa i organskih sustava doma ćih sisavaca i peradi kako bi mogli pratiti i razumijevati fiziologiju, patološku anatomiju i klini čke predmete. „Anatomija s organogenezom doma ćih životinja II“ provodi sustavni pristup tuma čenja i u čenja organogeneze, morfologije i topografije organa i organskih sustava prsne, trbušne i zdjeli čne šupljine. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 20 0 100 120 Bodovi 8 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Babi ć, K., D. Miheli ć (1999): Vodi č za vježbe iz koštanog sustava doma ćih sisavaca. Skripta. Veterinarski fakultet, Zagreb. doma ćih sisavaca. Skripta. Veterinarski fakultet, Zagreb. 2. Babi ć, K., D. Miheli ć, T. Trbojevi ć Vuki čevi ć (2002): Vodi č za vježbe iz koštanog sustava doma ćih sisavaca. Tre će dopunjeno izdanje. Skripta za internu upotrebu. Veterinarski fakultet, Zagreb. 3. Konig, H. E., Liebich, H. i sur. (2008): Anatomija doma ćih životinja.Udžbenik i atlas u boji za studente i prakti čare.Hrvatsko izdanje. Naklada Slap, Zagreb.

4. Popesko, P.: Anatomski atlas domaćih životinja (1989). JUMENA. Zagreb. 24

5. Sisson S., J. D. Grossman (1962): Anatomija domaćih životinja. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb. 6. Zobundžija, M., K. Babi ć, H. Gomer čić, Vesna Gjur čevi ć Kantura, D. Miheli ć (1993): Vodi č za topografsku sekciju trupa i stražnje noge doma ćih sisavaca. Skripta. Zagreb. 7. Sadler, T. W. (1996): Langmanova medicinska embriolgoija. Školska knjiga, Zagreb. Preporu čena 1. Dyce, K., W. Sack, C. Wensing (1987): Textbook of Veter. Comp. literatura Philadelphia, London, Toronto, Montreal, Sydney, Tokyo. 2. Ellenberger, W., H. Baum (1943): Handbuch der Vergleichenden Anatomie der Haustiere. Springer Verlag, Berlin. 3. Getty, R. (1975): Sisson and Grossman ,s The Anatomy of the Domestic Animals. W.B. Saunders Comp. Philadelphia, London, Toronto. 4. Klimov, A.F. (1974): Anatomija doma ćih životinja. Nakladni zavod Hrvatske. Zagreb. 5. Koch, T. (1986): Lehrbuch der Veterinar-Anatomie I-III. Gustav Fischer Verlag, Jena. 6. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lehrbuch der Anatomie der Haustiere. I. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 7. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lerhbuch der Anatomie der Haustiere II.. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 8. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lehrbuch der Anatomie der Haustiere III. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 9. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lehrbuch der Anatomie der Haustiere. IV. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 10. Pattten, B., M., B. M. Carlson (1974): Foundations of Embryology. McGraw-Hill Book Comparny New York, St. Luis, San Francisco, D űsseldorf, Johannesburg, Kuala Lumpur, London, Mexico, Montreal, New Delhi, Panama, Paris, Sao Paulo, Singapore, Sydney, Tokyo, Toronto. 11.Schnorr, B. (1989): Embryologie der Haustiere. Ferdinand Enke Verlag. Stuttgart. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Po četak i završetak nastave, satnica i raspored s mjestima izvo đenja nastave bit će objavljeni na oglasnoj plo či Zavoda i Veterinarskog fakulteta. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku; nije predvi đena mogu ćnost izvođenja na stranim jezicima i izvo đenja na daljinu. Nastavnike i suradnike koji će izvoditi nastavu, na čin polaganja ispita i mjerila ispitivanja za kolegij «Anatomija s organogenezom doma ćih životinja II» iz ljetnog semestra utvr đuju se kako slijedi. Elem enti 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ predavanju BODOVA BODOVA Prisutnost na 3 6 predavanjima 20 sati predavanja 3:0,3 = 10 6:20= 0,3 (koeficijent) Student mora biti na min. 10 sati redavanja da bi ostvario 3 min. boda

Prisutnost na VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ vježbama BODOVA BODOVA Prisutnost na 8 12 vježbama 100 sati vježbi 8:0,12 = 66 66 (67) 12:100= 0,12 (koeficijent) Student mora biti na 25

min. 67 sati vježbi da bi ostvario 8 min. boda

Aktivnost na Ponavljanje ranije nau čenog gradiva u obliku usmenog ispitivanja na vježbama anatomskim preparatima koje studenti seciraju i koji su im dostupni na vježbama (najviše 10 bodova). Aktivnost na vježbama biti će bodovana s najmanje 5 i najviše 10 bodova na temelju kratkih provjera znanja ste čenog aktivnim u čenjem na vježbama, poznavanjem i povezivanjem osnovnih anatomskih pojmova na preparatima koji su studentima dostupni na vježbama te svladavanjem osnovnih pravila anatomske sekcije. Završni broj bodova aktivnosti studenta na vježbama kao elementa ocjenjivanja je zbroj svih ostvarenih bodova. Student je obvezan ostvariti najmanje 5 bodova kako bi dobio potpis iz predmeta „Anatomija s organogenezom doma ćih životinja II“ Kontinuirana Kontinuirana provjera znanja provjeravati će se pisanim kolokvijima. U provjera znanja svakom semestru student će imati mogu ćnost polaganja dva kolokvija. Po jedan nakon završetka odre đene nastavne cjeline. Svaki kolokvij nosi najviše 16 bodova što zna či da dva uspješno položena kolokvija donose studentu najviše 32 boda. Potrebno je ostvariti minimalno 10 bodova iz svakog kolokvija kako bi se ispunili uvjeti za dobivanje potpisa. Završni ispit Završni ispit kao posljednji dio temeljem kojega se dobiva završna ocjena predmeta, sastoji se iz usmenog dijela koji donosi najmanje 24 boda, a najviše 40 bodova. Zaklju čivanje Završna ocjena dobiti će se zbrojem prosje čnog broja bodova osvarenih ocjene prisutnoš ću na predavanjima, prisutnoš ću na vježbama, aktivnoš ću na vježbama, kontinuiranim provjerama znanja te napose završnom ispitu. Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Kako bi pristupio završnom ispitu student mora ostvariti minimalno 36 bodova iz prisutnosti na predavanjima i vježbama, aktivnosti na vježbama te kontinuiranim provjerama znanja.

Naziv kolegija Biokemija u veterinarskoj medicini Šifra 129549 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar II. /drugi/ Zavod/klinika Zavod za kemiju i biokemiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Renata Bari ć-Rafaj Nastavnici i prof. dr. sc. Renata Bari ć-Rafaj suradnici na dr. sc. Josipa Kuleš, dipl. ing. med. biokem. kolegiju Sadržaj kolegija Konformacija i dinamika Uvod (uloga biokemije u veterinarskoj medicini). Proteini (gra đa i funkcija proteina, aminokiseline, peptidna veza, konformacija proteina). Enzimi i koenzimi (temelji enzimske katalize, kinetika, nomenklatura, inhibitori i aktivatori enzima, pojam alosterije, zna čenje enzima u laboratorijskoj dijagnostici). Proteini s posebnim funkcijama (hemoglobin i mioglobin, mehanizmi i regulacija vezanja kisika, kolagen, proteini u zgrušavanju krvi, proteini u prijenosu stani čnih signala). Stvaranje i pohrana metaboli čke energije Energijom bogati spojevi (struktura i funkcija ATP i NADH). Metabolizam ugljikohidrata (glikoliza, glukoneogeneza, glikogen – sinteza i razgradnja, hormonska regulacija i mehanizmi prijenosa signala, direktna oksidacija glukoze – put pentoza fosfata, Cori ciklus, regulacija). Ciklus limunske kiseline i stani čno disanje (uloga ciklusa limunske kiseline, kontrola ciklusa, respiratorni lanac i sinteza ATP, održavanje temperature). Metabolizam lipida (sinteza i razgradnja lipida, sinteza i iskorištavanje ketonskih tijela, ketoza, kontrolni mehanizmi). Urea ciklus (zna čenje i povezanost s ostalim ciklusima). Intermedijarni metabolizam (integracija metabolizma, glavni metaboli čki putevi, regulacija, klju čne raskrsnice, hormonska regulacija energetskog metabolizma i osobitosti pojedinih organa). Op ća i posebna Cilj prou čavanja biokemije je upoznavanje gra đe i funkcije organizma. znanja koja se Suvremena biokemija je u neprekidnoj interakciji s medicinom, stoga stje ču na kolegiju stjecanje znanja o biokemijskim i energetskim promjenama, odvijanju i (cilj) regulaciji metaboli čkih procesa u organizmu zdrave životinje pruža biokemijske temelje za razumijevanje fizioloških procesa, kao i temelje za razumijevanje posljedica poreme ćaja metaboli čkih puteva. Upravljanje pojedinim metaboli čkim procesima ili mijenjanje njihovih tokova prema svojim potrebama i ciljevima mogu će je samo uz dobro poznavanje njihova tijeka i uvjeta pod kojim je mogu ća njihova promjena. Tijekom prakti čnog rada u laboratoriju studenti će upoznati principe pojedinih tehnika koje se koriste u biokemijskom laboratoriju. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 28 12 32 72 Bodovi 7,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatur 1. R. K. Murray, D. A. Bender, K. A. Botham, P. J. Kennelly i P. A. Weil, ''Harperava ilustrirana biokemija'', Medicinska naklada, Zagreb, 2011. 2. Karlson, P. (1994): Biokemija, Školska knjiga, Zagreb 3. Stryer, L. (1991): Biokemija, Školska knjiga, Zagreb Preporu čena 1. Devlin, T. M. (2006): Textbook of Biochemistry with Clinical Correlations, literatura A. J. Willey and sons, New York

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 27

5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Nastava se odvija tijekom 14 predavanja. Prisutnost na svakom predavanju predavanju boduje se po 0.43 boda (maksimalno 0.43x14=6 bodova, minimalno 3).

Prisutnost na Studenti izvode ukupno 12 vježbi, a prisutnost na vježbama se boduje vježbama i sa 0.5 boda (0.5 x 12 vježbi = 6 boda maksimalno, minimalno 4 boda). seminarima Tijekom 12 seminara maksimalni broj bodova koji se može sakupiti je 6 (0.5 x 12 seminara=6 bodova maksimalno, a minimalno 4).

Aktivnost na Aktivnost na vježbama buduje se na slijede ći na čin: pravilno vježbama i izvedena vježba tijekom 10 vježbi boduje se sa 0.2 boda, a to čni odgovori seminarima na 3 pitanja boduju se sa 0.3 boda (0.5x10 vježbi = 5 bodova maksimalno, minimalno 2.5 boda). Aktivnost na seminarima ocjenjuje se sa to čnim odgovorima na nekoliko kratkih pitanja tijekom 4 seminara, ukupno 1,25 bod (1.25 x 4= maksimalno 5 bodova, minimalno 2,5 boda). . Kontinuirana Kontinuirano pra ćenja rada studenata odvija se tijekom 3 kolokvija, od provjera znanja kojih je prvi obavezan. Na prvom obaveznom kolokviju potrebno je prikupiti minimalno 20 bodova, što je uvjet za pristupanje ispitu. Maksimalan broj bodova je 32.

Studenti mogu tijekom nastave polagati i ispitni, neobavezni 1., 2. i 3. kolokvij. Ukoliko sva 3 ispitna kolokvija studenti uspješno polože (minimalno za svaki 24 boda, maksimalno 40), bodovi se prera čunavaju kao uspješno položen ispit iz biokemije.

Završni ispit Sastoji se od pisanog ispita, koji sadrži 20 pitanja. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na završnom ispitu je 40, a minimalni 24.

Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume ostvarenih bodova, ocjene prema slijede ćoj tablici:

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Kako bi pristupio završnom ispitu potrebno je minimalno 36 bodova iz rada studenata i prisutnosti i aktivnosti na predavanjima, seminarima i vježbama te ocjenjivanje kontinuiranim provjerama znanja (potrebno je posti ći mininalni broj bodova tijekom semestra za svaki segment bodovanja).

Naziv kolegija Botanika u veterinarskoj medicini Šifra 84279 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar I. /prvi/ Zavod/klinika Zavod za biologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Maja Popovi ć Nastavnici i prof. dr. sc. Ksenija Vlahovi ć, prof. dr. sc. Maja Popovi ć, prof. dr. sc. Đuro suradnici na Huber, prof. dr. sc. Josip Kusak, Krmno bilje: prof. dr. sc. Nora Mas, kolegiju Otrovno bilje: prof. dr. sc. Emil Srebo čan Suradnici: dr. sc. Danijel Špoljari ć, dr. sc. Dubravko Kezi ć Sadrž aj kolegija Op će osnove organizacije života biljaka. Organizacijske razine u živom svijetu. Sistematika, evolucija i filogenetski odnosi biljaka. Pregled biljnoga carstva s upoznavanjem skupina biljaka važnih u veterinarskoj medicini te evolucija i filogenetski odnosi biljaka. Biljna stanica. Bioenergetika i metabolizam biljne stanice. Izdvajanje molekule DNK iz biljaka. Florna carstva i njihova florna i vegetacijska podru čja. Ljekovito bilje u veterinarskoj medicini (osnove fitoterapije). Otrovno bilje u veterinarskoj medicini. Krmno bilje i važno medonosno bilje (biljne vrste koje u jednom svom periodu imaju važnu ulogu u prehrambenom lancu p čela i kukaca) u Hrvatskoj. Terenska nastava: 1. Lonjsko polje; upoznavanje osnovnih ekoloških zakonitosti funkcioniranja ekosusutava brdskih šuma; osnovne biljne i životinjske vrste; na čin provo đenja zaštite i problemi; na čela zaštite prirode; funkcioniranja poplavnih ekosustava; tradicionalna poljoprivreda i sto čarstvo; očuvanje autohtonih pasmina in situ (turpoljska svinja, posavski konj); Jakuševac (na putu za Lonjsko polje); Razumijevanje nužnosti zbrinjavanja otpada. Divlje i doma će životinje na otpadu. 2. Park Maksimir: šumska zajednica; livadna zajednica. Op ća i posebna Studenti će mo ći razlikovati osnovne sistematske kategorije biljaka važnih za znanja koja se veterinarsku medicinu. Mo ći će prepoznati me đuovisnost biljka i životinja stje ču na kolegiju unutar cjelovitog ekosustava. Upoznat će morfološke osnove krmnih biljaka (cilj) s oranica i travnjaka, tako đer i skupine ljekovitih biljaka, medonosno bilje, kao i skupine biljaka otrovnih za životinje. Mo ći će pristupiti traženim informacijama o biljkama koje su važne u veterinarskoj medicini koriste ći botani čku literaturu i baze podataka. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 0 10 20 Bodovi 1,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Jer čić, J., K. Vlahovi ć, M. Pavlak: Izabrana poglavlja iz botanike (fitologije). Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 1. Mägdefrau Karl, F. Ehrendorfer: Udžbenik Botanike za visoke škole (Sistematika, evolucija i geobotanika). Školska knjiga, Zagreb,1997. 2. Web predavanja (priru čnik za vježbe 1-3) 3. Web predavanja (priru čnik za vježbe 4-5) Preporu čena 1. Jer čić, J., M. Pavlak, K. Vlahovi ć, J. Kusak: Vodi č kroz perivoj literatura Veterinarskog fakulteta, Medicinska naklada, Zagreb, 2004. 2. Kalivoda, M.: Krmiva, Školska knjiga, Zagreb, 1990. 3. Šoštari ć-Pisa čić, K., J. Kova čevi ć: Travnja čka flora i njena poljoprivredna vrijednost, Znanje, Zagreb, 1968. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Ukupne radne obveze studenata iz predmeta Po četak i završetak nastave, satnica i raspored s mjestima izvo đenja nastave bit će objavljeni na oglasnoj plo či i na web stranici Zavoda i Veterinarskoga fakulteta. Nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu, na čin polaganja ispita i mjerila ispitivanja za kolegij Botanika u veterinarskoj medicini iz zimskog semestra utvr đuju se kako slijedi. Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 29

3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Tijekom turnusa za kolegij Botanika u veterinarskoj medicini student mora predavanju biti prisutan na 5 sati predavanja kako bi ostvario minimalna 3 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova. Prisutnost na Tijekom turnusa student mora biti prisutan na 7 sati vježbi kako bi ostvario vježbama minimalnih 8 bodova tijekom semestra. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova. Aktivnost na Tijekom turnusa u vrijeme vježbi student mora izvršiti predvi đene zadatke iz vježbama 5 programskih vježbi te za izvršeni zadatak, u priru čnik dobiva potpis nastavnika. Svaka uredno odra đena i potpisana programska vježba vrijedi 1,4 boda. Na programskim vježbama u praktikumu student može ostvariti ukupno 7 bodova za 5 programskih vježbi. Nakon odrađene terenske vježbe (2 predvi đena terena) student ostvaruje 1,5 bod ukoliko je napisao i/ili prikupio unaprijed odre đene tražene materijale. Za dva pozitivna usmena odgovora za vrijeme vježbi student ostvaruje dodatna 1,5 boda. Tijekom turnusa student mora skupiti ukupno 5 bodova kako bi ostvario minimalnih 5 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10. Kontinuirana Tijekom turnusa bit će organizirano 4 kolokvija u vrijeme vježbi, a svaki se provjera znanja sastoji od 5 zadataka ili pitanja. Svaki to čno riješeni zadatak ili pitanje vrijedi 1 bod, stoga, u sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti 20 bodova. Student mora iz kolokvija ostvariti ukupno 13 bodova kako bi ostvario minimalnih 20 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 32 boda. Student koji tijekom turnusa ne ostvari minimalnih 13 bodova iz kolokvija, ima pravo na popravni kolokvij koji će obuhvatiti gradivo svih programskih vježbi i bit će organiziran nakon završetka nastave u tom turnusu. Ukupni broj bodova na kolokviju iznosi 20. Student koji riješi popravni kolokvij s natpolovi čnom to čnoš ću (11 bodova) ima pravo pristupiti završnom ispitu. Završni ispit Minimalni uvjeti za prolaz iz prvog, drugog, tre ćeg i četvrtog elementa ocjenjivanja objedinjuju se i zajedno iznose 36 bodova. Pravo pristupa završnom ispitu imaju studenti s ostvarenih 36 bodova. Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prve četiri vrste aktivnosti kontinuiranog pra ćenja nastave. Pitanja u završnom ispitu bit će postavljena tako da student na njih odgovara pisano. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na završnom ispitu iznosi 60 bodova pri čemu je 1 bod = 1 to čan odgovor (60 pitanja = 60 bodova). Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prva četiri elementa ocjenjivanja ve ći od 36, student mora pokazati barem dovoljno znanje i na završnom ispitu. Minimalni broj bodova koje student mora ostvariti na završnom ispitu je 36 kako bi ostvario minimalna 24 boda. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, nastavnik mu odre đuje termin za ponovno polaganje završnog ispita. Zaklju čivanje Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prva četiri elementa student ocjene ostvario na osnovu popravnoga kolokvija ili ne, vrijede ista pravila za formiranje završne ocjene. Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih pet elementa ocjenjivanja, i to prema sljede ćoj tablici: Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

ć Bodovi za pra enje VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI rada studenata i BODOVA BROJ BODOVA ocjenjivanje tijekom semestra Prisutnost na 3 6 predavanjima (10 sati predavanja) (koeficijent 0,6) 6:10=0,6 3:0,6=5 (5) (koeficijent 0,6) (minimalno student mora biti na 5 sati predavanja da bi ostvario 3 minimalna boda ) Prisutnost na 8 12 vježbama (10 sati vježbi (koeficijent 1,2) 12:10=1,2 5=programa) 8:1,2=6,6 (7) (koeficijent 1,2) (minimalno student mora biti na 7 sati vježbi da bi ostvario 8 minimalnih bodova ) Aktivnost na 5 10 vježbama 7 bodova=potpisi (koeficijent 1) 10:10=1 vježbi 5:1= 5 (koeficijent 1) 1,5 boda=zadaci s terena 1,5 boda=dva pozitivna usmena odgovora na vježbama (minimalno student mora skupiti 5 bodova da bi ostvario 5 minimalnih bodova ) Kontinuirana 20 32 provjera znanja 4 kolokvija X 5pitanja (koeficijent 1,6) 32:20=1,6 1 pitanje=1 bod 20:1,6=12,5 (13) (koeficijent 1,6) 5X5=20 bodova (minimalno student mora posti ći 13 bodova da bi ostvario 20 minimalnih bodova ) Završni ispit 24 40 (Pismeni ispit) (koeficijent 0,66) 40:60=0,66 1 pitanje=1 bod 24:0,66=36,36 (36) (koeficijent 0,66) 60 pitanja=60 bodova (minimalno student mora posti ći 36 bodova da bi ostvario 24 minimalna boda ) UKUPNO 60 100

Naziv kolegija Fizika i biofizika Šifra 84278 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar I. /prvi/ Zavod/klinika Zavod za fiziku Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Selim Paši ć Nastavnici i suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Jedinice i pogreške mjerenja (Uvod. SI sustav i mjerne jedinice. Pogreške mjerenja); Mehanika (Osnove matemati čkih funkcija. Vektori. Brzina i akceleracija (linearna i kružna). Newtonovi aksiomi, Centripetalna i centrifugalna sila. Princip rada (ultra)centrifuge. Gravi tacijska sila. Trenje. Rad. Snaga. Energija. Zakon sa čuvanja energije. Zakretni moment. Poluga. Težište. Ravnoteža. Naprezanje.); Fluidi (Napetost površine. Gusto ća tvari. Hidrostatski i hidrauli čki tlak. Uzgon. Arhimedov zakon. Viskozimetri. Bernoullijeva jednadžba i primjena na krvno-žilni sustav. Idealan plin. jednadžba stanja plina. Daltonov zakon. Atmosferski tlak i ure đaji za njegovo mjerenje.); Toplina (Temperatura i molekularno gibanje. Zakoni termodinamike. Termi čko rastezanje čvrstih tvari. Toplinski kapacitet. Agregatna stanja. Kalori čna vrijednost hrane. Prelaženje topline. Životinja i njen termi čki okoliš. Ukapljivanje plinova. Rashladni ure đaji.); Titranje i valovi (Rezonancija. Jednadžba vala. Interferencija valova. Transverzalni i longitudinalni valovi. Slobodan harmoni čki oscilator.); Akustika (Zvuk kao longitudinalni val. Visina, boja i intenzitet zvuka. Gra đa uha. Ultrazvuk i njegova primjena u medicini.); Optika (Zakon refleksije. Lom svjetlosti. Le će i njene karakteristi čne to čke. Dijelovi mikroskopa (mehani čki i opti čki) i njihova uloga pri mikroskopiranju. Stvaranje slike u oku. Disperzija bijele svjetlosti. Beer-Lambertov zakon apsorpcije. Spektralna analiza. Polarizacija elektromagnetskog vala. Svojstva infracrvenog (IR) zra čenja. Zračenje crnog tijela. Spektar elektromagnetskog zra čenja. Fotoelektri čni efekt. Dualna priroda svjetlosti.); Elektricitet i magnetizam (Zakon sa čuvanja elektri čkog naboja. Vodi či i izolatori. Coulombov zakon. Elektri čno polje. Potencijal. Kondenzator. Elektri čna struja. Ohmov zakon. Kirchhoffovi zakoni. Zakon elektri čnog otpora. Jouleov zakon. Elektroliti i njihova vodljivost. Izvori elektromotorne sile. Biološki potencijal (Nerstova jednadžba). Model biološke membrane. Prijenos elektri čnog impulsa živcima. Elektri čni otpor ljudskog tijela. Magnetsko polje. Magnetski tok. Magnetska indukcija i permeabilnost. Lorentzova sila. Elektromagnetska indukcija.); Gra đa materije (Elementarne čestice (stabilne i nestabilne). Bohrov model atoma. Gra đa atoma, ion, izotop. Paulijev princip i njegov utjecaj na gra đu atoma. Apsorpcija, spontana i stimulirana emisija zra čenja. Laser. Rendgenska cijev. Pojam radioaktivnosti i vrste radioaktivnog zra čenja. Zakon radioaktivnog raspada, vrijeme poluraspada. Radioizotopi i spektrograf masa. Ionizacijsko zra čenje ( α,β,γ,n,x), prodornost γ-zra čenja. Mjerenje ionizacijskog zra čenja. NMR oslikavanje.) Op ća i posebna Program nastave iz fizike složen je s ciljem da se studentima veterinarske znanja koja se medicine prikaže i objasni biološke procese i gra đu bioloških sistema na stje ču na kolegiju molekularnoj razini, na temelju poznavanja osnovnih fizikalnih zakona. Za to (cilj) se rabe jednostavni modeli u prou čavanju metaboli čkih procesa i djelovanja živog organizma s okolinom. Oni se osnivaju s jedne strane na saznanjima o na čelima prijenosa energije i tvari unutar bioloških sistema, a s druge strane na djelovanju vanjskih izvora energije na biološki sistem. Zadatak je nastave da upozna studente sa znanjima iz fizike te da im na primjerima, u nastavi, približi na čin razmišljanja kojim se to znanje primjenjuje u veterini. Prakti čne vježbe imaju zada ću uputiti studenta u osnovne vještine rukovanja 32

jednostavnim mjernim ure đajima, koje će kasnije sretati u praksi. Nastava Predavanja Sem inari Vježbe (sati ukupno) 16 0 38 45 Bodovi 5 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. C. Hilyard, H. C. Biggin: Fizika za biologe, Školska knjiga, Zagreb, 1984. ili 1989. 2. D. M. Burns, S. G. G. Macdonald: Fizika za biologe i medicinare, Školska knjiga, Zagreb, 1980. 3. D. Winterhalter, A. Sliep čevi ć, A. Kuntari ć, K. Kempni: Vježbe iz fizike, Školska knjiga, Zagreb, bilo koje izdanje iza 1981. 4. Upute i formulari za Vježbe iz fizike, interna skripta

Preporu čena 1. J. N. Herak: Osnove kemijske fizike; Zagreb, Farmaceutsko-biokemijski literatura fakultet, 2001. (Udžbenici Sveu čilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) 2. J. Brnjas Kraljevi ć: Fizika za studente medicine, I dio, 2001., Zagreb, (Udžbenici Sveu čilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) 3. web stranice Zavoda za fiziku i biofiziku Veterinarskog fakulteta

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1.prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama i seminarima 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit

Prisutnost na Za prisutnost na jednom satu predavanja student ostvaruje 0.4 jedinica. predavanju Tijekom turnusa student mora biti prisutan na 8 sati predavanja kako bi ostvario 3 minimalna boda (8 sati x 0.4 jedinica ≈ 3.00 boda). Iz ovog elementa ocjenjivanja mogu će je sakupiti maksimalno 6 bodova (15 sati x 0.4 jedinica = 6.00 bodova). Prisutnost na Za prisutnost na jednom satu vježbi student ostvaruje 0.4 jedinica. Tijekom vježbama turnusa student mora prisustvovati na 20 sati vježbi da bi ostvario minimalnih 8 bodova (20 sati x 0.4 jedinica = 8.00 bodova). Iz ovog elementa ocjenjivanja mogu će je sakupiti maksimalno 12 bodova (30 sati x 0.4 jedinica =12.00 bodova). Aktivnost na Tijekom turnusa student je dužan prisustvovati svim vježbama (30 sati) te vježbama napraviti svih 13 laboratorijskih zadataka. Student mora biti pripremljen za svaki zadatak prema metodskim jedinicama i za svaki donijeti kvalitetno napisanu pripremu što student izra đuje prije dolaska na vježbe, a time može ostvariti 13 jedinica (pripreme za 1 laboratorijski zadatak = 1 jedinica). Za vrijeme vježbi student mora izvršiti predvi đene zadatke te obraditi izmjerene podatke (za izvršen i obra đen zadatak student može ostvariti 3 jedinice). Minimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 5 (26 jedinica), a maksimalno je mogu će ostvariti 10 bodova (52 jedinice). Kontinuirana Tijekom turnusa bit će organizirani: provjera znanja a) kolokvij iz mjernih jedinica (15 zadataka x 0.4 jedinica = 6.00 bodova) i b) 13 ulaznih kolokvija na vježbama od kojih se svaki sastoji od 5 pitanja (5 pitanja x 1 jedinica x 13 =65 jedinica, odnosno 65 jedinica x 0.4 =26.00 bodova) vezanih uz nastavne jedinice i zadatke koje student treba izvršiti na vježbama. Za ostvarivanje prava izlaska na završni ispit student iz ovog elementa mora sakupiti minimalni broj bodova iz kolokvija iz mjernih jedinica (a) i minimalni broj bodova iz ulaznih kolokvija (b): a) 4 boda da bi sakupio minimalni broj bodova iz kolokvija iz mjernih jedinica (10 to čno riješenih zadataka) b) 16 bodova ukupno iz ulaznih kolokvija (40 to čnih odgovora). 33

Maksimalan broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 32. Student koji ne ostvari tijekom turnusa minimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja (4 boda iz kolokvija iz mjernih jedinica i minimalnih 16 bodova ukupno iz ulaznih kolokvija) ima pravo na jedan popravni kolokvij koji će se održati odmah po završetku nastave. Popravni kolokvij obuhva ća: a) kolokvij iz mjernih jednica i b) kolokvij koji obuhva ća gradivo svih vježbi. Na popravnom kolokviju student treba ostvariti minimalno 4 boda iz kolokvija iz mjernih jedinica i minimalno 16 bodova iz kolokvija koji obuhva ća gradivo svih vježbi da bi ostvario pravo izlaska na ispit. Na popravni kolokvij nemaju pravo studenti koji nisu ostvarili u tijeku nastave minimalni broj bodova iz dva elementa ocjenjivanja: iz prisutnosti na predavanjima i iz prisutnosti na vježbama. Završni ispit Student mora ostvariti minimalni broj bodova iz svakog od 4 elemenata ocjenjivanja zasebno da bi ostvario pravo izlaska na završni ispit. Završni ispit je pisani i sastoji se od: a) 10 ra čunskih zadataka (1 ra čunski zadatak= 1 jedinica) b) 30 teorijskih pitanja (1 teorijsko pitanje = 1 jedinica) Bez obzira na ostvareni broj bodova do završnog ispita student na završnom ispitu student je dužan ostvariti minimalni broj bodova iz ra čunskih zadataka (a) i minimalni broj bodova iz teorijskih pitanja (b): a) 6 bodova iz ra čunskih zadataka b) 18 bodova iz teorijskih pitanja Maksimalni broj bodova koji student može ostvariti na završnom ispitu ukupno iznosi 40 bodova (40 jedinica). Zaklju čivanje Završna ocjena izra čunava se na temelju ukupnog zbroja bodova iz svih 5 ocjene elemenata ocjenjivanja prema priloženoj tablici. Ocjena dobivena zbrojem svih 5 elemenata ocjenjivanja je kona čna. Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Vrste aktivnosti Minimalni broj Maksimalni broj rada studenata i bodova bodova ocjenjivanje 3.00 6.00 tijekom semestra 3/0.40 ≈8 6/15=0.4 Prisutnost na (koeficijent 0,40) (koeficijent 0.40) predavanjima student mora (15 sati) prisustvovati na 8 sati predavanja da bi ostvario minimalna 3.00 boda 8.00 12.00 Prisutnost na 8/0.40=20 12/30=0.4 vježbama (koeficijent 0.40) (koeficijent 0.40) (30 sati) student mora prisustvovati na 20 sati vježbi da bi ostvario minimalnih 8.00 bodova 5.00 10.00 Aktivnost na 5/0.1923=26 10/52=0.1923 vježbama a (koeficijent 0.1923) (koeficijent 0.1923) student mora ostvariti 26 jedinica za minimalnih 5.00 34

bodova 20.00 32.00 Kontinuirane a) kolokvij iz mjernih a) kolokvij iz provjere znanja b jedinica minimalni mjernih jedinica broj bodova 4.00 maksimalni broj 4/0.4=10 bodova 6.00 (koeficijent 0.4) 6/15=0.4 b) ulazni kolokviji (koeficijent 0.4) minimalni broj b) ulazni kolokviji bodova 16.00 maksimalni broj 16/0.4=40 bodova 26.00 (koeficijent 0.4) 26/65=0.4 (koeficijent 0.4) 24.00 40.00 Završni ispit c 24/1=24 40/40=1 (koeficijent 1) (koeficijent 1) student mora ostvariti student maksimalno prag zasebno: može ostvariti a) 6.00 bodova iz zasebno: ra čunskih a) 10.00 bodova zadataka iz ra čunskih b) 18.00 bodova zadataka iz teorijskih b) 30.00 bodova pitanja iz teorijskih za minimalna 24.00 pitanja boda za maksimalna 40.00 bod

UKUPNO: 60.00 100.00 a 52 jedinice koje se sastoje od: a) priprema za zadatak na vježbama=1 jedinica (13 priprema x 1 jedinica = 13 jedinica) b) izvršen zadatak i obra đeni podaci iznose 3 jedinice (13 zadataka x 3 jedinice = 39 jedinica) b Obra čunske jedinice se sastoje od: a) ulazni kolokvij na vježbama (13 vježbi x 5 pitanja = 65 jedinica) b) kolokvij iz mjernih jedinica (15 zadataka x 1 jedinica = 15 jedinica) c 40 jedinica koje se sastoje od: a) ra čunski zadaci (10 zadataka x 1 jedinica = 10 jedinica) b) teorijska pitanja (30 pitanja x 1 jedinica = 30 jedinica)

Naziv kolegija Histologija i op ća embriologija Šifra 61660 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semest ar II/drugi/ Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Zvonimir Kozari ć Nastavnici i Prof. dr. sc. Zvonimir Kozari ć, suradnici na prof. dr. sc. Snježana Vukovi ć, kolegiju doc. dr. sc. Snježana Kužir Sadržaj kolegija 1. Citologija (Gra đa stanice. Jezgra i jezgrica. Citoplazma. Gra đa stani čne membrane. Endocitoza i egzocitoza kroz stani čnu membranu. Mitohondriji. Ribosomi. Endoplazmatska mrežica. Golgijev kompleks. Lizosomi. Peroksisomi. Citoplazmatski skelet i inkluzije. Stani čno pokretanje. Kemotaksija. Pokretanje unutar stanice. Stani čna smrt); 2. Primjena histoloških metoda (Temeljna na čela histologije. Izrada histološkog preparata. Metode bojenja, rutinsko bojanje i elektivna bojanja. Temeljna na čela histokemije i citokemije. Imunocitokemija; Mikroskopiranje u histologiji (artefakti). 3. Op ća embriologija (Rani stadiji razvoja u sisavaca i ptica. Spolne prastanice. Spermatogeneza. Oogeneza. Oplodnja. Brazdanje oplo đenih jajnih stanica u doma ćih životinja. Brazdanje oplo đenih jajnih stanica u ptica. Gastrulacija. Diferencijacija ektoderma, endoderma i mezoderma. Formiranje svitka. Neurulacija.Savijanje embrija. Oblikovanje tijela.. Malformacije); 4. Epitelno tkivo (Bazalna membrana i bazalna lamina. Me đustani čni spojevi. Specijalizacije stani čne površine. Podjela epitela. Pokrovni epitel. Jednoslojni epiteli. Mnogoslojni epiteli. Višeredni epitel. Karakteristike stanica žlijezdanog epitela. Ultrastruktura stanica žlijezdanog epitela. Na čini sekrecije. Jednostani čne žlijezde. Višestani čne žlijezde. Jednostavne žlijezde. Složene žlijezde. Alveolarne žlijezde. Tubulusne žlijezde. Serozne, mukozne i miješane žlijezde. Organizacije velikih egzokrinih žlijezda. Mioepitelne stanice); 5. Vezivno tkivo (Sastav osnovne tvari. Tipovi kolagena. Biosinteza i razgradnja kolagena. Kolagena vlakna. Retikulinska vlakna. Elasti čna vlakna. Gusto i rijetko vezivno tkivo. Mezenhimske stanice. Fibroblasti i fibrociti. Bijele masne stanice. Sme đe masne stanice. Makrofazi. Mononuklearno fagocitni sustav. Ostale slobodne stanice vezivnog tkiva); 6. Krv (Crvena krvna zrnca. Neutrofilno granulirani leukociti. Eozinofilno granulirani leukociti. Bazofolno granulirani leukociti. Limfociti. Monociti. Krvne plo čice. Koštana srž i hematopoeza); 7. Potporno tkivo (Hijalina hrskavica. Elasti čna hrskavica. Vezivna hrskavica. Mikroskopska gra đa kosti. Stanice koštanog tkiva. Koštani matriks i kolagena vlakna. Periost i endost. Vrste koštanog tkiva. Histogeneza kosti. Intramembransko okoštavanje. Enhondralno okoštavanje. Rast i pregradnja kosti. Zglobovi); 8. Miši ćno tkivo (Karakteristike glatkih miši ćnih stanica. Ultrastruktura glatkih miši ćnih stanica. Karakteristike skeletnih miši ćnih vlakana. Ultrastruktura skeletnih miši ćnih vlakana. Miši ćna vlakanca. Sarkoplazmatska mrežica. Mehanizam kontrakcije. Ustroj skeletnog miši ća. Karakteristike sr čanih miši ćnih stanica. Ultrastruktura sr čanih miši ćnih stanica. Prijelazne plo če. Sr čana miši ćna vlakna. Proprioceptorski sustav); 9. Živ čano tkivo (Neuron. Podjela neurona. Dijelovi neurona: perikarion, dendriti, akson. Sinapse. Neuroglija stanice. Mijelinizacja. Mijelinizirana živ čana vlakna. Nemijelinizirana živ čana vlakna. Spinalni i vegetativni gangliji. Gra đa živca); 10. Središnji živ čani sustav (Histogeneza središnjeg živ čanog sustava. Moždane opne. Veliki mozak. Mali mozak. Kralježni čna moždina); 11. Organi vida i sluha (Fotoreceptorski sustav. Oko i pomo ćni organi oka. O čni vr č i le ćni mjehuri ć. Razvoj mrežnice, šarenice i cilijarnog tijela. Razvoj le će. Razvoj žilnice bjeloo čnice i rožnice.Vanjska o čna ovojnica. Srednja o čna ovojnica. Unutrašnja o čna ovojnica. Le ća. Staklasto tijelo. Spojnica. Vje đe. Suzni organi. Audioreceptorski sustav. Razvoj uha. Vanjsko uho. Srednje uho. Unutarnje uho. Vestibularni organ); 12. Žlijezde s unutrašnjim izlu čivanjem (Difuzni neuroendokrini sustav. Razvoj hipofize. Gra đa hipofize: adenohipofiza i 36

neurohipofiza. Hipofizni portalni sustav. Epifiza. Embrionalno ždrijelo i derivati. Štitna žlijezda. Sinteza i nakupljanje hormona djelovanjem folikularnih stanica. Epitelna tjelešca. Razvoj nadbubrežne žlijezde. Gra đa nadbubrežne žlijezde: kora i srž. Langerhansovi otočići); 13. Koža derivati kože (Gra đa kože u doma ćih životinja. Epidermis. Melanociti. Langerhansove stanice. Merkelove stanice. Korijum. Potkožno tkivo. Razvoj dlaka. Gra đa dlake. Razlike u gra đi dlake po vrstama životinja. Dla čni folikuli. Taktilne dlake. Razvoj kožnih žlijeza. Gra đa znojnih i lojnih žlijezda. Razvoj kanali ća i acinusa mlije čne žlijezde. Gra đa. mlije čne žlijezde. Kopito. Papak. Rog. Koža u peradi. Pero. Somatski i visceralni receptorski sustav); 14. Probavni sustav (Osnovna gra đa probavne cijevi. Razvoj usne šupljine. Gra đa usne. Obrazi. Jezik i jezi čne papile. Okusni organ. Tvrdo nepce. Meko nepce. Razvoj zuba. Brahiodontni zubi. Hipsodontni zubi. Oropharinx. Primitivno crijevo. Jednjak. Žlijezdani želudac: kardija, fundus, pilorus. Rumen. Reticulum. Omasum. Abomasum. Mlin peradi. Žlijezdani želudac peradi. Tanko crijevo: duodenum, jejunum, ileum. Debelo crijevo: caecum, colon, rectum. Žlijezde priklju čene na probavnu cijev: jetra, guštera ča, žlijezde slinovnice); 15. Dišni sustav (Nosna šupljina. Njušni organ. Nasopharinx. Grkljan. Dušnik. Grananje bronha. Gra đa bronha. Bronhioli. Alveolarni hodnici. Alveolarne vre ćice. Sazrijevanje plu ća. Alveole.Pneumociti. Krvno-zra čna barijera.Gra đa respiratornog sustava u peradi); 16. Mokra ćni sustav (Generacije bubrega: pronephros, mesonephros i metanephros. Gra đa bubrega: nefron, bubrežno tjelešce, proksimalni zavijeni kanali ć, Henleova petlja, distalni zavijeni kanali ć, sabirne cjev čice i cijevi. Jukstaglomerularni aparat. Optok krvi. Mokra ćovod. Mokra ćni mjehur. Mokra ćni sustav u peradi); 17. Muški spolni sustav (Testis, tubuli seminiferi contorti, intersticij, Leydigove stanice, tubuli recti, rete testis, ductuli efferentes. Ductus epididymidis. Sjemenovod. Prostata. Sjemenski mjehuri ći. Bulbouretralna žlijezda. Uretra masculina. Penis .Testis u pijetla); 18. Ženski spolni sustav (Jajnik: primordijalni folikuli, folikuli u rastu, zreli (Graafovi) folikuli. Intersticijske endokrine stanice. Ovulacija. Žuto tijelo. Atrezija folikula. Jajovod. Maternica. Endometrij u doma ćih životinja. Miometrij. Perimetrij. Estrusni ciklus. Vrat maternice. Rodnica. Cikli čne promjene vaginalnog epitela. Ženski spolni sustav u kokoši. Implantacija. Smještaj ploda. Izvanembrionalne ovojnice. Žumanj čana vre ća. Amnion. Alantois. Korion. Placentacija. Omphaloplacenta. Alantokorialna placenta. Placenta deciduata. Placenta nondeciduata. Morfološka klasifikacija placenti); 19. Krvožilni sustav (Endokard. Miokard. Epikard. Fibrozni sr čani skelet. Zalisci. Tvorbe koje kontroliraju sr čani rad. Op ća gra đa krvnih žila. Arterije. Kapilare. Vene. Diferencijacija angioblasta. Gra đa limfnih žila); 20. Limfati čni sustav (Difuzno limfati čno tkivo. T i B limfociti. Plazma stanice. Protutijela. Limfni čvori ći. Združeni limfni čvori ći. Tonzile. Limfni čvor. Hemalni čvorovi. Slezena . Thymus. Bursa Fabricii); Op ća i posebna Histologija je jedna od temeljnih medicinskih znanosti koja prou čava gra đu znanja koja se tijela životinja i čovjeka, a koja se može vidjeti tek pomo ću opti čkih stje ču na kolegiju pomagala. U strogo etimološkom zna čenju rije či, histologija je nauka o tkivu (cilj) me đutim ona prou čava cjelokupni mikroskopski i submikroskopski sastav organizma. U čenjem histologije studenti veterinarske medicine upotpunjavaju svoja znanja iz makroskopske anatomije, a ujedno stje ču uvid u me đuodnos strukture i funkcije organa i organskih sustava. Znanje o normalnoj gra đi neophodan je preduvjet i za prepoznavanju pomjena u gra đi tkiva, organa i organskih sustava. Embriologija prou čava razvoj zametka te omogu ćuje razumijevanje složenih odnosa u tijelu životinja. Ona ujedno ima i prakti čno zna čenje jer tuma či nastajanje anomalija razvitka. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 30 0 60 90 Bodovi 7 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Kozari ć, Z.(1997): Veterinarska histologija. Naklada Karolina. Zagreb. 2..McGeady, T.W., Quinn, P.J., FitzPatric, E.S., Rayan, M.T (2013) Veterinarska embriologija, Naklada Slap, Jastrebarsko 37

Preporu čena 1. Banks, W. J. (1993): Applied Veterinary Histology. Mosby-Year Book, Inc. literatura St. Louis. 2. Carlson, B. M. (1981): Patten ′s Foundations of Embryology: McGraw-Hill Book Company. New York, St. Luis, San Francisco, Aucland, Bogota, Hamburg, Johannesburg, London, Madrid, Mexico, Montreal, New Delhi, Panama, Paris, Sao Paulo, Singapore, Sydney, Tokyo, Toronto. Dellman, H.-D. (1993): Textbook of Veterinary Histology. Lea & Febiger. Philadelphia. 3. Junqueira, L. C., J. Carneiro (2005): Osnove histologije, udžbenik i atlas. Školska knjiga, Zagreb. 4. Noden, D. M., A. De Lahunta (1985): The Embryology of Domestic Animals. Developmental Mechanisms and Malformations. Williams & Wilkins. Baltimore, Hong Kong, London, Sydney.

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja (kolokviji) 5. završni ispit Prisutnost na Tijekom nastave „Histologija i op ća embriologija“ student mora biti prisutan predavanju na 15 sati predavanja kako bi ostvario 3 minimalna boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova. Provjera prisustvovanja predavanju vršit će se za vrijeme predavanja potpisom studenta i nakon predavanja unositi u knjigu evidencije. Prisutnost na Tijekom nastave „Histologija i embriologija“ student mora biti prisutan na 40 vježbama sati vježbi kako bi ostvario 8 minimalnih bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova. Provjera prisustvovanja vježbama obavljat će se prozivanjem na po četku svakih vježbi Aktivnost na Od studenata se na vježbama o čekuje da aktivno sudjeluju postavljanjem vježbama pitanja, crtanjem mikroskopskih preparat i aktivnim u čenjem iz literature. Aktivnost svakog studenta na vježbama ocjenjivat će se s 1-5 bodova na osnovu kvalitete i to čnosti crteža, konstruktivno postavljenih pitanja i danih odgovora te vremena provedenog u aktivnom u čenju. Student mora sakupiti minimalno 5 bodova (razli čite kombinacije izrade / interpretacija rezultata). Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10. Kontinuirana Tijekom trajanja nastave studenti će pisati tri obvezna kolokvija iz kojih provjera znanja moraju ukupno prikupiti min. 20, a maksimalno mogu ostvariti 32 boda. Prvi kolokvij čine 32 pitanja, a to čan odgovor se množi s koeficijentom 0,5. Za položeni kolokvij student mora posti ći minimalni broj bodova što postiže to čnim odgovorima na 20 pitanja pri čemu dobiva 10 bodova. Drugi i tre ći kolokvij čine svaki po 32 pitanja a to čan odgovor množi se koeficijentom 0,25. Za minimalni broj bodova student mora u svakom kolokviju odgovoriti na 20 pitanja i pri tome ostvariti po 5 bodova. Za svaki kolokvij organizirat će se jedan rok za „popravni kolokvij“ nakon završetka nastave. Završni ispit Završni ispit je usmeni i sastoji se od pregleda i poznavanja histoloških preparata. Od pet (5) preparata student mora prepoznati najmanje tri (3) preparata. Za svaki preparat (5 mogu ćih) student može dobiti maksimalno osam bodova. Minimalno za prolaz student mora sakupiti bodove (24) vezane uz tri preparata. Maksimalan broj bodova student dobiva opisom svih pet preparata (40). Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju ukupnog zbroja bodova iz svih pet ocjene elemenata ocjenjivanja, pri čemu student iz svakog elementa mora posti ći minimalni broj bodova. Ocjenjivanje se potom vrši prema niže navedenoj raspodjeli. Završna ocjena izražava se kvantitativno, numeri čkom bodovnom vrijednoš ću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Sa ocjenom 1 (jedan) ocjenjuje se student koji nije savladao uspješno 38

predmetni program tj. ocjena 1 ozna čava nedovoljni uspjeh. Da bi student mogao pristupiti ZAVRŠNOM ISPITU mora prisustvovati najmanje na 15 predavanja (3 boda); najmanje na 40 sati vježbi (8 bodova) pokazati minimalno zalaganje (5 bodova) i iz kolokvija prikupiti minimalno 20 bodova. Na osnovu toga može posti ći ukupno 36 bodova. Kod završnog ispita student mora poznavati 3 od 5 preparata čime dobiva 24 boda.U kona čnici minimalni postignuti broj bodova je 36+24= 60 i na osnovu toga je ocijenjen s dovoljan (2).Uz minimalni broj bodova postignutim do završnog ispita uz maksimalni broj bodova postignutim na završnom ispitu ( poznavanje svih 5 preparata, odnosno 40 bodova) student može posti ći maksimalno 76 bodova odnosno dobiti prolaznu ocjenu dovoljan (2).

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A) ć Bodovi za pra enje Vrste Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova rada studenata i aktivnosti ocjenjivanje tijekom semestra Prisutnost na 6 3 predavanjima

6/30 = 0,2 (koeficijent za Minimalno. 15 h 30 sati prisustvovanje na 1 satu predavanja predavanja)

Prisutnost na 12 vježbama 8 12/60 = 0,2 (koeficijent za 60 sati Minimalno 40 h vježbi prisustvovanje na 1 satu vježbi)

10 5 Aktivnost na interpretacije rezultata / vježbama razli čite kombinacije sudjelovanja kroz izrade crteža histološkog postavljanja pitanja i preparata aktivnog u čenja (dodatnih pet bodova) 20

Student mora prikupiti minimalno 20 bodova iz 32 tri kolokvija. Da bi položio Kontinuirane svaki od kolokvija mora Prvi kolokvij 32 X 0,5 = 16 provjere znanja od 32 pitanja odgovoriti Drugi kolokvij 32 X 0,25 = 8

pozitivno na 20 pitanja. Tre ći kolokvij 32 X 0,25 = 8 Studenti imaju za svaki Ukupno 32 kolokvij pravo na jedan rok za „popravni kolokvij“.

24 Da bi student mogao pristupiti ZAVRŠNOM ISPITU mora prisustvovati najmanje na 15 predavanja (3 boda); 40 najmanje na 40 vježbi (8 Ako student sakupi bodova) pokazati maksimalan broj bodova minimalno zalaganje (5 prisutnoš ću na bodova) i iz kolokvija predavanjima (6), prikupiti minimalno 20 prisutnoš ću na vježbama bodova (20 bodova). (12) te aktivnoš ću na istim Na osnovu toga može (10) i tome dodamo Završni ispit posti ći ukupno 36 maksimalan broj bodova na

bodova. kolokviju (32) sakupio je Kod završnog ispita maksimalnih 60 bodova. student mora poznavati Poznavanje i opis pet najmanje 3 od 5 histoloških preparata može preparata čime dobiva doprinijeti s još 40 bodova minimalno 24 boda. što je u kona čnici 100 U kona čnici minimalni bodova i ocjena izvrstan postignuti broj bodova je (A). 36+24= 60 i na osnovu toga je ocijenjen s dovoljan (2)

Ukupno 60 100

Naziv kolegija Medicinska kemija Šifra 73116 Status kolegija Obvezni Stu dij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar I. /prvi/ Zavod/klinika Zavod za kemiju i biokemiju Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Miroslav Baji ć Nastavnici i Prof. dr. sc. Miroslav Baji ć suradnici na Doc. dr. sc. Ivana Stoli ć kolegiju Dr. sc. Luka Krstulovi ć Sadržaj kolegija 1. Uvod (Uloga kemije u veterinarskoj medicini); 2. Gra đa tvari (ionske i kovalentne veze, elektronegativnost elemenata); 3. Disperzni sustavi (Suspenzije, koloidi, otopine, vodene otopine vodikove veze, elektroliti, difuzija, osmoza, koligativna svojstva); 4. Kiseline i baze (Kiseline i baze, pH, puferi, biološki puferi); 5. Energija reakcije (Energija aktivacije, endotermne i egzotermne reakcije, katalizatori, biokatalizatori); 6. Uvod u organsku kemiju, izomerija; 7. Ugljikovodici (Alkani, alkeni, alkini, aromatski ugljikovodici); 8. Organski spojevi koji sadrže kisik (Alkoholi, eteri, fenoli, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline i derivati); 9. Organski spojevi koji sadrže dušik (Amini, heterocikli čki spojevi, alkaloidi); 10. Ugljikohidrati (Klasifikacija i stereoizomerija, mono, oligo i polisaharidi); 11. Amino kiseline (Amino kiseline, peptidi, proteini, gra đa proteina, peptidna veza, konformacija) 12. Lipidi (Struktura, podjela, saponifikacija); 13. Nukleinske kiseline (Purinske i pirimidinske baze, nukleotidi, struktura); 14. Vitamini (Vitamini i koenzimi, definicija i klasifikacija).

Op ća i posebna Kemija je važan sastavni dio medicinskog i veterinarskog studija koji znanja koja se studente pou čava o gra đi tvari te njenim promjenama u prirodi i tehnici. stje ču na kolegiju Svijet oko nas na činjen je od kemijskih spojeva, a kemijski procesi upravljaju (cilj) našim životom, svim funkcijama živih organizama od ro đenja do smrti. Da bi razumjeli na čin na koji funkcionira kako ljudski tako i organizam životinja, njegove bolesti i putove lije čenja moramo poznavati kemijske spojeve i kemijske procese koji sudjeluju u tome. Sve makroskopske pojave posljedica su zbivanja u mikroskopskom svijetu molekula i atoma i ne mogu se objasniti bez razumijevanja promjena koje ih uzrokuju. Zbog toga studenti veterinarske medicine trebaju poznavati osnove kemije – gra đu tvari, osnovne kemijske reakcije i glavne skupine prirodnih spojeva. Na modelu malih i jednostavnih molekula tuma či im se odnos strukture i reaktivnosti što se kasnije primjenjuje na biomolekule. Ste čeno znanje pomo ći će im za bolje razumijevanje drugih podru čja i kolegija tijekom studija npr. Biokemije, Fiziologije, Patofiziologije, Farmakologije, Toksikologije, itd.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 20 0 34 48 Bodovi 5 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. I.Filipovi ć, S. Lipanovi ć (1991): Op ća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb. 2. H. Van čik (2012): Temelji organske kemije, Tiva, Varaždin. 3. P. Karlson (1993): Biokemija, Školska knjiga, Zagreb 4. V. Karas-Gašparec, T. Pinter, V. Hankonyi (1991): Praktikum Kemije za studente medicine, Školska knjiga, Zagreb. 5. Predavanja (CD). 6. I. Stoli ć (2013): Ra čunanje u kemiji, I dio, Veterinarski fakultet, Zagreb. 41

7. L. Krstulovi ć (2013): Ra čunanje u kemiji, II dio, Veterinarski fakultet, Zagreb. 8. M. Baji ć, Lj. Ceraj-Ceri ć Klier i I. Stoli ć (2007): Interna skripta za vježbe, Veterinarski fakultet, Zagreb.

Preporu čena 1. F. A. Bettelheim, W. H. Brown, J. March (2004): Introduction to General, literatura Organic, and Biochemistry, Thomson. 2. M. M. Bloomfield (1992): Chemistry and the Living Organism, John Wiley & Sons, Inc. 3. M. S. Silberberg (2000): Chemistry, The Molecular Nature of Matter and Change, McGraw Hill.

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Ele menti 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Predavanja: 20 sata. Student treba biti prisutan na 1 sat predavanja da predavanju ostvari 0,3 bod: maksimalni broj bodova – 6 (20 sata) minimalni broj bodova – 3 (10 sati) Prisutnost na Vježbe u predavaoni: 22 sati – 11 programa: vježbama Svaki odra đeni program, dva sata vježbi, nosi 0.55 bodova. Student mora biti prisutan na 7 programa (14 sati) kako bi ostvario minimalnih 4 boda. maksimalni broj bodova: 6 (22 sati – 11 programa) minimalni broj bodava: 4 (14 sati – 7 programa) Vježbe u laboratoriju: 12 sati – 6 programa: Svaki odra đeni program, dva sata vježbi, nosi 1 bod. Student mora biti prisutan na 4 programa (8 sati) kako bi ostvario minimalnih 4 boda. maksimalni broj bodova: 6 (6 programa) minimalni broj bodova: 4 (4 programa) Aktivnost na Vježbe u laboratoriju: vježbama Student mora izvršiti zadatak iz pojedine vježbe (programa) i predati referat da bi dobio potpis za tu vježbu. Svaka uredno odra đena i potpisana vježba vrijedi 1,67 bodova. Student mora ostvariti najmanje 5 bodova. maksimalni broj bodova: 10 bodova (6 programa – koeficijent 1,67)) 8 bodova (5 programa) 7 bodova (4 programa) minimalni broj bodova: 5 (3 programa) Kontinuirana Vježbe iz kemijskog ra čuna: provjera znanja Tijekom turnusa bit će organizirano šest kolokvija iz kemijskog ra čuna. Svaki kolokvij vrijedi 2 boda. Student mora ostvariti minimalnih 8 bodova. Za studente koji ne ostvare minimalni broj bodova organizirat će se popravni kolokvij maksimalni broj bodova: 12 (6 kolokvija) minimalni broj bodova: 8 (4 kolokvija). Tijekom turnusa bit će organiziran kolokvij iz odslušane nastave. Kolokvij se sastoji od 10 pitanja i svaki to čan odgovor vrijedi 2 boda. Student može ostvariti maksimalnih 20 bodova (10 to čnih odgovora), a ukupno mora ostvariti minimalnih 12 bodova (6 to čnih odgovora). Student koji ne ostvari minimalnih 12 bodova iz kolokvija ima pravo na popravni kolokvij. Kolokviji: maksimalni broj bodova: 20 minimalni broj bodova: 12 Završni ispit Kako bi pristupio završnom ispitu student treba ostvariti minimalni broj bodova iz svakog elementa ocjenjivanja, ukupno minimalnih 36 bodova iz prva četiri elementa ocjenjivanja. Završni ispit je pisani i sastoji se od 20 pitanja. Svaki to čan odgovor vrijedi dva boda. Student može ostvariti maksimalno 40 bodova (20 to čnih odgovora). Minimalni broj bodova koji student mora ostvariti na završnom ispitu je 24 (12 to čnih odgovora). Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, nastavnik će odrediti termin 42

za ponovno polaganje završnog ispita. Maksimalni broj bodova: 40 minimalni broj bodova: 24 Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih pet elemenata ocjene ocjenjivanja prema priloženoj tablici . Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ rada studenata i BODOVA BODOVA ocjenjivanje Prisutnost na 3 6 tijekom semestra predavanjima (10 SATI) (20 SATI) Prisutnost na 4 6 vježbama u (14 SATI) (22 SATA) predavaoni Prisutnost na 4 6 vježbama u (8 SATI) (12 SATI) laboratoriju Aktivnost na vježbama 5 10 (3 PROGRAMA) (6 PROGRAMA) Kontinuirana provjera 20 32 znanja Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

Naziv kolegija Okoliš, ponašanje i dobrobit životinja Šifra 93208 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semest ar I. /prvi/ Zavod/klinika Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Željko Pavi čić Nastavnici i Prof. dr. sc. Željko Pavi čić, doc. dr. sc. Kristina Matkovi ć, doc. dr. sc. suradnici na Gordana Greguri ć Gra čner, dr. sc. Mario Ostovi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Ponašanje životinja (uvod u ponašanje životinja; evolucija ponašanja; mehanizmi ponašanja; razumijevanje kompleksa ponašanja; specifi čnosti ponašanja pojedinih vrsta doma ćih životinja); 2. Dobrobit životinja (zdravlje u kontekstu dobrobiti životinja; uloga veterinara u dobrobiti životinja; dobrobit razli čitih vrsta životinja; dobrobit životinja kao znanstvena disciplina; zakonska regulativa o dobrobiti životinja); 3. Higijena tla (ekosustav - tlo - biljka - životinja; tlo kao higijenski čimbenik: reljef, boja, tekstura, poroznost, vodni režim, temperatura, telurne bolesti; higijenska ocjena tla); 4. Higijena vode za pi će i napajanje (podrijetlo i vrste voda; kondicioniranje vode; bolesti koje se prenose vodom; potrebe životinja za vodom); 5. Higijena površinskih voda (kvaliteta vode u salmonidnim i ciprinidnim ribnjacima; kvaliteta površinskih voda i njihova biološka procjena); 6. Higijena pašnjaka (vrste pašnjaka; pašnjak kao posrednik u prenošenju bolesti; priprema životinja za ispašu; organizacija ispaše pojedinih vrsta životinja; optere ćenje pašnjaka, ure đenje pašnjaka). Op ća i posebna Kolegij je jedan od temeljnih predmeta iz preventivne veterinarske medicine znanja koja se u kojem će se stjecati znanja o konceptu ponašanja i dobrobiti životinja kako stje ču na kolegiju bi se u praksi osigurali uvjeti u kojima će životinja izraziti vrsti svojstveno (cilj) ponašanje i pritom se dobro osje ćati. Osim toga, studenti će u čiti o utjecaju tla i vode na zdravlje, proizvodnost i reprodukciju životinja, ali i o utjecaju životinja na spomenute okolišne čimbenike radi o čuvanja biološko-ekoloških odnosa u okolišu. Takvim pristupom u obradi pojedinih tematskih cjelina stje ču se uvjeti za lakše razumijevanje i stjecanje znanja iz drugih kolegija iz preventivne veterinarske medicine, ponajprije iz predmeta Higijena i držanje životinja koji se obra đuje u nastavku studija, tijekom III. i IV. semestra. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 8 8 24 40 Bodovi 3.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Asaj, A. (2003): Higijena na farmi i u okolišu. Medicinska naklada, Zagreb. 2. Lorenz, K. (1993): Temelji etologije. Biblioteka Novi svijet, Nakladni zavod Globus, Zagreb. 3. Martinovi ć, J. (2000): Tla u Hrvatskoj. Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“, Zagreb. 4. Pavi čić, Ž. (2005): Op ća etologija. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. 5. Pavi čić, Ž., K. Matkovi ć (2014): Ponašanje doma ćih životinja, prema drugom engleskom izdanju: uvodni tekst. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb. 6. Sen čić, Đ., Ž. Pavi čić, Ž. Bukvi ć (1996): Intenzivno svinjogojstvo. Nova Zemlja, Osijek. 7. Vu čemilo, M. (2008): Higijena i bioekologija u peradarstvu. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. 8. Vu čemilo, M., A. Tofant (2009): Praktikum - Okoliš i higijena držanja životinja. Naklada Slap, Jastrebarsko. Preporu čena 1. Appleby, M. C., J. A. Mench, I. A. S. Olsson, B. O. Hughes (Eds.) (2011): literatura Animal welfare. 2nd edition. CAB International, Cambridge University Press, Cambridge, UK. 2. Broom, D. M., A. F. Fraser (2007): Domestic animal behaviour and welfare. 4th edition. CAB International, Cambridge University Press, Cambridge, UK. 44

3. Fraser, A. F. (2010): The behaviour and welfare of the horse. CAB International, Cambridge University Press, Cambridge, UK. 4. Grandin, T. (Ed.) (2010): Improving animal welfare: a practical approach. CAB International, Cambridge University Press, Cambridge, UK. 5. Harrison, R. M. (1995): Polution: causes, effects and control. 2nd edition. The Royal Society of Chemistry, Cambridge, UK. 6. Houpt, K. A. (2011): Domestic animal behavior for veterinarians and animal scientists. 5th edition. Wiley-Blackwell, John Wiley & Sons, Inc. 7. Methling, W., J. Unshelm (2002): Umwelt- und tier-gerechte Haltung von Nutz-, Heim- und Begleittieren. Parey Buchverlag, Berlin, Deutschland. 8. Rochlitz, I. (Ed.) (2007): The welfare of cats. Springer, Dordrecht, The Netherlands. 9. Stafford, K. (2007): The welfare of dogs. Springer, Dordrecht, The Netherlands. 10. Turner, J. (2010): Animal breeding, welfare and society. Earthscan Ltd, London, UK. 11. Webster, J. (Ed.) (2011): Management and welfare of farm animals: The UFAW Farm Handbook. 5th edition. Wiley-Blackwell, John Wiley & Sons, Inc. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Tijekom semestra student mora biti prisutan na 4 sata predavanja kako bi predavanjima ostvario minimalna 3 boda. Ostvarivi maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6. Prisutnost na Tijekom semestra student mora biti prisutan na 16 sati vježbi kako bi vježbama ostvario minimalna 4 boda. Ostvarivi maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6. Prisutnost na Tijekom semestra student mora biti prisutan na 5 sati seminara kako bi seminarima ostvario minimalna 4 boda. Ostvarivi maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6. Aktivnost na Aktivnost na vježbama i seminarima boduje se na sljede ći na čin: za tri to čna vježbama i odgovora tijekom vježbi (svaki odgovor vrijedi 1 bod) student će ostvariti tri seminarima boda. Za izradu seminarskog rada ostvaruje dodatna dva boda. Ukoliko je seminar održan u PP, student ostvaruje još dodatna dva boda. S ukupno prikupljenih 7 bodova student će ostvariti maksimalnih 10 bodova. Za minimalnih 5 bodova student mora prikupiti 4 boda iz ovog elementa ocjenjivanja Kontinuirana Tijekom semestra kontinuirana provjera znanja provodit će se u obliku 2 provjera znanja pisana kolokvija. Svaki kolokvij se sastoji od 8 pitanja (svaki to čan odgovor nosi 1 bod). S ukupno prikupljenih 16 bodova student će ostvariti maksimalna 32 boda. Za minimalnih 20 bodova student mora prikupiti 10 bodova iz ovog elementa ocjenjivanja, uz uvjet da na svakom kolokviju prikupi 5 bodova. Završni ispit Minimalni uvjeti za prolaz iz prvog, drugog, tre ćeg, četvrtog i petog elementa ocjenjivanja objedinjuju se i iznose 36 bodova. Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student ostvari navedenih 36 bodova. Završni ispit zapo činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prvih pet aktivnosti kontinuiranog pra ćenja nastave. Završni ispit provodit će se u obliku usmenog ispita, koji se sastoji od 8 pitanja (2 boda za „dovoljan“ odgovor po pitanju, 3 boda za „dobar“ odgovor po pitanju, 4 boda za „vrlo dobar“ odgovor po pitanju, 5 za „izvrstan“ odgovor po pitanju). S ukupno prikupljenih 40 bodova student će ostvariti maksimalnih 40 bodova. Za minimalna 24 boda student mora prikupiti 24 boda iz ovog elementa ocjenjivanja. Zaklju čivanje Završna ocjena oblikuje se na temelju ukupne sume ostvarenih bodova, ocjene prema sljede ćoj tablici: 45

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje rada studenata i Minimalni broj Maksimalni broj Vrste aktivnosti ocjenjivanje bodova bodova tijekom semestra Prisutnost na 3 6 predavanjima 3/0,75 = 4 sata 6/8 = 0,75 (koeficijent (8 sati) predavanja za prisustvovanje na 1 (minimalno) satu predavanja)

Prisutnost na 4 6 seminarima 4/0,75 = 5 sati 6/8 = 0,75 (koeficijent (8 sati) seminara za prisustvovanje na 1 (minimalno) satu seminara)

Prisutnost na 6 4 vježbama 6/24 = 0,25 (koeficijent 4/0,25 = 16 sati (24 sata) za prisustvovanje na 1 vježbi (minimalno) satu vježbi)

5/1,43 = 4 10 Aktivnost na (koeficijent 1,43) 10/7 = 1,43 vježbama i (minimalno student (koeficijent 1,43) seminarima mora prikupiti 4 boda 1 (7 bodova ) kako bi ostvario minimalnih 5 bodova)

20 20/2 = 10 32

(koeficijent = 2) 32/16 = 2 Kontinuirana provjera (minimalno student (koeficijent = 2) znanja 2 mora prikupiti 10 (16 bodova ) bodova kako bi ostvario minimalnih 20 bodova)

24/1 = 24 40 (koeficijent 1) 40/40 = 1 Završni ispit (minimalno student 3 (koeficijent 1) (40 bodova ) mora prikupiti 24

boda kako bi ostvario minimalna 24 boda) Ukupno 60 100 1 - 7 bodova (tri to čna odgovora tijekom vježbi (svaki odgovor 1 bod = 3 boda) + izrada seminarskog rada tijekom semestra (2 boda, ukoliko je u PP dodatna 2) ) 2 - 16 bodova (2 kolokvija - svaki 8 pitanja (svaki to čan odgovor 1 bod)) 3 - 40 bodova (usmeni ispit – 8 pitanja / 2 boda za „dovoljan“ odgovor po pitanju, 3 boda za „dobar“ odgovor po pitanju, 4 boda za „vrlo dobar“ odgovor po pitanju, 5 bodova za „izvrstan“ odgovor po pitanju). 46

Naziv kolegija Osnove statistike u veterinarskoj medicini

Šifra 93206 Status kolegija Obvezni

Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine

Semestar I. /prvi/

Zavod/klinika Zavod za sto čarstvo

Voditelj kolegija izv. prof. dr. sc. Anamaria Ekert Kabalin

Nastavnici i prof. dr. sc. Velimir Suši ć, izv. prof. dr. sc. Igor Štokovi ć, dr. sc. Kristina suradnici na Star čevi ć, dr. sc. Sven Men čik, Maja Mauri ć, dr. med. vet. kolegiju Sadržaj kolegija Statistika – definicija, razvoj, primjena u veterinarstvu, korištenje ra čunala. Varijable – oblici o čitovanja i skale mjerenja. Statisti čki skup – definicija i veli čina (populacija, uzorak). Statisti čko promatranje i prikupljanje podataka. Usvajanje znanja o osnovnoj analizi i prikazu podataka statisti čkog skupa. Zna čenje i korištenje reprezentativnih vrijednosti statisti čkog skupa. Zna čenje i izra čun pokazatelja varijabilnosti u statisti čkom skupu. Temeljne spoznaje o zaklju čivanju o statisti čkom skupu. Položaj pojedina čnog rezultata u distribuciji i pogreške u radu s uzorcima. Postavljanje hipoteza, njihovo vrednovanje i provjera u veterinarskoj medicini. Kriteriji za odabir pojedinih testova. Me đuovisnost obilježja i mogu ćnost njihove primjene u veterinarskoj medicini. Unos i obrada podataka u program Statistica v.10 (StatSoft Inc.) i Microsoft Excel. Op ća i posebna Usvojiti spoznaje o zna čenju statistike za obavljanje veterinarske djelatnosti, znanja koja se ste ći znanja i vještine za pravilno planiranje odnosno provo đenje statisti čkog stje ču na kolegiju promatranja, za obradu prikupljenih podataka te za zaklju čivanje o (cilj) zakonitostima promatranih pojava u veterinarskoj djelatnosti.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe

(sati ukupno) 30 14 0 16

Bodovi 2,5 Jezik Hrvatski

Obvezna literatura 1. Petz: Osnovne statisti čke metode za nematemati čare. VI. izdanje. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2007. Preporu čena 1. Šoši ć, V. Serdar: Uvod u statistiku. Školska knjiga, Zagreb, 1995. literatura 2. Petrie i Watson: Statistics for Veterinary and Animal Science. Blackwell Publishing, 2008. 3. Priru čnici statisti čkih programa (SAS, Statistica for Windows) NA ČIN PROVJERE ZNANJA

Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 47

3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Tijekom turnusa za kolegij Osnove statistike u veterinarskoj medicini student predavanju mora biti nazo čan na 7 sati predavanja kako bi ostvario 3 minimalna boda. Maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova.

Prisutnost na Tijekom turnusa za kolegij Osnove statistike u veterinarskoj medicini student vježbama mora biti nazo čan na 11 sati vježbi kako bi ostvario 8 minimalnih bodova. Maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova.

Aktivnost na Tijekom turnusa u vrijeme vježbi student mora izvršiti predvi đene zadatke iz vježbama 5 programskih vježbi unosa, obrade i analize podataka. Svaka to čno odra đena vježba nosi po 1 bod. Tijekom ponavljanja gradiva za usmeni odgovor, kao i nakon svake odra đene vježbe, studenti imaju priliku javiti se za interpretaciju dobivenih rezultata te mogu dobiti još po 1 dodatni bod. Tijekom turnusa student mora sakupiti minimalno 5 bodova (razli čite kombinacije rješavanja zadatka / usmenog odgovora). Maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10.

Kontinuirana Tijekom turnusa bit će organizirana 4 manja kolokvija kao brza pisana provjera znanja provjera znanja na po četku sata. Svaki od njih nosi po 8 bodova. Iz kolokvija ukupno student mora ostvariti minimalno 20 bodova. Na svakom pojedinom kolokviju uspješno treba riješiti barem 40%, tj. ostvariti barem 3 boda (taj minimalni rezultat nije dovoljan za stjecanje minimalnih 20 bodova). Ukoliko studenti nemaju minimalna 3 boda, imaju pravo 3 puta iza ći na popravni kolokvij koji će biti organizirani nakon završetka nastave u tom turnusu. Isto tako, ukoliko su prošli sva četiri kolokvija (s minimalno 3 boda), a ukupno nemaju 20 bodova, imaju pravo ispravljati kolokvij (najslabije riješen, a ukoliko su dva s istim brojem bodova, onda prvi po redu). U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalna 32 boda.

Završni ispit Završni ispit je u obliku pisanog testa (obuhva ća samostalan rad u ra čunalnom programu i rješavanje zadataka). Da bi student prošao završni ispit, mora sakupiti najmanje 24 boda (60%). Najve ći broj postignutih bodova na cjelokupnom ispitu iznosi 40.

Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju ukupnog zbroja bodova iz svih pet ocjene elemenata ocjenjivanja, pri čemu student iz svakog elementa mora posti ći minimalni broj bodova. Ocjenjivanje se potom vrši prema niže navedenoj raspodjeli. Završna ocjena izražava se kvantitativno, bodovnom vrijednoš ću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Ocjenom 1 (jedan) ocjenjuje se student koji nije savladao uspješno predmetni program, tj. ocjena 1 ozna čava nedovoljan uspjeh. Bodovi za zaklju čivanje Bodovi Ocjena ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D)

77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Naziv kolegija Pasminska svojstva životinja Šifra 129561 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semes tar II. /drugi/ Zavod/klinika Zavod za sto čarstvo Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Velimir Suši ć Nastavnici i prof. dr. sc. Anamaria Ekert Kabalin, prof. dr. sc. Velimir Suši ć, prof. dr. sc. suradnici na Igor Štokovi ć, dr. sc. Sven Men čik, Maja Mauri ć, dr. med. vet. kolegiju Sadržaj kolegija Zna čenje uzgoja i proizvodnje životinja u RH i svijetu te uloga veterinarskih stru čnjaka. Udoma ćivanje životinja. Vanjština životinja – procjena i promjenljivost. Konstitucija, kondicija, temperament i ćud. Rast, razvitak, razmnožavanje, degeneracije, izro đenja. Podjela i karakteristike proizvodnih tipova te najzna čajnije pasmine goveda. Podjela i karakteristike proizvodnih tipova te najzna čajnije pasmine svinja. Uporabne kategorije i pasmine konja. Podjela i karakteristike proizvodnih tipova te najzna čajnije pasmine peradi. Podjela i karakteristike proizvodnih tipova te najzna čajnije pasmine ovaca i koza. Opis životinja (boje i znakovi, ozna čavanje životinja, prosu đivanje dobi, mjerenje i bodovanje, dobno-spolne kategorije životinja, vanjština životinja – opis pojedinih dijelova tijela i tijela u cjelini). Evidencija o životinjama. Pasmine ma čaka. Pasmine pasa. Pasmine kuni ća. Vrste krznaša ( čin čile, vidrice, nutrije).

Op ća i posebna U kolegiju se izlažu cjeline koje u logi čnom slijedu omogu ćuju studentu znanja koja se stjecanje znanja o pasminama životinja kao odrazu genetske specifi čnosti stje ču na kolegiju unutar pojedine vrste. Svladavanjem navedenog student je osposobljen za (cilj) detaljnu procjenu pojedine pasmine što je jedan od preduvjeta za njihovo normalno korištenje u raznim sustavima proizvodnje. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 14 10 36 60 Bodovi 4,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Brinzej, M. i sur.: Stočarstvo. Školska knjiga. Zagreb, 1991. 2. Caput, P.: Govedarstvo. Celeber d.o.o. Zagreb, 1996. 3. Hrasnica, F., A. Ogrizek: Sto čarstvo. Op ći dio. Poljoprivredni nakladni zavod. Zagreb, 1961. 4. Mio č, B., V. Pavi ć, V. Suši ć: Ov čarstvo. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb, 2007. 5. Uremovi ć Marija, Z. Uremovi ć: Svinjogojstvo. Agronomski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997. 6. Uremovi ć, Z. i sur.: Sto čarstvo. Agronomski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002. 7. Ivankovi ć, A.: Konjogojstvo. Hrvatsko agronomsko društvo. Zagreb, 2002.

Preporu čena 1. Gjuri ć, A.: Kuni ćarstvo. Nakladni zavod Znanje. Zagreb, 1985. literatura 2. Mason, I. L.: A world dictionary of livestock breeds, types and varieties. CAB International, 1996. Mio č, B. i V. Pavić: Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb, 2002. 3. Mio č, B. i V. Pavi ć: Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb, 2002 4. Nemani č, J., Ž. Beri ć: Peradarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1995. 5. Posavi, M. i sur.: Hrvatske pasmine doma ćih životinja . Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure đenja, Zagreb, 2002 6. Posavi, M. i sur.: Enciklopedija hrvatskih doma ćih životinja. Katarina Zrinski d.o.o., Varaždin, 2004. 7. Uremovi ć, Z.: Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb, 2004. 8. Vuj čić, S.: Pasmine goveda. NIŠP ‹‹Prosvjeta››, Bjelovar, 1991. 49

9. Uremovi ć, Z.: Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb, 2004. 10. Internet te znanstveni i stru čni članci

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Tijekom turnusa za kolegij Pasminska svojstva životinja student mora biti predavanju prisutan na 7 sati predavanja kako bi ostvario 3 minimalna boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova.

Prisutnost na Tijekom turnusa za kolegij Pasminska svojstva životinja student mora biti seminarima prisutan na 7 sati seminara kako bi ostvario 4 minimalna boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova.

Prisutnost na Nastava iz vježbi organizirana je kao intramuralna nastava od 30 sati te vježbama ekstramuralna terenska nastava u vidu jednog terena u trajanju od 6 sati. Svaki sat intramuralnih vježbi nosi po 0,167 bodova, a teren nosi 1 bod. Student tijekom turnusne nastave vježbi mora sakupiti minimalno 4 boda (razli čite kombinacije, npr. mora prisustvovati na 9 x 2 sata vježbi + 1 teren ili 12 x 2 sata seminara). Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova.

Aktivnost na Tijekom turnusa u vrijeme seminara i/ili vježbi student se može javiti za vježbama i pripremu i držanje seminara, čime može ostvariti najviše 4 boda. Tako đer će seminarima studenti tijekom turnusa biti usmeno ispitivani na seminarima i/ili vježbama. Tijekom turnusa student mora sakupiti minimalno 5 bodova (razli čite kombinacije držanja seminara i usmenih odgovora. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10.

Kontinuirana Tijekom turnusa bit će organizirana 4 kolokvija kao brza pisana provjera provjera znanja znanja na po četku sata i/ili u zasebnom terminu vježbi. Svaki od njih nosi po 8 bodova. Iz kolokvija (ukupno) student mora ostvariti minimalno 20 bodova, pri čemu iz svakog kolokvija treba uspješno riješiti barem 40%, tj. ostvariti barem 3 boda. Ukoliko to ne ostvare, imaju pravo samo na jedan popravni kolokvij (iz jednog podru čja) koji će biti organiziran nakon završetka nastave u tom turnusu. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalna 32 boda.

Završni ispit Završni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela ispita. Maksimalni broj bodova koji student može posti ći na pisanom dijelu ispita je 20 (30 zadataka po 0,5 bodova + 5 po 1 bod) te iz usmenog dijela ispita 20 bodova (sastoji se od 5 pitanja; na svako odgovor može vrijediti po 4 boda: 1 bod za „dovoljan“ odgovor, 2 boda za „dobar“, 3 boda za „vrlo dobar“, 4 za „odli čan“ – tako za svaki odgovor). Da bi student prošao završni ispit, mora sakupiti najmanje 24 boda iz pisanog i usmenog dijela ispita. Pritom iz pisanog oblika treba sakupiti barem 12 bodova (60%) da bi pristupio usmenom, a iz usmenog oblika ispita mora imati barem 5 bodova (npr. na svako treba odgovoriti za 2 ili dobiti 1 bod, ili ako neko ne zna, na neko drugo treba znati odgovoriti za 3) u ukupnom zbroju od minimalno 24. Najve ći broj postignutih bodova na cjelokupnom ispitu iznosi 40.

Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju ukupnog zbroja bodova iz svih šest ocjene elemenata ocjenjivanja, pri čemu student iz svakog elementa mora posti ći minimalni broj bodova. Ocjenjivanje se potom vrši prema niže navedenoj raspodjeli. Završna ocjena izražava se kvantitativno, numeri čkom bodovnom vrijednoš ću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Ocjenom 50

1 (jedan) ocjenjuje se student koji nije savladao uspješno predmetni program, tj. ocjena 1 ozna čava nedovoljan uspjeh.

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Vrste Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova rada studenata i aktivnosti ocjenjivanje 6 tijekom semestra Prisutnost na 3

predavanjima 6/15 = 0,43 (koeficijent za 3/0,43 = prisustvovanje na 1 satu 14 sati 7 sati predavanja (min.) predavanja)

6 Prisutnost na 4 seminarima 6/10 = 0,6 (koeficijent za

prisustvovanje na 1 satu 4/0,6 = 7 sati seminara 10 sati seminara)

Prisutnost na 6 vježbama 4 5 bodova 36 sati min 9x2 sata vježbi + 1 = 15 vježbi po 2 sata: svaka (15 termina po 2 teren vježba nosi 0,33 boda sata ili (0,167 bodova po satu) + 1 teren od 6 12 x 2 sata vježbi + sati) 1 bod za terensku nastavu 5 10

Aktivnost na 4 boda od držanja seminarima i 4 boda za pripremu i seminara + bar 1 bod vježbama držanje seminara + od usmenog odgovora do 6 bodova za usmene 3 + 1 ili 2 + 2 boda od odgovore usmenog odgovora 20

4 kolokvija po 8 bodova 32 – iz svih ukupno treba Kontinuirane 20 bodova, s tim da iz - na vježbama kao 20-min. provjere znanja svakog student mora blic-test posti ći barem 3 boda (40%) 4 kolokvija po 8 bodova - imaju pravo na samo 1 popravni

ukupno 24 boda iz pisanog i usmenog, pri 40 čemu iz pisanog oblika pisani dio ispita 20 bodova treba sakupiti barem 12 (30 zadataka po 0,5 bodova bodova da bi pristupio + 5 po 1 bod) Završni ispit usmenom, a iz + usmenog oblika ispita usmeni 20 bodova (5 mora imati barem 5 pitanja po 4 boda: 1 bod za bodova (npr. na svako „dovoljan“ odgovor, 2 boda treba odgovoriti za 2 ili za „dobar“, 3 boda za „vrlo dobiti 1 bod, ili ako dobar“, 4 za „izvrstan“) neko ne zna, na neko drugo treba znati odgovoriti za 3) Ukupno 60 100

Naziv kolegija Tjelesna i zdra vstvena kultura Šifra 43897, 37871 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar I. i II. /prvi i drugi/ Zavod/klinika Katedra za tjelesni odgoj i zdravstvenu kulturu Voditelj kolegija Saša Ćui ć, prof. Nastavnici i Saša Ćui ć, prof. suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Osnovni program obuhva ća 12 razli čitih sadržaja koje su studenti usvojili u prethodnom školovanju. Izbor programskih sadržaja je predložen na osnovu prethodno utvr đenih interesa studenata u odgojno-obrazovnom procesu, a cilj mu je cjelovita specijalizacija studenata u jednoj od kinezioloških aktivnosti sa svrhom visoke razine usavršavanja i osposobljavanja za svakodnevnu sportsku aktivnost. Sadržaj osnovnog programa odre đen je na osnovu sljede ćih kriterija: interesa i motiva studenata za pojedine sadržaje, zdravstvenom statusu studenata, nivou usvojenosti motori čkih informacija, spolu, utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom životu, materijalnim i kadrovskim uvjetima svakoga fakulteta. Programski sadržaj osnovnog programa provodi se u sljede ćim kineziološkim aktivnostima: atletika, rukomet, odbojka, košarka, nogomet, plivanje, osnovne kineziološke transformacije I (rad u teretani), osnovne kineziološke transformacije II (aerobik), stolni tenis, badminton, plesovi (narodni i društveni), nastava tjelesne i zdravstvene kulture za studente s posebnim potrebama. Sadržaji izbornog programa provodit će se s obzirom na sljede će: interes studenata, uvjete rada te materijalne i kadrovske uvjete. Izbornim programom obuhva ćene su sljede će kineziološke aktivnosti: tenis, squash , streljaštvo, joga, borila čki sportovi (džudo, karate, boks, samoobrana), rolanje, klizanje, skijanje, vaterpolo, sportovi na vodi (jedrenje, jedrenje na dasci, veslanje, kajak, kanu rafting, ronjenje, orijentacija i planinarenje.

Op ća i posebna Tjelesna i zdravstvena kultura trebala bi u svim svojim segmentima postati znanja koja se sadržajni i vitalni dio Sveu čilišta. To zna či otvorene mogu ćnosti za slobodnu stje ču na kolegiju sportsku ekspresiju svih pripadnika, studenata i djelatnika Fakulteta. Ovaj (cilj) predmet ujedno pomaže studentima boljem i efikasnijem obavljanju osnovnih zada ća studija.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 0 60 60 Na čin polaganja - ispita Bodovi - Jezik Hrvatski Obvezna literatura -

Preporu čena - literatura

Naziv kolegija Uvod u englesku veterinarsku terminologiju I . Šifra 43974 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar II. /drugi/ Zavod/klinika Katedra za strane jezike Voditelj kolegija Dr. sc. Dubravka Vilke-Pinter, prof.,viši predava č Nastavnici i Dr. sc. Dubravka Vilke-Pinter, prof.,viši predava č suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Jezik kao sredstvo globalne komunikacije. Jezi čni registri: op ći jezik / jezik struke (English for Specific Purposes – ESP). 2. Engleski jezik u veterinarskoj struci (specifi čna terminologija, karakteristi čne gramati čke konstrukcije. Veterinarska struka. Grane veterinarske medicine. Obrazovanje budu ćih veterinara. Mogu ćnosti zapošljavanja: veterinarska praksa, javno zdravstvo, industrije, tijela državne uprave, itd. 3. Rje čnici i usvajanje vokabulara. Vrste i funkcija različitih tipova rje čnika: jednojezi čni, dvojezi čni, specijalizirani. Pretraživanje rje čnika. Klju čne rije či, kontekst. Kolokacije i idiomi, vrste kolokacija i idioma, kolokacije i idiomi u specijaliziranim tekstovima veterinarske struke. 4. Tvorba rije či u specijaliziranoj terminologiji veterinarske struke. Op ći jezik / specijalizirani jezik. Tvorba rije či, prefiksacija i sufiksacija. Elementi rije či: korijen rije či, prefiks, sufiks. Upotreba i funkcija sufikasa i prefikasa u tvorbi rije či. Složenice. 5. Analiza stru čnih termina u kontekstu. Obilježja živih organizama. Podražljivost. Rast. Metabolizam. Pokretljivost. Prilagodljivost. Razmnožavanje. 6. Analiza stru čnog teksta: struktura i kohezija teksta. Glavni dijelovi teksta. Povezivanje pojedinih dijelova teksta pomo ću razli čitih kohezivnih sredstava. Organizacija organizama: stanica, tkiva, organi, organski sustavi, organizam. Stanica: gra đa stranice, funkcija pojedinih dijelova stranice. 7. Analiza stru čnog teksta: principi klasifikacije. Vrste tkiva. Gra đa i funkcija pojedinih tkiva.

Op ća i posebna Cilj nastavnog kolegija Uvod u englesku veterinarsku terminologiju I je znanja koja se upoznavanje studenata s jezi čnim registrom koji se koristi u stručno-znanstvenim stje ču na kolegiju tekstovima iz podru čja veterinarske medicine, a koji se u znatnoj mjeri razlikuje od (cilj) govornog, op ćeg jezika, te razvijanje analiti čkog i kriti čkog mišljenja čime se studenti osposobljavaju za samostalno u činkovito korištenje stru čne literature na engleskom jeziku, kako tijekom studija tako i kasnije, u toku cjelokupnog profesionalnog usavršavanja. Korištenjem metodi čki razra đenih sadržaja tijekom kolegija studenti se upoznaju s osnovnim zakonitostima tvorbenog procesa rije či kao i brojnim pojmovima, odnosno stru čnim i tehni čkim vokabularom koji se koristi u razli čitim granama veterinarske medicine, a koji je klju čan za razumijevanje sadržaja korištene literature. Razvijanje jezi čne kompetencije odvija se na pisanoj i usmenoj razini, budu ći da je cilj ovoga kolegija pripremanje studenata za samostalno pisano i usmeno izražavanje stru čnih sadržaja razli čitih formi.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 0 15 15 Bodovi 1 Jezik Engleski Obvezna 1. Engleski jezik u veterinarsko-medicinskoj struci - radni materijali za studente literatura (izradile Vilke-Pinter, D. i Carevi ć, I.) 2. Vilke-Pinter, D. (2006). Studying Veterinary Terminology (odabrana poglavlja)

Preporu čena 1. Cochran, P. (1991): Student's gui de to veterinary medical terminology, St. literatura Louis, Mosby 2. Green, T. (1994): The Greek and Latin roots of English, New York, Ardsley House

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na vježbama ocjenjivanja 2. aktivnost na vježbama i seminarima 3. kontinuirana provjera znanja 4. završni ispit

Prisutnost na Minimalni broj bodova Maksimalni broj vježbama bodova 18 14 18 bodova 14/1,2 = 12 18/15= 1,2 15 sati koeficijent = 1,2 koeficijent = 1,2 vježbi studenti su obvezni prisustvovati na najmanje 12 sati nastave kako bi ostvarili minimalnih 14 bodova Aktivnost na Minimalni broj bodova Maksimalni broj vježbama bodova

30 5 10 bodova 5/ 0,33 = 15 10/30 = 0,33 koeficijent = 0,33 koeficijent = 0,33 10/0,33 = 30 studenti su obvezni sakupiti minimalno 15 bodova (od ukupno mogu ćih 30) kako bi ostvarili 5 bodova

na svakoj vježbi studenti mogu posti ći dva boda; jedan bod dobiva se izvršavanjem zadanih zadataka što provjerava nastavnik, a drugi na na čin da nastavnik potvrdi da je student pripremio, napisao ili prikupio odre đene tražene materijale

Kontinuirana Minimalni broj bodova Maksimalni broj provjera znanja bodova

36 20 32 bodova 20/0,89=24 32/36 = 0,89 koeficijent = 0,89 koeficijent = 0,89 studenti su obvezni sakupiti 24 boda (od 32/0,89 = 36 ukupno 36) kako bi ostvarili minimalnih 20 bodova

za vrijeme trajanja kolegija polažu se 2 kolokvija; na svakom kolokviju studenti mogu sakupiti 18 bodova. Završni ispit Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova 55

60 24 40 24/0,67 = 36 40/60 = 0,67 koeficijent = 0,67 koeficijent = 0,67

završni ispit sastoji se iz pisanog dijela (testa) i usmenog dijela, pri čemu 2/3 bodova nosi pisani dio ispita, a 1/3 bodova usmeni dio ispita

ukupni broj bodova na pisanom dijelu ispita je 40 (27/0,67=40), što iznosi najviše 27 bodova, a na usmenom dijelu ispita 20 (13/0,67=20), što iznosi najviše 13 bodova

na pisanom dijelu ispita studenti su obvezni sakupiti 24 boda kako bi ostvarili minimalno 16 bodova (16/0,67 = 24), dok su na usmenom dijelu ispita obvezni sakupiti minimalno 12 bodova (8/0,67 = 12) kako bi sakupili minimalno 8 bodova

Zaklju čivanje Završna ocjena predstavlja ukupan zbir postignutih bodova iz navedena četiri ocjene elementa ocjenjivanja.

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za Tijekom kolegija, do završnog ispita, studenti mogu sakupiti maksimalno 60 pra ćenje rada bodova. Da bi imali pravo pristupiti završnom ispitu, iz svakog od navedenih studenata i elemenata moraju posti ći navedeni minimalni broj bodova, što ukupno iznosi 36 ocjenjivanje bodova. tijekom semestra Vrste aktivnosti Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova Prisutnost na vježbama 11 18 Aktivnosti na vježbama 5 10 Kontinuirane provjere 20 32 znanja Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

Naziv kolegija Uvod u veterinarstvo Šifra 129535 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar I. /prvi/ Zavod/klinika Zavod za povijest i etiku veterinarstva Voditelj kolegija prof. dr. sc. Petar Džaja Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. Mirna Robi ć, doc. dr. sc. Krešimir Severin, doc. dr. sc. suradnici na Gordaan Greguri ć Gra čner, doc. dr. sc. Dean Konjevi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Pojam, predmet i uloga veterinarstva (veterinarstvo – definicija, uloga veterinarstva u suvremenom društvu, veterinarstvo kao životni poziv). Razvoj medicine i veterinarstva kroz povijest (pretpovijesno doba – pripitomljavanje životinja, po čeci medicine i veterinarstva, arheološki i arheozoološki nalazi iz pretpovijesnog doba. Stari vijek – medicina i veterinarstvo u kulturama staroga vijeka, veterinarski papirus iz Egipta, zmija kao simbol medicine i veterinarstva, Hamurabijev zakonik i drugi propisi, dijagnostika, etika, lije čenje, Hipokrat i Hipokratova zakletva, medicina i veterinarstvo starih Rimljana, podrijetlo rije či veterinar. Srednji vijek – sto čarstvo i veterinarstvo u srednjem vijeku, hipijatri i mareskalci i njihove spoznaje o lije čenju životinja, arapska medicina (Avicena) i arapsko veterinarstvo (Abu Behr ibn Bedar); 2. Razvoj veterinarskog školstva (utjecaj sto čarstva i veterinarstva na razvoj veterinarskog školstva i zakonodavstva, osnivanje prvih veterinarskih škola u 18.st., osnivanje prvih veterinarskih časopisa i veterinarskih udruženja, nove znanstvene spoznaje u veterinarskoj medicini 19. i 20. st.). Razvoj veterinarstva u Hrvatskoj (prve zakonske uredbe i prva veterinarska literatura iz srednjega vijeka, veterinarsko zakonodavstvo i veterinarska literatura od 18. do 20. st., osnivanje društvenih asocijacija bitnih za razvoj veterinarstva u Hrvatskoj u 19. st., osnivanje vlastitog veterinarskog u čilišta u 20. st.; 3. Suvremeno obrazovanje studenata – integrirani preddiplomski i diplomski studij (naziv studija, trajanje studija, uvjeti upisa u studij, trajanje i organizacija studija, stjecanje akademskog naziva – doktor veterinarske medicine (dr .vet. med.). Osposobljavanje za obavljanje sljede ćih djelatnosti: rad u primarnoj veterinarskoj medicini, rješavanje problematike veterinarskog javnog zdravstva, zaštita čovjekova okoliša, terenska, klini čka i laboratorijska dijagnostika, preventivno suzbijanje zaraznih bolesti životinja i zoonoza, projektiranje i sudjelovanje u izradi programa za razvijanje i unapređenje djelatnosti sto čarske proizvodnje animalnih namirnica i animalnih proizvoda, razvijanje svih oblika zaštite životinja i okoliša, njegovanje etike, humanih odnosa prema životinjama. Poslijediplomski specijalisti čki i doktorski studij na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, veterinarske ustanove i mogu ćnosti zaposlenja veterinara.

Op ća i posebna Nakon odslušanog kolegija studenti će biti upoznati sa svim aspektima znanja koja se veterinarske djelatnosti i djelokrugom veterinarske profesije. stje ču na kolegiju (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 4 16 20 Bodovi 1,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Vu čevac Bajt, V. (2008): Uvod u veterinarstvo, skripta za internu upotrebu, četvrto preure đeno izdanje, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb 2. Vu čevac Bajt, V. (1993): Povijest veterinarstva, Udžbenik za studente veterinarske medicine, odobren od Odbora za znanstveno-nastavnu literaturu Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb 57

Preporu čena 1. Glesinger, L. (1978): Povijest medicine. Školska knjiga, Zagreb literatura 2. Kodinec, G. (1951): Povijest doma ćih životinja. Školska knjiga, Zagreb 3. Thaller, L. (1938): Od vra ča i čarobnjaka do modernog lije čnika. Minerva, Zagreb 4. Winters, H. (1961): Odgajivanje životinja. Medicinska knjiga, Beograd - Zagreb 5. Kale, E. (1983): Povijest civilizacije. IRO Školska knjiga, Zagreb 6. Škrobonja, A. i sur. (2003.): Povijest medicine za prakti čare. Adami ć, Rijeka 7. Vitale i sur. (2007): Četiri stolje ća javnog zdravstva i biomedicine u Hrvatskoj. Medicinska naklada, Zagreb i AMZH, Denona d.o.o., Zagreb

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Po četak i završetak nastave, satnica i raspored s mjestima izvo đenja nastave bit će objavljeni na oglasnoj plo či Zavoda. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku.

1. prisutnost na terenskim vježbama Elementi 2. prisutnost na seminarima ocjenjivanja 3. aktivnost na seminarima 4. kontinuirana provjera znanja; kolokvij a), kolokvij b) 5. završni ispit

Prisutnost na Tijekom turnusa student mora biti prisutan na najmanje 9 sati terenske terenskim nastave kako bi ostvario minimalni broj bodova – 8 bodova (koef .= 0,86) vježbama Za maksimalan broj bodova student mora biti prisutan na obadva terenska programa (14 sati) kako bi ostvario maksimalan broj bodova – 12 bodova (koef. = 0,86)

Prisutnost na Da bi ostvario minimalan broj bodova – 3 boda, student mora biti prisutan na seminarima najmanje tri sata seminara (koef. = 1) Da bi ostvario maksimalan broj bodova – 6 bodova, student mora biti prisutan na 6 seminara (6 sati), (koef. = 1)

Aktivnost na Da bi ostvario minimalni broj bodova – 5 bodova, student mora odgovoriti seminarima pozitivno na 9 pitanja (koef. = 0,55) Da bi ostvario maksimalan broj bodova – 10 bodova, student mora odgovoriti pozitivno na 18 pitanja (koef. = 0,55) Kontinuirana Nakon završenih terenskih vježbi organizirat će se kolokviji kojima će se provjera znanja provesti provjera znanja putem pisanoga testa: kolokvij a) sadržavat će 8 pitanja koja će se odnositi na objekte koje su studenti obišli tijekom terenske nastave. Iz ovog elementa ocjenjivanja potrebno je sakupiti minimalno 5 bodova (koef. = 1) za 5 to čnih odgovora na pitanja, a maksimalno 8 bodova za 8 to čnih odgovora na pitanja; kolokvij b) sadržavat će 24 pitanja koja će se odnositi na seminarsku gra đu. Iz ovog elementa ocjenjivanja potrebno je sakupiti minimalno 15 bodova (koef. = 1) za 15 to čno odgovorenih pitanja, a maksimalno 24 boda za 24 to čna odgovora (koefic. = 1). Završni ispit Da bi pristupio završnom ispitu, student mora ostvariti najmanje 36 bodova iz svih 5 elemenata ocijenjivanja. Završni ispit sastoji se od pisanoga ispita u obliku testa (20 pitanja, 1 pitanje = 2 boda). Bez obzira na ostvareni broj bodova do završnog ispita, student i na ovom elementu ocjenjivanja mora pokazati znanje i ostvariti najmanje 24 boda (koef. = 2). Maksimalan broj bodova koje student može ostvariti na završnom ispitu je 40 bodova (koef. = 2)

Zaklju čivanje Završna ocjena izra čunava se na temelju ukupne sume bodova iz svih 5 ocjene elemenata ocjenjivanja prema sljede ćoj tablici: 58

Bodovi Ocjena Bodovi za zaklju čivanje do 59 1 (F) ocjene 60-76 2 (D,E) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Vrste Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova rada studenata i aktivnosti ocjenjivanje Prisutnost 8 12 tijekom semestra terenskim 8min.bod. : 0,86 koef. = 9 sati 12 max.bod :14 sati =0,86 koefic. vježbama da bi ostvario minimalan broj -14 sati bodova, student mora vježbi prisustvovati na najmanje 9 -2 programa sati vježbi Prisutnost 3 6 seminarima 3min.bod. : 1 koef = 3 sata 6max.bod. : 6 sati = 1 koefic. - 6 sati da bi ostvario minimalan broj bodova, student mora prisustvovati na najmanje 3 sata seminara Aktivnost na 5 10

seminarima 5min.bod : 0,55 koefic = 9 pitanja 10 max.bod :18 pitanja =0,55 koef.

Kontinuirana 5 8 provjera a) 5 min.bod : 1 koefic = 5 pitanja a) 8 max.bod : 8 pitanja = 1 koef. znanja - kolokvij a) 15 24 = 25% b)15 min.bod : 1 koefic = 15 pitanja b) 24 max.bod :24 pitanja = 1 koef. - kolokvij b) = 75% Završni ispit 24 40 24 min.bod : 2 koefic. =12 pitanja 40 max.bod : 20 pitanja = 2 koefic. da bi prošao na ispitu, mora ostvariti minimalno 24 boda, odnosno mora odgovoriti pozitivno na 12 pitanja

UKUPNO: 60 100

Naziv kolegija Zoologija Šifra 37858 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar I. /prvi/ Zavod/klinika Zavod za biologiju Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Josip Kusak Nastavnici i Prof. dr. sc. Đuro Huber, prof. dr. sc. Josip Kusak, doc dr. sc. Tomislav suradnici na Gomer čić, prof. dr. sc. Ksenija Vlahovi ć, prof. dr. sc. Maja Popovi ć, dr. sc. kolegiju Ana Janjatovi ć Kovšca, dr. sc. Dubravko Kezi ć, dr. sc. Daniel Špoljari ć Sadržaj kolegija Definicije (sistematika, taksonomija, klasifikacija), Kategorije sustava i Binarna nomenklatura (Linne), Filogenija i evolucija (Darvinizam) Podjela živog svijeta na 6 carstava: Prokarioti, Arhea, Protisti, Animalia, Plante, Fungi. Eukariota, Stani čna biologija: Osobitosti eukariotske stanice. Usporedba sa prokariotskom stanicom. Zna čenje jezgre i jezgrine ovojnice. Morfologija, funkcija i porijeklo stani čnih organela: osnovna stani čna membrana, jezgra, endoplazmatski retikulum, mitohondriji, lizosomi, mikrotubuli, ribosomi, jezgrica, centrosom. Razlike životinjske i biljne stanice Kromosomi: gra đa i ciklus kromosoma. Pregled životinjskog carstva sa naglaskom za životinje koje su nametnici, koje su domestificirane ili se drže kao ku ćni ljubimci. Protozoa: Sarcodina, Mastigophora, Ciliata, Eusporozoae, Cnidosporidia. Evolucija metazoa: Pojava i razvoj višestani čnih životinja. Parazoa (Porifera, Placozoa). Specijalizacija stani čnih organela i cijelih stanica. Acelomata: Cnidaria, Platyhelminthes, Nemathelminthes. Celom i celomati bez kralješnice: Porijeklo, gra đa i uloga celoma. Pisces: Cyclostomata, Placodermi, Chondrichthyes, Osteichthyes Amphibia, Reptilia, Aves, Mammalia: Detaljnija obilježja i podjela Mammalia: Redovi: Insectivora, Dermotoptera, Chiroptera, Edentata, Pholidota, Primates, Rodentia, Lagomorphea, Cetacea, Carnivora, Tubuliedentata, Hyracoidea, Proboscidea, Sirenia, Perissodactyla, Artiodactyla. Diobe stanica: Vrsta diobe stanica- dioba somatskih stanica - mitoti čka dioba- redukcijska dioba: mejoza I i mejoza II. (Crossing-over, oogeneza – spermatogeneza, spermiogeneza), - endomitoti čka dioba. Kromosomski ciklus u mitozi i mejozi Polikariontia, poliplodija, politenija - gorostasni kromosomi. Opis i uloga svake od vrsta dioba stanica. Analiza po fazama, Rezultat diobe. Spolne stanice: Gamete ili spolne stanice (nastanak spolnih stanica), Spermij i jaje (gra đa i funkcija). Podjela jaja prema koli čini i smještaju žumanjka kod svih životinja po skupinama. Vrste razmnožavanja: Razmnožavanje, vrste i svrha razmnožavanja. Nespolno i spolno razmnožavanje (hermafroditi, dieci čne životinje). Prednost spolnog razmnožavanja. Partenogeneza, androgeneza. Oplodnja ili fertilizacija (unutarnja, vanjska), monospermija, polispermija (trajanje oplodnje), Odvijanje oplodnje: singamija, kariogamija, aktivacija jaja. Embriogeneza, ontogeneza, filogeneza. Komparativna razvojna biologija: Brazdanje ili segmentacija. Stadiji embrionalnog razvitka. Zametni listi ći; Metamorfoza; Neotenija. Prostomija, deuterostomija. Brazdanje: Totalno (holoblasti čko) ekvalno i adekvalno. Parcijalno (meroblasti čko) diskoidalno i superficijalno. Gastrulacija: invaginacija, involucija, epibolija, delaminacija, Kordomezodermalni krov. Neurula, Tubulacija. Embrionalne ovojnice (ptice i gmazovi): žumanj čana vre ća, korion, amnion, alantois i alantokorion (nastanak, gra đa i funkcija). Derivati zametnih listi ća. Ekologija, Odnosi izme đu nežive i žive prirode, Svjetska strategija zaštite prirode. Osnovni ekološki pojmovi: biosfera, biociklus, biom, ekosustav, biotop (habitat, mikrohabitat), biocenoza, ekološka niša, ekološka valencija, homeostaza ekosustava, Ekološke piramide brojeva, biomase i energije (biljke, biljožderi, mesožderi), Energija u ekosustavu. Abioti čki činioci: Geokemijski ciklusi minerala, svjetlost, toplina, voda, kiselost (pH), tlak. Bioti čki činioci: Abundancija, socijabilnost, dominacija, areal aktivnosti, natalitet, mortalitet, bioti čki potencijal, uzrasna struktura, dinamika populacija. Intra- i interspecijski odnosi (neutralizam, kompeticija, predatorstvo, parazitizam, mutualizmi). Sukcesije i klimaks biocenoza, Redosljed smjenjivanja 60

populacija, Ovisnosti i vrste krajnje populacije.Biomi: Akvati čki i terestri čki biomi: tropske vlažne šume, bjelogori čne šume, tajga, tundra, travnjaci - prerije i savane, makija, pustinje, ekoton.Biološka raznolikost: Definicija, evolucija, zna čaj. Metode ekoloških istraživanja: Kvalitativne i kvantitativne metode. Utjecaji čovjeka na ekološku ravnotežu: Izravni (iscrpljivanje resursa i mijenjanje karakteristika) i neizravni - polucija (tipovi one čiš ćavanja: organska tvar, anorganska tvar, suspendirane čestice, radioaktivnost, termopolucija /voda, globalno zagrijavanje/, kisele kiše, ozonske rupe, heliopolucija, buka), genetski modificirani organizmi, monokulture, Terenske vježbe u Zoološkom vrtu, Parku prirode Lonjsko polje, Odlagalištu otpada Jakuševac, Park šumi Maksimir. Laboratorijske vježbe iz sistematike, stani čne i razvojne biologije. Op ća i posebna Predmetom studenti stje ču bitna znanja i razumijevanja o životinjskom znanja koja se svijetu, a koji jest suština studija veterinarske medicine. Cilj nastave iz stje ču na kolegiju predmeta je da studente veterine upozna s osnovnim zakonitostima (cilj) ustrojstva i funkcioniranja živog svijeta i njegovog odnosa s neživim okolišem. Omogu ćuje da student shvati širok raspon zbivanja i odnosa od prometa materije i energije, preko razine stanice i organizma do populacije i svih taksonomskih kategorija faune i flore, te njihova odnosa s okolišem na razini ekosustava i cijele biosfere. Te spoznaje su preduvjet bilo kakovom logi čkom prihva ćanju gradiva drugih predmeta od morfologije i fiziologije do patologije, terapije i preventive bolesti. Dodatne potrebe za sadržajima ovog predmeta proizlaze iz sve šireg spektra vrsta životinja koje su predmet rada veterinara, i to kao pacijenti, kao vrste koje se uzgajaju, hvataju ili sakupljaju, te kontroliraju kao namirnice animalnog porijekla. Druga dodatna i nova potreba jest potpuno razumijevanje ekoloških zakonitosti, te poznavanje dužnosti koje proizlaze iz sve strožih propisa o zaštiti prirode i okoliša, poput prometa i trgovine ugroženim vrstama (CITES), odlaganje organskog, otrovnog i zaraznog otpada i sli čno. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 20 40 75 Bodovi 5,5 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Marina Pavlak, J. Jer čić, Ksenija Vlahovi ć: Udžbenik za prakti čnu nastavu iz Biologije, Medicinska naklada, 2003. 2. Goran Gužvica, Lidija Šver: Osnove evolucije živih bi ća,Veterinarski fakultet,2000. 3.Jure Jer čić, Ksenija Vlahovi ć, Marina Pavlak: Izabrana poglavlja iz Botanike (fitologije) , Medicinska naklada, 2002. 4. Đuro Huber: Sistematika, Power point. web. VF. 5. Đuro Huber: Ekologija, Power point. web. VF.

Preporu čena 1. John H. Postlethwait, Janet L. Hopson (1989): The nature of life, literatura 2. Harry Garms, Otto Borm (1981): Fauna Evrope 3. Huber, Đ. (1981): Sažetak ekologije, 12 pp. 4. Odum, E. (1988): Fundamentals of ecology,USA 5. Wildermuth, H. (1994): Priroda kao zada ća. Državna uprava za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Zagreb. 6. Sekuli ć, R. (2001): Ugroženi planet. Naklada Juri ć, Zagreb 7. Huber, Đ. (2004): Sme đi medvjed. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 92-97. 8. Huber, Đ. (2004): Biološki temelju uzgoja i zaštite divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 230-235. 9. Huber, Đ. (2004): Osnovne mjere gospodarenja s divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 235-241. 10. Huber, Đ. (2004): Uzgoj sme đeg medvjeda. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 253-255. 11. Huber, Đ. (2004): Naseljavanje divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 297-300. 12. Huber, Đ., J. Kusak (2004):Telemetrijska istraživanja medvjeda i vukova u Hrvatskoj. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, 61

pp. 300-304. 13. Glava č, V. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatska sveu čilišna naklada, Zagreb 14. Pimac, R. B. (1995): A primer of conservation biology. Sinauer Associates Inc, Massachusetts, USA. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Kontinuirane provjere, te pismeni i usmeni ispit Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit

Prisutnost na Za poha đanje ukupno 15 sati predavanja prema satnici student može dobiti predavanju 3 do 6 bodova, s time da svaki sat vrijedi 0.4 boda.

Prisutnost na Za poha đanje ukupno 20 sati predavanja prema satnici student može dobiti seminarima 4 do 6 bodova, s time da svaki sat vrijedi 0.3 boda. Tako đer je uvjet da napiše jedan seminarski rad.

Prisutnost na Za poha đanje ukupno 40 sati vježbi prema satnici student može dobiti 4 do 6 vježbama bodova, s time da svaki sat vrijedi 0.15 boda.

Aktivnost na Na vježbama student može biti pitan ili se sam javiti za odgovor 6 puta. vježbama i Svaki to čan odgovor donosi 1.67 boda. Ukupno može skupiti 5 do 10 seminarima bodova. Kontinuirana Dvanaest mini testova sa po 10 pitanja svaki, na početku svakih vježbi. Ako provjera znanja student nije bio prisutan i nije mogao sakupiti 120 jedinica, njemu je baza 110, 100 itd., te se jedini čna vrijednost ra čuna od toga. Ukupno može skupiti 20 do 32 boda, a jedini čna vrijednost svakog to čnog odgovora je 0.27 (za svih 12 testova).

Završni ispit Pismeni test od 50 pitanja, koji nosi 15 do 25 bodova, a svako pitanje je 0.5 obra čunskih jedinica. Usmeni ispit - tri pitanja za 9 do 15 bodova. Svako pitanje vrijedi 5 obra čunskih jedinica. Zaklju čivanje Prema zbroju svih prikupljenih bodova i tablici ispod. ocjene Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Prema gornjim prikazima i izra čunima, a zbrajaju se u zaklju čnu ocjenu. rada studenata i Prijedlog po Primjena u predmetu ocjenjivanje Bologni ZOOLOGIJA tijekom semestra Minimal Maksim N Obrazloženje Jedi Mini Maksi ni broj alni broj jedinica nčna mal bodova bodova (sati, vrije -ni pitanja, dnos broj broj zadaci) t (1 jedin jedinic bod) ica * a * 62

Prisutn 3 6 15 Broj sati 0,40 7,50 ost na predavanja 15,00 predava (poha đanje) njima Prisutn 4 6 20 Broj sati 0,30 13,3 20,00 ost na seminara 3 seminar (uklju čuje ima poha đanje i seminarski rad) Prisutn 4 6 40 Broj sati vježbi 0,15 26,6 40,00 ost na (uklju čuje 7 vježba poha đanje i ma izradu zadatka, a na terenu prikupljanje i konzerviranje uzoraka, te dokumentiranje i opis rada) Aktivno 5 10 6 Na vježbama 1,67 3,00 6,00 st na student seminar može biti pitan ili ima i se sam javiti za vježba odgovor 6 puta. ma Svaki to čan odgovor donosi jednu jedinicu. Kontinui 20 32 120 Dvanaest mini 0,27 75,0 120,00 rane testova 0 provjere sa po 10 pitanja znanja svaki, na po četku svakih vježbi. Ako student nije bio prisutan i nije mogao sakupiti 120 jedinica, njemu je baza 110, 100 itd., te se jedini čna vrijednost ra čuna od toga. Završni 15 25 50 Test od 50 0,50 30,0 50,00 ispit - pitanja, 0 pismeni koji nosi 25 dio obra čunskih jedinica. Završni 9 15 3 Tri pitanja, a 5,00 1,80 3,00 ispit - svako vrijedi 5 usmeni obra čunskih dio jedinica. Ukupno 60 100 254 157, 254,00 30

6.5. Popis obveznih predmeta II. godine studija

Anatomija s organogenezom doma ćih životinja III. Fiziologija doma ćih životinja I. Fiziologija doma ćih životinja II. Higijena i držanje životinja Molekularna biologija i genomika u veterini Op ća hranidba Op ća mikrobiologija Primjenjena hranidba Tjelesna i zdravstvena kultura Uvod u englesku veterinarsku terminologiju II. Uzgoj i proizvodnja životinja Veterinarska imunologija

Naziv kolegija Anatomija s organogenezom doma ćih životinja III. Šifra 62097 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. /tre ći/ Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Hrvoje Luci ć Nastavnici i Prof. dr. sc. Damir Miheli ć, prof. dr. sc. Srebrenka Nejedli, prof. dr. sc. suradnici na Tajana Trbojevi ć Vuki čevi ć, doc. dr. sc. Hrvoje Luci ć, doc. dr. sc. Martina kolegiju Đuras, dr. sc. Hrvoje Brzica, dr. sc. Katarina Špiranec, Ivan Ali ć, dr. med. vet. Sad ržaj kolegija 1. Koštani sustav (kosti glave, vratni kralješci); 2. Podru čja glave i vrata; 3. Miši ćni sustav glave i vrata (fascije glave i vrata; miši ći glave i vrata); 4. Krvni i limfni optok glave i vrata, 5. Gra đa i razvoj usne šupljine i ždrijela (zubi, jezik, tvrdo nepce, meko nepce, ždrijelo, jednjak), 6. Žlijezde slinovnice (gl. parotis, gl. mandibularis, gll. sublinguales); 7. Gra đa i razvoj nosne šupljine, grkljana i dušnika, 8. Razvoj organa živ čanog sustava (embrionalni moždani mjehuri ći, razvoj mozga i kralježni čke moždine, mozgovni živci), 9. Gra đa živ čanog sustava (mozak, kralješni čka moždina, mozgovni i vratni moždinski živci, mozgovne opne, princip formiranja moždanih živaca), 10. Vidni organ (embriologija i anatomija oka), 11. Slušni organ (embriologija i anatomija uha); 12. Osjetila (njušni organ; vomeronazalni organ; okusni organ; kožna osjetila; proprioceptori i enteroceptori); 12. Endokrine žlijezde (hipofiza i epifiza; štitasta žlijezda i epitelijalno tjelešce); 13. Rog; 14. Anatomija peradi (organski sustavi peradi) Op ća i posebna Anatomija doma ćih životinja je temeljni medicinski, pretklini čki predmet koji znanja koja se ima svrhu stjecanja znanja iz podru čja makroskopske anatomije te stje ču na kolegiju embrionalnog razvoja sustava i organa doma ćih životinja (organogeneza). (cilj) Cilj predmeta je upoznati studente s makroskopskom gra đom i embrionalnim razvojem organa i organskih sustava doma ćih sisavaca i ptica kako bi mogli pratiti i razumijevati fiziologiju, patološku anatomiju i klini čke predmete. „Anatomija s organogenezom doma ćih životinja III“ provodi sustavni pristup tuma čenja i u čenja organogeneze, morfologije i topografije glave i vrata i anatomije peradi. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 0 63 78 Bodovi 5,5 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Babi ć, K., D. Miheli ć (1995): Vodi č za topografsku sekciju prednje noge doma ćih sisavaca. Skripta. Veterinarski fakultet, Zagreb. 2. Babi ć, K., D. Miheli ć (1999): Vodi č za vježbe iz koštanog sustava doma ćih sisavaca. Skripta, 81 str. Veterinarski fakultet, Zagreb. 3. Babi ć, K., D. Miheli ć, T. Trbojevi ć Vuki čevi ć (2002):Vodi č za vježbe iz koštanog sustava doma ćih sisavaca. Tre će dopunjeno izdanje. Skripta za internu upotrebu. Veterinarski fakultet, Zagreb. 4. Konig, H. E., Liebich, H. i sur. (2008): Anatomija doma ćih životinja.Udžbenik i atlas u boji za studente i prakti čare.Hrvatsko izdanje. Naklada Slap, Zagreb. 5. Popesko, P. (1989): Anatomski atlas doma ćih životinja. JUMENA, Zagreb. 6. Sisson S., J. D. Grossman (1962): Anatomija domaćih životinja. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb. 7. Rebesko, A., L. Rigler, M. Zobundžija, Ž. Jankovi ć (1986): Slikovni priru čnik anatomije doma ćih životinja. Državna založba Slovenije, Ljubljana, Zagreb, Beograd. 8. Zobundžija, M., K. Babi ć, Vesna Gjur čevi ć Kantura, D. Miheli ć (1995): Topografska sekcija glave i vrata. Skripta. Veterinarski fakultet, Zagreb. 9. Zobundžija, M., Vesna Gjur čevi ć Kantura, D. Miheli ć (1996): Kratak pregled anatomije doma će peradi. Skripta. Veterinarski fakultet, Zagreb. 10. Sadler, T. W. (1996): Langmanova medicinska embriolgoija. Školska 65

kknjiga, Zagreb.

Preporu čena 1. Dyce, K., W. Sack, C. Wensing (1987): Textbook of Veter. Comp. literatura Philadelphia, London, Toronto, Montreal, Sydney, Tokyo. 2. Ellenberger, W., H. Baum (1943): Handbuch der Vergleichenden Anatomie der Haustiere. Springer Verlag, Berlin. 3. Getty, R. (1975): Sisson and Grossman ,s The Anatomy of the Domestic Animals. W.B. Saunders Comp. Philadelphia, London, Toronto. 4. Klimov, A.F. (1974): Anatomija doma ćih životinja. Nakladni zavod Hrvatske. Zagreb. 5. Koch, T. (1986): Lehrbuch der Veterinar-Anatomie I-III. Gustav Fischer Verlag, Jena. 6. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lehrbuch der Anatomie der Haustiere. I. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 7. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lerhbuch der Anatomie der Haustiere II.. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 8. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lehrbuch der Anatomie der Haustiere III. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 9. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lehrbuch der Anatomie der Haustiere. IV. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 10. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1988): Lehrbuch der Anatomie der Haustiere. V. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. 11. Pattten, B., M., B. M. Carlson (1974): Foundations of Embryology. McGraw-Hill Book Comparny New York, St. Luis, San Francisco, D űsseldorf, Johannesburg, Kuala Lumpur, London, Mexico, Montreal, New Delhi, Panama, Paris, Sao Paulo, Singapore, Sydney, Tokyo, Toronto. 12.Schnorr, B. (1989): Embryologie der Haustiere. Ferdinand Enke Verlag. Stuttgart. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Po četak i završetak nastave, satnica i raspored s mjestima izvo đenja nastave bit će objavljeni na oglasnoj plo či Zavoda i Veterinarskog fakulteta. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku; nije predvi đena mogu ćnost izvo đenja na stranim jezicima i izvo đenja na daljinu. Nastavnike i suradnike koji će izvoditi nastavu, na čin polaganja ispita i mjerila ispitivanja za kolegij „Anatomija s organogenezom doma ćih životinja III“ iz zimskog semestra utvr đuju se kako slijedi. Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI AKSIMALNI BROJ predavanju BR J BODOVA BODOVA Prisutnost na 3 6 predavanjima 15 sati predavanja 3:0,4 = 7,5 (8) 6:15=0,4 (koeficijent) Student mora biti na min. 8 sati predavanja da bi ostvario 3 min. boda

Prisutnost na VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAK IMALNI BROJ vježbama O OVA BODOVA Prisutnost na 8 12 vježbama 63 sati vježbi 8:0,19 = 42,1 12:63=0,19 (koeficijent) Student mora biti na min. 42 sata vježbi da bi ostvario 8 min. boda

Aktivnost na Ponavljanje ranije nau čenog gradiva u obliku usmenog ispitivanja na vježbama anatomskim preparatima koje studenti seciraju i koji su im dostupni na vježbama (najviše 10 bodova). Aktivnost na vježbama biti će bodovana s najmanje 5 i najviše 10 bodova na temelju kratkih provjera znanja ste čenog aktivnim u čenjem na vježbama, poznavanjem i povezivanjem osnovnih anatomskih pojmova na preparatima koji su studentima dostupni na vježbama te svladavanjem osnovnih pravila anatomske sekcije. Završni broj bodova aktivnosti studenta na vježbama kao elementa ocjenjivanja je zbroj svih ostvarenih bodova. Student je obvezan ostvariti najmanje 5 bodova kako bi dobio potpis iz predmeta „Anatomija s organogenezom doma ćih životinja III“ Kontinuirana Kontinuirana provjera znanja provjeravati će se pisanim kolokvijima. U provjera znanja svakom semestru student će imati mogu ćnost polaganja dva kolokvija. Po jedan nakon završetka odre đene nastavne cjeline. Svaki kolokvij nosi najviše 16 bodova što zna či da dva uspješno položena kolokvija donose studentu najviše 32 boda. Potrebno je ostvariti minimalno 10 bodova iz svakog kolokovija kako bi se ispunili uvjeti za dobivanje potpisa. Završni ispit Završni ispit kao posljednji dio temeljem kojega se dobiva završna ocjena predmeta, sastoji se iz usmenog dijela koji donosi najmanje 24 boda, a najviše 40 bodova. Zaklju čivanje Završna ocjena dobiti će se zbrojem prosje čnog broja bodova osvarenih ocjene prisutnoš ću na predavanjima, prisutnoš ću na vježbama, aktivnoš ću na vježbama, kontinuiranim provjerama znanja te napose završnom ispitu. Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Kako bi pristupio završnom ispitu student mora ostvariti minimalno 36 bodova iz prisutnosti na predavanjima i vježbama, aktivnosti na vježbama te kontinuiranim provjerama znanja.

Naziv kolegija Fiziologija doma ćih životinja I.

Šifra 130141 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu Semestar III semestar Zavod/klinika Zavod za fiziologiju i radiobiologiju Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga Nastavnici i Nastavnici: suradnici na prof. dr. sc. Suzana Milinkovi ć Tur, prof. dr. sc. Zvonko Stojevi ć, prof. dr. sc. kolegiju Miljenko Šimpraga, izv. prof. dr. sc. Jasna Aladrovi ć

Suradnici: Dr. sc. Lada Radin, Jadranka Pejakovi ć Hlede, dr. med. vet., Ana Shek- Vugrove čki, dr. med. vet., Lana Vrankovi ć, dr. med. vet., Ivona Žura Žaja, dr. med. vet.

Sadržaj kolegija 1. Uvod (Uvod u fiziologiju živih bi ća, uloga u studiju veterine, potrebna predznanja). 2. Tjelesne teku ćine (Dinamika tjelesnih teku ćina, osmotski tlak, unutarstani čna i izvanstani čna teku ćina). 3. Homeostaza, acidobazna ravnoteža (Unutrašnja sredina – zatvoreni sustav, na čini održavanja homeostaze, mehanizmi održavanja acido-bazne ravnoteže). 4. Fiziologija stanice (Transport kroz stani čne membrane, transport kroz epitelne stanice, stani čni receptori, membranski potencijal, akcijski potencijal). 5. Fiziologija krvi (Funkcije krvi, krvna plazma; sastav i uloga, hematopoeza, regulacija hematopoeze, nutritivni i maturacioni čimbenici hematopoeze. Eritrociti, fiziološka hemoliza, leukociti, trombociti, grušanje krvi). 6. Živ čani sustav (Organizacija živ čanog sustava, neuron, stvaranje živ čanog impulsa, širenje impulsa, sinapsa, neurotransmiteri, receptori i receptorski potencijal. Provodni sustav kralješne moždine, CNS, autonomni živ čani sustav). 7. Fiziologija miši ća (Fiziologija osobitosti popre čno prugaste i glatke muskulature, mehanizam i kemizam miši ćne kontrakcije. Motori čka jedinica, miši ćni trzaj, tonus, tetanus). 8. Endokrinologija (Neuroendokrini sustav, povezanost vegetativnog živ čanog sustava-endokrine žlijezde. Kora velikog mozga-limbi čki sustav-hipotalamus-hipofiza. Interakcija hormona. Op ći kemizam i na čin djelovanja. Hormoni štitnja če, guštera če, nadbubrežne žlijezde (kora, srž), paratireoidne žlijezde, spolni hormoni, tkivni hormoni).

Op ća i posebna Predmet osposobljava studente za: progresivno razvijanje znanja i znanja koja se razumijevanje osnovnih principa i činjenica fizioloških procesa od stanice do stje ču na kolegiju cjelokupnog organizma, razumijevanje i povezivanje regulatornih (cilj) mehanizama, razumijevanje održavanja homeostaze, acido-bazne ravnoteže, razvijanje znanja i vještina vezanih uz tjelesne teku ćine s posebnim osvrtom na fiziologiju krvi, razumijevanje fiziologije živ čanog sustava, fiziologije miši ća, razvijanje znanja i razumijevanje fiziološke funkcije hormona u kontekstu cjelokupnog homeostatskog sustava; razvijanje vještina i sposobnosti u uzimanju, pripremanju i pregledavanju razli čitih uzoraka, razumijevanje suvremenih trendova u veterinarskoj fiziologiji, razvijanju sposobnosti objašnjenja, povezivanja i zaklju čivanja informacija, sposobnost traženja podataka iz literature.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 30 0 50

Na čin polaganja Usmeni ispit. ispita Bodovi 6,0 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Cunningham, J. G.: Textbook of veterinary physiology. 3nd edition, W. B. Saunders Company, 2002. (biblioteka Zavoda-1 primjerak)

2. Dukes’ physiology of domestic animals (William O. Reece, Ed.). The 68

12th ed. Cornell University Press. Ithaca and London, 2004. (biblioteka Zavoda-1 primjerak) 3. Milinkovi ć Tur S., J. Aladrovi ć: Vježbe iz fiziologije doma ćih životinja I – pripru čnik. Naklada Slap, Zagreb, 2012. (biblioteka Zavoda – 20 primjeraka) 4. Šimpraga M.: Fiziologija krvi. Veterinarski fakultet, 2012. (Web- predavanje na fakultetskoj stranici) 5. Milinkovi ć Tur S.: Op ća fiziologija (tjelesne teku ćine, homeostaza i regulacija acido-bazne ravnoteže). Veterinarski fakultet, 2013. (Web- predavanje na fakultetskoj stranici) 6. Guyton, A. C., J. E. Hall: Medicinska fiziologija. 11. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2006. (biblioteka Zavoda-1 primjerak) 7. Berne, R., M. N. Levy: Fiziologija. Medicinska knjiga. Zagreb, 1996. (biblioteka Zavoda-1 primjerak) 8. Vander, A. J., J. H. Sherman, D. S. Luciano: Human physiology. The mechanisms of body function. The 5th ed. McGrow-Hill Publishing Comp. New York, 1990. (biblioteka Zavoda-30 primjeraka) 9. Izvorni znanstveni članci i pregledni radovi iz znanstvenih časopisa. (biblioteka Zavoda

Preporu čena 1. Feldman, B. F.,J. G. Zinkl, N. C. Jain: Schalm´s Veterinary literatura Hematology. 5th ed. Lippincott Williams&Wilkins, 2000. 2. Kaneko, J. J., J. W. Harvey, M. L. Bruss: Clinical Biochemistry of Domestic Animals. Academic Press. San Diego, Boston, New York, Sydney, Tokyo, 1987. 3. Payne, J. M., S. Payne: The Metabolic Profile Test. Oxford University Press. Oxford, New York, Tokyo, 1987. 4. Schmidt-Nielsen, K.: Animal Physiology. Adaptation and Environment. Cambridge University Press, 1997. 5. Sturkie, P. D.: Avian Physiology. Springer Verlag. New York, Berlin, Heidelberg, Tokyo, 2000.

Aktivnost na Tijekom prakti čnoga dijela nastave (vježbe) koji iznosi 50 sati nastave vježbama student mora uspješno izvršiti predvi đene zadatke te za izvršene zadatke dobiva potpis nastavnika. Svaki uredno odra đeni i potpisani zadatak vrijedi 0,3 boda. Tijekom vježbi student može ostvariti ukupno 4,2 (4) boda. Tijekom nastave ocjenjuje se i aktivnost studenta na vježbama. Za šest pozitivih odgovora student ostvaruje dodatnih 6 bodova. Tijekom prakti čnoga dijela nastave student mora ostvariri minimalno 5 bodova, a maksimalno može ostvariti 10 bodova. 69

Kontinuirana Tijekom nastave iz Fiziologije doma ćih životinja I. biti će organizirane dvije provjera znanja provjere znanja. Prva provjera obuhva ća op ću fiziologiju i fiziologiju krvi, a druga provjera obuhva ća fiziologiju miši ćnoga i živ čanoga sustava. Na svakoj provjeri student mora ostvariti minimalno 10 bodova kako bi ostvario potrebnih 20 bodova. Maksimalan broj ostvarenih bodova iz ovoga elementa ocjenjivanja iznosi 32 boda. Student koji ne ostvari potrebne bodove tijekom izvo đenja nastave ima pravo tri puta pristupiti na popravni kolokvij koji će se organizirati u odre đenim terminima.

Završni ispit Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prva četiri elementa ocjenjivanja. Na završnom ispitu student na postavljena pitanja odgovara usmeno. Završni ispit obuhva ća najve ćim dijelom gradivo iz endokrinologije te procjenjuje sposobnost studenta da povezuje fiziološke procese unutar odslušanog nastavnog programa. Maksimalni broj ostvarenih bodova na završnom usmenom ispitu iznosi 40 bodova. Bez obzira na ostvareni broj bodova iz prva četiri elementa ocjenjivanja student mora na završnom ispitu pokazati minimalno znanje kako bi ostvario minimalnih 24 boda. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, može pristupiti ponovnom polaganju završnog ispita u odre đenim terminima.

Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na osnovi ukupne sume iz svih pet ocjene elemenata ocjenjivanja, i to prema sljede ćoj tablici:

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Ostvreni bodovi na prvom, drugom, tre ćem i četvrtom elementu ocjenjivanja rada studenata i studenta se zbrajaju. Kako bi pristupio završnom ispitu student mora ostvariti ocjenjivanje minimalnih 36 bodova iz prva četiri elementa ocjenjivanja. tijekom semestra

Naziv kolegija Fiziologija doma ćih životinja II.

Šifra 130142 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu Semestar IV semestar Zavod/klini ka Zavod za fiziologiju i radiobiologiju Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga Nastavnici i Nastavnici: suradnici na prof. dr. sc. Suzana Milinkovi ć Tur, prof. dr. sc. Zvonko Stojevi ć, prof. dr. sc. kolegiju Miljenko Šimpraga, izv. prof. dr. sc. Jasna Aladrovi ć

Suradnici: Dr. sc. Lada Radin, Jadranka Pejakovi ć Hlede, dr. med. vet., Ana Shek- Vugrove čki, dr. med. vet., Lana Vrankovi ć, dr. med. vet., Ivona Žura Žaja, dr. med. vet. Sadržaj kolegija 1. Kardiovaskularni sustav (Fiziološke karakteristike krvožilnog sustava u doma ćih životinja, fiziološka svojstva sr čanog miši ća, provodni sustav. Sr čani ciklus - elektri čne promjene, mehani čke promjene, promjene tlaka i volumena, zvu čne promjene; protok krvi kroz srce. Udarni volumen, minutni volumen, regulacija sr čanoga rada – autoregulacija, humoralna, endokrina i živ čana regulacija, kardiovaskularni receptori. Energetika sr čanoga rada. Arterijski i venski krvni tlak, regulacija krvnoga tlaka. Hemodinamika, periferna cirkulacija – arterijski, kapilarni i venski krvotok, regulacija periferne cirkulacije, izmjena teku ćine i tvari u tkivima, limfa. Posebni tokovi krvi: plu ćni, sr čani, jetreni, moždani). 2. Disanje (Mehanika disanja. parcijalni tlakovi plu ća-krv, prijenos plinova u krvi. Regulacija disanja; centri regulacije, čimbenici koji utje ču na centre. Vanjsko disanje; udisaj, izdisaj, volumen disanja, ventilacija alveola, intrapulmonalni i intratorakalni tlak). 3. Probava u ustima i jednostavnom želucu (Funkcija probave. Fiziološke zna čajke probave u mesoždera, biljoždera i sveždera. Uzimanje hrane, žvakanje i natapanje hrane, lu čenje sline, regulacija lu čenja sline, gutanje. Punjenje i pražnjenje želuca, motorika, želu čani sok, regulacija lu čenja želu čanog soka. Povra čanje). 4. Probava u složenom želucu (Osnovna na čela simbioze preživa č-mikropopulacija, motorika; odnos vode-suhe tvari, jednja čki žlijeb, preživanje, plinovi u buragu; utjecaj pH, prehrana, eliminacija, uloga bakterija i infuzorija u probavi, u činkovitost probave u buragu. Probava ugljikohidrata, bjelan čevina i masti, ruminohepati čki optok dušika, sinteza vitamina, metaboli čki putevi NMK, probava u sirištu). 5. Probava u crijevima (Odnos želudac-duodenum, promjena pH i utjecaj hrane, lu čenje žu či, lu čenje pankreasnog soka, regulacija specifi čnosti resorpcije. Crijevni polipeptidi. Regulacija lu čenja žu či i guštera činog soka, resorpcija u crijevima, funkcija debelog crijeva). 6. Ekskrecija (Osnovna uloga ekskretornih organa; njihove op će i specijalne namjene, osnova stvaranja mokra će; fiziologija nefrona. Regulacija lu čenja primarne i sekundarne mokra će, protustrujni izmjenjiva č, fiziologija mokrenja). 7. Metabolizam ugljikohidrata (Regulacija anaerobne i aerobne glikolize; put mlije čne kiseline, Korijev ciklus, regulacija glukoneogeneze; preživa či, mesožderi. Pentoza fosfatni ciklus, glukuronski ciklus; regulacija, funkcija, glikogenska rezerva). 8. Metabolizam bjelan čevina (Klasifikacija bjelan čevina u organizmu, poluživot tjelesnih bjelan čevina, sinteza i razgradnja bjelan čevina po životinjskim vrstama; regulacija. Specifi čnosti eliminacije neproteinskog dušika, regulacija biosinteze; hormonalna, genetska, energetska, hranidbena). 9. Metabolizam masti (Regulacija odnosa lipogeneze-lipolize, mogu ći putevi AcCoA; prihvatni kapaciteti-ketogeneza, kolesterinogeneza. Odnos tjelesne masti- transportne masti, saturacija masnih kiselina, lipoliza. 10. Metabolizam minerala (Uloga minerala u izgradnji i metabolizam tkiva; mikroelementi, makroelementi, minerali kao koenzimi, mehanizam izlučivanja). 11. Metabolizam vitamina (Uloga vitamina u metaboli čkim procesima; vitamini s koenzimskom funkcijom, vitamini s kohormonskom funkcijom, specifi čnosti vitamina topljivih u vodi i vitamina topljivih u mastima; resorpcija, razgradnja, 71

pohrana i izlu čivanje vitamina). 12. Antioksidativni sustav (Fiziološki uvjeti u kojima nastaju slobodni radikali, mehanizam djelovanja slobodnih radikala, stvaranje i na čin djelovanja in vivo antioksidansa, antioksidativni enzimi, neenzimske antioksidativne molekule, oksidativni stres). 13. Bioenergetika (Osnovna na čela bioenergetike, prijetvor energije, bruto energija hrane, probavljiva energija, metaboli čka energija, specifi čno dinami čko djelovanje hrane, energetski metabolizam u mirovanju, stvaranje i važnost ATP-a tijekom metabolizma, efikasnost proizvodnih procesa, biokalorimetrija, respiratorni koli čnik i njegova interpretacija). 14. Fiziologija sporta (Energetski metabolizam tijekom vježbanja, hormonalna regulacija vježbanja. Neuromuskularni aspekti vježbanja. U činak vježbanja na kardiovaskularni sustav. U činak vježbanja na dišni sustav). 15. Fiziologija nesenja (Sastav jaja, stvaranje jaja kao oboga ćene jajne stanice, ovipozicija, čimbenici koji utje ču na nesivost). 16. Fiziologija laktacije (Sastav mlijeka po razli čitim životinjskim vrstama, mamogeneza, laktogeneza, metabolizam mlije čne žlijezde). 17. Termoregulacija (Poikilotermi, homeotermi, hibernacija, termoreceptori, obrana organizma od hipotermije i hipertermije). 18. Fiziologija kože (Fiziološke osobitosti kože i sluznice, žlijezde znojnice i lojnice). Op ća i posebna Predmet osposobljava studente za: progresivno razvijanje znanja i znanja koja se razumijevanje fizioloških procesa vezanih uz organske sustave: stje ču na kolegiju razumijevanje fizioloških karakteristika sr čanog rada i krvožilnog sustava, (cilj) fiziologije disanja, fiziologije probave u monogastri čnih životinja, specifi čnosti probave u preživa ča, fiziologije ekskrecije, razumijevanje regulatornih mehanizama po organskim sustavima i njihovo povezivanje u kontekstu organizma kao cjeline, razumijevanje metaboliranja hranjivih tvari, minerala i vitamina u organizmu, razumijevanje prijetvora energije u organizmu, razumijevanje fizioloških procesa nesenja i laktacije; razvijanje vještina i sposobnosti u uzimanju, pripremanju i pregledavanju razli čitih uzoraka, razumijevanje suvremenih trendova u veterinarskoj fiziologiji, razvijanju sposobnosti objašnjenja, povezivanja i zaklju čivanja na osnovi pruženih i samostalno dobivenih informacija pretraživanjem literature.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 45 25 60

Na čin polaganja Usmeni ispit. ispita Bodovi 10,0 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Cunningham, J. G.: Textbook of veterinary physiology. 3nd edition, W. B. Saunders Company, 2002. (biblioteka Zavoda-1 primjerak) 2. Dukes’ physiology of domestic animals (William O. Reece, Ed.). The 12th ed. Cornell University Press. Ithaca and London, 2004. (biblioteka Zavoda-1 primjerak) 3. Milinkovi ć Tur S.: Fiziologija srca i krvožilnog sustava. Veterinarski fakultet, 2012. (Web-predavanje na fakultetskoj stranici) 4. Guyton, A. C., J. E. Hall: Medicinska fiziologija. 11. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2006. (biblioteka Zavoda-1 primjerak) 5. Berne, R., M. N. Levy: Fiziologija. Medicinska knjiga. Zagreb, 1996. (biblioteka Zavoda-1 primjerak) 6. Vander, A. J., J. H. Sherman, D. S. Luciano: Human physiology. The mechanisms of body function. The 5th ed. McGrow-Hill Publishing Comp. New York, 1990. (biblioteka Zavoda-30 primjeraka) 7. Izvorni znanstveni članci i pregledni radovi iz znanstvenih časopisa. (biblioteka Zavoda) Preporu čena 6. Feldman, B. F.,J. G. Zinkl, N. C. Jain: Schalm´s Veterinary literatura Hematology. 5th ed. Lippincott Williams&Wilkins, 2000. 72

7. Kaneko, J. J., J. W. Harvey, M. L. Bruss: Clinical Biochemistry of Domestic Animals. Academic Press. San Diego, Boston, New York, Sydney, Tokyo, 1987. 8. Payne, J. M., S. Payne: The Metabolic Profile Test. Oxford University Press. Oxford, New York, Tokyo, 1987. 9. Schmidt-Nielsen, K.: Animal Physiology. Adaptation and Environment. Cambridge University Press, 1997. 10. Sturkie, P. D.: Avian Physiology. Springer Verlag. New York, Berlin, Heidelberg, Tokyo, 2000. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 6. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 7. prisutnost na vježbama 8. prisutnost na seminarima 9. aktivnost na vježbama i seminarima 10. kontinuirana provjera znanja 11. završni ispit Prisutnost na Tijekom izvo đenja nastave student mora biti prisutan na 23 sata predavanja predavanju kako bi ostvario 3 minimalna boda. Maksimalni ostvareni broj bodova iz ovoga elementa ocjenjivanja iznosi 6 bodova.

Prisutnost na Tijekom nastave student mora biti prisutan na 18 sati seminara kako bi seminarima ostvario minimalna 4 boda. Maksimalni ostvareni broj bodova iz ovoga elementa ocjenjivanja iznosi 6 bodova. Kada student nakon završetka nastave u prvom pokušaju nadoknadi izostali seminar (koji je prethodno opravdao, a nadoknada je odobrena) bodovi se pripisuju ostvarenim bodovima. Kada student izostalu nastavu nadoknadi u narednim pokušajima bodovi se ne pripisuju.

Prisutnost na Tijekom nastave student mora biti prisutan na 42 sata vježbi kako bi ostvario vježbama minimalna 4 boda. Maksimalni ostvareni broj bodova iz ovoga elementa ocjenjivanja iznosi 6 bodova. Kada student nakon završetka nastave u prvom pokušaju nadoknadi izostalu vježbu (koju je prethodno opravdao, a nadoknada je odobrena) bodovi se pripisuju ostvarenim bodovima.

Aktivnost n a Tijekom 25 sati nastave iz seminara te 60 sati nastave iz vježbi student mora seminarima i izvršiti predvi đene zadatke za koje dobiva potpis nastavnika (suradnika). vježbama Svaki uredno odra đeni i potpisani zadatak iz vježbi boduje se s 0,187 boda. Tijekom vježbi student može ostvariti ukupno 3 boda. Za izradu i uspješno izlaganje dva seminarska rada student ostvaruje 2 boda po seminaru, a ukupno 4 boda. Za tri pozitiva odgovora na vježbama student ostvaruje dodatna 3 boda. Tijekom nastave iz seminara i vježbi student mora ostvariti minimalno 5 bodova, a maksimalno može ostvariti 10 bodova.

Kontinuirana Tijekom nastave iz Fiziologije doma ćih životinja II. biti će organizirane dvije provjera znanja provjere znanja nastavnoga programa iz vježbi. Prva provjera obuhva ća fiziologiju kardiovaskularnog sustava i disanja, a druga provjera obuhva ća fiziologiju probave i ekskrecije. Na svakoj provjeri student mora ostvariti minimalno 10 bodova kako bi ostvario potrebnih 20 bodova. Maksimalan broj ostvarenih bodova iz ovoga elementa ocjenjivanja iznosi 32 boda. Student koji ne ostvari potrebne bodove tijekom izvo đenja nastave ima pravo tri puta pristupiti na popravni kolokvij koji će se organizirati u odre đenim terminima.

Završni ispit Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prvih pet elemenata ocjenjivanja. Na završnom ispitu student na postavljena pitanja odgovara usmeno. Na završnom ispitu postavljaju se pitanja iz svakog podru čja nastavnog programa koji je student odslušao na predavanjima i seminarima, a svako se pitanje boduje. Maksimalni broj ostvarenih bodova na završnom ispitu iznosi 40 bodova. 73

Bez obzira na ostvareni broj bodova iz prvih pet elemenata ocjenjivanja student mora na završnom ispitu pokazati minimalno znanje kako bi ostvario minimalna 24 boda. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, može pristupiti ponovnom polaganju završnog ispita u odre đenim terminima.

Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na osnovi ukupne sume iz svih šest elemenata ocjene ocjenjivanja, i to prema sljedećoj tablici:

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Ostvareni bodovi na prvom, drugom, tre ćem, četvrtom i petom elementu rada studenata i ocjenjivanja studenta se zbrajaju. Kako bi pristupio završnom ispitu student ocjenjivanje mora ostvariti minimalnih 36 bodova iz prvih pet elemenata ocjenjivanja. tijekom semestra

Naziv kolegija Higijena i držanje životinja Šifra 96952,96953 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. i IV. /tre ći i četvrti/ Zavod/klinika Zavod za animalnu higijenu, okoliš i etologiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Kristina Matkovi ć Nastavnici i suradnici prof. dr. sc. Željko Pavi čić, doc. dr. sc. Kristina Matkovi ć, doc. dr. sc. Gordana na kolegiju Greguri ć Gra čner, dr. sc. Mario Ostovi ć Sadržaj kolegija 1.Okoliš i zdravlje životinja (okolišni čimbenici – bioti čki i abioti čki; termokomforna i termoneutralna zona); 2. Izgradnja i opremanje staja (vrste staja; odabir lokacije; gra đevinski dijelovi staje; termo- i hidrolizolacija objekta. opremanje staja); 3. Mikroklima i elementi mikroklime (temperatura, vlažnost, strujanje zraka, prašina i mikroorganizmi u zraku; buka i njezini izvori; osvijetljenost; plinski sastav zraka u staji; odre đivanje mikroklimatskih prilika u staji); 4. Balans topline u stajama (definicija; toplina koju odaju životinje; toplina koja se gubi kroz izložene plohe – koeficijent prolaza topline; toplina potrebna za zagrijavanje svježeg zraka); 5. Higijena smještaja i držanja goveda (biološko-ekološke zna čajke goveda u kontekstu njihova smještaja i držanja; sustavi držanja pojedinih kategorija goveda; mikroklimatski čimbenici u stajama za držanje goveda); 6. Higijena smještaja i držanja ovaca (staje za ovce; mikroklimatske prilike u staji; oprema ov čarnika; prate ći objekti u sustavu suvremenih farmi ovaca); 7. Higijena smještaja i držanja koza (staje za koze, mikroklimatski uvjeti u kozarniku, unutrašnje ure đenje kozarnika; prate ći objekti u sustavu suvremenih farmi koza); 8. Higijena smještaja i držanja svinja (smještaj nazimica, negravidnih, gravidnih i dojnih krma ča; smještaj odbijene prasadi; smještaj svinja u tovu; smještaj nerastova; mikroklimatski kompleks u stajama za držanje svinja); 9. Higijena smještaja i držanja konja (vrste staja za držanje konja; držanje pojedinih kategorija konja; mikroklimatske specifi čnosti u stajama za držanje konja); 10. Higijena smještaja i držanja krznaša (smještaj kuni ća prema tipovima uzgoja; higijena smještaja vidrica, nutrija i čin čila); 11. Higijena smještaja i držanja peradi (biološko-ekološke zna čajke peradi i na čini smještaja i držanja pojedinih vrsta i dobnih kategorija – kokoši, pure, patke, guske, fazani, jarebice; inkubacija jaja za svaku vrstu); 12. Higijena smještaja i držanja nojeva (farmski uzgoj nojeva; postupak s nojevim jajima; čimbenici koji utje ču na valivost); 13. Higijena smještaja i držanja kućnih ljubimaca (smještaj i držanje pasa i ma čaka; higijena držanja drugih ku ćnih ljubimaca – hr čci, mali glodavci, ukrasne ptice, akvarijske ribice, kornja če i dr.); 14. Higijena smještaja i držanja laboratorijskih životinja (biološko-ekološke zna čajke najzastupljenijih vrsta laboratorijskih životinja; osnovni principi tehnologije držanja; objekti, kavezi, oprema, higijena i njega laboratorijskih životinja); 15. Profilaksa bolesti mladun čadi (bolesti ždrebadi, teladi, janjadi, kozli ća, prasadi i peradi u ranoj dobi vezane za okoliš; ekološki čimbenici i njihova alteracija kao uzrok bolesti mladun čadi; profilakti čke mjere u sprečavanju bolesti mladun čadi); 16 Fekalna animalna tvar (kruti i teku ći gnoj; obrada, higijenizacija, kompostiranje; bioplin – distribucija i utjecaj na okoliš); 17. Na čini zbrinjavanja otpadne animalne tvari (postupak s lešinama i konfiskatima: utilizacijski zavodi, jame grobnice, sto čna groblja, pe ći za spaljivanje); 18. Transport životinja (specifičnosti prijevoza životinja pojedinim vrstama transportnog sredstva u doma ćem i inozemnom prometu; gubici i štete tijekom prijevoza); 19. Njega životinja (njega kože i kožnog pokriva ča; higijena papaka i kopita; higijena mužnje); 20. Dezinfekcija u veterinarskoj praksi (vrste i metode dezinfekcije; djelovanje i kemijski sastav dezinficijensa; primijenjena dezinfekcija – vode za pi će, otpadnih voda, nastambi, ruku, pogona za proizvodnju i preradu namirnica, prijevoznih sredstava; dezinfekcija u prevenciji i kontroli zoonoza); 21. Kontrola štetnih kukaca u veterini i sto čarstvu (biološko-ekološke zna čajke štetnih kukaca u sto čarstvu i javnom zdravstvu; na čini suzbijanja; insekticidi); 22. Kontrola štetnih glodavaca u veterini i sto čarstvu (biološko-ekološke zna čajke štetnih glodavaca; njihovo zna čenje u veterinarstvu i javnom zdravstvu; na čini suzbijanja; rodenticidi)

Op ća i posebna Stjecat će se znanja i vještine o osiguranju odgovaraju ćih uvjeta smještaja i 75 znanja koja se stje ču držanja radi sprečavanja nepovoljnih uvjeta stajskog okoliša na zdravstveno na kolegiju (cilj) stanje, proizvodnju i reprodukciju životinja. Osim toga, stjecat će se znanja o na činima zbrinjavanja otpadne animalne tvari radi sprečavanja one čiš ćenja okoliša, te o ulozi veterinara u prijevozu i njezi životinja, kako bi se izbjegla stresna stanja i poreme ćaji u zdravstvenom stanju zbog neodgovaraju ćeg premještaja iz jednoga okoliša u drugi ili pak loše higijene životinja. U preventivnoj veterinarskoj medicini bitno zna čenje ima sanitacija, zbog čega se u ovom kolegiju tako đer stje ču znanja i vještine o metodama, vrstama i učincima dezinfekcije na o čuvanje zdravstvenog stanja životinja, te kontroli štetnih kukaca i glodavaca u okolišu radi sprečavanja širenja bolesti na organizam životinja i ljudi. Na kraju treba zaklju čiti da je cilj ovog kolegija da se kod budu ćega doktora veterinarske medicine stvore takve kompetencije pomo ću kojih će znati o čuvati biološku ravnotežu izme đu okoliša i životinje uz istodobno o čitovanje primjerenog zdravstvenog stanja kroz optimalnu proizvodnju i reprodukciju.

Nastava Predavanja Seminari Vje žbe (sati ukupno) 29 22 44 95 Bodovi 6 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Vu čemilo, M. (2008): Higijena i bioekologija u peradarstvu. Veterinarski fakultet, Zagreb 2. Buckle, A. P., R. H. Smith (1994): Rodent Pests and Their Control. CABI Publishing, London, UK 3. Deeming, D. C. (1999): The Ostrich: Biology, Production and Health. CABI Publishing, London, UK 4. Dewi, I. A., R. F. E. Axford, I. F. M. Marai, H. Omed (1994): Pollution in Livestock Production Systems. CABI Publishing, London, UK 5. Grandin, T. (2000): Livestock Handling and Transport (2nd Edition). CABI Publishing, London, UK 6. Harrison, R. M. (1995): Polution: Causes Effects and Control (2nd Edition). The Royal Society of Chemistry, Cambridge, UK 7. Krsnik, B., Ž. Pavi čić (urednici) (1998): Higijena držanja i smještaja, okoliš - zdravlje i dobrobit životinja. Skripta za stru čno usavršavanje doktora veterinarske medicine. Veterinarski fakultet, Zagreb 8. Mc Namara, J. P., D. E. Beever (2000): Modeling Nutritient Utilization in Farm Animals. CABI Publishing, London, UK 9. Methling, V., J. Unshelm (Hrsg.) (2002): Umwelt - und tier - gerechte Haltung von Nutz, Heim und Begleitteren. Parey Buchverlag, Berlin, Deutchland 10. Strauch, D., R. Böhm (Hrsg.) (2002): Reinigung und Desinfektion in der Nutztierhaltung und Veredelungswirtschaft. Enke Verlag, Stuttgart, Deutschland 11. Tofant, A., M. Vu čemilo, Ž. Pavi čić (urednici) (2003): Primijenjena dezinfekcija u veterinarskoj medicini. Skripta za stru čno usavršavanje doktora veterinarske medicine. Veterinarski fakultet, Zagreb. 12. M. Vu čemilo, A. Tofant, Ž. Pavi čić (urednici) (2002): Mjere sanitacije u veterinarskoj medicini. Skripta za stru čno usavršavanje doktora veterinarske medicine. Veterinarski fakultet, Zagreb 13. M. Vu čemilo, A. Tofant, Ž. Pavi čić (urednici) (2002): Higijena smještaja i držanja preživa ča na obiteljskim gospodarstvima. Skripta za stru čno usavršavanje doktora veterinarske medicine. Veterinarski fakultet, Zagreb 14. Wathes, C. M., D. R. Charles (1994): Livestock Housing. CABI Publishing, London, UK Preporu čena 1. Asaj, A. (2003): Higijena na farmi i u okolišu. Medicinska naklada, Zagreb literatura 2. Asaj, A. (1999): Deratizacija u praksi. Medicinska naklada, Zagreb. 3. Asaj, A. (1999): Dezinfekcija. Medicinska naklada, Zagreb 4. Asaj, A.(1999): Zdravstvena dezinsekcija u nastambama i okolišu, Medicinska naklada, Zagreb 5. Caput, P. (1996): Govedarstvo. Celeber d.o.o., Zagreb. 6. Dolenec, Ž. (1994): Svinjogojstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb 76

7. Martinovi ć, J. (2000): Tla u Hrvatskoj. Pokret prijatelja prirode «Lijepa naša», Zagreb 8. Mio č, B., V. Pavi ć (2002): Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 9. Nemani č, J., Ž. Beri ć (1995): Peradarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb. 10. Omr čen, S. (1995): Kuni ćarstvo. Naladni zavod Globus, Zagreb. 11. Sen čić, Đ. (1994): Peradarstvo. Gospodarski list, Zagreb 12. Sen čić, Đ., Ž. Pavi čić, Ž. Bukvi ć (1996): Intenzivno svinjogojstvo. NIP Nova Zemlja, Osijek 13. Uremovi ć, M., Z. Uremovi ć (1997): Svinjogojstvo. Agronomski fakultet, Zagreb 14. Uremovi ć, Z. (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 15. Uremovi ć, Z., M. Uremovi ć, V. Pavi ć, B. Mio č, S. Mužic, Z. Janje čić (2002): Sto čarstvo. Agronomski fakultet, Zagreb

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi ocjenjivanja 1. prisutnost na predavanjima 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Tijekom III. semestra student mora biti prisutan na 11 sati predavanja kako bi predavanjima ostvario minimalan 1 bod, a tijekom IV. semestra tako đer na 9 sati za minimalna 2 boda. Ukupno student mora prisustvovati na 20 sati predavanja da bi ostvario minimalna 3 boda. Ukupan ostvarivi maksimalni broj bodova je 6, s time da u III. semestru student može ostvariti maksimalna 2 boda, a u IV. semestru maksimalna 4 boda iz ovog elementa ocjenjivanja.

Prisutnost na Tijekom III semestra student mora biti prisutan na 10 sati vježbi kako bi vježbama ostvario minimalna 2 boda, a tijekom IV. semestra na 4 sata vježbi za minimalna 2 boda. Ukupno student mora prisustvovati na 14 sati vježbi da bi ostvario minimalna 4 boda. Ukupan ostvarivi maksimalni broj bodova je 6, s time da u III., kao i IV. semestru student može ostvariti maksimalna 3 boda iz ovog elementa ocjenjivanja (ukupno 6).

Prisutnost na Tijekom III. semestra student mora biti prisutan na 4 sata seminara kako bi seminarima ostvario minimalna 2 boda, a tijekom IV. semestra na 9 sati seminara za minimalna 2 boda. Ukupno student mora prisustvovati na 13 sati seminara da bi ostvario minimalna 4 boda. Ukupan ostvarivi maksimalni broj bodova je 6, s time da u III. semestru student može ostvariti maksimalna 3 boda, a u IV. semestru maksimalna 3 boda iz ovog elementa ocjenjivanja.

Aktivnost na Aktivnost na vježbama i seminarima boduje se na sljede ći na čin: izrada vježbama i seminarskog rada u tre ćem semestru donosi 2 boda, a ukoliko je u PP seminarima dodatna 2 boda. U IV semestru izrada seminarskog rada donosi 1 bod, a ukoliko je u PP dodatna 2 boda. Izrada izvješ ća s terenskih vježbi nosi dodatnih minimalno 2 boda , a maksimalno 3 boda (1 izvješ će 1 bod). Student ukupno može prikupiti 10 bodova. Student u III. semestru mora prikupiti minimalno 2 boda, a u IV. semestru 3 boda, da bi ostvario minimalnih 5 bodova. Maksimalan broj bodova iznosi 10, s time da u III. semestru student može prikupiti maksimalna 4, a IV. semestru maksimalnih 6 bodova iz ovog elementa ocjenjivanja. Kontinuirana provjera U svakom semestru provodit će se kontinuirane provjere znanja u obliku znanja jednog pismenog kolokvija (ukupno dva kolokvija). Svaki kolokvij sastojat će se od 8 pitanja (bodovi po testu, minimalno 5, a maksimalno 8) Student u III, kao i IV semestru mora prikupiti minimalno 10 bodova. Maksimalan broj bodova iznosi 32, s time da u svakom semestru student može ostvariti 16 maksimalnih bodova iz ovog elementa ocjenjivanja (ukupno 32). Ukoliko na jednom kolokviju ostvari manje od 5 bodova, kolokvij može ponoviti. Dva kolokvija se ne mogu ponavljati. 77

Završni ispit Minimalni uvjeti za prolaz na prvom, drugom, tre ćem i četvrtom elementu ocjenjivanja objedinjuju se i iznose 36 bodova. Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student ostvari navedenih 36 bodova. Završni ispit zapo činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prve četiri aktivnosti kontinuiranog pra ćenja nastave. Završni ispit provodi će se u obliku usmenih ispita. Sastojat će se od 8 pitanja (1 pitanje / 1-5 bodova). Minimalno student mora ostvariti 24 boda, a maksimalno je mogu će ostvariti 40 bodova iz ovog elementa ocjenjivanja.

Zaklju čivanje ocjene Završna ocjena oblikuje se na temelju ukupne sume ostvare nih bodova, prema sljede ćoj tablici: Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje rada studenata i III semestar: 20 sati predavanja + 15 sati vježbi + 5 sati seminara ocjenjivanje tijekom IV semestar: 19 sati predavanja + 20 sati vježbi + 16 sati seminara semestra Ukupno: 39 sati predavanja + 35 sati vježbi + 21 sat seminara

Vrste Minimalni broj Maksimalni broj bodova aktivnosti bodova

Prisutnost na 3 6 predavanjima 1 bod (III 2 boda (III semestar) semestar) 2/22 = 0,091 (koeficijent za 40 sati: 1/0,091 = 11 sati prisustvovanje na 1 satu predavanja) 22 (III predavanja + semestar) + + 4 boda (IV semestar) 18 (IV 2 boda (IV 4/18 = 0,222 (koeficijent za semestar) semestar) prisustvovanje na 1 satu predavanja) 2/0,222 = 9 sati predavanja

Prisutnost na 4 6 seminarima 1 bod (III 2 boda (III semestar) semestar) 2/6 = 0,5 (koeficijent za 20 sati: 1/0,5 = 4 sata prisustvovanje na 1 satu seminara) 6 (III seminara + semestar) + + 4 boda (IV semestar) 14 (IV 3 boda (IV 4/14 = 0,214 (koeficijent za semestar) semestar) prisustvovanje na 1 satu seminara) 3/0,214 = 9 sati seminara

Prisutnost na 4 6 vježbama 2 boda (III 3 boda (III semestar) semestar) 3/16 = 0,188 (koeficijent za 22 sati: 2/0,188= 10 sati prisustvovanje na 1 satu vježbi) 16 (III vježbi + semestar) + 6 + 3 boda (IV semestar) (IV semestar) 2 boda (IV 3/6 = 0,5 (koeficijent za 78

semestar) prisustvovanje na 1 satu vježbi) 2/0,5 = 4 sata vježbi

Aktivnost na 5 10 seminarima i 2 boda (III 4 boda (III semestar) vježbama * semestar) + + 6 bodova (IV semestar) 3 boda (IV semestar)

Kontinuirane 20 32 provjere 10 bodova (III znanja ** semestar) 16 bodova (III semestar) + + 10 bodova (IV 16 bodova (IV semestar) semestar)

Završni ispit 24 40 *** Ukupno 60 100

* – izrada seminarskog rada u III. semestru minimalno 2 boda, ukoliko je u PP dodatna 2; u IV. semestru minimalno 1 bod , te dodatna 2 boda za PP¸. Izrada izvješ ća s terenskih vježbi nosi dodatnih, minimalno 2 boda, a maksimalno 3 boda (1 izvješ će 1 bod). Student ukupno može prikupiti 10 bodova. Student u III. semestru mora prikupiti minimalno 2 boda, a u IV. semestru 3 boda, da bi ostvario minimalnih 5 bodova. Maksimalan broj bodova iznosi 10, s time da u III. semestru student može prikupiti maksimalna 4, a IV. semestru maksimalnih 6 bodova iz ovog elementa ocjenjivanja. ** - U svakom semestru provodit će se kontinuirane provjere znanja u obliku jednog pismenog kolokvija (ukupno dva kolokvija). Svaki kolokvij sastojat će se od 8 pitanja (bodovi po testu, minimalno 5, a maksimalno 8) Student u III, kao i IV semestru mora prikupiti minimalno 10 bodova. Maksimalan broj bodova iznosi 32, s time da u svakom semestru student može ostvariti 16 maksimalnih bodova iz ovog elementa ocjenjivanja (ukupno 32). Ukoliko na jednom kolokviju ostvari manje od 5 bodova, kolokvij može ponoviti. Dva kolokvija se ne mogu ponavljati. *** - Završni ispit zapo činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prve četiri aktivnosti kontinuiranog pra ćenja nastave. Završni ispit provodi će se u obliku usmenih ispita. Sastojat će se od 8 pitanja (1 pitanje / 1-5 bodova). Minimalno student mora ostvariti 24 boda, a maksimalno je mogu će ostvariti 40 bodova iz ovog elementa ocjenjivanja.

Naziv kolegija Molekularna biologija i genomika u veterini Šifra 96949 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. /tre ći/ Zavod/klinika Zavod za biologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Ksenija Vlahovi ć Nastavnici i Nastavnici: prof. dr. sc. Maja Popovi ć, prof. dr. sc. Ksenija Vlahovi ć, prof. dr. suradnici na sc. Đuro Huber, prof. dr. sc. Josip Kusak, doc. dr. sc. Tomislav Gomer čić, kolegiju Suradnici dr. sc. Dubravko Kezi ć, dr. sc. Daniel Špoljari ć, dr. sc. Ana Kovšca Janjatovi ć Sadržaj kolegija 1. Povijesni aspekti i izazovi budu ćnosti (prošlost, sadašnjost i budu ćnost molekularne biologije i genomike u okviru veterinarske medicine i javnog zdravstva; pojam i zna čenje genomike i proteomike u veterinarskoj medicini); 2. Podrijetlo i evolucija životinjskih stanica na molekularnoj razini (molekularna osnova embrionalnog razvitka životinjskih organizama; komparativni prikaz molekularnog sastava stanica životinja (sisavci i ptice) od interesa za veterinarsku medicinu; životinjske stanice kao pokusni modeli u veterinarskoj medicini (epitelne, limbalne stanice, melanociti, fibroblasti doma će svinje - model sustava u biomedicinskim istraživanjima)); 3. DNA, geni i naslje đivanje u životinja (molekula DNA kao nositelj geneti čke informacije); Komparativni prikaz kariograma životinja (sisavaca i ptica); Genske karte životinja (sisavaca i ptica); Primjena Mendelovih zakona naslje đivanja u veterinarskoj medicini; Spolno vezana svojstva u životinja (boja krzna u "caliko ma čke", boja dlake u stoke, prisustvo ili odsustvo rogova u ovaca, boja perja kokoši itd.); Genotipsko odre đivanje spola životinja (sisavaca i ptica); Primjena nemendelovog naslje đivanja u veterinarskoj medicini (mitohondrijsko naslje đivanje u životinja); Partenogeneza (medonosna p čela); Multipli geni od interesa za veterinarsku medicinu; Letelni geni životinja; Populacijska genetika: prirodna i/ili umjetna selekcija unutar stada i/ili jata na osnovi zdravstvenih i proizvodnih svojstava u vrsta od interesa za veterinu; Filogenetski odnosi (vrsta, podvrsta, geografska rasa, varijetet) životinja na molekularnoj razini (odre đivanje srodnih odnosa kod pasmina doma ćih životinja primjenom mikrosatelita ); Mutacije na razini genoma, kromosoma i gena u životinja; 4. Bioenergetika životinjske stanice na molekularnoj razini (komparativni prikaz genoma mitohondrija životinja; molekularne osnove metabolizma životinjske stanice); 5. Replikacija, održavanje i preslagivanje genomske DNA životinja (molekularni mehanizam replikacije DNA (ishodište i inicijacija replikacije); DNA polimeraza; Replikacijske rašlje, vjernost replikacije; Izravni obrat oštećenja DNA; Telomere i telomeraze (umnažanje krajeva kromosoma); Prirodne rekombinacije izme đu homolognih molekula DNA; Popravak ošte ćenja DNA (popravak izrezivanjem i rekombinacijski popravak); Preslagivanje DNA, transpozicija i amplifikacija gena)); 6. Sinteza i dorada RNA životinja (vrste RNA; transkripcija; regulacija transkripcije (cis- regulacijski geni); dorada i promet mRNA); 7. Sinteza, dorada i regulacija proteina u životinja (transportna RNA; gra đa ribosoma; proces translacije (inicijacija, elongacija, terminacija); razine gra đe proteina); 8. Ekspresija geneti čke informacije u životinja (ekspresija gena u životinja; kolinearnost gena i proteina; genski biljezi životinja (sisavaca i ptica); RNA virusi i obrnuto prepisivanje); 9. Regulacija i kontrola genske ekspresije u životinja (funkcija eukariotskih gena; transkripcijska kontrola ekspresije gena (transkripcijski aktivatori, transkripcijski represori, kontrolne regije gena životinja); posttranskripcijska kontrola (kontrola izrezivanja translacije i razgradnje)); 80

10. Stani čno signaliziranje u životinjskoj stanici (oblici signaliziranja izme đu dviju stanica; signalne molekule i njihovi membranski receptori; putevi prijenosa stani čnog signala od membrane do jezgre – gena; signaliziranje stani čnog preživljavanja); 11. Stani čni ciklus životinjske stanice (molekularna zbivanja u M fazi (faze mitoze, mejoze i citokineze); djelovanje stani čnog rasta i izvanstani čnih signala na regulaciju stani čnog ciklusa; kontrolne to čke stani čnog ciklusa; komparativni prikaz molekularnih aspekata gametogeneze, oplodnje i aktivacije zigote u životinja (sisavci i ptice); regulatori napredovanja kroz stani čni cikuls; molekularni mehanizmi fiziološke i patološke apoptoze životinjske stanice); 12. Regulatori normalne stani čne proliferacije i diferencijacije u životinja (molekularna osnova mitoze/mejoze ; mati čne stanice podrijetlom od životinja i njihova primjena u veterinarskoj medicini; proliferacija i diferencijacija stanice; diferencijacijske molekule i funkcija zrelih stanica; protoonkogeni – protoonkoproteini; transformacija protoonkogena u onkogene; to čkaste mutacije protoonkogena životinja; amplifikacija protoonkogena; insercija retrovirusa unutar regije protoonkogena; translokacije protoonkogena; 13. Signalizacija u geneti čkoj kontroli embrionalnog razvitka životinja (homeoti čki geni; evolucija homeoti čkih gena; ekspresija hox gena tijekom embrionalnog razvoja; mutacije hox gena – razvojne anomalije u životinja – sisavaca i ptica); 14. Tehnologija rekombinantne DNA u veterinarskoj medicini (od gena do proteina i obratno; proizvodnja rekombinantnih molekula (citokini, interferoni, vakcine) od interesa za veterinarsku medicinu; vektori za rekombinantnu DNA; ekspresija kloniranih gena; detekcija nukleinskih kiselina; prijenos gena u životinja; transgeni čne životinjske stanice i organizmi (GMO); molekularna genetika u dijagnostici nasljednih bolesti doma ćih životinja (sisavaca i ptica); mutageneza kloniranih gena; proizvodnja životinjskih proteina u bakterijskim stanicama (proizvodnja enzima, hormona i lijekova); transfer kloniranih gena u životinjskim stanicama; primjena genske terapije ex vivo i in vivo u veterinarskoj medicini; primjena reprodukcijskog i terapijskog kloniranja u veterinarskoj medicini); 15. Stani čne i molekularne metode u veterinarskoj medicini, veterinarskoj forenzici i javnom (primjena stani čnih i molekularnih metoda u veterinarskoj medicini; tehnologija hibrid; kultura životinjskih zametnih mati čnih stanica; kultiviranje životinjskih stanica; funkcionalni stani čni testovi; citometrijsko odre đivanje stani čnih profila limfocita periferne krvi životinja; elektroforeza; izolacija životinjske genomske DNA ovisno o vrsti biološkog materijala/dlaka, pero, izmet, zub, kost; izolacija životinjske RNA ovisno o vrsti biološkog materijala/dlaka, pero, izmet, zub, kost; metode analize DNA, RNA i proteina (Southern blot , Western blot , Northern blot ); umnažanje DNA lan čanom reakcijom polimeraze (PCR); DNA tipizacija; DNA tehnika „otiska prsta“; metoda sekvencioniranja nove generacije ; DNA/RNA hibridizacija; DNA sonde; DNA čipovi, in situ hibridizacija u imunocitokemiji) Op ća i posebna Studenti će mo ći prepoznati i analizirati zna čenje i doprinos genomike i znanja koja se proteomike u veterinarskoj medicini, veterinarskoj forenzici i biotehnologiji. stje ču na kolegiju Mo ći će razumjeti i provjeravati temeljne zakone naslje đivanja na (cilj) molekularnoj osnovi, od fenotipske ekspresije u prokariota i životinja, do kvalitativne i kvantitativne fenogenetike usmjerenog odabira. Usvojit će molekularne procese informacijskih makromolekula do ekspresije genoma u prokariota i životinja. Upoznat će uzroke i posljedice nastanka spontanih i induciranih mutacija u životinja. Upoznat će ulogu i biomedicinsko zna čenje signalnih i diferencijacijskih molekula pri regulaciji stani čnog i životnog ciklusa, odnosno pri razvitku embrija životinja. Moći će prona ći metode 81

molekularne biologije primjenjive u veterinarskoj medicini i shvatiti njihovo zna čenje za preventivu, dijagnostiku i terapiju, kao i za veterinarsku forenziku i biotehnologiju. Shvatit će i potencijalne rizike uporabe tehnologije rekombinantne DNA za zdravlje i dobrobit životinja i čovjeka te za okoliš. Za upis kolegija Molekularna biologija i genomika u veterini studenti moraju prethodno položiti slijede će kolegije integriranog preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine na Veterinarskom fakultetu Sveu čilišta u Zagrebu: Zoologija, Botanika u veterinarskoj medicini, Medicinska kemija, Biokemija u veterinarskoj medicini. Nastava Predavanja Seminari (sati ukupno) 5 10 30 45 Bodovi 3,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. G. M. Cooper, R. E. Hausman: Stanica molekularni pristup (urednik hrvatskog izdanja Gordan Lauc), Medicinska naklada, Zagreb, 2004. 2. A. Ambriovi ć Ristov (ur.): Metode u molekularnoj biologiji, Institut Ru đer Boškovi ć, Zagreb, 2007. Preporu čena 1. I. Valpoti ć, F. Boži ć, K. Vlahovi ć, M. Popovi ć, M. Brklja čić, H. Valpoti ć, literatura M. Pavlak: Imunomodulacija u doma ćih životinja. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, 2004. 2. J. Jer čić, M. Pavlak: Biometrika i mendelizam. Medicinska naklada, 2002. 3. V. Crnek Kunstelj: Medicinska biologija, Zagreb, Medicinski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, 2003. 4. N. Vijtiuk, A. Deli ć: Udžbenik prirodoslovlja. Školska knjiga, 2005. 5. Tamarin, R. H.: Principles of genetics. McGraww Hill, Boston, New York, London, 2002. 6. Johnson G. B.: The living world. McGraww Hill, Boston, New York, London, 2000.

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Tijekom turnusa za kolegij Molekularna biologija i genomika student mora biti predavanju prisutan na 8 sati predavanja kako bi ostvario 3 minimalna boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova.

Prisutnost na Tijekom turnusa student mora biti prisutan na 10 sati seminara kako bi seminarima ostvario minimalnih 4 boda tijekom semestra. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova.

Prisutnost na Tijekom turnusa student mora biti prisutan na 10 sati vježba kako bi ostvario vježbama minimalna 4 boda tijekom semestra. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova.

Aktivnost na Tijekom turnusa u vrijeme seminara i vježbi student mora izvršiti predvi đene seminarima i zadatke s 15 sati seminara i 15 sati vježbi te za izvršene zadatake dobiva 82 vježbama potpis nastavnika. Svaki uredno odra đeni i potpisani sat seminara, odnosno vježbi vrijedi 1 bod. Na seminarima i vježbama student može ostvariti ukupno 30 bodova. Za tri pozitivna usmena odgovora za vrijeme vježbi student ostvaruje dodatna 3 boda. Za izradu jednog seminarskog rada za vrijeme seminara student ostvaruje 2 dodatna boda. Tijekom turnusa student mora skupiti ukupno 17 bodova kako bi ostvario minimalnih 5 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10.

Kontinuirana Tijekom turnusa bit će organizirano sedam kolokvija u vrijeme vježbi, a svaki provjera znanja se sastoji od 5 zadataka ili pitanja. Svaki to čno riješeni zadatak ili pitanje vrijedi 1 bod. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalnih 35 bodova. Iz kolokvija student mora ukupno ostvariti 22 boda kako bi ostvario minimalnih 20 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 32 boda. Student koji ne ostvari tijekom turnusa minimalna 22 boda iz kolokvija ima pravo na popravni kolokvij koji će obuhvatiti gradivo svih programskih vježbi i bit će organiziran nakon završetka nastave u tom turnusu. Ukupni broj bodova na kolokviju iznosi 35. Student koji riješi popravni kolokvij s natpolovi čnom to čnoš ću ima pravo pristupiti završnom ispitu Minimalni uvjeti za prolaz iz prvog, drugog, tre ćeg, četvrtog i petog elementa ocjenjivanja objedinjuju se i zajedno iznose 36 bodova. Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student ostvari navedenih 36 bodova.

Završni ispit Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prvih pet vrsta aktivnosti kontinuiranog pra ćenja nastave. Pitanja u završnom ispitu bit će postavljena tako da student na njih odgovara u pisanom obliku. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na završnom ispitu iznosi 60 bodova. Ispit sadrži 52 pitanja: 50 pitanja koja se boduju jednim bodom (50 bodova) i dva pitanja koja se boduju s pet bodova (10 bodova). Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prvih pet elementa ocjenjivanja ve ći od 36, student mora pokazati barem dovoljno znanje i na završnom ispitu. Minimalni broj bodova koji student mora ostvariti na završnom ispitu je 36, kako bi ostvario minimalna 24 boda. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, nastavnik mu odre đuje termin za ponovno polaganje završnog ispita.

Zaklju čivanje Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prvih pet elemenata ocjene ocjenjivanja student ostvario na osnovu popravnog kolokvija ili ne, vrijede ista pravila za formiranje završne ocjene. Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih šest elementa ocjenjivanja, i to prema sljede ćoj tablici. Završna ocjena predmetnog programa izražava se kvantitativno, numeri čkom bodovnom vrijednoš ću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Ocjenom 1 (jedan) ocjenjuje se student koji nije savladao uspješno predmetni program, tj. ocjena 1 (jedan) ozna čava nedovoljan uspjeh. Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje do 59 1 (F) ocjene 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 83

77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra 84

Vrste aktivnosti Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova 3 3/0,40=7,5 ≈8 6 Prisutnost na (koeficijent 0,40) 6/15=0,40 predavanjima (koeficijent (minimalno student mora biti prisutan 0,40) (15 sati na 8 sati predavanja kako bi ostvario predavanja) 3 minimalna boda)

4 4/0,40=10 Prisutnost na (koeficijent 0,40) 6 seminarima 6/15=0,40 (minimalno student mora biti prisutan (koeficijent (15 sati na 10 sati seminara kako bi ostvario 4 0,40) seminara) minimalna boda)

4 4/0,40=10 Prisutnost na (koeficijent 0,40) 6 vježbama 6/15=0,40 (minimalno student mora biti prisutan (koeficijent (15 sati vježbi) na 10 sati vježbi kako bi ostvario 4 0,40) minimalna boda) 5 5/0,29=17 Aktivnost na (koeficijent 0,29) 10 seminarima i 10/35=0,29 vježbama (minimalno student mora skupiti 17 (koeficijent bodova kako bi ostvario minimalnih 5 0,29) (35 bodova 1+2 ) bodova)

20 Kontinuirana 20/0,91=22 32 provjere znanja (koeficijent 0,9) 32/35=0,91 (koeficijent (35 bodova 3) (minimalno student mora skupiti 22 0,91) boda kako bi ostvario minimalnih 20 bodova) 24 Završni ispit 24/0,67=36 40 (koeficijent 0,67) 40/60=0,67 (60 bodova 4) (koeficijent (minimalno student mora skupiti 36 0,67) bodova kako bi ostvario minimalnih 24 boda)

UKUPNO 60 100 85

- 1 – 30 bodova (izvršiti zadatak na svim satima iz vježbi i seminara, te uredno dobiti sve potpise od strane nastavnika) - 2 – 5 bodova (tri pozitivna odgovora tijekom vježbi /3 boda/ i izrada jednog seminarskog rada tijekom seminara /2 boda/ ) - 3 - 35 bodova /jedno pitanje = jedan bod/ ( na vježbama 7 ulaznih kolokvija x 5 pitanja = 35 pitanja) - 4 - 60 bodova / 52 pitanja / (50 bodova / 50 pitanja x 1 bod / + 10 bodova / 2 pitanja x 5 bodova /)

Naziv kolegija Op ća hranidba Šifra 43382 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. /tre ći/ Zavod/klinika Zavod za prehranu i dijetetiku životinja Voditelj kolegija prof.dr.sc. Nora Mas Nastavnici i prof.dr.sc. Nora Mas,doc. dr. sc. Tomislav Mašek, dr. sc. Hrvoje Valpoti ć suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Što je hranidba i njena uloga u veterinarstvu (razvoj nutricionizma i trenuta čni status u znanosti; interakcija: tlo, biljka, životinja; proizvodnja hrane za životinje.); 2. Kemijska analiza krmiva (uzimanje uzoraka sto čne hrane za analizu; analiti čke metode; osnovni kemijski sastav krmiva; interpretacija rezultata kemijskih analiza); 3. Voda i suha tvar u krmivima (voda u krmivima; dozvoljene koli čine vode u krmivima i hrani; metode za utvr đivanje koli čine vode); 4. Bjelan čevine i aminokiseline u krmivima (sve tvari koje sadrže dušik u krmivima; biološka vrijednost bjelan čevine; idealna bjelan čevina; probavljiva bjelan čevina i aminokiseline; sirova bjelan čevina i metode za utvr đivanje u krmivima i hrani; bjelan čevine u hranidbi preživa ča); 5. Ugljikohidrati u krmivima (ugljikohidrati u krmivima i hrani; metode za utvr đivanje u krmivima; osobitosti probave ugljikohidrata koje utje ču na hranidbu životinja; fermentacija ugljikohidrata.); 6. Masti u krmivima (masti u krmivima i hrani; sirova mast i metode za utvr đivanje; pratioci masti; masne kiseline u krmivima i hrani); 7. Minerali u krmivima (minerali u krmivima i hrani; makro- i mikroelementi; konverzija minerala.); 8. Vitamini u krmivima (vitamini u krmivima i hrani; vitaminiziranje sto čne hrane); 9. Metabolizam energije (energija u hrani; vrste energije hrane; važnost energije pri normiranju obroka); 10. Dodaci hrani (vrste dodataka sto čnoj hrani; prednosti i nedostaci upotrebe pojedinih dodataka); 11. Hranidbena vrijednost krmiva (voluminozna krmiva; krepka krmiva); 12. Krmne smjese i hrana za ku ćne ljubimce (kompletne krmne smjese; dopunske krmne smjese; predsmjese; hrana za ku ćne ljubimce; ozna čavanje krmnih smjesa i hrane za ku ćne ljubimce; zakonska regulativa proizvodnje); 13. Štetne tvari u hrani za životinje; 14. Mikroskopska i higijenska analiza hrane za životinje. Op ća i posebna Nakon odslušanog i položenog kolegija Op ća hranidba studenti će ste ći znanja koja se osnovno znanje iz podru čja hranidbe životinja koja će biti temelj za bolje stje ču na kolegiju razumijevanje kolegija Primijenjena hranidba, a koji zapo činje u slijede ćem (cilj) semestru. Pod osnovnim znanjima podrazumijeva se da su upoznati s kemijskim sastavom hrane za životinje, hranidbenom vrijednoš ću razli čitih skupina krmiva, te s mogu ćnoš ću njihove primjene. Osim toga, studenti će biti sposobni samostalno organolepti čki procijeniti ispravnost krmiva, uzorkovati ih, te sudjelovati u provo đenju razli čitih metoda analize krmiva i hrane za životinje, te interpretirati rezultate analiza. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 0 30 45 Bodovi 3,5 Jezik Hrvatski Obve zna literatura 1. Kalivoda, M. (1986): Hranidba doma ćih životinja. I. Osnove hranidbe. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu 2. Kalivoda, M. (1986): Hranidba doma ćih životinja. II. Voluminozna krmiva. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu 3. Kalivoda, M. (1990): Krmiva. Školska knjiga, Zagreb 4. Mašek, T. (2010): Op ća i primjenjena hranidba: pripreme za vježbe. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu 5. Doma ćinovi ć, M. (2006): Hranidba doma ćih životinja. Poljoprivredni fakultet, Osijek Preporu čena 1. Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme (2004). Urednici: F. literatura Dumanovski, Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb. 2. Ensminger, M. E., J. E. Oldfield, W. W. Heinemann (1990): Feeds and 87

Nutrition (Second Edition). The Ensminger Publishing Company. 3. Pond,W. G. D. C. Church, K. R. Pond (1995): Basic Animal Nutrition and Feeding (Fourth Edition). John Wiley and Sons Inc. 4. Cheeke, P. R. (2005): Applied Animal Nutrition. Feeds and Feeding. (3rd ed.). Pearson Prentice Hall, USA. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 7. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 8. prisutnost na vježbama 9. aktivnost na vježbama 10. kontinuirana provjera znanja 11. završni ispit Prisutnost na Tijekom turnusa za predmet Op ća hranidba student mora biti prisutan na 8 sati predavanju predavanja kako bi ostvario minimalna 3 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova. Studenti koji ne ostvare minimalan broj bodova iz prisutnosti na predavanjima nemaju pravo na potpis. Prisutnost na Tijekom turnusa student mora biti prisutan na 20 sati vježbi kako bi ostvario vježbama minimalnih 8 bodova tijekom semestra. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova. Studenti koji ne ostvare minimalan broj bodova iz prisutnosti na vježbama nemaju pravo na potpis. Aktivnost na Tijekom turnusa u vrijeme vježbi biti će organiziran nenajavljeni kratki kolokvij u vježbama kojem student mora riješiti predvi đene zadatke. Iz kolokvija student mora posti ći minimalno 5 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10. Kontinuirana Kolokviji provjera znanja Tijekom turnusa biti će organiziran jedan kolokvij koji će se održavati u 3 termina za polaganje. U okviru ta tri termina studenti imaju pravo nadoknade ili eventualnog ispravka kolokvija. Kolokvij će se sastojati od 32 pitanja ili zadatka. Svaki to čno riješeni zadatak ili pitanje vrijedi 1 bod. Iz kolokvija student mora ostvariti minimalno 20 bodova. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ukupno ostvariti maksimalnih 32 boda. Studenti koji ne zadovolje minimalan broj bodova ili ne pristupe kolokviju u predvi đenom vremenu nemaju pravo izlaska na ispit. Završni ispit Završni ispit održavati će se u usmenom obliku, a sadržavati će 4 pitanja od kojeg će svako vrijediti vrijediti 10 bodova. Student mora ostvariti minimalno 24 boda. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalnih 40 bodova. Zaklju čivanje Završna ocjena predmetnog programa se izražava kvantitativno, numeri čkom ocjene bo dovnom vrijednoš ću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Vrste aktivnosti Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova

Bodovi za pra ćenje rada studenata i Prisutnost na 6 ocjenjivanje predavanjima 3

tijekom semestra 6 : 15 = 0,4 15 sati (koeficijent 0,4) (koeficijent 0,4) 3 : 0,4 = 8 88

Prisutnost na 8 12 vježbama

(koeficijent 0,4) 12 : 30 = 0,4 30 sati 8 : 0,4 =20 (koeficijent 0,4)

Aktivnost na vježbama 5 10

1 kolokvij X 10 pitanja (koeficijent 1) 10 : 1 = 1 = 10 bodova 5 : 5 = 1 (koeficijent 1) 1 pitanje = 1 bod

Kontinuirane provjere znanja 20 32

1 kolokvij X 32 pitanja (koeficijent 1) 32 : 32 = 1 1 pitanje = 1 bod 20 X 1 = 20 (koeficijent 1) 1 X 32 = 32 boda

Završni ispit 24 40

(Usmeni ispit) (koeficijent 10) 40 : 4 = 10 1 pitanje = 10 bodova 24 : 10 = 2,4 (koeficijent 10) 4 pitanja = 40 bodova

Ukupno 60 100

Naziv kolegija Opća mikrobiologija Šifra 43392 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IV. / četvrti/ Zavod/klinika Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Voditelj kolegija Akademik Josip Madi ć Nastavnici i Akademik Josip Madi ć, prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prof. dr. sc. Branka Šeol suradnici na Martinec, prof. dr. sc. Nevenka Rudan, kolegiju Sadržaj kolegija 1. Razvoj mikrobiologije i njezino zna čenje u veterinarskoj medicini; 2. Morfologija bakterija (oblik, veli čina, gra đa, pokretljivost, spore). Fiziologija bakterija. Razmnožavanje bakterija. Proširenost mikroorganizama u prirodi. Genetika bakterija; 3. Antibiotici i mehanizmi njihova djelovanja. Bakterijska rezistencija; 4. Morfologija, fiziologija i razmnožavanje kvasaca i plijesni; 5. Razvoj virologije. Temeljne osobine virusa. Fizikalne osobine i kemijski sastav virusa. Antigenske osobine. Umnožavanje virusa. Uzgoj virusa. Posljedice virusne infekcije stanice. Hemaglutinacija. Hemadsorpcija; 6. Bakteriofagi i fagotipizacija. Genetika virusa. Virusna interferencija. Tumori. Djelovanje fizikalnih i kemijskih čimbenika na viruse. Antivirusna kemoterapija. Prioni i viroidi; 7. Dijagnosticiranje virusnih bolesti Op ća i posebna Mikrobiologija je važan pretklini čki predmet koji priprema studente za znanja koja se razumijevanje nastave iz Op će patologije i patološke morfologije, stje ču na kolegiju Farmakologije te klini čkih predmeta, posebice zaraznih bolesti i mikrobnih (cilj) intoksikacija životinja. Predmet osposobljava studente za provo đenje sterilizacije, uzimanje i slanje materijala na mikrobiološke i imunološke pretrage, za izvo đenje jednostavnih metoda za identifikaciju mikroorganizama, uklju čuju ći primjenu komercijalnih pripravaka namijenjenih veterinaru u praksi. Teorijska i prakti čna nastava iz mikrobiologije pruža studentima osnovne spoznaje o morfologiji, fiziologiji, specifi čnostima uzgoja i identifikacije, antigenskim osobinama, tenacitetu, odnosu prema antimikrobnim sredstvima, patogenosti pojedinih mikroorganizama i postupcima etiološkog dijagnosticiranja te mogu ćnostima imunoprofilakse zaraznih bolesti. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 12 12 30 54 Bodovi 3,5 Jezik Hrvatski Obvezn a literatura 1. Nagli ć T., D. Hajsig, J. Madi ć, Lj. Pinter (1992): Praktikum op će mikrobiologije i imunologije. 2. izd. Školska knjiga. Zagreb 2. Topolnik, E., T. Nagli ć, D. Hajsig (1980): Op ća mikrobiologija i imunologija. Veterinarski fakultet Zagreb, Zagreb 3. Materijali s predavanja 4. Web stranica Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti Preporu čena 1. Quinn, P. J., M. E. Carter, B. K. Markey, G. R. Carter (1994): Clinical literatura Veterinary Microbiology. M Wolfe. London 2. Kaleni ć. S., E. Mlinari ć-Missoni (1995): Medicinska bakteriologija i mikologija. Zagreb 3. Brudnjak, Z. (1987): Medicinska virologija. Jugoslavenska medicinska naklada. Zagreb

Prisutnost na Student mora prikupiti minimalno 3 boda (min. 6 sati predavanja), a može predavanju prikupiti najviše 6 bodova (najviše 12 sati predavanja).

Prisutnost na Student mora prikupiti minimalno 4 boda (min. 20 sati vježbi), a može vježbama prikupiti najviše 6 bodova (najviše 30 sati vježbi).

Prisutnost na Student mora prikupiti minimalno 4 boda (min. 8 sati seminara), a može seminarima prikupiti najviše 6 bodova (najviše 12 sati seminara). Aktivnost na Student može ostvariti najviše 10 bodova (35 bodova iz tri elementa vježbama i ocjenjivanja), a mora ostvariti minimalno 5 bodova (min. 16 bodova iz tri seminarima elementa ocjenjivanja). Bodovi se dobivaju prera čunavanjem bodova prikupljenih iz: a) pripremljenosti za vježbe i seminare i b) uspješno obavljenih zadataka na vježbama (ukupno 35 bodova, a svaki bod vrijedi 0,2857 bodova za izra čun bodova na ispitu). Pripremljenost za vježbe i seminare provjerava se usmeno i, ukoliko student točnim odgovorima dokaže da se pripremio, dobiva 5 bodova. Za uspješno obavljen zadatak na vježbama student dobiva 1 bod, što dokazuje potpisom nastavnika u bilježnici. Iz pripremljenosti za vježbe i seminare student može prikupiti po 10 bodova (ukupno 20 bodova), a iz svakog obavljenog zadatka po 1 bod (ukupno 15 bodova za svih 15 programa vježbi). Kontinuirana Tijekom nastave bit će organizirana 2 ulazna kolokvija na po četku vježbi. provjera znanja Svaki kolokvij ima 10 pitanja, a 1 pitanje nosi 1,6 bodova. Student mora prikupiti minimalno 20 bodova, odnosno odgovoriti to čno na minimalno 13 pitanja. Student može prikupiti najviše 32 boda ako to čno odgovori na sva pitanja (20 pitanja x 1,6 bodova = 32 boda)

Završni ispit Završni ispit u obliku pisanog ispita sastoji se od 40 pitanja, a svako pitanje nosi 1 bod. Student treba prikupiti minimalno 24 boda, odnosno to čno odgovoriti na minimalno 24 pitanja. Student može prikupiti najviše 40 bodova. Zaklju čivanje ocjene Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D)

77-84 3 (C)

85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student osvoji minimalno 36 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima, seminarima i vježbama te kontinuiranim provjerama znanja.

Naziv kolegija Primjenjena hranidba Šifra 129993 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IV. / četvrti/ Zavod/klinika Zavod za prehranu i dijetetiku životinja Voditelj kolegija doc.dr.sc. Tomislav Mašek Nastavnici i prof.dr.sc. Željko Mikulec, prof.dr.sc. Nora Mas, doc. dr. sc. Hrvoje Valpoti ć, suradnici na Diana Brozi ć, dr. vet. med. kolegiju Sadržaj kolegija 1. Faktori koji utje ču na konzumiranje hrane (okus; vid; glad; apetit; fizi čki oblik; mehanizmi kontrole unosa hrane; inhibicija unosa hrane; o čekivani unos hrane; manipulacija s unosom hrane); 2. Hranidba u pojedinim razdobljima razvoja i proizvodnje (uzdržne potrebe; rast i tov; rad; reprodukcija; graviditet; laktacija; proizvodnja jaja; proizvodnja vune i dlake); 3. Fiziološko-prehrambene osobitosti životinja; 4. Hranidba krava (konzumiranje hrane; struktura obroka za hranidbu krava; potrebe krava na hranjivim tvarima; hranidba krava u suhostaju; hranidba krava u razli čitim razdobljima laktacije; krmiva u hranidbi krava; sastavljanje obroka za muzne krave; naj češ će pogreške u hranidbi krava); 5. Hranidba teladi (fiziološko - prehrambene specifi čnosti u hranidbi teladi; potrebe teladi za hranjivim tvarima; krmiva za telad; othrana teladi pri razli čitim sustavima odbi ća; hranidba teladi u tovu); 6. Hranidba junadi u tovu (konzumiranje hrane u junadi; potrebe junadi za hranjivim tvarima; fiziološke osnove tova; krmiva u tovu junadi; tipovi obroka za junad; hranidba junadi u intenzivnom i ekstenzivnom tipu tova); 7. Hranidba rasplodnih junica (potrebe rasplodnih junica za hranjivim tvarima; obroci za rasplodne junice); 8. Hranidba bikova (hranidba muškog rasplodnog podmlatka; hranidba odraslih bikova; potrebe bikova na energiji i hranjivim tvarima); 9. Hranidba ovaca (hranidbene navike ovaca i mogu ćnosti konzumiranja suhe tvari hrane; potrebe ovaca za hranjivim tvarima; na čela normiranja potreba; odabir krmiva i sastavljanje obroka i krmnih smjesa za hranidbu ovaca; hranidba ovaca u razli čitim fiziološkim stanjima i proizvodnim razdobljima; hranidba šilježica; hranidba ovnova, greške u hranidbi); 10. Hranidba janjadi (prehrambene osobitosti u othrani janjadi; potrebe janjadi na hranjivim tvarima; hranidba janjadi u razli čitim sustavima odbi ća; krmiva i smjese u othrani janjadi; hranidba janjadi u tovu; hranidba janjadi za rasplod); 11. Hranidba koza (hranidbene navike koza i mogu ćnosti konzumiranja hrane; potrebe koza na hranjivim tvarima; krmna baza u hranidbi koza; sastavljanje obroka i krmnih smjesa za koze; hranidba koza u razli čitim proizvodnim razdobljima; hranidba jarica; hranidba jaraca; greške u hranidbi); 12. Hranidba jaradi (specifi čnosti othrane jaradi; potrebe jaradi na hranjivim tvarima; hranidba jaradi pri odbi ću; hranidba jaradi u tovu; hranidba jaradi za rasplod); 13. Hranidba krma ča i nerastova (fiziološko - prehrambene osobitosti svinja; hranidba gravidnih krma ča i nazimica; hranidba krma ča u laktaciji; hranidba nerastova; hranidba rasplodnog podmlatka); 14. Hranidba prasadi (fiziološko prehrambene specifi čnosti prasadi; razli čiti sustavi odbi ća prasadi; potrebe prasadi za hranjivim tvarima; utjecaj hranidbe na mukoznu imunost i zdravlje prasadi); 15. Hranidba tovnih svinja (fiziološko-prehrambene specifi čnosti svinja u tovu; sustavi hranidbe svinja u tovu; potrebe tovnih svinja za hranjivim tvarima); 16. Hranidba peradi (fiziološko – prehrambene specifi čnosti peradi; hranidba rasplodnog podmlatka pili ća; hranidba kokica nesilica konzumnih i rasplodnih jaja; hranidba pilića u tovu; hranidba purana; hranidba pataka; hranidba gusaka; hranidba japanskih prepelica; hranidba biserki); 17. Hranidba konja (fiziološke-prehrambene specifi čnosti konja; potrebe konja za hranjivim tvarima; na čini držanja i hranidbe konja; hranidba radnih konja; hranidba rasplodnih kobila i pastuha; hranidba kobila u laktaciji; hranidba ždrebadi; hranidba starijih konja i konja u rekonvalescenciji; u činak hranidbe na zdravlje konja); 18. Hranidba pasa i ma čaka (potrebe pasa i ma čaka za hranjivim tvarima; prehrambene sli čnosti i razlike izme đu pasa i ma čaka; prehrana kuja i ma čaka u razdoblju 92

graviditeta i laktacije; prehrana štenadi i ma čića; prehrana odraslih pasa i ma čaka; prehrana službenih pasa; prehrana starijih životinja; vrste i oblici hrane za ku ćne ljubimce); 19. Hranidba kuni ća i krznaša (osobitosti probavnog sustava; probava pojedinih tvari; ku ćni ljubimci; komercijalni uzgoj; hranidbeni sustavi; naj češ će bolesti uzrokovane hranidbom); 20. Hranidba divlja či (specifi čnosti hranidbe divlja či; potrebe divlja či za hranjivim tvarima i energiji; zimska prihrana krupne i sitne divlja či; hranidba divlja či u intenzivnom uzgoju); 21. Hranidba nojeva (fiziološko-prehrambene osobitosti nojeva; potrebe nojeva za hranjivim tvarima; mogu ćnosti korištenja pojedinih krmiva u obrocima; hranidba nojeva u intenzivnom uzgoju; naj češ će greške u hranidbi); 22. Hranidba riba (specifi čnosti hranidbe riba u odnosu na kopnene životinje; prirodne prehrambene navike riba; potrebe riba za energijom i hranjivim tvarima; hranidba razli čitih kategorija morskih i slatkovodnih riba) Op ća i posebna Nakon odslušanog i položenog kolegija "Primjenjena hranidba" studenti će znanja koja se biti osposobljeni da samostalno u terenskim uvjetima prepoznaju situacije u stje ču na kolegiju kojima je potrebno slati uzorke na kemijsku analizu, da pravilno uzmu uzorke (cilj) za analizu i superanalizu kao i da samostalno interpretiraju rezultate kemijske analize. Na osnovi tih podataka moraju biti sposobni samostalno sastavljati uravnotežene obroke i krmne smjese za sve vrste i kategorije životinja kao i prepoznati mogu će nedostatke u hrani i primjeni hrane doma ćih i divljih životinja koji mogu negativno djelovati na zdravlje i proizvodne rezultate životinja. Uz klasi čne kvalitativne i kvantitativne nedostatke u hranidbi studenti su osposobljeni i za primjenu preventivne i terapijske hranidbe pri metaboli čkim bolestima kod visokoproizvodnih životinja. Osim za terenske uvjete rada studenti su osposobljeni i za rad u tvornicama sto čne hrane i u svim ostalim podru čjima biomedicine u kojima je potrebno osnovno znanje iz veterinarskog nutricionizma. Nastava Predava nja Seminari Vježbe (sati ukupno) 40 0 35 75 Bodovi 5,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Kalivoda, M.: Hranidba goveda (skripta). Veterinarski fakultet, Zagreb, 1971. 2. Kalivoda, M.: Na čela hranidbe krava i u činak hranidbe na plodnost (skripta). Veterinarski fakultet. Zagreb, 1987. 3. Kalivoda, M., Z. Vinovrški, V. Šerman, M. Findrik: Hranidba doma ćih životinja. U: Veterinarski priru čnik, JUMENA, Zagreb, 1989; str. 1095-1187. 4. Šerman, V.: Hranidba doma ćih životinja. I. Hranidba konja. Hranidba ovaca. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. Zagreb, 2000. 5. Šerman, V.: Hranidba konja. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2001. 6. Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme (2004). Urednici: F. Dumanovski, Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004. 7. Šerman, V., Ž. Mikulec, N. Mas: Hranidba goveda (interna skripta). Veterinarski fakultet, Zagreb, 2005. 8. Mašek, T.: Op ća i primjenjena hranidba: pripreme za vježbe. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, 2010. Preporu čena 1. Hill, J., A. H. Andrews: The Expectant Dairy Cow. Chalcombe literatura Publications, Lincoln, UK, 2000. 2. Chamberlain, T., J. M. Wilkinson: Feeding the Dairy Cow. Chalcombe Publications, Lincoln, UK, 2002. 3. Case L. P., D. P. Carey, D. A. Hirakawa, L. Daristotle: Canine and Feline Nutrition (Second Edition). Mosby Inc., USA, 1995. 4. Ensminger, M. E., J. E. Oldfield, W. W. Heinemann: Feeds and Nutrition (Second Edition). The Ensminger Publishing Company, USA,1990. 5. Blas, D., J. Wiseman: The Nutrition of the Rabbit. CABI Publishing, USA, 1998. 6. Pond, W. G., D. C. Church, K. R. Pond: Basic Animal Nutrition and Feeding (Fourth Edition). John Wiley and Sons Inc., USA, 1995. 7. The Waltham Book of Companion Animal Nutrition. Editor: I. H. Burger. Pergamon, UK, 1995. 93

8. Leeson, S., J. D. Summers: Commercial Poultry Nutrition. (Second Edition). University Books, P.O. Box 1326, Guelph, Ontario, Canada, 1997. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Tijekom turnusa za predmet Primjenjena hranidba student mora biti prisutan predavanju na 20 sati predavanja kako bi ostvario minimalna 3 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova. Prisutnost na Tijekom turnusa student mora biti prisutan na 24 sati vježbi kako bi ostvario vježbama minimalnih 8 bodova tijekom semestra. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova. Aktivnost na Tijekom turnusa u vrijeme vježbi biti će organiziran nenajavljeni kratki kolokvij u vježbama kojem student mora riješiti predvi đene zadatke. Iz kolokvija student mora posti ći minimalno 5 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10. Kontinuirana Tijekom turnusa biti će organizirana 2 kolokvija od kojih će se svaki održavati provjera znanja u tri termina za polaganje. U okviru tih termina studenti imaju pravo nadoknade ili eventualnog ispravka kolokvija. Svaki kolokvij sastoji od 32 pitanja ili zadataka. Svaki to čno riješeni zadatak ili pitanje vrijedi 0.5 boda. Iz kolokvija student mora ostvariti minimalno 20 bodova. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ukupno ostvariti maksimalnih 32 boda. Studenti koji ne zadovolje minimalan broj bodova iz kontinuiranih provjera znanja ili ne pristupe jednom od kolokvija u predvi đenom vremenu nemaju pravo izlaska na ispit. Završni ispit Završni ispit održavati će se u usmenom obliku. Na završnom ispitu student dobiva 5 pitanja od kojih svako vrijedi 8 bodova. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na završnom ispitu iznosi 40 bodova. Student mora iz ovog elementa ocjenjivanja minimalno osvojiti 24 boda. Zaklju čivanje Završna ocjena predmetnog programa se izražava kvantitativno, ocjene numeri čkom bodovnom vrijednoš ću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A) ć Bodovi za pra enje Minimalni broj Maksimalni broj Vrste aktivnosti rada studenata i bodova bodova ocjenjivanje tijekom semestra

Prisutnost na 3 6 predavanjima

(koeficijent 0,15) 6 : 40 = 0,15 40 sati 3 : 0,15 = 20 (koeficijent 0,15)

Prisutnost na 8 12 vježbama

(koeficijent 0,34) 12 : 35 = 0,34 35 sati 8 : 0,34 = 23,5 (24) (koeficijent 0,34)

Aktivnost na vježbama 5 10

1 kolokvij X 10 pitanja (koeficijent 1) 10 : 1 = 1 = 10 bodova 5 : 5 = 1 (koeficijent 1) 1 pitanje = 1 bod

Kontinuirane provjere znanja 20 32

2 kolokvija X 32 pitanja (koeficijent 0,50) 32 : 64 = 0,50 1 pitanje = 0,50 boda 40 X 0,50 = 20 (koeficijent 0,50) 2 X 16 = 32 boda

Završni ispit 24 40

(Usmeni ispit) (koeficijent 10) 40 : 4 = 10 1 pitanje = 10 bodova 24 : 10 = 2,4 (koeficijent 10) 4 pitanja = 40 bodova

Ukupno 60 100

Naziv kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura Šifra 43389, 43903 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. i IV. /tre ći i četvrti/ Zavod/klinika Katedra za tjelesni odgoj i zdravstvenu kulturu Voditelj kolegija Saša Čui ć, prof. Nastavnici i Saša Čui ć, prof. suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Osnovni program obuhva ća 12 razli čitih sadržaja koje su studenti usvojili u prethodnom školovanju. Izbor programskih sadržaja predložen je na osnovu prethodno utvr đenih interesa studenata u odgojno-obrazovnom procesu, a cilj mu je cjelovita specijalizacija studenata u jednoj od kinezioloških aktivnosti sa svrhom visoke razine usavršavanja i osposobljavanja za svakodnevnu sportsku aktivnost. Sadržaj osnovnog programa odre đen je na osnovu sljede ćih kriterija: interesa i motiva studenata za pojedine sadržaje, zdravstvenom statusu studenata, nivou usvojenosti motori čkih informacija, spolu, utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom životu, materijalnim i kadrovskim uvjetima svakog fakulteta. Programski sadržaji osnovnog programa provode se u sljede ćim kineziološkim aktivnostima: atletika, rukomet, odbojka, košarka, nogomet, plivanje, osnovne kineziološke transformacije I (rad u teretani), osnovne kineziološke transformacije II (aerobik), stolni tenis, badminton, plesovi (narodni i društveni), nastava tjelesne i zdravstvene kulture za studente s posebnim potrebama. Sadržaji izbornog programa provodit će se s obzirom na sljede će: interes studenata, uvjete rada, materijalni i kadrovski uvjeti. Izbornim programom obuhva ćene su sljede će kineziološke aktivnosti: tenis, squash , streljaštvo, joga, borila čki sportovi (džudo, karate, boks, samoobrana), rolanje, klizanje, skijanje, vaterpolo, sportovi na vodi (jedrenje, jedrenje na dasci, veslanje, kajak, kanu rafting, ronjenje, orijentacija i planinarenje. Op ća i posebna Tjelesna i zdravstvena kultura trebala bi u svim svojim segmentima postati znanja koja se sadržajni i vitalni dio Sveu čilišta. To zna či otvorene mogu ćnosti za slobodnu stje ču na kolegiju sportsku ekspresiju svih pripadnika, studenata i djelatnika Fakulteta. Ovaj (cilj) predmet ujedno pomaže studentima boljem i efikasnijem izvršavanju osnovnih zada ća studija. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 0 60 60 Na čin polaganja - ispita Bodovi - Jezik Hrvatski Obvezna literatura -

Preporu čena - literatura

Naziv kolegija Uvod u englesku veterinarsku terminologiju II Šifra 43974 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. /tre ći/ Zavod/klinika Katedra za strane jezike Voditelj kolegija Dr. sc. Dubravka Vilke-Pinter, prof., viši predava č Nastavnici i Dr. sc. Dubravka Vilke-Pinter, prof., viši predava č suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Analiza obilježja stru čnog i znanstvenog teksta 1. Upotreba kohezivnih sredstava (konektora) u stručnom i znanstvenom tekstu (nastavak). Tematske jedinice: Organi i organski sustavi: kosti, koštano-miši ćni sustav. 2. Klasifiiciranje (nastavak). Tematske jedinice: Bogatstvo vrsta. Taksonomske klasifikacije. Stupnjevi ugroženosti pojedinih životinjskih vrsta. 3. Opisivanje: fizi čki opis.Tematske jedinice: Hrvatske pasmine doma ćih životinja; Simptomi bolesti. 4. Opisivanje: opis procesa. Tematska jedinica: Etiologija i patogeneza bolesti. 5. Izražavanje uzro čno-posljedi čnih veza. Tematska jedinica: Uzro čnici bolesti: virusi, bakterije, gljivice, paraziti. 6. Analiza stru čnih termina: definiranje pojmova. Tematska jedinica: Reprodukcija, naslje đivanje. Mehanizmi naslje đivanja 7. Specifi čnosti stru čnog vokabulara. Tematske jedinice: Veterinarsko javno zdravstvo: Higijensko-sanitarne mjere; Veterinarske službe. 8. Poteško će u prevo đenju stru čnih tekstova – negativni transfer iz hrvatskoga jezika. Uskla đivanje nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Tematska jedinica: Legislativa vezana uz zaštitu zdravlja životinja i ljudi (direktive; uredbe; naredbe; pravilnici).

Op ća i posebna Kolegij Uvod u englesku veterinarsku terminologiju II predstavlja nastavak na znanja koja se kolegij Uvod u englesku veterinarsku terminologiju I. stje ču na kolegiju Cilj ovog nastavnog kolegija je proširivanje znanja o specifi čnostima jezi čnog (cilj) registra koji se koristi u stru čno-znanstvenim tekstovima iz podru čja veterinarske medicine. Studente se upoznaje s principima definiranja i tvorbe stru čnih pojmova kao i s problemima vezanim uz njihovo prevođenje, Cilj nastave je i osposobljavati studente za razumijevanje znanstvenog i stru čnog teksta na engleskom jeziku odnosno u činkovito korištenje relevantne veterinarsko-medicinske lietrature, kao i za samostalnu produkciju na engleskom jeziku na pisanoj i usmenoj razini.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 0 15 15 Bodovi 1 Jezik Engleski

Obvezna literatura Vilke-Pinter, D. (2012). Uvod u englesku veterinarsku terminologiju I - radni materijali

Preporu čena Blood, D.C.,Studdert, V.P. and Clive C. Gay (Eds.).(2012). Saunders literatura Comprehensive Veterinary Dictionary (3rd ed.). WB Saunders London: Elsevier Limited. Cox, K. & Hill, D. (2007). Preliminary English for Academic Purposes. Longman Jordan , R.R. (1997). English for Academic Purposes: A Guide and Resource Book for Teachers . Cambridge: Cambridge. University Press. McBride, D.E.(2002) Learning Veterinary Terminology . Mosby

NAČIN PROVJERE ZNANJA

Elementi ocjenjivanja 1. prisutnost na vježbama 2. aktivnost na vježbama 3. kontinuirana provjera znanja 4. završni ispit

Prisutnost na Studenti su obavezni prisustvovati na najmanje 12 od 15 sati nastave kako bi vježbama ostvarili minimalno 11, od maksimalno 18 bodova (koef. =1,2 =18/15)

Aktivnost na Na svakoj od 15 vježbi studenti mogu posti ći po jedan bod koji ostvaruju vježbama pripremom materijala koji su predvi đeni za pojedinu nastavnu jedinicu. Pripremeljenost se provjerava pismeno ili usmeno na svakoj vježbi (koef. = 0,66= 10/15). Student mora posti ći minimalno 5 od ukupno 10 bodova.

Kontinuirana provjera Tijekom nastave polaže se jedan kolokvij. Studenti su obavezni posti ći 20 znanja bodova od ukupno 32 boda. U slu čaju da student na kolokviju nije postigao dovoljan broj bodova za prolaz, može pristupiti popravnom kolokviju.

Završni ispit Do završnog ispita, koji nosi 40 bodova studenti mogu sakupiti maksimalno 60 bodova. Da bi imali pravo pristupiti završnom ispitu, iz svakog elemenata moraju posti ći minimalni broj bodova, odnosno ukupno 36. Završni ispit sastoji se pisanog i usmenog dijela, pri čemu je na pisani dio ispita nosi ¾ bodova, odnosno 30 bodova, a usmeni dio ispita ¼ bodova, odnosno 10 bodova. Da bi mogli pristupiti usmenom dijelu ispita studenti moraju položiti pisani dio ispita, odnosno na testu posti ći minimalno 18 od 30 bodova. Na usmenom dijelu ispita trebaju posti ći najmanje 6 bodova, od ukupno 10

Zaklju čivanje ocjene Završna ocjena predstavlja ukupan zbir postignutih bodova iz navedena četiri elementa ocjenjivanja.

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Vrste aktivnosti Minimalni broj Maksimalni broj bodova rada studenata i bodova ocjenjivanje tijekom Prisutnost na vježbama 11 18 semestra Aktivnosti na vježbama 5 10 Kontinuirana provjera znanja 20 32 Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

Naziv kolegija Uzgoj i proizvodn ja životinja Šifra 96950,96951 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. i IV. /tre ći i četvrti/ Zavod/klinika Zavod za sto čarstvo Voditelj kolegija Izv. prof.dr.sc. Igor Štokovi ć Nastavnici i prof. dr. sc. Velimir Suši ć,izv. prof. dr. sc. Igor Štokovi ć, izv. prof. dr. sc. suradnici na Anamaria Ekert Kabalin, dr. sc. Sven Men čik, Maja Mauri ć, dr. med. vet. kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod u genetsko poboljšanje proizvodnosti i zdravlja životinja (teorijske osnovice uzgojno-selekcijskog rada; shema uzgojno-selekcijskog programa); 2. Populacijska genetika u poboljšanju proizvodnosti i zdravlja životinja (interakcija genotipa i okoliša, u čestalost gena i procjena ravnoteže genotipova i gena u populaciji); 3. Osnovice o molekularno-genetskim metodama za poboljšanje proizvodnosti i zdravlja životinja (lokusi za kvantitativna i kvalitativna obilježja, selekcija životinja pomo ću genetskih markera, DNA biljezi, poredbena i funkcionalna genomika, bioinformatika u selekciji, o čuvanje genetske raznolikosti životinja); 4. Odabiranje i čimbenici koji utje ču na rezultate odabiranja (heritabilitet, ponovljivost, fenotipske i genotipske korelacije i regresija); 5. Odabiranje životinja s obzirom na broj čano i opisno svojstvo (kriteriji odabiranja životinja; intenzitet odabiranja i izra čun u činka odabiranja); 6. Metode uzgoja životinja (uzgoj u čistoj krvi, koeficijent uzgoja u srodstvu, krvni udio, osvježavanje krvi, linije i rodovi, linijski uzgoj; križanje, heterozis; bastardiranje); 7. Procjena uzgojne vrijednosti životinje (procjena uzgojne vrijednosti po fenotipu, podrijetlu, pobo čnim srodnicima i potomcima; uvod u razli čite metode izra čunavanja); 8. Sustavi uzgoja i odabiranja razli čitih vrsta i proizvodnih tipova životinja (oznake i osobine važne za odabiranje te specifi čni molekularni testovi za pojedine vrste životinja; proizvodnja mesa goveda, svinja, ovaca, koza i peradi; proizvodnja mlijeka goveda, ovaca i koza; nesivost peradi; proizvodnja vune ovaca); 9. Programi za poboljšanje proizvodnosti i zdravlja životinja (nukleus stada, umjetno osjemenjivanje, višestruka ovulacija i prijenos embrija, ra čunalno odabiranje najpovoljnijih roditeljskih parova, linear scoring , licenciranje, poticaji u sto čarskoj proizvodnji, zakonodavstvo, uzgojni programi); 10. Sustavi u proizvodnji životinja (razli čiti sustavi proizvodnje životinja – intenzivni i ekstenzivni; ekološka proizvodnja u sto čarstvu); 11. Proizvodni sustavi u govedarstvu (zna čenje govedarske proizvodnje; govedarstvo u Republici Hrvatskoj i svijetu; sustavi za proizvodnju mesa; sustavi za proizvodnju mlijeka); 12. Proizvodni sustavi u svinjogojstvu (zna čenje svinjogojske proizvodnje; svinjogojstvo u Republici Hrvatskoj i svijetu; sustavi za proizvodnju mesa; programi komercijalnih križanja); 13. Proizvodni sustavi u ov čarstvu (zna čenje ov čarske proizvodnje; ov čarstvo u Republici Hrvatskoj i svijetu; sustavi za proizvodnju mesa; sustavi za proizvodnju mlijeka; ocjena kakvo će runa i vunske niti ovaca); 14. Proizvodni sustavi u kozarstvu (zna čenje kozarske proizvodnje; kozarstvo u Republici Hrvatskoj i svijetu; sustavi za proizvodnju mlijeka); 15. Konjogojstvo (konjogojstvo u Republici Hrvatskoj i svijetu; uporaba konja; radni ispit konja); 16. Proizvodni sustavi u peradarstvu (zna čenje proizvodnje kokoši i ostalih vrsta gospodarski iskoristive peradi; peradarska proizvodnja u Republici Hrvatskoj i svijetu; sustavi za proizvodnju mesa; sustavi za proizvodnju jaja za jelo; sustavi za proizvodnju jednodnevnih pili ća); 17. Kuni ćarstvo (gospodarsko zna čenje kuni ća; sustavi proizvodnje mesa; sustavi proizvodnje krzna); 18. Uzgoj i proizvodnja krznaša (sustavi iskorištavanja čin čila, vidrica i nutrija).

Op ća i posebna Zadatak nastave iz predmeta Uzgoj i proizvodnja životinja je pou čiti studente znanja koja se veterinarske medicine kako na najbolji na čin procijeniti i gospodarski stje ču na kolegiju iskoristiti genetsku osnovu životinja. Posebna pozornost usmjerena je na (cilj) genotipsko-fenotipske karakteristike obilježja o kojima ovisi koli čina i kakvo ća životinjskih proizvoda, zatim na obilježja otpornosti prema bolestima te na me đuovisnost organizma životinje i okoline. Gradivo je podijeljeno u tri cjeline koje logi čnim slijedom omogu ćuju studentu stjecanje znanja o pasminama životinja kao odrazu genetske specifi čnosti unutar pojedine vrste. Slijedi gradivo u kojemu student stje če znanje o metodama procjene genetske osnovice za pojedina svojstva te o uzgojno-selekcijskim metodama kojima se ta osnovica može mijenjati. Kona čno, u tre ćoj cjelini student upoznaje razli čite sustave proizvodnje životinja i na čine kako posti ći optimalno iskorištavanje nasljedne osnovice za proizvodna svojstva.

Nastava Preda vanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 36 14 40 90 Bodovi 7,0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Brinzej, M., P. Caput, Z. Čauševi ć i sur. (1991): Sto čarstvo. Školska knjiga, Zagreb 2. Caput, P. (1996): Govedarstvo. Celeber d.o.o. Zagreb 3. Hrasnica, F., A. Ogrizek (1961): Sto čarstvo. Op ći dio. Poljoprivredni nakladni zavod. Zagreb 4. Lasley, J. F. (1987): Genetics of Livestosck Improvement. Prentice-Hall, Inc., New Jersey 5. Mio č, B., V. Pavi ć (2002): Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb 6. Mio č, B., V. Pavi ć, V. Suši ć (2007): Ov čarstvo. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb 7. Uremovi ć, Marija, Z. Uremovi ć (1997): Svinjogojstvo. Agronomski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb 8. Uremovi ć, Z., M. Uremovi ć, V. Pavi ć i sur. (2002): Sto čarstvo. Agronomski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb 9. Uremovi ć, Z. (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb

Preporu čena 1. Bauer, M. (2000): Kinologija. Uzgoj, njega i hranidba pasa, II. Izdanje. literatura Vlastita naklada. Zagreb 2. Bauer, M., T. Babi ć (1994): Knjiga o ma čki. Felinološki priru čnik. Zagreb 3. Gjuri ć, A. (1985): Kuni ćarstvo. Nakladni zavod «Znanje». Zagreb 4. Ivankovi ć, A. (2004): Konjogojstvo. Hrvatsko agronomsko društvo. Zagreb 5. Nemani č, J., Ž. Beri ć (1995): Peradarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb 6. Petz, B. (2002): Osnovne statisti čke metode za nematemati čare. Naklada Slap. Jastrebarsko 7. Radostits, O. M. (2001): Herd Health. W. B. Saunders Company. Philadelphia 8. Internet te znanstveni i stru čni članci

Prisutnost na Kolegij Uzgoj i proizvodnja životinja održava se tijekom III. i IV. semestra. predavanju Minimalni broj bodova koje student treba ostvariti iz ovog elementa ocjenjivanja je 3. Tijekom III. semestra student mora biti nazo čan najmanje na 7 sati predavanja (od 14) kako bi ostvario 1 bod, a tijekom IV. semestra na 11 sati predavanja (od 22) kako bi ostvario još 2 minimalna boda. Maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova (2 u III. 100

semestru i 4 u IV.).

Prisutnost na Seminarska nastava održava se u III. semestru tijekom kojeg student mora seminarima biti nazo čan na barem 9 sati seminara kako bi ostvario 4 minimalna boda. Maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova.

Prisutnost na Vježbe iz kolegija Uzgoj i proizvodnja životinja održavaju se tijekom III. i IV. vježbama semestra. Minimalni broj bodova koje student treba sakupiti iz ovog elementa ocjenjivanja tijekom oba semestra je 4. U III. semestru vježbe su intramuralnog oblika te student mora biti nazo čan barem na 11 sati vježbi kako bi ostvario minimalna 1,4 boda. U IV. semestru treba ostvariti najmanje 2,6 bodova (razli čite kombinacije bodova od intramuralnih vježbi i terena). Pritom se za prisustvovanje na 1 satu intramuralnih vježbi ostvaruje po 0,167 bodova, a za ekstramuralni oblik terenske nastave 0,5 bodova. Maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova (2 u III. semestru i 4 u IV.).

Aktivnost na Minimalni broj bodova koje student treba sakupiti iz ovog elementa vježbama i ocjenjivanja tijekom obadva semestra je 5 bodova. Tijekom III. semestra seminarima student iz ovog elementa treba ostvariti najmanje 3 boda (razli čite kombinacije ostvarivanja bodova). Pritom se u vrijeme seminara i/ili vježbi student može javiti za pripremu i držanje seminara, čime će ostvariti najviše 2 boda. Tako đer tijekom III. semestra studenti mogu usmenim odgovorima i uspješnim rješavanjima zadataka skupiti do 4 boda. U IV. semestru student mora ostvariti najmanje 2 boda (razli čite kombinacije), pri čemu za svaki detaljan izvještaj s terenske nastave može dobiti po 0,5 bodova (ukupno 2 boda za četiri izvještaja) te do još 2 boda za usmene odgovore. Maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10 (u III. 6 bodova te u IV. semestru 4 boda).

Kontinuirana Tijekom oba semestra bit će organizirana 4 kolokvija kao brza pisana provjera znanja provjera znanja na po četku sata i/ili u zasebnom terminu vježbi. Svaki od njih nosi po 8 bodova. Dva kolokvija bit će u III. semestru, a dva u IV. Iz kolokvija student ukupno mora ostvariti minimalno 20 bodova. Iz svakog pojedinog kolokvija treba uspješno riješiti barem 40%, tj. ostvariti barem 3 boda (taj minimalni rezultat nije dovoljan za stjecanje minimalnih 20 bodova). Ukoliko studenti nemaju minimalna 3 boda iz samo jednoga kolokvija, imaju pravo samo na jedan popravni kolokvij koji će biti organiziran nakon završetka nastave u tom turnusu. Isto tako, ukoliko su prošli sva četiri kolokvija (s minimalno 3 boda), a ukupno nemaju 20 bodova, imaju pravo na samo jedan popravni kolokvij (i to onaj najslabije riješen, a ukoliko su dva s istim brojem bodova, onda prvi po redu). Ukoliko studenti ne prođu dva ili više kolokvija, nemaju pravo na potpis, kao i u slu čaju da nakon jednog ponovljenog pisanja kolokvija nemaju minimalni broj bodova. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalna 32 boda.

Završni ispit Završni ispit sastoji se od pisanog testa i usmenog dijela ispita. Maksimalni broj bodova koji student može posti ći na pisanom testu je 20, te iz usmenog dijela ispita 20 bodova (sastoji se od 5 pitanja; na svako odgovor može vrijediti po 4 boda: 1 bod za „dovoljan“ odgovor, 2 boda za „dobar“, 3 boda za „vrlo dobar“, 4 za „odli čan“ - tako za svaki odgovor). Da bi student prošao završni ispit, mora sakupiti najmanje 24 boda iz pisanog i usmenog dijela ispita. Pritom iz pisanog oblika treba sakupiti barem 12 bodova (60%) da bi pristupio usmenom, a iz usmenog oblika ispita mora imati barem 5 bodova (npr. na svako treba odgovoriti za 2 ili dobiti 1 bod, ili ako neko ne zna, na neko drugo treba znati odgovoriti za 3) u ukupnom zbroju od minimalno 24. Najve ći broj postignutih bodova na cjelokupnom ispitu iznosi 40.

raspodjeli. Završna ocjena izražava se kvantitativno, bodovnom vrijednoš ću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Ocjenom 1 (jedan) ocjenjuje se student koji nije savladao uspješno predmetni program, tj. ocjena 1 ozna čava nedovoljan uspjeh.

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodo vi za pra ćenje Minimalni broj Vrste aktivnosti Maksimalni broj bodova rada studenata i bodova ocjenjivanje 6 tijekom semestra Prisutnost na 3 maks. 2 boda III. semestar predavanjima 2/14 = 0,14 (koeficijent za

1 bod - 1/0,14 = prisustvovanje na 1 satu 36 sati: 7 sati predavanja predavanja) - III. semestar 14 + + + 2 boda – 2/0,18 = maks. 4 boda IV. semestar - IV. semestar 22 11 sati predavanja 4/22 = 0,18 (koeficijent za

prisustvovanje na 1 satu predavanja)

Prisutnost na 6 seminarima 4

6/14 = 0,43 (koeficijent za 14 sati (III. 4/0,43 = prisustvovanje na 1 satu semestar) 9 sati seminara seminara)

6 Prisutnost na vježbama 4 maks. 2 boda III. semestar 2/16 = 0,125 (koeficijent za 40 sati: 1,4 boda - 1,4/0,125 prisustvovanje na 1 satu - III. semestar 16 = 11 sati vježbi vježbi) + + + - IV. semestar 24 2,6 boda – razli čite maks. 4 boda IV. semestar (6 puta po 2 sata kombinacije bodova od toga vježbi = 12 sati + od intramuralnih 2 na vježbe - 2 /12 sati = 4 puta po 3 sata vježbi i terena 0,167 (koeficijent za terena = 12 sati) (npr. 2 terena 1 + 10 prisustvovanje na 1 satu sati vježbi) vježbi) i 2 za 4 terena – 0,5 bodova svaki 10 6 bodova III. semestar 5 2 za pripremljen i održan seminar Aktivnost na 3 boda III semestar. do 4 boda za usmene seminarima i razl. kombinacije odgovore i uspješno riješene vježbama + zadatke

2 boda IV. semestar. + razl. kombinacije 4 boda IV. semestar 2 boda za usmene odgovore 2 boda za izvještaje s terena / 102

4 terena = svaki izvještaj 0,5 boda

20 iz svakog blic-testa minimum je 3 boda (40%), no iz svih ukupno treba posti ći barem 20 bodova (nije dovoljno ostvariti minimum iz 4 blic- testa; 32 studenti imaju pravo - na vježbama: neki cijeli sat, samo jednom iza ći na a teorijski kao 20-min. blic- popravni kolokvij, i to Kontinuirane test samo u slu čaju ako iz provjere znanja 4 kolokvija po 8 bodova: jednog blic-testa nisu 2 u III. semestru stekli minimalni broj zadatak + teorija bodova (3) ili ako 2 u IV. semestru ukupno iz sva četiri zadatak + teorija nemaju 20 bodova (u tom slu čaju student piše najslabije riješen kolokvij); ako student ne pro đe 2 ili više blic-testova, nema pravo na popravni kolokvij, niti na potpis u indeksu

ukupno 24 boda iz 40 pisanog i usmenog, pri

čemu iz pisanog oblika pisani 20 bodova (8 zadataka treba sakupiti barem po 1 bod + 3 po 2 boda + 2 12 bodova (60%) da bi po 3 boda) pristupio usmenom, a Završni ispit + iz usmenog oblika usmeni 20 bodova (5 pitanja ispita mora imati po 4 boda: 1 bod za barem 5 bodova (npr. „dovoljan“ odgovor, 2 boda za na svako treba „dobar“, 3 boda za „vrlo odgovoriti za 2 ili dobiti dobar“, 4 za „odli čan“) 1 bod, ili ako neko ne

zna, na neko drugo treba znati odgovoriti za 3)

Ukupno 60 100

103

Naziv kolegija Veterinarska imunologija Šifra 43387 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. /tre ći/ Zavod/klinika Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Voditelj kolegija prof. dr. sc. Nevenka Rudan Nastavnici i prof. dr. sc. Branka Šeol Martinec, prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, akademik suradnici na Josip Madi ć, kolegiju Sadrž aj kolegija 1. Kratak pregled povijesti veterinarske imunologije, obrana organizma, uro đena imunost, ste čena imunost. 2. Imunost posredovana protutijelima, stani čna imunost, mehanizmi ste čene imunosti. 3. Upala. 4. Neutrofili, antimikrobne molekule, makrofagi. 5. Antigeni, dendriti čne stanice, antigen prezentiraju će stanice. 6. Geni tkivne podudarnosti (MHC). 7. Protutijela. 8. Organi imunosnog sustava. 9. Limfociti, Th-limfociti, Tc-limfociti, B-limfociti 10. Reakcije preosjetljivosti (I, II, III. i IV. tip). 11. Vakcine, vakcinalni imunitet, adjuvansi. 12. Pasivna i aktivna imunost, imunosni serumi.

Op ća i posebna Predmet upoznaje studente veterinarske medicine s infekcijskom znanja koja se imunologijom i alergologijom, osnovama autoimunosnih bolesti, te stje ču na kolegiju imunomodulacijom. Veterinarska imunologija je važan pretklini čki predmet (cilj) koji omogu ćuje studentu razumijevanje drugih predmeta kao što su mikrobiologija, patologija, farmakologija, unutarnje bolesti i zarazne bolesti, posebice s obzirom na patogenezu i dijagnosticiranje infekcijskih bolesti i preosjetljivosti, provo đenje imunoprofilakse i provjeru imunosti. Tijekom studija studenti se upoznaju s imunološkim pripravcima i njihovom uporabom, s izvo đenjem jednostavnih imunoloških dijagnosti čkih postupaka in vivo i in vitro , a posebice s uporabom komercijalno dostupnih pripravaka.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 30 15 0 15 Bodovi 2,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Nagli ć, T., D. Hajsig (1993): Veterinarska imunologija. Školska knjiga. Zagreb 2. Nagli ć, T., D. Hajsig, J. Madi ć, Lj. Pinter (1992): Praktikum op će mikrobiologije i imunologije, Školska knjiga, Zagreb 3. Nastavni materijali s predavanja i vježbi (na web stranici Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom) Preporu čena 1. Tizard, I.: Veterinary Immunology. 6th ed. W. B. Saunders Company. A literatura Harcourt Health Sciences Company. Philadelphia, London, Toronto, Monteral, Sydney, Tokyo, 2006. 2. Andreis, I., Batini ć, D., Čulo, F., Gr čevi ć, D., Maruši ć, M., Taradi, M., Višnji ć, D. (2004): Imunologija. Medicinska naklada, Zagreb

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Ukupno će se održati 15 sati predavanja. Student mora prikupiti najmanje 3 predavanjima boda (najmanje 8 sati predavanja), a može prikupiti najviše 6 bodova (najviše 15 sati predavanja). Bodovi se prera čunavaju iz broja sati 104

predavanja na kojima je student bio prisutan (1 sat predavanja = 0,4 boda). Prisutnost na Ukupno će se održati 15 sati vježbi. Student mora prikupiti najmanje 8 vježbama bodova (najmanje 10 sati vježbi), a može prikupiti najviše 12 bodova (najviše 15 sati vježbi). Bodovi se prera čunavaju iz broja sati vježbi na kojima je student bio prisutan (1 sat vježbi = 0,8 bodova). Aktivnost na Student mora prikupiti najmanje 5 bodova (najmanje 5 to čnih odgovora), a vježbama može prikupiti najviše 10 bodova (najviše 10 to čnih odgovora). Pripremljenost za vježbe ispituje se usmeno na svakim vježbama. Student može na jednim vježbama prikupiti 0, 1 ili najviše 2 boda. Kontinuirana Tijekom nastave bit će organizirane 2 provjere znanja na po četku vježbi. provjera znanja Svaka provjera sastoji se od 16 pitanja, a svaki točan odgovor donosi 1 bod. Student mora prikupiti najmanje 20 bodova, odnosno odgovoriti to čno na najmanje 20 pitanja. Ako to čno odgovori na sva pitanja, može prikupiti najviše 32 boda (32 pitanja x 1 bod = 32 boda). Student koji ne zadovolji minimum bodova iz kontinuirane provjere znanja mo ći će pristupiti popravnom kolokviju. Popravni kolokvij održat će se samo jednom, a vrijeme održavanja bit će objavljeno na oglasnoj plo či. Završni ispit Kako bi pristupio završnom ispitu student mora prikupiti najmanje 36 bodova (prisutnost na predavanjima i vježbama, aktivnost na vježbama i kontinuirane provjere znanja) odnosno zadovoljiti minimum iz svakog elementa ocjenjivanja. Završni ispit u obliku pisanog ispita sastoji se od 40 pitanja, a svaki to čan odgovor donosi 1 bod. Student treba prikupiti najmanje 24 boda, odnosno to čno odgovoriti na najmanje 24 pitanja. To čni odgovori na sva pitanja donose 40 bodova (40 pitanja x 1 bod = 40 bodova). Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih pet elemenata ocjene ocjenjivanja, i to prema sljede ćoj tablici: Bodovi Ocjena do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

105

6. Popis obveznih predmeta III. godine studija

Farmakologija Klini čka propedeutika Op ća veterinarska patologija Parazitologija i invazijske bolesti Patološka fiziologija I. Patološka fiziologija II. Radijacijska higijena Specijalna mikrobiologija Specijalna veterinarska patologija Toksikologija

106

Naziv kolegija Farmakologija Šifra 43398 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar V. /peti/ Zavod/klinika Zavod za farmakologiju i toksikologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Frane Boži ć Nastavnici i prof. dr. sc. Frane Boži ć suradnici na prof. dr. sc. Darko Sakar kolegiju dr. sc. Jelena Šuran Sadržaj kolegija 1. Op ća farmakologija i farmakografija (pojam i nomenklatura lijekova, ljekoviti pripravci, osnove farmakoterapije, raspodjela i sudbina lijeka u organizmu, farmakokinetika, farmakodinamika, mehanizmi djelovanja lijekova, činitelji koji utje ču na djelovanje lijekova, biotransformacija lijekova, pra ćenje sigurnosti primjene lijekova, ostaci lijekova, NOEL, ADI, MRL, karencija, propisivanje lijekova); 2. Farmakologija perifernog živ čanog sustava (kemijska neurotransmisija (kolinergijska i adrenergijska), receptori posredstvom kojih djeluju neurotransmitori i mehanizam djelovanja neurotransmitora, lijekovi s djelovanjem na kolinergijsku i adrenergijsku neurotransmisiju); 3. Farmakologija središnjeg živ čanog sustava (sedativi, op ći anestetici (injekcijski i inhalacijski), disocijativni anestetici, lokalni anestetici, miorelaksansi, opioidni analgetici, antikolinergici, analeptici); 4. Farmakologija srca i krvožilnog sustava (stimulatori srca, antiaritmici, antihipertenzivi, vazodilatatori); 5. Farmakologija mokra ćnih organa i reprodukcije (diuretici, antidiuretici, acidotici i alkalotici, uroantiseptici, farmakologija reprodukcije); 6. Farmakologija dišnog sustava (ekspektoransi, mukolitici, antitusici, bronhodilatatori, stimulatori disanja); 7. Farmakologija probavnog sustava (emetici, antiemetici, antacidi, prokinetici, laksansi, antidijaroici, anticimotici); 8. Protuupalni i imunomodulacijski lijekovi (nesteroidni protuupalni lijekovi (u činci i nusu činci), steroidni protuupalni lijekovi (u činci i nusu činci), imunosupresivi, imunostimulatori); 9. Antimikrobni lijekovi (antimikrobni spektar, farmakodinamika, farmakokinetika, primjena, rezistencija, nuzdjelovanja); 10. Beta laktami (benzilpenicilin (Na, K, prokain, benzatin), ampicilin i amoksicilin, inhibitori beta laktamaza – klavulanska kiselina, izoksazolil penicilini, cefalosporini – I., II., III. i IV. generacija); 11. Aminoglikozidi, aminociklitoli, polipeptidi (streptomicin, gentamicin, neomicin, amikacin, spektinomicin, polimiksin B i E, cinkbacitracin); 12. Makrolidi, linkozamidi, tetraciklini (eritromicin, tilozin, azitromicin, linkomicin, tetraciklin, oksitetraciklin, doksiciklin); 13. Fenikoli, kinoloni, sulfonamidi (kloramfenikol, fluorfenikol, tiamfenikol, flumekvin, enrofloksacin, norfloksacin; sulfonamidi – enteralni i sustavni); 14. Antimikotici (grizeofluvin, nistatin, imidazotijazoli, amfotericin B, terbinafin, pripravci joda i dr.); 15. Antiprotozoici (antikokcidijski lijekovi – ionoforni antibiotici i dr. kokcidiocidi, antihistomonozi, antihemosporidijski lijekovi – diminazen, imidokarb); 16. Endoparaziticidi – nematocidi (piperazin, organofosfati, tetrahidropirimidini, imidazotijazoli, benzimidazoli, avermektini i milbemicini); 17. Trematocidi (BZM – albendazol i triklabendazol, supstituirani fenoli, salicilanidi); 18. Cestocidi (arekolin, niklozamid, bitionol, BZM, prazikvantel); 19. ektoparaziticidi (piretrini, piretroidi, OFS, karbamati, avermektini – milbemicini, amitraz, fipronil, inhibitori rasta i razvoja insekata); Op ća i posebna Na osnovi znanja ste čenog nakon odslušanog i položenog kolegija Op ća i specijalna znanja koja se farmakologija studenti će razumjeti farmakologijske osnove djelovanja lijekova te stje ču na kolegiju vrsne, dobne i ostale činitelje koji na to utje ču. Osim toga, studenti će nau čiti (cilj) mehanizme djelovanja pojedinih skupina lijekova te će biti osposobljeni odabrati najprikladniji lijek (ili lijekove) indiciran za odre đenu bolest ili patološko stanje. Pritom će znati primijeniti lijek u optimalnoj dozi po propisanom režimu doziranja, a pri eventualnoj kombinaciji nekoliko lijekova znat će koji mogu me đusobno djelovati (poželjno i nepoželjno). Posebno će nau čiti da lije čenju pojedinih vrsta i kategorija životinja valja pristupati individualno, kao i to da farmske životinje u pravilu lije čimo skupno. S obzirom na to da je životinju nužno lišiti boli uvijek kada ona pati, studenti će nau čiti mehanizme nastanka i zna čaj boli te zna čenje pojma multimodalna 107

terapija boli . Napominjemo da će u okviru kolegija Klini čka farmakologija, koji je osmišljen kao konverzatorijski i prakti čni dio nastave pri kraju studija, studenti ste ći dodatna znanja i vještine, ponajprije na konkretnim klini čkim primjerima i osobitostima farmakoterapije pojedinih vrsta životinja.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 45 5 35 85 Bodovi 6,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Delak, M. (1985): Veterinarska farmakologija. Stvarnost, Zagreb 2. Delak, M. (1976): Osnove propisivanja, oblika i primjene lijekova. Sveu čilišna naklada Liber, Zagreb 3. Bulat, M., J. Geber, Z. Lackovi ć (2001): Medicinska farmakologija, drugo izdanje. Medicinska naklada, Zagreb 4. Senjkovi ć, R. (1994): Osnove oblikovanja lijekova. Školska knjiga, Zagreb 5. Hadžovi ć, S. (1994): Antimikrobna farmakoterapija i farmakoprofilaksa u veterinarskoj medicini, Veterinarski fakultet Sarajevo 6. Hadžovi ć, S. (1996): Antiparazitarna terapija i profilaksa u veterinarskoj medicini, Veterinarski fakultet Sarajevo 7. Prescott, J. F., J. D. Baggot (1993): Antimicrobial therapy in veterinary medicine, Iowa State University Press, 2 nd Ed. 8. Bishop, Y. (2001): The Veterinary Formulary, 5 th Ed., Pharmaceutical Press & British Veterinary Association, London 9. Loscher, W., F. R. Ungemach, R. Kroker (1999): Pharmakotherapie bei Haus- und Nutztieren, Parey, 4 th Ed., Berlin

Preporu čena 1. Adams, H. R., L. E. McDonald (1995): Veterinary Pharmacology and Therapeutics literatura 6th ed. Iowa State University Press, Ames 2. Sakar, D., Tatjana Sakar (1999): Remedia Veterinaria Croatica. Argos, Zagreb 3. Debuf Y. (2001): The Veterinary Formulary – Handbook of Medicines Used in Veterinary Practice 5th ed. The pharmaceutical press, London 4. Flecknell, P., A. Waterman-Pearson (2000): Pain Management in Animals. W. B. Saunders 5. Hall, L. W., K. W. Clarke, C.M. Trim (2001): Veterinary Anaesthesia 10th ed. W. B. Saunders 6. Booth, N. H., L. E. McDonald (1988): Veterinary pharmacology and therapeutics, Iowa State University Press, 6th Ed. 7. Aiello, S. E. (1997): The Merck veterinary manual, Merck & CO., 8th Ed. 8. Frey, H. H., W. Loscher (2002): Lehrbuch der Pharmakologie und Toxikologie fur die Veterinarmedizin, Enke Verlag, Stuttgart 9. Brander, G. C. et al. (1991): Veterinary applied pharmacology and therapeutics, Bailliere Tindall, London 10. Maddison, J., S. Page, D. Church (2002): Small animal clinical pharmacology, Saunders, London NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Svaki sat predavanja iz kolegija Farmakologija donosi 0,13 bodova, a studenti predavanju moraju biti prisutni na minimalno 23 od ukupno 45 sati predavanja kako bi ostvarili minimalna 3 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova. Prisutnost na Svaki program vježbi donosi 0,171 bod, a studenti moraju biti prisutni na 24 od vježbama ukupno 35 sati vježbi kako bi ostvarili minimalna 4 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova. 108

Prisutnost na Prisutnost na svakom seminaru donosi 1,2 boda, a budu ći da je minimalan broj seminarima bodova 4, studenti moraju biti prisutni na najmanje 4 seminara od ukupno 5. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova. Aktivnost na Aktivnost studenata na vježbama bodovat će se kratkim usmenim provjerama vježbama i znanja. Ostvareni minimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 2,5, dok je seminarima maksimalni 5 bodova. Aktivnost studenata na seminarima bodovat će se prilikom izlaganja seminarskih radova. Ostvareni minimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 2,5, a maksimalni 5 bodova Kontinuirana Kontinuirana provjera znanja provodiit će se putem kolokvija koji će tijekom turnusa provjera znanja biti organizirani jednom u terminu vježbi. Kolokvij će biti podijeljen u dva dijela. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 32 boda. Kako bi ostvarili minimalnih 20 bodova, studenti će morati iz svakog dijela kolokvija ostvariti 10 bodova. Student koji ne ostvari minimalnih 10 bodova iz svakog dijela kolokvija ima pravo na popravni kolokvij koji će biti organiziran u posljednjem terminu vježbi. Student koji riješi popravni kolokvij s natpolovi čnom to čnoš ću ima pravo pristupiti završnom ispitu. Završni ispit Za pristupanje završnom ispitu student treba sakupiti minimalno 16 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima, vježbama i seminarima, te najmanje 20 bodova iz kontinuiranih provjera znanja. Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prva četiri elementa ocjenjivanja ve ći od 36, student mora pokazati barem dovoljno znanje i na završnom ispitu. Minimalni broj bodova koji student mora ostvariti na završnom ispitu je 24 da bi ostvario minimalnih 60 bodova za prolaz. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, nastavnik mu odre đuje termin za ponovno polaganje završnog ispita. Zaklju čivanje Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prva četiri elementa ocjenjivanja ocjene student ostvario na osnovu popravnog kolokvija ili ne, vrijede ista pravila za formiranje završne ocjene. Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih pet elementa ocjenjivanja, i to prema sljede ćoj tablici: Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Za svakog studenta na Zavodu će postojati obrazac za vo đenje evidencije o rada studenata i prisutnosti na predavanjima, vježbama i seminarima, s rubrikama za bodovanje ocjenjivanje aktivnosti na seminarima i vježbama. U dijelu kontinuirana provjera znanja bit će tijekom semestra upisan: datum polaganja kolokvija, ispitiva č i broj osvojenih bodova. Vrste aktivnosti Minimalni broj Maksimalni broj bodova bodova Prisutnost na 3 6 predavanjima Prusutnost na 4 6 seminarima Prisutnost na 4 6 vježbama Aktivnosti na 5 10 seminarima i vježbama Kontinuirane 20 32 provjere znanja Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100 Na završnom ispitu nastavniku će biti priložen obrazac studenta s ukupnim brojem bodova iz svih elemenata ocjenjivanja. 109

Naziv kolegija Klini čka propedeutika Šifra 43402 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI. /šesti/ Zavod/klinika Klinika za unutarnje bolesti Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Damjan Gra čner prof. dr. sc. Ivica Harapin, prof. dr. sc. Ljiljana Bedrica, prof. dr. sc. Zdravko Nastavnici i Žvorc, prof. dr. sc. Vladimir Mrljak, izv. prof. dr. sc. Damjan Gra čner, izv. prof. suradnici na dr. sc. Vesna Matijatko, prof. dr. sc. Dalibor Potočnjak, prof. dr. sc. Nikša kolegiju Lemo, doc. dr. sc. Ivana Kiš, izv. prof. dr. sc. Nada Ku čer, Sadržaj kolegija Uvod u klini čku propedeutiku, pristup životinji, metode klini čke pretrage, klini čka propedeutika probavnog sustava doma ćih životinja i predželudaca u preživa ča, mokra ćnog sustava, propedeutika srca i plu ća, propedeutika perifernog i središnjeg živ čanog sustava, propedeutika kože.

Priprema doma ćih životinja i malih mesojeda za klini čku pretragu, Op ća i posebna prepoznavanje simptoma unutarnjih bolesti (promjene tjelesne težine, znanja koja se kržljavost, op ća slabost i sinkopa, anoreksija i polifagija, promjene ponašanja, stje ču na kolegiju bol, hipotermija i hipertermija, kašalj, dispneja, ascites, peritonitis i drugi uzroci (cilj) pove ćanja obujma abdomena, kardiopulmonalni arest, kihanje i nosni iscjedak, promijenjeni sr čani tonovi i sr čani šumovi, postavljanje EKG-a, promijenjene kvalitete pulsa, edem, likvidotoraks, povra ćanje, regurgitacija i disfagija, proljev, opstipacija, tenezmi, inkontinencija, melena, hematokezija, ptijalizam, ote čenje zglobova, hromost, tremor, ataksija, pareze, paralize, stupor i koma, epileptiformni napadi, poreme ćaji spavanja (narkolepsija, katalepsija), poliurija, polidipsija, inkontinencija, enureza, nokturija, disurija, opstukcija mokra ćnih puteva i atonija, pretraga urina, vaginalni i prepucijalni iscjedak, anemija, cijanoza, epistaksa i hemoptiza, žutica, promjene na koži- alopecija, pruritus, kvrge, izbo čine, čvrste tvorbe, limfadenopatije) obavljanje klini čkog pregleda životinja po sustavima, sondiranje, kateterizacija, rektalna pretraga, venepunkcija, punkcija, priprema lijekova za aplikaciju i aplikacija i/m, s/c, i/v, postavljanje infuzije.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 105 45 0 60

Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Harapin, I.: Praktikum interne klini čke pretrage doma ćih životinja, Dama Vet d.o.o, Zagreb, 1997. ISBN 953-6062-16-X 2. Ramadan, P., I. Harapin: Interna klini čka propedeutika doma ćih životinja. Veterinarski fakultet u Zagrebu, 1998, ISBN 953-6062-08-9

1. Baumgartner, W.: Klinische Propadeutik, Parey im MVS Medizinverlage Preporu čena Stuttgart, Stuttgart, 6 aufl., 2005 literatura 2. Rijnberk, A., H. W. de Vries: Medical History and physical examination in companion animals. Kluwer Academic Publisher, Boston, London, 1995.

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit

110

Prisutnost na Tijekom semestra za kolegij Klini čka propedeutika unutarnjih bolesti student predavanju mora biti prisutan na 23 sata predavanja kako bi ostvario minimalna 3 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova (45 sati predavanja, 1 sat predavanja iznosi 0,133 boda). maksimalno 6 bodova: 45 sati minimalno 3 bodova: 23 sata

Tijekom semestra student mora biti prisutan na 67% vježbi kako bi ostvario Prisutnost na minimalnih 8 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa vježbama ocjenjivanja je 12 bodova. Svaki opravdani izostanak unutar dopuštenog maksimuma student mora nadoknaditi u dogovoru s voditeljem vježbi. Svaka nadokna đena vježba vra ća izgubljeni broj bodova. maksimalno 12 bodova: 60 sati minimalno 8 bodova: 42 sata

Na vježbama se rade unaprijed odre đeni zahvati od kojih svaki donosi Aktivnost na odre đeni broj bodova. Od svih zahvata, čija ukupna vrijednost iznosi više od vježbama 12 bodova, student mora obaviti različite zahvate koji vrijede minimalno pet bodova. Nakon obavljenih zahvata u vrijednosti od 5 bodova student može neke zahvate ponoviti ili odraditi neodra đene zahvate kako bi prikupio maksimalnih 10 bodova. Studenti se na vježbama mogu samostalno javljati ili će biti prozvani prema prozivniku. Svakom studentu aktivnost se procjenjuje kontinuirano tijekom semestra. maksimalni broj bodova: 10 minimalni broj bodova: 5

Kolokvij sadrži 5 teoretskih i prakti čnih pitanja. Kontinuirana Svako pitanje donosi najviše 6,4 boda. provjera znanja Kolokvij se održava nakon 40% održane nastave na vježbama. maksimalni broj bodova: 32 minimalni broj bodova: 20

Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog Završni ispit studenta iz prve četiiri vrste aktivnosti kontinuiranog pra ćenja nastave. Pitanja u završnom ispitu bit će postavljena usmeno uz prakti čni rad studenta. Provjera znanja: 6 teoretskih i prakti čnih pitanja od preostale nastave (60%). Svako pitanje donosi najviše 6,7 bodova. maksimalni broj bodova: 40 minimalni broj bodova: 24

Minimalni uvjeti za prolaz iz prvog, drugog, tre ćeg i četvrtog elementa Zaklju čivanje ocjenjivanja objedinjuju se i zajedno iznose 36 bodova. ocjene Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student ostvari navedenih 36 bodova. Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prva četiri elementa ocjenjivanja ve ći od 36, student mora pokazati barem dovoljno znanje i na završnom ispitu. Minimalni broj bodova koje mora student ostvariti na završnom ispitu je 24 boda. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, nastavnik mu odre đuje termin za ponovno polaganje završnog ispita.

Bodovi Ocjena Bodovi za zaklju čivanje do 59 1 (F) ocjene 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

111

Bodovi za pra ćenje Za svakog studenta na Klinici će postojati obrazac za vo đenje evidencije o rada studenata i prisutnosti na predavanjima i vježbama, s rubrikom za bodovanje aktivnosti na ocjenjivanje vježbama. U dijelu kontinuirana provjera znanja bit će upisan datum provjere tijekom semestra znanja, ispitiva č i broj osvojenih bodova. Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student osvoji minimalni broj bodova iz svake aktivnosti (ukupno 36 bodova iz prisutnosti na predavanjima, vježbama, aktivnosti na vježbama te kontinuiranim provjerama znanja).

Vrste aktivnosti Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova

Prisutnost na 3 6 predavanjima Prisutnost na 8 12 vježbama Aktivnosti na 5 10 vježbama Kontinuirane 20 32 provjere znanja Završni ispit 24 40

Ukupno 60 100

112

Naziv kolegija Op ća veterinarska patologija Šifra 63998 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar V. /peti/ Zavod/klinika Zavod za veterinarsku patologiju Voditelj kolegija doc. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. Branka Artukovi ć, Prof. dr. sc. Željko Grabarevi ć, doc. dr. suradnici na sc. Andrea Gudan Kurilj, doc. dr. sc. Ana Beck, doc. dr. sc. Marko kolegiju Hohšteter, dr. sc. Ivan Conrado Zuckermann Šoštarić Sadržaj kolegija Studenti se tijekom nastave ovoga predmeta u petom semestru upoznaju s osnovama patologije koje uklju čuju: uvodni dio zajedno s op ćom etiologijom, poremetnje mjene tvari, ošte ćenje i smrt stanice, disciklije, akomodacijske procese i hipoksiju, organizacijske procese i cijeljenje rana, upalu i reparaciju te tumore i nakaze.

Op ća i posebna Studenti će po okon čanju ovoga kolegija ste ći znanje iz op će patologije i znanja koja se patologije organskih sustava, koje im je neophodno za daljne pra ćenje stje ču na kolegiju nastave iz drugih klini čkih predmeta. Krajnji cilj je da po završetku studija (cilj) mogu prepoznati patološki proces, postaviti ispravnu dijagnozu i dati odgovaraju ću terapiju, odnosno ako do đe do uginu ća životinja na ispravan na čin (razudbom i drugim dodatnim laboratorijskim pretragama) do ći do to čne dijagnoze i na taj na čin djelovati preventivno kod drugih životinja.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 30 0 60 90 Bodovi 7 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Križan Čuljak i suradnici: Op ća veterinarska patologija. Horetzky, Zagreb, 1993. 2. Grabarevi ć, Željko, urednik hrvatskog izdanja (2008): Specijalna veterinarska patologija, prijevod: M. D. McGavin, Zachary, J. F.: Pathologic Basis of Disease, 4 th edition, Elsevier, Philadelphia, 2007. 3. Željko Grabarevi ć i sur.: Veterinarska onkologija. DSK-FALCO, Zagreb, 2002. 3. Grabarevi ć, Željko (ur.) (2002). Veterinarska onkologija. DSK-Falco, Zagreb 4. Osnove obdukcijske tehnike životinja – skripta (autori: doc. dr. sc. Ruža Sabo čanec i prof. dr. sc. Križan Čuljak, Zagreb, 1995) 5. Opis preparata patološke histologije – skripta (autori prof. dr. B. Maržan i dr. M. Herceg) Preporu čena 1. D. O. Slauson, Cooper, B. J.: Mechanisms of Disease. 3th edition, Mosby, literatura St. Louis, 2002. 2. M. D. McGavin, Zachary, J. F.: Pathologic Basis of Disease, 4 th edition, Elsevier, Philadelphia, 2007. 3. M. D. Mc Gavin, W. W. Carlton, Zachary, J.F.: Thomson's Special Veterinary Pathology, Mosby, St Louis London, Philadelphia Sydney Toronto, 2001. 4. D. J. Meuten: Tumors in Domestic Animals, fourth edition, Iowa State Press, 2002. 5. T. L. Gross, P. J. Ihrke, E. J. Walder: Veterinary Dermatology- A macroscopic and microscopic evaluation of canine and feline skin disease. Mosby Year book, St. louis, Baltimore, Chicago, London, Philadelphia, Sydney, Toronto 1996.

Elementi ocjenjivanja 1. prisutnost na predavanjima 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 113

5. završni ispit

Prisutnost na Tijekom semestra za kolegij OP ĆA VETERINARSKA PATOLOGIJA student mora predavanju biti prisutan na 15 sati predavanja kako bi ostvario minimalna 3 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova. Prisutnost na Tijekom semestra student mora biti prisutan na 40 sati vježbi kako bi ostvario vježbama minimalnih 8 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova Aktivnost na Tijekom semestra student mora, kako bi ostvario minimalni broj bodova (5 vježbama bodova), korektno obaviti dvije razudbe. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10. Kontinuirana Tijekom semestra će biti organizirana ukupno 2 kolokvija. Pismeni kolokvij iz provjera znanja poglavlja:“Op ća etiologija“ na kojem je potrebno ostvariti minimalno 10 bodova, maksimalan broj bodova je 16. Naime polaganjem ove pisane provjere student se na završnom ispitu ne ispituje gradivo navedenih poglavlja. Kolokvij se sastoji od 32 pitanja, kako bi se ostvario minimalan broj bodova potrebno je na pismenom ispitu ostvariti 20 bodova. Naime, neto čni odgovori na pismenom kolokviju će se zbrajati kao negativni bodovi, tako da će se ukupni broj bodova na pismenom kolokviju dobiti na na čin da će se broj to čnih odgovora umanjiti za broj pogrešno odgovorenih pitanja, dok će se neodgovorena pitanja zanemariti Drugi kolokvij je prakti čni kolokviju iz Razudbe, na kojem je potrebno je ostvariti minimalno 10 bodova, a maksimalno je mogu će ostvariti 16 bodova. Minimalan broj bodova ostvaruje student koji pokazuje minimalno znanje iz razudbe. Ukupno je tijekom semestra potrebno ostvariti 20 bodova, a maksimalno je mogu će ostvariti 32 boda. Završni ispit Minimalni uvjeti za prolaz na prvom, drugom, tre ćem i četvrtom elementu ocjenjivanja objedinjuju se i zajedno iznose 36 bodova. Kako bi pristupio završnom ispitu potrebno je da student ostvari minimalnih 36 bodova koji se ostvaruju kombinacijom predhodna četiri elementa ocjenjivanja. Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prve četiri vrste aktivnosti kontinuiranog pra ćenja nastave. U završnom ispitu studentu se usmeno postavlja 10 pitanja. Za svaki to čan odgovor student se nagra đuje sa 4 boda. Na taj na čin potrebno je da student to čno odgovori na 6 pitanja kako bi dostigao minimum od 24 bodova koji mu je potreban za prolaz, dok maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na završnom ispitu iznosi 40 bodova (4x10). Bez obzira da li je ostvareni broj bodova iz prva četiri elementa ocjenjivanja ve ći od 36 student mora pokazati barem dovoljno znanje i na završnom ispitu. Minimalni broj bodova koji mora student ostvariti na završnom ispitu je 24 da bi ostvario ukupno minimalnih 60 bodova. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, nastavnik mu odre đuje termin za ponovno polaganje završnog ispita. Zaklju čivanje Bez obzira da li je ostvareni broj bodova iz prva četiri elementa student ostvario ocjene na osnovu popravnog kolokvija ili ne, vrijede ista pravila za formiranje završne ocjene. Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih pet elementa ocjenjivanja, i to prema sljede ćoj tablici: Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 8 -92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za VRSTE MINIM LNI BROJ BODOVA MAKSIMAL ć pra enje rada AKTIVNOSTI NI BROJ studenata i BODOVA ocjenjivanje tijekom Prisutnost na 3 6 114 semestra predavanjima Ukupno 30 sati (svaki pojedina čni sat predavanja predavanja obra čunava se kao 0,2 boda)

Prisutnost na 8 12 vježbama (Ukupno 60 sati (minimalno student mora biti na 40 vježbi) sati vježbi )

(svaki pojedina čni sat vježbi obra čunava se kao 0,2 boda)

Aktivnost na 5 10 vježbama Svaki student ima mogu ćnost obaviti dvije razudbe, pri čemu se uspijeh na svakoj boduje od 0 do 5 bodova (0 bodova=nije obavio razudbu; 1 bod=obavio razudbu ali nedovoljno znanje iz teorije i tehnike; 2 boda=obavio razudbu ali nedovoljno znanje iz teorije; 3 boda=obavio razudbu, dobro znanje iz teorije i tehnike; 4 bodova=obavio razudbu, vrlo dobro znanje iz teorije i tehnike; 5 bodova=obavio sekciju, izvrsno znanje iz teorije i tehnike). Raspon od 5 do 10 bodova student ostvaruje kombinacijom tj. zbrojem dviju vrijednosti ostvarenih razudbom (npr. student obavio jednu razudbu na kojoj je pokazao dobro znanje iz teorije i tehnike [3 boda], te još jednu na kojoj je pokazao izvrsno znanje iz teorije i tehnike [5 bodova], čime ukupno postiže 8 bodova iz aktivnosti na vježbama).

Kontinuirana 20 32 (V. semestar, provjera znanja (Pismeni kolokvij iz „Op će (Pismeni kolokvij iz etiologije“ 10 bodova; Prakti čni „Op će etiologije“ 16 kolokvij iz razudbe 10 bodova). bodova; Prakti čni kolokvij iz razudbe 16 bodova). Pis ani kolokvij iz „Op će etiologije“ , sastoji se od 32 pitanja (za svaki bod na pismenom kolokviju se dodijeljuje 0,5 bodova)

Prakti čni kolokvij iz razudbe provodi se ispitivanjem prakti čnog i teoretskog znanja iz razudbe (0-9 bodova= student nije pokazao zadovoljavaju će znanje; 10 bodova= student 115

pokazao minimalno znanje; 11 bodova= student pokazao dostatno znanje; 12 bodova= student pokazao zadovoljavaju će znanje; 13 bodova= student pokazao dobro znanje; 14 bodova= student pokazao natprosje ćno dobro znanje; 15 bodova= student pokazao vrlo dobro znanje; 16 bodova= student pokazao izvrsno znanje) Završni ispit 24 40 (student mora pokazati zadovoljavaju će znanje da bi ostvario 24 minimalna boda )

UKUPNO 60 100

116

Naziv kolegija Parazitologija i invazijske bolesti Šifra 130000 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar V. /peti Zavod/klinika Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Tatjana Živi čnjak Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. Dagny Stoj čevi ć Jan, prof. dr. sc. Albert Marinculi ć, izv. prof. suradnici dr. sc. Tatjana Živi čnjak, dr. sc. Franjo Martinkovi ć, Vanja Vrki ć, dr.vet.med, zn. novak, Sadržaj kolegija Parazitizam, zna čenje i raširenost bolesti uzrokovanih parazitima. Morfologija parazita, razvoj, biologija, patogeneza, dijagnostika i lije čenje parazitoza uzrokovanih parazitskim vrstama Protozoa, Trematoda, Cestoda, Nematoda, Arthropoda. Op ća i posebna Razumijevanje biologije i ekologije parazita i vektora od medicinskog i znanja koja se veterinarskog zna čaja, razlikovanje i raspoznavanje pojedinih skupina stje ču na kolegiju parazita kao i pojedinih parazita i njihovih razvojnih oblika unutar skupina, (cilj) razumiievanje puteva širenja pojedinih parazitoza,razumijevanje patogeneze koju uzrokuju paraziti ili njihovi razvojni stadiji, razvijanje dijagnosti čkih vještina i sposobnosti u uzimanju, pripremanju i pregledavanju razli čitih uzoraka,postavljanje pouzdane dijagnoze i identifikacije parazita ili njihovih razvojnih stadija, sposobnost lije čenja i suzbijanja pojedinih parazitoza, razumijevanje suvremenih trendova u veterinarskoj parazitologiji.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 30 0 60 90 Bodovi 7 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Veterinary Parasitology, G.M. Urqugart, J. Armour, J.L. Duncan, A.M. Dunn, F.W. Jennings, 1987. 2. . Pisani materijali za pripremu vježbi 3 Veterinarski priru čnik, 6. izdanje 2012. 4. D.D. Bowman, Georgi's Parasitology for veterinarians 5. Protozoarne bolesti, A. Zuko i M. Čankovi ć, 2003. 6. Merck on line

Preporu čena 1. Laboratory Procedures, 2002. 4.th editionC. M. Hendrix, literatura 2. Small animal clinical diagnosis by laboratory methods, Willard – Tvedten, 2004., 4.th edition 3. Diagnostic veterinary parasitology, C.M. Hendrix, 1998.

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Po četak i završetak nastave, satnica i raspored, izvedbeni programi i mjesta održavanja nastave biti će objavljeni na oglasnoj plo či Zavoda. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku. Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama i seminarima 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Tijekom turnusa za kolegij Parazitologija i invazijske bolesti student mora biti predavanju prisutan na 15 sati predavanja kako bi ostvario 3 minimalna boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova. Prisutnost na Tijekom turnusa student mora biti prisutan na 40 (od 60) sati vježbi, tj. na 20 vježbama programa od 30 programa kako bi ostvario minimalnih 8 bodova tijekom turnusa. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova. Aktivnost na Tijekom turnusa u vrijeme vježbi student mora do ći na vježbe pripremljen i vježbama izvršiti predvi đene zadatke iz 60 sati vježbi, tj. iz 30 programa, te za izvršene zadatke dobiva potpis nastavnika. Svaki uredno odrađeni i potpisani program vrijedi 1 bod. Na vježbama student može ostvariti ukupno 30 117

bodova. Položena provjera znanja iz «Koproloških pretraga» donosi 4 boda. Tijekom turnusa student mora skupiti ukupno 20 bodova, i to minimalno 16 bodova iz aktivnosti na vježbama i 4 boda iz usmenog kolokvija, kako bi ostvario minimalnih 5 bodova. Maksimalni broj bodova koji student može ostvariti je 34. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10. Kontinuirana Tijekom turnusa bit će organizirano 4 kolokvija u vrijeme vježbi od kojih se provjera znanja svaki sastoji od 20 pitanja. Svako to čno rješeno pitanje vrijedi 1 bod. Svaki kolokvij donosi maksimalno 8 bodova. U svakom kolokviju mora biti minimalno 11 to čno rješenih pitanja, što donosi 5 bodova. Sa po 11 to čno rješenih pitanja u sva 4 kolokvija student ostvaruje minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari minimalnih 5 bodova po jednom kolokviju ili ukupno 20 bodova, ima pravo na popravni kolokvij koji će biti održan nakon završetka nastave. Položena sva 4 kolokvija s minimalno 20 bodova su uvjet za pristupanje završnom ispitu. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalnih 80 bodova, tj. maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 32. Minimalni uvjeti za prolaz na prvom, drugom, tre ćem i četvrtom elementu Završni ispit ocjenjivanja se zbrajaju i zajedno iznose 36 bodova. Kako bi pristupio završnom ispitu, student mora imati minimalno ostvarenih 36 bodova, tj. minimalno 16 bodova iz prve tri to čke, i minimalno 20 bodova iz to čke 4. Položena sva 4 kolokvija s minimalno 5 bodova su uvjet za pristupanje završnom ispitu. Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prvih četiri djelova kontinuiranog pra ćenja nastave. Pitanja u završnom ispitu biti će postavljena tako da student na njih odgovara usmeno. Maksimalni broj bodova koji se može ostvarit na završnom ispitu iznosi 40 bodova. Usmeni ispit sadrži 10 pitanja. Jedno pitanje donosi 0 - 4 boda, maksimalno se ostvaruje 40 bodova. Za prolaz na usmenom djelu ispita je potrebno ostvariti minimalno 24 boda. Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih pet elemenata ocjene ocjenjivanja i to prema slijede ćoj tablici:

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

118

Bodovi za pra ćenje VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ rada studenata i BODOVA BODOVA ocjenjivanje 3 6 tijekom semestra Pristunost na 3:0,20=15 6:30=0,20 predavanjima Koeficijent 0,20 (Koeficijent 0,20)

(30 sati predavanja) Student mora biti na 15 predavanja da bi ostvario 3 minimalna boda Prisutnost na 8 12 vježbama (koeficijent 0,40) 12:60=0,20 8:0,40=20 12:30=0,40 (60 sati vježbi = Student mora biti (koeficijent 0,40) 30 programa) prisutan na 20 programa (40 sati vježbi) da bi ostvario 8 minimalnih bodova Aktivnost na 5 10 vježbama 10:30=0,33 Student mora skupiti Student mora skupiti 34 1.rad na vježbama 20 bodova, 16 iz rada bodova kako bi ostvario =30 bodova i 4 iz kolokvija, kako maksimalnih 10 bodova Kolokvij «Koprološke» bi ostvario minimalnih = 4 boda 5 bodova

30+4=34 Kontinuirane 20 32 provjere znanja (koeficijent 0,40) 32:80=0,40 (kolokviji) 11 pitanja u jednom (koeficijent 0,40) 4 kolokvija x20 pitanja kolokviju donosi 5 80 bodova=32 boda bodova 1 pitanje = 1 bod 4x5= 20 bodova 1 kolokvij=8 bodova Student mora ostvariti 5 bodova po kolokviju da ostvari minimalnih 20 bodova Završni ispit 24 40 40:10=4 Usmeni ispit =10 Student mora ostvarit (koeficijent 4) pitanja minimalno 24 boda 1 pitanje =0 - 4 boda za prolaz na maksimalno 40 usmenom bodova

UKUPNO 60 100

119

Naziv kolegija Patološka fiziologija I . Šifra 118333 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar V. Zavod/klinika Zavod za patološku fiziologiju Voditelj k olegija Prof. dr. sc. Nina Polji čak Milas Nastavnici i prof. dr. sc. Nina Polji čak Milas, izv. prof. dr. sc. Mirna Robi ć, doc. dr. sc. Maja Beli ć, suradnici na doc. dr. sc. Romana Turk, Matko Kardum, dr. med. vet. kolegiju Sadržaj kolegija Zdravlje, uzroci bolesti, bolest, poremetnje membranskih i subcelularnih funkcija. Patofiziologija poreme ćaja središnjeg i perifernog živ čanog sustava, poreme ćaji svijesti, poreme ćaji funkcije moždanog debla, perifernih živaca i živ čano-miši ćnih sinapsi, patofiziologija boli. Poreme ćaji lu čenja hormona i hormonskih receptora u ciljnim tkivima, poreme ćaji metabolizma hormona i regulacije hormonskih sustava. Poreme ćaji lu čenja hormona hipotalamusa i hipofize, štitne i paratireoidnih žlijezda, poremetnje funkcije kore i srži nadbubrežne žlijezde, poreme ćaji funkcije endokrine guštera če. Avitaminoze i hipervitaminoze vitamina topljivih u mastima, avitaminoze vitamina topljivih u vodi. Patogeneza upalne reakcije i cijeljenja, antioksidacijski stres i antioksidativna zaštita. Op ća i posebna Nagli razvoj biokemije, biofizike i molekularne biologije doveo je do sve ve ćih znanja koja se saznanja o suptilnim mehanizmima razvoja razli čitih bolesnih procesa, ne samo na stje ču na kolegiju nivou stanice nego i stani čnih organela, pa sve do molekularnih mehanizama. Stoga (cilj) je za interpretaciju patogeneze bolesnih procesa potrebno sve više znanja o poreme ćajima procesa regulacije svih zbivanja u organizmu, čime se sti če osnova za bolje razumijevanje poreme ćaja pojedinih organskih sustava i organa koji se u če u sklopu predmeta Patofiziologija II. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 11 4 10

Bodovi 2,5 Jezik hrvatski Obvezna literatura Stjepan Gamulin Matko Maruši ć, Zdenko Kova č i sur. (1988., 2002., 2011.): Patofiziologija. Medicinska naklada, Zagreb. Tatjana Boži ć (2007., 2012.): Patološka fiziologija doma ćih životinja. Nau čna KMD, Beograd. Romana Turk (2005): Vježbe iz patofiziologije biokemijjski dio, Veterinarski fakultet Zagreb, interna skripta. Bilješke s predavanja i vježbi Preporu čena David O. Slauson, Barry J. Cooper (1982., 1999.): Mechanisms of Disease. Mosby. literatura Steven L. Stockham and Michael A. Scott (2008.): Fundamentals of Veterinary Clinical Pathology. Blackwell Publishing. Mary Anna Thrall (2004.): Veterinary Hematology and Clinical Chemistry. Lippincott Williams & Wilkins. J. Kaneko (1980., 2008.): Clinical Biochemistry of Domestic Animals. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na seminarima 3. prisutnost na vježbama 4. aktivnost na vježbama 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Maksimalni broj bodova – 6 predavanju Minimalni broj bodova – 3 (jedan sat predavanja iznosi 0,545 boda) Tijekom poha đanja kolegija Patološka fiziologija I, student mora biti prisutan na minimalno šest sati predavanja kako bi ostvario minimalna tri boda. Maksimalnih šest bodova ostvaruje student prisutan na svih 11sati predavanja. Prisutnost na Maksimalni broj bodova - 6 seminarima Minimalni broj bodova -4 (jedan sat seminara iznosi 1,5 boda) 120

Student mora biti prisutan na najmanje dva sata seminara. Svaki opravdani izostanak unutar dozvoljenog (dva sata) studenti mogu nadoknaditi u dogovoru s voditeljem seminara u obliku pismene radnje. Prisutnost na Maksimalni broj bodova - 6 vježbama Minimalni broj bodova -4 (jedan sat vježbi iznosi 0,6 boda) Student mora biti prisutan na najmanje sedam sati vježbi kako bi ostvario minimalna četiri boda. Svaki opravdani izostanak unutar dozvoljenog (tri sata) studenti mogu nadoknaditi u dogovoru s voditeljem vježbi. Po uspješno nadokna đenoj vježbi studentu se pripisuje 0,6 bodova po satu. Aktivnost na Maksimalni broj bodova – 10 vježbama Minimalni broj bodova – 5 Na po četku svakih vježbi voditelj provodi kratku provjeru znanja. Provjera se pripremljenost studenata za vježbe koje slijede. Svakom studentu provjeravati će se znanje najmanje pet puta, a svaka procjena znanja donosi najviše dva boda. Kontinuirana Maksimalni broj bodova – 32 provjera znanja Minimalni broj bodova – 20 Provjera znanja putem kolokvija biti će održana nakon odslušanih vježbi. Kolokvij će sadržavati 16 pitanja od kojih svako donosi dva boda. Za studente koji ne zadovolje minimalni broj bodova, organizirati će se još tri termina za popravne kolokvije. Završni ispit Maksimalni broj bodova – 40 Minimalni broj bodova – 24 Za pristupanje završnom ispitu student treba sakupiti minimalno 16 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima i vježbama, te najmanje 20 bodova iz kontinuirane provjere znanja. Ispit će se provoditi pismenim putem. Zaklju čivanje Ukupni zbroj bodova ostvaren iz svih elemenata ocjenjivanja izražava se ocjenom od ocjene 1 do 5 (tablica dolje). Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Za svakog studenta u Zavodu će postojati obrazac za vo đenje evidencije o prisutnosti rada studenata i na predavanjima, vježbama i seminarima, te rubrikama za bodovanje aktivnosti na ocjenjivanje vježbama. U dijelu kontinuirana provjera znanja biti će upisano: datum polaganja tijekom semestra kolokvija, ispitiva č i broj ostvarenih bodova. Ostvareni bodovi iz prvog, drugog, tre ćeg i četvrtog elementa ocjenjivanja zbrajaju se prema tablici: Vrste aktivnosti Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova Prisutnost na 3 6 predavanjima Prisutnost na 4 6 seminarima Prisutnost na 4 6 vježbama Aktivnosti na 5 10 vježbama Kontinuirane 20 32 provjere znanja Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

121

Naziv kolegija Patološka fiziologija II Šifra 118334 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI. /šesti/ Zavod/klinika Zavod za patološku fiziologiju Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Nina Polji čak Milas Nastavnici i prof. dr. sc. Nina Polji čak Milas, izv. prof. dr. sc. Mirna Robi ć, doc. dr. sc. Romana suradnici na Turk, doc. dr. sc. Maja Beli ć, Kardum Matko, dr. med. vet. kolegiju Sadržaj kolegija Poreme ćaj ravnoteže amiloliti čke i proteoliti čke mikroflore, patogeneza razvoja kisele i lužnate indigestije, poreme ćaji motorike predželudaca zbog fizikalnih i kemijskih svojstava hrane, zbog traumatskog retikuloperitonitisa, zbog otrovanja, poreme ćaj eruktacije i mehanizam postanka timpanije buraga. Poreme ćaj želu čane peristaltike i povra ćanje, mehanizam postanka ulkusne bolesti, poreme ćaj lu čenja crijevnog i guštera činog soka te crijevne apsorpcije, poreme ćaji motorike i prohodnosti crijeva, uloga neurovegetativne distonije i osebujnosti gra đe probavnog sustava u nastanku probavnih poreme ćaja u konja, bakterijska aktivnost u debelom crijevu, meteorizam, proljev, opstipacija. Patogeneza razvoja steatoze jetre, mehanizam nastanka edema i ascitesa, mehanizam razvoja žutice, enzimi u krvi kao pokazatelji jetrenih funkcija. Poreme ćaji metabolizma ugljikohidrata, hipoglikemija, bolesti pohrane glikogena, hiperglikemija. Paraliti čka mioglobinurija konja. Poreme ćaji metabolizma lipida, sindrom malapsorpcije masti, ateroskleroza. Ketoza preživa ča, graviditetna toksemija ovaca, pretilost, pothranjenost. Poreme ćaji metabolizma aminokiselina. Poreme ćaji regulacije eritropoeze, klasifikacija anemija, promjene veli čine, boje i oblika eritrocita, promjena osmotske otpornosti i brzine taloženja, dishemopoeti čne anemije, hemoliti čke anemije, posthemoragi čne anemije, deficitarne anemije, regenerativna krvna slika, policitemije, utjecaj promjene broja eritrocita na cirkulacijski sustav. Poreme ćaji leukopoeze, granulocitoza, granulocitopenija, leukocitarna formula, neutrofilija, neutropenija, eozinofilija, eozinopenija, bazofilija, monocitoza, limfocitoza i limfopenija, interpretacija ukupnog i diferencijalnog broja leukocita. Bolesti mati čne stanice hematopoeze (etiologija, patogeneza i podjela). Koagulopatije: poreme ćaji trombocita, poreme ćaji faktora plazme, hemoragi čne dijateze. Poreme ćaji stvaranja i prenošenja podražaja u srcu: sinusna bradikardija, sinusna aritmija, ekstrasistole, paroksizmalna tahikardija, lepršanje i treperenje atrija, fibrilacija ventrikula, parcijalni i totalni blok. Ošte ćenje miokarda, hipertrofija, dilatacija i zatajivanje srca, ošte ćenja sr čanih zalistaka: mitralna stenoza i insuficijencija, aortna stenoza i insuficijencija, slabost trikuspidalnog zaliska. Poreme ćaji koronarnog krvotoka, poreme ćaji punjenja srca (tamponada i perikarditis), klasifikacija i patogeneza šoka, hipertenzija. Plu ćni volumeni i kapaciteti. Zaštitni mehanizmi dišnih puteva. Poreme ćaji alveolarne ventilacije. Hipoventilacija, hiperkapnija, hipoksemija, hipoksija. Hiperventilacija. Opstruktivni poreme ćaji ventilacije – astma, kroni čni bronhitis, emfizem plu ća. Restriktvni poreme ćaji ventilacije – bolesti grudnog koša i pleure (pneumotoraks, hidrotoraks, pleuritis), bolesti dišnih miši ća, bolesti parenhima plu ća (lobarna pneumonija, bronhopneumonija). Poreme ćaji prometa teku ćine i krvotoka u plu ćima i patogeneza plu ćnog edema. Kardiogeni i nekardiogeni edem plu ća. Atelektaza. Poreme ćaji frekvencije i dubine disanja Manifestacije poreme ćaja bubrežnih funkcija, promjene koli čine i sastava mokra će, glomerulonefritis, intersticijski nefritis, pijelonefritis, nefroza, ciroza, nefrolitijaza, akutno i kroni čno zatajivanje bubrega i uremija, poreme ćaji acidobazne ravnoteže. Op ća i posebna Studenti se tijekom nastave iz Patološke fiziologije upoznaju s razvojem patoloških znanja koja se zbivanja, odnosno s poreme ćajima fizioloških funkcija organizma tijekom razvoja stje ču na kolegiju bolesnog procesa, po čevši od molekularnog, stani čnog i tkivnog poreme ćaja, pa (cilj) sve do poreme ćaja funkcija pojedinih organa i organskih sustava. Na taj na čin studenti dobivaju osnovu za logi čno razumijevanje simptoma bolesti i dijagnosti čkih postupaka. Nadalje, saznanja o patofiziološkim poreme ćajima omogu ćuju studentima bolje razumijevanje zahvatnih mjesta djelovanja lijekova. Isto tako, poznavanje patomehanizama razli čitih poreme ćaja daje studentima osnovu za bolje razumijevanje morfoloških promjena o kojima istovremeno u če u 122

Op ćoj patologiji i patološkoj morfologiji. Sagledavanjem patomehanizama koji su zajedni čki mnogim bolestima nastoji se kod studenata razviti smisao za integralni pristup patološkom procesu na nivou cijelog organizma. Na taj na čin studenti ve ć sada dobivaju čvrstu osnovu za diferencijalno-dijagnosti čko razmatranje bolesti, što je preduvjet njihova razvoja u dobre veterinare prakti čare. Tijekom prakti čnog dijela nastave studenti moraju samostalno izvesti hematološke pretrage koje su učili tijekom nastave fiziologije te savladati tehnike izvedbe citoloških, citokemijskih i biokemijskih pretraga. No, težište prakti čne nastave stavlja se na pravilnu interpretaciju o čitanih rezultata, njihovo zna čenje za dijagnostiku, pra ćenje i prognozu bolesti. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 39 6 50

Bodov i 6,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura Stjepan Gamulin, Matko Maruši ć, Zdenko Kova č i sur. (1988., 2002., 2011.): Patofiziologija. Medicinska naklada, Zagreb. Tatjana Boži ć (2007., 2012.): Patološka fiziologija doma ćih životinja. Nau čna KMD, Beograd. RomanaTurk (2005.): Vježbe iz patofiziologije - biokemijski dio (interna skripta). Ante Svetina (1988.) : Patofiziologija krvi (Priru čnik za vježbe). Veterinarski fakultet, Zagreb. Polji čak Milas Nina (2012.): Uvod u hematološke pretrage. Web predavanje, Veterinarski fakultet, Zagreb. Polji čak Milas Nina (2012.): Procjenjivanje eritrocitnih pokazatelja. Web predavanje, Veterinarski fakultet, Zagreb. Bilješke s predavanja i vježbi Preporu čena Steven L. Stockham and Michael A. Scott (2008.): Fundamentals of Veterinary literatura Clinical Pathology. Blackwell Publishing. Mary Anna Thrall (2004.): Veterinary Hematology and Clinical Chemistry. Lippincott Williams & Wilkins. Rick L. Cowell (2004.): Veterinary Clinical Pathology Secrets. Elsevier Mosby Harvey, J.W. (2001.): Atlas of Veterinary Hematology, Blood and Bone Marrow of Domestic Animals. W. B. Saunders Comp. Reagan, W.J., Sanders, T. G., DeNicola, D. B. (1998.): Veterinary Hematology: Atlas of Common Domestic Species, Iowa State University Press. CD- Atlas sedimenta mokra će, Chronolab CD – Atlas laboratorijska hematologija – Atlas analize razmaza periferne krvi. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na seminarima 3. prisutnost na vježbama 4. aktivnost na vježbama 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Maksimalni broj bodova – 6 predavanju Minimalni broj bodova – 3 (jedan sat predavanja iznosi 0,154 boda) Tijekom poha đanja kolegija Patofiziologija II. student mora biti prisutan na minimalno 20 sati predavanja kako bi ostvario minimalna tri boda. Prisutnost na Maksimalni broj bodova - 6 seminarima Minimalni broj bodova -4 (jedan sat seminara iznosi 1,0 bod) Student mora biti prisutan na najmanje četiri sata seminara. Svaki opravdani izostanak unutar dozvoljenog (dva sata) studenti mogu nadoknaditi u dogovoru s voditeljem seminara u obliku pismene radnje. Aktivnost na Maksimalni broj bodova – 10 vježbama Minimalni broj bodova – 5 Svaka uredno napisana, potpisana i odra đena vježba donosi 0,2 boda, što u kona čnici može iznositi najviše 5 bodova (25 programa x 0,2 = 5). Tijekom trajanja vježbi izvršiti će se pet kratkih usmenih provjera znanja, od kojih 123

svaka donosi po 0,5 bodova. Na taj na čin se može sakupiti najviše 2,5 boda. Tijekom trajanja vježbi student može jednom samostalno pripremiti usmeno izlaganje pra ćeno PowerPoint prezentacijom. Samostalno izlaganje zadanog materijala donosi najviše 2,5 boda. Kontinuirana Maksimalni broj bodova – 32 provjera znanja Minimalni broj bodova – 20 I. kolokvij – Biokemijske vježbe (12 pitanja), min. 7, maks. 12 bodova II. kolokvij – Hematološke vježbe (16 pitanja), min. 10; maks. 16 bodova III. prakti čni kolokvij – Morfologija krvnih stanica, min. 3; maks. 4 boda Provjere znanja putem kolokvija održat će se nakon odslušanih tematskih cjelina na predavanjima i prakti čno obra đenih na vježbama. Završni ispit Maksimalni broj bodova – 40 Minimalni broj bodova – 24 Za pristupanje završnom ispitu student treba sakupiti minimalno 16 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima i vježbama, te najmanje 20 bodova iz kontinuiranih provjera znanja. Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prvih pet elemenata ocjenjivanja. Na završnom ispitu student na postavljena pitanja odgovara usmeno. Pitanja su iz svih podru čja nastavnog programa koja je student odslušao na predavanjima i seminarima i svako se pitanje boduje. Bez obzira na ostvareni broj bodova iz prva četiri elementa ocjenjivanja, student mora na završnom ispitu pokazati minimalno znanje kako bi ostvario minimalna 24 boda. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, može pristupiti ponovnom polaganju završnog ispita u odre đenim terminima. Zaklju čivanje Ukupni zbroj bodova ostvaren iz svih elemenata ocjenjivanja izražava se ocjenom ocjene od 1 do 5 (tablica dolje). Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Za svakog studenta u Zavodu će postojati obrazac za vo đenje evidencije o rada studenata i prisutnosti na predavanjima, vježbama i seminarima, te rubrikama za bodovanje ocjenjivanje aktivnosti na vježbama. U dijelu kontinuirana provjera znanja biti će upisano: tijekom semestra datum polaganja kolokvija, ispitiva č i broj ostvarenih bodova. Ostvareni bodovi iz prvog, drugog, tre ćeg i četvrtog elementa ocjenjivanja zbrajaju se prema tablici:. Vrste aktivnosti Minimalni broj Maksimalni broj bodova bodova Prisutnost na 3 6 predavanjima Prisutnost na seminarima 4 6 Prisutnost na vježbama 4 6 Aktivnosti na vježbama 5 10 Kontinuirane provjere 20 32 znanja Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

124

Naziv kolegija Radijacijska higijena Šifra 130003 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar V. /peti/ Zavod/klinika Zavod za fiziologiju i radiobiologiju Voditelj Doc. dr. sc. Marinko Vili ć kolegija Nastavnici i Prof.dr.sc. Miljenko Šimpraga suradnici na Doc. dr. sc. Marinko Vili ć kolegiju Jadranka Pejakovi ć Hlede,dr. med. vet. Sadržaj 1. Uvod u radijacijsku higijenu (RH) kolegija 2. Standardi za zaštitu od ioniziraju ćeg zra čenja 3. Radioaktivna kontaminacija (izvori radioaktivnosti) 4. Biološki zna čajni radionuklidi (jod-131, stroncij-90, cezij-137 i cezij-134) 5. U činci ioniziraju ćeg zra čenja na životinje i ljude 6. Zaštita životinja i ljudi od ozra čivanja 7. Zaštita ljudi, životinja i sto čne hrane od radioaktivne kontaminacije 8. Metode radioaktivne dekontaminacije 9. Radioaktivna dekontaminacija doma ćih životinja, sto čne hrane, hrane (mesa i mlijeka), razli čitih materijala i okoliša (tlo, poljoprivredno zemljište) 10. Radijacijsko-higijenska kontrola hrane, vode,sto čne hrane i procjena njihove ispravnosti 11. Konzerviranje namirnica ioniziraju ćim zra čenjem 12. Dozimetrija (dozimetri, uloga osobne dozimetrije, dozimetrijske veli čine i jedinice) 13. Detektori ioniziraju ćeg zra čenja (rad s detektorima) 14. Gamaspektrometrija 15. Postupak s životinjama, sto čnom hranom i proizvodima životinjskog podrijetla pri eventualnoj akcidentalnoj kontaminaciji okoliša 16. Izra čunavanje dopuštenih koli čina pojedinih radionuklida u sto čnoj hrani s obzirom na dopuštenu koli činu tih radionuklida u mlijeku i mesu 17. Izra čunavanje rizika od malignih bolesti u ljudi zbog unosa kontaminiranog mesa i mlijeka 18. Izra čunavanje ekspozicije, sigurne udaljenosti od izvora zra čenja, debljine zaštitnog zida u okolini radioaktivnog izvora, te izra čunavanje dopuštenog vremena boravka na kontaminiranom podru čju 19. Izvori i spektar neioniziraju ćeg (mikrovalnog) zra čenja 20. Biološki u činci neioniziraju ćeg (mikrovalnog) elektromagnetskog zra čenja 21. Instrumentacija i dozimetrija neioniziraju ćeg (mikrovalnog) zra čenja. Op ća i Znanje koje će studenti ste ći na kolegiju Radijacijska higijena u činit će ih sposobnim: 1) posebna zaštititi sebe i suradnike od radioaktivne kontaminacije i ozra čivanja; 2) koristiti se znanja koja se detektorima ioniziraju ćeg zra čenja i dozimetrima te će znati otkriti ioniziraj će zra čenje, stje ču na odrediti vrstu ioniziraju ćeg zra čenja i izra čunati dozu zra čenja; 3) koristiti se analizatorima kolegiju (cilj) (detektorima) visokih frekvencija neioniziraju ćeg zra čenja te će znati odrediti pojedini spektar radiofrekvencijskog zra čenja i izra čunati dozu zra čenja; 4) zaštititi nastambe, doma će životinje, sto čnu hranu i živežne namirnice od radioaktivne kontaminacije i ozra čivanja; 5) na činiti dekontaminaciju doma ćih životinja, sto čne hrane, mesa, mlijeka, vode, sto čnih nastambi, razli čitih predmeta i okoliša (tlo, poljoprivredno zemljište) te provjeriti uspjeh dekontaminacije; 6) procijeniti radijacijsko-higijensku ispravnost mesa, mlijeka i drugih namirnica, i mogu ćnost njihove uporabe za ljudsku prehranu, a sve u cilju zaštite ljudi od radijacijskoga optere ćenja; 7) izra čunati rizik od malignih bolesti u ljudi zbog unošenja kontaminiranog mlijeka i mesa; 8) prepoznati hranu konzerviranu ioniziraju ćim zra čenjem i znati zauzeti stav u vezi s tim postupkom. Osim toga, studenti će dobiti osnovno znanje o učincima ioniziraju ćeg i neioniziraju ćeg zra čenja (mikrovalnog) na životinje i ljude te o zaštiti. Jedno i drugo je potrebno za razumijevanje i rad u rendgenologiji, nuklearnoj veterinarskoj medicini te za obavljanje drugih poslova iz veterinarske djelatnosti vezanih za elektromagnetsko zra čenje. I, kona čno, poznavanje ovoga gradiva zakonski je uvjet za obavljanje rendgenskih pretraga i pretraga u kojima se koriste otvoreni radioaktivni izotopi (nuklearna veterinarska medicina). Tako đer je potrebno za stru čno obavljanje veterinarske inspekcije i za dio poslova iz animalne higijene.

Nastava (sati Predavanja Seminari Vježbe ukupno) 125

30 12 - 18 Bodovi 2,5 Jezik Hrvatski Obvezna 1. Vili ć, M. (2013): Radijacijska higijena (interna skripta). ( http://fir.vef.unizg.hr/wp - literatura uploads/2012/03/RADIJACIJSKA-HIGIJENA-SKRIPTA.pdf ) 2. Maltar-Strmečki, N., B. Rakvin (2004): Primjena EPR spektroskopije pri konzerviranju namirnica ionizacijskim zra čenjem. I dio: Precizno mjerenje doze ionizacijskog zra čenja pomo ću epr/alaninske dozimetrije. Meso 5, 42-45. 3. Maltar-Strme čki N., B. Rakvin (2004): Primjena EPR spektroskopije pri konzerviranju namirnica ionizacijskim zra čenjem. II dio: Provjera ispravnosti doze u raznim namirnicama životinjskog porijekla konzerviranih ionizacijskim zra čenjem. Meso 6, 50-54. 4. Vili ć, M. (2003): Konzerviranje namirnica ionizacijskim zra čenjem. Meso. 5, 38-42. 5. Kasal, B., P. Kraljevi ć, D. Kubelka, M. Medvedec, M. Poropat, S. Težak (2012): Zaštita od zra čenja. U: Klini čka nuklearna medicina (Dodig,D. I Z. Kusi ć, ur.), drugo, obnovljeno i dopunjeno izdanje. Zagreb, Medicinska naklada, str. 307-329. Preporu čena Herceg, Z. (2009): Primjena elektromagnetskog zra čenja u prehrambenoj ndustriji. U: literatura Procesi konzerviranja hrane. Novi postupci. Golden marketing-Tehni čka knjiga, Zagreb. Hall, J. E. (2000): Radiobiology for the radiologist. 5 th ed. Lippincott Williams & Wilkins. Philadelphia-Baltimore-New York-LondonBuenos Aires-Hong Kong-Sydney-Tokyo. Eisenbud, M. (1997): Enviromental Radioactivity. 5th ed. Academic Press. London. Coggle, J. E. (1983): Biological effect of radiation. 2 th ed. Taylor & Francis Inc. New York Kraljevi ć, P. (1988): Doze ionizacijskog zra čenja. Vet Stn. 19,131-136. Kraljevi ć, P. (1988): Radionuklidi i ionizacijska zra čenja. Vet Stn. 19, 35-40. Kraljevi ć, P. (1988): Ozra čivanje i kontaminacija radionuklidima. Vet Stn. 19, 243-9 Kraljevi ć, P. (1988): Kretanje stroncija-90 kroz neke dijelove biosfere. Vet Stn. 19, 279-85. Kraljevi ć, P. (1988): Metabolizam stroncija-90 u životinjskom organizmu. Vet Stn. 19, 353-8. Kraljevi ć, P. (1989): Kretanje cezija-137 kroz biosferu i njegov metabolizam u životinjskom organizmu. Vet Stn. 20, 15-9. Kraljevi ć, P. (1989): Radioaktivni jod i njegov metabolizam u životinjskom organizmu. Vet Stn. 20, 89-95. Kraljevi ć, P. (1989): U činci ionizacijskog zra čenja u sisavaca. Vet Stn. 20, 89-94. Kraljevi ć, P. (1989): Akutni radijacijski sindrom. Vet Stn. 20, 217-223. Kraljevi ć, P. (1990): Radijacijsko-higijenski nadzor nad stočnom hranom, životinjama i njihovim proizvodima radi zaštite od radijacijskog zra čenja. Vet Stn. 21, 45-54. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi prisutnost na predavanjima ocjenjivanja prisutnost na vježbama aktivnost na vježbama kontinuirana provjera znanja završni ispit Prisutnost na Na predavanjima student može sakupiti maksimalno 6 bodova (12 sati predavanja) a minimalno predavanju 3 boda (6 sati predavanja).

Prisutnost na Na vježbama student može sakupiti maksimalno 12 bodova (18 sati vježbi) a minimalno mora vježbama sakupiti 8 bodova (12 sati vježbi). Nije dopušteno izostati s vježbi. Opravdani izostanak do 30 posto fonda sati vježbi student treba kolokvirati i sakupit će maksimalan broj bodova, a ako ga ne kolokvira sakupit će 8 bodova. Aktivnost na Tijekom izvo đenja vježbi student će pisati pet testova iz novog i/ili ve ć obra đenog gradiva vježbama vježbi. Za to čne odgovore student će dobiti maksimalno 10 bodova a minimalno mora sakupiti 5 bodova. Po jednom testu student će mo ći sakupiti maksimalno dva boda. Kontinuirana Na kraju turnusa student će pisati jedan test iz vježbi pri čemu može sakupiti maksimalno 32 provjera boda. Za prolaz sudent mora sakupiti minimalno 20 bodova znanja Završni ispit Pismeni ispit maksimalno 40 bodova minimalno 24 boda Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju zbroja bodova iz svih šest elemenata ocijenjivanja i to ocjene prema sljede ćoj tablici: 126

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čne do 59 1 (F) ocjene 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za Student da bi pristupio završnom ispitu treba sakupiti najmanje 16 bodova iz prisutnosti i pra ćenje rada aktivnosti na predavanjima i vježbama, te najmanje 20 bodova iz kontinuiranih provjera znanja. studenata i VRSTE ocjenjivanje AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ BODOVA MAKSIMALNI BROJ BODOVA tijekom semestra Prisutnost na predavanjima 3 6

(12 sati (koeficijent 0,5) 6:12=0,5 (koeficijent 0,5) predavanja) 3:0,5=6

(minimalno student mora biti na 6 sati predavanja da bi ostvario 3 minimalna boda)

Prisutnost na vježbama 8 12

(18 sati vježbi) (koeficijent 0,66) 8:0,66=12,12 (12) 12:18=0,66 (koeficijent 0,66)

(minimalno student mora biti na 12 sati vježbi da bi ostvario 8 minimalnih bodova)

Aktivnost na vježbama 5 10

10 bodova=5 testova (koeficijent 2) 1 test= max. 2 boda 5:0,5=2,5 1 test= 4 pitanja x 0,5 (minimalno student mora pisati 3 10:20 pitanja =0,5 (koeficijent 0,5) (2 boda x 5 testova = 10 testa i to čno odgovoriti na 10 pitanja bodova) da bi ostvario 5 minimalnih bodova)

Kontinuirana provjera znanja 20 32

1 kolokvij = 32 pitanja (koeficijent 1) 20:1=20 32:32=1(koeficijent 1) 1 pitanje = 1 bod

(minimalno student mora to čno odgovoriti na 20 pitanja da bi ostvario 20 minimalnih bodova)

Završni ispit 24 40 127

(Pismeni ispit) (koeficijent 1 ili 2) 14+26=40 33 pitanja 7x2=14 14:7=2 (koeficijent 2) 7 pitanja = 14 bodova 26x1=26 26:26=1 (koeficijent 1) 26 pitanja = 26 bodova

(minimalno student mora posti ći 24 boda na testu da bi ostvario 24 minimalna boda)

UKUPNO 60 100

128

Naziv kolegija Specijalna mikrobiologija Šifra 43400 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar V. /peti/ Zavod/klinika Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Voditelj kolegija prof. dr. sc. Ljiljana Pinter Nastavnici i Akademik Josip Madi ć, prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, prof. dr. sc. Branka Šeol suradnici na Martinec, prof. dr. sc. Nevenka Rudan, kolegiju Sadržaj kolegija Uzro čnici bakterijskih, virusnih i gljivi čnih bolesti važni za zdravlje životinja i ljudi. Porodica Spirochaetaceae : rod Borrelia , vrste Borrelia anserina , Borrelia burgdorferi ; rod Treponema , vrsta Treponema paraluiscuniculi ; rod Brachyspira , vrste Brachyspira hyodysenteriae , Brachyspira alvinipulli , Brachyspira pilosicoli . Porodica Leptospiraceae : rod Leptospira . Porodica Helicobacteriaceae : rod Helicobacter , vrsta Helicobacter pylori . Porodica Vibrionaceae : rod Vibrio , vrste V. vulnificus , V. parahaemolyticus , V. metschnikovii , V. salmonicida ; rod Listonella , vrste L. anguillarum , L. ordalii ; rod Photobacterium, vrsta Photobacterium damselae . Porodica Desulfovibrionaceae : rod Lawsonia, vrsta Lawsonia intracellularis . Porodica Campylobacteriaceae : rod Campylobacter , vrste C. fetus subsp. fetus, C. fetus subsp. venerealis . Porodica Enterobacteriaceae : rod Escherichia , vrsta Escherichia coli ; rod Klebsiella , vrsta Klebsiella pneumoniae subsp. pneumoniae ; rod Salmonella , vrsta S. enterica subsp. enterica, arizonae, diarizonae, houtenae, indica, salamae; rod Yersinia , Vrste Yersinia pestis, Yersinia enterocolitica, Yersinia pseudotuberculosis, Yersinia ruckeri ; rod Proteus ; rod Citrobacter ; rod Edwardsiella ; rod Enterobacter ; rod Hafnia ; rod Morganella ; rod Plesiomonas ; rod Serratia ; rod Shigella . Porodica Brucellaceae : rod Brucella , vrste Brucella abortus, Brucella melitensis, Brucella suis, Brucella ovis, Brucella canis . Porodica Bartonelaceae . Porodica Alcaligenaceae : rod Bordetella , vrste Bordetella bronchiseptica, Bordetella avium ; rod Taylorella , vrste Taylorella equigenitalis, T. asinigenitalis ; rod Alcaligenes . Porodica Francisellaceae : rod Francisella , vrsta Francisella tularensis . Porodica Pseudomonadaceae : rod Pseudomonas , vrste Pseudomonas aeruginosa , P. fluorescens . Porodica Moraxellaceae : vrsta Moraxella bovis . Porodica Pasteurellaceae : rod Pasteurella , vrste Pasteurella multocida, P. trehalosi ; rod Actinobacillus , vrste Actinobacillus lignieresii, Actinobacillus equuli, Actinobacillus suis, Actinobacillus pleuropneumoniae ; rod Haemophilus , vrste Haemophilus parasuis , Haemophilus paragallinarum ; rod Histophilus, vrsta H. somni ; rod Mannheimia , vrsta Mannheimia haemolytica . Porodica Burkholderiaceae : rod Burkholderia , vrste Burkholderia mallei, Burkholderia pseudomallei, Burkholderia cepacia . Porodica Legionellaceae . Porodica Neisseriaceae : rod Neisseria ; rod Chromobacterium . Porodica Fusobacteriaceae : rod Fusobacterium, vrsta F. necrophorum ; rod Streptobacillus, vrsta Streptobacillus moniliformis. Porodica Cardiobacteriaceae : vrsta Dichelobacter nodosus . Porodica Aeromonadaceae : rod Aeromonas , vrste A. ydrophila, A. salmonicida . Porodica Rickettsiaceae : rod Rickettsia (vrste). Porodica Ehrlichiaceae : rod Ehrlichia (vrste); rod Aegyptianella; rod Anaplasma ; rod Cowdria ; rod Neorickettsia (vrste). Porodica Bartonellaceae ; mikoplazme, mikoplazme preživa ča, mikoplazme svi nja, mikoplazme peradi; bakterije rodova Eperythrozoon i Haemobartonella . Porodica Coxiellaceae ; red Chlamydiales – klamidije, Chlamydia trachomatis ; rod Chlamydophila Vrste C. psittaci, C. felis, C. abortus, C. pecorum, C. pneumoniae . Porodica Mycobacteriaceae : rod Mycobacterium, vrste M. tuberculosis , M. bovis i M. Avium, Mycobacterium intracellulare - Mycobacterium avium kompleks; Porodica Nocardiaceae : rod Nocardia , vrste Nocardia asteroides, N. brasiliensis . Porodica Clostridiaceae : rod Clostridium , neurotoksi čni klostridiji - neinvazivni klostridiji, histotoksi čni klostridiji – invazivni klostridiji, uzro čnici 129

enterotoksemija, ostali klostridiji. Porodica Bacillaceae : rod Bacillus , vrsta Bacillus anthracis , ostale vrste roda Bacillus . Porodica Listeriaceae : rod Listeria , Vrste Listeria monocytogenes, L. ivanovii ; Porodica Corynebacteriaceae : rod Corynebacterium , vrste C. diphteriae , C. pseudotuberculosis, C. ulcerans, C. renale, C. kutscheri, C. bovis . Porodica Actinomycetaceae : rod Actinomyces (vrste); rod Arcanobacterium (vrste); rod Actinobaculum . Porodica Lactobacillaceae . Porodica Enterococcaceae : rod Enterococcus ; rod Melissococcus . Porodica Streptococcaceae : rod Streptococcus , vrste streptokoka koje su patogene za životinje, gove đe vrste streptokoka, konjske vrste streptokoka, streptokoki kojima je glavni doma ćin svinja, streptokoki kojima je glavni doma ćin pas, streptokoki kojima je glavni doma ćin čovjek, anaerobni streptokoki. Porodica Staphylococcaceae : rod Staphylococcus , vrste Staphylococcus aureus, Staphylococcus intermedius, Staphylococcus hyicus, Staphylococcus epidermidis . Porodica Paenibacillaceae : rod Paenibacillus , Vrste P. larvae, P. alvei . Porodica Erysipelothrichiaceae : rod Erysipelothrix , vrste E. rhusiopathiae, E. tonsillarum . Porodica Micrococcaceae . Porodica Dermatophilaceae . Porodica Bacteroidaceae . Porodica Flavobacteriaceae . Mikologija (mikologija – gljivice, opće osobine gljivica, taksonomija gljivica, osobitosti gljivi čnih infekcija, dijagnosticiranje, protugljivi čni lijekovi (antimikotici), imunost i imunizacija, koljeno Zygomycota (Zygomycetes ), rodovi; koljeno Ascomycota (Ascomycetes ), rodovi; skupina Deuteromycetes (Fungi imperfecti ), patogeni kvasci (kvascima sli čne gljivice); rod Candida ; rod Cryptococcus ; rod Malassezia ; rod Torulopsis ; rod Trichosporon ; rod Geotrichum ; rod Aspergillus ; rod Penicillium ; rod Alternaria ; rod Paecilomyces ; dermatofiti, rod Trichophyton ; rod Microsporum ; rod Microides ; dimorfne gljivice, rod Coccidioides ; rod Histoplasma ; rod Blastomyces , rod Sporothrix ; rod Chrysosporium ; ostale gljivi čne infekcije i infekcije gljivicama sli čnim mikroorganizmima, mikotoksikoze, mikotoksini, mikotoksikoze). DNA virusi: Poxviridae, Asfarviridae, Iridoviridae, Herpesviridae, Adenoviridae, Papillomaviridae, Polyomaviridae, Parvoviridae, Circoviridae . Virusi s reverznom transkriptazom (RNA virusi): Retroviridae, Hepadnaviridae . RNA virusi: Rhabdoviridae, Orhtomyxoviridae, Picornaviridae, Paramyxoviridae, Coronaviridae, Flaviviridae, Caliciviridae, Reoviridae, Birnaviridae, Arenaviridae, Bornaviridae, Arteriviridae, Togaviridae, Astroviridae, Bunyaviridae, Filoviridae ; Prioni. Op ća i posebna Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita iz specijalne mikrobiologije znanja koja se student će ste ći znanje o osnovnim zna čajkama najvažnijih uzro čnika stje ču na kolegiju zaraznih bolesti životinja i osnovnim mikrobiološkim tehnikama za njihovo (cilj) izdvajanje i identifikaciju koje će mo ći primijeniti u prakti čnom radu. Posebno će ovladati na činom uzimanja i slanja materijala na mikrobiološku pretragu, tehnikom pripreme mikroskopskih preparata – obojenih (uzro čnika nekih bakterijskih bolesti) i neobojenih (dijagnostika dermatofitoza). Ovladat će i nacjepljivanjem materijala na bakteriološke hranjive podloge te specifi čnostima uzgoja i identifikacije bakterija, gljivica i virusa na osnovi njihovih morfoloških, uzgojnih, fizioloških i antigenskih osobina važnih za postavljanje etiološke dijagnoze zaraznih bolesti. Upoznat će se i s njihovim odnosom prema antimikrobnim sredstvima te mogu ćnostima imunoprofilakse. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 15 30 60 Bodovi 4,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Nagli ć T., D. Hajsig, J. Madi ć, Lj. Pinter (1992): Praktikum op će mikrobiologije i imunologije. 2. izd. Školska knjiga. Zagreb. 2. Nagli ć T., D. Hajsig, J. Madi ć, Lj. Pinter (2005): Veterinarska mikrobiologija – Specijalna bakteriologija i mikologija. Veterinarski fakultet Zagreb i DMH. Zagreb 3. Topolnik E., D. Hajsig, T. Nagli ć (1980): Specijalna mikrobiologija. Veterinarski fakultet Zagreb. Zagreb (skripta) 130

4. Brudnjak, Z. (1987): Medicinska virologija. Jugoslavenska medicinska naklada. Zagreb 5. Materijali s predavanja 6. Web stranica Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti Preporu čena 1. Quinn, P. J., M. E. Carter, B. K. Markey, G. R. Carter (1994): Clinical literatura Veterinary Microbiology. M Wolfe. London 2. Murphy, F. A., E. P. J. Gibbs, M. C. Horzinek, M. J. Studdert (1999): Veterinary Virology. Academic Press. San Diego, London, Boston 3. Kaleni ć, S., E. Mlinari ć-Missoni (2005): Medicinska bakteriologija i mikologija. Merkur A.B.D. Zagreb 4. Brudnjak, Z. (1987): Medicinska virologija. Jugoslavenska medicinska naklada. Zagreb Prese čki, V. i sur. (2002): Virologija. Medicinska naklada, Zagreb NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Ukupno će se održati 15 sati predavanja. Student mora prikupiti najmanje 3 predavanju boda (najmanje 8 sati predavanja), a može prikupiti najviše 6 bodova (najviše 15 sati predavanja). Bodovi se prera čunavaju iz broja sati predavanja na kojima je student bio prisutan (1 sat predavanja = 0,4 boda). Prisutnost na Ukupno će se održati 30 sati vježbi. Student mora prikupiti najmanje 4 boda vježbama (najmanje 20 sati vježbi), a može prikupiti najviše 6 bodova (najviše 30 sati vježbi). Bodovi se prera čunavaju iz broja sati vježbi na kojima je student bio prisutan (1 sat vježbi = 0,2 boda). Prisutnost na Ukupno će se održati 15 sati seminara. Student mora prikupiti najmanje 4 seminarima boda (najmanje 10 sati seminara), a može prikupiti najviše 6 bodova (najviše 15 sati seminara). Bodovi se prera čunavaju iz broja sati seminara na kojima je student bio prisutan (1 sat seminara = 0,4 boda). Aktivnost na 1. Aktivnost na seminarima – usmeno izlaganje na zadanu temu. vježbama i Student može dobiti 6 bodova nakon uspješnog usmenog izlaganja seminarima na zadanu temu. 2. Aktivnost na seminarima – odgovori na pitanja i sudjelovanje u raspravi. Student može ostvariti ukupno 4 boda za dva usmena odgovora na postavljena pitanja (2 x 2 boda). 3. Aktivnost na vježbama – izvršeni zadaci. Student treba izvršiti prakti čne zadatke na vježbama, a rezultate unijeti u bilježnicu gdje je uredno ozna čen datum, redni broj vježbi i naslov tematske jedinice. Za uspješno izvršen zadatak student dobiva potpis u bilježnicu čime naknadno dokazuje uredno poha đanje vježbi i izvršavanje zadataka. Za svaki izvršeni zadatak student dobiva 1 bod. Ukupno se može prikupiti 14 bodova. 4. Aktivnost na vježbama – usmeni odgovori. O čekuje se da se studenti pripreme za vježbe i spremno odgovaraju na pitanja vezana uz temu vježbi. Ukoliko student odgovori na postavljena pitanja, dobiva 2 boda. Ukupno student može prikupiti 6 bodova za 3 to čna odgovora na postavljena pitanja. Bodovi iz navedenih aktivnosti (1, 2, 3 i 4) zbrajaju se (ukupno student može prikupiti najviše 30 bodova) i množe koeficijentom 0,3 kako bi se prera čunali u bodove za zaklju čivanje ocjene. Iz aktivnosti student može prikupiti najviše 10 bodova (30 x 0,3 = 10), a mora prikupiti najmanje 5 bodova (15 x 0,3 = 5, odnosno 50% bodova iz 1., 2., 3. i 4. čimbenika ocjenjivanja) kako bi mogao pristupiti završnom ispitu. Kontinuirana Tijekom nastave održat će se 2 kolokvija. Svaki kolokvij ima 16 pitanja, a 1 provjera znanja pitanje nosi 1 bod. Student mora prikupiti najmanje 20 bodova, odnosno odgovoriti to čno na najmanje 20 pitanja. Student može prikupiti najviše 32 boda ako to čno odgovori na sva pitanja (32 pitanja x 1 bod = 32 boda). Prikupljeni bodovi bez prera čunavanja koriste se za izra čun ukupne ocjene. 131

Student koji ne prikupi 20 bodova iz kontinuirane provjere znanja mo ći će pristupiti popravnom kolokviju. Vrijeme održavanja bit će objavljeno na oglasnoj plo či. Završni isp it Kako bi pristupio završnom ispitu student mora prikupiti najmanje 36 bodova iz prisutnosti na predavanjima, seminarima i vježbama, aktivnosti na seminarima i vježbama te kontinuiranim provjerama znanja odnosno zadovoljiti minimum iz svakog elementa ocjenjivanja. Završni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela. Pisani ispit sastoji se od šest (6) pitanja iz gradiva obra đenog na nastavi i obuhva ćenog u udžbeniku (Nagli ć T., D. Hajsig, J. Madi ć, Lj. Pinter (2005): Veterinarska mikrobiologija – Specijalna mikrobiologija i mikologija). Tri pitanja odnosit će se na bakteriologiju, dva na virusologiju i jedno na mikologiju. Svako pitanje nosi 3,5 bodova. Student može iz pisanog dijela ispita prikupiti najviše 21 bod. Iz svakoga od šest pitanja treba prikupiti najmanje 1,5 bodova za pristup usmenom ispitu, a može prikupiti najviše 3,5 bodova, odnosno 21 bod ako iz svakog pitanja dobije 3,5 bodova. Usmeni ispit nosi ukupno 19 bodova. Student iz usmenog i pisanog dijela ispita mora prikupiti najmanje 24 boda, a može prikupiti najviše 40 bodova. Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D)

77-84 3 (C)

85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje rada studenata i Vrste aktivnosti Minimalni broj Maksimalni broj ocjenjivanje bodova bodova tijekom semestra Prisutnost na predavanjima 3 6 Prisutnost na seminarima 4 6 Prisutnost na vježbama 4 6 Aktivnosti na seminarima i 5 10 vježbama Kontinuirane provjere znanja 20 32 Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student osvoji minimalno 36 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima, seminarima i vježbama te kontinuiranim provjerama znanja.

132

Naziv kolegija Specijalna veterinarska patologija Šif ra 63999 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI. /šesti/ Zavod/klinika Zavod za veterinarsku patologiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. Branka Artukovi ć, Prof. dr. sc. Željko Grabarevi ć, doc. dr. suradnici na sc. Andrea Gudan Kurilj, doc. dr. sc. Ana Beck, doc. dr. sc. Marko kolegiju Hohšteter, dr. sc. Ivan - Conrado Šoštari ć - Zuckermann Sadržaj kolegija U šestom semestru se upoznaju s patologijom pojedinih organskih sustava. Za vrijeme i petog i šestog semestra studenti se na vježbama upoznaju s osnovnim metodama rada u modernoj patologiji što uklju čuje obavljanje razudbe i uzimanje materijala za dodatne laboratorijske pretrage s posebnim naglaskom na patološko-histološku pretragu. Upoznaje ih se s patohistološkim izgledom osnovnih patoloških promjena kao i patohistološkim nalazima kod pojedinih bolesti i diferencijalnim metodama koje se koriste pri tome. Op ća i posebna Studenti će po okon čanju ovoga kolegija ste ći znanje iz op će patologije i znanja koja se patologije organskih sustava, koje im je neophodno za daljne pra ćenje stje ču na kolegiju nastave iz drugih klini čkih predmeta. Krajnji cilj je da po završetku studija (cilj) mogu prepoznati patološki proces, postaviti ispravnu dijagnozu i dati odgovaraju ću terapiju, odnosno ako do đe do uginu ća životinja na ispravan na čin (razudbom i drugim dodatnim laboratorijskim pretragama) do ći do to čne dijagnoze i na taj na čin djelovati preventivno kod drugih životinja.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 60 0 75 135 Bodovi 10,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Križan Čuljak i suradnici: Op ća veterinarska patologija. Horetzky, Zagreb, 1993. 2. Grabarevi ć, Željko, urednik hrvatskog izdanja (2008): Specijalna veterinarska patologija, prijevod: M. D. McGavin, Zachary, J. F.: Pathologic Basis of Disease, 4 th edition, Elsevier, Philadelphia, 2007. 3. Željko Grabarevi ć i sur.: Veterinarska onkologija. DSK-FALCO, Zagreb, 2002. 3. Grabarevi ć, Željko (ur.) (2002). Veterinarska onkologija. DSK-Falco, Zagreb 4. Osnove obdukcijske tehnike životinja – skripta (autori: doc. dr. sc. Ruža Sabo čanec i prof. dr. sc. Križan Čuljak, Zagreb, 1995) 5. Opis preparata patološke histologije – skripta (autori prof. dr. B. Maržan i dr. M. Herceg) Preporu čena 1. D. O. Slauson, Cooper, B. J.: Mechanisms of Disease. 3th edition, Mosby, literatura St. Louis, 2002. 2. M. D. McGavin, Zachary, J. F.: Pathologic Basis of Disease, 4 th edition, Elsevier, Philadelphia, 2007. 3. M. D. Mc Gavin, W. W. Carlton, Zachary, J.F.: Thomson's Special Veterinary Pathology, Mosby, St Louis London, Philadelphia Sydney Toronto, 2001. 4. D. J. Meuten: Tumors in Domestic Animals, fourth edition, Iowa State Press, 2002. 5. T. L. Gross, P. J. Ihrke, E. J. Walder: Veterinary Dermatology- A macroscopic and microscopic evaluation of canine and feline skin disease. Mosby Year book, St. louis, Baltimore, Chicago, London, Philadelphia, Sydney, Toronto 1996.

NA ČIN PROVJERE ZNANJA

133

Elementi ocjenjivanja 1. prisutnost na predavanjima 2. prisutnost na vježbama i seminarima 3. aktivnost na vježbama i seminarima 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit

Prisutnost na Tijekom VI. semestra za kolegij SPECIJALNA VETERINARSKA PATOLOGIJA student predavanju mora biti prisutan na 30 sati predavanja kako bi ostvario minimalna 3 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova. Prisutnost na Tijekom VI. semestra student mora biti prisutan na 50 sati vježbi kako bi ostvario vježbama i minimalnih 8 bodova tijekom semestra (minimalno 20 sati iz Razudbe, 20 sata iz seminarima Patohistologije i 10 sati iz vježbi-Konverzatorij). Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova Aktivnost na Tijekom VI. semestra student kako bi ostvario minimalni broj bodova iz razudbe mora vježbama i izvršiti razudbu i predati Razudbeni zapisnik (3 boda). Kako bi ostvario minimalan broj seminarima bodova iz patohistologije (2 boda) korektno nacrtati i ozna čiti sve zadane histološke preparate. Kako bi ostvario minimalan broj bodova (1 bod) iz Vježbi–Konverzatorij nau čiti zadanu programsku jedinicu. Tijekom VI. semestra student mora skupiti ukupno 5 bodova kako bi ostvario minimalnih 5 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10. Kontinuirana Tijekom VI. semestra će biti organizirana ukupno dva kolokvija: Pismeni kolokvij iz provjera znanja Patologije miši čnog i koštanog sustava, te Prakti čni kolokvij iz Patohistologije. Na pismenom kolokviju iz Patologije miši čnog i koštanog sustava, potrebno je za prolaz ostvariti minimalno 10 bodova, maksimalan broj bodova je 16. Naime polaganjem ove pisane provjere student se na završnom ispitu ne ispituje gradivo navedenog poglavlja. Kolokvij se sastoji od 32 pitanja, kako bi se ostvario minimalan broj bodova potrebno je na pismenom ispitu ostvariti 20 bodova. Naime, neto čni odgovori na pismenom kolokviju će se zbrajati kao negativni bodovi, tako da će se ukupni broj bodova na pismenom kolokviju dobiti na na čin da će se broj to čnih odgovora umanjiti za broj pogrešno odgovorenih pitanja, dok će se neodgovorena pitanja zanemariti. Drugi kolokvij je prakti čni kolokviju iz Patohistologije, na kojem je potrebno je ostvariti minimalno 10 bodova, a maksimalno je mogu će ostvariti 16 bodova. Minimalan broj bodova ostvaruje student koji pokazuje minimalno znanje iz patohistologije. Ukupno je tijekom semestra potrebno ostvariti 20 bodova, a maksimalno je mogu će ostvariti 32 boda. Završni ispit Minimalni uvjeti za prolaz na prvom, drugom, tre ćem i četvrtom elementu ocjenjivanja objedinjuju se i zajedno iznose 36 bodova. Kako bi pristupio završnom ispitu potrebno je da student ostvari minimalnih 36 bodova koji se ostvaruju kombinacijom predhodna četiri elementa ocjenjivanja. Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prve četiri vrste aktivnosti kontinuiranog pra ćenja nastave. U završnom ispitu studentu se usmeno postavlja 10 pitanja. Za svaki to čan odgovor student se nagra đuje sa 4 boda. Na taj na čin potrebno je da student to čno odgovori na 6 pitanja kako bi dostigao minimum od 24 bodova koji mu je potreban za prolaz, dok maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na završnom ispitu iznosi 40 bodova (4x10). Bez obzira da li je ostvareni broj bodova iz prva četiri elementa ocjenjivanja ve ći od 36 student mora pokazati barem dovoljno znanje i na završnom ispitu. Minimalni broj bodova koji mora student ostvariti na završnom ispitu je 24 da bi ostvario ukupno minimalnih 60 bodova. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, nastavnik mu odre đuje termin za ponovno polaganje završnog ispita. Zaklju čivanje Bez obzira da li je ostvareni broj bodova iz prva četiri elementa student ostvario na ocjene osnovu popravnog kolokvija ili ne, vrijede ista pravila za formiranje završne ocjene. Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih pet elementa ocjenjivanja, i to prema sljede ćoj tablici: Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje 134 ocjene do 59 1 (F) 60-6 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A) ć Bodovi za pra enje VRSTE MINIMALNI BROJ BODOVA MAKSIMALNI BROJ rada studenata i AKTIVNOSTI ODOVA ocjenjivanje tijekom semestra Prisutnost 3 6 na predavanjim a (Ukupno 60 (svaki pojedina čni sat predavanja sati obra čunava se kao 0,1 bod) predavanja) minimalno student mora biti prisutan na 30 sati predavanja da bi ostvario 3 minimalna boda;

Prisutnost 8 ( Razudba 3,2 boda, Patohistologija 12 (Razudba 4,8 boda, na vježbama 3,2 boda, Vježbe –Konverzatorij 1,6 Patohistologija 4,8 boda, boda) Vježbe –Konverzatorij 2,4 boda) (svaki pojedina čni sat vježbi obra čunava se kao 0,16 bod) Aktivnost na 5 (Patohistologija 2 boda; Razudba 2 10 (Patohistologija 4 vježbama boda; Vježbe –Konverzatorij 1 bod) boda, Razudba 4 boda, Vježbe –Konverzatorij 2 boda) (Razudba: 0 bodova=nije obavio razudbu za zapisnik niti predao zapisnik, 1 bod= nije predao razudbeni zapisnik, ali obavio razudbu za zapisnik, 2 boda=obavio razudbu za zapisnik i predao razudbeni zapisnik; 3 boda= obavio razudbu za zapisnik i predao razudbeni zapisnik + obavio još jednu dodatnu razudbu; 4 boda= obavio razudbu za zapisnik i predao razudbeni zapisnik + obavio još jednu dodatnu razudbu i pokazao dobro znanje.; Patohistologija: 0 bodova= nije nacrtao ve ćinu zadanih histoloških preparata, 1 bod= nacrtao ve ćinu zadanih preparata, 2 boda= nacrtao zadane preparate i donekle ozna čio, 3 boda= nacrtao sve zadane preparate+priložio korektne opise preparata, 4 boda= uredno nacrtao sve zadane preparate+priložio korektne opise preparata ; Vježbe-Konverzatorij: 0 bodova=nije nau čio zadanu programsku jedinicu, 1 bod= nau čio zadanu programsku jedinicu, 2 boda= nau čio zadanu 135

programsku jedinicu+aktivno sudjelovao pri analizi programske jedinice)

Kontinuirana 20 (Pismeni kolokvij iz Patologije 32 (Pisani kolokvij provjera miši ćnog i koštanog sustava 10 iz Patologije znanja bodova ; Prakti čni kolokvij iz miši ćnog i patohistologije 10 bodova) koštanog sustava 16 bodova ; Prakti čni kolokvij iz patohistologije 16 bodova) Pis ani kolokvij iz Patologije miši čnog i koštanog sustava , sastoji se od 32 pitanja, bitno je naglasiti da će se neto čni odgovori zbrajati kao negativni bodovi, tako da će se ukupni broj bodova na pismenom kolokviju dobiti na na čin da će se broj to čnih odgovora umanjiti za broj pogrešno odgovorenih pitanja, dok će se neodgovorena pitanja zanemariti. Kako bi se dobili bodovi iz ove aktivnosti ukupan broj bodova postignut na kolokviju se množi s koeficijentom 0,5 te je tako potrebno ostvarirti minomalno 10, a maksimalno 16 bodova. Prakti čni kolokvij iz patohistologije : provodi se ispitivanjem patohistoloških preparata za diskusionim mikroskopom; (0-9 bodova= student nije pokazao zadovoljavaju će znanje; 10 bodova= student pokazao minimalno znanje; 11 bodova= student pokazao dostatno znanje; 12 bodova= student pokazao zadovoljavaju će znanje; 13 bodova= student pokazao dobro znanje; 14 bodova= student pokazao natprosje ćno dobro znanje; 15 bodova= student pokazao vrlo dobro znanje; 16 bodova= student pokazao izvrsno znanje) Završni ispit 24 40 (Usmeni ispit) (Studentu će se na usmenom ispitu postaviti 10 pitanja, svako pitanje na koje student to čno odgovori nagra đuje se sa 4 boda; na taj na čin student mora to čno odgovoriti na 6 pitanja da bi ostvario zadani minimum na završnom ispitu) UKUPNO 60 100

136

Naziv kolegija Toksikologija Šifra 130009 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI. /šesti/ Zavod/klinika Zavod za farmakologiju i toksikologiju Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Emil Srebo čan Nastavnici i Prof. dr. sc. Emil Srebo čan suradnici na Prof. dr. sc. Andreja Prevendar Crni ć kolegiju Dr. sc. Jelena Šuran, dr. vet. med. Sadržaj kolegija 1.Uvod (stru čno nazivlje, mehanizmi djelovanja otrova, dijagnostika otrovanja, postupak s otrovanom životinjom, antidoti, ra čunanje u toksikologiji, uzimanje i slanje materijala na kem.-toks. pretragu); 2. Pesticidi (insekticidi, rodenticidi, limacidi, herbicidi, fungicidi); 3. Kovine (živa, olovo, bakar, cink, željezo, arsen, selen, kadmij); 4. Industrijski zaga điva či (cijanidi i cijanegeno bilje, fluor, PCB, dioksini); 5. Spojevi dušika (urea, amonijak i amonijeve soli, nitrati, nitriti, nitrozo spojevi); 6. Mikotoksini (hepatotoksini, nefrotoksini, trihoteceni, estrogeni, fumonizini); 7. Ostalo (natrijev klorid, etilen glikol, grož đe, čokolada); 8. Uzorkovanje (uzorkovanje, spremanje i slanje materijala na toks. pretragu); 9. Klini čka toksikologija (ujed zmija otrovnica u životinja); 10. Ubod opnokrilaca u životinja; 11. Ubod ili ujed krpelja i pauka u životinja. Op ća i posebna Na temelju znanja ste čenog kolegijem "Toksikologija" studenti će biti znanja koja se osposobljeni prepoznati otrovanje u odre đene životinje, pristupiti lije čenju stje ču na kolegiju otrovane životinj e, procjeniti uspjeh lije čenja, te procjeniti eventualne šire (cilj) štetne posljedice nastale otrovanjem. Stru čno uzimanje uzoraka i transport uzoraka za toksikološku analizu; evaluacija rezultata kemijsko toksikološke pretrage u slu čaju rezidua (“Pravilnik“). Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 24 6 24 54 Bodovi 3,5 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Srebo čan, V. i E. Srebo čan: Veterinarska toksikologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2009.

Preporu čena 1. Gupta, R. C.: Veterinary Toxicology: Basic and Clinical Principles. Elsevier, literatura 2012.

2. http://www.ivis.org/library.asp , V. Baesley: Veterinary toxicology,1999

3. Osweiler, G.D.: Toxicology, Williams & Wilkins Philade lphia, Baltimor, 1996

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na 24 SATA 3 – 6 bodova predavanju 1 blok sat donosi 0,5 bodova (1 sat = 0,25 boda) da bi sakupio minimalno 3 boda student treba biti prisutan na 6 predavanja od ukupno 12

137

Prisutnost na 6 SATI 4 – 6 bodova seminarima 1 seminar donosi 1 bod da bi sakupio minimalno 4 boda student treba biti prisutan na 4 seminara od ukupno 6

Prisutnost na 24 SATI 4 – 6 bodova vježbama 1 blok sat donosi 0,5 bodova (1 sat = 0,25 boda) da bi sakupio minimalno 4 boda student treba biti prisutan na 8 vježbi od ukupno 12

Aktivnost na 5 – 10 BODOVA vježbama aktivnost na seminarima bodovat će se prilikom izlaganja seminarskih radova s 2,5 – 5 bodova aktivnost na vježbama bodovat će se kratkim usmenim provjerama znanja s 2,5 – 5 bodova

Kontinuirana 20 – 32 boda provjera znanja I. KOLOKVIJ - max. 16 bodova II. KOLOKVIJ - max. 16 bodova

Provjere znanja putem kolokvija biti će održane nakon odslušanih tematskih cjelina na seminarima i prakti čno obra đenih na vježbama.

Završni ispit PISANI I USMENI : 24 – 40 BODOVA Za pristupanje završnom ispitu student treba sakupiti minimalno 16 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima, vježbama i seminarima, te najmanje 20 bodova iz kontinuiranih provjera znanja

Zaklju čivanje Prema zbroju svih prikupljenih bodova i tablici ispod ocjene Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

138

5.7. Popis obveznih predmeta IV. godine studija

Biologija i patologija akvati čnih organizama Biologija i patologija korisnih kukaca Gospodarenje i uzgoj divlja či Kirurgija, ortopedija i oftalmologija I Kirurgija, ortopedija i oftalmologija II Metode fizikalne terapije i dijagnostike Op ća i klini čka rendgenologija Porodništvo i reprodukcija I Unutarnje bolesti doma ćih životinja

139

Naziv koleg ija Biologija i patologija akvati čnih organizama Šifra 130048 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VIII./osmi/ Zavod/klinika Zavod za biologiju i patologiju riba i p čela Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Emil Gjur čevi ć Nastavnici i suradnici na Doc. dr. sc. Emil Gjur čevi ć, doc. dr. sc. Ivana Tlak Gajger kolegiju Sadržaj kolegija 1.Uvod (zna čenje uzgoja akvati čnih organizama); 2. Voda kao životna sredina (osnovni pokazatelji kakvo će vode za život akvati čnih č organizama). 3. Sistematika akvati nih organizama (sistematika slatkovodnih i morskih riba, te drugih organizama zna čajnih za uzgoj); 4. Anatomija riba i školjkaša; 5. Prirodno i umjetno mriješ ćenje riba; 6. Op ća pretraga riba (pregled vanjskih organa i razudba); 7. Uzgoj akvati čnih organizama; 8. Uzimanje i slanje materijala na

laboratorijske pretrage; 9. Ihtiosanitarne mjere; 10. Virusne bolesti riba (bolesti koje se suzbijaju sukladno doma ćim i me đunarodnim propisima i bolesti od zna čenja za uzgoj u RH); 11. Bakterijske bolesti riba (bolesti koje se suzbijaju sukladno doma ćim i me đunarodnim propisima i bolesti od zna čenja za uzgoj u RH); 12. Virusološka, bakteriološka i parazitološka pretraga (posebnosti pretraga riba); 13. Bolesti uzrokovane vodenim plijesnima, nezarazne bolesti i otrovanja; 14. Nametni čke bolesti riba (bolesti od zna čenja za uzgoj); 15. Bolesti školjkaša i rakova (bolesti koje se suzbijaju sukladno doma ćim i me đunarodnim propisima i bolesti od zna čenja za uzgoj u RH); 16. Zoonoze. Op ća i posebna Tijekom poha đanja predavanja i vježbi student mora ste ći op će znanje znanja koja se o uzgoju akvati čnih organizama, kako bi mogao razumjeti mjesto i stje ču na kolegiju (cilj) ulogu veterinara u prepoznavanju i suzbijanju bolesti. Od vještina mora nau čiti pregled akvati čnih organizama, uo čiti promjene, pravilno uzeti i poslati materijal na laboratorijske pretrage, kao i pravilno primijeniti preventivu i terapiju. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 11 0 25 36 Bodovi 2,5 Jezik hrvatski Obvezna literatura ANON: Me đunarodni propisi, propisi EU i normativni akti Republike Hrvatske. Asaj, A. (2004): Ekološko-higijenska polazišta u šaranskim ribnja čarstvima. Medicinska naklada, Zagreb Basioli, J. (1975): Sportski ribolov na Jadranu. Nakladni zavod Znanje, Zagreb. Bogut, I, D. Novoseli ć, J. Pavli čevi ć (2006): Biologija riba. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Bogut, I, L. Horvath, Z. Adamek, I. Katavi ć (2006): Ribogojstvo. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Debeljak, Lj. (1982): Životni uvjeti u vodi. U: Slatkovodno ribarstvo, Ur. Habekovi ć, D., Izd. Ribozajednica i JUMENA, Zagreb, str. 55 – 97. Fijan, N. (1967): Anatomija i fiziologija riba. U: Priru čnik za slatkovodno ribarstvo. Ur. Šatovi ć, F., Izd. Savez poljoprivrednih inženjera i tehni čara SR Hrvatske i Kornatexport, Zagreb, str. 91 – 128. 140

Fijan, N. (2006): Zaštita zdravlja riba. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. 12. Grubiši ć, F. (1967): Ribe, rakovi i školjke Jadrana. Jugoriba i JAZU, Zagreb Miliši ć, N. (1991): Školjke i puževi Jadrana. LOGOS, Split. Sabioncello, I. (1967): Sistematika slatkovodnih riba. U: Priru čnik za slatkovodno ribarstvo. Ur. Šatovi ć, F., Izd. Savez poljoprivrednih inženjera i tehni čara SR Hrvatske i Kornatexport, Zagreb, str. 21 – 90. Treer, T., R. Safner, I. Ani čić, M. Lovrinov (1995): Ribarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb Turk, M. (1982): Uzgoj riba u toplovodnim ribnjacima. U: Slatkovodno ribarstvo, Ur. Habekovi ć, D., Izd. Ribozajednica i JUMENA, Zagreb, str. 249 – 311. Vukovi ć, T. (1982): Sistematika riba. U: Slatkovodno ribarstvo, Ur. Habekovi ć, D., Izd. Ribozajednica i JUMENA, Zagreb, str. 99 – 168. Vježbe iz biologije i patologije riba. Interna skripta Zavoda za biologiju i patologiju riba i p čela. Preporu čena Bardach, J.E., J.H. Ryther, W.O. McLarney (1972): Aquaculture: The literatura Farming and Husbandry of Freshwater and Marine organisms. Izd. Wiley- Interscience, New York-London-Sydney-Toronto. Boyd, C.E. (1990): Water Quality in Ponds for Aquaculture. Izd. Auburn University, Alabama, USA. Debelius, H. (2001): Ribe Sredozmenog mora i Atlantika. Prijevod: A. Kron, Izd. Kron Diving, Rab Ferguson, H.W. (2006): Systemic pathology of fish: A text and atlas of normal tissues in teleosts and their responses in disease. Izd. Scotian Press London. Greenberg, D.B. (1960): Trout farming. Izd., Chilton company – book division, Philadelphia-New York. Hole, D., D. Bucke, P. Burgess, I. Wellby (2001): Diseases of carp and other cyprinid fishes. Izd. Fishing News Books, London Horvath, L., G. Tamas, C. Seagrave (1992): Carp and pond fish culture. Izd. Fishing News Book, Oxford. Mihalik, J., F. Reiser (1986): Naše ryby. Izd. Statni zemedelske nakladatelstvi, Praha. Noga, E.J. (2000): Fish disease: Diagnosis and treatment. Izd. Iowa State University. Plumb, J.A. (1999): Health maintenance and principal microbial diseases of cultures fishes. Izd. Iowa State University. Sindermann, C.J. (1990): Principal diseases of marine fish and shellfish. Izd. Academic Press, London. Woo, P.T.K., D.W. Bruno (1999): Fish Diseases and disorders. Vol. 3.: Viral, bacterial and fungal infections. Izd., CABI Publishing. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Prisutnost na predavanjima 3 – 6 bodova predavanjima (11 sati predavanja: 1 sat predavanja iznosi 0,54 boda) - student treba biti prisutan na najmanje 6 sati predavanja Pri sutnost na Prisutnost na vježbama 8 – 12 bodova vježbama (12 programa, 1 sat iznosi 0,48 bodova) - student treba biti prisutan najmanje 8 programa Aktivnost na Aktivnost na vježbama: 5 – 10 bodova vježbama - aktivnost na vježbama bodovat će se kratkom usmenom provjerom znanja. (1 pozitivan usmeni odgovor = 5 bodova)

Kontinuirana Kontinuirana provjera znanja 20 – 32 boda provjera znanja Jedan kolokvij (20 pitanja) min 20 – max. 32 boda (1 pitanje iznosi 1,6 boda) Završni ispit USMENI: 24 – 40 bodova 141

(5 pitanja: 1 pitanje iznosi 8 bodova) Za pristupanje završnom ispitu student treba sakupiti minimalno 16 bodova iz prisutnosti na predavanjima i vježbama te aktivnosti na vježbama i najmanje 20 bodova iz kontinuirane provjere znanja. Zaklju čivanje Ukupan zbroj bodova ostvaren iz svih elemenata ocjenjivanja izražava se ocjene ocjenom od 1 do 5 (tablica dolje) Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-66 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Za svakog studenta na Zavodu će postojati Obrazac za vo đenje evidencije o rada studenata i prisutnosti na predavanjima i vježbama, te rubrikom za bodovanje aktivnosti ocjenjivanje na vježbama. tijekom semestra Na završnom ispitu nastavniku će biti priložen Obrazac studenta s ukupnim brojem bodova iz svih elemenata ocjenjivanja.

Kako bi pristupio završnom ispitu student mora osvojiti minimalno 36 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima, vježbama te kontinuiranim provjerama znanja.

Bodovi za pra ćenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ BODOVA BODOVA Prisutnost na 3 6 predavanjima (11 sati predavanja) (koeficijent 0,54) 6 : 11 = 0,54 3 : 0,54 = 5,5 (6) (koeficijent 0,54) (minimalno student mora biti na 6 sati predavanja da bi ostvario 3 minimalna boda) Prisutnost na vježbama 8 12 ( 25 sati vježbi = (koeficijent 0,48) 12 : 25 = 0,48 12 = programa 8 : 0,48 = 16 sati (8 programa) (koeficijent 0,48) (minimalno student mora biti na 8 programa vježbi da bi ostvario 8 minimalnih bodova) Aktivnost na vježbama 5 10 10 bodova = dva (koeficijent 1) 10 : 10 = 1 pozitivna usmena 5 : 1 = 5 (koeficijent 1) 142

odgovora (minimalno student mora skupiti 5 bodova da bi ostvario 5 minimalnih bodova) Kontinuirana provjera 20 32 znanja 1 kolokvij x 20 mpitanja (koeficijant 1,6) 32 : 20 = 1,6 1 pitanje = 1 bod 20 : 1,6 = 12,5 (koeficijent 1,6) 1 x 20 = 20 bodova minimalno student mora imati 12,5 bodova da bi ostvario 20 minimalnih bodova Završni ispit 24 40 (Usmeni ispit) (koeficijent 1) 40 : 40 = 1 1 pitanje = 8 bodova 24 : 1 = 24 (koeficijent 1) 5 pitanja = 40 bodova) (minimalno student mora imati 24 boda da bi ostvario 24 minimalna boda UKUPNO 60 100

143

Naziv kolegija Biologija i patolo gija korisnih kukaca Šifra 130041 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VIII. /osmi/ Zavod/klinika Zavod za biologiju i patologiju riba i p čela Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Ivana Tlak Gajger Nastavnici i suradnici na Doc. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, doc. dr. sc. Emil Gjur čevi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod (pčele i okoliš, oprašivanje biljaka, uloga veterinarske službe u pčelarstvu i zaštita zdravlja p čela); 2. Sistematika p čela; 3. Košnice, hranilice, sa će i satna osnova; 4. Život i razvoj p čelinje zajednice; 5. Anatomija i fiziologija medonosne p čele; 6. Tehnologija p čelarenja; 7. Medonosne i peludne biljke; 8. P čelinji proizvodi; 9. Uvod u patologiju p čela (posebnosti epizootiologije); 10. Bolesti prouzro čene virusima; 11. Bolesti prouzro čene bakterijama; 12. Bolesti prouzro čene plijesnima; 13. Bolesti prouzro čene nametnicima; 14. Nezarazne p čelinje bolesti; 15. Štetnici i neprijatelji pčela; 16. Otrovanja p čela; 17. Dijagnostika, lije čenje, suzbijanje i sprje čavanje nastanka bolesti; 18. Biologija i patologija bumbara; 19. Biologija i patologija solitarnih p čela. Op ća i posebna Tijekom poha đanja predavanja i vježbi student mora ste ći op će znanje znanja koja se o na činu p čelarenja kako bi mogao razumjeti mjesto i ulogu veterinara stje ču na kolegiju č (cilj) u prepoznavanju i suzbijanju p elinjih bolesti. Od vještina mora nau čiti pregledati p čelinju zajednicu, uo čiti znakove bolesti, pravilno uzeti i poslati materijal na laboratorijske pretrage, kao i pravilno primijeniti preventivu i terapiju protiv p čelinjih bolesti. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 11 0 25 36 Bodovi 2,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura Sulimanovi ć Đ., Lj. Zeba, J. Markovi ć (1993): Temelji suvremenog pčelarenja. PIP, Zagreb. ć Đ ć č Markovi J., Lj. Zeba, . Sulimanovi (1994): Po eci uspješnog pčelarenja. PIP, Zagreb. Sulimanovi ć Đ., Lj. Zeba, J. Markovi ć (1995): Prepoznavanje i suzbijanje p čelinjih bolesti. PIP, Zagreb. Tomašec, I. (1949): Biologija p čela. Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb. Skup autora (1990): P čelarstvo. Nakladni zavod Znanje. Zagreb. Anon (2004): Pravilnik o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti. N.N. 114/2004. Anon: Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametni čkih bolesti i njihovom financiranju, za teku ću godinu..

Preporu čena Bel čić J., Đ. Sulimanovi ć (1982): Zlatna knjiga p čelarstva. NZ Matice literatura Hrvatske, Zagreb. Flottum, K. (2005): The Backyard Beekeeper: Prijevod: Cjelovit i jednostavan vodi č za p čelarstvo. Veble comm. Zagreb. Ritter, W. (1996): Diagnostik und Bekampfung der Bienenkrankheiten. Fischer Verlag, Stuttgart. Graham, J.M. (2005): The Hive and the Honey Bee. Dadant&Sons, Hamilton.

144

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Prisutnost na predavanjima 3 – 6 bodova predavanjima (11 sati predavanja: 1 sat predavanja iznosi 0,545 boda) - student treba biti prisutan na najmanje 6 sati predavanja

Prisutnost na Prisutnost na vježbama 8 – 12 bodova vježbama (10 programa, 1 sat iznosi 0,52 bodova) - student treba biti prisutan na najmanje 8 programa Aktivnost na Aktivnost na vježbama: 5 – 10 bodova vježbama - aktivnost na vježbama bodovat će se kratkom usmenom provjerom znanja. (1 pozitivan usmeni odgovor = 5 bodova) Kontinuirana Kontinuirana provjera znanja 20 – 32 boda provjera znanja Jedan kolokvij (20 pitanja) min 20 – max.32 boda (1 pitanje iznosi 1,6 boda) Završni ispit USMENI: 24 – 40 bodova (5 pitanja: 1 pitanje iznosi 8 bodova) Za pristupanje završnom ispitu student treba sakupiti minimalno 16 bodova iz prisutnosti na predavanjima i vježbama te aktivnosti na vježbama i najmanje 20 bodova iz kontinuirane provjere znanja. Zaklju čivanje Ukupan zbroj bodova ostvaren iz svih elemenata ocjenjivanja izražava se ocjene ocjenom od 1 do 5 (tablica dolje) Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-66 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Vrste aktivnosti Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova Prisutnost na 3 6 predavanjima Prisutnost na 8 12 vježbama Aktivnost na 5 10 vježbama Kontinuirana 20 32 provjera znanja Završni ispit 24 40 UKUPNO 60 100 Kako bi pristupio završnom ispitu student mora osvojiti minimalno 36 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima, vježbama te kontinuiranim provjerama znanja.

145

Bodovi za pra ćenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra

VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ BODOVA BODOVA Prisutnost na 3 6 predavanjima (11 sati predavanja) (koeficijent 0,545) 6 : 11 = 0,545 3 : 0,545 = 5,5 (6) (koeficijent 0,545) (minimalno student mora biti na 6 sati predavanja da bi ostvario 3 minimalna boda) Prisutnost na vježbama 8 12 ( 25 sati vježbi = (koeficijent 0,52) 12 : 25 = 0,52 10 = programa 8 : 0,52 = 15 sati (8 programa) (koeficijent 0,52) (minimalno student mora biti na 8 programa vježbi da bi ostvario 8 minimalnih bodova) Aktivnost na vježbama 5 10 10 bodova = dva (koeficijent 1) 10 : 10 = 1 pozitivna usmena 5 : 1 = 5 (koeficijent 1) odgovora (minimalno student mora skupiti 5 bodova da bi ostvario 5 minimalnih bodova) Kontinuirana provjera 20 32 znanja 1 kolokvij x 20 pitanja (koeficijant 1,6) 32 : 20 = 1,6 1 pitanje = 1 bod 20 : 1,6 = 12,5 (koeficijent 1,6) 1 x 20 = 20 bodova minimalno student mora imati 12,5 bodova da bi ostvario 20 minimalnih bodova Završni ispit 24 40 (Usmeni ispit) (koeficijent 1) 40 : 40 = 1 1 pitanje = 8 bodova 24 : 1 = 24 (koeficijent 1) 5 pitanja = 40 bodova) (minimalno student mora imati 24 boda da bi ostvario 24 minimalna boda UKUPNO 60 100

146

Naziv kolegija Gospodarenje i uzgoj divlja či Šifra 84515 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VII. /sedmi/ Zavod/klinika Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divlja či Voditelj kolegija prof. dr. sc. Alen Slavica Nastavnici i prof. dr. sc. Zdravko Janicki, prof. dr. sc. Alen Slavica suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Divlje životinje, divlja č i zašti ćene životinjske vrste, lovno gospodarenje. Ekološki uzgoj i odnos uzgajiva ča i zaštitara. Prirodni uzgoj, kombinirani uzgoj, metode intenzivnog uzgoja, specifi čni uzgoji: ukrasna divlja č i mogu ćnosti držanja divljih životinja u parkovima. Osnove bonitiranja lovišta. Dinamika populacije i gosp. starost divlja či. Struktura populacije – omjeri spolova. Dobne kategorije divlja či. Fondovi divlja či – mati čni i ukupni fond. Uzgojno-odstrelne mjere: uzgojni, selekcijski, sanitarni odstrel, pojedina čni i potpuni sanitarni odstrel. Postupci i upravne mjere pri sanitarnom odstrelu. Kriteriji za procjenu zdravstvenog stanja krupne divlja či. Sastavni dijelovi i izrada LGO, revizija LGO. Ustanovljavanje i bonitiranje lovišta, lovno- gospodarski kapacitet, uzgojne mjere, higijensko-sanitacijske mjere u lovištu i uzgajalištu. Koeficijent prirasta, utvr đivanje i reguliranje brojnosti, odstrelne kvote, prebrojavanje divlja či – sitne i krupne. Uzgojni odstrel, utvr đivanje uzgojne vrijednosti, neperspektivna divlja č. Metode spre čavanja nastanka šteta na divlja či (gubici od pernatih i dlakavih predatora) i od divlja či (štete na poljoprivrednim i šumskim kulturama). Potrebe za manipuliranjem divlja či. Osnove manipulacije i prometa divlja či. Metode hvatanja divlja či i divljih životinja. Manipulacija u prirodnom staništu. Hvatanje i obrada u ogra đenim prostorima: oku ćnice, gateri, farme. Transport divlja či. Peroralna i injekcijska sedacija i imobilizacija. Tehni čke i fiziološke komplikacije pri manipulaciji i imobilizaciji. Odabir sredstva i odre đivanje doze, uvjeti okoline i staništa. Vrste krupne i sitne divlja či pogodne za intenzivan uzgoj, metode i tehnologija uzgoja, ure đenje uzgajališta – gaterski i farmski tip držanja. Pozicioniranje farme: makro- i mikrolokacijski čimbenici, struktura i površine u poluintenzivnom i intenzivnom uzgoju. Provedba higijensko-sanitarnih mjera u lovištu i uzgajalištu. Tehnologija uzgoja jelenske divlja či, tipovi uzgoja: za meso, za lov, prodaja žive divlja či. Prostorni gabariti gatera, pregoni i koridori, crush sustavi za manipulaciju. Reprodukcija u farmskom uzgoju. Sistemi uzgoja za divlje svinje, gateri. Zaštita uzgojnog prostora i vrste ograda, lovno- gospodarski i lovnotehni čki objekti, lovnotehni čki pribor – uporaba i održavanje. Tehnologija uzgoja zeca, kuni ća i krznaša, kavezni i poligonski tip uzgoja, metode podivljavanja. Model uzgoja autohtonog zeca; primjenjivost uzgojnih modela u nacionalnim projektima. Tehnologija uzgoja fazana, tr čke, jarebice i prepelice, volijere, zimovnici, inkubatori, valionici. Formiranje mati čnog jata i odabir rasplodnog fonda. Faze uzgoja pernate divlja či i normativi prehrane. Metode podivljavanja i u činkovitost ispuštanja fazana i jarebica u pripremljeno lovište. Bioetika i etika u lovnom gospodarenju, manipulacija divlja či i dobrobit divlja či u transportu. Lovno zakonodavstvo i pravilnici EU. Isplativost uzgoja i metode menadžmenta.

Op ća i posebna Tijekom kolegija Uzgajanje divlja či teorijskom i prakti čnom edukacijom znanja koja se polaznici stje ču kompetencije i vještine za prirodni i intenzivni uzgoj razli čitih stje ču na kolegiju vrsta divlja či, kako osnovnim znanjem o prirodoslovlju, dobrobiti, manipulaciji i (cilj) uzgoju tako i poznavaju ći zakonsku CRO/EU regulativu tih djelatnosti. Na kolegiju se poti če bioeti čki pristup temeljen na najnovijim spoznajama o dobrobiti divlja či u uzgoju, upotpunjen i prilago đen tradicijskim pristupom uzgoju divlja či. Polaznici stje ču kompetencije selekcijskog rada s divlja či i 147

modelima intenzivnog uzgoja krupne i sitne divlja či te smjernicama u kojima se može kretati proizvodnja divlja či. U prakti čnom dijelu studenti usvajaju znanja/kompetencije procjene dobi, spola te vrijednosti životinje, vrednovanje na čina života i socijalne stukture, razumjevanje tehnologije uzgoja – prirodnog/farmskog krupne i sitne divlja či uz etološku podlogu i zadovoljenje dobrobiti pri uzgoju/manipulaciji, s naglaskom na utovar, hvatanje, sputavanje, uspavljivanje, transport, odre đivanje tjelesne mase, rizik za operatera itd. Time su polaznici u mogu ćnosti ovladati specijalisti čkim vještinama i kompetencijama u stru čnim poslovima planiranja provedbe i unapre đenja intenzivnog i prirodnog uzgoja divlja či.

Nastava Predav anja Seminari Vj ežbe (sati ukupno) 4 0 26 30 Bodovi 2.5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Haigh, J. C., R. J. Hudson (1993): Farming Wapiti and Red Deer. Mosby- Year Book, Inc., St. Louis, Missouri, USA 2. Nielsen, L. (1999): Chemical Immobilization of Wild and Exotic Animals. Iowa State University Press, Ames, Iowa, USA 3. Jakovac, M., Z. Janicki (1995): Lovstvo i bolesti divlja či – skripta, Veterinarski fakultet, Zagreb, Hrvatska 4. Reid, H. W. (ed) (1988): The Management and Health of Farmed Deer – A Seminar in the CEC Programme of Coordination of Research in Animal Husbandry, Edinburgh 10-11 Dec. 1987. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, The Netherlands

Preporu čena 1. Ciberej, J., M. Trávni ček,G. Ková č, D. Rajský, P. Lazar, P. Zubrický (2001): literatura Starostlivost o zver a choroby zveri. PaRPRESS, Bratislava, Slovakia 2. Kenward, R. E. (2001): A Manual for Wildlife Radio Tagging. Academic Press, London, UK 3. Kleiman, D. G., M. E. Allen, K. V. Thompson, S. Lumpkin (Eds) (1996): Wild Mammals in Captivity – Principles and Techniques. The University of Chicago, Chicago, USA 4. Raesfeld, F., K. Reulecke (1992): Jelenjad – biologija in gojitev. Verziju prevedenu od strane B. Kržea izdala Lovska zveza Slovenije, Ljubljana, Slovenija 5. Schemnitz, S. D. (Ed) (1980): Wildlife Management Techniques Manual. The Wildlife Society, Inc., Maryland, USA

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima prisutnost na vježbama ocjenjivanja 2. kontinuirana provjera znanja 3. aktivnost na vježbama 4. završni ispit Prisutnost na Student mora biti prisutan na 2 sata predavanja kako bi ostvario minimalnih 3 predavanju boda. Maksimalan broj bodova je 6.

Prisutnost na Student mora biti prisutan na 18 sati vježbi kako bi ostvario minimalnih 8 vježbama bodova. Maksimalan broj bodova je 12.

Aktivnost na Student mora na programskim vježbama u praktikumu odgovorima na pitanja vježbama dokazati pripremljenost. Svaki korektan i cjelovit odgovor donosi 0,5 boda. Minimalni broj bodova u ovom elementu ocjenjivanja je 5. Maksimalan broj bodova je 10.

Kontinuirana Znanje će se provjeriti pisanim kolokvijem nakon prve polovine obra đenog provjera znanja gradiva. Minimalni broj tako ste čenih bodova je 20, a maksimalan broj bodova je 32.

Završni ispit Da bi pristupio završnom ispitu, student mora u nastavnom dijelu, tj. 148

bodovanjem po prethodnim elementima ocjenjivanja prikupiti minimalno 36 od mogu ćih 60 bodova. Ispit se sastoji od pisanoga i usmenog dijela. U pisanom dijelu ispita student odgovara na 20 postavljenih pitanja, a svaki to čan odgovor donosi 0,5 bod. Minimalni broj bodova je 6. Maksimalan broj bodova je 10. Na usmenom ispitu student odgovara na 6 postavljenih pitanja. Svaki to čan i cjelovit odgovor donosi 5 bodova. Minimalni broj bodova je 18. Maksimalan broj bodova je 30. Na usmenom ispitu po odgovoru se dodjeljuje od 0 do 5 bodova, a minimalno 2 boda po odgovoru.

Zaklju čivanje Zaklju čivanje ocjene temelji se na ukupnom zbroju svih ostvarenih bodova ocjene prema zadanoj tablici. Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A) ć Bodovi za pra enje rada studenata i VRSTA AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ ocjenjivanje BODOVA BODOVA tijekom semestra Prisutnost na 3 6 predavanjima (koeficijent 1,5) 6:4=1,5 (4 sata predavanja) 2x1,5=3 (koeficijent 1,5) (minimalno student mora biti na 2 sata predavanja da bi ostvario 3 minimalna boda) Prisutnost na 8 12 vježbama (26 sati vježba (koeficijent 0,46) 12 : 26=0,45 =13 programa) 18 x 0,45 = 8 (koeficijent 0,45) (student mora biti minimalno na 18 sati vježbi da bi ostvario 8 minimalnih bodova) Aktivnost na 5 10 vježbama Izvršenje zadatka na (koeficijent 0,5) vježbama = 0,5 boda 4x0,5=2 boda (2) 4 x zadatak

Zalaganje u (koeficjent 2) izvršavanju 2x2=4 boda terenskog zadatka (4) 2 boda za izvršeni zadatak (2 x terenski zadatak) (koeficjent 1) (4) Pripremljenost za 4 x1=4 boda vježbe 1 bod = jedan to čan i Student mora ostvariiti 5 cjelovit usmeni minimalnih bodova odgovor na vježbama ukupno iz sva tri tipa aktivnosti

149

Ko ntinuirana 20 32 provjera znanja (koeficijent 2) 32 :16=2 1 x kolokvij 10x2=20 (koeficijent 2) 16 pitanja (student mora imati 10 1 pitanje = 2 boda to čnih odgovora da bi 16 x 2 = 32 bodova ostvario minimalnih 20 bodova) Završni ispit 6 10 (pisani ispit) (koeficijent 0,5) 10:20=0,5 1 pitanje =0,5 bodova 12x0,5=6 (koeficijent 0,5) 20 pitanja = 10 bodova (student mora imati 6 minimalnih bodova=12 to čnih odgovora) 18 30 (usmeni ispit ) za prolaz na usmenom maksimalno 30 1 pitanje = 5 bodova dijelu ispita student mora bodova za usmeni 6 pitanja = 30 bodova prikupiti ispit 18 minimalnih bodova 2 boda za'dovoljan' 3 boda za 'dobar' 4 boda za'vrlo dobar' i 5 bodova za 'izvrstan' usmeni odgovor po pitanju UKUPNO 60 100

150

Naziv kolegija Kirurgija, ortopedija i oftalmologija I Šifra 44502 Status kolegija Obvezni Semestar VII. /sedmi/ Zavod/Klinika Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Tomislav Babi ć Nastavnici i prof. dr. sc. Josip Kos, prof. dr. sc. Darko Capak, izv. prof. dr. sc. Tomislav suradnici na Babi ć, prof. dr. sc. Dražen Mati čić, izv. prof. dr. sc. Boris Pirki ć, izv. prof. dr. kolegiju sc. Mario Kreszinger, izv. prof. dr. sc. Berislav Radiši ć, izv. prof. dr. sc. Dražen Vnuk, Sadržaj kolegija 1. Uvod u kirurgiju, organizacija rada na klinici. Prostori i oprema kirurške klinike. 2. Kirurški instrumenti. 3. Postupak, pristup, sputavanje i obaranje kirurških pacijenata. 4. Anamneza i kirurška propedeutika. 5. Principi kirurške asepse i antisepse. Sterilizacija i dezinfekcija. Priprema pacijenata i operacijskog osoblja za operacijski zahvat. 6. Uvod u anesteziologiju. Premedikacija i sedacija. Podjela anestezije. Lokalna i regionalna anestezija. Intravenska anestezija. 7. Inhalacijska anestezija. 8. Šok: dijagnoza i lije čenje. 9. Teku ćinska terapija i acidobazi čna ravnoteža. 10. Poreme ćaji koagulacijskog mehanizma i hemostaza. 11. Ozljede i rane. Definicija, etiologija i podjela. Cijeljenje rane i op ći principi lije čenja. 12. Kirurško djelovanje opeklina, smrzlina, te ozljeda nastalih djelovanjem elektri čne energije, zra čenja i kemijskih sredstava. 13. Kirurške tehnike čvoranja. 14. Materijali za šivanje. 15. Zavoji, oblozi, dreniranje. 16. Infekcije i primjena antibiotika u kirurgiji. 17. Osnove rekonstrukcijske kirurgije (šavovi, režnjevi, graftovi). 18. Veterinarska stomatologija

Op ća i posebna Nakon usvojenih predloženih znanja i vještina student je sposoban korektno znanja koja se uzeti anamnezu, postupiti i obuzdati životinju sigurno i humano, pou čiti stje ču na kolegiju druge istim tehnikama te izvesti potpuni klini čki pregled. Spreman je (cilj) procijeniti koje pomo ćne dijagnosti čke pretrage je potrebno izvesti na kirurškom pacijentu. U postoperacijskom periodu spreman je odrediti vrstu lije čenja (kontrola boli, lije čenje antibioticima, fizikalna terapija te ostale vrste lije čenja). Ovim programom usvaja znanje vo đenja kirurškog i anesteziološkog protokola te vo đenja knjige pacijenta razumljivo struci i javnosti. Tako đer je osposobljen korektno primijeniti principe sterilizacije kirurške opreme te principe asepti čne kirurgije. Sposoban je sigurno primijeniti sedaciju, lokalnu te op ću anesteziju, procijeniti i kontrolirati bol. Spreman je prepoznati stanja koja upu ćuju na svrsishodnost eutanazije te istu u činiti humanom s razumijevanjem emocionalnog stanja vlasnika. Sposoban je primijeniti tehnike pružanja osnovne prve pomo ći u slu čaju krvarenja, rana, opeklina i smrzlina. Tehnike uključuju obradu i povijanje rana, imobilizaciju te zaustavljanje krvarenja. Sposoban je konzervativno i operacijski obraditi rane manjeg opsega. Upoznat je s osnovnim tehnikama šivanja organa i tkiva te izborom materijala za šivanje. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 30 0 60 90 Bodovi 7 Jezik Hrvatski Obvezna literatura http://www.vef.hr/kirurgija/pisani_materijali.html

Preporu čena 1. Douglas Slatter – Textbook of Small Animal Surgery (2003.) 151 literatura 2. Jorg A. Auer; John A. Stick – Equine Surgery (2005.) 3. Noordsy J. L.; Ames N. K. – Food animal surgery (2006.) 4. Lumb&Jones – Veterinary anesthesia and analgesia (2007.) NA ČIN PROVJERE ZNANJA Po četak i završetak nastave, satnica i raspored s mjestima izvo đenja nastave bit će objavljeni na oglasnoj plo či i na web stranicama Klinike i Veterinarskoga fakulteta. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, nije predvi đena mogu ćnost izvo đenja na stranim jezicima niti izvo đenje na daljinu. Nastavnike i suradnike koji će izvoditi nastavu, na čin polaganja ispita i mjerila ispitivanja za kolegij Kirurgija, ortopedija i oftalmologija I iz zimskog semestra utvr đuju se kako slijedi. Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Tijekom semestra za kolegij Kirurgija, ortopedija i oftalmologija I student predavanju mora biti prisutan na 15 sati predavanja (od ukupno 30 sati) kako bi ostvario minimalna 3 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6. Prisutnost na Tijekom semestra student mora biti prisutan na 40 sati vježbi (od ukupno 60 vježbama sati) kako bi ostvario minimalnih 8 bodova tijekom semestra. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova. Aktivnost na Aktivnim sudjelovanjem na vježbama studenti mogu ukupno skupiti 180 vježbama bodova, što im donosi kona čnih 10 bodova, izvršavaju ći sljede će zada će: 60 bodova (prve vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, druge vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, tre će vježbe – maksimalno 8 bodova, četvrte vježbe – maksimalno 10 bodova, pete vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, šeste vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, sedme vježbe – maksimalno 14 bodova, osme vježbe – maksimalno 14 bodova, devete vježbe – maksimalno 14 bodova ) = uredno vo đenje knjige pacijenta 60 bodova (prve vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, druge vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, tre će vježbe – maksimalno 8 bodova, četvrte vježbe – maksimalno 10 bodova, pete vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, šeste vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, sedme vježbe – maksimalno 14 bodova, osme vježbe – maksimalno 14 bodova, devete vježbe – maksimalno 14 bodova ) = uredno vo đenje anestezioloških protokola 60 bodova (prve vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, druge vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, tre će vježbe – maksimalno 8 bodova, četvrte vježbe – maksimalno 10 bodova, pete vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, šeste vježbe – tematske – ne ocjenjuje se aktivnost, sedme vježbe – maksimalno 14 bodova, osme vježbe – maksimalno 14 bodova, devete vježbe – maksimalno 14 bodova ) = aktivno sudjelovanje u radu s pacijentima Broj bodova koje studenti moraju skupiti kako bi ostvarili minimalnih 5 bodova je 90. Aktivnost studentata na vježbama kontinuirano će se pratiti.

Kontinuirana Tijekom semestra organizirat će se tri (3) kolokvija u vrijeme vježbi, a svaki provjera znanja se sastoji od pet (5) zadataka ili pitanja. Svaki to čno riješeni zadatak ili pitanje vrijedi jedan (1) bod. Iz kolokvija student mora ukupno ostvariti 9 bodova (kako bi student ostvario prolaznu ocjenu na kolokviju mora iz svakog kolokvija skupiti minimalno 3 boda) kako bi ostvario minimalnih 20 bodova. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalna 32 boda. Student koji ne ostvari tijekom semestra minimalna 3 boda iz svakog kolokvija (ukupno 9 bodova) ima pravo na popravni kolokvij koji će obuhvatiti gradivo svih programskih vježbi i bit će organiziran nakon završetka nastave u tome semestru. Ukupni broj bodova na popravnom kolokviju iznosi 15. Student koji riješi popravni kolokvij s natpolovi čnom 152

to čnoš ću ostvaruje mogu ćnost pristupa završnom ispitu. Završni ispit Prije završnog ispita studentima će se omogu ćiti nadoknada vježbi i popravni kolokvij u slu čaju opravdanog izostanka. Minimalni uvjeti za prolaz iz prvog, drugog, tre ćeg i četvrtog elementa ocjenjivanja objedinjuju se i zajedno iznose 36 bodova. Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prve četiri vrste aktivnosti kontinuiranog pra ćenja nastave. Pitanja u završnom ispitu postavljat će se u pisanom i usmenom obliku. U pisanom obliku postavit će se 5 pitanja, a odgovori na 4 pitanja moraju biti to čni kako bi se pristupilo usmenom ispitu. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na završnom ispitu iznosi 40 bodova, pri čemu 1 to čan odgovor nosi 4 boda. Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prva 4 elementa ocjenjivanja ve ći od 36, student mora pokazati barem dovoljno znanje i na završnom ispitu. Minimalni broj bodova koji student mora ostvariti na završnom ispitu je 24. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, nastavnik mu odre đuje termin za ponovno polaganje ispita. Zaklju čivanje Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prva 4 elementa student ostvario na osnovu popravnog kolokvija ili ne, vrijede ista pravila za formiranje završne ocjene. Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih 5 elemenata ocjenjivanja, i to prema sljede ćoj tablici. Završna ocjena predmetnog programa izražava se kvantitativno, numeri čkom bodovnom vrijednoš ću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Ocjenom jedan (1) ocjenjuje se student koji nije uspješno savladao predmetni program, tj. ocjena 1 ozna čava nedovoljan uspjeh.

Bodovi za BODOVI OCJENA zaklju čivanje ocjene DO 59 1 (F) 60 - 68 2 (E) 69 - 76 2 (D) 77 - 84 3 (C) 85 - 92 4 (B) 93 - 100 5 (A)

ć Bodovi za pra enje VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI MAKSIMALNI BROJ rada studenata i BROJ BODOVA BODOVA ocjenjivanje Prisutnost na tijekom semestra 3 6 predavanjima (30 sati predavanja) (koeficijent 0,2) 6 : 30 = 0,2 3 : 0,2 = 15 (koeficijent 0,2) (student mora biti na 15 sati predavanja da bi ostvario minimalna 3 boda) Prisutnost na 8 12 vježbama (koeficijent 0,2) 12 : 60 = 0,2 8 : 0,2 = 40 (koeficijent 0,2) (student mora biti na 40 sati vježbi da bi ostvario minimalnih 8 bodova) 153

Aktivnost na 5 10 vježbama 60 bodova = uredno (koeficijent 10 : 180 = 0,055555 vo đenje knjige 0,055555) (koeficijent 0,055555) pacijenta 5 : 0,055555 = 60 bodova = uredno 90 vo đenje anestezioloških protokola 60 bodova = aktivno sudjelovanje u radu s pacijentima

student mora skupiti 30 bodova da bi ostvario minimalnih 5 bodova Kontinu irana 20 32 provjera znanja 3 kolokvija x 5 pitanja (koeficijent 2,13) 32 : 15 = 2,13 1 pitanje = 1 bod 20 : 2,13 = 9,38 (koeficijent 2,13) 3 x 5 = 15 bodova (9) student mora skupiti 9 bodova iz kolokvija (po kolokviju minimalno 3 boda) kako bi ostvario 20 minimalnih bodova Završni ispit 24 40 (pisani i usmeni ispit) (koeficijent 4) 40 : 10 = 4 1 pitanje = 4 boda 24 : 4 = 6 (koeficijent 4) 10 pitanja = 40 bodova pisano se postavlja 5 pitanja, usmeno se postavlja 5 pitanja (student mora imati 16 bodova iz pisanog ispita kako bi pristupio usmenom ispitu)

UKUPNO 60 100

154

Naziv kolegija Kirurgija, ortopedija i oftalmologija II Šifra 44509 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VIII. /osmi/ Zavod/klinika Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Darko Capak Nastavnici i prof. dr. sc. Josip Kos, prof. dr. sc. Darko Capak, izv. prof. dr. sc. Tomislav suradnici na Babi ć, prof. dr. sc. Dražen Mati čić, izv. prof. dr. sc. Boris Pirki ć, izv. prof. dr. kolegiju sc. Mario Kreszinger,izv. prof. dr. sc. Berislav Radiši ć,izv. prof. dr. sc. Dražen Vnuk, Sadržaj kolegija 1. Kirurgija glave i vrata velikih životinja (trepanacija, odrožnjavanje...) 2. Kirurgija glave i vrata malih životinja 3. Kirurške bolesti grudnog koša 4. Hernije 5. Kastracije 6. Kirurško lije čenje bolesti probavnog sustava u pasa i ma čaka 7. Kirurško lije čenje bolesti rektuma i anusa 8. Kirurško lije čenje bolesti mokra ćno-spolnog sustava 9. Kirurško lije čenje bolesti trbušne šupljine u preživa ča 10. Kirurško lije čenje kolika u konja 11. Kirurška onkologija 12. Bolesti vje đa, spojnice i suznog aparata 13. Bolesti rožnice 14. Bolesti srednje o čne ovojnice i le će 15. Glaukom 16. Bolesti mrežnice,staklastog tijela, o čnog živca i orbite

Op ća i posebna Studenti u VIII. semestru produbljuju znanja i vještine ste čene u VII. znanja koja se semestru s ciljem poboljšanja kvalitete kompetencija. Nakon usvojenih stje ču na kolegiju predloženih znanja i vještina student je sposoban prepoznati odre đene (cilj) bolesti glave i vrata malih i velikih životinja (odrožnjavanje u goveda) i poduzeti osnovno lije čenje. Upoznat je s bolestima prsnog koša, osnovama njihova lije čenja te stabilizacijom pacijenta s bolesti prsnog koša i indikacijom za njegovo upu ćivanje na referalnu kliniku. Osposobljen je za prepoznavanje odre đenih tipova hernija i posjeduje osnove njihova liječenja. Upoznat je s indikacijama za kastraciju u pojedinih vrsta životinja, s na činom izvo đenja kastracije te postkastracijskim komplikacijama. Sposoban je prepoznati bolesti probavnog i mokra ćno-spolnog sustava pasa i ma čaka, poduzeti stabilizaciju pacijenta te procijeniti indikaciju za njegovo upu ćivanje na referalnu kliniku. Upoznat je s osnovama laparotomije i lije čenja bolesti probavnog i mokra ćno-spolnog sustava. Sposoban je prepoznati bolesti probavnog sustava preživa ča, poduzeti stabilizaciju pacijenta te procijeniti indikaciju za njegovo upu ćivanje na referalnu kliniku. Upoznat je s osnovama laparotomije preživa ča i mogu ćnostima lije čenja bolesti probavnog sustava. Sposoban je prepoznati bolesti trbušne šupljine konja koje se o čituju kolikom, pristupiti timskom lije čenju kolike, poduzeti stabilizaciju pacijenta te procijeniti indikaciju za operacijsko lije čenje i za njegovo upu ćivanje na referalnu kliniku. Student je upoznat s osnovnim postulatima kirurškog pristupa i tehnikama lije čenja onkoloških pacijenata te je upoznat s potrebom multidisciplinarnog promišljanja modaliteta lije čenja. Nakon usvojenih predloženih znanja i vještina student je sposoban prepoznati bolesti oka malih i velikih životinja obra đenih u programu nastave, poduzeti osnovno lije čenje i lije čenje u slu čajevima hitnih stanja te procijeniti indikaciju za operacijsko lije čenje i za njegovo upu ćivanje na referalnu kliniku.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 30 0 45 75 155

Bodovi 5.5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura http://www.vef.hr/kirurgija/pisani_materijali.html

Preporu čena 1. Slatter Douglas – Textbook of Small Animal Surgery (2003.) literatura 2. Jorg A. Auer, John A. Stick – Equine surgery (2005.) 3. Noordsy J. L.; Ames N. K. – Food animal surgery (2006.) 4. Slatter Douglas – Fundamentals of veterinary ophtalmology (2007.) 5. Mati čić, Ž., Capak, D. – Oftalmologija doma ćih životinja; Veterinarski fakultet u Zagrebu, Zagreb, (1999.) 6. Capak, D. – Kirurgija trbušne stijenke, želuca i crijeva u doma ćih životinja (2006.) 7. Grabarevi ć i suradnici – Veterinarska kirurška onkologija (2002.) NA ČIN PROVJERE ZNANJA Po četak i završetak nastave, satnica i raspored s mjestima izvo đenja nastave bit će objavljeni na oglasnoj plo či i na web stranici Klinike i Veterinarskoga fakulteta. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, nije predvi đena mogu ćnost izvo đenja na stranim jezicima niti izvo đenje na daljinu. Nastavnike i suradnike koji će izvoditi nastavu, na čin polaganja ispita i mjerila ispitivanja za kolegij Kirurgija, ortopedija i oftalmologija II iz ljetnog semestra utvr đuju se kako slijedi. Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Tijekom semestra za kolegij Kirurgija, ortopedija i oftalmologija II student predavanju mora biti prisutan na 15 sati predavanja (od ukupno 30 sati) kako bi ostvario minimalna 3 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6. Prisutnost na Tijekom semestra student mora biti prisutan na 30 sati vježbi (od ukupno 45 vježbama sati) kako bi ostvario minimalnih 8 bodova tijekom semestra. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova. Aktivnost na Aktivnim sudjelovanjem na vježbama studenti mogu skupiti ukupno 180 vježbama bodova, što im donosi kona čnih 10 bodova, izvršavaju ći sljede će zada će: 60 bodova = uredno vo đenje knjige pacijenta 60 bodova = uredno vo đenje anestezioloških protokola 60 bodova = aktivno sudjelovanje u radu s pacijentima

Broj bodova koji studenti moraju skupiti kako bi ostvarili minimalnih 5 bodova je 90. Aktivnost studentata na vježbama kontinuirano će se pratiti.

Kontinuirana Tijekom semestra organizirat će se tri (3) kolokvija u vrijeme vježbi, a svaki provjera znanja se sastoji od jedanaest (11) zadataka ili pitanja. Svaki to čno riješen zadatak ili pitanje vrijedi jedan (1) bod. Iz kolokvija student mora ukupno ostvariti 21 bod (minimalno 7 bodova po kolokviju) kako bi ostvario minimalnih 20 bodova. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalna 32 boda. Student koji ne ostvari tijekom semestra minimalni 21 bod iz kolokvija ima pravo na popravni kolokvij koji će obuhvatiti gradivo svih programskih vježbi i bit će organiziran nakon završetka nastave u tome semestru. Ukupni broj bodova na kolokviju iznosi 33. Student koji riješi popravni kolokvij s natpolovi čnom to čnoš ću ima pravo pristupiti završnom ispitu.

Pitanja u završnom ispitu postavljat će se u pisanom i usmenom obliku. U pisanom obliku postavit će se 5 pitanja, a odgovori na 4 pitanja moraju biti to čni kako bi se pristupilo usmenom ispitu. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na završnom ispitu iznosi 40 bodova pri čemu 1 to čan odgovor nosi 4 boda. Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prva 4 elementa ocjenjivanja ve ći od 36, student mora pokazati barem dovoljno znanje i na završnom ispitu. Minimalni broj bodova koji student mora ostvariti na završnom ispitu je 24. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, nastavnik mu odre đuje termin za ponovno polaganje ispita. Zaklju čivanje Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prva 4 elementa student ostvario na osnovu popravnog kolokvija ili ne, vrijede ista pravila za formiranje završne ocjene. Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih 5 elemenata ocjenjivanja, i to prema sljede ćoj tablici. Završna ocjena predmetnog programa izražava se kvantitativno, numeri čkom bodovnom vrijednoš ću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Ocjenom jedan (1) ocjenjuje se student koji nije uspješno savladao predmetni program, tj. ocjena 1 ozna čava nedovoljan uspjeh.

Bod ovi za BODOVI OCJENA zaklju čivanje ocjene DO 59 1 (F) 60 - 68 2 (E) 69 - 76 2 (D) 77 - 84 3 (C) 85 - 92 4 (B) 93 - 100 5 (A)

ć Bodovi za pra enje VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI MAKSIMALNI BROJ rada studenata i BROJ BODOVA BODOVA ocjenjivanje Prisutnost na tijekom semestra 3 6 predavanjima (30 sati predavanja) (koeficijent 0,2) 6 : 30 = 0,2 3 : 0,2 = 15 (koeficijent 0,2) (student mora biti na 15 sati predavanja da bi ostvario minimalna 3 boda) Prisutnost na 8 12 vježbama (koeficijent 0,2) 12 : 45 = 0,2666 8 : 0,2666 = 30 (koeficijent 0,2666) (student mora biti na 30 sati vježbi da bi ostvario minimalnih 8 bodova) Aktivnost na 5 10 vježbama 60 bodova = uredno (koeficijent 10 : 180 = 0,055555 vo đenje knjige 0,055555) (koeficije t 0,055555) pacijenta 5 : 0,055555 = 60 bodova = uredno 90 vo đenje 157

anestezioloških protokola 60 bodova = aktivno sudjelovanj u radu s pacijentima student mora skupiti 90 bodova da bi ostvario minimalnih 5 bodova Kontinuirana 20 32 provjera znanja 3 kolokvija x 11 pitanja (koeficijent 32 : 33 = 0,9696 1 pitanje = 1 bod 0,9696) (koeficijent 0,9696) 3 x 11 = 33 boda 20 : 0,9696 = 20,6 (21) student mora skupiti 21 bod iz kolokvija (po kolokviju minimalno 7 boda) kako bi ostvario 20 minimalnih bodova.

Završni ispit 24 40 (pisani i usmeni ispit) (koeficijent 4) 40 : 10 = 4 1 pitanje = 4 boda 24 : 4 = 6 (koeficijent 4) 10 pitanja = 40 bodova pisano se postavlja 5 pitanja, usmeno se postavlja 5 pitanja (student mora imati 16 bodova iz pisanog ispita kako bi pristupio usmenom ispitu)

UKUPNO 60 100

158

Naziv kolegija Metode fizikalne terapije i dijagnostike Šifra 44511 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VIII./osmi/ Zavod/k linika Zavod za rendgenologiju, ultrazvu čnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Damir Stanin Nastavnici i prof. dr. sc. Damir Stanin, prof. dr. sc. Vladimir Butkovi ć, Hrvoje Capak, dr. suradnici na med. vet., dr.sc. Zoran Vrbanac kolegiju Sadržaj kolegij Uvod i op ći dio, fiziološko djelovanje podražaja topline i hladno će, hidroterapija, termoterapija u užem smislu i terapija ljekovitim blatom, elektroterapija – nisko- i visokofrekventne struje, fototerapija – helioterapija, lukoterapija, kromoterapija, lije čenje ultravioletnim zrakama. Mehanoterapija, lije čenje ultrazvukom, lije čenje laserom.

Op ća i posebna Nakon odslušanog kolegija student je sposoban odrediti indikacije za znanja koja se fizikalnu terapiju i može aplicirati sve vrste fizikalnih procedura. stje ču na kolegiju (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 - 15 30 Bodovi 2,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Mensur Šehi ć, Vladimir Butkovi ć, Damir Žub čić, Damir Stanin: Fizikalna medicina u terapiji i dijagnostici doma ćih životinja. Zagreb, 2002.

Preporu čena 1. Physical therapy and massage for the horse. Manson Publishing, 1998. literatura

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Prisutnost na predavanjima: 3 – 6 bodova (15 sati predavanja, 1 sat predavanju predavanja iznosi 0,4 boda). Student treba biti prisutan na najmanje 8 sati predavanja. Prisutnost na Prisutnost na vježbama 8 – 12 bodova (8 programa, 1 program (blok sat) vježbama iznosi 1,6 bodova). Student treba biti prisutan najmanje 5 programa. Aktivnost na Aktivnost na vježbama 5 – 10 bodova vježbama Aktivnost na vježbama bodovat će se kratkim usmenim provjerama znanja s 5 bodova u najmanje 2 navrata. Kontinuirana Kontinuirane provjere znanja: 20 – 32 boda provjera znanja I. kolokvij (10 pitanja ) min.10, maks.16 bodova (1 pitanje iznosi 1,6 bodova) II. kolokvij (10 pitanja) min.10, maks.16 bodova (1 pitanje iznosi 1,6 bodova) Završni ispit Usmeni: 24 – 40 boda (5 pitanja, 1 pitanje nosi 8 bodova) Za pristupanje završnom ispitu student treba sakupiti minimalno 16 bodova iz prisutnosti na predavanjima i vježbama te aktivnosti na vježbama, te najmanje 20 bodova iz kontinuirane provjere znanja. Zaklju čivanje Ukupni zbroj bodova ostvaren iz svih elemenata ocjenjivanja izražava se ocjene ocjenom od 1 do 5 (tablica dolje). Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 159

69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Za svakog studenta na Zavodu će postojati obrazac za vo đenje evidencije o rada studenata i prisutnosti na predavanjima i vježba ma, s rubrikom za bodovanje aktivnosti ocjenjivanje na vježbama.U dijelu kontinuirana provjera znanja bit će upisan datum tijekom semestra polaganja kolokvija, ispitiva č i broj osvojenih bodova. Na završnom ispitu nastavniku će biti priložen obrazac studenta s ukupnim brojem bodova iz svih elemenata ocjenjivanja. Vrste aktivnosti Minimalni broj Maksimalni broj bodova bodova Prisutnost na 3 6 predavanjima Prisutnost na 8 12 vježbama Aktivnosti na 5 10 vježbama Kontinuirane 20 32 provjere znanja Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student osvoji minimalno 36 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima, vježbama te kontinuiranim provjerama znanja.

160

Naziv kolegija Op ća i klini čka rendgenologij a Šifra 44505 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VII. /sedmi/ Zavod/klinika Zavod za rendgenologiju, ultrazvu čnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Vladimir Butkovi ć Nastavnici i prof. dr. sc. Vladimir Butkovi ć, prof. dr. sc. Damir Stanin, Hrvoje Capak, dr. suradnici na med. vet., dr.sc. Zoran Vrbanac kolegiju Sadržaj kolegija Uvod, rendgenski ure đaj i fizika rendgenskih zraka, primjena rendgenskih zraka u dijagnostici, op ća rendgenološka anatomija i fiziologija, op ća rendgenološka patologija, rendgenološka dijagnostika bolesti koštanog sustava, rendgenološka dijagnostika bolesti dišnih organa, rendgenološka dijagnostika bolesti kardiovaskularnog sustava,rendgenološka dijagnostika bolesti gastrointestinalnog trakta, rendgenološka dijagnostika bolesti urogenitalnog sustava.

Op ća i posebna Studenti će se osposobiti da samostalno u čine rendgenografiju, o čitaju znanja koja se rendgenogram i postave dijagnozu. stje ču na kolegiju (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 0 30 45 Bodovi 3,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Mensur šehi ć: Op ća rendgenologija u veterinarskoj medicini, Zagreb 1995. Mensur Šehi ć: Klini čka rendgenologija u veterinarskoj medicini, Zagreb, 2002.

Preporu čena 2. Mensur Šehi ć: Osteoartropatije u doma ćih životinja, Zagreb, 2000. literatura

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit

Prisutnost na Prisutnost na predavanjima: 3 – 6 bodova (15 sati predavanja, 1 sat predavanju predavanja iznosi 0,4 boda). Student treba biti prisutan na najmanje 8 sati predavanja.

Prisutnost na Prisutnost na vježbama: 8 – 12 bodova (15 programa, 1 program (blok sat) vježbama iznosi 0,8 bodova). Student treba biti prisutan najmanje 10 programa.

Aktivnost na Aktivnost na vježbama: 5 – 10 bodova vježbama Aktivnost na vježbama bodovat će se kratkim usmenim provjerama znanja s 5 bodova u najmanje 2 navrata.

Kontinuirana Kontinuirane provjere znanja: 20 – 32 boda provjera znanja I. kolokvij (10 pitanja ) min.10, maks.16 bodova (1 pitanje iznosi 1,6 bodova) II. kolokvij (10 pitanja) min.10, maks.16 bodova (1 pitanje iznosi 1,6 bodova)

Završni ispit Usmeni: 24 – 40 boda (5 pitanja, 1 pitanje nosi 8 bodova) Za pristupanje završnom ispitu student treba sakupiti minimalno 16 bodova iz prisutnosti na predavanjima i vježbama te aktivnosti na vježbama i 161

najmanje 20 bodova iz kontinuirane provjere znanja.

Zaklju čivanje Ukupni zbroj bodova ostvaren iz svih elemenata ocjenjivanja izražava se ocjene ocjenom od 1 do 5 (tablica dolje). Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Za svakog studenta na Zavodu će postojati obrazac za vo đenje evidencije o rada studenata i prisutnosti na predavanjima i vježbama s rubrikom za bodovanje aktivnosti ocjenjivanje tijekom na vježbama. U dijelu kontinuirana provjera znanja bit će upisan datum semestra polaganja kolokvija, ispitiva č i broj osvojenih bodova. Na završnom ispitu nastavniku će biti priložen obrazac studenta s ukupnim brojem bodova iz svih elemenata ocjenjivanja. Vrste aktivnosti Minimalni broj Maksimalni broj bodova bodova Prisutnost na 3 6 predavanjima Prisutnost na vježbama 8 12 Aktivnosti na vježbama 5 10 Kontinuirane provjere 20 32 znanja Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student osvoji minimalno 36 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima, vježbama te kontinuiranim provjerama znanja.

162

Naziv kolegija Porodništvo i reprodukcija I Šifra 96968 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VIII. / osmi/ Zavod/klinika Klinika za porodništvo i reprodukciju Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Marko Samardžija Nastavnici i prof. dr. sc. Tomislav Dobrani ć, prof. dr. sc. Goran Ba čić, prof. dr. sc. Darko suradnici na Gereš, izv. prof. dr. sc. Marko Samardžija, izv. prof. dr. sc. Iva Getz,izv. prof. dr. kolegiju sc. Tugomir Karadjole, izv. prof. dr. sc. Juraj Grizelj, izv. prof. dr. sc. Nikica Prvanovi ć Babi ć, doc. dr. sc. Martina Lojki ć, doc. dr. sc. Nino Ma ćeši ć, doc. dr. sc. Silvijo Vince Sadržaj kolegija Potpuno upoznavanje studenata s hormonalnom regulacijom spolnog ciklusa i sekundarnim hormonima reprodukcije. Veza endokrinih žlijezda u regulaciji spolnog ciklusa. Utjecaj spolnih hormona na razvoj i funkciju spolnih organa i mlije čne žlijezde. Spolni ciklus u pojedinih doma ćih životinja kao i promjene na spolnim organima u vrijeme estrusa. Spolni ciklus krave, ginekološki pregled krave (vaginalna i rektalna pretraga). Spolni ciklus kobile i shema ginekološke pretrage kobile, spolni ciklus s obzirom na godišnje doba, znakovi estrusa, endokrine specifi čnosti spolnog ciklusa. Demonstarcija ginekološke pretrage na klini čkim pacijentima. Upoznavanje sa specifi čnostima spolnog ciklusa svinja. Detaljno upoznavanje spolnog ciklusa kuja i ma čaka i njihove specifi čnosti. Prakti čni rad studenata na klini čkim pacijentima. Detaljno upoznavanje oogeneza i razvoj folikula. Oplodnja i nidacija. Brazdanje i organogeneza. Maj činsko prepoznavanje gravidnosti. Kriti čne faze preživljavanja embrija, umjetno osjemenjivanje. Fiziologija graviditeta, dijagnostika graviditeta. Sve navedeno bit će popra ćeno prakti čnim radom na životinjama kako bi student veterinarske medicine stekao što bolje kompetencije. Op ća i posebna U okviru sadržaja predmeta studenti će se detaljno upoznati sa spolnim ciklusom znanja koja se svih doma ćih životinja i ku ćnih ljubimaca te umjetnim osjemenjivanjem doma ćih stje ču na kolegiju životinja. Tako đer će se detaljno upoznati s oplodnjom i dijagnostikom graviditeta (cilj) te s patologijom graviditeta.

Nastava Predavanja Seminari Vje žbe (sati ukupno ) 60 0 105 165 Bodovi 12,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Cergolj, M., M. Samardžija (2006): Veterinarska andrologija, Veterinarski fakultet, Zagreb 2. Makek, Z, A. Tomaškovi ć., T. Dobrani ć, M. Samardžija (2007): Rasplo đivanje krava i junica, Veterinarski fakultet Zagreb 3. Tomaškovi ć, A., Z. Makek, M. Cergolj, T. Dobrani ć; (2003): Fiziologija i patologija reprodukcije krava, interna skripta, Zagreb 4. Tomaškovi ć, A., M. Šehi ć, M. Cergolj, Z. Makek (1999): Primjena ultrazvu čne dijagnostike fizioloških i patoloških promjena na spolnim organima i mlije čnoj žlijezdi goveda i konja, interna skripta, Zagreb 5. Makek, Z., A. Tomaškovi ć, M. Cergolj (1999): Fiziologija i patologija reprodukcije pasa i ma čaka, interna skripta, Zagreb 6. Dobrani ć, T., A. Tomaškovi ć, M. Cergolj, Z. Makek, (2002): Fiziologija i patologija reprodukcije svinja, interna skripta, Zagreb 7. Samardžija, M., M. Cergolj, A. Tomaškovi ć, T. Dobrani ć (2003): Praktikum iz spermiologije, interna skripta, Zagreb 8. Tomaškovi ć, A., M. Cergolj, T. Dobrani ć, J. Grizelj, N. Pravnovi ć, Ž. Mikulec, J. Kos ( 2004): Fiziologija i patologija reprodukcije, hranidba i bolesti papaka u ovaca, interna skripta, Zagreb 9. Prvanovi ć, N., A. Tomaškovi ć, J. Grizelj, I. Getz : Primjena fiziologija reprodukcije u kobila, interna skripta (u pripremi) 163

Preporu čena 1. Paterson, B., (2001): Color Atlas of Clinical Anatomy of the Dog and Cat, literatura Mosby, Philadelphia 2. Wagner H., (1995): The Biology and Medicine of Rabbits and Rodents, Williams & Wilkins 3. Baker, L. ( 2000): Color Atlas of Citology of the Dog and Cat, Mosby 4. Grunert, B. (1982): Fertilitatstorungen beim weiblichen Rind, Terra Verlag

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Prisutnost na predavanjima: 3 – 6 bodova predavanju 60 sati predavanja, 1 sat predavanja iznosi 0,1 bod. Blok sat iznosi 0,2 boda. Student mora biti prisutan na najmanje 30 sati predavanja. Prisutnost na Prisutnost na vježbama: 8 – 12 bodova vježbama 105 sati vježbi, 1 sat vježbi iznosi 0,11 bodova. Student treba biti prisutan na najmanje 73 sata vježbi. Aktivnost na Aktivnost na vježbama: 5 – 10 bodova vježbama Aktivnost na vježbama bodovat će se kratkim usmenim provjerama znanja i pisanim zada ćama. Student treba ostvariti najmanje 5 bodova koji uklju čuju 2 potpisa, 2 zadatka s terena i 1 pozitivan odgovor. Kontinuirana Kontinuirane provjere znanja: 20 – 32 boda provjera znanja Ukupno 2 kolokvija, u svakom semestru jedan. Svaki kolokvij po 10 pitanja. Po kolokviju minimalno 20, a maksimalno 32 boda (1 pitanje iznosi 3,2 boda). Završni ispit Usmeni 24 – 42 boda (10 pitanja, 1 pitanje iznosi 4 boda) Za pristupanje završnom ispitu student treba skupiti minimalno 16 bodova iz prisutnosti na predavanjima i vježbama te aktivnosti na vježbama i najmanje 20 bodova iz kontinuirane provjere znanja. Zaklju čivanje Ukupni zbroj bodova ostvaren iz svih e lemenata ocjenjivanja izražava se ocjene ocjenom od 1 do 5 (tablica dolje). Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje rada studenata i Vrste aktivnosti Mini alni broj bodova Maksimalni broj ocjenjivanje bodova tijekom semestra Prisutnost na 3 6 predavanjima Prisutnost na 8 12 vježbama Aktivnosti na 5 10 vježbama Kontinuirane 20 32 provjere znanja Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100 Za svakog studenta na Klinici će postojati obrazac za vo đenje evidencije o prisutnosti na predavanjima i vježbama s rubrikom za bodovanje aktivnosti na vježbama. U dijelu kontinuirana provjera znanja bit će upian datum polaganja kolokvija, ispitiva č i broj osvojenih bodova. Na završnom ispitu nastavniku će biti priložen obrazac studenta s ukupnim brojem bodova iz svih elemenata ocjenjivanja. 164

Naziv kolegija Unutarnje bolesti Šifra 96967 Status kolegija Obvezni

Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VII (sedmi) Zavod/klinika Klinika za unutarnje bolesti Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Nada Ku čer Nastavnici i prof. dr. sc. Ljiljana Bedrica, prof. dr. sc. Vladimir Mrljak, prof. dr. sc. suradnici na Ivica Harapin, prof. dr. sc. Zdravko Žvorc, prof. dr. sc. Damir Žub čić, prof. kolegiju dr. sc. Dalibor Poto čnjak, izv. prof. dr. sc. Vesna Matijatko, izv. prof. dr. sc. Damjan Gra čner, prof. dr. sc. Nikša Lemo, izv. prof. dr. sc. Nada Ku čer, doc. dr. sc. Ivana Kiš, dr. sc. Martina Crnogaj, dr. sc. Mirna Brklja čić, dr. sc. Iva Mayer, Iva Šmit, dr.med. vet., Marin Torti, dr. med. vet., Jelena Selanec, dr. med. vet., Ines Jovi ć, dr. med. vet. Sadržaj kolegija Bolesti usta, ždrijela. Greške u hranidbi od zna čenja za razvoj bolesti. Op ća simptomatologija i dijagnostika bolesti predželudaca i sirišta. Osnove č lije enja i profilakse indigestija. Indigestije - kisela indigestija. Akutni nadam buraga zbog pjenušavog vrenja. Alimentarna indigestija teladi. Bolesti kapure i buraga uzrokovane povredom – traumatska indigestija . Bolesti želuca i crijeva na upalnoj osnovi. Dijagnostika i terapija bolesti probavnog trakta. Bolesti želuca i crijeva na upalnoj osnovi – proljev. č ć Enteropatije zbog gubitka bjelan evina. Proširenje i zavrnu e želuca u psa. Vrijed želuca i dvanaesnika. Upala kolona. Upalna bolest crijeva. Upala rektuma. Za čep crijeva u mesoždera. Crijevna autointoksikacija. Laboratorijska dijagnostika bolesti jetre. Bolesti jetre. Akutna upala guštera če. Kroni čna upala guštera če. Atrofija guštera če. Egzokrina insuficijencija guštera če. Sindrom kolike. Uvrnu će crijeva u goveda. Uvod u tvarnu i energetsku ravnotežu doma ćih životinja. Tranzicijsko razdoblje i njegov zna čaj u mlije čnih krava. Ketoza. Metaboli čni poreme ćaji u mlije čnih ovaca i koza. Metaboli čni poreme ćaji u svinja. Metaboli čni poreme ćaji u konja. Bolesti povezane s metabolizmom minerala (tetanije i osteodistrofije). Bolesti uzrokovane nestašicom elemenata u tragovima i nestašicom vitamina. Osnove patofiz iologije i simptomatologije bolesti kardiovaskularnog sustava i zastojno zatajivanje srca. Ste čene bolesti sr čanih zalistaka. Kardiomiopatije. Priro đene sr čane greške. Interpretacija EKG-a. Aritmije. Bolesti perikarda. Kardiologija konja i farmskih životinja. Anemije, policitemije, poreme ćaji koštane srži, leukemije, koagulopatie, promjene broja leukocita. Bolesti dišnog sustava op ćenito, rinitis i sinusitis. Bolesti laringsa, i traheje. Bronhitis i edem plu ća. Pneumonije. Pneumotoraks. Pleuralni izljevi. Kroni čna opstruktivna plu ćna bolest u konja i sindrom tromboze vene kave kaudalis u goveda. Glomerulonefropatije. Akutno zatajenje bubrega. Kroni čno zatajenje bubrega. Infekcija mokra ćnog trakta. Bolesti donjih mokra ćnih puteva u ma čaka. Endokrinološka dijagnostika. Hipotireoza. Hipertireoidizam u ma čaka. Hiperadrenokorticizam (Cushiongov sindrom). Hipoadrenokorticizam (Addisonova bolest). Še ćerna bolest (Diabetes mellitus). Komplikacije še ćerne bolesti. Cerebralni sindrom i cerebelarni sindrom. Vestibularni sindrom. Cervikalno – torakolumbarni sindromi. Miopati čni i neuropati čni sindrom. Epilepsija. Bolesti u perifernom živ čanom sustavu. Uloga i gra đa kože i kožnih tvorevina. Upale kože. 165

Pruritus i alergije. Dermatologija ma čaka. Otitis externa. Endokrinološke i autoimunosne bolesti kože. Dermatologija doma ćih životinja – konji, goveda, svinje i mali preživa či. Onkologija. Hitna i intenzivna medicina. Op ća i posebna Studentima se tijekom studija unutarnjih bolesti doma ćih životinja razvija i znanja koja se učvrš ćuje medicinsko razmišljanje na osnovi premisa ste čenih tijekom č stje u na kolegiju studija predklini čkih predmeta. Takav pristup omogu ćava formiranje (cilj) č stru njaka koji su stalno otvoreni za nova saznanja, ne podliježu stereotipima, a svoja razmišljanja o pacijentu provjeravaju laboratorijskim i dodatnim dijagnosti čkim metodama. Student nakon usvajanja ponu đenog nastavnog gradiva, sposoban je obaviti pregled pacijenta, uo čiti simptome bolesti, na osnovi njih postaviti radnu dijagnozu, provjeriti ju dodatnim laboratorijskim pretragama, te odrediti odgovaraju ću terapiju unutar skupine bolesti koje spadaju u podru čje unutarnjih bolesti na razini op će veterinarske medicine. Time je osposobljen da može, dobro pripremljen, uspješno sudjelovati u nastavi daljnjih klini čkih predmeta, ali i onih koji spadaju u podru čje javnog veterinarskog zdravstva. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 210 90 0 120 Bodovi 16 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1.Ramadan, P.: Bolesti mokra ćnog sustava doma ćih životinja. Hrvatski farmer, Zagreb, 1995. č ć 2.Kova evi , A.: Osnove elektrokardiografije pasa. Veterinarski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., Interna skripta 3.Forenbacher, S.: Klini čka patologija probave i mijene tvari doma ćih životinja. Svezak I/1 Klini čka patologija probave i resorpcije. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1975. 4.Forenbacher, S.: Klini čka patologija probave i mijene tvari doma ćih životinja. Svezak I/2 Klini čka patologija probave i resorpcije. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1983. 5.Forenbacher, S.: Klini čka patologija probave i mijene tvari doma ćih životinja. Svezak II. Jetra. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 6.Bauer, M.: Veterinarska dermatologija. Dermatologija doma ćih sisavaca. Veterinary dermatology. Dermatology of domestic mammals. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002. 7.Kova čevi ć, A., Z. Žvorc, I. Kiš: Odabran a poglavlja kardiologije pasa. Veterinarski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1999., Interna skripta. 8. Poto čnjak, D., D. Stanin, N. Turk: Bolesti probavnog sustava pasa i ma čaka – odabrana poglavlja, Medicinska naklada, Zagreb, 2010 9. Dobrani ć, T., Vesna Matijatko: Bolesti i lije čenje pasa i ma čaka, CD izdanje, Veterinarski fakultet Zagreb, 2011. Preporu čena 1.Ettinger, J. S., E. C. Feldman: Textbook of Veterinary Internal Medicine. literatura Volume 1 i 2. 7 th edition, W. B. Saunders Company, Philadelphia, 2010.

2. Nelson, R. W. C. G. Couto: Small Animal Internal Medicine. Mosby Year Book, St. Louis, 2008. 3.Guilford, W. G., S. A. Center, D. R. Strombeck, D. A. Williams, D. Meyer: Strombeck's Small Animal Gastroenterology. 3rd edition, W.B. 166

Saunders, Philadelphia, 1996. 4.Ford, R. B.: Clinical Signs and Diagnosis in Small Animal Practice. Churchill Livingstone, New York, 1988. 5.Anderson, N. V., :Veterinary Gastroenterology. Lea&Febiger, Philadelphia, 1992. 6.Reed, S. M., W. M. Bayly: Equine Internal Medicine. W.B. Saunders Company, Philadelphia, 1998. 7. Otto M. Radostits O.M., C. C. Gay, K. W. Hinchcliff, P. D. Constable,: Veterinary Medicine. A Textbook of the Diseases of Cattle, Sheep, Pigs, Goats and Horses, 10 th , W. B. Saunders Company, Philadelphia, 2007. 8.Nelson, W. R., C. G. Cuoto: Small Animal Internal Medicine. Mosby, St. Louis, 1998. 9.Wintzer, H.-J.: Krankheiten des Pferdes. Parey Buchverlag, Berlin, 1999. 10.Smith, B. P. : Large Animal Internal Medicine. 3rd ed. Mosby, St.Louis, 2001. 11.Leman, A. D., B. E. Straw, W. L. Mengeline : Diseases of swine. Iowa State University Press, Ames, 1999. 12.Rosenberger, G.: Krankheiten des Rindes Verlag Paul Parey, Hannover, 2002. Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja (kolokvij) 5. završni ispit (pismeni i usmeni) Prisutnost na Tijekom semestra za kolegij ''Unutarnje bolesti'' student mora biti prisutan predavanju na 45 sati predavanja kako bi ostvario minimalno 3 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa je 6 bodova (90 sati predavanja). 1 sat predavanja iznosi 0,0666 boda. Prisutnost na Tijekom semestra student mora biti prisutan na 80 sati vježbi kako bi vježbama ostvario minimalnih 8 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova (120 sati vježbi). Koeficijent iznosi 0,1. Aktivnost na Student mora tijekom semestra izvesti minimalno 8 razli čitih vježbama standardiziranih prakti čnih zahvata na životinjama kako bi ostvario minimalnih 5 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 10 bodova odnosno 16 razli čitih prakti čnih zahvata. Koeficijent iznosi 0,625. Kontinuirana Tijekom semestra kontinuirano provjera znanja se provodi putem pismenog provjera znanja kolokvija. Student mora imati minimalno 10 to čnih odgovora da bi ostvario minimalnih 20 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 32 boda odnosno svih 16 točnih odgovora. Završni ispit Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Na pismenom dijelu ispita student može ostvariti maksimalno 24 boda. Pismeni dio ispita sastoji se od 30 pitanja. Svaki to čan odgovor nosi 0,8 bodova. Student mora odgovoriti to čno na 18 pitanja odnosno ostvariti 14 bodova da bi postigao uvjet za izlazak na usmeni dio ispita. Na usmenom dijelu ispita student može ostvariti maksimalno 16 bodova. Usmeni dio ispita sastoji se od 8 pitanja. Minimalni broj bodova po pitanju iznosi 1,25 boda, a maksimalni 2 boda. Minimalni broj bodova koji student mora ostvariti na završnom pismenom i usmenom ispitu iznosi 24 boda, a maksimalno može ostvariti 40 bodova. Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih elemenata 167 ocjene ocjenjivanja, i to prema slijede ćoj tablici: Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Vrste aktivnosti Minimalni broj bodova Maksimalni broj rada studenata i bodova ocjenjivanje tijekom semestra Prisutnost na 3 6 predavanjima Prisutnost na 8 12 vježbama Aktivnosti na 5 10 vježbama Kontinuirana 20 32 provjera znanja (kolokvij) Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

Kako bi pristupio završnom ispitu potrebno je da student osvoji minimalno 36 bodova iz prisutnosti na predavanjima, prisutnosti i aktivnosti na vježbama i pismenom kolokviju.

168

7.8. Popis obveznih predmeta V. godine studija

Ambulantna klinika Higijena i tehnologija hrane Kirurgija, ortopedija i oftalmologija III Porodništvo i reprodukcija II Upravno veterinarstvo Veterinarska epidemiologija Zarazne bolesti doma ćih životinja

169

Naziv kolegija Ambulantna klinika Šifra 68999 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/ Zavod/klinika Ambulantna klinika Voditelj kolegij a Izv. prof. dr. sc. Damjan Gra čner Nastavnici i Nastavnici klinika suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Ambulantna klinika izvodi specifi čan oblik prakti čne nastave u uvjetima terenske prakse i proizvodnje. Predmet obuhva ća nastavu iz sljede ćih područja: Unutarnje bolesti, Zarazne bolesti, Kirurgija, ortopedija i oftalmologija i Porodništvo i reprodukcija. Nastavu iz pojedinih klini čkih predmeta vode nastavnici u obliku individualnog rada i podu čavanja (4 – 6 studenata). Nastava se izvodi u okviru djelatnosti veterinarskih stanica i veterinarskih ambulanti i farmi Op ća i posebna Pored op ćeg cilja i zadataka u edukaciji doktora veterinarske medicine, znanja koja se poseban je cilj u okvirima ovog predmeta osposobiti studente za samostalno stje ču na kolegiju obavljanje stru čnih poslova u dijagnostici, kurativi i preventivi bolesti životinja (cilj) u terenskim uvjetima. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 60

Na čin polaganja Tijekom izvo đenja provjerava se prakti čno znanje studenata. ispita U sklopu predmeta nije predvi đen ispit. Bodovi 3.5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura Literatura koju ina če koriste za savladavanje klini čkih predmeta.

Preporu čena Literatura koju ina če koriste za savladavanje klini čkih predmeta. literatura

170

Naziv kolegija HIGIJENA I TEHNOLOGIJA HRANE Šifra 54697,130056 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IX. i X. Zavod/klinika Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Voditelj kolegija prof. dr. sc. Bela Njari Nastavnici i prof. dr. sc. Bela Njari, prof. dr. sc. Lidija Kozačinski, izv. prof. dr. sc. Željka suradnici na Cvrtila Fleck, izv. prof. dr. sc. Vesna Dobrani ć; doc. dr. sc. Nevijo Zdolec, dr. kolegiju sc. Ivana Filipovi ć Sadržaj kolegija Upravljanje hranom (Definicija hrane. Potrošnja hrane u svijetu. WTO. Hranjiva vrijednost hrane. Kemijski sastav hrane. Funkcionalna hrana. Nova hrana. Potroša č i hrana. (Zakon o zaštiti potroša ča, Prehrana i zdravlje. Hrana kao lijek. Aditivi u hrani) Sigurnost hrane (legislativa, Codex alimentarius –preporuke, HAH) Bakterijska otrovanja hranom (Otrovanje hranom. Bakteriološka pretraga hrane. Mikrobiološke norme. Uzorkovanje za mikrobiološku pretragu.); Zna čenje i zadaci veterinarskog nadzora (Povijest veterinarskog pregleda. Djelokrug i ustroj veterinarskog nadzora. Suvremene koncepcije veterinarskog nadzora. Modeli sigurnosti hrane. HACCP. BRC. Veterinarski nadzor u proizvodnji hrane. Službene kontrole u proizvodnji i prometu hrane); Ocjena ispravnosti mesa za prehranu ljudi (Op ća na čela procjene ispravnosti mesa. Osposobljavanje uvjetno upotrebljivog mesa. Postupak s neispravnim mesom. Ocjena ispravnosti mesa kod bolesti organa i organskih sustava Ocjena ispravnosti mesa kod nalaza parazitskih bolesti. Ocjena ispravnosti mesa kod otrovanih životinja. Ostaci biološki djelatnih tvari u mesu (pesticidi, teški metali, hormoni, lijekovi i dr.). Radiološko one čiš ćenje mesa. Zaga đenje životinja namijenjenih za klaoni čku obradu (ili "klanje") i mesa bojnim otrovima. Dekontaminacija i ocjena higijenske ispravnosti mesa. Ocjena ispravnosti mesa kod nalaza zaraznih bolesti) Nedostaci mesa (Nepotpuno iskrvarenje. Vodnjikavost mesa. Nedovoljno zrenje mesa. Promjena boje i izgleda mesa. Smanjenje trajnosti i promjene svojstvenog mirisa i okusa mesa. Promjena boje i izgleda mesa.) Dobrobit životinja Prijevoz životinja za klaoni čku obradu (Postupci sa životinjama tijekom prijevoza i odmor prije klaoni čke obrade; Utovar; Istovar; Pretovar) Klaoni čka obrada životinja i „klanje“ (Pregled prije klaoni čke obrade. Zabrana klanja. Prisilno klanje. Tijek klaoni čke obrade. Klaoni čka obrada goveda. Klaoni čka obrada svinja. Klaoni čka obrada ovaca i koza. Klaoni čka obrade peradi. Klaoni čka obrada nojeva. Klaoni čka obrada kuni ća. Klaoni čka obrada divlja či. Ritualna klanja. Tehnološke greške klaoni čke obrade.) Higijensko- tehnološki uvjeti izgradnje klaoni čkih objekata ("klaonica"; Industrijski objekti. Obrtni čki objekti. Objekti u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Izvozni objekti. Lokacija objekta, vodoopskrba, rasvjeta, oprema.) Pregled mesa ( post mortem) inspekcija (Priprema trupa i organa za pregled. Postupak pregleda. Veterinarski pregled mesa goveda. Veterinarski pregled mesa svinja. Veterinarski pregled mesa peradi. Veterinarski pregled mesa nojeva. Veterinarski pregled kuni ća i mesa divlja či) Skupljanje i prerada sporednih i otpadnih animalnih proizvoda (Prerada krvi. Iskorištavanje endokrinofermentnih sirovina. Prerada animalnih otpadnih proizvoda/hrane.) Kontrola provo đenja sanitacije (Kontrola čiš ćenja, pranja i dezinfekcije u klaoni čkom objektu. Brzi postupci kontrole. Normativi mikrobiološke čisto će pogona mesne industrije.) Veterinarski nadzor hrane animalnog podrijetla (Ustroj veterinarskog nadzora u proizvodnji, preradi i u prometu hrane animalnog podrijetla. Evidencija i deklaracija. GMP - koncepcija.) Uzorkovanje (Uzimanje uzoraka hrane za laboratorijske analize. Monitoring.) Mikrobiološke norme (Mikrobiološke norme u preradi mesa, mlijeka, ribe i jaja) Kakvo ća mesa (Gra đa, sastav i postmortalne promjene u mesu. Kakvo ća mesa.) Konzerviranje mesa (Konzerviranje mesa hladno ćom. Kemijsko konzerviranje mesa. Sušenje i toplinska obrada u preradi mesa. Ostali postupci konzerviranja (ioniziraju će zra čenje, primjena povišenog tlaka. Kontrolirana atmosfera). Ocjena tržišne kakvo će mesa (Ocjena kakvo će i kategorizacija mesa za preradu i maloprodaju. Mjerila i norme.) 171

Higijensko-tehnološki procesi te ocjena kakvo će i higijenske ispravnosti proizvodnje mesnih proizvoda (Usitnjeno meso i proizvodi od usitnjenog mesa). Higijensko-tehnološki procesi procesi proizvodnje te ocjena kakvo će i higijenske ispravnosti toplinski obra đenih i fermentiranih kobasica, suhomesnatih proizvoda i slanina. Higijensko-tehnološki procesi proizvodnje te ocjena kakvo će i higijenske ispravnosti proizvoda od usitnjenog mesa, mesa u vlastitom soku („konzerve“) i gotovih jela od mesa. "Fast food" proizvodi od mesa. Higijensko-tehnološki procesi proizvodnje te ocjena kakvo će i higijenska ispravnost masti. Fizikalno - kemijski postupci ocjene kakvo će masti. Proizvodi od mesa peradi. Proizvodi od mesa divlja či. Autohtoni mesni proizvodi. Mlijeko (Razvoj mljekarstva u svijetu i Hrvatskoj. Mlije čna žlijezda. Kemijski sastav mlijeka. Senzorička i fizikalno - kemijska svojstva mlijeka. Promjene u koli čini i sastavu mlijeka. Hranjiva i energetska vrijednost mlijeka. Mlijeko drugih doma ćih životinja.) Veterinarski pregled mlijeka (Higijena proizvodnje mlijeka. Utjecaj zdravstvenog stanja muzara na mlijeko - epidemiologija bolesti koje se prenose mlijekom (bakterijama, virusima, rikecijama). Rezidue u mlijeku. Higijena mužnje. Somatske stanice u mlijeku, mikroflora mlijeka. Mastitisi. Utjecaj na higijensku kakvo ću mlijeka, tehnološki problemi proizvodnje i gospodarski gubici. Obrada mlijeka nakon mužnje. Sabiranje, hla đenje i prijevoz mlijeka.) Higijena i tehnologija proizvodnje mlijeka (Obrada mlijeka u mljekari, prijam, proba na kiselost i pro čiš ćavanje mlijeka. Pranje i dezinfekcija cisterni. Toplinska obrada mlijeka. Konzumno mlijeko.) Higijena i tehnologija proizvodnje mlije čnih proizvoda (Higijensko-tehnološki proces proizvodnje, svojstva i ocjena kakvo će i higijenske ispravnosti mlije čno - kiselih proizvoda. Higijensko-tehnološki proces proizvodnje, svojstva i ocjena kakvo će i higijenske ispravnosti zgusnutog mlijeka i mlijeka u prahu. Higijensko-tehnološki proces proizvodnje svojstva i ocjena kakvo će i higijenske ispravnosti vrhnja. Higijensko-tehnološki proces proizvodnje, svojstva i ocjena kakvo će i higijenske ispravnosti maslaca. Higijensko- tehnološki proces proizvodnje, vrste svojstva i ocjena kakvo će i higijenske ispravnosti sireva. Higijensko-tehnološki proces proizvodnje svojstva i ocjena kakvo će i higijenske ispravnosti sladoleda. Ambalaža i pakiranje mlijeka i mlije čnih proizvoda. Odre đivanje kakvo će mlije čnih proizvoda.) Veterinarski pregled ribe (Ocjena kakvo će riba, rakova i školjkaša. Ocjena svježine riba, rakova i školjkaša. Omamljivanje ribe. Utjecaj parazitarnih invazija na ocjenu zdravstvene ispravnosti ribe Veterinarski pregled puževa. Veterinarski pregled žaba.) Sastav i kakvo ća riba, rakova i školjkaša (Gra đa i sastav ribe. Klasifikacija i kategorizacija ribe, rakova i školjkaša. Postmortalne promjene i kvarenje ribe. Biogeni amini i biotoksini u ribi) Higijena i tehnologija proizvodnje ribljih proizvoda (Prerada i veterinarski nadzor u prometu ribe i ribljih proizvoda. Higijensko - tehnološki normativi proizvodnje i ocjene kakvo će ribljih proizvoda.) Jaja (Veterinarski pregled jaja. Higijena i tehnologija proizvodnje i prerada jaja. Higijensko - tehnološki normativi prerade jaja.) Med (Veterinarski pregled meda.Proizvodnja meda) Ostala alternativna hrana animalnog podrijetla i buduće smjernice sigurnosti hrane Op ća i posebna Pored op ćeg cilja i zadataka, u edukaciji doktora veterinarske medicine znanja koja se posebni je cilj u okvirima ovog predmeta osposobiti studente za samostalno stje ču na kolegiju obavljanje stru čnih poslova, primjenu znanstveno provjerenih norma higijene (cilj) i tehnologije u okvirima veterinarskog nadzora ,kontrole i pregleda te ocjene higijenske ispravnosti i kakvo će hrane. Dakako, to je mogu će samo edukacijom u podru čju primjene procesnih metoda (tehnologije) u proizvodnji higijenski ispravnih i kvalitetnih proizvoda (higijena), sve u kontekstu unapre đivanja veterinarskog javnog zdravstva, napose sigurnosti hrane. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 60 0 105 Bodovi 12,5 Jezik Hrvatski Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Obvezna literatura Koza činski, L., B. Njari, B. Miokovi ć, Ž. Cvrtila Fleck, V. Dobrani ć, N. Bilandži ć, A. Svetina, M. Mitak, S. Šeparovi ć, V. Vrdoljak Mihelji ć, N. 172

Bariši ć, N. Zdolec (2012): Veterinarsko javno zdravstvo. U: Veterinarski priru čnik VI izdanje. Herak-Perkovi ć, V., Ž. Grabarevi ć, J. Kos (ur.), Medicinska naklada, Zagreb, 493-638. Milanovi ć, A. (2006): Mlijeko i proizvodi od mlijeka. „Štamparija Fojnica“ Fojnica. Mileti ć, S. (1994): Mlijeko i mlije čni proizvodi. HMD, Zagreb. Njari, B., N. Zdolec (2012): Klaoni čka obrada i veterinarski pregled. Grafi čki zavod Hrvatske, zagreb. Zagreb, 2012. Šoša, B . (1989): Higijena i tehnologija prerade morske ribe. "Školska knjiga", Zagreb. Tratnik, Lj. (1998): Mlijeko – tehnologija, biokemija i mikrobiologija Živkovi ć, J. (1986): Higijena i tehnologija mesa II dio: Kakvo ća i prerada "Tipografija", Đakovo. Odabrane stranice: 1-22, 41-79, 88-89, 118-130, 135- 144. Materijali s predavanja Preporu čena Gracey, J., D.S. Collins, R. Huey (1999): Meat hygiene. 10thedition. literatura Harcourt Brace and Company, 1999. Hadžiosmanovi ć, M., B. Mioković, B. Njari, L. Koza činski, Ž. Cvrtila (2002): Aktualna problematika veterinarsko-sanitarnog nadzora namirnica animalnog podrijetla. Te čaj za doktore veterinarske medicine, veterinarske inspektore, poslove veterinarsko-sanitarnog nadzora u proizvodnji i prometu namirnica. Veterinarski fakultet, Zagreb. Hadžiosmanovi ć, M., L. Koza činski, M. Salajster, Ž. Cvrtila (2003): Veterinarsko - sanitarni pregled mesa nojeva. Urednici: Hadžiosmanovi ć, M. i Salajster, M. Zagreb, Zadružna štampa, Zagreb. Havranek, J., V. Rupi ć (2003): Od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb, 2003. Herceg, Z., A. Režek Jambrak, S. Rimac Brn čić, G. Kreši ć (2009): Procesi konzerviranja hrane. Novi postupci. Golden Marketing – Tehni čka knjiga. Zagreb, 2009. Kova čevi ć, D. (2001): Kemija i tehnologija mesa i ribe. Sveu čilište J. J. Strossmayera. Prehrambeno biotehnološki fakultet. Grafika, Osijek. Osijek, 2001. Živkovi ć, J., M. Hadžiosmanovi ć, V. Oberiter (1995): Mlijeko - medicinski i prehrambeni problemi. HAMZ. Zagreb. Priru čnik za ocjenu kakvo će gove đih trupova. Skripta za klasifikatore. Hrvatski sto čarski centar Zagreb, 2004. Priru čnik za ocjenu kakvo će svinjskih trupova. Skripta za klasifikatore. Hrvatski sto čarski centar Zagreb, 2006. Pravilnik kakvo ći svinjskih trupova i polovica NN RH 2/2009; Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o kakvo ći svinjskih trupova i polovica, NN RH 144/2010, 3/2011 Pravilnik o kakvo ći gove đih trupova i polovica, NN RH 2/2009; Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o kakvo ći gove đih trupova i polovica NN RH 68/2009 Pravilnik o kakvo ći ov čjih trupova i polovica NN RH 30/2010 NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Nastava se obavlja tijekom 60 sati predavanja. Kako bi ostvario minimalna 3 predavanju boda, student treba prisustvovati na 30 sati predavanja. Prisutnost na jednom satu predavanja boduje se s 0,1 bodom (maksimalno se može prikupiti 6 bodova, odnosno 60 sati x 0,1 bod). Prisutnost na Nastava se obavlja kroz 105 sati vježbi. Prisutnost na jednom satu vježbi vježbama boduje se s 0,114 boda. Da bi ostvario minimalni broj bodova (8), student treba biti prisutan na 72 sati vježbi (od čega 54 sata terenskih vježbi (ukljucivo priprema za terene) i 51 sat laboratorijskih vježbi). Maksimalni broj bodova koji se može prikupiti tijekom 105 sati vježbi je 12 (105 x 0,114). 173

Aktivnost na Najve ći broj bodova koje student može prikupiti je 10. Da bi to ostvario mora vježbama prikupiti 5 bodova za pozitivne usmene odgovore tijekom vježbi u IX semestru (dva pitanja; svako pitanje nosi 2,5 boda) i 5 bodova za pozitivne usmene odgovore tijekom vježbi u X semestru (dva pitanja; svako pitanje nosi 2,5 boda). Najmanji broj bodova koje student treba prikupiti je 5. Kontinuirana Tijekom nastave kontinuirane provjere znanja provesti će se u 2 kolokvija. provjera znanja Prvi kolokvij (kraj IX semestra) obuhva ća nastavne jedinice koje se odnose na veterinarski nadzor, kontrolu i pregled u proizvodnji mesa (4 pitanja) i nastavne jedinice koje se odnose na laboratorijske vježbe (4 pitanja). Svaki to čan odgovor nosi 2 boda. Najve ći broj bodova koje student može prikupiti je 16. Student mora odgovoriti točno na najmanje 5 pitanja i time je definiran najmanji broj bodova koje student mora prikupiti (10 bodova) s tim da mora to čno odgovoriti na najmanje po 2 pitanja vezana uz veterinarsko sanitarni nadzor i po 2 pitanja vezana uz laboratorijske vježbe. Ukoliko odgovori na manje od 5 pitanja, mora ponovno pristupiti kolokviju koji će biti organiziran tijekom ispitnog roka u velja či. Drugi kolokvij (kraj X semestra) obuhva ća nastavne jedinice koje se odnose na veterinarski nadzor, kontrolu i pregled te tehnološke procese u proizvodnji mlijeka, riba, jaja, meda i druge hrane animalnog podrijetla (4 pitanja) i nastavne jedinice koje se odnose na laboratorijske vježbe (4 pitanja). Svaki to čan odgovor nosi 2 boda. Najve ći broj bodova koje student može prikupiti je 16. Student mora odgovoriti to čno na najmanje 5 pitanja i time je definiran najmanji broj bodova koje student mora prikupiti (10 bodova) s tim da mora to čno odgovoriti na najmanje po 2 pitanja vezana uz veterinarski nadzor i po 2 pitanja vezana uz laboratorijske vježbe. Ukoliko odgovori na manje od 5 pitanja, mora ponovno pristupiti kolokviju koji će biti organiziran tijekom ispitnog roka u lipnju. Završni ispit Završni ispit obuhva ća sve rezultate pra ćenja aktivnosti tijekom nastave. Ispit je usmeni. Na usmenom ispitu student odgovara na postavljenih 10 pitanja pri čemu se svaki to čan odgovor boduje s 4 boda. Maksimalni broj bodova usmenog ispita je 40. Minimalni broj bodova je 24, a da bi ih student ostvario mora to čno odgovoriti na najmanje 6 pitanja (24 bodova). Zaklju čivanje Ocjena se zaklju čuje na osnovi prikupljenih bodova ocjene prema skali: Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Vrste aktivnosti Minimalni broj Maksimalni broj rada studenata i bodova bodova ocjenjivanje Prisutnost na predavanjim 3 6 tijekom semestra Prisutnost na vježbama 8 12 Aktivnosti na vježbama 5 10 Kontinuirane provjere znanja 20 32 Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100 Kako bi pristupio završnom ispitu potrebno je da student ostvari najmanje 36 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima i vježbama te kontinuiranim provjerama znanja.

174

IX. SEMESTAR

Vrste aktivnosti Minimalan broj bodova Maksimalan broj bodova

Prisutnost na 1,5 Predavanjima (30 sati predavanja) 1,5/0,1=15 3

( minimalno student mora biti prisutan na 3/30= 0,1

15 sati predavanja ( koeficijent 0,1)

kako bi ostvario minimalna 3 boda)

Prisutnost na 4 vježbama 4/0,1=40 6 6/60=0,1 (60 sati vježbi) ( minimalno student mora biti prisutan na ( koeficijent 0,1) 40 sati vježbi kako bi ostvario minimalnih 4 boda) Aktivnost na 2,5 vježbama 2,5/1= 2,5 5

5/5=1 10 bodova ( minimalno student mora odgovoriti na ( koeficijent 1) - 5 pozitivnih odgovora 1 pitanje da bi ostvario minimalna 2,5 tijekom vježbi boda)

Kontinuirana 10 provjera znanja 10/2=5 16 1 kolokvija x 8 pitanja ( minimalno student mora odgovoriti na 16/8=2 1 pitanje= 2 boda 5 pitanja da bi ostvario minimalnih 10 ( koeficijent 2) 1x8x2=16 boda boda)

175

X. SEMESTAR

Vrste aktivnosti Minimalan broj bodova Maksimalan broj bodova

Prisutnost na 1,5 predavanjima 1,5/0,1=15 3 (30 sati predavanja) ( minimalno student mora biti prisutan na 3/30= 0,1 15 sati predavanja ( koeficijent 0,1) kako bi ostvario minimalna 3 boda) Prisutnost na 4 vježbama 4/0,13=31 6 6/45=0,13 (45 sati vježbi) ( minimalno student mora biti prisutan na ( koeficijent 0,13) 31 sati vježbi kako bi ostvario minimalnih 4 boda) Aktivnost na 2,5 vježbama 2,5/1= 2,5 5

5/5=1 10 bodova ( minimalno student mora odgovoriti na ( koeficijent 1) - 5 pozitivnih odgovora 1 pitanje da bi ostvario minimalna 2,5 tijekom vježbi boda)

Usmeni dio ispita 24 24/4=6 40 ( da bi ostvario minimalnih 24 bodova 40/10 student mora odgovoriti na najmanje 6 (koeficijent 4) pitanja) UKUPNO 100 60

176

Naziv kolegija Kirurgija,ortopedija i oftalmologija III Šifra 54695 Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IX. /deveti/ Zavod/klinika Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Voditelj kolegija Izv. prof.dr. sc. Berislav Radiši ć Nastavnici i prof. dr. sc. Josip Kos, prof. dr. sc. Darko Capak, izv. prof. dr. sc. Tomislav suradnici na Babi ć, prof. dr. sc. Dražen Mati čić, izv. prof. dr. sc. Boris Pirki ć, izv. prof. dr. sc. kolegiju Mario Kreszinger,izv. prof. dr. sc. Berislav Radišić, izv.prof. dr. sc. Dražen Vnuk, Sadržaj kolegija 1. Ortopedski pregled malih životinja 2. Bolesti miši ća, tetiva i ligamenata 3. Bolesti zglobova 4. Lije čenje prijeloma kosti u malih životinja 5. Dijagnostika hromosti velikih životinja 6. Bolesti miši ća, tetiva i tetivnih ovojnica 7. Paralize i pareze 8. Bolesti kopita 9. Bolesti papaka 10. Vrsta potkovica i korekcija kopita 11. Korekcija papaka 12. Neurološki pregled 13. Frakture i luksacije kralježaka 14. Bolesti me đukralježnog diska 15. Degenerativne bolesti kralježnice 16. Intrakranijalna kirurgija Op ća i posebna Studenti u IX. semestru produbljuju znanja i vještine ste čene u VII. i VIII. znanja koja se semestru radi poboljšanja kompetencija. Nakon usvojenih predloženih znanja i stje ču na kolegiju vještina student je sposoban prepoznati bolesti miši ća, tetiva i ligamenata te (cilj) poduzeti osnovno lije čenje. Upoznat je s bolestima zglobova, osnovama njihova lije čenja te indikacijama za upu ćivanje pacijenta u referalnu kliniku. Upoznat je s dijagnostikom i osnovama lije čenja prijeloma kostiju u malih životinja. Osposobljen je pružiti prvu pomo ć pacijentu, imobilizirati lom i preporu čiti opcije lije čenja. Upoznat je s dijagnostikom i osnovama lije čenja hromosti, bolesti miši ća, tetiva i tetivnih ovojnica u velikih životinja. Sposoban je prepoznati paralize i pareze u ku ćnih ljubimaca i velikih životinja te procijeniti indikaciju za njihovo upu ćivanje na referalnu kliniku. Upoznat je s osnovama dijagnostike bolesti kopita i papaka u velikih životinja te je sposoban lije čiti jednostavne slu čajeve i procijeniti eventualnu potrebu njihova upu ćivanja na referalnu kliniku. Tako đer je upoznat s osnovama korekcije kopita i vrstama potkovica kao i osnovnim tehnikama korekcije papaka. Osposobljen je za izvo đenje osnovnog neurološkog pregleda, dijagnostiku frakture i luksacije kralježaka te procjenu indikacije za njegovo upu ćivanje na referalnu kliniku. Student je osposobljen za dijagnostiku bolesti me đukralježnog diska i degenerativnih bolesti kralježnice, tako đer je sposoban i procijeniti indikaciju za upu ćivanje pacijenta na referalnu kliniku. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 30 0 45 75 Bodovi 5,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura http://www.vef.hr/kirurgija/pisani_materijali.html

Preporu čena 1. Douglas Slatter – Textbook of Small Animal Surgery (2003.) literatura 2. Jorg A. Auer; John A. Stick – Equine Surgery (2005.)

NA ČIN PROVJERE ZNANJA

Po četak i završetak nastave, satnica i raspored s mjestima izvo đenja nastave bit će objavljeni na oglasnoj plo či i na web stranici Klinike i Veterinarskoga 177

fakulteta. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, nije predvi đena mogu ćnost izvo đenja na stranim jezicima niti izvo đenje na daljinu. Nastavnike i suradnike koji će izvoditi nastavu, na čin polaganja ispita i mjerila ispitivanja za kolegij Kirurgija, ortopedija i oftalmologija III iz zimskog semestra utvr đuju se kako slijedi. Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit

Prisutnost na Tijekom semestra za kolegij Kirurgija, ortopedija i oftalmologija III student mora predavanju biti prisutan na 15 sati predavanja (od ukupno 30 sati) kako bi ostvario minimalna 3 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6. Prisutnost na Tijekom semestra student mora biti prisutan na 30 sati vježbi (od ukupno 45 vježbama i sati) kako bi ostvario minimalnih 8 bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova seminarima iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova. Aktivnost na Aktivnim sudjelovanjem na vježbama studenti mogu ukupno skupiti 180 vježbama bodova, što im donosi kona čnih 10 bodova, izvršavaju ći sljede će zada će: 60 bodova = uredno vo đenje knjige pacijenta 60 bodova = uredno vo đenje anestezioloških protokola 60 bodova = aktivno sudjelovanje u radu s pacijentima

Broj bodova koji studenti moraju skupiti kako bi ostvarili minimalnih 5 bodova je 90. Aktivnost studentata na vježbama kontinuirano će se pratiti.

Kontinuirana Tijekom semestra bit će organizirana tri (3) kolokvija u vrijeme vježbi, a svaki provjera znanja se sastoji od jedanaest (11) zadataka ili pitanja. Svaki to čno riješeni zadatak ili pitanje vrijedi jedan (1) bod. Iz kolokvija student mora ukupno ostvariti 21 bod (minimalno 7 bodova po kolokviju) kako bi ostvario minimalnih 20 bodova. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalna 32 boda. Student koji ne ostvari tijekom semestra minimalni 21 bod iz kolokvija ima pravo na popravni kolokvij koji će obuhvatiti gradivo svih programskih vježbi i bit će organiziran nakon završetka nastave u tome semestru. Ukupni broj bodova na kolokviju iznosi 33. Student koji riješi popravni kolokvij s natpolovi čnom to čnoš ću ima pravo pristupiti završnom ispitu.

Završni ispit Prije završnog ispita studentima će se omogu ćiti nadoknada vježbi i popravni kolokvij u slu čaju opravdanoga izostanka. Minimalni uvjeti za prolaz iz prvog, drugog, tre ćeg i četvrtog elementa ocjenjivanja objedinjuju se i zajedno iznose 36 bodova. Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prve četiri vrste aktivnosti kontinuiranog pra ćenja nastave. Pitanja na završnom ispitu postavljat će se u pisanom i usmenom obliku. U pisanom obliku bit će postavljeno 5 pitanja, a odgovori na 4 pitanja moraju biti to čni kako bi se pristupilo usmenom ispitu. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na završnom ispitu iznosi 40 bodova pri čemu 1 to čan odgovor nosi 4 boda. Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prva 4 elementa ocjenjivanja ve ći od 36, student mora pokazati barem dovoljno znanje i na završnom ispitu. Minimalni broj bodova koji student mora ostvariti na završnom ispitu je 24. Ako student nije zadovoljio na završnom dijelu ispita, nastavnik mu odre đuje termin za ponovno polaganje ispita. Zaklju čivanje Bez obzira na to je li ostvareni broj bodova iz prva 4 elementa student ostvario ocjene na osnovu popravnog kolokvija ili ne, vrijede ista pravila za formiranje završne ocjene. Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume iz svih 5 elemenata ocjenjivanja, i to prema sljede ćoj tablici. Završna ocjena predmetnog programa izražava se kvantitativno, numeri čkom bodovnom vrijednoš ću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Ocjenom jedan (1) ocjenjuje se student koji nije uspješno savladao predmetni 178

program, tj. ocjena 1 ozna čava nedovoljan uspjeh.

Bodovi za BODOVI OCJENA zaklju čivanje ocjene DO 59 1 (F) 60 - 68 2 (E) 69 - 76 2 (D) 77 - 84 3 (C) 85 - 92 4 (B) 93 - 100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje rada studenata i VRSTE AKTI NOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ ocjenjivanje BODOVA BODOVA tijekom semestra Prisutnost na 3 6 predavanjima (30 sati predavanja) (koeficijent 0,2) 6 : 30 = 0,2 3 : 0, = 15 (koeficijent 0,2) (student mora biti na 15 sati predavanja da bi ostvario minima na 3 boda) Prisutnost na 8 12 vježbama (koeficijent 0,2) 12 : 45 = 0,2666 8 : 0,2666 = 30 (koeficijent 0,2666) (student mora biti na 30 sati vježbi da bi ostvario minimalnih 8 bodova)

Aktivnost na 5 10 vježbama 60 bodova = uredno (Koeficijent 0,055555) 10 : 180 = 0,055555 vo đenje knjige 5 : 0,055555 = 90 (koeficijent 0,055555) pacijenta 60 bodova = uredno vo đenje anestezioloških protokola 60 bodova = aktivno sudjelovanje u radu s pacijentima student mora skupiti 90 bodova da bi ostvario minimalnih 5 bodova K ntinuir ana 20 32 provjera znanja 3 kolokvija x 11 pitanja (koeficijent 0,9696) 32 : 33 = 0,9696 1 pitanje = 1 bod 20 : 0,9696 = 20,6 (21) (koeficijent 0,9696) 3 x 11 = 33 bodova student mora skupiti 21 179

bod iz kolokvija (po kolokviju minimalno 7 bodova) kako bi ostvario 20 minimalnih bodova

Završni ispit 24 40 (pisani i usmeni ispit) (koeficijent 4) 40 : 10 = 4 1 pitanje = 4 boda 24 : 4 = 6 (koeficijent 4) 10 pitanja = 40 bodova pisano se postavlja 5 pitanja, usmeno se postavlja 5 pitanja. (student mora imati 16 bodova iz pisanog ispita kako bi pristupio usmenom ispitu)

UKUPNO 60 100

180

Naziv kolegija Porodništvo i reprodukcija II Šifra 54693 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IX. /deveti/ Zavod/klinika Klinika za porodništvo i reprodukciju Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Marko Samardžija Nastavnici i prof. dr. sc. Tomislav Dobrani ć, prof. dr. sc. Goran Ba čić, prof. dr. sc. Darko suradnici na Gereš, izv. prof. dr. sc. Marko Samardžija,izv. prof. dr. sc. Iva Getz, izv.prof. kolegiju dr. sc. Tugomir Karadjole, izv. prof. dr. sc. Juraj Grizelj, izv. prof. dr. sc. Nikica Prvanovi ć Babi ć, doc. dr. sc. Martina Lojki ć, doc. dr. sc. Nino Ma ćeši ć, doc. dr. sc. Silvijo Vince Sadržaj kolegija Potpuno upoznavanje studenata s razvojem ploda i plodnih ovojnica, prehrana ploda i intrauterini polozaj ploda. Klini čkim metodama dijagnostike graviditeta. Dijagnostika graviditeta biokemijskim, imunološkim i serološkim metodama. Poreme ćaji gravidnosti koji se zasnivaju na patološkim stanjima ploda. Patologija plodnih ovojnica, patologija spolnih organa u graviditetu, rana embrionalna smrtnost, poba čaji, prijevremeni porod, ležanje prije poroda. Hormonalni status i priprema rodilje za poro đaj. Faze poroda, metode pomaganja u akušerstvu. Dislokacije gravidne maternice. Hormonalna regulacija puerperija u doma ćih zivotinja. Patologija puerperija. Bolesti mlije čne žlijezde.

Op ća i posebna U okviru sadržaja predmeta studenti će se detaljno upoznati s dijagnostikom znanja koja se graviditeta u doma ćih životinja, patologijom graviditeta, fiziologijom poroda, stje ču na kolegiju patologijom poroda, fiziologijom puerperija i patologijom puerperija u (cilj) doma ćih životinja. Nastava Predavanja Seminari Vje žbe (sati ukupno ) 30 0 45

Bodovi 5,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Cergolj, M., M. Samardžija (2006): Veterinarska andrologija, Veterinarski fakultet, Zagreb 2. Makek, Z, A. Tomaškovi ć.,T. Dobrani ć, M. Samardžija (2007): Rasplo đivanje krava i junica, Veterinarski fakultet, Zagreb 3. Tomaškovi ć, A., Z. Makek, M. Cergolj, T. Dobrani ć; (2003): Fiziologija i patologija reprodukcije krava, interna skripta, Zagreb 4. Tomaškovi ć, A., M. Šehi ć, M. Cergolj, Z. Makek (1999): Primjena ultarzvu čne dijagnostike fizioloških i patoloških promjena na spolnim organima i mlije čnoj žlijezdi goveda i konja, interna skripta, Zagreb 5. Makek, Z., A. Tomaškovi ć, M. Cergolj (1999): Fiziologija i patologija reprodukcije pasa i ma čaka, interna skripta, Zagreb 6. Dobrani ć, T., A. Tomaškovi ć, M. Cergolj, Z. Makek, (2002): Fiziologija i patologija reprodukcije svinja, interna skripta, Zagreb 7. Samardžija, M., M. Cergolj, A. Tomaškovi ć, T. Dobrani ć (2003): Praktikum iz spermiologije, interna skripta, Zagreb 8. Tomaškovi ć, A., M. Cergolj, T. Dobrani ć, J. Grizelj, N. Pravnovi ć, Ž. Mikulec, J. Kos (2004): Fiziologija i patologija reprodukcije, hranidba i bolesti papaka u ovaca, interna skripta, Zagreb 9. Prvanovi ć, N., A. Tomaškovi ć, J. Grizelj, I. Getz: Primijenjena fiziologija reprodukcije u kobila, interna skripta (u pripremi) Preporu čena 1. Paterson, B., (2001): Color Atlas of Clinical Anatomy of the Dog and Cat, literatura Mosby, Philadelphia 2. Wagner, H., (1995): The Biology and Medicine of Rabbits and Rodents, Williams & Wilkins. 3. Baker, L. ( 2000): Color Atlas of Citology of the Dog and Cat, Mosby 4. Grunert, B. (1982): Fertilitatstorungen beim weiblichen Rind, Terra Verlag. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 181

3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Prisutnost na predavanjima: 3 – 6 bodova predavanju 30 sati predavanja, 1 sat predavanja iznosi 0,2 boda. Blok sat iznosi 0,4 boda. Student mora biti prisutan na najmanje 16 sati predavanja. Prisutnost na Prisutnost na vježbama: 8 – 12 bodova. vježbama 45 sati vježbi, 1 sat vježbi iznosi 0,27 bodova. Student treba biti prisutan na najmanje 30 sati vježbi. Aktivnost na Aktivnost na vježbama: 5 – 10 bodova. vježbama Aktivnost na vježbama bodovat će se kratkim usmenim provjerama znanja i pisanim zada ćama. Student treba ostvariti najmanje 5 bodova koji uklju čuju 2 potpisa, 2 zadatka s terena i 1 pozitivan odgovor. Kontinuirana Kontinuirane provjere znanja: 20 – 32 boda. provjera znanja I. kolokvij od 10 pitanja, minimalno 20, a maksimalno 32 boda. (1 pitanje iznosi 3,2 boda) Završni ispit Usmeni: 24 – 42 boda 10 pitanja, 1 pitanje iznosi 4 boda. Za pristupanje završnom ispitu student treba skupiti minimalno 16 bodova iz prisutnosti na predavanjima i vježbama te aktivnosti na vježbama i najmanje 20 bodova iz kontinuirane provjere znanja. Zaklju čivanje Ukupni zbroj bodova ostvaren iz svih elemenata ocjenjivanja izražava se ocjene ocjenom od 1 do 5 (tablica dolje). Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 3-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje rada studenata i Vrste aktivnosti Minimalni broj Maksimalni broj ocjenjivanje bodova bodova tijekom semestra Prisutnost na 3 6 predavanjima Prisutnost na 8 12 vježbama Aktivnosti na 5 10 vježbama Kontinuirane 20 32 provjer znanja Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

Za svakog studenta na Klinici će postojati obrazac za vo đenje evidencije o prisutnosti na predavanjima i vježbama s rubrikom za bodovanje aktivnosti na vježbama. U dijelu kontinuirana provjera znanja bit će upisan datum polaganja kolokvija, ispitiva č i broj osvojenih bodova. Na završnom ispitu nastavniku će biti priložen obrazac studenta s ukupnim brojem bodova iz svih elemenata ocjenjivanja.

182

Naziv kolegija Upravno veterinarstvo Šifra 54700 Status k olegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/ Zavod/klinika Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Krešimir Severin Nastavnici i Prof. dr .sc. Petar Džaja, Doc. dr.sc. Krešimir Severin suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod u Upravno veterinarstvo - Uvod u upravno veterinarstvo. Zna čenje upravih mjera u javnom zdravstvu, veterinarskoj zaštiti okoliša, reprodukciji životinja, suzbijanju zoonoza i spre čavanju pojave zaraznih bolesti životinja. Pojmovi iz veterinarstva tj. veterinarske djelatnosti. Ustava RH – temelja na čela. Pravni propisi (zakoni, pravilnici, naredbe, uredbe i uputstva). Službeni list RH. Nadležnost za donošenje pravnih propisa. Osnove pravnog sustava te institucije i tijela Europske unije (EU) . Službeni list EU. Sekundarno zakonodavstvo (uredbe, direktive i odluke). Ministarstvo poljoprivrede. Djelokrug rada Uprave veterinarstva. Zakon o op će upravnom postupku. Na čela upravnog postupka. Postupanje i rješavanje u upravnim stvarima. Pisanje zapisnik i rješenja. Poslovna dopisivanja i službena korespondencija 2. Zakon o veterinarstvu - Temeljne odredbe i osnovni pojmovi. A) Mjere zaštite zdravlja životinja. Zaštita životinja od zaraznih i nametni čkih bolesti. Zdravstveni status s obzirom na stado, jato, gospodarstvo, kompartment, regiju ili državu. Zaraženo/ugroženo podru čje. Mjere za otkrivanje i sprje čavanje pojave zarazne ili nametni čke bolesti. Mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih i nametni čkih bolesti. Rokovi i na čin osiguranja sredstava i pla ćanja troškova u provedbi nare đenih mjera. Osiguranje ljudskih i materijalnih resursa kod pojave bolesti. Program mjera zaštite zdravlja životinja od nekih zaraznih i nametni čkih bolesti (arteritis konja, bedrenica, bjesno ća, bolest Aujeszkog kod svinja, bolest plavog jezika, bolest riba, bolesti p čela, bruceloza goveda, bruceloza ovaca i koza, ehinokokoza, enzootska leukoza goveda, gove đa spongiformna encefalopatija, grebež ovaca, infekciozna anemija kopitara, klamidioza ptica, klasi čna svinjska kuga, leptospiroza, rinopneumonitis konja, salmoneloza, slinavka i šap, trihineloza, tuberkuloza goveda, vezikularna bolest svinja, zarazni gove đi rinotraheitis/zarazni pustularni vulvovaginitis), Nacionalni krizni planovi. Programi nadziranja bolesti. B) Sustav provedbe veterinarske djelatnosti. Veterinarske organizacije. Postupak osnivanja. Uvjeti glede ure đenja objekata, prostora, prostorija, veterinarske opreme i djelatnika, kojima moraju udovoljavati. Postupak dodjeljivanja javnih ovlasti. Kontrolna tijela. Službena evidencija i dokumentacija koju vode organizacije veterinarske djelatnosti. Veterinarski djelatnici. Hrvatska veterinarska komora. Kodeks veterinarske etike. Davanje, produljivanje i oduzimanje licence. C) Farme, sabirni centri i sajmovi. Objekti za okupljanje i trgovinu životinjama. Objekti u kojima se obavlja djelatnost vezana uz kože. Registracija, uvjeti za zaštitu životinja, vo đenje upisnika/evidencije. D) Objekti za poslovanje s reprodukcijskim materijalom. Uvjeti za odobravanje centara za sakupljanje sjemena; Uvjeti za uvo đenje životinja u odobrene centre za sakupljanje sjemena. Uvjeti za odobrenje timova za uzimanje zametaka i timova za proizvodnju zametaka goveda. E) Veterinarske organizacije te druge pravne i fizi čke osobe za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Registracija, uvjeti i vo đenje evidencije. F) Ozna čavanje i registracija ovaca i koza, kopitara, svinja. Jedinstveni registar doma ćih životinja. Putni list i privremeni putni list. Na čin ozna čavanja. Ra čunalna baza podataka. Ozna čavanje pasa. Središnji upisnik pasa. Putovnice za ku ćne ljubimce. G) Svjedodžbu o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje – svjedodžba. Veterinarski pregledi na mjestu otpreme i odredišta u unutarnjem prometu. Drugi obvezni pregledi. H) Veterinarski pregled u prometu preko granice RH. Grani čna veterinarska postaja. Certificiranje. Me đunarodna svjedodžba o zdravlju, odnosno zdravstvenoj 183

ispravnosti pošiljke – certifikat. Pregledi na granici i dokument za prijavljivanje veterinarsko zdravstvenih pregleda životinja koje ulaze u RH. I) Nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi. Uvjete kojima moraju udovoljavati objekti za obradu, preradu i uskladištenje te veterinarsko-zdravstveni uvjeti za sakupljanje, prijevoz, skladištenje nusproizvoda. J) Troškovi u veterinarstvu. K) Upravni i inspekcijski nadzor. Grani čni veterinarski inspektor; Državni veterinarski inspektor; Službeni veterinar; Ovlašteni veterinar. L) Središnji veterinarski informacijski sustav. 3. Zakon o veterinarsko medicinskim proizvodima - Temeljne odredbe i osnovni pojmovi. Postupak ispitivanja VMP. Odobrenja za stavljanje u promet VMP. Odobrenje za proizvodnju VMP. Ozna čavanje i uputa o VMP. Farmakovigilancija. 4. Zakon o hrani - Temeljne odredbe i osnovni pojmovi. Propisi koji se odnose higijenu hrane životinjskog podrijetla i kakvo ću sto čne hrane. Službenu kontrole hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje. Uvjetima za objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla. Nepoželjne i zabranjene tvari u hrani za životinje, najve će dopuštene koli čine rezidua. 5. Zakon o zaštiti životinja - Temeljne odredbe i osnovni pojmovi. Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja. Uvjeti kojima moraju udovoljavati farme i uvjeti za zaštitu životinja na farmama. Zaštita životinja pri držanju i uzgoju. Zaštita životinja pri usmr ćivanju. Zaštita životinja pri klanju. Zaštita životinja u prijevozu. Uvjeti kojima moraju udovoljavati odmorišta. Prijevoznici životinja i trgovci životinjama. Zaštita životinja koje se koriste u pokusima te za proizvodnju bioloških pripravaka. Zaštita divljih životinja u prirodi. Uvjeti kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Zaštita divljih životinja u prirodi. Zaštita divljih životinja u prirodi. 6. Zakon o sto čarstvu - Temeljne odredbe i osnovni pojmovi. Vo đenje popisa i izdavanja potvrda te dostavljanja izvješ ća pri oplo đivanju doma ćih životinja. Sadržaj upisnika i prijave za upis uzgajiva ča uzgojno valjanih životinja. Vo đenje mati čnih knjiga i uzgojnih upisnika te upisa uzgojno valjanih životinja. Oblik i sadržaj o čevidnika udruga uzgajiva ča uzgojno valjanih životinja. Rad povjerenstva za licenciranje rasplodnjaka. Testiranje uzgojno valjanih životinja. Ispitivanje mlije čnosti uzgojno valjanih rasplodnih životinja. Op ća i posebna Cilj predmeta je upoznati studente s zna čenjem veterinarske djelatnosti kroz znanja koja se pravne akte Republike Hrvatske, a koji se ti ču zaštitu zdravlja životinja, stje ču na kolegiju provedbe mjera veterinarskog javnog zdravstva, veterinarske zaštite okoliša, (cilj) stavljanje u promet i proizvodnju veterinarsko-medicinskih proizvoda te provo đenje službenih kontrola i inspekcijskih nadzora u podru čju veterinarstva. Isto tako, upoznaje ih se s odgovornošću, obvezama i dužnostima fizi čkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uklju čuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, na čina postupanja sa životinjama, uvjeti koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, prijevozu, obavljanju pokusa, klanju i usmr ćivanju životinja. Po odslušanom kolegiju studenti će biti osposobljeni ispravno tuma čiti, primjenjivati, a u kona čnici i provoditi zakonske i podzakonske akte podru čja veterinarske djelatnosti. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 30 0 45 Bodovi 3,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Hluši čka Mikac, I., I. Krpan (2011): Zbirka propisa u veterinarstvu 2011 - nadopuna -, Domino, Zagreb. 2. Krijan, P. (2008): Komentar Zakona o op ćem upravnom postupku, Novi informator, Zagreb. 3. Pavlic, M., A. Gjenero (1997): Oblikovanje poslovnih pisama. Informator, Zagreb.

Ustav i zakoni 1. Ustav Republike Hrvatske - pro čiš ćeni tekst, NN 85/10 2. Zakon o op ćem upravnom postupku, NN 47/09 3. Zakon o veterinarstvu, NN 82/13, 148/13 4. Zakon o sto čarstvu, NN 70/97, 132/06, 151/03, 36/98, 14/14 184

5. Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima, NN 84/08 6. Zakon o hrani, NN 81/13, 14/14 7. Zakon o zaštiti životinja, NN 135/06, 125/13

Podzakonski akti

1. Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet ovaca i koza, NN 51/09 a. (CELEX 31991L0068) Council Directive 91/68/EEC of 28 January 1991 on animal health conditions governing intra-Community trade in ovine and caprine animals 2. Pravilnik o kriterijima za dostavljanje podataka u skladu s Pravilnikom o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja, NN 154/12 a. (CELEX 32003D0886) 2003/886/EZ: Odluka Komisije od 10. prosinca 2003. o utvr đivanju kriterija za podatke koje treba dostaviti u skladu s Direktivom Vije ća 64/432/EEZ (priop ćeno pod brojem dokumenta C(2003) 4606) Tekst zna čajan za EGP

3. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti, NN 45/09, 80/11, 153/11 4. Pravilnik o postupku priznavanja stru čnih kvalifikacija i uvjetima za privremeno ili povremeno obavljanje veterinarske djelatnosti, NN 2/10 a. (CELEX 32005L0036) Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vije ća od 7. rujna 2005. o priznavanju stru čnih kvalifikacija Tekst zna čajan za EGP 5. Pravilnik o uvjetima i postupku izdavanja, produljivanja i oduzimanja odobrenja za rad veterinara (licencije), NN 2/10

6. Pravilnik o postupku prikupljanja podataka tijekom inspekcija na farmama, NN 055/13 a. (CELEX 32006D0778) 2006/778/EC: Odluka Europske komisije 2006/778 od 14. studenoga 2006. godine o minimalnim zahtjevima za prikupljanje podataka tijekom inspekcijskih nadzora proizvodnih jedinica na kojima se drže životinje koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje 7. Pravilnik o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje, NN 044/10 a. (CELEX 31998L0058) Direktiva Vije ća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje 8. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama, NN 136/05 9. Pravilnik o minimalnim uvjetima za zaštitu svinja, NN 119/10 a. (CELEX 32008L0120) Direktiva Vije ća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvr đivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja (Kodificirana verzija) 10. Pravilnik o minimalnim uvjetima za zaštitu teladi, NN 110/10 a. (CELEX 32008L0119) Direktiva Vije ća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvr đivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi (Pro čiš ćena verzija) 11. Pravilnika o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica, NN 77/10, 99/10, 51/11 a. (CELEX 31999L0074) Direktiva Vije ća 1999/74/EZ od 19. srpnja 1999. o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica 12. Pravilnik o odre đivanju minimalnih pravila za zaštitu pili ća koji se uzgajaju za proizvodnju mesa, NN 79/08. a. (CELEX 32007L0043) Direktiva Vije ća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007. o odre đivanju minimalnih pravila za zaštitu pili ća koji se uzgajaju za proizvodnju mesa 13. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati sabirni centri, sajmovi, prijevoznici životinja i trgovci životinjama, NN 098/08

14. Pravilnik o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, NN 087/09 a. (CELEX 32002R1774) Uredba (EZ) Europskog parlamenta i Vije ća br. 1774/2002 od 3. listopada 2002. kojom se utvr đuju zdravstvena pravila koja se odnose na nusproizvode životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi

15. Pravilnik o obveznom ozna čavanju i registraciji goveda, NN 108/13 16. Pravilnik o provo đenju obveznog ozna čavanja i registracije goveda, NN 108/13 17. Pravilnik o obveznom ozna čavanju i registraciji ovaca i koza, NN 111/07, 135/08, 154/08, 81/11 18. Pravilnik o provo đenju obveznog ozna čavanja i registracije ovaca i koza, NN 111/07, 128/08, 154/08, 9/10, 110/10 19. Pravilnik o obaveznom ozna čavanju i registraciji svinja, NN 148/09, NN 12/11 20. Pravilnik o identifikaciji i registraciji kopitara, NN 123/09 a. (CELEX 32008R0504) Uredba Komisije (EZ) br. 504/2008 od 6. lipnja 2008. o provedbi Direktive Vije ća 90/426/EEZ i 90/427/EEZ s obzirom na metode za identifikaciju kopitara Tekst zna čajan za EGP 21. Pravilnik o ozna čavanju pasa, NN 72/10 22. Pravilnik o putovnici za ku ćne ljubimce, NN 142/08 a. (CELEX 32003D0803) 2003/803/EZ: Odluka Komisije od 26. studenoga 2003. o 185

utvr đivanju obrasca putovnice za kretanje pasa, ma čaka i pitomih vretica unutar Zajednice (priop ćena pod brojem dokumenta C(2003) 4359) Tekst zna čajan za EGP

23. Pravilnik o veterinarskim uvjetima koji se primjenjuju u prometu i uvozu sjemena svinja doma ćih vrsta, NN 134/13 a. (CELEX 31990L0429) 90/429/EEZ: Direktiva Vije ća od 26. lipnja 1990. o utvr đivanju uvjeta zdravlja životinja koji se primjenjuju na trgovinu unutar Zajednice i uvoz sjemena doma ćih životinja vrste svinja 24. Pravilnik o veterinarskim uvjetima za promet i uvoz sjemena goveda, NN 60/08, 135/08 a. (CELEX 31988L0407) 88/407/EEZ: Direktiva Vije ća od 14. lipnja 1988. o utvr đivanju zahtjeva zdravlja životinja koji se primjenjuju na trgovinu unutar Zajednice i na uvoz duboko smrznutog sjemena doma ćih životinja vrste goveda 25. Pravilnik o uvjetima uvoza sjemena goveda doma ćih vrsta, NN 141/10 a. (CELEX 32008D0120) 2008/120/EZ: Odluka Komisije od 7. velja če 2008. o izmjeni Priloga D Direktivi Vije ća 88/407/EEZ i Odluke Komisije 2004/639/EZ o utvr đivanju uvjeta za uvoz sjemena doma ćih životinja vrste goveda (priop ćena pod brojem dokumenta C(2008) 409) Tekst zna čajan za EGP 26. Pravilnik o uvjetima i na činu obavljanja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u veterinarskoj djelatnosti, NN 139/10

27. Pravilnik o veterinarskim pregledima živih životinja u unutarnjem prometu i svjedodžbi o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje, NN 087/08 28. Pravilnik o visini naknada za veterinarske preglede živih životinja u unutarnjem prometu i svjedodžbi o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje, NN 104/08

29. Pravilnik o na činu obavljanja veterinarskih pregleda i kontrola živih životinja u prometu preko granice Republike Hrvatske, NN 153/09, 154/09, 28/10 a. (CELEX 31991L0496) 91/496/EEZ: Direktiva Vije ća od 15. srpnja 1991. o utvr đivanju na čela o organizaciji veterinarskih pregleda životinja koje se unose u Zajednicu iz tre ćih zemalja i o izmjeni direktiva 89/662/EEZ, 90/425/EEZ i 90/675/EEZ 30. Pravilnika o na činu obavljanja veterinarskih pregleda i uvjetima certificiranja proizvoda koji se unose u slobodne zone, slobodna skladišta, carinska skladišta ili za subjekte koji opskrbljuju pomorska prijevozna sredstva u prekograni čnom prometu, NN 94/10 a. (CELEX 32005D0092) 2005/92/EC: Commission Decision of 2 February 2005 as regards animal health conditions, certification and transitional provisions concerning the introduction and storage period for consignments of certain products of animal origin in free zones, free warehouses and premises of operators supplying cross border means of sea transport in the Community (notified under document number C(2005) 191) (Text with EEA relevance) 31. Pravilnik o veterinarskim pregledima u prometu s državama članicama Europske unije s ciljem stvaranja jedinstvenog tržišta, NN 81/09 a. (CELEX 31992L0118) Direktiva Vije ća 92/118/EEZ od 17. prosinca 1992. o utvr đivanju zahtjeva za zdravlje životinja i zahtjeva za javno zdravlje kojima se ure đuje trgovina i uvoz u Zajednicu proizvoda koji ne podliježu navedenim zahtjevima utvr đenim u posebnim pravilima Zajednice iz Priloga A dijela I. Direktive 89/662/EEZ te, s obzirom na patogene tvari, iz Direktive 90/425/EEZ

32. Pravilnik o veterinarsko-medicinskim proizvodima, NN 30/09, 14/10, 146/10, 32/12 a. (CELEX 32001L0082) Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vije ća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima b. (CELEX 32004L0028) Direktiva 2004/28/EZ Europskog parlamenta i Vije ća od 31. ožujka 2004. o izmjeni Direktive 2001/82/EZ o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima Tekst zna čajan za EGP 33. Pravilnik o veterinarsko-medicinskim proizvodima koji se izdaju bez veterinarskog recepta a primjenjuju se na životinjama namijenjenima za prehranu ljudi, NN 67/09 a. (CELEX 32006L0130) Direktiva Komisije 2006/130/EZ od 11. prosinca 2006. o provedbi Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vije ća u vezi s odre đivanjem uvjeta za izuzimanje odre đenih veterinarsko-medicinskih proizvoda namijenjenih životinjama od kojih se proizvodi hrana od obveze izdavanja na veterinarski recept Tekst zna čajan za EGP

34. Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili usmr ćivanju, NN 039/08 a. (CELEX 31993L0119) Direktiva Vije ća 93/119/EZ od 22. prosinca 1993. o zaštiti životinja pri klanju ili usmr ćivanju 35. Pravilnik o opasnim psima, NN 117/08 36. Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji ku ćnih ljubimaca namijenjenih prodaji, NN 056/09 37. Pravilnik o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe, NN 047/11 a. (CELEX 32010L0063) Direktiva 2010/63/EU Europskoga parlamenta i Vije ća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe 38. Pravilnik o prihva ćanju za uzgoj uzgojno valjanih mati čnih goveda, NN 081/10 a. (CELEX 31987L0328) 87/328/EEZ: Direktiva Vije ća od 18. lipnja 1987. o prihva ćanju za uzgoj uzgojno valjanih goveda čistih pasmina a. (CELEX 32005L0024) Direktiva Vije ća 2005/24/EZ od 14. ožujka 2005. o korištenju jajnih stanica i embrija te o centrima za pohranu sjemena čistokrvnih životinja za rasplod vrste goveda Tekst zna čajan za EGP

186

39. Pravilnik o metodama za ispitivanje osobina i procjenu uzgojnih vrijednosti uzgojno valjanih goveda, NN 134/05 40. Pravilnik o metodama za ispitivanje osobina i procjenu uzgojnih vrijednosti uzgojno valjanih kopitara, NN 134/05 41. Pravilnik o metodama za ispitivanje osobina i procjenu uzgojnih vrijednosti uzgojno valjanih ovaca i koza, NN 134/2005 42. Pravilnik o metodama za ispitivanje osobina i procjenu uzgojnih vrijednosti uzgojno valjanih svinja, NN 134/2005

43. Pravilnik o na činu pra ćenja zoonoza i uzro čnika zoonoza, NN 052/05, 42/13 a. (CELEX 32003L0099) Direktiva 2003/99/EZ Europskog parlamenta i Vije ća od 17. studenoga 2003. o pra ćenju zoonoza i uzro čnika zoonoza, o izmjeni Odluke Vije ća 90/424/EEZ i o stavljanju izvan snage Direktive Vije ća 92/117/EEZ 44. Pravilnik o na činu prijave bolesti životinja, NN 062/11, 114/11 a. (CELEX 31982L0894) 82/894/EEZ: Direktiva Vije ća od 21. prosinca 1982. o na činu prijave bolesti životinja unutar Zajednice b. (CELEX 31989D0162) 89/162/EEZ: Odluka Komisije od 10. velja če 1989. o dopuni priloga Direktivi Vije ća 82/894/EEZ o prijavi bolesti životinja unutar Zajednice c. (CELEX 31992D0450) 92/450/EEC: Commission Decision of 30 July 1992 amending for the third time Council Directive 82/894/EEC on the notification of animal diseases within the Community and temporarily amending the frequency of notification for bovine spongiform encephalopathy d. (CELEX 31998D0012) 98/12/EZ: Odluka Komisije od 15. prosinca 1997. o četvrtoj izmjeni Direktive Vije ća 82/894/EEZ o na činu prijave bolesti životinja unutar Zajednice i o privremenoj izmjeni u čestalosti prijavljivanja gove đe spongiformne encefalopatije Tekst zna čajan za EGP e. (CELEX 32000D0556) 2000/556/EC: Commission Decision of 7 September 2000 amending Council Directive 82/894/EEC concerning the notification of animal diseases in the Community (notified under document number C(2000) 2494) (Text with EEA relevance) f. (CELEX 32002D0788) 2002/788/EC: Commission Decision of 10 October 2002 amending Council Directive 82/894/EEC on the notification of animal diseases within the Community (Text with EEA relevance) (notified under document number C(2002) 3670) 45. Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametni čkih bolesti i njihovom financiranju za teku ću godinu 46. Naputak o na činu provo đenja mjera kontrole zdravlja životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametni čkih bolesti i njihovom financiranju za teku ću godinu 47. Pravilnik o smjernicama za programe nadziranja zdravlja životinja temeljenih na procjeni rizika, NN 88/10 a. (CELEX 32008D0896) 2008/896/EZ: Odluka Komisija od 20. studenoga 2008. o smjernicama za programe nadziranja zdravlja životinja temeljenim na procjeni rizika predvi đene u Direktivi Vije ća 2006/88/EZ (priop ćena pod brojem dokumenta C(2008) 6787) Tekst zna čajan za EGP

48. Nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi a. (CELEX 32009R1069) Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vije ća od 21. listopada 2009. o utvr đivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) b. (CELEX 32011R0142) Uredba Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. velja če 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vije ća o utvr đivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vije ća 97/78/EZ u pogledu odre đenih uzoraka i predmeta koji su oslobo đeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive (SL L 54, 26. 2. 2011., sa svim izmjenama i dopunama).

49. Higijena hrane životinjskog podrijetla a. (CELEX 32004R0853) Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vije ća od 29. travnja 2004. o utvr đivanju odre đenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla b. (CELEX 32004R0882) Uredba (ez) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vije ća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja. 50. Higijena hrane za životinje a. (CELEX 32005R0183) Uredba komisije (EZ-a) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vije ća od 12. sije čnja 2005. kojom se utvr đuju higijenski zahtjevi za hranu za životinje, b. (CELEX 32009R0152) Uredba Komisije (EZ-a) br. 152/2009 od 27. sije čnja 2009. o planu uzorkovanja i metodama analize za službenu kontrolu hrane za životinje

51. Pravilnik o obimu i u čestalosti uzorkovanja u svrhu monitoringa odre đenih tvari i njihovih rezidua u odre đenim proizvodima životinjskog podrijetla, NN 015/10 a. (CELEX 31997D0747) 97/747/EZ: Odluka Komisije od 27. listopada 1997. o utvr đivanju razina i u čestalosti uzorkovanja propisanog Direktivom Vije ća 96/23/EZ za pra ćenje odre đenih tvari i njihovih rezidua u odre đenim proizvodima životinjskog podrijetla Tekst zna čajan za EGP

187

52. Troškovi u podru čju veterinarstva a. (CELEX 32009D0470) 2009/470/EZ: Odluka Vije ća od 25. svibnja 2009. o troškovima u podru čju veterinarstva (Kodificirana verzija) Preporu čena 1. Drugi normativni akti koji u me đuvremenu stupe na snagu literatura NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na seminarima 3. aktivnost na seminarima 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Prisutnost na predavanjima: 3,2 – 6 bodova predavanjima 15 sati predavanja: sat predavanja množi se s 0,4 boda, a student mora prisustvovati na najmanje 8 sati predavanja. Prisutnost na Prisutnost na seminarima: 8 – 12 bodova seminarima 30 sati seminara – sat seminara množi se s 0,4 boda, a student mora prisustvovati na najmanje 20 sati seminara. Aktivnost na Aktivnost na seminarima: 5 – 10 bodova. seminarima Svaki student obavezan je izraditi i prikazati seminarski rada koji se ocjenjuje. Kontinuirana Kontinuirana provjera znanja: 20 – 32 boda. provjera znanja Kolokvij I: 10 – 16 bodova (16 pitanja, svako pitanje 1 bod); Kolokvij II: 10 – 16 bodova (16 pitanja, svako pitanje 1 bod) Student mora na svakom testu prikupiti minimalno 10 bodova. Završni ispit Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student osvoji minimalno 36 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima i seminarima te kontinuiranim provjerama znanja. Pismeni: 24 – 40 bodova Studentu će biti postavljeno 8 pitanja – svaki to čan odgovor nosi 5 boda. Bod ovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene Do 59 1 (F) 60-76 2 (D,E ) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Za svakog studenta na Zavodu će postojati Obrazac za vo đenje evidencije o rada studenata i prisutnosti na predavanjima i seminarima sa rubrikama za bodovanje na ocjenjivanje aktivnostima na seminarima i postignutim bodovima na kolokvijima. tijekom semestra Minimalni Maksimalni Vrste aktivnosti broj bodova broj bodova Prisutnost na predavanjima 3,2 6 Prisutnost na vježbama 8 12 Aktivnost na vježbama 5 10 Kontinuirane provjere znanja 20 32 Završni ispit 24 40 Ukupno: 60 100

188

Naziv kolegija Veterinarska epidemiologija Šifra 43396 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar V. /peti/ Zavod/klinika Zavod za veterinarsku ekonomiku i analiti čku epidemiologiju Voditelj kolegija doc. dr. sc. Denis Cvitkovi ć Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. Marina Pavlak suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod u veterinarsku epidemiologiju (prošlost, sadašnjost i budu ćnost veterinarske epidemiologije, definicija veterinarske epidemiologije i objekt istraživanja, uloga veterinarske epidemiologije i osnovni epidemiološki koncepti); 2. Vrste mjera pojava u epidemiologiji (mjere u čestalosti, mjere povezanosti i potencijalnog u činka); 3. Epidemiološka istraživanja (uvod u epidemiološka istraživanja, vrste epidemioloških istraživanja, opservacijska i interventna epidemiologija); 4. Deskriptivna epide miologija (objekt istraživanja, mjerenje u čestalosti oboljenja i procjena standardizacije rizika); 5. Analiti čka epidemiologija (objekt istraživanja, kohortno istraživanje, case control , metoda istraživanja prevalencije, koncept rizika, identifikacija faktora rizika); 6. Varijabilnost pojava i povezanost pojava (pouzdanost, validnost postupka ili mjerenja, vrste povezanosti, kriteriji i utvr đivanje uzro čne povezanosti); 7. Kvantitativni aspekti ili evaluacija i interpretacija dijagnosti čkih testova (dijagnosti čki proces i dijagnosti čki testovi, evaluacija i komparacija dijagnosti čkih testova, interpretacija rezultata, metode odabira kriterija, vjerojatnost, donošenje odluka i analiza); 8. Primijenjena veterinarska epidemiologija (primjena statisti čkih postupaka u epidemiologiji, metode uzorkovanja, veli čina uzorka, procjena (distribucija) i testiranje hipoteza, mjere centralne tendencije i mjere varijabilnosti, mjere vjerojatnosti i statisti čka zna čajnost, populacija i uzorak – procjena parametara populacije i testiranje razlika, korelacije i regresijska analiza, stratifikacija, neparametrijski testovi za nezavisne i zavisne uzorke); 9. Pogreške pri mjerenju u epidemiologiji (slu čajna pogreška, sistemska pogreška); 10. Analiza rizika (dijagnostika stada, analiza rizika); 11. Modeli (modeli u veterinarskoj epidemiologiji, osnove simulacije i pristupi simulacijskom modeliranju, simulacija diskretnih doga đaja, sistemska dinamika); 12. Modeliranje (principi modeliranja, cilj modeliranja, rješavanje problema modelo m); 13. Epidemiologija zaraznih bolesti (pojavljivanje i širenje bolesti, determinante bolesti, prijenos bolesti, održavanje uzro čnika u stadu, utjecaj okoliša, kontrola i eradikacija bolesti, epidemiologija nezaraznih bolesti – učestalost, pra ćenje stanja, molekularna epidemiologija); 14. Epidemiologija nezaraznih bolesti (epidemiologija nezaraznih bolesti); 15. Molekularna epidemiologija i drugi aspekti primjene epidemiologije (molekularna epidemiologija); 16. Internetska podrška i drugi epidemiološki podaci (zanimljive i korisne internetske stranice – potreba i podrška, elektroni čke baze podataka, izvori podataka)

Op ća i posebna Prepoznati i savladati metode koje se koriste u epidemiološkom istraživanju znanja koja se kao i na čine primjene tih metoda na konkretnim slu čajevima i primjerima, stje ču na kolegiju uo čiti pojave, njihovu varijabilnost i važnost u epidemiološkom istraživanju, (cilj) ustanoviti pogreške koje su sastavni dio mjerenja i opažanja te znati ih objasniti i neutralizirati, interpretirati i evaluirati dijagnosti čke testove na zadacima i primjerima, procijeniti rizik u populaciji, koristiti neke simulacijske modele i interpretirati rezultat dobiven modelom.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 0 20 30 Bodovi 2,5 Jezik Hrvatski 189

Obvezna literatura 1. Michael Thrusfield: Veterinary Epidemiology 2. Pfeiffer D. U: Veterinary Epidemiology. Epidemiology Division, Department of Veterinary Clinical Science, The Royal Veterinary College, Univesity of London, 2002. 3. Marina Pavlak, Jadranka Božikov, Ksenija Vlahović, J. Jer čić, Ž. Župan čić: Simulacijsko modeliranje i njegova primjena u veterinarskoj medicini. Veterinarska stanica, 34 (1) 2003. 4. Vladimir Babuš: Epidemiološke metode. Medicinska naklada, Zagreb, 2000.

Preporu čena 1. Kleinbaum D. G., Kuper L. L., Morgenstern H.: Epidemiological Research literatura - Principles and Quantitative Methods. Van Nostrand Reinhold, New York, 1987. 2. Vlatko Čeri ć: Simulacijsko modeliranje. Školska knjiga, Zagreb, 1993 3. Pfeiffer D. U.: An Introduction to Diagnostic Testong and Sampling of Population. Epidemiology Workshop, Porec, 2004 4. Odabrana poglavlja iz stranih časopisa iz epidemiologije 5. Odabrana poglavlja iz časopisa iz podru čja simulacija – Simulation News Europe – A European Forum on Development in Modeling and Simulation

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit

Prisutn ost na Nastava se odvija tijekom 10 predavanja. Prisutnoš ću na svakom predavanju predavanju dobiva se 0,6 bodova, što iznosi maksimalno 6 bodova (0.6 x 10 predavanja = 6). Minimalni broj bodova koje studenti moraju posti ći je 3.

Prisutnost na Studenti izvode ukupno 20 vježbi, a prisutnost na vježbama boduje se s 0,6 vježbama bodova (0,6 x 20 vježbi = 12 bodova maksimalno, minimalno 8 bodova). Tijekom 10 seminara maksimalni broj bodova koji se može sakupiti je 12 (0,6 x 20 seminara), a minimalni je 8.

Aktivnost na Aktivnost na vježbama buduje se na sljede ći na čin: svaki student će dobiti vježbama i 10 zadataka na modelu – pravilno izvedeni zadatak boduje se jednim seminarima bodom (ukupno 1 bod na jednoj vježbi). 1 x 10 vježbi = 10 bodova maksimalno, minimalno 5 bodova.

Kontinuirana Tijekom nastave kontinuirana provjera znanja provest će se u obliku 2 provjera znanja kolokvija. Svaki kolokvij ima 10 teorijskih pitanja i 10 zadataka – ukupno 20 teorijskih pitanja i 20 zadataka. Svaki to čan odgovor nosi 0,8 bodova. Minimalni broj bodova je 20, a maksimalni 32.

Završni ispit Završni ispit sastoji se od rješavanja problema i zadataka te nekih teorijskih pitanja – ukupno 20 zadataka na pisanom i usmenom dijelu ispita, a svaki zadatak nosi 2 boda.

Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume ostvarenih bodova, ocjene prema sljede ćoj tablici: Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 190

85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Za predmet Veterinarska epidemiologija, koji se sastoji od 10 sati predavanja rada studenata i i 20 sati vježbi te nosi 2,5 ECTS bodova, napravljena je tablica procjene ocjenjivanje bodova za ocjenjivanje studenata, bazirana na nastavnoj satnici za navedeni tijekom semestra predmet i dobivenom predlošku bodovanja.

Vrste aktivnosti Minimalni broj Maksimalni broj bodova bodova Prisutnost na predavanjima 3 6 Prisutnost na vježbama 8 12 Aktivnosti na vježbama 5 10 Kontinuirane provjere znanja 20 32 Završni ispit 24 40 Ukupno 60 100

Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student osvoji minimalno 36 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima, vježbama te kontinuiranim provjerama znanja.

191

Naziv kolegija Zarazne bolesti doma ćih životinja Šifra 84616,84617 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IX. i X. /deveti i deseti/ Zavod/klinika Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Voditelj kolegija Prof. dr .sc. Zoran Milas Nastavnici i Prof. dr. sc. Zoran Milas; prof. dr. sc. Nenad Turk; izv. prof. dr. sc. Vilim suradnici na Starešina; izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbi ć; doc. dr. sc. Zrinka Štritof Majeti ć; kolegiju doc. dr. sc. Suzana Hadjina; dr.sc. Josipa Habuš, Vladimir Stevanovi ć, dr. med. vet.; Matko Perhari ć, dr. med. vet. Sadržaj kolegija 1. Uvod u epizootiologiju (zada ća i mjesto epizootiologije u medicinskim znanostima; povijest epizootiologije); 2. Infekcija (infekcija, vrste infekcija; odnos mikroorganizma i makroorganizma); 3. Svojstva mikroorganizama (svojstva mikroorganizama; uvod u profilaksu); 4. Izvori infekcije (izvori i rezervoari infekcije; prirodna žarišta bolesti; profilaksa s obzirom na izvore infekcije; izolacija; neškodljivo uklanjanje lešina, životinjskih proizvoda i sirovina; uništavanje rezervoara i vektora; odvojeno držanje razli čitih životinjskih vrsta); 5. Na čini širenja zaraznih bolesti (širenje zaraze kontaktom, zrakom, vodom, tlom, hranom, jatrogeno, dijaplacentalno, artropodima; širenje zaraznih bolesti prometom; nadzor nad prometom životinja, krmiva, životinjskih proizvoda i sirovina; zabrana prometa životinjama, životinjskim proizvodima i sirovinama; unos zaraznih bolesti iz inozemstva; širenje zaraznih bolesti ratovima; uporaba biološkog oružja); 6. Profilaksa (prijemljivost makroorganizma na infekciju; otpornost makroorganizma na infekciju; čimbenici op će i individualne prijemljivosti i otpornosti; pove ćavanje obrambene sposobnosti životinja; imunoprofilaksa; pasivna imunost – prirodna i umjetna; aktivna imunost; vakcine i njihova svojstva; svrha i na čin vakcinacije; trajanje imunosti nakon vakcinacije; imunost stada; imunosupresija; cijepne nezgode); 7. Sistematika zaraznih bolesti (sistematika zaraznih bolesti); 8. Zarazne bolesti koje se javljaju u više vrsta životinja (bedrenica; pastereloza; leptospiroza; salmoneloza; listerioza; tularemija; kolibaciloza; Q-groznica; bruceloza; mikoplazmoze; bjesno ća; bolest Aujeszkoga; tuberkuloza; paratuberkuloza; slinavka i šap; vezikularni stomatitis; aktinomikoza; botriomikoza; dermatomikoze; leukoze; bolest plavog jezika; boginje; papilomatoza; nekrobaciloza; kampilobakterioza; zarazni keratokonjunktivitis; zarazna pleuropneumonija; influenca; šuštavac; parašuštavac; enterotoksemija; botulizam; tetanus); 9. Zarazne bolesti konja (virusni arteritis konja; infekciozna anemija kopitara; rinopneumonitis konja; ždrebe ćak; maleus; ameri čki encefalomijelitis konja; venecuelanski encefalitis konja); 10. Zarazne bolesti goveda (zarazna korica goveda; papularni stomatitis goveda; lažne kravlje boginje; bolest sluznica goveda; zarazni rinotraheitis goveda; enzootska bronhopneumonija goveda; virusni proljevi teladi; gove đa spongioformna encefalopatija; enzootska leukoza goveda); 11. Zarazne bolesti svinja (svinjska kuga; afri čka svinjska kuga; vrbanac; cirkovirusna infekcija; reproduktivni i respiratorni sindrom u svinja; eperitrozoonoza; eksudativni epidermitis prasadi; dizenterija svinja; transmisivni gastroenteritis; atrofi čni rinitis; rinitis s inkluzijama; vezikularna bolest svinja; Glässerova bolest); 12. Zarazne bolesti ovaca i koza (zarazna šepavost ovaca i koza; zarazni ektim ovaca i koza; artritis – encefalitis koza; Scrapie ; Visna ; Maedi ; kuga malih preživa ča; borderska bolest); 13. Zarazne bolesti pasa i ma čaka (parvoviroza pasa; štene ćak; zarazna upala jetre; koronavirusni enteritis; herpes psa; zarazni traheobronhitis pasa (bordetelioza); panleukopenija ma čke; infekcija ma čjim virusom imunodeficijencije; leukemija ma čke; zarazni rinotraheitis ma čke; kalicivirusna infekcija ma čaka; zarazna anemija ma čke); 14. Zarazne bolesti kuni ća (miksomatoza kuni ća; hemoragijska bolest kuni ća; stafilokokna infekcija kuni ća).

Op ća i posebna U okviru predmeta Zarazne bolesti doma ćih životinja obuhva ćene su znanja koja se spoznaje o uvjetima nastanka, širenja i prestanka zaraznih bolesti, o 192 stje ču na kolegiju dijagnosticiranju i primjeni mjera i postupaka u profilaksi zaraznih bolesti s (cilj) kona čnim ciljem njihova iskorjenjivanja. Osobito su zna čajne spoznaje o prirodnim žarištima zaraznih bolesti, rezervoarima infekcije i uzro čnicima zoonoza radi o čuvanja zdravih životinja, života sto čara i veterinara pri radu sa životinjama. Studenti trebaju ste ći prakti čna znanja u dijagnosticiranju zaraznih bolesti koje se pojavljuju u više životinjskih vrsta ili samo u pojedinih, epizootiološkom, klini čkom, mikrobiološkom, serološkom, patološkoanatomskom i terapijskom metodom, kao i biološkim pokusom. Na taj na čin omogu ćuje se polaznicima samostalnost u radu i razumijevanje svih postupaka koji se provode drugdje kao pomo ć u objektivnoj dijagnostici. Najvažnije je razviti sposobnost veterinara da kod pojave zaraze pravilno postupe pri uzimanju materijala za dijagnostiku i provedu propisane profilakti čke mjere.

Nastava Predavanja Seminari Klini čke vježbe (sati ukupno) 75 105 180 Bodovi 13.5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Cvetni ć, S. (1993): Op ća epizootiologija; Školska knjiga, Zagreb 2. Zaharija, I. (1980): Op ća epizootiologija; Školska knjiga, Zagreb 3. Cvetni ć, S. (1997): Virusne bolesti životinja; Školska knjiga, Zagreb 4. Cvetni ć, S. (2002): Bakterijske i gljivi čne bolesti životinja, Medicinska naklada, Zagreb 5. Zaharija, I. (1978): Zarazne bolesti doma ćih životinja; Školska knjiga, Zagreb 6. Juki ć, B. (2003): Tropske zarazne bolesti životinja; Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu

Preporu čena 1. Hagan, W. A. and Bruner, D. W. (1998): Microbiology and Infectious literatura Diseases of Domestic Animals. 8 th ed., Comstock, Ithaca 2. Rolle, M. (2001): Mikrobiologie, Infektions- und Seuchenlehre. 7th ed., Ferdinand Enke Verlag., Stuttgart 3. Craig, E. Greene (1998): Infectious Diseases of the Dog and Cat. 2nd ed., W .B. Saunders Co. 4. Nagli ć, T. i Hajsig, D. (1993): Veterinarska imunologija. Školska knjiga, Zagreb 5. Sellon, D.C. i Long M.T. (2007): Equine infectious diseases. Saunders Elsevier, St. Louis, Missouri, SAD.

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Tijekom 2 semestra nastave za kolegij Zarazne bolesti doma ćih životinja predavanju student mora biti prisutan na 50 sati predavanja (od ukupno 75 sati) kako bi ostvario minimalna 4 boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6. Prisutnost na Tijekom 2 semestra nastave za kolegij Zarazne bolesti doma ćih životinja vježbama student mora biti prisutan na 70 sati vježbi (od ukupno 105 sati) kako bi ostvario minimalna 4 boda. Maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6. Aktivnost na Aktivnoš ću na vježbama studenti mogu ukupno skupiti 16 bodova. Provjera vježbama aktivnosti na vježbama provodi se usmenim kontinuiranim pra ćenjem pripremljenosti za teme vježbi 4 puta tijekom 2 semestra (2 puta u semestru) izvo đenja nastave za kolegij Zarazne bolesti doma ćih životinja. Usmeno ispitivanje provodi se bez najave tijekom izvedbe vježbi. Za potpuni odgovor na vježbama dobiva se 1 bod. Broj potpunih odgovora koje studenti moraju skupiti kako bi ostvarili minimalna 4 boda u ovom elementu ocjenjivanja je 4. 193

Istaknutom aktivnoš ću tijekom stru čno-klini čkog rada student može ostvariti 2 boda koji mu zamjenjuju dva usmena ispitivanja na vježbama. Kontinuirana Tijekom 2 semestra nastave za kolegij Zarazne bolesti doma ćih životinja provjera znanja organizirat će se jedan usmeni kolokvij s 8 pitanja. Kolokvij obuhva ća nastavni program prvog semestra – Opća epizootiologija (predavanja i vježbe) i izvodi se nakon odslušanog IX. semestra. Na usmenom kolokviju student mora ostvariti minimalno 20 bodova od maksimalnih 32 kako bi u ovom elementu ocjenjivanja ostvario minimalnih 20 bodova. U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalna 32 boda. Student koji ne ostvari minimalnih 20 bodova na usmenom kolokviju ima pravo na popravni kolokvij najviše 2 puta u akademskoj godini u kojoj sluša kolegij iz Zaraznih bolesti doma ćih životinja. Popravni usmeni kolokvij sadrži isti broj pitanja i ocjenjuje se na isti na čin kao i usmeni kolokviji nakon odslušanog IX. semestra. Student koji na popravnom kolokviju ostvari minimalno 20 bodova ima pravo pristupiti završnom ispitu. Završni ispit Minimalni uvjet za pristup završnom ispitu je ostvaren minimalni broj bodova u svakom od prethodna 4 elemenata ocjenjivanja. Minimalan broj bodova objedinjavanjem ostvarenih bodova u prethodna 4 elemenata ocjenjivanja kao uvjet pristupanju usmenom ispitu je 36. Završni ispit po činje kratkom analizom ostvarenih rezultata studenta iz prethodna 4 elementa kontinuiranog ocjenjivanja. Ispit je usmeni i obuhva ća nastavni program iz pojedinih metodi čkih jedinica, ovisno o uspjehu na kolokvijima. Sastoji od 10 pitanja. Svaki odgovor na postavljeno pitanje ocjenjuje se s 0 – 4 boda tako da je maksimalan mogu ći broj ostvarenih bodova 40. Bez obzira na ostvareni broj bodova iz prethodna 4 elementa ocjenjivanja, student mora na završnom ispitu pokazati dovoljno znanje kako bi skupio minimalno 24 boda u ovom elementu ocjenjivanja. Maksimalan broj bodova koji je mogu će ostvariti je 40 bodova. Ako student nije zadovoljio na završnom ispitu, pravo ponovnog pristupa usmenom ispitu ostvaruje u skladu s odobrenim ispitnim rokovima. Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju zbroja svih 5 elemenata ocjenjivanja ocjene prema navedenoj tablici bodova za zaklju čivanje ocjene. Završna ocjena programa kolegija izražava se kvantitativno, numeričkom bodovnom vrijednoš ću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Ocjenom jedan (1) ocjenjuje se student koji nije uspješno savladao program kolegija, tj. ocjena 1 ozna čava nedovoljan uspjeh. Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F)

60-68 2 (E)

69-76 2 (D)

77-84 3 (C)

85-92 4 (B)

93-100 5 (A)

194

Bodovi za pra ćenje rada studenata i VRSTE MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI ocjenjivanje AKTIVNOSTI BODOVA BROJ BODOVA tijekom Prisutnost na 9. semestra predavanjima 2 3 (25 sati predavanja) (koeficijent 0,12) (koeficijent 0,12) 2 : 0,12 = 16,7 3 : 25 = 75 (student mora biti na 17 sati predavanja da bi ostvario minimalna 4 boda) Prisutnost na vježbama 2 3 (75 sati vježbi) (koeficijent 0,04) (koeficijent 0,04) 2: 0,04 = 50 3: 75= 0,04 student mora biti na 50 sati vježbi da bi ostvario minimalna 4 boda

Aktivnost na vježbama 4 8 2 puta usmeno (koeficijent 4) (koeficijent 4) ispitivanje tijekom izvo đenja vježbi 4 : 4 = 1 8 : 2 = 4 potpuni odgovor na pitanje na vježbama = 1 bod student mora skupiti 4 potpuna odgovora na usmenom ispitivanju na vježbama da bi ostvario minimalna 4 boda Kontinuirana provjera znanja 20 32

Usmeni kolokvij (koeficijent 1) (koeficijent 1) s 8 pitanja 1 pitanje=0-4 boda 20 : 1= 20 32 : 1 = 32 8 pitanja = 32 boda

Student na usmenom kolokviju mora skupiti minimalno 20 bodova kako bi u kona čnici ostvario minimalna 24 boda Ukupno u 9. semestru 28 46

195

Bodovi za pra ćenje rada studenata i VRSTE MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI ocjenjivanje AKTIVNOSTI BODOVA BROJ BODOVA tijekom Prisutnost na 10. semestra predavanjima 2 3 (50 sati predavanja) (koeficijent 0,06) (koeficijent 0,06) 2 : 0,06 = 33,3 3 : 50 = 0,06 (student mora biti na 33 sata predavanja da bi ostvario minimalna 4 boda) Prisutnost na vježbama 2 3 (30 sati vježbi) (koeficijent 0,1) (koeficijent 0,1) 2 : 0,1 = 20 3: 30 = 0,1 student mora biti na 20 sati vježbi da bi ostvario minimalna 2 boda

Završni ispit 24 40

usmeni ispit s 10 (koeficijent 1) (koeficijent 1) pitanja 24 : 1 = 24 40 : 40 = 1 1 pitanje = 4 boda 10 pitanja = 40 bodova student na usmenom ispitu mora skupiti minimalno 24 boda kako bi u kona čnici ostvario minimalna 24 boda

Ukupno 10. semestar 32 54

Ukupno 28 + 32 = 60 46 + 54 = 100

196

5. 9. Popis obveznih predmeta VI. godine studija Ambulantna klinika Bolesti peradi Ekonomika veterinarstva Sudsko veterinarstvo Zdravlje stada

197

Naziv kolegija Ambulantna klinika Šifra 54936 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. / jedanaesti/ Zavod/klinika Ambulantna klinika Voditelj kol egija Izv. prof. dr. sc. Damjan Gra čner Nastavnici i Nastavnici klinika suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Ambulantna klinika izvodi specifi čan oblik prakti čne nastave u uvjetima terenske prakse i proizvodnje. Predmet obuhva ća nastavu iz sljede ćih podru čja: unutarnje bolesti, zarazne bolesti, kirurgija, ortopedija i oftalmologija te porodništvo i reprodukcija. Nastavu iz pojedinih klini čkih predmeta vode nastavnici u obliku individualnog rada i podu čavanja (4 – 6 studenata). Nastava se izvodi u okviru djelatnosti veterinarskih stanica te veterinarskih ambulanti i farmi.

Op ća i posebna Pored op ćeg cilja i zadataka u edukaciji doktora veterinarske medicine, znanja koja se poseban je cilj u okviru ovoga predmeta osposobiti studente za samostalno stje ču na kolegiju obavljanje stru čnih poslova u dijagnostici, kurativi i preventivi bolesti životinja (cilj) u terenskim uvjetima. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 60 120 Na čin polaganja ispita Bodovi 6 Jezik hrvatski Ob vezna literatura Literatura koju ina če koriste za savladavanje klini čkih predmeta

Preporu čena Literatura koju ina če koriste za savladavanje klini čkih predmeta literatura

198

Naziv kolegija Bolesti peradi Šifra 130075 Status ko legija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Zavod/klinika Zavod za bolesti peradi s klinikom Voditelj kolegija Doc. dr. sc.Željko Gottstein Nastavnici i prof. dr. sc. Estella Prukner-Radov čić, doc. dr. sc. Željko Gottstein, doc. dr. sc. suradnici na Danijela Horvatek Tomi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod u intenzivno peradarstvo (Peradarstvo u svijetu i u Hrvatskoj, tendencija razvoja razlika farmskog i ekstenzivnog na čina uzgoja peradi, primjena ekoloških i «free range» uzgoja, odnos peradarske proizvodnje prema ostalim animalnim proizvodnjama). č 2. Preventivna na ela u širem smislu (Odabir genetske osnove kao preduvjet uspješne proizvodnje, genetska otpornost, adaptivnost novonastalim uvjetima

okoliša, genotipsko - ambijentne kombinacije, kromosomska odstupanja, letalne mane i genetski čimbenici uginu ća, oligenski determinirane bolesti i nakaza, domestifikacija, pogreške u hranidbi kao preduvjet nastanka bolesti, tehnologija proizvodnje, smještaj kao preduvjet proizvodnosti i dobrobiti životinje). 3. Preventivna na čela u užem smislu (Imunoprofilaksa, umnožavanje uzro čnika i na čini širenja, imunosni sustav ptice (specifi čni i nespecifi čni), defekti imunosnog sustava, čimbenici što ošte ćuju imunosni sustav, vakcinacija, lije čenje kao preventivna mjera, stresna stanja (okoliš, hranidba, društveni stres, inkubacija), adaptacijski sindrom, metaboli čke promjene imunosnog stresa, ublažavanje stresa, dijagnostika kao preventiva, higijensko-sanitarne, upravne mjere i dobrobit peradi). 4. Virusne bolesti (Najzna čajnije virusne infekcije u intenzivnom peradarstvu: paramiksoviroze, ortomiksoviroze, zarazni bronhitis, zarazni laringoitraheitis, rinotraheitis purana, zarazna bolest Fabricijeve burze, infekcijska anemija pili ća, Marekova bolest i druge limfoproliferativne bolesti (kompleks leukoza/sarkom i retiko-loendotelioza), koronavirusni enteritis purana, pikornavirusne infekcije, boginje, adenoviroze, reoviroze, astroviroze, rotavirusne infekcije, virusni enteritis pataka, virusni enteritis gusaka). 5. Bakterijske bolesti (Najzna čajnije bakterijske bolesti specifi čne za perad i pernatu divlja č te posebice one koje mogu istodobno ugroziti i zdravlje ljudi. Sustavi prijenosa bakterijskih bolesti i njihova uloga u etiološkom kompleksu više uzro čnih bolesti, postupci spre čavanja njihove pojave i suzbijanje. Na čini lije čenja bez primjene štetnih ljekovitih sredstava). 6. Gljivi čne bolesti (Aspergiloza, kandidijaza, daktilarioza, favus). 7. Bolesti zbog pogrešaka u hranidbi (Bolesti zbog nestašice vode, neravnoteže elektrolita, bolesti skeleta zbog pogrešaka u hranidbi, bolesti zbog avitaminoza, sindrom iznanadne smrti, "okruglo srce" i ruptura aorte u purana, ascites, hepati čna krvarenja, sindrom masne jetre i bubrega, sindrom masne jetre i krvarenja, giht i bubrežna urolitijaza, "oil bird" sindrom). 8. Mikotoksikoze i druga otrovanja (Toksikoze peradi uzrokovane trikotecenama, okratroksinom, alfatoksinom, fumonizimima, drugi mikotoksini: cikloplazijska kiselina, oosporein, citrinin, zearalenon, moniliformin, fuzarinska kiselina, ergotizam, toksičnost, hipervitaminoza makroelementima i mikroelementima; trovanje ksenobioticima, insekticidima, fungicidima, pesticidima, dezinficijensima, ksenobioticima iz okoliša: amonijak, uglji čni monoksid, bakar, fosfor, arsen, berilij, olovo, kadmij, flour, poliklorirani bifenili, kuhinjska sol). 9. Bolesti nedovoljno poznate etiologije (Sindrom zarazne kržljavosti, PEMS, multikauzalne dišne bolesti, sindrom plu ćne hipertenzije, hidroperikard -hepatitis sindrom, kanibalizam, čupkanje perja, hepati čna lipidoza purana, "vent gleet" u nesilica i pataka, salpingitis/egg peritonitis u kokoši, enzootska sr čana kap, zarazni burzitis, duboka pektoralna miopatija, amiloidoza, multicentri čna histiocitoza, karcinom dermalnih skvamoznih stanica). Op ća i posebna Usvajanje znanja o na činu širenja i nastanku, klini čkom o čitovanju, patološkim znanja koja se promjenama, dijagnostici i lije čenju bolesti te preventivnim zahvatima za rad na 199 stje ču na kolegiju terenu. (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 25 22 28 75 Bodovi 5,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Bi đin, Z. (2008.): Bolesti peradi, Veterinarski fakultet u Zagrebu 2. Mazija, H., Prukner-Radov čić, Estella (2002): Priru čnik bolesti peradi. Veterinarski fakultet, Zagreb 3. Swayne, D. E. et al. (2013): Diseases of Poultry, 13th edition. Wiley- Blackwell. Preporu čena 1. Cvetni ć, S.: Virusne bolesti životinja, Školska knjiga – HAZU, Zagreb, 1997. literatura 2. Jordan, F. et al.: Poultry Diseases, 5th ed., W. B. Saunders, 2001. 3. Heider, G., G. Monreal: Krankheiten des Wirtsschaftsgeflugels. Gustav Fischer Verlag Jena, Stuttgart, 1992. 4. Randall, C. J.: A Colour Atlas of Diseases of the Domestic Fowl & Turkey. Wolfe Medical Publications Ltd. London,1986. 5. Ritchie, B. W.: Avian viruses: Function and control, Wingers Publishing, Inc., Lake Worth, Florida, USA, 1995. 6. Odabrani članci i radovi s internetskih stranica NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi ocjenjivanja 1. prisutnost na vježbama 2. prisutnost na seminarima 3. aktivnost na seminarima i vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Tijekom nastave student ostvaruje najviše 6 bodova za 25 sati predavanja i predavanjima najmanje 3 boda za 13 sati predavanja (0,24 boda po satu).

Prisutnost na Tijekom kolegija student sudjeluje u ukupno 28 sati vježbi; za najmanje 19 vježbama vježbi ostvaruje 4 boda, a za najviše 28 sati vježbi ostvaruje 6 bodova (0,21 bodova po vježbi)

Prisutnost na Student ima ukupno 22 sata seminara; može ostvariti najmanje 4 boda za 15 seminarima sati seminara ili 6 bodova za prisutnost na 22 sati seminara (0,27 boda po seminaru).

Aktivnost na Za aktivnost na seminarima i vježbama student ukupno može ostvariti najviše seminarima i 10 bodova, a najmanje 5 bodova. vježbama Aktivnost na seminarima je obvezna i vrednuje se kroz uspješno pripremljen i održan seminar te za pozitivno usmjerene odgovore s najmanje 3 boda, a najviše 6 bodova ( za pozitivne odgovore na pet pismenih pitanja po 0,09 bodova po pitanju, ukupno za 5 odgovora 0,45 bodova po seminaru, s minimalno 3 pozitivna odgovora tijekom 9 seminara. Studenti bez pozitivnih odgovora dodatno usmeno odgovaraju na dva pitanja. Za pripremljen i održan seminar student može dobiti minimalno 0,5, a maksimalno 1 bod. Student mora skupiti minimalno 2,5 bodova za pismene odgovore i 0,5 bodova za pripremljen i održan seminar). Za aktivnosti na vježbama (uspješno izveden praktični dio vježbi) student može ostvariti najmanje 2, a najviše 3 boda (po 0,22 boda za aktivnost), te 1 bod za dva pozitivna usmena odgovora.

Kontinuirana Kontinuirana provjera znanja nosi najmanje 20, a najviše 32 boda. U kolokviju provjera znanja za 10 pitanja student ostvaruje najmanje 20, a najviše 32 boda (1 pozitivan odgovor daje 3,2 boda).

Završni ispit Usmeni ispit nosi od 24 do 40 bodova. Odgovara na 10 pitanja, a jedno pitanje nosi 4 boda. Da bi pristupio ispitu, student prethodno mora sakupiti najmanje 36 bodova. 200

Zaklju čivan je Završna ocjena predmetnog programa izražava se kvantitativno, numeri čkom ocjene bodovnom vrijednošću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Ocjenom 1 (jedan) ocjenjuje se student koji nije savladao uspješno predmetni program, tj. ocjena 1 (jedan) ozna čava nedovoljan uspjeh.

Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-76 2 (D,E) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Vrste aktivnosti Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova rada studenata i Prisutnost na 3 6 ocjenjivanje predavanjima tijekom semestra 3/0,24 = 13 sati predavanja 6/25 = 0,24 (koeficijent za 25 sati prisustvovanje na 1 satu predavanja)

Prisutnost na 4 6 seminarima 4/0,273 = 15 sati seminara 6/22 = 0,273 (koeficijent za

prisustvovanje na 1 satu 22 sata seminara)

Prisutnost na 4 6 vježbama 4/0, 21 = 19 sati vježbi 6/28 = 0,21 (koeficijent za 28 sati prisustvovanje na 1 satu vježbi 5 10 Aktivnost na Minimalno 3 boda na Maksimalno 6 bodova na seminarima i seminarima (0,5 za seminarima (1 bod za vježbama seminar + 2,5 za pismene seminar + 5 bodova za odgovore tijekom 9 pismene odgovore na 11

seminara (9x0,27)) seminara (11x0,45) + + Minimalno 2 boda na Maksimalno 4 boda na vježbama (9x0,22) vježbama (3 boda za uspješno izvedene vježbe (14x0,22) i 1 bod za dva pozitivna usmena odgovora) Kontinuirane 20 32 provjere znanja Minimalno 6,25 odgovora x Maximalno 10 odgovora x 32 boda 3,2 boda 3,2 boda 24 40 Završni ispit 24/1 = 24 40/40 = 1 (40 bodova) (koeficijent 1) (koeficijent 1) Minimalno 6 pitanja x 4 boda Maksimalno 10 pitanja x 4 boda Ukupno 60 100

Kako bi pristupio završnom ispitu student treba skupiti minimalno 16 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima, seminarima i vježbama, te 20 bodova iz kontinuiranih provjera znanja (kolokvij) 201

Naziv kolegija Ekonomika veterinarstva Šifra 86896 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Zavod/klinika Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju Voditelj kolegija doc. dr. sc. Denis Cvitkovi ć Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. Marina Pavlak, doc. dr. sc. Denis Cvitkovi ć, doc. dr. sc. suradnici na Dean Konjevi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Ekonomika (Pojam, povijesni razvitak, makroekonomika, mezoekonomika, mikroekonomika); 2. Ekonomika veterinarstva (Veterinarstvo, veterinarske djelatnosti, ekonomika veterinarstva, ekonomika veterinarskih djelatnosti); 3. Uvod u ekonomsku analizu (Definicije, resursi, ograni čenost resursa, ekonomski modeli); 4. Ponuda i potražnja veterinarskih usluga ( Čimbenici ponude i potražnje, krivulja ponude, krivulja potražnje, ekvilibrijum); 5. Elasti čnost ponude i potražnje (Cjenovna i dohodovna elasti čnost, mogu ćnost supstitucije); 6. Čimbenici proizvodnje i usluga (Rad, kapital, zemljište, ekonomske odlike čimbenika proizvodnje i pružanja usluga); 7. Teorija proizvodnje i pružanja usluga (Input-output odnosi, proizvodne funkcije, evaluacija funkcije proizvodnje-jedan input, dva inputa.); 8. Zakoni proizvodnosti (Ekonomski zakoni, zakon minimuma, optimuma i maksimuma, zakon opadaju ćih prinosa, zakon supstitucija); 9. Teorija troškova (Klasifikacije troškova, troškovi i stupanj zaposlenosti, troškovi i poslovna politika, troškovi i cijene veterinarskih usluga.); 10. Kalkuklacije u veterinarstvu (Pojam , podjela kalkulacija, na čela izrade kalkulacija, sadržaj kalkulacija); 11. Ekonomska mjerila djelotvornosti (Proizvodnost, ekonomi čnost, rentabilnost i profitabilnost); 12. Ekonomske metode procjene šteta zbog bolesti (Definicije, klasifikacija šteta, postupci procjene); 13. Projektiranje sustava kontrole pojedinih bolesti (Projektiranje, slijed projektiranja, statisti čke, matematske i ekonomske metode za projektiranje); 14. Analiza odluka, prednosti i nedostaci analize odluka, modeli analize odluka); 15. Postupci ocjene ekonomske podobnosti programa zaštite zdravlja životinja i odlu čivanja (Cost-benefit analiysis, cost effectiveness analysis, decision analysis, partial budgeting, gross margins analysis);

Op ća i posebna Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Studenti tijekom semestra znanja koja se pišu i razlažu po jedan seminarski rad u dogovoru s nositeljem kolegija. stje ču na kolegiju Povrh toga studenti sami razra đuju, služe ći se preporu čenim (cilj) epidemiologijskim i ekonometrijskim metodama; programe kontrole pojedinih zaraznih i parazitskih bolesti i programe zaštite zdravlja životinja. Procjenjuju štete zbog pojedinih bolesti i evaluiraju programe kontrole bolesti. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 11 - 19

Bodovi 2,5 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Šimi čić, Josip, Marko Tadi ć: Analiza rizika u ekonomici veterinarstva, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb 2004. 2. Aalt A. Dijkhuizen, Roger S. Morris: Ekonomika zdravlja životinja, Izdava č Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Katedra za organizaciju i ekonomiku veterinarstva, Zagreb 2004. 3. Dijkhuizen, A.A. i sur. (1992): Ekonomika zdravlja životinja. Društvo veterinara Zagreba. Zagreb. 4. Carpenter, E.T. (1994): Zdravlje životinja i ekonomika proizvodnje. Centar za reprodukciju u sto čarstvu Hrvatske. Zagreb. 5. Organizacija veterinarske prakse. Zbornik me đunarodnog savjetovanja. 202

Zagreb, 1991.

Prep oru čena 1. Martin W.S. i sur. (1988): Veterinary Epidemiology. Yowa State University literatura Press. Ames. Yowa. 2. Proc. of In. Sym. of Vet. Ep. and Econ. I-X., 1976-2004. 3. Samuelson, P. A.; W.D. Nordhaus: Ekonomija. Mate, d.o.o. Zagreb, 2000. NAČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Nastava se odvija tijekom 10 predavanja. Prisutnost na svakom predavanju predavanjima boduje se sa 0,6 boda, što iznosi maksimalno 6 bodova. Minimalni broj bodova koje studenti moraju posti ći je 3.

Prisutnost na Studenti izvode ukupno 20 vježbi, a prisutnost na vježbama se boduje sa 0,6 vježbama i bodova. Maksimalan broj bodova koji se može sakupiti tijekom vježbi je 12, a seminarima minimalni 8. Aktivnost na Svaki student će tijekom vježbi mo ći izraditi 2 seminarska rada od kojih svaki vježbama i nosi po 5 bodova. Minimalan broj bodova koji treba sakupiti je 5, a seminarima maksimalan 10. Kontinuirana Tijekom nastave kontinuirane provjere znanja provodit će se kroz 10 provjera znanja kolokvija od kojih će 8 kolokvija imati po 3 pitanja, a 2 kolokvija po 4 pitanja (ukupno 32 pitanja). Svaki to čan odgovor nosi 1 bod. Minimalno će trebati sakupiti 20 bodova, a maksimalno 32. Završni ispit Završni ispit sastoji se od rješavanja nekih teoretskih pitanja, ukupno 5 pitanja. Svako pitanje nosi 8 bodova Zaklju čivanje Završna ocjena formira se na temelju ukupne sume ostvarenih bodova ocjene prema sljede ćoj tablici Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-76 2 (D,E) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Za predmet Ekonomika veterina rstva koji se sastoji od 10 sati predavanja i rada studenata i 20 sati vježbi i nosi 2,5 ECTS bodova, dostavljam Vam tablicu procjene ocjenjivanje bodova za ocjenjivanje studenata baziranu na nastavnoj satnici za navedeni tijekom semestra predmet i dobivenom predlošku bodovanja. Bodovi i aktivnosti koje se boduju i ocjenjuju za predmet Ekonomika veterinarstva

Vrste aktivnosti Opis Vrijedno Minimal Maksimalni aktivnosti st 1 sata ni broj broj koje se ili 1 bodova bodova boduju aktivnos ti Prisutnost na 10 sati 0,6 3 6 predavanju Prisutnost na 20 sati 0,6 8 12 vježbama Aktivnost na 2 seminarska 1 5 10 vježbama rada Kontinuirane 10 kolokvija 3 ili 4 20 32 provjere znanja po 3 ili 4 pitanja* 203

Završni ispit Nosit će 8 24 40 ukupno 40 bodova** Ukupno 5 60 100

*svaki to čni odgovor nosi 1 bod ** Završni ispit sastoji se od 5 teoretskih pitanja. Svako pitanje nosi 8 bodova.

204

Naziv kolegija Sudsko veterinarstvo Šifra 54924 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Zavod/klinika Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Krešimir Severin Nastavnici i Prof. dr. sc. Petar Džaja, doc. dr. sc. Krešimir Severin suradnici na kolegiju Sadržaj kole gija 1. Zakonski propisi (pravni dio) - Uvod u sudsko veterinarstvo. Definicija sudskog veterinarstva i kratki povijesni razvitak. Sudsko veterinarstvo (lat. medicina forensis veterinaria ) kao samostalna veterinarska disciplina. Sudsko veterinarstvo kroz gra đansko pravo (Zakon o obveznim odnosima, Zakon o parni čnom postupku). Pojam stvari, jamstva, štete, stru čne greške. Rokovi u sudskom veterinarstvu. Zakon o parni čnom postupku. Vrste sudova. Mjesna i stvarna nadležnost. Dužnosti i prava svjedoka veterinara i veterinara vještaka. O čevid. Sudsko veterinarstvo kroz kazneno pravo (Kazneni zakon). Pojam kaznenog djela, umišljaj i nehaj. Prevara, simulacija i disimulacija. Kaznena djela vezana uz veterinarsku djelatnost, kaznena djela protiv zdravlja ljudi (širenje i prenošenje zarazne bolesti, nesavjesni pregled mesa za prehranu). kaznena djela protiv okoliša (one čiš ćenje okoliša, ugrožavanje okoliša otpadom, ugrožavanje okoliša postrojenjem uništavanje zašti ćenih prirodnih vrijednosti, uništavanje staništa, ubijanje ili mu čenje životinja, prenošenje zaraznih bolesti životinja, proizvodnja i stavljanje u promet štetnih sredstava za lije čenje životinja, nesavjesno pružanje veterinarske pomo ći). Sudsko veterinarstvo kroz upravno pravo. Osiguranje životinja. 2. Forenzi čna veterinarska patologija - Razudba i razudbeni nalaz u sudske svrhe. Agonija i smrt. Prosu đivanje postmortalnih promjena i postmortalnog intervala (osnove forenzi čne entomologije, botanike, palinologije i dijatomologije). Razlike izme đu za životnih i postmortalnih promjena. Prosu đivanje ozljeda (Mehani čka ošte ćenja - lokalno i op će djelovanje mehani čkih predmeta (oguljotine i nagnje čenja; rane-prkotina, rezna, kontuzijska, ubodna, ugrizna, strijelna; rascjep, proboj i razaranje; prijelom i naprsnu će kosti, iš čašenje zgolbova; krvarenje, krvni podljevi, hematomi, tromboza i infarkt) šok, blast, Crush-sindrom, Asfikti čne ozljede - ugušenje i asfiksija od pritiska i plina, davljenje i vješanje, utapanje, Fizikalne ozljede - termi čke ozljede, ozljede uzrokovane elektricitetom, Nutritivne ozljede). Prosu đivanje upalnih procesa (akutna - serozna, katarali čna, gnojna i fibrinozna, kroni čna i granulomatozna upala). Prosu đivanje adaptacijskih procesa (atrofija, hipertrofija hiperplazija, metaplazija i regeneracija). Prosu đivanje cijeljenje i starost rana, prijeloma kosti. Prosu đivanje ošte ćenje i smrti stanica. Prosu đivanje tumora. Postupci uzimanje, obrada i osiguranja uzoraka za razli čite dijagnosti čke postupke. 3. Sudsko-veterinarska vješta čenja - Vješta čenja. Sudski spis, nalaz iz spisa, razmatranje, mišljenje i oblici mišljenja. Samostalna i kombinirana vješta čenja. Stru čni svjedoci i stalni sudski vještaci. Uvjeti za obavljanje poslova. Dužnosti i prava. Eti čki kodeks stalnih sudski vještaka. Ispitivanje vještaka na raspravi. Utvr đivanje i prosu đivanje bolesti u sudskom veterinarstvu. Veterinarska svjedodžba (vježbe u sastavljanju, analiziranje istih u konkretnim slu čajevima na živoj životinji i lešini). Op ća na čela prosudbe organskih, zaraznih i parazitarnih bolesti. Vježbanje na sudskim pozivima i slu čajevima iz prakse. Unutarnje bolesti - bolesti dišnog i krvožilnog sustava (sipljivost, zvižda, upale plu ća, edem plu ća, ruptura aorte, traumatski perikarditis itd.) probavnog sustava (kolike konja, proširenje i zavrnu će želuca psa, nadam buraga, akutni i kroni čni hepatitis te ciroza jetre itd.), bolesti mijene tvari (ketoza krava muzara, vježbovna rabdomioliza konja, nutritivna miopatija konja itd.), mokra ćnog sustava (akutno i kroni čno zatajenje bubrega, pijelonefritis goveda itd.), živčanog sustava (žura, epilepsija itd.). Kirurgija – bolesti vezane za hromost (prosu đivanje hromosti konja, škripac, kopitna ko čima-laminitis, podotrohloza itd.), bolesti o čiju 205

(mjese čna sljepo ća, katarakta itd.), odgovornost veterinara pri izvođenju kirurških zahvata (kastracije mužjak, proširenje i zavrnu će želudca, kolike konja, hernije, prijeloma kosti itd.). Porodništvo – bolesti vezane za gravidnost (ugibanje zametka), poro đaj (teško telenje), puerperij (zaostajanje posteljice, peripartalne upale maternice, izvala rodnice itd.), bolesti mlije čne žlijezde (upale vimena itd.). Jamstva: da krava nije jalova, da je krava dobra muzara, da je krava gravidna itd. Prosu đivanje bolesti i rasplodne sposobnosti rasplodnjaka. Zaraze bolesti - zarazne bolesti doma ćih životinja (maligni edem, pastereloza, leptospiroza, bruceloza, Aujeszkyjeva bolest, tuberkuloza, tetanus itd.), konja (infekciozna anemija kopitara, rinopneumonitis konja, ždjebe ćak itd.), goveda (zarazna korica goveda, paratuberkuloza, enzootska bronhopneumonija goveda itd.), svinja (atrofi čni rinitis svinja, enzootska pneumonija svinja, klasi čna svinjska kuga itd.), ovaca (zarazna šepavost ovaca), pasa (štene ćak), kuni ća (miksomatoza). Parazitarne bolesti - parazitarne bolesti kože (šuga), dišnog sustav (metastrongiloza, protostrongiloza), probavnog sustava (želuca i crijev- ostertagioza, trihostrongilidoza, askaridoza, paraskaridoza, strongilidoza, kocidioza, ehinokokoza, cisticerkoza, trihineloza; jetra-dikrocelioza, fascioloza), krvožilnog sustava (babezioza, tajlerioza), ostalih tkiva (lišmanioza) i prazitarnih bolesti p čela (nozemoza, akaroza, varooza). 4. Istraživanje mjesta doga đaja - Organizacija rada na mjestu doga đaja. Obveze u postupanju službenih osoba (odgovornost policijskih djelatnika, službenih osoba suda, veterinarskih inspektora i veterinarskih djelatnika) pri prikupljanju materijalnih tragova biološkog podrijetla prema odredbama i na čelima formalno pravnih i materijalno pravnih akata. Postupci na mjestu doga đaja. Prepoznavanje, prikupljanje, obilježavanje i osiguranje/zaštita bioloških tragova i predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz (engl. Chain of Custody - Chain of Evidence ). Oprema i pribor te okolišni uvjeti. Postupci pri prikupljanju i osiguranju materijalnih tragova biološkog porijekla (životinjski - razna tkiva, krv, urin, proizvodi životinjskog podrijetla). Istražne radnje na mjestu doga đaja (klini čki pregled žive životinje, razudba, analiza krvnih tragova, entomološka analiza). 5. Identifikacija kralježnjaka - Podru čja primjene. Podjela bioloških tragova i dokaza s obzirom na podrijetlo i zahtjeve sudskog veterinarstva. Životinja kao po činitelj, svjedok i žrtva. Posebnosti zahtjeva za identifikacijom u slu čaju zaštite i o čuvanja ugroženih životinjskih vrsta (CITES konvencija), davanje garancije i potvrde čistokrvnosti i pedigrea uzgojnih životinja. Identifikacijski pregled (u unutarnjem prometu ili u prometu preko granice RH). Vrsna i individualna identifikacija. Utvr đivanje podrijetla (roditeljstva) životinja. Populacijska identifikacija. Podjela i odabir metoda identifikacije s obzirom na razlu čivost i specifi čnost pri utvr đivanju, zahtjeve za postupanjem te kvalitete i kvantitete uzoraka. Postupak ustanovljenja i rada laboratorija za potrebe identifikacije bioloških tragova (razina pouzdanosti s obzirom na vjerodostojnost materijalnog dokaza). 6. Stanja suprotna dobrobiti životinja - Zanemarivanje životinja. Preobilno hranjenje, neadekvatno hranjenje, gladovanje. Dehidracija. Neprimjereni uvjeti držanja i neprimjereno postupanje prema životinjama. Okrutno postupanje prema životinjama. Ubijanje, mu čenje i zlostavljanje životinja. Fizi čko, psihi čko i seksualno zlostavljanje. Ozljede nastale kao posljedica okrutnog postupanja. Hordašenje-Diogenov sindrom (opsesivno skupljanje životinja). Munchausenov sindrom. Borbe životinja. Protuzakonito usmr ćivanje i klanje životinja; Neadekvatni uvjeti uzgoja i prijevoza životinja. 7. Forenzi čka veterinarska toksikologija - Forenzi čki pojam otrovanja. Očevid u svezi s otrovanjima. Postupak veterinara i suradnja sa službenim tijelima u slu čaju otrovanja životinja. Postupak veterinara u pojedinim slu čajevima sumnje na otrovanje. Ekotoksikologija – sudski slu čajevi (one čiš ćenje okoliša, biološki indikatori). Zabranjene supstance i metode u športskih životinja. Postupak dopinške kontrole (zabranjene liste sredstava, postupak utvr đivanja odgovornosti u slu čaju pozitivnog nalaza). 8. Bolesti i mane konja i goveda. Prosudba naj češ ćih mana i bolesti na govedima i konjima za koje se traži jamstvo. Vježbanje na sudskim 206

slu čajevima plašljivosti, ćudljivosti, zlo ćudnosti itd. 9. Odgovornost u veterinarskoj struci - Pojam odgovornosti. Nadoknada materijalne i nematerijalne štete. Vješta čenje kod stru čnih pogrešaka. Utvr đivanje uzro čne veze izme đu stru čnog propusta i nastale štete. Razli čite odgovornosti (odgovornosti veterinara, odgovornosti veterinarskih organizacija, odgovornost veterinarskih inspektora, odgovornost prijevoznika i pratitelja za štete nastale prijevozom životinja itd.) Op ća i posebna Nastava iz predmeta Sudsko veterinarstvo koncipirana je na čin da se znanja koja se studenta uvede u podru čje ove specijalne grane veterinarske medicine. Ona stje ču na kolegiju ukazuje studentima da se problematikom sudske medicine bave svi (cilj) veterinari, a ne samo specijalisti ove veterinarske discipline. Cilj predmeta je osposobiti studenta za pravno-medicinsko prosu đivanje spornih slu čajeva u svezi sa životinjama i životinjskim proizvodima, ukazati na na čine postupanje na mjestu doga đaja te koje su pretpostavke za osiguravanje vjerodostojnog materijalnog dokaz. Student se upoznaje s na činom izrade sudsko veterinarskih vješta čenja te se osposobljavanju za iznošenje svojeg stručnog objašnjenja bilo putem nalaza i mišljenja kroz veterinarska vješta čenja i/ili iskaz sudu ili drugom tijelu koji ga navedeno traži. Isto tako studente se upoznaje i osposobljava za utvr đivanje boli, patnje, straha i ozljeda nastale pri zanemarivanju, zlostavljanju ili drugom okrutnom postupanju prema životinjama. Naposljetku, studentima se daje na znanje koju odgovornost nose veterinarski djelatnici pri izvo đenju svakodnevnih poslova te koje su naj češ će stru čne pogreške. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 - 30

Bodovi 3.5 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Džaja, P., Ž. Grabarevi ć (2011): Sudsko veterinarstvo – op ći dio, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Winterhalter, M. (1977): Sudsko veterinarstvo I i II dio, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb. 3. Gorenc, V.(1998): Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Pravna biblioteka /RRiF - plus, Zagreb. 4. Primorac, D., D. Marjanovi ć (2008): Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosu đu, Medicinska naklada, Zagreb. 5. Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08) 6. Zakon o parni čnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11) 7. Kazneni zakon (NN 110/97, 51/01, 105/04, 084/05, 071/06, 110/07, 152/08, 57/11) 8. Prekršajni zakon (NN 107/07) 9. dostupna stru čna literatura pojedinih veterinarskih disciplina Popis preporu čene 1. Cooper J.E., M.E. Cooper (2007): Introduction to Veterinary and literature Comparative Forensic Medicine, Blackwell Publishing, Oxford. 2. Merck M.D. (2007): Veterinary Forensics, Blackwell Publishing, Oxford. 3. Munro R., H. Munro (2008): Animal Abuse and Unlawful Killing, Saunders, London. 4. Kohler, H., H. Kraft (1984):. Gerichtliche Veterinarmedizin. Ferdinand Enke Verlag, Stuttgart. 5. Eikmeier, E., E. Felmer., H. Moegle( 1990): Lebruch der Gerrichtlichen Tierheilkunde, Berlin-Hamburg. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na Prisutnost na predavanjima: 3,2 – 6 bodova (15 sati predavanja: sat predavanjima predavanja množi se s 0,4 boda, a student mora prisustvovati na najmanje 8 sati predavanja). 207

Prisutnost na Prisutnost na vježbama: 8 – 12 bodova (30 sati vježba – sat vježba množi se vježbama s 0,4 boda, a student mora prisustvovati na najmanje 20 sati vježba). Aktivnost na Aktivnost na vježbama: 5 do 10 bodova. Svaki student obavezan je prikazati vježbama sudski slu čaj iz arhive Zavoda koji se ocjenjuje. Kontinuirana Kontinuirana provjera znanja: 20 – 32 boda. provjera znanja Kolokvij I: 10 – 16 bodova (16 pitanja, svako pitanje 1 bod); Kolokvij II: 10 – 16 bodova (16 pitanja, svako pitanje 1 bod) Student mora na svakom testu prikupiti minimalno 10 bodova. Završni ispit Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student osvoji minimalno 36 bodova iz prisutnosti i aktivnosti na predavanjima i vježbama te kontinuiranim provjerama znanja. Pisani ispit: 24 – 40 bodova Studentu će biti postavljeno 8 pitanja – svaki to čan odgovor nosi 5 boda. Zaklju čivanje ocjene Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene Do 59 1 (F) 60-76 2 (D,E ) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje Za svakog studenta na Zavodu će postojati Obrazac za vo đenje evidencije o rada studenata i prisutnosti na predavanjima i vježbama sa rubrikama za bodovanje na ocjenjivanje aktivnostima na vježbama i postignutim bodovima na kolokvijima. tijekom semestra Minimalni Maksimalni Vrste aktivnosti broj bodova broj bodova Prisutnost na predavanjima 3,2 6 Prisutnost na vježbama 8 12 Aktivnost na vježbama 5 10 Kontinuirane provjere znanja 20 32 Završni ispit 24 40 Ukupno: 60 100

208

Naziv kolegija Zdravlje stada Šifra 54932 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Voditelj kolegija prof. dr. sc. Goran Ba čić Nastavnici i prof. dr. sc. Goran Ba čić, izv. prof. dr. sc. Tugomir Karadjole, doc. dr. sc. Nino suradnici na Ma ćeši ć, prof. dr. sc. Josip Kos, prof. dr. sc. Tomislav Dobrani ć, prof. dr. sc. Nenad kolegiju Turk, prof. dr. sc. Zoran Milas, izv. prof. dr. sc. Marina Pavlak, izv. prof. dr. sc. Vilim Starešina, izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbi ć, doc. dr. sc. Ozren Smolec Sadržaj kolegija Uvod u zdravlje stada i menadžment proizvodnje (zašto se uklju čiti u ovakve programe i osnovni principi). Primijenjena epidemiologija – podaci (naglasak na važnosti ažurnog i to čnog prikupljanja podataka). Primijenjena epidemiologija zaraznih i nezaraznih bolesti (važnost procjene uzro čno-posljedi čnih odnosa najvažnijih bolesti). Reprodukcija I (otkrivanje znakova estrusa, manipulacija životinjama prilikom pripusta, priprema opreme i mjesta za pripust). Reprodukcija II (otkrivanje znakova poroda, tehni čki zahvati prilikom poroda, postupak s teletom, važnost uzimanja kolostruma). Mužnja I (važnost higijene i održavanja muzne opreme, higijena vimena). Mužnja II (važnost redoslijeda mužnje, protokoli za mužnju). Mužnja III (otkrivanje životinja s mastitisom, njihovo ozna čavanje i odvajanje od zdravih, lije čenje i preventiva mastitisa). Zamjenske junice. Metaboli čke poremetnje (naglasak na pravovremeno prepoznavanje metaboli čkih poremetnji, primjene prakti čnih tehni čkih zahavata prilikom terapiranja istih i preventivnih mjera). Zdravlje papaka (naglasak na prepoznavanju problematike bolesnih papaka i pružanje osnovne pomo ći). Zarazne bolesti I (važnost brzog prepoznavanja pojave zaraznih bolesti u farmskim uvjetima i mjere koje se moraju poduzeti). Zarazne bolesti II (preventiva zaraznih bolesti i protokoli cijepljenja). Op ća i posebna Upoznavanje polaznika s osnovnim principima zdravlja stada i upravljanja znanja koja se proizvodnjom. Posebna pažnja bit će usmjerena na prakti čnu primjenu ste čenih stje ču na kolegiju znanja i iskustava. Polaznici koji završe kolegij trebali bi biti sposobni prepoznati (cilj) ve ćinu problema na farmi te primjenom ste čenih znanja neke od njih samostalno riješiti, a za ostale potražiti stru čnu pomo ć (uglavnom iskusnijih veterinara ili agronoma). Op će kompetencije: osposobljavanje polaznika za timski rad, poboljšavanje komunikacijskih vještina. Specifi čne kompetencije: upoznavanje s osnovnim principima zdravlja stada, upoznavanje s osnovnim epidemiološkim principima s naglaskom na prakti čnom sakupljanju i unosu podataka bez obrade i analize istih, prepoznavanje osnovnih uzro čno-posljedi čnih odnosa najvažnijih farmskih bolesti, uo čavanje specifi čnih prednosti i mana okolišnih i smještajnih čimbenika na zdravlje stada, savladavanje osnovnih principa hranidbe, razumijevanje osnovnih principa reprodukcije s naglaskom na veterinarske i tehni čke zahvate, opremu i manipulaciju životinjama, usvajanje pravilnih postupaka pri mužnji, razvoj i unapre đenje novih protokola mužnje, prepoznavanje metaboli čkih poremetnji i veterinarski zahvati kod istih, prepoznavanje problema šepavosti i veterinarski zahvati kod istih, poznavanje postupaka pri pojavi zaraznih bolesti na farmi, upoznavanje sa specifi čnostima zdravlja stada ostalih farmskih životinja (svinje, ovce, koze). Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 15 Bodovi 1 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Cergolj, M. i M. Samardžija (2006.): Veterinarska andrologija. Ur. M. Samardžija. Veterinarski fakultet Zagreb 2. Tomaškovi ć, A., Z. Makek, T. Dobrani ć, M. Samardžija (2007.): Rasplo đivanje krava i junica. Ur. M. Samardžija, S. Vince i J. Grizelj. Veterinarski fakultet Zagreb 3. Herak, M., Z. Makek, A. Tomaškovi ć i M. Cergolj (1998.): Neurohormonalna regulacija spolnog ciklusa, umjetno osjemenjivanje, jalovost, porodništvo i dijagnostika graviditeta u krava i junica. Veterinarski fakultet Zagreb 4. Cergolj, M., A. Tomaškovi ć, Z. Makek (1998.): Pregled i mužnja vimena krave. Veterinarski fakultet Zagreb 5. Dobrani ć, T., A. Tomaškovi ć, M. Cergolj i Z. Makek (2002.): Fiziologija i patologija reprodukcije svinja. Veterinarski fakultet Zagreb 209

6. Samardžija, M., M. Cergolj, A. Tomaškovi ć, T. Dobrani ć (2003.): Praktikum iz spermiologije. Veterinarski fakultet Zagreb 7. Tomaškovi ć, A., Z. Makek, M. Cergolj, T. Dobrani ć (2003.): Management reprodukcije krava. Veterinarski fakultet Zagreb 8. Grizelj, J., A. Tomaškovi ć, Iva Getz i Nikica Prvanovi ć (2004.): Fiziologija i patologija reprodukcije ovaca. Veterinarski fakultet Zagreb. 9. Prvanovi ć, Nikica, Z. Makek, A. Tomaškovi ć, J. Grizelj i I. Getz (2004.): Rasplo đivanje konja. Veterinarski fakultet Zagreb 10. Vladimir Babuš: Epidemiološke metode. Medicinska naklada, Zagreb, 2000. 11. Upravljanje zdravljem i proizvodnoš ću stada. Urednik Marko Tadi ć. Društvo veterinara Zagreb, Čakovec, 1991. 12. Babuš i sur. (1991): Epidemiologija, Medicinski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb 13. Carpenter, T. E. (1994): Zdravlje životinja i ekonomika proizvodnje (odre đena poglavlja). Centar za reprodukciju u sto čarstvu Hrvatske, Zagreb 14. Slavko Cvetni ć: Op ća epizootiologija. Školska knjiga, Zagreb, 1993. 15. Ivan Zaharija: Op ća epizootiologija. Školska knjiga, Zagreb, 1980. 16. Slavko Cvetni ć: «Virusne bolesti životinja». Školska knjiga, Zagreb, 1997. 17. Slavko Cvetnić: Bakterijske i gljivi čne bolesti životinja. Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 18. Ivan Zaharija: Zarazne bolesti doma ćih životinja. Školska knjiga, Zagreb, 1978. 19. Berislav Juki ć: Tropske zarazne bolesti životinja. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, 2003. 20. Internetske stranice Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom: http://www.vef.hr/org/mbio/zaraze 21.J. Kos i sur.: Hromosti goveda – skripta Preporu čena 1. Radostits, O. M.: Herd Health – Food Animal Production Medicine 3rd Edit. W. B. literatura Saunders Comp. 2001. Brandt, A., JPTM Noordhuizen, YH Schukken: Herd Health and Production Management in Dairy Practice. Wageningen Pers. 2001. 2. Materijali s predavanja, seminara i internetske stranice kolegija NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi Kolegij se sastoji od 15 sati predavanja. Elementi ocjenjivanja su: ocjenjivanja 1. prisutnost na predavanju 2. uspjeh na kontinuiranim provjerama znanja (2 kolokvija) 3. uspjeh na završnom ispitu Da bi student pristupio završnom ispitu, mora sakupiti minimalno 36 bodova iz prisustnosti na predavanjima te na kontinuiranim provjerama znanja, tj. biti prisutan na minimalno 8 predavanja i posti ći minimalno 14 bodova na kolokvijima što daje zbroj od 36 bodova. Student mora zadovoljiti minimalne kriterije iz svakoga od 3 podru čja kako bi se izbjeglo da student koji je npr. bio redovit na predavanjima i sakupio maksimalan broj bodova, a izrazito loš na kontinuiranim provjerama znanja, ipak može pristupiti završnom ispitu. U tablici su izloženi minimalni i maksimalni kriteriji za dobivanje ocjena, dakle sve ispod minimalnih kriterija je ocjena 1 (F), a maksimalan broj je ocjena 5 (A). Ostale ocjene nalaze se unutar ovog raspona. Prisutnost na Minimum 8 puta = 14 bodova, maksimum 15 puta = 28 bodova predavanju Koeficijent 1,86 Prisutnost na Nema vježbama Aktivnost na Nema vježbama Kontinuirana Minimum 14 (2 puta po 7) to čnih odgovora na 20 pitanja = 22 boda provjera znanja Maksimum 20 (2 puta po 10) to čnih odgovora na 20 pitanja = 32 boda Koeficijent 1,60

Završni ispit Minimum 9 to čnih odgovora na 15 pitanja = 24 boda Maksimum 15 to čnih odgovora na 15 pitanja = 40 bodova Koeficijent 2,66 Zaklju čivanje Ocjena se zaklju čuje po odslušanom kolegiju, nakon uspješno položenog završnog ocjene ispita. 210

Bodovi za Zaklju čna ocjena dobit će se zbrojem ukupnih ocjena iz sve tri kategorije od kojih zaklju čivanje niti jedna ne smije biti ocijenjena negativno. ocjene Bodovi za pra ćenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra

211

5.10. Popis obveznih izbornih predmeta V. i VI. godine studija

Bolesti i lije čenje pasa i ma čaka I. Bolesti i lije čenje pasa i ma čaka II. Bolesti i lije čenje ptica – ku ćnih ljubimaca, egzoti čnih i laboratorijskih životinja

Bolesti i lije čenje konja Bolesti i lije čenje farmskih životinja

Kontrola kakvo će i higijenska ispravnost hrane Veterinarsko javno zdravstvo Veterinarsko zakonodavstvo u sigurnosti hrane

212

Naziv kolegija Bolesti i lije čenje pasa i ma čaka I. Šifra 82435 Status kolegija Obvezni izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/ Zavod/klinika Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Voditelj kolegija Voditelj: prof. dr. sc. Darko Capak Nastavnici i prof. dr. sc. Josip Kos, prof. dr. sc. Darko Capak, prof. dr. sc. Dražen Mati čić, izv. prof. suradnici na dr. sc. Tomislav Babi ć, izv. prof. dr. sc. Boris Pirki ć, izv. prof. dr. sc. Mario Kreszinger, kolegiju izv.prof. dr. sc. Berislav Radiši ć, izv.prof. dr. sc. Dražen Vnuk, prof. dr. sc. Zoran Milas, izv. prof. dr. sc. Vilim Starešina, prof. dr. sc. Nenad Turk, izv.prof. dr. sc. Ljubo Barbi ć, doc. dr. sc. Zrinka Štritof Majeti ć, dr. sc. Josipa Habuš, prof. dr. sc. Vladimir Butkovi ć, prof. dr. sc. Damir Stanin, izv. prof. dr. sc. Branka Artukovi ć, doc. dr. sc.Ana Beck, doc. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj, doc. dr. sc. Marko Hohšteter prof. dr. sc. Darko Sakar, prof. dr. sc. Frane Boži ć, dr. sc. Jelena Šuran, prof. dr. sc. Nora Mas, doc. dr. sc. Tomislav Mašek, dr. sc. Hrvoje Valpoti ć,

Sadržaj kolegija KIRURGIJA, ORTOPEDIJA I OFTALMOLOGIJA 1.Tonometrija (vrste tonometara i tonometrije); 2. Biomikroskopija i funduskopija; 3. Irigacija nazoakrimalnih kanali ća u ku ćnih ljubimaca; 4. Anatomija i fiziologija usne šupljine; 5. Stomatološki instrumenti i oprema; 6. Dijagnostika bolesti i RTG pregled usne šupljine; 7. Osnove periodontalnih bolesti; 8. Osnove ekstrakcije zuba; 9. Osobitosti anestezije pasa i ma čaka; 10. Anestezija hitnih pacijenata; 11. Osnove osteosinteze – prakti čni rad ZARAZNE BOLESTI PASA I MA ČAKA 1. Zarazni gastroenteritisi pasa i ma čaka; 2. Retrovirusne bolesti ma čaka s naglaskom na nove programe terapije; 3. Metode brze dijagnostike zaraznih bolesti pasa i ma čaka; 4. Imunomodulatori i antivirusni lijekovi; 5. Mjere op će profilakse; 6. Mjere imunoprofilakse. RTG,UZV 1. Frakture, artroze, lakatna displazija, OCD, displazija kukova, luksacija patele, deformiraju ća spondiloza; 2. Dijafragmatska hernija, pneumonije, mitralna insuficijencija, dilatativna kardiomiopatija, hipertrofi čna kardiomiopatija u ma čke; 3. Meta promjene, piometra, gravidnost, hernije, ileus, urolitijaza, tumori abdomena. ODABRANA POGLAVLJA IZ PATOLOGIJE 1. Osnove citološke dijagnostike u dermatologiji; 2. Definicija i morfologija primarnih i sekundarnih lezija kože; 3. Patomorfologija i patohistologija naj češ ćih dermatoloških stanja (bolesti): atopijski dermatitis, bakterijske, virusne, gljivi čne i parazitarne upale kože; 4. Definicija i morfologija tumora, histopatološka dijagnoza, stupnjevanje i margine tumora; 5. Neki od naj češ ćih tumora kože (histiocitomi, mastocitomi), diferencijalna dijagnostka, limfomi); 6. Tumori mlije čne žlijezde (u čestalost, patološkohistološka klasifikacija i odre đivanje stupnja malignosti). KLINI ČKA FARMAKOLOGIJA 1. Lije čenje stafilodermija pasa; 2. Lije čenje bolesti vanjskog zvukovoda pasa; 3. Racionalna uporaba antiparazitika kod pasa; 4. Pravilna uporaba antibiotika kod ma čaka; 5. Osobitosti farmakoterapije ma čaka (npr. lijekovi koje valja izbjegavati koristiti kod ma čaka; akutna i dugotrajna terapija boli kod ma čaka; uporaba insekticida – piretrina kod ma čaka). HRANIDBA I DIJETETIKA 1. Procjena hranidbenog statusa životinje (procjena kondicije, laboratorijske pretrage); 2. Procjena hrane (koli čina, vrsta i prikladnost trenutne hrane); 3. Procjena hranjenja; 4. Korekcije obroka; 5. Hranjenje nakon dijagnostike pojedinih bolesti; 6. Osnovni principi hranjenja u pojedinim fazama razvoja (stare životinje, mladun čad). Op ća i posebna KIRURGIJA, ORTOPEDIJA I OFTALMOLOGIJA znanja koja se Studenti u X. i XI. semestru produbljuju znanja iz oftalmologije ste čena u VIII. semestru stje ču na kolegiju studija. Fokusiraju se na posebne pretrage oka (tonometrija, biomikroskopija i (cilj) fundoskopija), a tako đer se upoznaju i s ispiranjem nazolakrimalnih kanali ća. Nakon usvojenih znanja i vještina studenti su upoznati s na činom izvo đenja specijalnih metoda za pregled oka te osposobljen za irigaciju nazolakrimalnih kanali ća. Studenti se prvi put u tijeku studija susre ću sa stomatologijom pasa i ma čaka, stoga se zapo činje s osnovama anatomije i fiziologije usne šupljine nakon čega se upoznaju sa stomatološkim instrumentima i opremom. Zatim slijedi dijagnostika bolesti usne šupljine. 213

Studenti će se upoznati s osnovama dijagnosticiranja naj češ ćih bolesti usne šupljine pasa i ma čaka te će mo ći prepoznati stanja koja zahtijevaju daljnju specijalisti čku obradu. Studenti se upoznaju s osnovama periodontalnih bolesti. Nakon završene nastave iz stomatologije studenti su upoznati s ozna čavanjem zuba i izvo đenjem pregleda usne šupljine. Osposobljeni su prepoznati pojedine bolesti usne šupljine, a ponajprije zubni kamenac, paradontozu i gingivitis. Upoznati su i s osnovama njihova lije čenja. Tako đer će biti upoznati i s osnovama ekstrakcije zuba. Nakon odslušane anesteziologije u VII. semestru studenti produbljuju svoja znanja iz veterinarske anesteziologije s posebnim osvrtom na osobitosti anestezije u pasa i ma čaka. Tako đer se upoznaju s osnovama anestezije hitnog pacijenta. Nakon usvojenog znanja studenti će biti sposobni izvoditi manje zahtjevne anestezije u pasa i ma čaka. Studenti se u nastavi iz podru čja ortopedije prakti čno upoznaju s osnovnim principima primjene alanteza za operacijsko lije čenje lomova. Znanja i vještine ste čene na ovom kolegiju daju dobru osnovu za pra ćenje daljnje edukacije iz specijalisti čkih podru čja koja se provode u okviru trajne edukacije. Nakon usvojenih znanja i vještina stru čnjak je sposoban za dijagnostiku naj češ ćih kirurških bolesti pasa i ma čaka s kojima se susre će u maloj praksi te izvo đenje operacijskih zahvata uz nužnu tehni čko-tehnološku podršku, a educiran je i za održavanje zdravlja malih životinja. Usvojena znanja dostatna su za redovito pra ćenje putem trajne izobrazbe ili poha đanja specijalisti čkog odnosno doktorskog studija, pa s tim u vezi i za opsluživanje stručnih i znanstvenoistraživačkih podru čja stru čnih i znanstvenih organizacija u kojima su potrebna kirurška znanja i vještine. ODABRANA POGLAVLJA IZ PATOLOGIJE Studenti će se detaljnije upoznati s naj češ ćim dermatološkim stanjima (bolestima) i tumorima kod pasa i ma čaka te će im se približiti uloga histopatološke i citološke dijagnostike u postavljanju kona čne dijagnoze, a samim time i davanje prognoze za ishod procesa i efikasnost terapije. Od osobite je važnosti upoznati studente s pravilnim uzorkovanjem materijala za gore navedene pretrage jer bez toga nema ni kvalitetne dijagnostike. ZARAZNE BOLESTI PASA I MA ČAKA Studentima se proširuje znanje o diferencijalnom dijagnosticiranju i lije čenju zaraznih bolesti pasa i ma čaka, ste čeno osnovnom naobrazbom. Stje če znanje potrebno za objektivno dijagnosticiranje zaraznih bolesti metodama koje su provedive u veterinarskoj ambulanti, upoznaje se s mogu ćnostima lije čenja uporabom razli čitih lijekova i ljekovitih pripravaka te dobiva znanje potrebno za individualan pristup op ćoj profilaksi i imunoprofilaksi. RTG, UZV Nakon usvojenih znanja i vještina student će biti osposobljen samostalno rendgeneloški i ultrazvu čno dijagnosticirati naju čestaliju patologiju koštanog sustava te patologiju grudnog koša u i trbušne šupljine. KLINI ČKA FARMAKOLOGIJA Studenti će na samom završetku formalnog visokoškolskog obrazovanja ovladati lije čenjem nekih bolesti pasa i ma čaka o kojima su malo čuli tijekom slušanja kolegija Farmakologija te će nau čiti važnost racionalne uporabe lijekova, poglavito antimikrobnih i antiparazitskih. Posebice će nau čiti to da ma čke kao tzv. usko grlo evolucije podliježu posebnom farmakoterapijskom režimu, barem kada je rije č o nekim skupinama lijekova. HRANIDBA I DIJETETIKA Nakon odslušane nastave studenti će posjedovati znanje za procjenu hranidbenog statusa životinje, hrane i postupka hranjenja te će se upoznati s mogu ćnostima korekcije obroka. Dodatno će biti osposobljeni za korekciju obroka (dijetu) pri bolestima pojedinih organskih sustava kao i za planiranje hranidbenog programa za stare životinje i mladunčad.

Predavanja Seminari Vježbe Nastava (sati ukupno) 0 0 45 90 Na čin polaganja Komisijsko polaganje ispita ispita Bodovi 3,5 Jezik Hrvatski 214

Obvezna literatura KIRURGIJA, ORTOPEDIJA I OFTALMOLOGIJA http://www.vef.hr/kirurgija/pisani_materijali.html Grabarevi ć i suradnici (2002): Veterinarska kirurška onkologija. U: Veterinarska onkologija, Zagreb, 351-384. ZARAZNE BOLESTI PASA I MA ĆAKA Cvetni ć, S (1993): Op ća epizootiologija, Školska knjiga, Zagreb Cvetni ć, S. (1997): Virusne bolesti životinja, Školska knjiga, Zagreb Cvetni ć, S. (2002): Bakterijske i gljivi čne bolesti životinja, Medicinska naklada, Zagreb Zaharija, I. (1980): Op ća epizootiologija, Školska knjiga, Zagreb RTG, UZV Šehi ć, M. (2002): Klini čka rendgenologija u veterinarskoj medicini. Veterinarski fakultet Zagreb, Zagreb Šehi ć, M., D. Stanin, V. Butkovi ć (2006): Ultrasonografija abdomena i toraksa psa i ma čke. Veterinarski fakultet Zagreb, Zagreb ODABRANA POGLAVLJA IZ PATOLOGIJE McGavin, M. D., J. F. Zachary (2008): Specijalna veterinarska patologija. Prema četvrtom ameri čkom izdanju. Urednik hrvatskog izdanja Željko Grabarevi ć. Stanek, Varaždin. 2008. Željko Grabarevi ć i sur. (2002): Veterinarska onkologija. DSK-FALCO, Zagreb

KLINI ČKA FARMAKOLOGIJA Delak, M. (1985): Veterinarska farmakologija. Stvarnost, Zagreb Sakar, D., T. Sakar (1999): Remedia Veterinaria Croatica. Argos, Zagreb Hadžovi ć, S. (1994): Antimikrobna farmakoterapija i farmakoprofilaksa u veterinarskoj medicini, Veterinarski fakultet Sarajevo, Sarajevo Hadžovi ć, S. (1996): Antiparazitarna terapija i profilaksa u veterinarskoj medicini, Veterinarski fakultet Sarajevo, Sarajevo Preporu čena Gorrel, C. (2004): Veterinary dentistry for the general practitioner. Saunders. literatura Slatter, D. (2007): Fundamentals of veterinary ophthalmology. Saunders. Tranquilli, W. J., J. C.Thurmon, K. A. Grimm (2007): Lumb & Jones Veterinary anesthesia & analgesia, fourth edition. Blackwell Publishing. Baker, R., J. H. Lumsden (2000): Color Atlas of Cytology of the dog and cat. Mosby, St.Louis. Johnston, S. D., M. V. Root Kustritz, P. N. S. Olson (2001): Canine and Feline Theriogenology. W. B. Saunders, Philadelphia. Gross T. L., P. J. Ihrke, E.J.Walder (1952): Veterinary Dermatopathology. A macroscopic and microscopic evaluation of canine and feline skin disease. Mosby, St. Louis. Meuten D. J. (2002): Tumors in Domestic Animals, fourth edition. Iowa State Press.

Gupta, R.C.: Veterinary Toxicology: Basic and Clinical Principles. Esevier, 2007. Osweiler, G. D.: Toxicology, Williams & Wilkins Philadelphia, Baltimor, 1996. Šehi ć, M: (2000): Osteoartropatije u doma ćih životinja. Veterinarski fakultet Zagreb, Zagreb. Flecknell, P., A. Waterman-Pearson (2000): Pain Management in Animals Saunders, London. Adams, H. R., L. E. McDonald (1995):.Veterinary Pharmacology and Therapeutics, 6th ed. Iowa State University Press, Ames. Maddison, J., S. Page, D. Church (2002): Small animal clinical pharmacology. Saunders, London. Buffington, T., C. Holloway, S. Abood (2004): Manual of veterinary dietetics. Saunders. St. Louis. Case, L. P., D. P. Carey, D. A. Hirakawa, L. Daristotle (2000): Canine and feline nutrition, 2 nd edition. Mosby. London. Hand, M. S., C. D. Thatcher, R. L. Remillard, P. Roudebush (2000): Small animal clinical nutrition, 4 th edition. Walsworth Publishing. Marceline. Wills, J. M., K. W. Simpson (1994): The Waltham book of clinical nutrition of the dog and cat. Elsevier Science Ltd. Oxford.

NA ČIN PROVJERE ZNANJA 215

Po četak i završetak nastave, satnica i raspored s mjestima izvo đenja nastave biti će objavljeni na oglasnoj plo či te web stranici Veterinarskog fakulteta. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku; nije predvi đena mogu ćnost izvo đenja na stranim jezicima i izvo đenja na daljinu. Nastavnike i suradnike koji će izvoditi nastavu, na čin polaganja ispita i mjerila ispitivanja za ovaj kolegij u X semestru utvr đuju se kako slijedi. Kolegij sa činjavaju slijede ći predmeti: Kirurgija, ortopedija i oftalmologija (16 sati), Zarazne bolesti (6 sati), Patologija (6 sati), Hranidba (6 sati), Rendgenologija (6 sati) i Farmakologija (5 sati). Elementi 1. prisutnost na vježbama ocjenjivanja 2. aktivnost na vježbama 3. kontinuirana provjera znanja 4. završni ispit Prisutnost na Tijekom X semestra student mora biti prisutan na 28 sati vježbi (od ukupno 45 sati) kako vježbama bi ostvario minimalnih 11 bodova tijekom semestra. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 18 bodova. Prisutnost na jednom satu vježbi donosi 18/45= 0,4 bodova. Prisutnost na vježbama uvjet je za potpis. Aktivnost na Aktivnost studenata na vježbama biti će kontinuirano pra ćena tijekom 12 vježbi u X vježbama semestru te će biti ocjenjivana ocjenama od 1 do 5. Maksimalni zbroj ocjena koji student može ostvariti tijekom semestra je 12 vježbi x 5 = 60. Student mora minimalno imati zbroj ocjena 30 da bi ostvario minimalnih 5 bodova. 10/60 = 0,1667; dakle jedna ocjena donosi 0,1667 bodova, a zbroj ocjena množimo s koeficijentom 0,1667 da dobijemo bodove. Student koji ne skupi minimalni broj bodova ne će imat pravo na potpis. Tijekom sljede će akademske godine student će ponovno poha đati nastavu X semestra te će biti ponovno ocijenjen. Kontinuirana U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalnih 32 boda tijekom X provjera znanja semestra. Student koji ne ostvari minimalnih 20 bodova iz kolokvija ima pravo na popravni kolokvij koji će bit organiziran u dogovoru s nastavnicima i sastojat će se samo od predmeta za koji student nije sakupio dovoljan broj bodova. Položeni kolokvij uvjet je za izlazak na ispit i bez položenog kolokvija student može dobiti potpis. Tijekom X semestra bit će organiziran jedan kolokvij nakon vježbi koji će se sastojati od šesnaest zadataka ili pitanja. Kolokvij se sastoji od pitanja iz patologije, hranidbe, farmakologije i rentgenologije (iz svakog podru čja po 8 pitanja- ukupno 32 pitanja).Svaki to čno riješeni zadatak ili pitanje množi se s koeficijentom 1 te se na taj na čin izra čunava ukupan broj bodova na kolokviju. Iz kolokvija student mora minimalno ukupno odgovoriti na 20 pitanja (20 bodova), a bitno je da iz svih podru čja koja obuhva ća kolokvij odgovori na minimalno 5 od ukupno 8 postavljenih pitanja. Završni ispit U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalnih 40 bodova. Završni ispit je samo pismeni i sastoji se od 40 pitanja i to 30 pitanja iz kolegija Kirurgija, ortopedija i oftalmologija te 10 pitanja iz kolegija Zarazne bolesti. Svaki to čno riješeni zadatak ili pitanje množi se s koeficijentom 1 te se na taj na čin izra čunava ukupan broj bodova na završnom ispitu. Student koji ne ostvari minimalnih 24 boda iz završnog ispita, odnosno student koji ne odgovori na najmanje 60% postavljenih pitanja iz jednog kolegija nije prošao završni ispit. Minimalni broj to čno odgovorenih pitanja iz kolegija Kirurgija, ortopedija i oftalmologija je 18 te iz Zaraznih bolesti 6. Ukoliko student ne sakupi dovoljan broj bodova iz pojedinog kolegija, na slijede ćem ispitnom roku pristupa polaganju samo toga dijela ispita.

ć Bodovi za pra enje VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI rada studenata i BODOVA BROJ BODOVA ocjenjivanje Prisutnost na tijekom semestra 11 18 vježbama (koeficijent 0,4) 18 : 45 = 0,4 11 : 0,4 = 27,5 (koeficijent 0,4) (student mora biti na 27,5 (28) sati vježbi da bi ostvario minimalnih 11 bodova) Aktivnost na 5 10 216

vježbama 12 vježbi tijekom X (Koeficijent 0,1667) 10 : 60 (12 vježbi semestra; na svakim 5 : 0,1667 = 30 x maksimalna vježbama akti vnost se ocjena 5) = 0,1667 ocjenjuje ocjenama (koeficijent od 1 do 5 0,1667) Student mora skupiti zbroj ocjena 30 da bi ostvario minimalnih 5 bodova. Kontinuirana 20 32 provjera znanja 1 kolokvij x 32 pitanja (koeficijent 1,0) 32 : 32 = 1,0 1 pitanje = 1 bod 20 : 1 = 20 (koeficijent 1,0)

Student mora odgovoriti na 20 pitanja (5 iz patologije, 5 iz hranidbe, 5 iz farmakologije te 5 iz RTG) kako bi ostvario 20 minimalnih bodova.

Završni ispit 24 40 40 pitanja (koeficijent 1,0) 40:40 = 1,0 1 pitanje = 1 bod 24:1=24 (koeficijent 1,0) Student mora odgovoriti na 24 pitanja odnosno 60% iz oba predmeta (Kirurgija i Zaraze) kako bi ostvario minimalnih 24 boda.

217

Naziv kolegija Bolesti i lije čenje pasa i ma čaka II Ši fra 82438 Status kolegija Obvezni izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Zavod/klinika Klinika za unutarnje bolesti Voditelj kolegija Voditelj: doc. dr. sc. Ivana Kiš Zamjenik voditelja: izv. prof. dr. sc. Tatjana Živičnjak Nastavnici i prof. dr. sc. Ljiljana Bedrica, prof. dr. sc. Vladimir Mrljak, prof. dr. sc. Dalibor suradnici na Poto čnjak, prof. dr. sc. Nikša Lemo, izv. prof. dr. sc. Vesna Matijatko kolegiju izv. prof. dr. sc. Tugomir Karadjole, izv. prof. dr. sc. Marko Samardžija, izv. prof. dr. sc. Iva Getz, prof. dr. sc. Goran Ba čić, izv. prof. dr. sc. Juraj Grizelj, izv. prof. dr. sc. Nikica Prvanovi ć Babi ć, doc. dr. sc. Martina Lojki ć, doc. dr. sc. Nino Ma ćeši ć, , doc.dr. sc. Silvijo Vince, Branimira Špoljari ć, dr. med.vet., dr. sc. Ivan Folnoži ć, izv. prof. dr. sc. Tatjana Živi čnjak, izv. prof. dr. sc. Dagny Stoj čevi ć Jan prof. dr. sc. Emil Srebo čan, izv. prof. dr. sc. Andreja Prevendar Crni ć Sadržaj kolegija UNUTARNJE BOLESTI 1. Propedeutika pasa i ma čaka: uzimanje uzoraka, dijagnosti čki zahvati, terapijski zahvati; 2. Klini čka laboratorijska dijagnostika: tuma čenje hematoloških pokazatelja, tuma čenje biokemijskih pokazatelja, analiza izljeva; 3. Hitna veterinarska medicina i intenzivna skrb: trijaža i ABC reanimacije, šok, pristup pacijentu s dispnejom, akutni abdomen, monitoring kriti čnih i intenzivnih pacijenata; 4. Kardiologija: principi dijagnostike bolesti srca, bolesti sr čanih zalistaka, kardiomiopatije, aritmije; 5. Bolesti dišnog sustava: principi dijagnostike bolesti dišnog sustava, pneumonija, edem plu ća; 6. Gastroenterologija: principi dijagnostike bolesti probavnog sustava s endoskopijom, principi terapije bolesti probavnog sustava, akutni pankreatitis, upalna crijevna bolest, kolitis, torzija želuca; 7. Dermatologija: principi dijagnostike dermatoloških bolesti, upala kože, alergijski dermatitisi, autoimunosne bolesti kože; 8. Bolesti mokra ćnog sustava: dijagnosika bolesti mokra ćnog sustava, akutno zatajenje bubrega, kroni čno zatajenje bubrega, opstrukcija uretre; 9. Neurologija: principi dijagnostike neuroloških bolesti, epilepsija, vestibularni sindrom; 10. Endokrinologija: hiperadrenokorticizam, hipoadrenokorticizam, hipotireoza, Diabetes mellitus ; 11. Onkologija: Principi dijagnostike neoplasti čnih bolesti, principi citostatske terapije i citostatski protokoli za naj češ će neoplasti čne bolesti, paraneoplasti čni sindrom, limfom. PORODNIŠTVO 1. Ginekološka propedeutika (vaginoskopija, endoskopska vaginoskopija, vaginalna citologija); 2. Ginekološke operacije (ovarijektomija, ovarijohisterektomija, carski rez). PARAZITARNE BOLESTI 1. Naj češ ći paraziti gastrointestinalnog trakta pasa i ma čaka – uzimanje materijala, koprološka pretraga, determinacija i lije čenje (izosporoza, giardijaza, askaridoza, ankilostomoza, trihuroza, dipilidioza, tenioza); 2. Slanje materijala na pretragu u laboratorij; 3. Program dehelmintizacije u mladun čadi; 4. Dehelmintizacija odraslih životinja; 5. Krvni i tkivni paraziti – dirofilarioza, babezioza (uzimanje materijala, parazitološka dijagnostika, lije čenje, preventiva, suzbijanje vektora); 6. Lišmanioza (klini čka obrada, uzimanje i slanje materijala na pretragu u laboratorij, lije čenje, preventiva, suzbijanje vektora); 7. Ektoparaziti kao uzro čnici pruritusa i/ili dermatitisa (uši, pauši, buhe, notoedres-šuga, sarkoptes-šuga, demodikoza, Otodectes cynotis , hejlecijeloza); 8. Klini čka obrada, parazitološka pretraga kože i zvukovoda, determinacija parazita; 9. Lije čenje i preventiva. KLINI ČKA TOKSIKOLOGIJA 1. Klini čka toksikologija i vaš prvi slu čaj; 2. Klini čki slu čajevi otrovanja pasa i ma čaka (case reports – PowerPoint prezentacije u obliku konverzatorija) s pesticidima (organofosforni spojevi, karbamati, antikoagulansi, dipiridili, piretrini i piretroidi, metaldehid); 3. Klini čki slu čajevi otrovanja pasa i ma čaka s teškim metalima (olovo, cink); 4. Klini čki slu čajevi otrovanja pasa i ma čaka s etilen-glikolom ( antifreez ), natrijevim kloridom; 5. Klini čki slu čajevi ugriza pasa i ma čaka ( case reports – PowerPoint prezentacije u obliku konverzatorija) zmijama otrovnicama i uboda opnokrilcima.

218

Op ća i posebna UNUTARNJE BOLESTI znanja koja se Nakon usvojenih znanja i vještina stru čnjak je sposoban za provo đenje klini čkih stje ču na kolegiju postupaka i interpretiranje klini čkih i laboratorijskih podataka te time i dijagnosticiranje (cilj) naj češ ćih unutarnjih bolesti pasa i ma čaka, a sposoban je i prepoznati stanja koja zahtijevaju daljnju specijalisti čku obradu. Znanja i vještine ste čene na ovom kolegiju čine ga osposobljenim za rad u institucijama koje se bave održavanjem zdravlja pasa i ma čaka. Ta znanja daju dobru osnovu za pra ćenje daljnje edukacije iz specijalisti čkih podru čja koja se provode u okviru trajne edukacije. PORODNIŠTVO Nakon usvojenih znanja i vještina stru čnjak je sposoban za dijagnostiku i lije čenje ginekoloških oboljenja pasa i ma čaka. Tako đer, stru čnjak je sposoban izvoditi uobi čajene ginekološke operacije. Sa ste čenim znanjem sposoban je održavati zdravlje kućnih ljubimaca. Ste čena znanja dostatna su za daljne obrazovanje putem specijalisti čkog ili doktorskog studija. PARAZITARNE BOLESTI Nakon usvojenih znanja i vještina budu ći je stru čnjak upoznat s algoritmom dokazivanja ili isklju čivanja, te determinacijom ekto- ili endoparazita kao etiološkog faktora nastanka klini čkih znakova kod naj češ ćih invazijskih bolesti pasa i ma čaka. Tako đer je osposobljen napraviti parazitološku pretragu i determinirati naj češ će parazite pasa i ma čaka kod kojih je prevencija i lije čenje sastavni dio brige za zdravlje životinja, ali i ljudi. Kod onih invazijskih bolesti gdje je dijagnostika mogu ća u specijaliziranom laboratoriju, osposobljeni su da nakon postavljene sumnje ispravno uzmu materijal i dostave ga do specijaliziranog laboratorija sa svim potrebnim podacima. KLINI ČKA TOKSIKOLOGIJA Nakon usvojenih znanja i vještina student će biti osposobljen prepoznati otrovanje, pristupiti lije čenju otrovane životinje, procjeniti uspjeh lije čenja, te na primjeren na čin uzorkovati materijal za dijagnosti čke pretrage, u prvom redu za toksikološku analizu. Nastava Predavanja Seminari Vježbe

0 0 45

Na čin polaganja Pisani ispit ispita Bodovi 3,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura UNUTARNJE BOLESTI Kova čevi ć, A., Z. Žvorc, I. Kiš (1999): Odabrana poglavlja kardiologije pasa, Veterinarski fakultet, Zagreb Bauer, M. (2002): Veterinarska dermatologija doma ćih sisavaca, Veterinarski fakultet, Zagreb Kova čevi ć, A. (1998): Osnove elektrokardiografije pasa, Veterinarski fakultet, Zagreb Ramadan, P., I. Harapin (1998): Interna klini čka propedeutika doma ćih životinja. Veterinarski fakultet, Zagreb PARAZITARNE BOLESTI Wickerhauser, T., V. Kuti čić (2006): Parazitske bolesti pasa i ma čaka. Školska knjiga, Zagreb KLINI ČKA TOKSIKOLOGIJA Srebo čan, V. i E. Srebo čan (2009): Veterinarska toksikologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2009. Preporu čena Ettinger S. J., Feldman E. C. (2010): Textbook of Veterinary Internal Medicine, 7. literatura izdanje, Elsevier Saunders, Philadelphia Nelson R. W., Couto C. G. (2009): Small Animal Internal Medicine, 3. izdanje, Mosby, St. Louis. King, L.G. Boag, A. (2007): BSAVA Manual of Canine and Feline Emergency and Critical Care, 2. izdanje, BSAVA, Gloucester. Feldman, E.C., Nelson, R.W. (2003): Canine and Feline Endocrinology and Reproduction, 3. izdanje, W.B. Saunders, Philadelphia. Scott, D. W., Miller Jr., W. T., Griffin, C. E. (2001): Muller and Kirk's Small Animal Dermatology, W.B. Saunders, Philadelphia. McCarthy T.C(2004).: Veterinary Endoscopy for the Small Animal Practitioner. Saunders, Philadelphia. 219

Baker, R., J. H. Lumsden (2000): Color Atlas of Cytology of the dog and cat. Mosby, St.Louis. Johnston, S. D., M. V. Root Kustritz, P. N. S. Olson (2001): Canine and Feline Theriogenology. W. B. Saunders, Philadelphia. Gross T. L., P. J. Ihrke, E.J.Walder (1952): Veterinary Dermatopathology. A macroscopic and microscopic evaluation of canine and feline skin disease. Mosby, St. Louis. Meuten D. J. (2002): Tumors in Domestic Animals, fourth edition. Iowa State Press.

Gupta, R.C.: Veterinary Toxicology: Basic and Clinical Principles. Esevier, 2007. Osweiler, G. D.: Toxicology, Williams & Wilkins Philadelphia, Baltimor, 1996. http://www.ivis.org/library.asp , V. Baesley: Veterinary toxicology,1999

Urquhart, G. M., J. L. Duncan, J. Armour, A. M. Dunn, F. W. Jennings, Frank W. Jennings (1996): Veterinary Parasitology (2nd edition), Iowa State pr.

Case, L. P., D. P. Carey, D. A. Hirakawa, L. Daristotle (2000): Canine and feline nutrition, 2 nd edition. Mosby. London. Hand, M. S., C. D. Thatcher, R. L. Remillard, P. Roudebush (2000): Small animal clinical nutrition, 4 th edition. Walsworth Publishing. Marceline. Wills, J. M., K. W. Simpson (1994): The Waltham book of clinical nutrition of the dog and cat. Elsevier Science Ltd. Oxford. NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na vježbama ocjenjivanja 2. aktivnost na vježbama 3. kontinuirana provjera znanja 4. završni ispit Prisutnost na Tijekom XI semestra student mora biti prisutan na 28 sati vježbi (od ukupno 45 sati) vježbama kako bi ostvario minimalnih 11 bodova tijekom semestra. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 18 bodova. Prisutnost na jednom satu vježbi donosi 18/45= 0,4 bodova. Prisutnost na vježbama uvjet je za potpis. Aktivnost na Aktivnost studenata na vježbama biti će kontinuirano pra ćena tijekom 12 vježbi u XI vježbama semestru te će biti ocjenjivana ocjenama od 1 do 5. Maksimalni zbroj ocjena koji student može ostvariti tijekom semestra je 12 vježbi x 5= 60. Student mora minimalno imati zbroj ocjena 30 da bi ostvario minimalnih 5 bodova. 10/60 = 0,1667; dakle jedna ocjena donosi 0,1667 bodova, a zbroj ocjena množimo s koeficijentom 0,1667 da dobijemo bodove. Student koji ne skupi minimalni broj bodova ne će imat pravo na potpis. Tijekom sljede će akademske godine student će ponovno poha đati nastavu X semestra te će biti ponovno ocijenjen. Kontinuirana U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalnih 32 boda provjera znanja tijekom XI semestra. Student koji ne ostvari minimalnih 20 bodova iz kolokvija ima pravo na popravni kolokvij koji će bit organiziran u dogovoru s nastavnicima i sastojat će se samo od predmeta za koji student nije sakupio dovoljan broj bodova. Položeni kolokvij uvjet je za izlazak na ispit i bez položenog kolokvija student može dobiti potpis. Tijekom XI semestra bit će organiziran jedan kolokvij nakon vježbi koji će se sastojati od dvadeset četiri zadataka ili pitanja. Kolokvij se sastoji od pitanja iz parazitologije, porodništva i toksikologije (iz svakog podru čja po 8 pitanja- ukupno 24 pitanja).Svaki to čno riješeni zadatak ili pitanje množi se s koeficijentom 1,33 te se na taj na čin izra čunava ukupan broj bodova na kolokviju. Iz kolokvija student mora minimalno ukupno odgovoriti na 15 pitanja (20 bodova), a bitno je da iz svih podru čja koja obuhva ća kolokvij odgovori na minimalno 5 od ukupno 8 postavljenih pitanja. Završni ispit U sklopu ovog elementa ocjenjivanja mogu će je ostvariti maksimalnih 40 bodova. Završni ispit je samo pismeni i sastoji se od 30 pitanja iz kolegija Unutarnje bolesti doma ćih životinja. Svaki to čni odgovor na pitanje množi se s koeficijentom 1,33, te se na taj na čin izra čunava ukupan broj bodova na završnom ispitu. Student koji ne 220

ostvari minimalnih 24 boda iz završnog ispita, odnosno student koji ne odgovori na najmanje 60% postavljenih pitanja nije prošao završni ispit.

ć Bodovi za pra enje VR STE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ rada studenata i BODOVA BODOVA ocjenjivanje Prisutnost na tijekom semestra 11 18 vježbama (koeficijent 0,4) 18 : 45 = 0,4 11 : 0,4 = 27,5 (koeficijent 0,4) (student mora biti na 27,5 (28) sati vježbi da bi ostvario minimalnih 11 bodova) Aktivnost na 5 10 vježbama 12 vježbi tijekom X (Koeficijent 0,1667) 10 : 60 (12 vježbi x semestra; na svakim 5 : 0,1667 = 30 maksimalna ocjena 5) = vježbama akti vnost se 0,1667 ocjenjuje ocjenama (koeficijent 0,1667) od 1 do 5 Student mora skupiti zbroj ocjena 30 da bi ostvario minimalnih 5 bodova. Kontinuirana 20 32 provjera znanja 1 kolokvij x 24 pitanja (koeficijent 1,33) 32 : 24 = 1,33 1 pitanje = 1,33 boda 24 : 1,33 = 20 (koeficijent 1,33)

Student mora odgovoriti na 15 pitanja (5 iz parazitologije, 5 iz porodništva, 5 iz toksikologije) kako bi ostvario 20 minimalnih bodova.

Završni ispit 24 40 30 pitanja (koeficijent 1,33) 40:30 = 1,33 1 pitanje = 1,33 bod 24:1,33=18 (koeficijent 1,33 Student mora odgovoriti na 18 pitanja odnosno na 60% kako bi ostvario minimalnih 24 boda.

221

Naziv kolegija Bolesti i lije čenje ptica – ku ćnih ljubimaca, egzoti čnih i laboratorijskih životinja Šifra 130085 Status kolegija Obvezni izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Zavod/klinika Zavod za bolesti peradi s klinikom Voditelj kolegija prof. dr. sc. Srebrenka Nejedli Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. B. Artukovi ć, Prof. dr. sc. Ž.Grabarevi ć, Prof. dr. sc. A. Marinculi ć, suradnici na Prof. dr. sc. S. Nejedli, Prof. dr. D. Sakar, Prof. dr. sc. Z. Stojevi ć, Prof. dr. sc. D. kolegiju Žub čić, Doc. dr. sc. Ž. Gottstein, Doc. dr. sc. Danijela Horvatek Tomi ć, Doc. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj, Doc. dr. sc. H. Luci ć, Doc. dr. Ivana Tlak Gajger, Dr. sc. Maja Luka č, Sadržaj kolegija BOLESTI I LIJE ČENJE PTICA – KU ĆNIH LJUBIMACA 1. Anatomija ptica ku ćnih ljubimaca (kosti lubanje, gra đa usne šupljine i jezika, grudnica, kosti nogu, letni miši ći, voljka, jetra, slijepo crijevo, jajnik, vrsta pera i njihova gra đa, na čin prepoznavanja spola); 2. Uzgoj ptica ku ćnih ljubimaca (odabir parova za rasplod, priprema za parenje i vrsta gnijezda, prehrana kod pripreme za parenje, prehrana mladun čadi; ptice pjevice, njihova zaštita i uzgoj); 3. Način držanja i hranidba. Vladanje ptica ku ćnih ljubimaca (kavezi i voljere, odabir hrane po vrstama ptica, vrste i zna čaj «svježe hrane»; 4. Ptica kao ku ćni ljubimac ( okoliš, navike, dosada, nervoza, odnos ptica – čovjek); 5. Postupci spre čavanja naj češćih specifi čnih i nespecifi čnih bolesti ptica (prikaz postupaka primjene aktivnih i inaktiviranih cjepiva; prevencija i zahvati u svrhu spre čavanja nastanka nespecifi čnih bolesti); 6. Osnove klini čkog prepoznavanja te zahvati u svrhu dijagnosticiranja bolesti (anamneza, hvatanje i pravilno držanje pojedinih vrsta ptica, klini čka pretraga; dijagnosti čki postupci; va đenje krvi, temeljne hematološke, kemijske i citološke pretrage; postupci u hitnim slu čajevima);7. Bakterijske i gljivi čne bolesti (bakterijske bolesti specifi čne za ptice ku ćne ljubimce (razli čitosti u odnosu na perad: klini čki zna čajne gram-negativne bakterije, gram-pozitivne bakterije, klamidioza, tuberkuloza, megabakterioza, aspergiloza i kandidijaza) te posebice one koje mogu istodobno ugroziti i zdravlje ljudi); 8. Virusne bolesti ( Paramiksovirusne infekcije, Boginje ptica, Bolesti perja i kljuna, Polioma virus, Herpesvirusne infekcije, Pti čja influenca, Infekcija West Nile virusom, Sindrom dilatacije želuca u papiga); 9. Nespecifi čne bolesti ptica (bolesti dišnog sustava, bolesti urogenitalnog sustava, bolesti kože, pernatog pokrova, kljuna, pokljunice i uropigijalne žlijezde; metaboli čke bolesti: bolesti miši ćno-koštanog sustava; neoplazije; toksikoze; traume; ozljede, opekline, frakture i luksacije); 10. Anesteziologija ptica; 11. Lije čenje ptica LABORATORIJSKE ŽIVOTINJE I GLODAVCI 1. Anatomija i fiziologija (obuhva ćeni su miševi, štakori, zamor čići i kuni ći) 2. Njega i držanje (osnove prehrane i boravka); 3. Farmakoterapija (specifi čnost primjene lijekova); 4. Bolesti miševa (virusne, bakterijske, gljivi čne, parazitarne, nutritivno-metaboli čke, tumorske i ostale bolesti); 5. Bolesti štakora (virusne, bakterijske, gljivi čne, parazitarne, nutritivno-metaboli čke, tumorske i ostale bolesti); 6. Bolesti zamor čića (virusne, bakterijske, gljivi čne, parazitarne, nutritivno- metaboli čke, tumorske i ostale bolesti); 7. Bolesti kuni ća (virusne, bakterijske, gljivi čne, parazitarne, nutritivno-metaboli čke, tumorske i ostale bolesti); 8. Klini čka propedeutika (držanje, aplikacija lijekova, uzimanje uzoraka). EGZOTI ČNE ŽIVOTINJE – GMAZOVI 1. Uvod (taksonomija, njega i držanje; zoonoze i opasnost po zdravlje ljudi); 2. Bolesti (kardiologija, dermatologija, oftalmologija, neurologija, tumori, zarazne i parazitarne bolesti); 3. Specifi čne tehnike i postupci (anestezija, klini čka patologija, radiologija, dijagnosti čko-klini čki postupci, eutanazija i razudba, terapija, sanacija faktura, kirurgija mekih tkiva). AKVARIJSKE I TERARIJSKE BOLESTI 1. Voda (životna sredina, slatka, slana, bo ćata, kemizam, kakvo ća vode, preduvjet zdravlja organizama koji žive u vodi); 2. Akvarij (ure đenje, oprema, biljke, 222

poreme ćaji zbog algi, puževa i dr.); 3. Osnove biologije riba (posebnosti anatomske i fiziološke, hrana i hranjenje, razmnožavanje i uzgoj, optimalno držanje, transport, prilagodba, kompatibilnost u akvariju); 4. Zdravo – bolesno, prepoznavanje (uvod u patologiju, ihtiosanitarne mjere, kupovina, karantena, dezinfekcija riba i biljaka, lije čenje, imunoprofilaksa); 5. Bolesti akvarijskih riba (bakterijske, virusne, gljivi čne, nametni čke, bolesti zbog metaboli čkih poreme ćaja i nepravilne hrane i hranidbe, loše kakvo će vode, tumori, bolesti uzrokovane abiotskim čimbenicima); 6. Posebnosti lije čenja (na čini, lijekovi); 7. Vivarij (topli, hladni, s vodom ili bez ure đenja, oprema, bilje voda i kemizam vode); 8. Kornjače (kopnene, barske, slatkovodne, morske vrste, zdravlje, dezinfekcija i karantena, prepoznavanje); 9. Držanje životinja u vivariju (gušteri, zmije, rakovi, žabe i dr.). Op ća i posebna Predmet ima za cilj educirati studente iz više veterinarskih podru čja koja se odnose znanja koja se pretežito na egzoti čne ku ćne ljubimce, ali i na poneke životinje iz slobodne prirode, stje ču na kolegiju za koje postoji potreba unutar veterinarske struke, a nisu dio redovitih predmeta. (cilj) Studenti moraju nau čiti držanje, njegu, postupanje, klini čku propedeutiku te lije čenje ptica ku ćnih ljubimaca, glodavaca, gmazova, riba te laboratorijskih životinja. Nastava Predavanja Seminari Vježbe

50 10 30 90 sati nastave Na čin polaganja Pisani ispit ispita Bodovi ECTS 7 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Prukner-Radov čić, E. (2010): Bolesti ptica ku ćnih ljubimaca, Medicinska naklada, Zagreb 2. Obradovi ć, J. (1997): Akvarij i terarij u ku ći. U: Vaši ku ćni ljubimci. Ur.: Smokvina- Borani ć Čuča, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 358/417. 3. Grabarevi ć, Ž., R. Sabo čanec, (2002): Patologija laboratorijskih životinja, Skripta, Veterinarski fakultet, Zagreb Preporu čena 1. Alderton, D. (1986): A Petkeeper, S Guide To Reptiles&Amphibians. Salamander literatura book, London, New York 2. Altman, R., S. Clubb, G. Dorrestein, K. Quensenberry (1997): Avian Medicine And Surgery. W. B. Saunders Company, Toronto 3. Andrews, C., A. Exell, N. Carrington (1998): The Mannual Of Fish Health. Salamander book, London, New York 4. Campbell, T. (1995): Avian Hematology And Cytology. Iowa State University Press, Ames, Iowa 5. Carpenter, J., T. Machima, D. Rupiper (2001): Exotic Animal Formulary. W. B. Saunders Company, Toronto Stru čni članci s interneta NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na seminarima i vježbama 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Tijekom nastave student ostvaruje najviše 6 bodova za 50 sati predavanja i predavanjima najmanje 3 boda za 25 sati predavanja (0,12 boda po satu) Prisutnost na Tijekom kolegija student sudjeluje u ukupno 30 sati vježbi; za najviše 30 sati vježbi vježbama ostvari 6 bodova, a za najmanje 20 vježbi ostvari 4 boda (0,2 boda po vježbi) Prisutnost na Student ima ukupno 10 sati seminara; može ostvariti najmanje 4 boda za 6 sati seminarima seminara ili 6 bodova za prisutnost na 10 sati seminara (0,6 bodova po satu seminara). Aktivnost na Za aktivnost na seminarima student ukupno može ostvariti najviše 10 bodova, a seminarima najmanje 5 bodova. Aktivnost na seminarima je obavezna i vrednuje se kroz uspješno pripremljen i 223

održan seminar te za pozitivno usmjerene odgovor. Za uspješno odra đena 4 seminara (za svako podru čje po jedan) sakupi 10 bodova, a minimalno za 2 seminara iz razli čitih podru čja 5 bodova, te za 3 seminara 7,5 bodova. Kontinuirana Tijekom nastave student mora položiti 1 kolokvij iz podru čja akvaristike s najmanje provjera znanja 20 bodova, a najviše 32 boda (student odgovara na 8 pitanja). Završni ispit Završni ispit je pismeni. Ispit daje najmanje 24 boda, a najviše 40. Student odgovara na ukupno 8 pitanja Bodovi za pra ćenje Za svakog studenta na posebnom Obrascu vodi se evidencija o nazo čnosti i rada studenata i aktivnostima na predavanjima, vježbama i seminarima. Nazo čnost studenta na ocjenjivanje tijekom svakom od pojedinih podru čja nastave (akvaristika, laboratorijske životinje i semestra glodavci, gmazovi, ptice) boduje se po priloženoj tablici, a proporcionalno broju sati iz odre đenog podru čja (najmanje 50 % nastavnih sati predavanja, 70% nastavnih sati seminara i 70% nastavnih sati vježbi iz svakog pojedinog podru čja). Uspjeh na kolokviju iz akvaristike se posebno evidentira. Vrste aktivnosti Minimalni broj Maksimalni broj bodova bodova Prisutnost na 3 6 predavanjima 3/0,12 = 25 sati 6/50 = 0,12 (koeficijent za 50 sati predavanja prisustvovanje na 1 satu (XI semestar) predavanja)

Prisutnost na seminarima 4 6

10 sata 4/0,6 = 7 sati seminara 6/10 = 0,6 (koeficijent za (XI semestar) prisustvovanje na 1 satu seminara)

Prisutnost na 4 6 vježbama 4/0, 2 = 20 sati vježbi 6/30 = 0,2 (koeficijent za 30 sati prisustvovanje na 1 satu (XI semestar) vježbi 5 10 Aktivnost na Minimalno 5 bodova za Maksimalno 10 bodova seminarima odra đena 2 seminara za odra đena 4 seminara (iz (2,5 bodova po svakog podru čja po jedan) odra đenom seminaru) (2,5 bodova po odra đenom seminaru) Kontinuirane provjere znanja 20 32 Minimalno 20 bodova za Maksimalno 32 boda za 8 5 pitanja pitanja (student odgovara na (student odgovara na ukupno ukupno 8 pitanja – svako 8 pitanja – svako pitanje nosi pitanje nosi 4 boda) 4 boda)

24 40 Završni ispit (student odgovara na (student odgovara na ukupno ukupno 8 pitanja - 5 8 pitanja - 5 bodova po bodova po to čnom to čnom odgovoru) odgovoru) Ukupno 60 100

Da bi student pristupio završnom ispitu, mora položiti kolokvij iz akvaristike. 224

Naziv k olegija Bolesti i lije čenje konja Šifra 82437 Status kolegija Obvezni izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/ Voditelj kolegija Voditelj: izv. prof. dr. sc. Berislav Radiši ć Zamjenik voditelja: izv. prof. dr. sc. Iva Getz Nastavnici i prof. dr. sc. Goran Ba čić, prof. dr. sc. Tomislav Dobrani ć, izv. prof. dr. sc. Iva suradnici na Getz, izv. prof. dr. sc. Juraj Grizelj, izv. prof. dr. sc. Tugomir Karadjole, izv. kolegiju prof. dr. sc. Nikica Prvanovi ć

prof. dr. sc. Josip Kos, prof. dr. sc. Darko Capak, prof. dr. sc. Dražen Mati čić, izv. prof. dr. sc. Tomislav Babi ć, izv. prof. dr. sc. Boris Pirki ć, izv. prof. dr. sc. Mario Kreszinger, prof. dr. sc. Berislav Radiši ć, prof. dr. sc. Dražen Vnuk,

prof. dr. sc. Damir Žub čić, prof. dr. sc. Vladimir Mrljak, prof. dr. sc. Ivica Harapin, prof. dr. sc. Ljiljana Bedrica, prof. dr. sc. Zdravko Žvorc, prof. dr. sc. Dalibor Poto čnjak, prof. dr. sc. Vesna Matijatko, prof. dr. sc. Damjan Gra čner, prof. dr. sc. Nikša Lemo, doc. dr. sc. Nada Kučer, doc. dr. sc. Ivana Kiš,

prof. dr. sc. Zoran Milas, prof. dr. sc. Vilim Starešina, prof. dr. sc. Nenad Turk, prof. dr. sc. Ljubo Barbi ć, doc. dr. sc. Zrinka Štritof Majeti ć, dr. sc. Josipa Habuš, dr. med. vet., Vlado Stevanovi ć, dr. vet. med.

prof. dr. sc. Vladimir Butkovi ć

prof. dr. sc. Dagny Stoj čevi ć Jan, prof. dr. sc. Tatjana Živi čnjak

prof. dr. sc. Željko Grabarevi ć, doc. dr. sc. Marko Hohšteter, Ivan-Conrado Šoštari ć-Zuckermann, dr. med. vet.

prof. dr. sc. Emil Srebo čan, prof. dr. sc. Darko Sakar, prof. dr. sc. Frane Boži ć, prof. dr. sc. Andreja Prevendar Crni ć, Jelena Šuran, dr. med.vet.

prof. dr. sc. Nora Mas, doc. dr. sc. Tomislav Mašek, dr. sc. Hrvoje Valpoti ć,

Sadržaj kolegija PORODNIŠTVO 1. Priprema kobile za pripust i U.O., odre đivanje optimalnog vremena za pripust i U.O. Indukcija estrusa i ovulacije u kobila; 2. Procjena plodnosti i pravilno vo đenje sezone pripusta, detekcija problemati čnih kobila, citološka pretraga endometrija, uzorkovanje i pretraga kobile i pastuha na spolno prenosive zarazne bolesti, prvenstveno CEM (kontagiozni konjski metritis); 3. Specijalne androloške pretrage u pastuha i pretrage sperme; 4. Vo đenje normalnog i poreme ćenog poroda i puerperija, kontrola ždrebe ćeg estrusa; 5. Ginekološke operacije u kobila; 6. Rana dijagnostika gravidnosti i vo đenje graviditeta u kobila; 7. Naj češ ći uzroci neplodnosti kobila; 8. Njega novoro đene ždrebadi; 9. Bolesti ždrebadi.

KIRURGIJA, ORTOPEDIJA I OFTALMOLOGIJA 1. Prva pomo ć i postupak pri traumi konja; 2. Primjena sedacije, op će intravenske i lokalne anestezije u terenskim uvjetima; 3. Akutni abdomen (pristup urgentnom pacijentu s koli čnim nemirom); 4. Postoperativna njega i komplikacije vezane uz abdominalnu kirurgiju; 5. Primjena testova fleksije i dijagnosti čkih anestezija u svrhu dijagnostike hromosti; 6. Naj češ ća patologija i lije čenje bolesti distalnih dijelova ekstremiteta(patologije kopita, falangi, puti čnog zgloba, metakarpusa, metatarzusa, karpusa, tarzusa i koljena); 7. Lije čenje bolesti mekih tkiva: fleksornih tetiva, ligamenata, burzi; 8. Osnovni principi lije čenja ozljeda vje đa i rožnice te upala srednje o čne ovojnice; 9. Osnove stomatologije konja, korekcija zubala. 225

UNUTARNJE BOLESTI 1. Gastrointestinalne bolesti (endoskopija gastrointestinalnog trakta; dijagnosti čki i terapijski pristup kolikama u konja; kolitis X; ulkus želuca i dvanaesnika u konja i ždrebadi); 2. Bolesti respiratornog sustava (trahealni aspirat: indikacije, tehnika, interpretacija; bronhoalveolarna lavaža; opstrukcija prednjih dišnih prohoda; pulmonalno krvarenje uzrokovano vježbom; upotreba bronhodilatatora i kortikosteroida u obliku aerosola; imunomodulatori u lije čenju bolesti dišnog sustava); 3. Bolesti kardiovaskularnog sustava (aritmije; priro đene sr čane greške; sr čane bolesti zalistaka; endokarditis, perikarditis); 4. Bolesti krvi i krvotvornih organa (anemije; policitemije; trombocitopenije; hemostaza; vaskulitis; limfoproliferativne i mijeloproliferativne bolesti); 5. Urološke bolesti (urolitijaza u konja); 6. Dermatološke bolesti; 7. Neurološke bolesti (bolna le đa; vestibularni sindrom.

ZARAZNE BOLESTI 1. Pregled u čestalosti zaraznih bolesti konja i diferencijalno dijagnosticiranje na osnovu epizootioloških podataka i klini čkih simptoma; 2. Objektivno dijagnosticiranje zaraznih bolesti konja – uzorkovanje materijala za mikrobiološke, molekularne i imunološke pretrage; 4. Lije čenje zaraznih bolesti konja; 4. Op ća profilaksa zaraznih bolesti konja; 5. Imunoprofilaksa zaraznih bolesti konja – programi cijepljenja

RTG, UZV 1. Postupci rendgenografije i ultrasonografije, dijagnostika patoloških zbivanja na distalnoj falangi; 2. Patološke promjene na navikularnoj kosti; 3. Patologija metakarpofalangealnog zgloba i karpusa; 4. Patologija metatarzofalangealnog zgloba i tarsusa; 5. Patologija koljenskog i ramenog zgloba; 6. kroni čna opstruktivna bolest plu ća, pneumonije.

PARAZITOLOGIJA 1. Najvažniji paraziti gastrointestinalnog trakta konja – uzimanje materijala, koprološka pretraga, determinacija i lije čenje (askaridoza, strongilidoza, anoplocefaloza); 2. Slanje materijala na pretragu u laboratorij; 3. Program dehelmintizacije u mladih konja; 4. Dehelmintizacija odraslih životinja; 5. Preventiva.

ODABRANA POGLAVLJA IZ PATOLOGIJE 1. P regled u čestalosti bolesti i uzroka uginu ća konja, upoznavanje s osobitostima razudbe konja u odnosu na ostale životinje; 2. Upoznavanje s patomorfološkim promjenama kod zna čajnijih zaraznih bolesti konja; 3. Upoznavanje s patomorfološkim promjenama kod poremetnji u položaju želuca i crijeva u konja; 4. Upoznavanje s patomorfološkim promjenama kod metaboli čkih bolesti konja.

KLINI ČKA FARMAKOLOGIJA KONJA 1. Lije čenje enteralgi čnih kolika konja (spazmolitici, nesteroidni protuupalni lijekovi) 2. Farmakoterapijske osnove suzbijanja i lije čenja laminitisa (asepti čna upala kopitnog korijuma) konja 3. Prevencija i lije čenje kroni čne obstruktivne plu ćne bolesti konja (protuupalni lijekovi, bronhodilatatori).

KLINI ČKA TOKSIKOLOGIJA KONJA 1. Klini čka toksikologija i vaš prvi slu čaj; 2. Klini čki slu čajevi otrovanja konja (case reports – PowerPoint prezentacije u obliku konverzatorija) s pesticidima (organofosforni spojevi, karbamati, cink fosfid); teškim metalima (olovo)); 3. Klini čki slu čajevi otrovanja konja biljem (stara čac, oleander, tisa) i mikotoksinima (fumonizini); Klini čki slu čajevi uboda opnokrilaca i ujeda zmija ( case reports – PowerPoint prezentacije u obliku konverzatorija).

226

HRANIDBA I DIJETETIKA 1. Pogreške u hranidbi konja; 2. Hranidba u prevenciji bolesti; 3. Terapijska hranidba. Op ća i posebna PORODNIŠTVO znanja koja se 1. Ultrazvu čno pra ćenje folilkularne dinamike u kobila, hormonalni status, stje ču na kolegiju biopsija endometrija. UO u kobila svježom, razrije đenom i duboko (cilj) smrznutom spermom, razli čiti režimi primjene hormonalnih pripravaka (svjetlosni režimi, gestageni, prostaglandini, GnRH, hCG) – prednosti i nedostaci; 2. Na čin i vrijeme uzorkovanja, postupak s kobilom i uzorkom, na čin slanja i analiza prema uvjetima EU, uzorkovanje, izrada i procjena citološkog brisa, endoskopska pretraga maternice; 3. Specifi čnosti androloške pretrage pastuha, specijalna spermiologija, postupak s polu čenim i konzerviranim sjemenom pastuha; 4. Vo đenje normalnog poroda i puerperija, zaostajanje posteljice u kobila, atonija maternice, puerperalne infekcije; 5. Operacije stidnice ( Castick epizioplastika), rekonstrukcija perineja, transekcija perineja, kirurško lije čenje vagine, kirurško lije čenje ozljeda nastalih prilikom poroda, operacije jajnika i maternice (carski rez, torzije i rupture maternice, tumori maternice i jajnika); 6. Rana ultrazvu čna i laboratorijska dijagnostika ždrebnosti, primjena dopplera u pra ćenju razvoja ploda, dijagnostika i redukcija blizanaca, dijagnostika i pra ćenje rizi čne gravidnosti; 7. Priro đene i ste čene nepravilnosti u gra đi spolnih organa. Embrionalna smrtnost, poba čaji, blizanci, endometritis i endometrioza, funkcionalni poreme ćaji funkcije jajnika i ovulacije; 8. Odre đivanje vitalnosti ždrebeta po porodu (APGAR), intenzivna njega ždrebadi i umjetna othrana ždrebadi bez majke, postupci sa slabo vitalnim novoro đenim ždrebetom, postupci s prijevremeno ro đenim ždrebetom, preventivni postupci i specifi čnosti lije čenja novoro đen četa; 9. Retencija mekonija, septikemija, proljev, neonatalna izoeritroliza i drugo.

KIRURGIJA, ORTOPEDIJA I OFTALMOLOGIJA Kirurgija, ortopedija i oftalmologija u kolegiju Bolesti i lije čenje konja predstavljaju nastavak i prošireni program preddiplomskih i diplomskih kolegija Unutarnje bolesti i Kirurgija, ortopedija i oftalmologija. Studenti se u okviru prakti čnog dijela nastave nastoje osposobiti za pristup ozlije đenom konju te sanaciju raznih oblika ozljeda u terenskim uvjetima. Tako đer se student treba upoznati s oblicima sedacije, op će intravenske i lokalne anestezije u terenskim uvjetima. Nastavom iz abdominalne kirurgije studenti stje ču rutinu u prepoznavanju koli čnog nemira konja, primjeni dijagnosti čkih metoda (sondiranje, rektalna pretraga, punkcija abdomena) i lije čenju kolike u terenskim uvjetima te donošenju odluke za upu ćivanje konja s teškim oblikom kolike u referalnu kliniku na kirurško liječenje. Vrlo je važno da studenti znaju primijeniti odre đene medikamente za supresiju boli i ošte ćenja crijeva tijekom koli čnog nemira. Studenti će dobiti i uvid u postoperacijsku njegu pacijenta. Prilikom susretanja s ortopedskim pacijentom studenti moraju prepoznati oboljeli ekstremitet, posebice kod hromosti niskog intenziteta. U svrhu dijagnostike hromosti upoznat će se s metodama kirurške propedeutike, dijagnosti čkim anestezijama te specijaliti čkim metodama dijagnostike hromosti (ultrazvuk, CT, magnetska rezonanca, artroskopija, tenoskopija i scintigrafija). Tako đer moraju svladati patogenezu, dijagnostiku i lije čenje mekih česti ekstremiteta s naglaskom na fleksorne tetive, posebice u sportskih konja. Isto tako, studenti će se susresti s patologijom i terapijom bolesti zglobova, čemu pripadaju i osteohondroze (OCD). Bolesti kopita predstavljaju poseban dio programa s kojim će studenti biti upoznati, a tu je važna patogeneza i lije čenje bolesti kopitnog koriuma. U okviru oftalmologije studentima će biti predstavljene najzna čajnije bolesti oka te primjena medikamenata u lije čenju naj češ ćih o čnih bolesti. Budu ći da konj sve više pripada kategoriji životinja ku ćnih ljubimaca, bitno je da studenti steknu rutinu razumijevanja psiholoških momenata na relaciji vlasnik – pacijent. U sklopu stomatologije konja studenti će se upoznati s fiziologijom konjskog zubala, izvo đenjem profilakti čke korekcije zubala u terenskim uvjetima te lije čenjem osnovne patologije zubala. 227

UNUTARNJE BOLESTI Studenti će u okviru ovog kolegija ovladati znanjima i vještinama o unutarnjim bolestima u konja na detaljniji na čin nego u dotadašnjoj nastavi. Tako će se dodatno proraditi važnije jedinice iz gastrointestinalnih bolesti, bolesti respiratornog sustava, bolesti kardiovaskularnog sustava, bolesti krvi i krvotvornih organa, uroloških bolesti, dermatoloških i neuroloških bolesti. Posebno će se obraditi endoskopija gastrointestinalnog trakta, dijagnosti čki i terapijski pristup kolikama u konja te trahealni aspirat – indikacije, tehnika, interpretacija i bronhoalveolarna lavaža.

ZARAZNE BOLESTI Nakon usvojenog znanja studenti će ste ći spoznaje o u čestalosti zaraznih bolesti konja te mogu ćnostima dijagnosticiranja. Tijekom izvo đenja vježbi osbosobit će se za uzorkovanje materijala potrebnih za objektivno dijagnosticiranje zaraznih bolesti konja te će se upoznati s ovlaštenim dijagnosti čkim laboratorijima u kojima se obavlja objektivno dijagnosticiranje. Usvojeno znanje će im omogu ćiti ispravno tuma čenje nalaza, a poznavanjem op će profilakse imat će znanje potrebno za provo đenje mjera suzbijanja i spre čavanja bolesti. Usvojeno znanje o cijepnim programima zaraznih bolesti konja omogu ćit će im provo đenje imunoprofilakse s ciljem sprije čavanja pojave zaraznih bolesti konja.

RTG, UZV Nakon usvojenog znanja studenti će biti osposobljeni za samostalno snimanje ekstremiteta u konja i postavljanja rendgenološke dijagnoze.

PARAZITOLOGIJA Nakon usvojenih znanja i vještina studenti su upoznati s razvojem, morfologijom i determinacijom endoparazita kao etiološkog faktora nastanka klini čkih znakova kod naj češ ćih invazijskih bolesti konja. Tako đer su osposobljeni napraviti parazitološku pretragu i determinirati naj češ će parazite konja kod kojih je prevencija i lije čenje sastavni dio brige za zdravlje životinja. Kod onih invazijskih bolesti kod kojih je dijagnostika mogu ća u specijaliziranom laboratoriju, osposobljeni su da nakon postavljene sumnje ispravno uzmu materijal i dostave ga do specijaliziranog laboratorija sa svim potrebnim podacima.

ODABRANA POGLAVLJA IZ PATOLOGIJE Studenti će se tijekom nastave na prakti čan na čin, u obliku vježbi, detaljnije upoznati s problematikom razudbe konja. Na taj na čin će se upoznati s tehnikom razudbe i patomorfološkim promjenama kod bolesti koje su relativno česte u konja i ždrebadi, tj. one bolesti od kojih ne obolijevaju ili rje đe obolijevaju druge vrste životinja. Poseban će se naglasak dati na stjecanje znanja pomo ću kojih se pojedine bolesti mogu razlikovati (diferencijalna dijagnostika) te koji se uzorci moraju uzimati za histopatološku pretragu i druge dijagnosti čke pretrage koje je potrebno obaviti kako bi se odre đena bolest objektivno dokazala.

KLINI ČKA FARMAKOLOGIJA KONJA U okviru Klini čke farmakologije konja, koja je osmišljena kao konverzatorij, studenti će se upoznati s tipi čnim bolestima ove plemenite vrste životinja te s mogu ćnoš ću njihova lije čenja. KLINI ČKA TOKSIKOLOGIJA KONJA Nakon usvojenih znanja i vještina studenti će biti osposobljeni prepoznati otrovanje, pristupiti lije čenju otrovane životinje, procijeniti uspjeh lije čenja te na primjeren na čin uzorkovati materijal za dijagnosti čke pretrage, u prvom redu za toksikološku analizu. Tako đer, bit će sposobni procijeniti eventualne šire štetne posljedice nastale otrovanjem te evaluirati rezultate kemijsko- toksikološke pretrage u slu čaju rezidua (“Pravilnik“).

228

HRANIDBA I DIJETETIKA Upoznavanje budu ćih veterinara s hranidbom kao važnim čimbenikom u prevenciji nastajanja zna čajnog broja bolesti te kao mogu ćom pomo ćnom terapijom u lije čenju bolesnih konja. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 35 45

Na čin polaganja Pisani ispit ispita Bodovi 7 Jezik Hrvatski

Obvezna l iteratura PORODNIŠTVO Cergolj, M., M. Samardžija (2006): Veterinarska andrologija. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. Cergolj, M. (2003): Bolesti novoro đen čadi. Interna skripta, Veterinarski fakultet, Zagreb. Makek, Z. I. Getz, A. Tomašković, N. Prvanovi ć, J. Grizelj: Rasplo đivanje konja. (u tisku) Prvanovi ć, Nikica, A. Tomaškovi ć, J. Grizelj, Iva Getz (2005): Primijenjena fiziologija reprodukcije u kobila. Interna skripta, Veterinarski fakultet, Zagreb. Samardžija, M., M. Cergolj, A. Tomaškovi ć, T. Dobrani ć (2003): Praktikum iz spermiologije, interna skripta, Veterinarski fakultet, Zagreb. Tomaškovi ć, A., M. Šehi ć, M. Cergolj, Z. Makek (1999): Primjena ultrazvu čne dijagnostike fizioloških i patoloških promjena na spolnim organima i mlije čnoj žlijezdi goveda i konja. Interna skripta, Zagreb

KIRURGIJA, ORTOPEDIJA I OFTALMOLOGIJA Mati čić, Ž, Capak D. (1999.): Oftalmologija doma ćih životinja, Veterinarski fakultet, Zagreb Capak, D., D. Mati čić (2002): Veterinarska kirurška onkologija. U: Veterinarska onkologija. Ur. Željko Grabarevi ć. DSK-FALCO, Zagreb

UNUTARNJE BOLESTI Pisani materijali uz kolegij.

ZARAZNE BOLESTI Slavko Cvetni ć: Op ća epizootiologija. Školska knjiga – Zagreb, 1993. Slavko Cvetni ć: Virusne bolesti životinja. Školska knjiga – Zagreb, 1997. Slavko Cvetni ć: Bakterijske i gljivi čne bolesti životinja. Medicinska naklada – Zagreb, 2002. Ivan Zaharija: Op ća epizootiologija. Školska knjiga – Zagreb, 1980.

RTG, UZV Šehi ć, M.(2000): Osteoartropatije u doma ćih životinja. Skaner studio Zagreb.

ODABRANA POGLAVLJA IZ PATOLOGIJE M. Donald McGavin, James F. Zachary: Specijalna veterinarska patologija. Prema četvrtom ameri čkom izdanju. Urednik hrvatskog izdanja: Željko Grabarevi ć. Stanek d.o.o., Varaždin, 2008. Ruža Sabo čanec, Križan Čuljak: Osnove obdukcijske tehnike životinja. Zagreb, 1995. FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA Delak, M.: Veterinarska farmakologija. Stvarnost, Zagreb, 1985. Sakar, D., T. Sakar: Remedia Veterinaria Croatica. Argos, Zagreb, 1999. Hadžovi ć, S.: Antimikrobna farmakoterapija i farmakoprofilaksa u veterinarskoj medicini, Veterinarski fakultet Sarajevo, 1994. Hadžovi ć, S.: Antiparazitarna terapija i profilaksa u veterinarskoj medicini, Veterinarski fakultet Sarajevo, 1996. Srebo čan, V. i E. Srebo čan: Veterinarska toksikologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2009.

229

HRANIDBA I DIJETETIKA Šerman, V.: Hranidba konja. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2001. Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici: F. Dumanovski, Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004. Preporu čena literatura Bearden, F. (2001): Applied animal reproduction, Missisipy state University. Blanchard (1997): Manual of equine reproduction, Mosby. Hoskins (2001): Veterinary pediatrics, W.B. Saunders. Knottenbelt D. (2004): Equine Neonatology. Saunders Elsevier Science. Lumb & Jones (1996): Veterinary anesthesia, third edition, Williams & Wilkins, Baltimor. McKinnon, A. i J. L. Voss (1992): Equine reproduction. Lea & Febiger, Philadelphia. Noakes (2001): Arthur's veterinary reproduction and obsterics, W.B: Saunders. Rose, Hodgson (1999): Manual of equine practice, W.B. Saunders. Samper (1999): Equine breeding management and artificial insemination, W. B. Saunders. Speirs (1997): Clinical examination of horses, W.B. Saunders.

Auer, J. A, Stick J. A. (1999): Equine surgery, W. B. Saunders company, 2nd ed. Philadelphia, London, Toronto, Montreal, Sydney, Tokyo Dietz, O., Schaetz F., Schleiter H., Teuscher R. (1981.): Anasthesie und Operationen bei Gross und Kleintieren, Ferdinand Enke Sttutgart. Hinchcliff, K., W, Kaneps, A. J, Geor, R. J. (2004.): Equine sports medicine and surgery, Saunders company, Edinburg, London, New York, Oxford, Philadelphia, St. Louis, Sydney, Toronto. Lumb and Jones (1996.): Veterinary anesthesia, 3rd ed., Williams and Wilkins, Baltimore

Mair, T, T. Divers, N. Ducharme (2002): Manual of equine gastroenterology. Saunders, London. Robinson, N. E. (2003.): Current therapy in equine medicine, W. B. Saunders company, 3rd ed. St. Louis, Missouri. Ross M. W., Dyson S. J.(2003): Diagnosis and management of lameness in the horse, Saunders company, Philadelphia. Stashak, T. S. (1987): Adams' lameness in horses. Lea & Febiger.

Sellon, D., M. Long: Equine infectious diseases. W. B. Saunders 2007. Radostits, O.M., C.C. Gay, D. C. Blood, K. W. Hinchcliff: Veterinary Medicine, A Textbook of the Diseases of Cattle, Sheep, Pigs, Goats and Horses, 9th edition, W. B. Saunders, 2000.

Strafuss, A. C.: Necropsy, Procedures and basic diagnostic methods for practicing veterinarians. Chales C Thomas, Springfield, Illinois, USA, 1988. Kahn, C. M.: Merck Veterinary Manual, 9th edition, Merck & CO, 2005.

Reef, Virginia (1998): Equine diagnostic ultrasound. W. B. Saunders company.

Jones, T. C., R. D. Hunt, N. W. King: Veterinary pathology, 6th edition, Williams & Wilkins, 1997. Jubb, K. V. F., P. C. Kennedy, N. Palmer: Pathology of domestic animals, 4th edition, Academic press Inc., San Diego, USA, 1993.

Gupta, R. C.: Veterinary Toxicology: Basic and Clinical Principles. Esevier, 2007. Osweiler, G. D.: Toxicology, Williams & Wilkins Philadelphia, Baltimor, 1996. http://www.ivis.org/library.asp, V. Baesley: Veterinary toxicology,1999 Veterinary Pharmacology and Therapeutics 6th ed. (Adams, H.R., L.E. 230

McDonald, ur.). Iowa State University Press, Ames, 1995. M. E. Ensminger, J. E. Oldfield, W. W. Heinemann: Feeds and Nutrition (2nd Edition). The Ensminger Publishing Company, USA, 1990

Nutrient Requirements of Horses: Fifth Revised Edition, National Academy Press., Washington D. C. 1989. M. E. Ensminger, J. E. Oldfield, W. W. Heinemann: Feeds and Nutrition (2nd Edition). The Ensminger Publishing Company, USA, 1990.

The Merck Veterinary Manual: http://www.merckvetmanual.com/mvm/index.jsp

231

Naziv kolegija Bolesti i lije čenje farmskih životinja Šifra 82440 Status kolegija Obvezni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Zavodi/klinike Klinika za unutarnje bolesti, Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, Klinika za porodništvo i reprodukciju, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Klinika za rendgenologiju, ultrazvu čnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju, Zavod za parazitologiju i invazijske boles ti s klinikom, Zavod za veterinarsku patologiju, Zavod za bolesti peradi s klinikom, Zavod za animalnu higijenu, okoliš i etologiju, Zavod za prehranu i dijetetiku životinja, Zavod za farmakologiju i toksikologiju

Voditelj kolegija Voditelj: prof. dr .sc. Damir Žub čić Nastavnici i prof. dr. sc. Zdravko Žvorc, prof. dr. sc. Ljiljana Bedrica, prof. dr. sc. Ivica suradnici na Harapin, prof. dr. sc. Vladimir Mrljak, prof. dr. sc. Dalibor Poto čnjak, izv. prof. kolegiju dr. sc. Vesna Matijatko, izv. prof. dr. sc. Damjan Gra čner, prof. dr. sc. Nikša Lemo,izv. prof. dr. sc. Nada Ku čer, doc. dr. sc. Ivana Kiš,

prof. dr. sc. Josip Kos, prof. dr. sc. Darko Capak, izv. prof. dr. sc. Tomislav Babi ć, prof. dr. sc. Dražen Mati čić, izv. prof. dr. sc. Boris Pirki ć, izv. prof. dr. sc. Mario Kreszinger, izv. prof. dr. sc. Berislav Radiši ć, izv. prof. dr. sc. Dražen Vnuk,

prof. dr. sc. Goran Ba čić, izv. prof. dr. sc. Iva Getz, doc. dr. sc. Nino Maćeši ć, prof. dr. sc Tomislav Dobrani ć, izv. prof. dr. sc. Marko Samardžija

prof. dr. sc. Zoran Milas, izv. prof. dr. sc. Vilim Starešina, prof. dr. sc. Nenad Turk, izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbi ć, doc. dr. sc. Zrinka Štritof Majeti ć, dr. sc. Josipa Habuš,

prof. dr. sc. Vladimir Butkovi ć, prof. dr. sc. Damir Stanin,

Izv. prof. dr. sc. Tatjana Živi čnjak, Izv. prof. dr. sc. Dagny Stoj čevi ć Jan,

prof. dr. sc. Željko Grabarevi ć, izv. prof. dr. sc. Branka Artukovi ć, doc. dr. sc. Marko Hohšteter, dr. sc. Ivan-Conrado Zuckerman-Šoštari ć

prof. dr. sc. Estella Prukner-Radov čić, doc. dr. sc. Željko Gottstein,

prof. dr. sc. Željko Pavi čić, doc. dr. sc. Kristina Matkovi ć,

prof. dr. sc. Nora Mas, doc. dr. sc. Tomislav Mašek, doc. dr. sc. Hrvoje Valpoti ć

prof. dr .sc. Emil Srebo čan, izv. prof. dr. sc. Andreja Prevendar Crni ć

prof. dr. sc. Darko Sakar, prof. dr. sc. Frane Božić, dr. sc. Jelena Šuran. Sadržaj kolegija UNUTARNJE BOLESTI Organske bolesti. 1. Bolesti probavnog sustava (kisela indigestija, lužnata indigestija, dislokacija sirišta, akutni nadam buraga, traumatska indigestija, ezofagogastri čni ulkus svinja, ulkus sirišta, promjene položaja crijeva, peritonitis; 2. Bolesti dišnog sustava (hiperemija i edem plu ća, pneumonije); 3. Bolesti kardiovaskularnog sustava (endokarditis, perikarditis); 4. Bolesti krvi i krvotvornih organa (anemija, leukemija, leukopenija); 5. Bolesti mokra ćnog sustava (cistitis, zatajenje bubrega, pijelonefritis); 6. Bolesti živ čanog sustava (diferencijalna dijagnostika); 7. Bolesti kože (bolesti kože preživa ča, bolesti kože svinja). Metaboličke bolesti; 8. Metaboli čki profili krvi; 9. Ketoza i lipidoza; 10. Bolesti zbog nestašice oligoelemenata i vitamina; 11. Osteodistrofije i tetanije; 12. Medicinski menadžment na farmi (mjere i 232 postupci koji se provode na farmi u svrhu poboljšanja zdravlja životinja na farmi, preventivne mjere za sprečavanje razvoja bolesti na farmi, postupci pra ćenja i mjerenja pojavnosti i prevalencije raznih problema i bolesnih stanja na farmi, izrada protokola vakcinacije i lije čenja na farmi). KIRURGIJA,ORTOPEDIJA I OFTALMOLOGIJA 1. Pristup farmskim životinjama i metode sputavanja i odvra ćanja pažnje; 2. Primjena sedacije, lokalne regionalne, infiltracijske i površinske anestezije farmskih životinja na klinici i u farmskim uvjetima; 3. Oftalmološki pregled farmskih životinja; 4. Izvo đenje zahvata iz dijela abdominalne kirurgije farmskih životinja (herniotomija, laparoruminotiomija po Weingarthu, laparoruminotomija po Gotzeu, operacija dislokacije sirišta, kastracija muških pacijenata krvnom i beskrvnom metodom); 5. Obrada vanjskih i unutarnjih ozljeda te posljedica lokalizirane infekcije farmskih životinja (na raspoloživim pacijentima); 6. Dijagnostika hromosti farmskih životinja; 7. Funkcionalna korekcija papaka malih i velikih preživa ča; 8. Bolesti rogova i odrožnjavanje; 9. Gospodarski zahvati na svinjama (kupiranje repi ća, skra ćivanje o čnjaka). PORODNIŠTVO 1. Bolesti mlije čne žlijezde (specifi čnosti mlije čne žlijezde i laktacije u pojedinih doma ćih životinja s posebnim osvrtom na male preživa če u farmskom uzgoju); 2. Menadžment reprodukcije svinja; 3. Umjetno osjemenjivanje (tehnika umjetnog osjemenjivanja i mjere za njezino uspješno provo đenje na terenu); 4. Menadžment plodnosti u mlije čnih krava (mjere i postupci koji se provode na farmi u svrhu poboljšanja plodnosti krava na farmi, rana dijagnostika gravidnosti (rektalnom palpacijom i UZV), mjere za terapiju neplodnosti (sinkronizacija estrusa, lije čenje cista, endometritisa i ostalih stanja koja uzrokuju neplodnost); 5. Puerperij i uvod plotkinja u reprodukciju. ZARAZNE BOLESTI 1. Zarazne bolesti goveda u intenzivnoj proizvodnji (dijagnostika i diferencijalna dijagnostika zaraznih bolesti goveda u intenzivnoj proizvodnji, mjere op će i specifi čne imunoprofilakse zaraznih bolesti goveda u intenzivnoj proizvodnji); 2. Zarazne bolesti ovaca i koza u intenzivnoj proizvodnji (dijagnostika i diferencijalna dijagnostika zaraznih bolesti ovaca i koza u intenzivnoj proizvodnji, mjere op će i specifi čne imunoprofilakse zaraznih bolesti ovaca i koza u intenzivnoj proizvodnji); 3. Zarazne bolesti svinja u intenzivnoj proizvodnji (dijagnostika i diferencijalna dijagnostika zaraznih bolesti svinja u intenzivnoj proizvodnji, mjere op će i specifi čne imunoprofilakse zaraznih bolesti svinja u intenzivnoj proizvodnji). RTG, UZV 1. Mobilni rendgenski ure đaj; 2. Radiografske tehnike distalnih dijelova ekstremiteta; 3. Rendgenološka analiza i interpretacija patologije papaka prednjih i stražnjih ekstremiteta. PARAZITOLOGIJA 1. Želu čano-crijevni obli ći goveda, ovaca i koza; 2. Šuga u doma ćih preživa ča; 3. Plu ćni vlasci doma ćih preživa ča; 4. Protozojske bolesti doma ćih preživa ča; 5. Trakavi čavost i metiljavost doma ćih preživa ča; 6. Ostale bolesti uzrokovane ektoparazitima u preživa ča; 7. Invazijske bolesti svinja. ODABRANA POGLAVLJA IZ PATOLOGIJE 1. Osobitosti razudbe farmskih životinja kao dijagnosti čke metode; 2. Upoznavanje s patomorfološkim promjenama kod zna čajnijih i u čestalijih bolesti goveda; 3. Upoznavanje s patomorfološkim promjenama kod zna čajnijih i u čestalijih bolesti svinja; 4. Upoznavanje s patomorfološkim promjenama kod zna čajnijih i u čestalijih bolesti ovaca i koza. PERADARSTVO 1. Sustav proizvodnje peradi i pernate divlja či (uzgoj mati čnog jata, reprodukcija, valioni čki sustav, uzgoj potomaka razli čitih namjena) ; 2. Integracijski sustav u peradarstvu (tehnološki u ovisnoš ću sa zaštitom zdravlja peradi od pojava bolesti razli čite etiologije i ostvarenja genetski odre đenih proizvodnih svojstava postupci kojima se perad i pernata divlja č štite kroz inkubiranje rasplodnih jaja, uzgoj i proizvodnju); 3. Postupci 233

umjetne oplodnje peradi.

DOBROBIT FARMSKIH ŽIVOTINJA 1. Dobrobit u kontekstu odnosa farmera prema životinjama. ODABRANA POGLAVLJA IZ TERAPIJSKE HRANIDBE FARMSKIH ŽIVOTINJA 1. Pogreške u hranidbi farmskih životinja (preživa ča, svinja i peradi); 2. Terapijska hranidba. KLINI ČKA FARMAKOLOGIJA 1. Klini čka toksikologija i vaš prvi slu čaj; 2. Klini čki slu čajevi otrovanja farmskih životinja ( case reports – PowerPoint prezentacije u obliku konverzatorija) s pesticidima (organofosforni spojevi, karbamati, piretrini i piretroidi); 3. Klini čki slu čajevi otrovanja farmskih životinja teškim metalima (olovo, arsen, željezo, bakar); 4. Klini čki slu čajevi otrovanja farmskih životinja s etilen-glikolom (antifreez), natrijevim kloridom, 5. Klini čki slu čajevi otrovanja farmskih životinja urejom, nitratima i nitritima; 6. Klini čki slu čajevi otrovanja farmskih životinja biljem (oleander, kukuta, tisa) i mikotoksinima (estrogeni, slaframin, fumonizini, trihoteceni); 7. Klini čki slu čajevi krpeljne paralize ( case reports – PowerPoint prezentacije u obliku konverzatorija). KLINI ČKA TOKSIKOLOGIJA Klini čka toksikologija i vaš prvi slu čaj. Klini čki slu čajevi otrovanja farmskih životinja ( case reports – PowerPoint prezentacije u obliku konverzatorija) s pesticidima (organofosforni spojevi, karbamati, piretrini i piretroidi), teškim metalima (olovo, arsen, željezo, bakar), etilen-glikolom ( antifreez), natrijevim kloridom, urejom, nitratima i nitritima. Klini čki slu čajevi otrovanja farmskih životinja biljem (oleander, kukuta, tisa) i mikotoksinima (estrogeni, slaframin, fumonizini, trihoteceni). Klini čki slu čajevi krpeljne paralize ( case reports – PowerPoint prezentacije u obliku konverzatorija). Op ća i posebna UNUTARNJE BOLESTI znanja koja se Nakon usvojenih znanja i vještina stru čnjak je sposoban za provo đenje stje ču na kolegiju klini čkih postupaka i interpretiranje klini čkih i laboratorijskih podataka te time i (cilj) dijagnosticiranje naj češ ćih unutarnjih bolesti farmskih životinja kao i za prepoznavanje stanja koja je potrebno uputiti na daljnju specijalisti čku obradu. Znanja i vještine ste čene na ovom kolegiju čine ga osposobljenim za rad u institucijama koje se bave održavanjem zdravlja farmskih životinja. Ta znanja daju dobru osnovu za pra ćenje daljnje edukacije iz specijalisti čkih podru čja koja se provode u okviru trajne edukacije. KIRURGIJA, ORTOPEDIJA I OFTALMOLOGIJA Kirurgija, ortopedija i oftalmologija u sklopu kolegija Bolesti i lije čenje farmskih životinja obuhva ća dijagnosti čke postupke i metode lije čenja odre đene specifi čnom problematikom koja se javlja u uvjetima farmskog držanja i ograni čenjima izvodivosti i financijske isplativosti lije čenja kirurških bolesti farmskih životinja. Budu ći da su farmske životinje rijetko predmetom lije čenja u uvjetima koje omogu ćuje Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, studente ćemo primarno upoznati s metodama dijagnostike i lije čenja koje su izvedive u podru čnoj terenskoj veterinarskoj ustanovi ili na samoj farmi. Neki od elektivnih zahvata, posebice onih vezanih uz op ću anesteziju farmskih životinja bit će prezentirani u uvjetima rada na Klinici. Studenti će svladati klini čki pristup farmskim životinjama, primarno u terenskim uvjetima, kako bi zaštitili svoje zdravlje i povoljno djelovali na zdravlje pacijenta. Svladat će metode sedacije i sve oblike lokalnih anestezija, budu ći da je op ća anestezija u terenskim uvjetima naj češ će rizi čna za zdravlje pacijenta (pogotovu preživa ča). Osnove oftalmološke i ortopedske dijagnostike provedive u terenskim uvjetima, omogu ćit će studentima da pravilno procijene stanje oboljelog pacijenta te pravilnu procjenu o provedivom lije čenju. Uz prethodno ste čena znanja o unutarnjim bolestima probavnog sustava farmskih životinja mo ći će donijeti pravilnu odluku o odabiru i izvo đenju operacijskog zahvata na abdomenu farmskih životinja. Tako đer ćemo im omogu ćiti usvajanje potrebnih znanja i vještina za obradu vanjskih i unutarnjh ozljeda i lije čenja posljedica lokaliziranih infekcija uo čenih na farmskim životinjama. I, na kraju, važno je da usvoje potrebna 234 znanja za samostalno izvo đenje elektivnih zahvata koji nisu direktno vezaia za bolesna stanja farmskih životinja, ve ć primarno imaju gospodarski zna čaj, ali je nužno da ih izvodi doktor veterinarske medicine. PORODNIŠTVO Studenti će tijekom ove tematske jedinice biti upoznati s osnovnim specifi čnostima mlije čne žlijezde i laktacije pojedinih doma ćih životinja. Upoznati će se i s osnovama menadžmenta reprodukcije svinja. To uklju čuje pokazatelje rasplodne djelotvornosti krma ča, pubertet nazimica i nerasta te njihovo uvo đenje u rasplo đivanje. Nadalje, osposobit će se da samostalno obavljaju umjetno osjemenjivanje svinja te će se upoznati s brigom o podmlatku, sve do odbi ća praš čića. Osim toga, cilj ovog kolegija je i upoznavanje studenata s poreme ćajima u rasplo đivanju svinja te mjerama za njihovo sprečavanje i suzbijanje. Studenti će tijekom ove tematske jedinice biti upoznati s osnovnim tehnikama i postupcima koji se provode tijekom U.O. Nastava će se održavati na fantomu gdje će studenti mo ći prakti čno primjeniti teoretska znanja. Studenti će tijekom ove tematske jedinice biti upoznati s osnovnim dijagnosti čkim postupcima za ranu dijagnostiku gravidnosti te postupcima terapije neplodnosti (sinkronizacija estrusa, lije čenje cista, endometritisa i ostalih stanja koja uzrokuju neplodnost). Upoznat će se i s fiziologijom i patologijom puerperija goveda te osposobiti za samostalno vo đenje puerperija goveda. ZARAZNE BOLESTI Studenti će proširiti znanje o diferencijalnom i objektivnom dijagnosticiranju zaraznih bolesti goveda ste čeno osnovnom naobrazbom. Stje ći će znanje potrebno za interpretaciju nalaza objektivno dijagnosticiranih zaraznih bolesti metodama koje se službeno provode u Republici Hrvatskoj te mogu ćnostima pristupa op ćoj profilaksi i imunoprofilaksi u intenzivnom uzgoju goveda. Studenti će proširiti znanje o diferencijalnom i objektivnom dijagnosticiranju zaraznih bolesti ovaca i koza ste čeno osnovnom naobrazbom. Stje ći će znanje potrebno za interpretaciju nalaza objektivno dijagnosticiranih zaraznih bolesti metodama koje se službeno provode u Republici Hrvatskoj te mogu ćnostima pristupa op ćoj profilaksi i imunoprofilaksi u intenzivnom uzgoju ovaca i koza. Studenti će proširiti znanje o diferencijalnom i objektivnom dijagnosticiranju zaraznih bolesti svinja ste čeno osnovnom naobrazbom. Stje ći će znanje potrebno za interpretaciju nalaza objektivno dijagnosticiranih zaraznih bolesti metodama koje se službeno provode u Republici Hrvatskoj te mogu ćnostima pristupa op ćoj profilaksi i imunoprofilaksi u intenzivnom uzgoju svinja. RTG, UZV Studenti će biti osposobljeni za pravilno izvo đenje rendgenografije papaka i interpretaciju naju čestalijih patoloških promjena. PARAZITOLOGIJA Nakon odslušanog ovog dijela kolegija studenti bi znali pravilno uzeti uzorke izmeta te isti pretražiti na prisutnost razvojnih oblika parazita. Znali bi obaviti pretragu kože te na pravilan na čin uzeti materijal za pretragu. Savladali bi tehnike razli čitih na čina primjene antiparazitika. ODABRANA POGLAVLJA IZ PATOLOGIJE Studenti će se prakti čnim radom detaljnije upoznati s problematikom razudbe farmskih životinja. Tako će se upoznati s patomorfološkim promjenama kod zna čajnijih i učestalijih bolesti goveda, svinja, ovaca i koza i načinom kojim mogu pojedine bolesti razlikovati te koja tkiva moraju izuzeti i uputiti na dodatne pretrage u svrhu postavljanja kona čne dijagnoze. Osobit naglasak bit će na patomorfološkim promjenama i njihovoj diferencijalnoj dijagnozi kod preživa ča, s obzirom na to da studenti u okviru kolegija Opća patologija i patološka morfologija imaju nešto manji broj razudbi tih životinja nego razudbi svinja. PERADARSTVO Usvajanje znanja o na činu proizvodnje svih dobnih i proizvodnih kategorija peradi s ciljem zaštite zdravlja. DOBROBIT FARMSKIH ŽIVOTINJA Studenti će ste ći znanje o odgovaraju ćem odnosu čovjeka prema životinjama 235

u farmskom uzgoju, koji je važan za osiguranje dobrobiti HRANIDBA Studenti će ste ći saznanja o prevenciji hranidbenih pogrešaka koje su čest uzrok nastanka metaboli čkih bolesti, te s osobitostima terapijske hranidbe u farmskih životinja. FARMAKOLOGIJA Studenti će na samom završetku formalnog visokoškolskog obrazovanja ovladati lije čenjem nekih bolesti farmskih životinja, posebice stoga što će mnogo toga nau čenog tijekom studija mo ći sagledati sveobuhvatnije (lakše će «složiti mozaik»). Posebice će nau čiti kako pravilno valja dozirati lijekove koji se primjenjuju u skupnoj terapiji životinja (svinja, peradi) putem hrane i vode za pi će te koje su farmakoterapijske osnove suzbijanja i lije čenja pojedinih bolesti koje se često pojavljuju kod odre đenih vrsta životinja. TOKSIKOLOGIJA Nakon usvojenih znanja i vještina studenti će biti osposobljenii prepoznati otrovanje, pristupiti lije čenju otrovane životinje, procijeniti uspjeh lije čenja te na primjeren na čin uzorkovati materijal za dijagnosti čke pretrage, u prvom redu za toksikološku analizu. Tako đer, bit će sposobni procijeniti eventualne šire štetne posljedice nastale otrovanjem te evaluirati rezultate kemijsko- toksikološke pretrage u slu čaju rezidua (“Pravilnik“). Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 13 30 47 90 Na čin polaganja Nastava se ve ćim dijelom provodi u obliku vježbi, seminara, konverzatorija, a ispita manjim dijelom u obliku predavanja. Znanje će se provjeravati putem kolokvija nakon svake ve će cjeline. Prakti čni i usmeni ispit.

Bodovi 7.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura

Preporu čena Gordon, I. (1997): Controled Reproduction in Pigs. CAB International, UK. literatura Noakes, D. E. i sur. (2001): Arthur's Veterinary reproduction and obstetrics. 8th edition, WB Saunders company. Murphy, F. A., E. P. J. Gibbs, M. C. Horzinek, M. J. Studdert (1999): Veterinary virology. Academic Press. Robert F. K. (2001): Viral Diseases of Cattle. Iowa University Press, Ames, Iowa. Pugh, D. G. (2002): Sheep and goat medicine. Saunders Company, Philadelphia. Straw, E. B., J. J. Zimmerman, S. D'Allaire, D. J. Taylor (2006): Diseases of swine. 9th edition, Blackwell Publishing. Nutrient Requirements of Swine: 10 th Revised Edition, National Academy Press. Washington D. C. 1998. Nutrient Requirements of Dairy Cattle: 7 th Revised Edition, National Academy Press. Washington D.C., 2001. Chamberlain, A. T., Wilkinson, J. M.: Feeding the Dairy Cow. Chalcombe Publications. Welton. 2002. Hill, J., A. H. Andrews: The expectant dairy cow. Chalcombe Publications. Welton. 2000. Lumb and Jones (1996): Veterinary anaesthesia, 3rd ed., Williams and Wilkins, Baltimore. P. R. Greenough, A. D. Weaver (1997.): Lameness in Cattle, W. B. Saunders Company Bolz, W. O, Dietz (1985.) Lehrbuch der allgemeinen chirurgie fur Tierarzt. Ferdinand enke Stuttgart. M. E. Ensminger, J. E. Oldfield, W. W. Heinemann: Feeds and Nutrition 236

(Second Edition). The Ensminger Publishing Company, USA, 1990 Greenough, P. (1997): Lameness in catle. W.B. Saunders company Veterinary Pharmacology and Therapeutics 6 th ed. (Adams, H. R., L. E. McDonald, ur.). Iowa State University Press, Ames, 1995. Gupta, R. C.: Veterinary Toxicology: Basic and Clinical Principles. Esevier, 2007. Osweiler, G.D.: Toxicology, Williams & Wilkins Philadelphia, Baltimor, 1996. http://www.ivis.org/library.asp , V. Baesley: Veterinary toxicology,1999 Radostits, O. M., C. C. Gay, D. C. Blood, K. W. Hinchcliff: Veterinary Medicine, A Textbook of the Diseases of Cattle, Sheep, Pigs, Goats and Horses, 9th edition, W. B. Saunders, 2000. Strafuss A.C.: Necropsy, Procedures and basic diagnostic methods for practicing veterinarians. Chales C. Thomas, Springfield, Illinois, USA, 1988. King J. M., L. Roth, D. C. Dodd, M. E. Newson: The necropsy book, 3rd edition, Charles Louis Davis DVM Foundation, 2003 Kahn C. M: Merck Veterinary Manual, 9th edition, Merck &CO, 2005. Jones, T. C., R. D. Hunt, N. W. King: Veterinary pathology, 6th edition, Williams & Wilkins, 1997. Jordan, F. et all.: Poultry Diseases, 5th ed., W. B. Saunders, 2001. Broom, D. M., A. F. Fraser (2007): Domestic Animal Behaviour and Welfare. 4th Edition. CAB International, Cambridge University Press, UK. Rollin, B. E. (1995): Farm animal welfare. Social, Bioethical and Research Issues. Iowa State University Press.

237

Naziv kolegija Kontrola kakvo će i higijenska ispravnost hrane Šifra 77827 Status kolegija Obvezni izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/ Zavod/klinika Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Željka Cvrtila Fleck Nastavnici i prof. dr .sc. Lidija Koza činski, prof. dr. sc. Bela Njari, izv. prof. dr. sc. Željka suradnici na Cvrtila Fleck, dr. sc. Ivana Filipovi ć kolegiju Sadržaj kolegija Kakvo ća namirnica (definicija kakvo će, parametri kakvo će, kontrola kakvo će namirnica, prehrambene tablice); Kemijski sastav mesa, ribe, mlijeka, jaja i njegove promjene tijekom prerade (odre đivanje ukupnih, vezivnotkivnih i miši ćnih bjelan čevina, odre đivanje vode i masti u namirnicama, pepeo; vitamini i minerali; energetska vrijednost); Senzorna (organolepti čka) ispravnost namirnica (senzorna pretraga namirnica); Kemijska analiza namirnica (uzimanje uzoraka i reprezentativnost uzorka u kemijskoj analizi namirnica, odre đivanje kuhinjske soli, nitrata, nitrita, polifosfata, mlije čnih bjelan čevina, škroba i soje u namirnicama, kemijska analiza mlijeka i mlije čnih proizvoda, odre đivanje vrste mesa u proizvodima, interpretacija rezultata kemijske pretrage namirnica, zakonska regulativa); Aditivi i za čini u preradi mesa (zna čenje za čina i aditiva u proizvodnji namirnica, dopuštene koli čine aditiva, za čini i nitrati, mikroflora dodatnih sastojaka i za čina, tehnologija za činjavanja); Mikrobiološka pretraga namirnica (mikroorganizmi uzro čnici kvarenja namirnica, patogene bakterije u namirnicama, plijesni i kvasci u proizvodnji i u pohrani namirnica, zna čenje virusa u higijeni namirnica, tijek mikrobiološke pretrage namirnica, klasi čne i brze metode mikrobioloških pretraga, interpretacija rezultata mikrobiološke pretrage, HRN/ISO norme); Zdravstvena ispravnost namirnica (higijenska ispravnost, ispravnost kemijskog sastava, ispravnost deklaracije). Op ća i posebna Upoznati studente s trendovima kemije, toksikologije i analitike kao znanja koja se sastavnice veterinarko-sanitarnog nadzora u zaštiti kakvo će i zdravstvene stje ču na kolegiju ispravnosti namirnica. Kroz predavanja, vježbe i seminare studente treba (cilj) osposobiti za samostalnu interpretaciju dobivenih rezultata kemijske analize i nalaza biorezidua u cilju ocjene kakvo će i zdravstvene ispravnosti namirnica. Ujedno, zada ća predmeta je upoznati studente s tehnikom dokazivanja i izolacije mikroorganizama koji uzrokuju kvarenje namirnica i otrovanja (alimentarne infekcije i intoksikacije).

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 11 4 30 45 Na čin polaganja Kolokvij, kratke provjere znanja tijekom nastave. Prakti čni dio ispita. Usmeni ispita ispit.

Bodovi 3.5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Durakovi ć, S., F. Delaš, B. Stilinovi ć, L. Durakovi ć: Moderna mikrobiologija namirnica. Knjiga prva. Udžbenik Sveu čilišta u Zagrebu. Kugler, 2002. 2. Durakovi ć, S., F. Delaš, L. Durakovi ć: Moderna mikrobiologija namirnica. Knjiga druga. Udžbenik Sveu čilišta u Zagrebu. Kugler, 2002. 3. Durakovi ć, S.: Primijenjena mikrobiologija. Udžbenik Sveu čilišta u Zagrebu. Kugler, 1996. 4. FAO (1988): Manual of food quality control – Introduction to food sampling. 5. FAO Food and Nutrition Paper No 14/9, FAO Roma 6. FAO Food and Nutrition Paper. Manual of Food Quality Control. 238

7. W.Andrews. Food and Drug Administration Washington D.S. 1992. 8. Fifeld, F. W. i D. Kealy (1990): Principles on practic of analytical chemistry. Black and sons, Glasgow 9. Harrigan, W. F. (1998): Laboratory methods in Food Microbiology. 3 rd Edd. Academic press. 10. Official methods of analysis of the AOAC,1990. Izd. K. Helbrick, Arlington. 11. Pearson, D. (1970): The Chemical Analysis of Foods. 6th ed. J & A. Churchill, London 12. Pravilnik o mikrobiološkim standardima za namirnice

Preporu čena 1. International Standard ISO Methods. literatura 2. HRN/ISO norme. 3. Glasilo Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. 4. Manual for the Classification and Determination of the Anaerobic Bacteria. 5. Prvot, A., V. Fredette, Montreal 1966. 6. Rapid microbiological Methods for Foods, Beverages and Farmaceuticals. 7. Stannard, C. J., S. B. Petitt and F. A. Skinner. Blackwell scientific Publications. Oxford, London, Edinburg, Boston, Melbourne. 1989.

Naziv kolegija Veterinarsko javno zdravstvo Šifra 82441 Status kolegija Obvezni izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. / jedanaesti/ Zavod/klinika Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Voditelj kolegija prof. dr. sc. Bela Njari Nastavnici i prof. dr. sc. Lidija Koza činski, izv. prof. dr. sc. Željka Cvrtila Fleck, dr. sc. suradnici na Ivana Filipovi ć kolegiju prof. dr. sc. Velimir Suši ć, izv. prof. dr. sc. Igor Štokovi ć, izv. prof. dr. sc. Anamaria Ekert Kabalin prof. dr. sc. Nora Mas, doc. dr. sc. Hrvoje Valpotić, doc. dr. sc. Tomislav Mašek, prof. dr. sc. Željko Pavi čić prof. dr. sc. Zoran Milas, izv. prof. dr. sc. Vilim Starešina, prof. dr. sc. Nenad Turk, izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbi ć izv. prof. dr. sc. Dagny Stoj čevi ć Jan,izv. prof. dr. sc. Tatjana Živi čnjak prof. dr. sc. Darko Sakar, prof. dr. sc. Emil Srebočan Sadržaj kolegija HIGIJENA I TEHNOLOGIJA NAMIRNICA ANIMALNOG PODRIJETLA 1. Zna čenje i djelokrug veterinarske djelatnosti u javnom zdravstvu (definicija veterinarskog javnog zdravstva; veterinarska djelatnost u javnom zdravstvu; higijena hrane i sustavi kontrole po konceptu “od farme do stola”; smjernice EU o veterinarsko-sanitarnim uvjetima proizvodnje i prometa namirnica); 2. Suvremene koncepcije veterinarsko-sanitarnog nadzora u proizvodnji i prometu namirnica (HACCP koncepcija procjene rizika u funkciji osiguranja ispravnosti i kakvo će namirnica; primjena HACCP-koncepcije u proizvodnim pogonima; LISA- koncepcija integracije nadzornih djelatnosti i prakse; dobra proizvodna praksa (GMP, GVP, GHP) u strategiji sigurnosti hrane i prehrane; deregulacija kakvo će u primjeni dobre proizvodne prakse); 3. Menadžment kakvo će i sigurnosti namirnica (osiguranje kakvo će (SQA – koncepcija; TQM koncepcija); pristup marketinškom upravljanju; trendovi ustroja proizvodnje i kontrole (monitoringa) hrane s aspekta rukovo đenja 239 proizvodnjom i kontrolom kakvo će; rukovo đenje proizvodnjom i ustroj kontrole kakvo će hrane s aspekta sigurnosti, kakvo će i njihove prihvatljivosti); 4. Higijensko-tehnološki i veterinarsko-sanitarni uvjeti izgradnje i ure đenja objekata za proizvodnju namirnica (objekti za klaoni čku obradu papkara, kopitara, peradi i kuni ća; objekti za obradu i rasijecanje mesa životinja namijenjenih za klaoni čku obradu i divlja či; objekti za hla đenje i smrzavanje (hladnja če) te objekti za uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla; objekti za preradu mesa te objekti za proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla; objekti za preradu mlijeka); 5. Biološki, kemijski i fizikalni one čiš ćiva či u prehrambenom lancu (tradicionalni sustav inspekcije i "prikriveni rizici"; one čiš ćenje hrane enteropatogenim bakterijama i ostacima štetnih tvari; sustavni nadzor ostataka štetnih tvari u životinjskim proizvodima; zdravstvena sigurnost hrane u uvjetima industrijalizacije i suvremenih postupaka prerade i konzerviranja uz obilnu uporabu aditiva); 6. Alimentarne infekcije i intoksikacije (mikroorganizmi uzro čnici bolesti koje se prenose hranom); 7. Proizvodnja hrane na OPG-u (proizvodnja hrane na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, zakonska regulativa, veterinarsko-sanitarni nadzor; ekološka proizvodnja). STO ČARSTVO 1. Čimbenici rizika i njihova me đuovisnost u razli čitim sustavima proizvodnje životinja (definiranje pojedinih faktora rizika u sustavima intenzivne, ekstenzivne i ekološke proizvodnje; metode za analizu me đuovisnosti pojedinih rizika u proizvodnji; uklanjanje faktora rizika u proizvodnji životinja). 2. Genetska osnova životinja i njezin utjecaj na kakvo ću proizvoda životinjskog podrijetla (metode populacijske i molekularne genetike u procjeni kakvo će proizvoda i namirnica životinjskog podrijetla); 3. Postupci i učinci odabiranja životinja s obzirom na kakvo ću mesa, mlijeka, jaja i drugih proizvoda (definiranje uzgojnih i selekcijskih ciljeva s obzirom na kakvo ću proizvoda životinjskog podrijetla). HRANIDBA 1. Utjecaj hranidbe na kakvo ću hrane animalnog podrijetla (kvaliteta mesa; kvaliteta mlijeka; kvaliteta jaja; funkcionalna hrana i nutraceutici); 2. Dodaci sto čnoj hrani – aditivi (dopušteni dodaci sto čnoj hrani; zabranjeni dodaci sto čnoj hrani); 3. Štetne tvari u životinjskim proizvodima (mikroorganizmi; mikotoksini; teški metali; hormoni; pesticidi; biogeni amini); 4. Genetski modificirana hrana za životinje (vrste genetski modificirane sto čne hrane; upotreba genetski modificirane hrane). ANIMALNA HIGIJENA, OKOLIŠ I ETOLOGIJA 1. Dobrobit ekonomski iskoristivih životinja za proizvodnju hrane (utjecaj okolišnih i uzgojno-tehnoloških faktora na dobrobit životinja); 2. Zdravstvena ispravnost vode za pi će (kvaliteta vode za pi će i rizici za zdravlje; legislativa); 3. Dezinfekcija u javnom zdravstvu (vrste, na čin i provedba mjera dezinfekcije radi o čuvanja zdravlja ljudi i životinja); 4. Veterinarski otpad – rizik za zdravlje (otpadna fekalna i animalna tvar); 5. Štetni kukci od zna čenja u javnom zdravstvu (suvremeni postupci i alternativne metode suzbijanja štetnih kukaca); 6. Deratizacija u javnom zdravstvu (postupci suzbijanja glodavaca u proizvodnim pogonima i skladištima namirnica animalnog podrijetla). ZARAZNE BOLESTI 1. Zoooze koje se prenose hranom (zoonoze uzrokovane bakterijama – salmoneloza; botulizam; kampilobakterioza; šigeloza; E. coli infekcije; bruceloza; tuberkuloza; bedrenica; listerioza; Q groznica; zoonoze uzrokovane prionima (GSE – Creutzfeldt-Jakobova bolest); 2. Osnove dijagnostike i suzbijanja zoonoza u nas i u svijetu. PARAZITOLOGIJA 1. Toxoplasma sp. 2. Sarcocystis sp. 3. Taenia sp. 4. Cysticercus celullosae 5. Cysticercus bovis 6. Alaria sp. 7. Fam. Anisakidae 8. Trichinella sp. 9. Giardia sp. 10. Cryptosporidium sp. 11. Echinococcus sp. 12. Fam. Ascaridae 13. Visceralna larva migrans 14. Strongiloidoza. FARMAKOLGIJA I TOKSIKOLOGIJA 1. Rezidue veterinarskih lijekova; 2. Rezidua, subletalno djelovanje; 3. 240

Toksikološke analiti čke pretrage. Op ća i posebna HIGIJENA I TEHNOLOGIJA NAMIRNICA ANIMALNOG PODRIJETLA znanja koja se Termin veterinarsko javno zdravstvo u širem se smislu rije či može definirati stje ču na kolegiju kao veterinarska djelatnost u zaštiti zdravlja ljudi (ili kao veterinarstvo u (cilj) zaštiti javnog zdravstva). U upravnom se, pak, smislu veterinarsko javno zdravstvo može definirati kao veterinarska djelatnost u provedbi propisa u oblasti veterinarstva i u zdravstvenom nadzoru namirnica, osobito s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi od bolesti koje se od životinja te njihovih sirovina i proizvoda mogu prenijeti na ljude. Osnovni zadatak veterinarskoga javnog zdravstva je koordinacija sudjelovanja veterinarstva u praksi javnog zdravstva i preventivne medicine. Strategija sigurnosti u funkciji razvitka prerade i prometa te nadzora kakvo će namirnica mogu ća je na osnovama HACCP-koncepcije (engl. Hazard Analysis Critical Control Points ), tj. procjene rizika i kontrole kriti čnih to čaka proizvodnje. U kontekstu osiguranja ispravnosti i kakvo će namirnica posebno je zna čajna uloga dobre proizvodne prakse (GMP-koncepcija) u okvirima SQA-koncepcije, koja uklju čuje kakvo ću, sigurnost i prihvatljivost namirnica na tržištu. U upravljanju sigurnoš ću proizvoda prednost valja dati djelatnom posredovanju pred inspekcijom. Upoznavanje studenata s objektima za preradu mesa i drugih namirnica, kao i sustava pohrane, hla đenja i smrzavanja u svrhu edukacije u podru čju čimbenika zdravstvene ispravnosti i unapre đenja kakvo će namirnica animalnog podrijetla. Cilj veterinarsko-sanitarnog nadzora je zaštita zdravlja ljudi, spre čavanje širenja zaraznih i parazitskih bolesti životinja te zaštita gospodarskih interesa potroša ča. Cilj je veterinarsko-sanitarnog nadzora u proizvodnji, preradi, pohrani i u prometu namirnica otkloniti od potroša ča opasnosti koje mogu nastati konzumacijom pokvarenih i zdravlju škodljivih, tj. zdravstveno neispravnih namirnica. Namirnice su idealna sredina za razmnožavanje mikroorganizama te mogu biti prijenosnik razli čitih zaraznih bolesti, prvenstveno zoonoze, ali i onih koje se samo prenose namirnicama. Mogu sadržavati i specifi čne uzro čnike bakterijskih otrovanja ljudi kao i mikroorganizme koji svojom biokemijskom aktivnoš ću mogu dovesti do stvaranja razli čitih otrovnih tvari. Iz toga proizlazi da je higijenska kakvo ća osnova ukupne valorizacije namirnica. Cilj je upoznati studente s propisima koji reguliraju pravilno obavljanje veterinarsko-sanitarne djelatnosti u ovom segmentu (Zakon o veterinarstvu, Zakon o hrani, Zakon o zaštiti potroša ča te pravilnici koji imaju uporište u navedenim Zakonima). STO ČARSTVO Upoznavanje sa suvremenim metodama za procjenu održivosti pojedinih sustava proizvodnje. Stjecanje znanja o genetskoj predispoziciji najzna čajnijih obilježja kakvo će životinjskih proizvoda. Stjecanje znanja o mogu ćnostima promjene genetske osnovice životinja za obilježja kakvo će životinjskih proizvoda. HRANIDBA Objasniti studentima utjecaj kemijskog sastava, koli čine i vrste hrane na karakteristike životinjskih proizvoda kao i dopuštene mogu ćnosti manipulacije kvalitetom proizvoda putem intervencija u hranidbi. Upoznati studente s odredbama EU vezanima uz korištenje pojedinih krmiva i dodataka u sto čnoj hrani. Položaj dodataka u doma ćoj zakonskoj regulativi (Pravilnik o kakvo ći sto čne hrane, NN 26/98). Objasniti pojam prehrambenog lanca u suvremenom svijetu. Objasniti koje štetne tvari i na koji na čin mogu iz sto čne hrane u ći u prehrambeni lanac i negativno utjecati na zdravlje ljudi. Upoznati studente s vrstama, na činom upotrebe te trenuta čnim znanstvenim spoznajama o genetski modificiranoj sto čnoj hrani. ANIMALNA HIGIJENA, OKOLIŠ I ETOLOGIJA Nepovoljan utjecaj pojedinih čimbenika (na čin smještaja, veli čina prostora, grubo postupanje tijekom premještaja, neodgovaraju ći na čin odvajanja mladunaca od majke, rezanje repova i zubi, neadekvatan transport i dr.) na dobrobit životinja u grupnim sistemima (pojava stresa, boli, patnje) te mjere i postupci za njihovo spre čavanje. Zdravstveni aspekti u vezi s mikrobiološkim one čiš ćenjem vode – hidri čne infekcije, anorganskim i organskim spojevima, 241

spojevima nastalim pri dezinfekciji vode, MDK. Suvremeni postupci i alternativne metode dezinfekcije; u činkoviti ekološko prihvatljivi dezinficijensi nove generacije; osnovna pravila dezinfekcije i faktori koji utje ču na učinkovitost. Postupanje i zbrinjavanje s otpadnom i fekalnom animalnom tvari u svrhu spre čavanja i suzbijanja bolesti, posebno zoonoza. Uporaba suvremenih insekticida u suzbijanju štetnih kukaca koji su molestanti i prenosioci niza zaraznih i parazitarnih bolesti, posebno zoonoza. Mehani čko-fizikalne mjere spre čavanja ulaza glodavaca u zatvorene prostorije. Izbor sredstava za suzbijanje glodavaca. Mjere zaštite od mogu ćeg kontakta i štetnog djelovanja otrova na namirnice animalnog podrijetla. ZARAZNE BOLESTI Stjecanje spoznaja o važnosti zoonoza koje se prenose hranom. Ponavljanje prethodno ste čenih znanja iz op će epizootiologije. Upoznavanje sa specifi čnostima širenja zaraznih bolesti putem proizvoda i sirovina animalnog podrijetla ovisno o njihovu uzro čniku. Stjecanje spoznaja o osnovama dijagnostike zaraznih bolesti, kao i provođenju mjera u svrhu spre čavanja širenja i suzbijanja zoonoza koje se šire hranom. PARAZITOLOGIJA Nakon usvojenih znanja i vještina student je upoznat s biologijom, razvojem, morfologijom te determinacijom endoparazita kao etiološkog faktora nastanka zoonoza prenosivih hranom. Osposobljen je za razlikovanje i raspoznavanje pojedinih vrsta parazita i njihovih razvojnih oblika, kao i s patogenezom koju uzrokuju paraziti ili njihovi razvojni stadiji, tako đer je upoznat s putevima širenja pojedinih parazitoza preko proizvoda animalnog podrijetla. Osposobljen napraviti parazitološku pretragu i determinirati naj češ će parazite kod kojih je prevencija i lije čenje sastavni dio brige za zdravlje ljudi i životinja. Kod onih invazijskih bolesti gdje je dijagnostika mogu ća u specijaliziranom laboratoriju osposobljeni su da nakon postavljene sumnje ispravno uzmu materijal i dostave ga do specijaliziranog laboratorija sa svim potrebnim podacima.

FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA Rezidue veterinarskih lijekova u namirnicama animalnog podrijetla, Odre đivanje karencije prema konceptu ADI (prihvatljivi dnevni unos) i MRL (najve ća dopuštena ostatna koncentracija), dinamika eliminacije lijekova, Razvrstavanje farmaloško aktivnih tvari s obzirom MRL u IV skupine. Teške kovine, perzistentni organoklorni spojevi. Laborarorijska instrumentalna analitika u službi forenzi čke toksikologije, monitoringa te validacija i interpretacija rezultat analize s obzrom na kemijsku i biološku razli čitost. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 49 17 24 90 Na čin polaganja Pisano i usmeno ispita Bodovi 7 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Hadžiosmanovi ć, H., B. Miokovi ć, B. Njari, L. Koza činski, Ž. Cvrtila (2002): Aktualna problematika veterinarsko-saniratnog nadzora namirnica animalnog podrijetla. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Putokaz-94 d.o.o., 2002. 3. Tur čić, V. (2000): HACCP i higijena namirnica. Biblioteka higijena i praksa, 2000. 5. Živkovi ć, J. (nadopunio M. Hadžiosmanovi ć) (2001): Higijena i tehnologija mesa. Veterinarsko sanitarni nadzor životinja za klanje i mesa. Zagreb. 6. Živkovi ć, R., M. Hadžiosmanovi ć, V. Oberiter (1995): Mlijeko – medicinski i prehrambeni problemi, AMZH, Zagreb. Preporu čena 1. American Meat Institute – AMI (1994) HACCP-a Handbook. AMI, literatura Arlington, USA, 1994. 2. Cato, J. C. (1998): Seafood Safety – Economics of Hazard Analysis and Critical Control Point (HACCP) programmes. FAO Fisheries technical paper – 381. 348 Food and agricultural organization of the United nations, Rome, 242

1998. 3. Feiner, G. (2006): Meat Products Handbook. Woodhead Publishing, England. 7. Gracey, J., D. S. Collins, R. Huey (1999): Meat Hygiene. Tenth edition. W. B. Saunders Company LTD. 4. Healthy Animals Safe Foods Healthy Man. Proceedings. World Association of Veterinary Food Hygienists. Xth International Symposium in Stockholm, 2-7 July 1989. 5. White Paper on Food Safety (2002)

243

Naziv kolegija Veterinarsko zakonodavstvo u sigurnosti hrane Šifra 72833 Status kolegija Obvezni izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti / Zavod/klinika Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Vesna Dobrani ć Nastavnici i prof. dr. sc. Bela Njari, prof. dr. sc. Lidija Kozačinski, izv. prof. dr. sc. Željka suradnici na Cvrtila Fleck, doc. dr. sc. Nevijo Zdolec, dr. sc. Ivana Filipovi ć kolegiju Sadržaj kolegija Organizacija veterinarske inspekcije (tijela državne uprave nadležna za poslove veterinarske inspekcije pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva; ustroj Uprave za veterinarstvo; propisani sustav veterinarskog nadzora, kontrole i pregleda namirnica; organizacija veterinarske inspekcije u EU; Food Veterinary Office (FVO)). Zna čenje veterinarskog nadzora u proizvodnji i prometu namirnica (uloga veterinarskog nadzora u zaštiti potroša ča; Zakon o zaštiti potroša ča; op ći i specijalni zadaci veterinarskog pregleda namirnica; postupci veterinarsko sanitarne inspekcije). Legislativa u veterinarskom nadzoru (Zakon o veterinarstvu. provedbeni propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost i higijenu hrane; Zakon o hrani; glavne odrednice Zakona o hrani i njihov utjecaj na legislativu; uloga veterinarskog nadzora u svjetlu Zakona o hrani). Sigurnost hrane i veterinarski nadzor (Hrvatska agencija za hranu (HAH); akreditacija laboratorija; referentni laboratoriji; žurni sustav obavješ ćivanja). Ovlaštenja, dužnosti i odgovornost u inspekciji hrane (odgovornost za higijenu i sigurnost hrane; sadržaj inspekcijskog nadzora; uzorkovanje namirnica za pojedine laboratorijske pretrage.; zapisnik o uzimanju uzoraka; monitoring; pisanje nalaza; pisanje rješenja; primjena propisa). Certifikacija i ozna čavanje (propisi o deklariranju namirnica; oznaka izvornosti; hrvatska kakvo ća). Op ća i posebna Upoznati polaznike te čaja sa suvremenim na čelima ustroja i funkcioniranja znanja koja se veterinarsko-sanitarnog nadzora u svjetlu odredaba Zakona o hrani i stje ču na kolegiju legislative EU. Cilj je razraditi pojedina poglavlja Zakona o hrani vezano uz (cilj) nadležnost veterinarske inspekcije. Upoznavanje s propisima koji omogu ćavaju pravilno obavljanje veterinarsko-sanitarne djelatnosti (Zakon o veterinarstvu, Zakon o hrani, Zakon o zaštiti potroša ča te pravilnici koji imaju uporište u navedenim Zakonima) i njihova pravilna primjena znanje je koje će studentima biti potrebno tijekom rada na inspekcijskim poslovima. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 28 13 4 45 Na čin polaganja Kratka provjera znanja u tijeku nastave; usmeni ispit. ispita

Bodovi 3.5 Obvezna literatura Veterinarsko zakonodavstvo i sigurnost hrane. Skripta. V. Dobrani ć, N. Zdolec (Ur.). 2013/2014. Zakon o hrani (NN 81/2013) Higijenski paket (Reg 852/2004, 853/2004, 854/2004, 882/2004)

Preporu čena Meulen, B.M.J. van der, Velde, M. van der (2004): Food Safety Law in the literatura European Union. An introduction. European Food Law Institute serires. Wageningen Academic.

Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 244 3. prisutnost na seminarima

245

4. aktivnost na vježbama 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Nastava se obavlja tijekom 28 sati predavanja. Kako bi ostvario minimalna 3 predavanju boda, student treba prisustvovati na 14 sati predavanja. Prisutnost na jednom satu predavanja boduje se s 0,22 boda (maksimalno se može prikupiti 6 bodova, odnosno 28 sati x 0,22 bodova). Prisutnost na Nastava se obavlja kroz 4 sati vježbi. Prisutnost na jednom satu vježbi vježbama boduje se s 1,5 boda. Da bi ostvario minimalni broj bodova (4), student treba biti prisutan na 3 sata vježbi. Maksimalni broj bodova koji se može prikupiti tijekom 4 sati vježbi je 6 (4 x 1,5). Prisutnost na Nastava se obavlja tijekom 13 sata seminara. Prisutnost na jednom satu seminarima seminara boduje se s 0,47 boda. Da bi ostvario minimalan broj bodova (4), student treba biti prisutan na 8 sati seminara. Maksimalan broj bodova koji se može prikupiti tijekom 13 sati seminara je 6 (13 x 0,47). Aktivnost na Najve ći broj bodova koje student može prikupiti je 10. Da bi to ostvario mora vježbama i prikupiti 5 bodova za uspješno pripremljen i održan seminar, 5 bodova za seminarima pozitivne usmene odgovore za vrijeme vježbi i seminara (2x2,5). Najmanji broj bodova koje treba prikupiti je 5. To može prikupiti za to čne usmene odgovore za vrijeme vježbi i seminara. Kontinuirana Tijekom nastave kontinuirane provjere znanja provest će se jednim provjera znanja kolokvijem (4 pitanja). Polovi čno to čan odgovor nosi 4 boda, a potpuno to čan 8 bodova. Najve ći broj bodova koje student može prikupiti je 32. Student mora odgovoriti to čno na najmanje 2,5 pitanja i time je definiran najmanji broj bodova koje student mora prikupiti (20). Ukoliko odgovori na manje od 2,5 pitanja, mora ponovno pristupiti kolokviju koji će biti organiziran na kraju turnusa. Završni ispit Završni ispit obuhva ća sve rezultate pra ćenja aktivnosti tijekom nastave. Ispit se sastoji od usmenog dijela. Na usmenom dijelu ispita student odgovara na postavljenih 5 pitanja pri čemu se svaki to čan odgovor boduje sa 8 boda. Minimalan broj bodova je 24 ( to čan odgovor na tri pitanja), a maksimalan broj bodova usmenog ispita je 40.

Zaklju čivanje Ocjena se zaklju čuje na osnovi prikupljenih bodova prema skali: ocjene Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

246

Vrste aktivnosti Minimalan broj bodova Maksimalan broj bodova

Prisutnost na 3 predavanjima 3/0,21=14,28 (15) 6

6/28= 0,21 (28 sati predavanja) ( minimalno student mora biti prisutan na ( koeficijent 0,21) 15 sati predavanja

kako bi ostvario minimalna 3 boda)

Prisutnost na 4 vježbama 4/1,5=2,6 (3) 6

6/4=1,5

(4 sati vježbi) ( minimalno student mora biti prisutan na ( koeficijent 1,5)

3 sati vježbi

kako bi ostvario minimalnih 4 boda)

Prisutnost na 4 seminarima 4/0,46=8,69 (9) 6

6/13= 0,46 ( 13 sati seminara) ( minimalno student mora biti prisutan na (koeficijent 0,46) 9 sati seminara

kako bi ostvario minimalnih 4 boda)

Aktivnost na 5 vježbama 5/2= 2,5 10 bodova 10 - 5 pozitivnih odgovora tijekom vježbi i ( minimalno student mora odgovoriti na 10/5=2 seminara 2,5 pitanja da bi ostvario minimalna 5 ( koeficijent 2) - 5 bodova za boda) uspješno pripremljen i održan seminar

247

Kontinuirana 20 provjera znanja 20/8=2,5 32 ( minimalno student mora odgovoriti na 32/4=8 1 kolokvij x 4 pitanja 2,5 pitanja da bi ostvario minimalna 20 boda) ( koeficijent 8) 1 pitanje= 8 boda

1x4x8=32 boda

Usmeni dio ispita 24

5 pitanja= 40 24/8= 3 40

1 pitanje=8 boda ( da bi ostvario minimalnih 24 boda student 40/5=8 mora odgovoriti ( koeficijent 8) na najmanje 3 usmenih pitanja)

UKUPNO 60 100

248

7.12. POPIS IZBORNIH PREDMETA

Agrarna ekonomika i ruralni razvoj Anatomija laboratorijskih životinja Arheoozoologija Asistirana reprodukcija u veterinarskoj medicini Autohtoni mesni proizvodi Autohtoni mlije čni proizvodi Biologija i ekologija predatora Biološki tragovi i dokazi u sudskom veterinarstvu Bolesti i rasplo đivanje radnih i sportskih životinja Bolesti divljih životinja Citometrija u klini čkoj veterinarskoj medicini Dijagnosti čka veterinarska citologija Dijetetika životinja Dodaci hrani za životinje – modulatori zdravlja Ekološka proizvodnja peradi i pernate divlja či Engleski jezik za akademske potrebe I. Engleski jezik za akademske potrebe II. Fiziologija ptica Fiziologija vodozemaca i gmazova Higijenska ispravnost i kakvo ća mesa divlja či Higijenska ispravnost i kakvo ća mesa peradi Hitna i intenzivna veterinarska medicina Hormonski metaboli čki poreme ćaji Kemija prirodnih spojeva Kinologija i felinologija Klaoni čka kakvo ća mesa Klini čka anatomija Klini čka fiziologija Komparativna hranidba i metabolizam doma ćih i divljih životinja Komparativna odontologija Lovstvo i zaštita prirode Morfologija gmazova Morfologija riba Napredna dijagnostika i terapija bolesti probavnog sustava pasa i ma čaka Odabrana poglavlja iz akvakulture Odabrana poglavlja biomedicinske fizike za veterinare Odgovornost u veterinarskoj struci Osnove agronomije Osnove anatomije dobrog dupina ( Tursiops truncatus ) Osnove biologije i fiziologije morskih sisavaca Osnove ekološkog sto čarstva Osnove fizike za dijagnosti čke metode Osnove holisti čke medicine Osnove molekularne patologije i histologije tumora Osnove sistematike i evolucije morskih sisavaca Osnove znanstvenog rada Osobitosti lokomocijskog aparata konja Parazitologija u javnom zdravstvu Pčelinje bolesti u suvremenoj proizvodnji Poredbena anatomija koštanog sustava Poredbena imunologija sluznica Povijest veterinarske medicine Pozitivni utjecaj životinja na zdravlje ljudi Prijete će zarazne bolesti Prirodoslovlje divlja či Ribarstvo 249

Strukturne osnove funkcije stanice Tehnološki sustav i proizvodnja peradi Toksikologija otrovnog bilja Uloga veterinara na ekološkoj farmi Upravljanje i marketing u veterinarskoj praksi Uzgoj i držanje golubova Uzgoj i proizvodnja kuni ća i krznaša Veterinarska etika Veterinarska klini čka mikrobiologija Veterinarska laboratorijska dijagnostika Veterinarska nuklearna medicina Zaštita i upravljanje ugroženim vrstama Zdravstvena ispravnost i kakvo ća ribe Zooekologija Zoonoze

250

Naziv kolegija AGRARNA EKONOMIKA I RURALNI RAZVOJ Šifra 96966 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski Semestar 6 /šesti/ Zavod/klini ka Zavod Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Denis Cvitkovi ć Nastavnici i Doc. dr. sc. Denis Cvitkovi ć suradnici na Prof. dr. sc. Marina Pavlak kolegiju Sadržaj kolegija 1. Definicije osnovnih pojmova, 2. Makroekonomski agregati, 3. Ruralni prostor i djelatnosti u ruralnom prostoru, 4. Poljoprivreda i ruralni razvoj, 5. Teorije o razvoju poljoprivrede, 6. Mjesto poljoprivrede u razvoju privrede, 7. Zada ća poljoprivrede, 8. Agrarna struktura i socioekonomska obilježja poljoprivrednih gospodarstava, 9. Agrarna politika, 10. Trendovi razvitka poljoprivrede, 11. Osnovne zna čajke i trendovi u biljnoj proizvodnji, 12. Osnovne zna čajke i trendovi u sto čarskoj proizvodnji

Op ća i posebna 1. Upoznati polaznike sa zna čenjem osnovnih ekonomskih pojmova. znanja koja se 2. Objasniti polaznicima vezu izme đu ruralnog prostora i poljoprivrede te stje ču na kolegiju smisao integralnog i održivog razvoja ruralnog prostora. (cilj) 3. Upoznati polaznike s razli čnim teorijama razvitka poljoprivrede, op ćom ekonomskom, agrarnom, regionalnom i ruralnom politikom. 4. Osposobiti polaznike za primjereno sudjelovanje u pripremi i implementaciji projekata razvoja ruralnog prostora i poljoprivrede. 5. Osposobiti polaznike za primjene odgovaraju ćih metoda ekonomske analize Nas tava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 0 20

Na čin polaganja Ocjenjivanje i vrednovanje studenata: sudjelovanje na nastavi, aktivnosti, ispita kolokvij, ispit Završni ispit: pismeni i usmeni Bodovi 2 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Stipeti ć. V. (1987): Poljoprivreda i privredni razvoj. Informator. Zagreb 2. Strategija dugoro čnog razvitka hrvatske poljoprivrede (1994). Zbornik. Hrvatska veterinarska komora. Zagreb 3. Žimbrek, T. i sur. (2004): Agrarna ekonomika: izabrana predavanja. 1.,2. i 3. dio. Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju, Agronomski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb. 4.Žimbrek, T. i sur. (2004): Agrarna politika Republike Hrvatske: zbornik izabranih radova. Agronomski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju, Zagreb. 5.Defilippis, J. (2002): Ekonomika poljoprivrede. Školska knjiga, Zagreb. Preporu čena 3. Tracy,. M. (1993): Food and Agriculture in a Market Economv. APS. literatura Belgium. 2. Alexandratos, N. (1990): European Agriculture; Policy, Issues and Options to 2000. FAO. Rome; Belhaven Press. London.

251

Naziv kolegija Anatomija laboratorijskih životinja Šifra 129995 Status kolegija Izborni Studij integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IV. / četvrti/ Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija doc. dr. sc. Hrvoje Luci ć Nastavnici i Doc. dr. sc. Hrvoje Luci ć suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Gra đa kokošjeg jajeta. Embrionalni razvitak kokošjeg embrija (gra đa kokošjeg jajeta; preembrionalni razvitak kokošjeg embrija; embrionalni razvitak kokošjeg embrija; vitelusni krvotok kokošjeg embrija; alantoisni krvotok kokošjeg embrija; amnion kokošjeg zametka; žumanj čana vre ćica kokošjeg embrija; alantoisna vre ćica kokošjeg embrija; Ductus omphaloentericus kokošjeg embrija); 2. Sojevi pokusnih miševa i štakora (sojevi pokusnih miševa i štakora; homozigotne i heterozigotne životinje; dobivanje visoko srodnih sojeva pokusnih životinja); 3. Anatomija pokusnih životinja (mlije čna žlijezda miša i štakora; sme đe masno tkivo; probavni organi miša, štakora i zamor čića; dišni organi miša, štakora i zamor čića; mokra ćno-spolni organi miša, štakora i zamor čića; cirkulacijski organi miša, štakora i zamor čića; endokrine žlijezde miša, štakora i zamor čića; mozak miša, štakora i zamor čića; vađenje krvi miša, štakora i zamor čića); 4. Reprodukcija i embriologija laboratorijskih životinja (parenje pokusnih životinja; vaginalni čep; preembrionalni razvitak miša; embrionalni razvitak miša; fetalni razvitak miša; fetalne ovojnice miša; posteljica miša; razvitak kostura miša).

Op ća i posebna Savladavanjem ovog predmeta kandidat će ste ći znanje potrebno za znanja koja se daljnje pra ćenje znanosti o laboratorijskim životinjama (uzgoj, stje ču na kolegiju patologija i pokusi). (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 6 0 24 30 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2 Jez ik Hrvatski Obvezna literatura 1. Popesko, P., V. Rajtova, J. Horak (1990): Atlas anatomie malyh laboratornych zvierat, 1 Kralik, Mor ča. Priroda. Bratislava. 2. Popesko, P., V. Rajtova, J. Horak (1990.): Atlas anatomie malyh laboratornych zvierat, 2 Potkan, Myš, chr ček zlaty. Priroda. Bratislava. 3. Komarek, V., L. Malinovsky, L. Lemež (1982.): Anatomia avium domesticarum et embryologia galli, 2. Priroda. Bratislava.

Preporu čena 1. Theiler, K. (1972.): The House Mouse, Development and Normal literatura Stages from Fertilization to 4 Weeks of Age. Springer-Verlag. Berlin, Heidelberg, New York. 2. Gude, W. D:, G. E. Cosgrove, G. (1982.): P. Hirsch: Histological Atlas of the Laboratory Mouse. Plenum Press. New York, London. 3. Fox, J. G., B. J. Cohen, F. M. Loew (Eds.) (1984.): Laboratory Medicine. Academic Press. Orlando. 4. Daniel, J. C., Jr. (1971.): Methods in Mammalian Embryology. W. H. Freeman and Company. San Francisco.

252

Naziv kolegija Arheozoologija Šifra 56328 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IV Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Snježana Kužir, dr. med. vet. Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. Tajana Trbojevi ć Vuki čevi ć, Ivan Ali ć, dr. vet. med suradnici na (znanstveni novak) kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod u arheozoologiju (Definicija i ciljevi arheozoologije, povijesni razvoj i podjela arheozoologije. domestikacija i njen utjecaj na morfologiju kostiju sisavaca); 2. Osnove koštanog sustava sisavaca i ptica (Upotpunjavanje ste čenog znanja iz komparativne osteologije sisavaca i ptica); 3. Osnove koštanog sustava riba; 4. Laboratorijska obrada arheozoološkog materijala: primarna arheozoološka analiza ( stupanj o čuvanosti, odredba skeletnog elementa, taksonomska identifikacija, broj uzoraka, anatomske zna čajke dobi i spola, mjere, težina uzorka, patološke promjene); 5. Osnove osteometrije; 6. Laboratorijska obrada arheozoološkog materijala: sekundarna arheozoološka analiza ( skeletna frekvencija, relativna učestalost vrsta, konstrukcija dobnih razreda i spolnih omjera, procjena tjelesnih dimenzija, procjena prehrambenog udjela); 7. Tafonomija (Definicija tafonomije, identifikacija tafonomskih promjena i vrijeme njihova nastanka, tragovi na kostima, obrada kostiju i rogova u alat i nakit); 8. Interpretacija arheozooloških nalaza u arheološkom izvješ ću (Pisanje izvješ ća, pohrana kostiju, arhiviranje dokumentacije i arheozooloških uzoraka).

Opća i posebna Studenti će upoznati osnovne arheozoološke metode; povezati prethodno znanja koja se ste čena znanja u cilju determinacije skeletnih elemenata i utvr đivanja stje ču na kolegiju taksonomske pripadnosti (sisavci, ribe i ptice); nau čiti odrediti spol i dob (cilj) životinje na temelju izbijanja i trošenja zuba i sraslosti/nesraslosti epifiza dugih kostiju; nau čiti procijeniti visinu grebena i biomasu životinje; znati prepoznati osnovne tafonomske efekte i zaklju čiti koji čimbenik je i kroz koji proces je doveo do njihovog nastanka; prepoznati i razlikovati tragove na kostima: tragovi zuba mesoždera, tragovi disartikulacije i mesarenja, obrada kostiju i rogova u alate i nakit; nau čiti pisati arheozoološki nalaz i uklopiti ga u cjelokupno arheološko izvješ će.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 0 15 30 Na čin polaganja Seminarski rad i pisani ispit ispita Bodovi 2 Jezik hrvatski Obvezna literatura HILLSON, S. (1986): Teeth. Cambridge, Cambridge University Press.

HILLSON, S. (1992): Mammal Bones and Teeth: An Introductory Guide to Methods of Identification. Institute of Archaeology, London.

KUŽIR, S. (2002): Arheozoološko istraživanje kostiju i zubiju životinja badenske kulture s lokaliteta Vu čedol. Znanstveni magistarski rad, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb.

KUŽIR, S. (2006): Utjecaj na čina uzimanja hrane na morfofunkcionalna svojstva kostiju čeljusnog luka slatkovodnih riba“. Disertacija. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. Zagreb.

KUŽIR, S. (2012): Odabrane tematske cjeline: Ribe u arheozoologiji. Tafonomija. (mrežno predavanje, LMS predmeta).Veterinarski fakultet 253

Sveu čilišta u Zagrebu.

O'CONNOR, T. (2000): The archaeology of animal bones. Sutton Publishing Limited, Great Britain.

REITZ, E. J., E. S. WING (1999): Zooarchaeology. Cambridge University Press, Cambridge, United Kingdom.

SCHMID, E. (1972): Atlas of animal bones for prehistorians, archaeologists and Quaternary geologists. Elsevier Publishing Company, Amsterdam- London-New York.

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, T. (2002): Osteometrijska analiza arheoloških ostataka dugih kostiju goveda na Vu čedolskom kompleksu. Znanstveni magistarski rad, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb.

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, T. (2006): Arheozoološka i tafonomska istraživanja eneoliti čkog goveda Vu čedola. Diseracija. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb.

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, T. (2012): Arheozoologija. Odabrane tematske cjeline (mrežno predavanje, LMS predmeta). Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu.

VON DEN DRIESCH, A. (1976): A Guide to the Measurement of Animal Bones from Archaeological Sites. Peabody Museum of Archaeology and Ethnology. Harward

Preporu čena GUGO RUMŠTAJN, K., A. ŠTILINOVI Ć, T. TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć literatura (2009): Srednjovjekovni kompleks na položaju Podgrađe u Kninu - rezultati arheozoološke analize koštanog materijala. U: Juriši ćev zbornik, Zbornik radova u znak sje ćanja na Marija Juriši ća Beki ć, L. (ur.). Zagreb : Hrvatski restauratorski zavod, str. 206-212.

GRIGSON, C. (1982): Sex and Age Determination of some bones and teeth of domestic cattle: A review of the literature. In: Ageing and Sexing Animal Bones from Archaeological Sites, eds. Wilson, B.,Grigson, C., Payne, S. BAR (British Series 109); 7-54.

KUŽIR, S., K. BABI Ć, Z. KOZARI Ć (2005): Životinjske kosti iz Vele spile na otoku Kor čuli. U: Vela Spila – Višeslojno pretpovijesno nalazište-Vela Luka, otok Kor čula. Čečuk, B., D. Radi ć ur., Centar za kulturu Vela Luka, str. 291- 299.

KUŽIR, S., T. TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, Z. KOZARI Ć, K. BABI Ć, (2009) Ribe i arheologija. U: Juriši ćev Zbornik. Beki ć, L. (ur.). Zagreb : Hrvatski restauratorski zavod, str. 256-260.

KUŽIR, S., T. TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, M. POLETTO (2010): Životinjski ostaci sa srednjovjekovnih nalazišta u okolici Tor čeca. U: PODRAVINA U RANOM SREDNJEM VIJEKU. Rezultati arheoloških istraživanja ranosrednjovjekovnih nalazišta u Tor čecu. Sekelj Ivan čan, T. (ur.). Zagreb : Institut za arheologiju, str. 339-371.

LYMAN, R. L. (1994): Quantitative Units and Terminology in Zooarchaeology. American Antiquity, 59 (1), 36-71.

LYMAN, R. L. (1994): Vertebrate taphonomy. Cambridge University Press, 254

Cambridge.

ŠTILINOVI Ć, A., T. TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć (2009): Arheozoološka analiza. U: Tarsati čki principi kasnoanti čko vojno zapovjedništvo. Radi ć Štivi ć, N. ; Beki ć, L. (ur.).Rijeka : Grad Rijaka, Hrvatski restauratorski zavod, str. 261-271.

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, T. K: BABI Ć (2007): .Prehrana stanovnika naselja. U: Slavonski Brod, Galovo, deset godina arheoloških istraživanja. Tomi čić, Ž. (ur.). Zagreb : Institut za arheologiju, str. 188-189.

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, T., A. ŠTILINOVI Ć (2007): Arheozoološka analiza animalnih koštanih ostataka i zuba (Guran - Na Križu). U: Zaštitna arheologija na magistralnom plinovodu Pula – Karlovac. Beki ć, L. (ur.). Zagreb : Hrvatski restauratorski zavod, str. 48-49.

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, T., A. ŠTILINOVI Ć (2007): Arheozoološka analiza animalnih koštanih ostataka i zubi (Krvavi ći - Boškina). U: Zaštitna arheologija na magistralnom vodovodu Pula – Karlovac. Beki ć, L. (ur.). Zagreb : Hrvatski restauratorski zavod, str. 141-144

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, T., A. ŠTILINOVI Ć (2007): Arheozoološka analiza animalnih koštanih ostataka i zubi (Orišje - Gradišće). U: Zaštitna arheologija na magistralnom vodovodu Pula – Karlovac. Beki ć, L. (ur.). Zagreb : Hrvatski restauratorski zavod, str. 225-227.

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, T., I. ALI Ć (2008): Arheozoološka analiza (Gradski park Virovitica : drveni piloti mosta). U: Srednjovjekovna nizinska utvrda u Virovitici : osvrt na arheološka istraživanja. Kulej, M. (ur.). Virovitica: Gradski muzej Virovitica, str. 39-44.

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, T., A. ŠTILINOVI Ć (2008): .Arheozoološka analiza kostiju s utvrde Čanjevo. U: Utvrda Čanjevo - istraživanja 2003-2007. Beki ć, L. (ur.). Visoko ; Zagreb: Op ćina Visoko ; Hrvatski restauratorski zavod, str. 253-259.

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, T. (2009): Govedo - osnova sto čarstva na lokalitetu Josipovac Punitova čki - Veliko polje I. Josipovac Punitova čki - Veliko polje I Zaštitna arheološka istraživanje na trasi autoceste A5. Čataj, L. (ur.).Zagreb : Hrvatski restauratorski zavod, str. 281-285.

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, TAJANA; KUŽIR, SNJEŽANA; BABI Ć, KREŠIMIR; POLETTO, MARKO (2009): Arheozoološka istraživanja na Veterinarskom fakultetu Sveu čilišta u Zagrebu tijekom posljednjeg desetlje ća (1996-2006). U: Juriši ćev zbornik ; Zbornik radova u znak sje ćanja na Marija Juriši ća. Beki ć, L. (ur.). Zagreb : Hrvatski restauratorski zavod, str. 419-424.

TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć, T., S. FRAN ČIĆ, S. KUŽIR (2010): Analiza životinjskih kostiju iz srednjovjekovnog burga Vrbovca u Klenovcu Humskome. U: Burg Vrbovec u Klenovcu Humskome: deset sezona arheoloških istraživanja. Tkal čec, T. (ur.). Zagreb : Muzeji Hrvatskog zagorja, Institut za arheologiju, str. 234-246.

255

Naziv kolegija Asistirana reprodukcija u veterinarskoj medicini Šifra 56313 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Zavod/klinika Klinika za porodništvo i reprodukciju Voditelj kolegija doc. dr. sc. Martina Lojki ć Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. Iva Getz, izv. prof. dr.sc. Marko Samardžija, doc. dr. sc. Martina suradnici na Lojki ć, izv. prof. dr. sc. Juraj Grizelj, doc. dr. sc. Silvijo Vince, kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod u biotehnologiju rasplo đivanja (zna čaj i primjena metoda biotehn. rasplo đivanja u svijetu i RH; MOET programi, OPU/IVF, seksiranje sperme i zametaka, transgeneza i kloniranje; odabrana poglavlja iz fiziologije spolnog ciklusa goveda: dinamika rasta folikula, endokrina, parakrina i autokrina kontrola rasta folikula, dozrijevanje jajne stanice in vivo ); 2. Embriotransfer u goveda (odabir krava i junica davateljica i primateljica za embriotransfer; superovulacije davateljica za ET (PMSG i FSH preparati); utjecaj hranidbe, držanja i laktacije na superovulacijski odgovor; ponavljanje superovulacijskih postupaka; ispiranje maternice davateljica: sedacija i epiduralna anestezija, priprema medija i pribora, pretraživanje ispirka, postupak s polu čenim zamecima; morfološka ocjena i klasifikacija zametaka; priprema i sinkronizacija primateljica; transfer zametaka u krave i junice primateljice); 3. Embriotransfer u malih preživa ča (sinkronizacija i superovulacija davateljica; ultrazvu čno praćenje uspjeha superovulacije; pripust i U.O. davateljica za ET (intracervikalno i laparoskopsko osjemenjivanje ovaca); kirurško ispiranje zametaka iz maternice ovaca davateljica; postupak sa zamecima, ocjena i klasifikacija zametaka u malih preživa ča; kirurški laparoskopski transfer zametaka u sinkronizirane primateljice; utjecaj sezone, držanja i hranidbe na uspjeh embriotransfera u ovaca i koza); 4. Embriotransfer u kobila (sinkronizacija, pripust i U.O. kobila davateljica za ET; nekirurško ispiranje maternice davateljica: priprema medija i pribora; pretraživanje ispirka maternice, ocjena kvalitete konjskih zametaka; sinkronizacija i postupak s primateljicama; transfer zametaka); 5. Postupci polu čivanja jajnih stanica sisavaca za oplodnju in vitro (aspiracija jajnih stanica iz klaoni čkog materijala; disekcija jajnika; transvaginalna ultrazvu čna aspiracija jajnih stanica; laparoskopska aspiracija jajnih stanica); 6. Dozrijevanje, oplodnja i uzgoj jajnih stanica sisavaca in vitro (dozrijevanje jajne stanice in vitro kapacitacija spermija, akrosomska reakcija i oplodnja in vitro postupci pripreme sjemena za oplodnju in vitro (swim-up , centifugiranje na gradijentima i dr.); odre đivanje pokretljivosti, koncentracije spermija za IVF; postupak s jajnim stanicama dozrelim in vitro ; odre đivanje uspjeha oplodnje in vitro ; priprema medija i uzgoj zametaka in vitro ); 7. Ocjena i kategorizacija in vivo i in vitro dobivenih zametaka preživa ča. Metode krioprezervacije zametaka polu čenih in vivo i in vitro (morfološka kategorizacija zametaka; diferencijalno bojanje zametaka; metaboli čki testovi; duboko smrzavanje zametaka preživa ča – klasi čna metoda i vitrifikacija; odre đivanje uspjeha krioprezervacije zametaka); 8. Seksiranje sperme i zametaka. Mikromanipulacija zamecima. Proizvodnja transgenih životinja, kloniranje (proto čna citometrijska analiza DNA u glavi spermija; biopsija zametaka; odre đivanje spola zametaka lančanom reakcijom polimerazom); 9. Zakonska regulativa trgovine spermom i zamecima. Uskla đivanje s normama EU. Dobrobit i zdravlje životinja u postupku ET/IVF; 10. Primjena bioteh. rapslo đ. za o čuvanje genoma divljih i ugroženih vrsta. Spremišta genetskog materijala (kriobanka).

Op ća i posebna U okviru ovog predmeta studenti će se osposobiti za samostalno izvo đenje postupka znanja koja se embriotransfera kod farmskih životinja: superovulacijski tretmani, ispiranje maternice stje ču na kolegiju davateljica, ocjena polu čenih zametaka te transfer zametaka u sinkronizirane (cilj) primateljice. Tako đer će se upoznati s mogu ćnostima primjene drugih biotehnoloških metoda kao što su: aspiracija jajnih stanica za oplodnju in vitro iz klaoni čkog materijala i iz živih plotkinja (transvaginalna ultrazvu čna aspiracija, laparoskopska aspiracija), dozrijevanje, oplodnja i uzgoj gove đih zametaka in vitro , biopsija i odre đivanje spola zametaka, ocjena i kategorizacija gove đih zametaka, diferencijalna bojenja zametaka, metaboli čki testovi, krioprezervacija zametaka te upoznavanje sa zakonskom regulativom trgovine duboko smrznutom spermom i zamecima (uskla đivanje s propisima EU)).

256

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 5 10 15 30 Na čin polaganja Prakti čni dio ispita i usmeno ispita Bodovi Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Getz i sur.: Primjena asistirane reprodukcije u veterinarskoj medicini. Interna skripta. Veterinarski fakultet. Zagreb (u pripremi) 2. Getz, I. (1999): Dozrijevanje, oplodnja i uzgoj oplo đenih gove đih jajnih stanica in vitro. Znanstveni magistarski rad. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu 3. Getz, I. (2004): Uspješnost stimulacije jajnika krava u postupku transvaginalne ultrazvu čne punkcije i uzgoja in vitro gove đih zametaka. Doktorska disertacija. Sveu čilište u Zagrebu 4. Gordon, I. (1996): Controlled reproduction in Cattle and Buffaloes. CAB International, University Press, Cambridge 5. IETS (1998): Manual of the International Embryo Transfer Society, 3rd edition, Savoy, IL:IETS. 6. Makek, Z., M. Cergolj, Iva Getz, M. Herak, A. Tomaškovi ć, T. Dobrani ć (1996): Embriotransfer u goveda. Praxis veterinaria 45, 153-159. 7. Samardžija, M. (2003): Priprema bi čje sperme u postupcima oplodnje in vitro. Znanstveni magistarski rad. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. 8. Textbook of Assisted Reproductive Techniques. Laboratory and Clinical Perspectives. ISBN 1 85317 870 5 Martin Dunitz Ltd The Livery House, 7-9 Pratt Street, London NW1 OAE, 2001. 9. Tomaškovi ć, A., M. Cergolj, T. Dobrani ć, J. Grizelj, N. Prvanovi ć, Ž. Mikulec, J. Kos (2004): Fiziologija i patologija reprodukcije, hranidba i bolesti papaka u ovaca. Interna skripta. Veterinarski fakultet. Zagreb 10. Tomaškovi ć, A., Z. Makek, M. Cergolj, T. Dobrani ć (2003): Management reprodukcije krava. Interna skripta. Veterinarski fakultet. Zagreb Preporu čena 1. Bols, P. E. J. (1997): Transvaginal Ovum Opick-up in the cow: Technical and literatura Biological Modifications. Doctoral thesis, University of Ghent, Belgium. 2. Getz, Iva, M. Cergolj, Z. Makek, Martina Lojki ć, M. Samardžija, M. Matkovi ć (2003): Proizvodnja gove đih zametaka in vitro: trenutno stanje i mogu ćnosti primjene u hrvatskom govedarstvu. Zbornik radova IV. Srednjeeuropskog bujatri čkog kongresa. Lovran,23.-27. travnja 2003., 39-44. 3. Getz, Iva, M. Matkovi ć, Z. Makek, A. Tomaškovi ć, M. Cergolj, Martina Lojki ć (2001): Asistirana reprodukcija u govedarskoj proizvodnji. Zbornik radova "Veterinarski dani", Opatija 2001., 83-92. 4. Lojki ć, Martina (2004): Utjecaj razli čitih koncentracija cisteamina na kvalitetu gove đih zametaka uzgojenih in vitro. Znanstveni magistarski rad. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu 5. Makek, Z., M. Matkovi ć, Iva Getz, Martina Lojki ć (2000) : Proizvodnja gove đih zametaka in vitro za embriotransfere: usporedba rezultata uzgoja u kokulturi sa stanicama granuloze i uzgoja u definiranom mediju. Zbornik radova Drugog hrvatskog veterinarskog kongresa, Cavtat, 10.-12. listopada 2000., 273-281. 6. Van Soom, A. (1996): Bovine embryo quality: timing of development, morfological differentiation and cell alocation. PhD thesis, Ghent University

257

Naziv kolegija Autohtoni mesni proizvodi Šifra 118339 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/ Zavod/klinika Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Vesna Dobrani ć Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. Vesna Dobrani ć, prof. dr. sc. Lidija Koza činski, izv. prof. dr. suradnici na sc. Željka Cvrtila Fleck, doc. dr. sc. Nevijo Zdolec, dr. sc. Ivana Filipovi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Autohtona proizvodnja; asortiman proizvoda (obilježja autohtone proizvodnje mesnih proizvoda, odabir sirovine, veterinarsko-sanitarni pregled); 2. Minimalni higijenski standardi (mikrobiološki standardi i kontrola čisto će opreme; uloga veterinarske inspekcije); 3. Tradicijska proizvodnja autohtonih proizvoda (tehnološki postupci proizvodnje suhomesnatih proizvoda, kobasica, masti, čvaraka); 4. Zrenje mesnih proizvoda (zrenje, mikroflora fermentiranih proizvoda; aditivi i za čini u preradi mesa); 5. Ocjena kakvo će autohtonih mesnih proizvoda (standardizacija, senzorska svojstva).

Op ća i posebna Nakon odslušanog kolegija studenti će upotpuniti prethodno ste čeno znanje znanja koja se iz obveznog predmeta Higijena i tehnologija hrane. Predmet detaljnije stje ču na kolegiju pojašnjava pojedine parametre proizvodnje autohtonih mesnih proizvoda. (cilj) Tako će studenti mo ći samostalno pristupiti ocjeni i edukaciji proizvo đača autohtonih mesnih proizvoda. Ste čeno znanje specifi čno je i primjenjivo u poslovima vezanima za unapre đenje autohtone proizvodnje, veterinarsku inspekciju i nadzor proizvodnje i prometa nad autohtonim mesnim proizvodima.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 2 10 14 26 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2 Jezik Hrvatski Obvezna literatura Grupa autora (2013): Autohtoni mesni proizvodi. Interna skripta. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu.

Preporu čena Aktualni stru čni i znanstveni radovi iz podru čja autohtonih mesnih proizvoda. literatura

258

Naziv kolegija Autohtoni mlije čni proizvodi Šifra 130058 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/ Zavod/klinika Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Željka Cvrtila-Fleck Nastavnici i prof. dr. sc. Lidija Koza činski, izv. prof. dr. sc. Željka Cvrtila Fleck, doc. dr. suradnici na sc. Nevijo Zdolec, izv. prof. dr. sc. Vesna Dobranić, dr. sc. Ivana Filipovi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Autohtona proizvodnja (obilježja autohtone proizvodnje namirnica, zna čenje autohtone proizvodnje u okružju EU, zakonska regulativa autohtonih proizvoda, utjecaj autohtonih proizvoda u promociji turizma i nacionalnih kulturnih obilježja); 2. Minimalni higijenski standardi u preradi mlijeka (mikrobiološki standardi za mlijeko, mlije čne proizvode te kontrolu čisto će opreme u autohtonoj proizvodnji); 3. Koli čine i sastav mlijeka za potrebe autohtone proizvodnje (ekonomski opravdane potrebe koli čina mlijeka u autohtonoj proizvodnji i optimalni sastav mlijeka prema namjeni za pojedine proizvode); 4. Objekti i higijenski standardi u OPG (zootehni čki i higijenski uvjeti za autohtonu proizvodnju prema doma ćim i EU standardima); 5. Prerada mlijeka u OPG (optimalizacija koli čine i toplinske obrade mlijeka (termizacija, pasterizacija), oprema i strojevi); 6. Tradicijska proizvodnja vrhnja, maslaca i fermentiranih mlije čnih proizvoda (proizvodnja vrhnja, maslaca i fermentiranih mlije čnih proizvoda u doma ćinstvu na tradicionalan na čin prilago đen suvremenim zahtjevima doma će i EU legislative); 7. Proizvodnja autohtonih sireva (p roizvodnja poznatih hrvatskih autohtonih mekih, polutvrdih i tvrdih sireva). Op ća i posebna Nakon odslušanog kolegija studenti će upotpuniti prethodno ste čeno znanje znanja koja se iz obveznog predmeta Higijena i tehnologija animalnih namirnica. Predmet stje ču na kolegiju detaljnije pojašnjava pojedine parametre u ocjeni autohtonih mlije čnih (cilj) proizvoda. Tako će studenti mo ći samostalno pristupiti ocjeni i edukaciji proizvo đača autohtonih mlije čnih proizvoda. Ste čeno znanje specifi čno je i primjenjivo u poslovima vezanima za unapre đenje autohtone proizvodnje, veterinarsku inspekciju i nadzor proizvodnje i prometa nad autohtonim mlije čnim proizvodima. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 6 9 15 30 Na čin pol aganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Bulletin of the Dairy Federation 369/2001. Cheeses in all their Aspects 2. Harbutt, J.: Svjetska enciklopedija sira. Naklada Fran, Zagreb, 2000. 3. Mileti ć, S. (1994): Mlijeko i mlije čni proizvodi. Zagreb,. 4. Robinson, R. K. (1990): Dairy Microbilogy. Elsevier Applied Science. London and New York 5. Sabadoš, D. (1996): Kontrola i ocjenjivanje kakvo će mlijeka i mlije čnih proizvoda. Udžbenik Sveu čilišta u Zagrebu. Zagreb 6. Tratnik, Lj. (1998): Mlijeko – tehnologija, biokemija i mikrobiologija. Udžbenik Sveu čilišta u Zagrebu. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb Preporu čena Ostala raspoloživa literatura na Zavodu literatura

259

Naziv kolegija Biologija i ekologija preda tora Šifra 46247 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III (tre ći) Zavod/klinika Zavod za biologiju Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc . Josip Kusak Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. Josip Kusak, prof. dr. sc. Đuro Huber, doc. dr. sc. Tomislav suradnici na Gomer čić kolegiju Sadržaj kolegija 1. Status i zna čaj organizama na vrhu ekoloških piramida. Mehanizmi regulacije veli čine populacije (razlozi i zna čaj malog broja, biomase i energije; utjecaj vrhunskih konzumenata na sve niže trofi čke kategorije); 2. Veliki predatori hrvatske faune (zvijeri: medvjed, vuk, ris, sredozemna medvjedica; kitovi: dupini); 3. Predatori hrvatske faune me đu pticama (ptice: sove, sokolovke, rodarica); 4. Predatori hrvatske faune me đu ostalim kralježnjacima i beskralježnjacima (slatkovodne i morske ribe, vodozemci i gmazovi, člankonošci, koluti ćavci, žarnjaci i bodljikaši); 5. Spoznaje iz istraživanja medvjeda (status i osobitosti populacije u Hrvatskoj); 6. Spoznaje iz istraživanja vukova (status i osobitosti populacije u Hrvatskoj); 7. Spoznaje iz istraživanja risova (status i osobitosti populacije u Hrvatskoj); 8. Metode istraživanja velikih zvijeri (istraživanje in situ i ex situ ); 9. Metode istraživanja velikih zvijeri (hvatanje živih jedinki, omamljivanje, obilježavanje, telemetrijsko pra ćenje);

Op ća i posebna Svrha predmeta je da studentima pojasni ekološko zna čenje organizama na znanja koja se vrhu prehrambene piramide, evolucijske mehanizme koji su doveli do njihova stje ču na kolegiju razvoja i opstanka u ravnoteži s populacijama plijena. Predmet dodatno (cilj) oboga ćuje ekološke sadržaje studija veterinarske medicine kroz pojašnjavanje ekološkog zna čaja prehrambenog lanca, i to posebice organizama koji se nalaze na njegovu vrhu. Čovjek je tako đer blizu vrha prehrambene piramide pa su mu pripadnici te skupine tradicionalno bili konkurenti u prehrani i kao takve ih je svim mogu ćim sredstvima stolje ćima istrebljivao. Osim mesoždera ( Carnivora ) u taksonomskom smislu (poput medvjeda, vuka i risa), istoj ekološkoj kategoriji pripadaju ptice grabljivice (poput orlova) te morski sisavci (poput dupina i sredozemne medvjedice) i mesožderne ribe (poput morskih pasa). Cilj je da se studentima pojasni ekološki zna čaj prehrambenog lanca i to posebice organizama koji se nalaze na njegovu vrhu. Razumijevanje uzajamnog utjecaja predatora i plijena, regulacije veli čine i dinamike populacija te zna čaja predatora za čovjeka.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 8 4 18 30 Na čin polaganja Pisani i usmeno prikazani seminarski rad i usmeni ispit ispita Bodovi 2 Jezik Hrvatski, engleski Obvezna literatura 1. Gužvica, G., Šver, L.(2000.): Osnove evolucije živih bi ća, Veterinarski fakultet 2. Huber, Đ. (2004): Sme đi medvjed. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 92-97. 3. Huber, Đ. (2004): Biološki temelju uzgoja i zaštite divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 230-235. 4. Huber, Đ. (2004): Osnovne mjere gospodarenja s divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 235-241. 5. Huber, Đ. (2004): Uzgoj sme đeg medvjeda. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 253-255. 6. Huber, Đ. (2004): Naseljavanje divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 297-300. 7. Huber, Đ., Kusak J. (2004):Telemetrijska istraživanja medvjeda i vukova u Hrvatskoj. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 260

300-304.

Preporu čena 1. Postlethwait, J. H., Hopson, J. L. (1989): The nature of life literatura 2. Odum, E. (1988): Fundamentals of ecology 3. Wildermuth, H. (1994): Priroda kao zada ća. Državna uprava za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Zagreb 4. Glava č, V. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatska sveu čilišna naklada, Zagreb 5. Pimac, R. B. (1995): A primer of conservation biology. Sinauer Associates Inc, Massachusetts

261

Naziv kolegija Biološki tragovi i dokazi u sudskom veterinarstvu Šifra Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XII. /deseti/ Zavod/klinika Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Krešimir Severin Nastavnici i Prof. dr. sc. Petar Džaja; prof. dr. sc. Željko Grabarevi ć; doc. dr. sc. Andrea suradnici na Gudan Kurilj; prof. dr. sc. Branka Artukovi ć; doc. dr. sc. Tomislav Mašek; dr. kolegiju sc. Dean Konjevi ć Dipl. ECZM (WPH); dr. sc. Marko Hohšteter; Ivan- Conrado Šoštari ć Zuckermann, dr. med. vet. Sadržaj kolegija Predavanja (2) Podru čja primjene prepoznavanja bioloških tragova u sudskom veterinarstvu; obveze u postupanju službenih osoba pri prikupljanju materijalnih tragova biološkog podrijetla prema odredbama i na čelima formalno pravnih (Kazneni zakon, Prekršajni zakon) i materijalno pravnih akata (Zakon o veterinarstvu, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti životinja). Seminari (4) Podjela bioloških tragova s obzirom na podrijetlo i zahtjeve sudskog veterinarstva (tragovi životinjskog podrijetla – tkiva, dlaka, perje, proizvodi životinjskog podrijetla, hrana za životinje (prethodno uklju čuje tragovi biljnoga podrijetla). Rješavanje sudskih postupaka (kazneni i/ili parni čni postupci) gdje je životinja promatrana kao po činitelj, kao žrtva, kao svjedok; posebnosti zahtjeva za identifikacijom u slu čaju zaštite i o čuvanja ugroženih životinjskih vrsta, davanje garancije i potvrde čistokrvnosti i pedigrea uzgojnih životinja, analize u svrhu kontrole podrijetla proizvoda životinjskog podrijetla odnosno hrane za životinje. Vježbe (7) Prikupljanje, obilježavanje i osiguranje-zaštita bioloških tragova od strane službenih osoba; odgovornost policijskih djelatnika, službenih osoba suda, veterinarskih inspektora i veterinarskih djelatnika. Podjela i odabir metoda identifikacije s obzirom na njihovu razlu čivost i specifi čnost pri utvr đivanju te zahtjeve postupanja, kvalitete i kvantitete bioloških tragova. Metode morfološkog/histološkog prepoznavanja tkiva (kosti, miši ći, perje, dlaka), metode plinske kromatografije (populacijska forenzika koja se temelji na masno-kiselinskom profilu), molekularne metode (analiza mitohondrijske i jezgrine DNA; naj češ će korišteni genetski markeri u sudskom veterinarstvu u svrhu odre đivanja vrste od koje uzorak potje če ili odre đivanje jedinke unutar neke vrste/pasmine uklju čuju ći populacijsku forenziku kao npr. mikrosateliti /STR short tandem repeats-SSR simple sequence repeats/, polimorfizam duljine restrikcijskih fragmenata /RFLP – restriction fragment lenght polymorphism/, polimorfizam pojedina čnih nukleotida /SNP - single nucleotide polymorphism/) i imunohistokemijske metode identifikacije tkiva i stanica. Vjerodostojnost rezultata analiti čkih postupaka s obzirom na stupanj standardizacije laboratorija i upotrebu metode (validirane/nevalidirane). Posebni zahtjevi pri pisanju zapisnika, mišljenja, sudskih vješta čenja (ekspetiza). E-učenje (2) Primjer iz sudske prakse, interaktivni pregled odabranog slu čaja od trenutka uzimanja biološkog traga - „materijalni trag “ → postavljanje zahtjeva za identifikacijom (odabir metode) → slanje uzorka forenzi čkom laboratoriju (laboratorij za analizu DNA) → osiguranje uzorka i kontrola sljedivosti → 262

rezultati provedene analiti čke pretrage → tuma čenje rezultata → pisanje mišljenja u obliku sudskog vješta čenja (ekspetize) → do statusa „materijalni dokaz “. Op ća i posebna Cilj predmeta je upoznati studente veterinarske medicine s podru čjem znanja koja se sudskog veterinarstva koje se bavi prepoznavanjem bioloških tragova, stje ču na kolegiju postupcima pri njihovom osiguranju i razinom vjerodostojnosti rezultata s (cilj) obzirom na analiti čke postupke, te osigurati kod studenata usvojenost znanja, vještina i kompetencija kako bi mogli samostalno procijeniti i donositi složenije odluke u slu čajevima zahtjeva podnesenih od strane pravosudnih tijela, tijela u inspekcijskom nadzoru te pravnih i fizi čkih osoba. Očekivani ishodi u čenja na razini predmeta: ve ća stru čnost i pozornost pri postupanju koje ima za cilj prepoznavanje bioloških tragova u sudskom veterinarstvu; poznavati materijalno i formalno zakonodavstvo podru čja parni čnog i kaznenog postupka; prepoznati pripadnost pojedinih bioloških tragova odre đenoj životinjskoj vrsti s obzirom na morfološke/histološke osobitosti ; sposobnost pravilnog odabira molekularnih metoda prema zahtjevu identifikacije i materijalnog traga; poznavati postupanje kao stru čnog svjedoka i stalnog sudskog vještaka pri davanju usmenih i pisanih mišljenja te vješta čenja (ekspertiza); zastupati mišljenja o vjerodostojnosti nalaza ovisno o snazi laboratorija (prema potencijalu osiguravanja kvalitete Laboratoriji čiji je rad djelomi čno ili u potpunosti financiran iz državnog prora čuna; Privatni forenzi čki laboratoriji; Posebne ustrojbene jedinice u obliku forenzi čkih laboratorija na fakultetima i institutima; Istraživa čki laboratoriji op će upotrebe) i upotrjebljene metode (validirane/nevalidirane). Nastava Predava nja Seminari Vježbe (sati ukupno) 2 4 9 15 Na čin polaganja ispita Bodovi 1,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1.Džaja, P., Ž. Grabarevi ć (2011): Sudsko veterinarstvo – op ći dio, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb. 2.Pr imorac, D. i sur. (2008): Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosu đu, Medicinska naklada, Zagreb. 3.Prekršajni zakon (NN 107/07) 4.Kazneni zakon (NN 110/97, 51/01, 105/04, 084/05, 071/06, 110/07, 152/08, 57/11) Preporu čena 1.Linacre A. (2009): Forensic Science in Wildlife Investigations. CRC Press, literatura Boca Raton. 2. Merck M.D. (2007): Veterinary Forensics, Blackwell Publishing, Oxford. 3.Cooper J.E., M.E. Cooper (2007): Introduction to Veterinary and Comparative Forensic Medicine. Blackwell Publishing, Oxford.

263

Naziv kolegija Bolesti i rasplo đivanje radnih i sportskih životinja Šifra 96981 Status kolegija Izborni Studij Integriranog rpeddiplomskog i diplomskog Semestar 12 Zavod/klinika Klinika za porodništvo i reprodukciju Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Nikica Prvanovi ć Babi ć Nastavnici i Prof. dr. sc. Tomislav Dobrani ć, izv. prof. dr. sc. Iva Getz, izv. prof. dr. sc. Marko suradnici na Samardžija, prof. dr. sc. Goran Ba čić, izv. prof. dr. sc. Tugomir Karadjole, doc. kolegiju dr. sc. Nino Ma češi ć, prof. dr. sc. Josip Kos, izv. prof. dr. sc. Berislav Radiši ć, izv. prof. dr. sc. Boris Pirki ć, dr. sc. Nika Brklja ča Bottegaro, doc. dr. sc. Ivana Kiš, Jelena Selanec dr. vet. med., izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbi ć, Sadrž aj kolegija 1. Prikaz razli čitih konji čkih natjecanja i njihov utjecaj na organizam konja 2. Vrste i kategorije radnih i službenih pasa i njihova namjena 3. Organizacija rada u centrima za umjetno osjemenjivanje 4. Bolesti konja nastale dugotrajnom upotrebom u razli čitim sportskim disciplinama 5. Veterinarske kontrole konja na razli čitim sportskim natjecanjima tzv. Vet-check 6. Doping kontrole konja 7. Upravljanje reprodukcijom kobila u sportu i kontracepcija 8. Bolesti pasa nastale dugotrajnom upotrebom u radu 9. Upravljanje reprodukcijom radnih i službenih pasa 10. Uzgoj i selekcija radnih i službenih pasa 11. Rasplo đivanje starijih i slabije plodnih radnih i sportskih konja, 12. Profesionalne bolesti rasplodnjaka u centrima za U.O. 13. Praktičan rad i primjena sadržaja predmeta na konkretnim primjerima na terenu (radne utakmice pasa, konji čka natjecanja, vojni i policijski uzgoji, centar za reprodukciju) 14. Prakti čan rad i primjena sadržaja predmeta na klini čkim pacijentima radnim i sportskim životinjama (obrada casusa)

Op ća i posebna Cilj predmeta je upoznati studente sa specifi čnostima rasplo đivanja i znanja koja se profesionalnim bolestima radnih životinja i životinja u sportu. Radne životinje i stje ču na kolegiju životinje u sportu mogu se preciznije definirati kao konji koji se koriste kao radne (cilj) životinje i životinje za razli čita sportska natjecanja, radni i službeni psi (policijski, vojni, lova čki i sl.) te rasplodnjaci svih kategorija u centrima za umjetno osjemenjivanje. Predmet će obuhvatiti razli čite aspekte primjene navedenih životinja kao i posljedi čne zarazne i nezarazne bolesti koje nastaju kao posljedica sporta, rada i/ili dugotrajne primjene životinja u rasplodu. Tako đer će biti obuhva ćena selekcija rasplodnih životinja s obzirom na ranije sportske odnosno radne performanse kao i selekcija mladih, juvenilnih životinja i njihov odgoj i priprema za rad s analizom utjecaja takvog pristupa na rast i razvoj te posljedi čno na rasplo đivanje. Nastava će, uz predavanja, vježbe i seminare na Klinikama Veterinarskog fakulteta, uklju čiti i praksu koja će se provoditi na konji čkim natjecanjima, u sluzbenim prostorima za radne životinje u vojsci, policiji i u lova čkim udrugama te u centrima za reprodukciju. Studenti će u čiti na konkretnim primjerima a dobiti će i materijale koje će samostalno analizirati. Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će ste ći objektivan i detaljan uvid u profesionalne bolesti i rasplo đivanje radnih životinja i životinja u sportu.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 8 6 16

Na čin polaganja Ocjenjivati će se aktivnost studenata na osnovi aktivnosti na nastavi, napisanih ispita seminarskih radova i analize video materijala. Završni ispit će biti pismeni Bodovi 2 Jezik hrvatski Obv ezna literatura 1. Veterinarski priru čnik 2. Veterinarska andrologija 3. Rasplo đivanje konja 4. Veterinarska kirurgija i anesteziologija 5. Bolesti i lije čenje pasa i ma čaka Preporu čena Conditioning sport horses (H. Clayton, SAUNDERS 2012), Equine reproduction literatura (McKinnon, WILLEY BLACKWELL, 2011), Lovna kinologija (grupa autora, sveu čilišni udzbenik, 1998) Der Schutzhund (H. Reiser, LEEBURG, 2011), Canine and feline theriogenology ( Jonston, Kustritz, Olson, SAUNDERS, 2003)

264

Naziv kolegi ja Bolesti divljih životinja Šifra 96976 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Zavod/klinika Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divlja či Voditelj kolegija prof. dr. sc. Alen Slavica Nastavnici i prof. dr. sc. Zdravko Janicki, prof. dr. sc. Alen Slavica, suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Pobolijevanje i epizootije divljih vrsta (osobitosti pojave i širenja bolesti divlja či, izbijanje epizootija, odnos divlja či prema odre đenim kontagioznim bolestima; u čestalost i zna čaj zaraznih i invazijskih bolesti divlja či; utjecaj lovno-gospodarskih objekata na prisutnost i širenje bolesti u lovištu); 2. Pobolijevanje i epizootije divljih vrsta (prostorni aspekti koji utje ču na dinamiku bolesti divlja či; otpornost, pobolijevanje i mortalitet u divljih životinja; uloga patogena u zaštiti ugroženih vrsta, pogled na rezervoare bolesti kroz problematiku biokonzervacije); 3. Utvrđivanje oboljenja u divlja či (prepoznavanje bolesnih stanja divlja či, promatranje na okupljalištima divlja či, promatranje odstrijeljene divlja či, karakteristi čni znaci bolesnih stanja); 4. Prirodni kalamiteti i ozljede (suše, poplave, smrznu ća, ozljede od žice, nastrijel; mogu ćnosti aplikacije lijeka divlja či: posebnosti aplikacije pomo ću hrane, aplikacija puškom za imobilizaciju); 5. Razudba divlja či (posebnosti razudbenog protokola i mogu ćnosti terenske razudbe, zakonski propisi, zaštita pri radu – zoonoze, razudba lešina); 6. Postupak s lešinama u lovištu prije i nakon razudbe (zakonski propisi vezani uz neškodljivo uklanjanje lešina u lovištu – tradicionalni i suvremeni pristup, uklanjanje lešina pri poznatoj bazi uzro čnika); 7. Otrovanja divlja či (osnove ekotoksikologije i na čin primjene otrova u prirodi; botulizam; organofosfati i karbamati; antikoagulansi; poliklorirani bifenili; dioksini; olovo; živa; otrovno bilje; cijanidi; nafta); 8. Bolesti jelenske divljači (bolesti virusne etiologije – slinavka i šap; papilomatoza i fibromatoza srna – učestalost u pojedinim lovištima Republike Hrvatske, na čini širenja i prevencije); 9. Bolesti jelenske divlja či (bolesti bakterijske etiologije – nekrobaciloza, aktinomikoza, tuberkuloza – zna čaj divlja či kao rezervoara, na čini dijagnostike i prevencije; paratuberkuloza jelenske divlja či u intenzivnom uzgoju – vrijeme pojave kao posebnost paratuberkuloze divlja či, klini čki znaci, patoanatomski i patohistološki nalaz, zdravstveni menadžment krda); 10. Bolesti jelenske divlja či (prevencija zdravlja divlja či, mjere u lovištu, na čini aplikacije vakcina – oralna vakcinacija, biobullet , provedba vakcinacije u prvoj i narednim godinama, formiranje sigurnosnog pojasa); 11. Bolesti jelenske divlja či (nepravilnosti u rastu rogovlja – pogrešan položaj, prekobrojni rogovi, smrznu će rastu ćeg roga, hematomi, odraz poreme ćenih koncentracija minerala na rast rogovlja, odraz bolesnih stanja na rast rogovlja, utjecaj ozljede na rast rogovlja); 12. Bolesti jelenske divlja či (invazijske bolesti – štrkljivost jelenske divlja či – učestalost i klini čki znaci, encefalitis srna vezan za aberantan položaj štrkova, preveniranje i terapija u slobodno živu će populacije; želu čano-crijevni paraziti i plu ćni vlasci – vrste, patoanatomski i patohistološki prikaz; fascioloidoza – podrijetlo, utjecaj na jelensku divlja č, epizootiološki zna čaj divljih svinja i stoke, mogu ćnosti terapije); 13. Bolesti jelenske divlja či (parazitološke pretrage uzoraka izmeta, tkiva i organa divlja či, analiza arhiviranih preparata, paraziti specifi čni za divlja č); 14. Bolesti divokoza i muflona (zarazna sljepo ća divokoza i pastereloza muflona, utjecaj stresa na muflonsku divlja č, mogu ćnosti vakcinacije; papilomatoza; šuga divokoza); 15. Bolesti divokoza i muflona (dijagnostika temeljem mikroskopskih promjena na dostupnim preparatima (fascioloidoza, papilomatoza, nefritisi) kao arhivi, pregled preparata dobivenih kroz razudbu lešina na vježbama); 16. Bolesti divljih svinja (klasi čna svinjska kuga, prisutnost protutijela u populaciji divljih svinja, rizici za divlje i doma će svinje, metode suzbijanja, oralna vakcinacija; trihineloza, alarioza i plu ćni vlasci - prevalencija, detekcija i suzbijanje); 17. Bolesti ze čeva (tularemija, bruceloza 265

i listerioza – prepoznavanje, u činak na populaciju, metode suzbijanja; sindrom europskog sme đeg zeca (EBHS) – utjecaj stresa na pojavu, poveznica s hemoragijskom boleš ću kuni ća, utjecaj na populaciju; zna čenje i prevencija u kaveznom i poligonskom uzgoju); 18. Bolesti mesojeda (bjesno ća lisica – rezervoari silvati čne bjesno će i vektori, oralno cijepljenje – na čin provedbe, prednosti i nedostaci, gusto ća populacije i pojavnost bolesti; šuga lisica, ehinokokoza – naglasak na E. multilocularis , E. alveolaris ); 19. Pernata divlja č (zarazni bronhitis prepelica; kokcidioza i singamoza; knemidokoptoza i koriza u uzgoju); 20. Tehnopatije divlja či (manipulativna miopatija, kandidijaza, displazija i valgus coxae , valga genu – uzroci pojave, patohistološki i RTG nalaz, mjere spre čavanja); 21. Tehnopatije divlja či (anaerobne infekcije u intenzivnom uzgoju pernate divlja či; tehnopatije rasplodnog jata, u fazi valjenja, problematika toplih baterija); 22. Bolesti kompleksne etiologije ( Chronic Waisting Disease – prepoznavanje, metode suzbijanja i spre čavanja širenja; endemska pareza jelena i proljetni proljev srna – uzroci, klini čki znaci, na čini preveniranja); 23. Zdravstveni nadzor (principi primjene i prednosti provedbe zdravstvenog nadzora u lovištu, poznavanje epizootiološke situacije u vlastitom i okolnim lovištima, poznavanje migracije divlja či, koprološki monitoring, formiranje mati čne baze podataka, odraz na manipulaciju pred transport i sigurnost transporta divlja či). Op ća i posebna Poha đanjem kolegija Bolesti divljih životinja polaznici stječu znanje o znanja koja se specifi čnostima pojavnosti kao i karakteristikama pojedinih bolesti u razli čitih stje ču na kolegiju kategorija divljih životinja. Kolegij nastoji potaknuti komparativni pristup (cilj) patološkim promjenama te razvija kriti čko razmatranje uzroka navedenih stanja i mogu ćnosti za njihovo prevladavanje. Pojedine metodi čke jedinice ovoga kolegija imaju strogo specijalisti čki pristup, imaju ći u vidu da su polaznici na prethodnim kolegijima stekli odgovaraju će znanje, odnosno o divljim životinjama se govori bez ponavljanja onoga što je ve ć re čeno na drugim kolegijima (Zarazne bolesti i Invazijske bolesti). Upravo iz tog razloga, kao i činjenice da je smješten u XI. semestru, ovaj predmet predstavlja nadopunu predmetima vezanima uz zarazne i invazijske bolesti doma ćih životinja i javno zdravstvo, što ostvaruje osnovnu predispoziciju za kompletnu izobrazbu studenata. Polaznici su u mogu ćnosti ovladati specijalisti čkim vještinama vezanima uz na čin procjene bolesnih stanja, razudbu divlja či, osobitosti vezane uz patohistološki nalaz ili odabir lijeka i metode njegove aplikacije. Sve navedeno ima za cilj oformiti stru čnjaka sposobnoga za brigu o zdravlju divlja či, rad u zaštiti ugroženih vrsta te prevenciju zdravlja stoke i ljudi. Danas, promjenom okolišnih prilika i porastom ljudskog utjecaja, mijenja se i u činak bolesti na ekonomi čnost proizvodnje i uzgoja divlja či. Upravo ova činjenica, usporedno s razvojem svijesti gra đanstva o zna čaju divlja či i zaštite vrsta pružaju sve ve ću mogu ćnost zapošljavanja za to oformljenih stru čnjaka s podru čja veterinarske medicine. Primjere za ovakvu tvrdnju ve ć nalazimo u pojedinim prirodnim (npr. LG ''Moslavina'', ''Trgometal'' i dr.) i intenzivnim uzgojima divlja či (''Zelendvor'', fazanerija Jastrebarsko i dr.). Tako đer je za o čekivati i razvoj intenzivnog uzgoja krupne divlja či (Njema čka ima primjerice preko 4.500 farmi jelenske divlja či), ali i prijeko potrebno osnivanje centara za divlje životinje (primjer Njema čke, Austrije ili Kanade) čija je primarna uloga prou čavanje i zaštita zdravlja divljih životinja. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 4 0 26 30 Na čin polaganja Ispit iz predmeta Bolesti divlja či polaže se u dva dijela, kao pisani i usmeni ispita ispit. Bodovi 2 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Fairbrother, A., L. N. Locke, G. L. Hoff (1996): Noninfectious Diseases of Wildlife 2nd edn. Manson Publishing / The Veterinary Press, London, UK. 2. Hudson, P. J., A. Rizzoli, B. T. Grenfell, H. Heesterbeek, A. P. Dobson (Eds.) (2002): The Ecology of Wildlife Diseases. Oxford University Press Inc., New York, USA. 266

3. Jakovac, M., Z. Janicki (1995): Lovstvo i bolesti divlja či – skripta, Veterinarski fakultet, Zagreb, HR 4. Samuel, W. M., M. J. Pybus, A. A. Kocan (Eds) (2001): Parasitic Diseases of Wild Mammals 2nd edn. Manson Publishing / The Veterinary Press, London, UK. 5. Valentin čič, S. (1981): Bolezni divjadi. Lovska zveza Slovenije, Ljubljana, SLO 6. Williams, E. S., I. K. Barker (Eds) (2001): Infectious Diseases of Wild Mammals 3rd edn. Manson Publishing / The Veterinary Press, London, UK. Preporu čena 1. Bollinger, T., P. Caley, E. Merrill, F. Messier, M. W. Miller, M. D. Samuel, literatura E. Vanopdenbosch (2004): Chronic Wasting Disease in Canadian Wildlife: An Expert Opinion on the Epidemiology and Risks to Wild Deer. Final Report to CCWHC, Saskatoon, SK, Canada 2. Fowler, M. E., R. E. Miller (1999): ZOO & Wild Animal Medicine, Current Therapy 4. W. B. Saunders Company, Philadelphia, USA. 3. Gibbs, E. P. J., B. H. Bokma (Eds) (2002): The Domestic Animal/Wildlife Interface. Issues for disease control, conservation, sustainable foodproduction, and emerging diseases. The New York Academy of Sciences, New York, USA. 4. Lap čevi ć, E., B. Jakši ć (1975): Bolesti divlja či, krznašica i kuni ća. ICS, Beograd, YU 5. Stocker, L. (2000): Practical Wildlife Care. Blackwell Publishing, Oxford, UK. 6. Woodford, M. H., D. F. Keet, R. G. Bengis (2000): Post-mortem procedures for wildlife veterinarians and field biologists. OIE, Pariz, Francuska 7. Woodford, M. H. (Ed) (2001): Quarantine and health screening protocols for wildlife prior to translocation and release in to the wild. OIE, Pariz, Francuska

267

Naziv kolegija Citometrija u klini čkoj veterinarskoj medicini Šifra 56317 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IV. / četvrti/, Zavod/klinika Klinika za unutarnje bolesti Voditelj kolegija prof. dr. sc. Ksenija Vlahovi ć Nastavnici i prof. dr. sc. Maja Popovi ć, prof. dr. sc. Vladimir Mrljak, prof. dr. sc. Ksenija suradnici na Vlahovi ć kolegiju Sadržaj kolegija Osnovna na čela proto čne citometrije kao suvremene analiti čke metode za kvantitativnu i kvalitativnu analizu animalnih stanica unutar stani čne populacije od interesa. Povijesni razvitak proto čne citometrije od multidisciplinarne znanstvene metode do samostalne laboratorijske discipline te njezina primjena u svijetu i Hrvatskoj u okviru klini čke citologije i citogenetike od interesa za veterinarsku medicinu i javno zdravstvo. Fizikalno-kemijski i molekularno-imunosni principi proto čne citometrije. Diferencijacijske membranske molekule (CD biljezi). Imunofenotipizacija stanica animalnog podrijetla (primjena specifi čnih protutijela za diferencijacijske membranske i/ili unutarstani čne antigene). Citometrijske strukturne analize stanica animalnog podrijetla (unutarstani čna svojstva stanica, veli čina, oblik, zrnatost, sadržaj nukleinskih kiselina, analiza kromosoma). Citometrijske funkcijske analize stanica animalnog podrijetla (mjerenje utoka Ca+2 u stanicu, mjerenje polarizacije stani čne membrane, pH vrijednosti unutar stanice, utvr đivanje fagocitne sposobnosti stanica, mjerenje ja čine oksidativnog stresa, odre đivanje unutarstani čnih citokina, odre đivanje faze stani čnog ciklusa, odre đivanje proliferacijskog kapaciteta tumora). Citometrijska analiza razli čitih vrste uzoraka stanica animalnog podrijetla (periferna krv, koštana srž, punktat limfnih čvorova, bris, ispirak, solidno tkivo prire đeno u obliku suspenzije stanica, sperma, izlu čevine, meso, mlijeko). Metode uzorkovanja, pripreme i obrade uzoraka za analizu proto čnim citometrom ovisno o vrsti uzorka animalnog podrijetla. Op ća i posebna Prepoznati i razumjeti suvremene aspekte proto čne citometrije u okviru znanja koja se veterinarske medicine i javnog zdravstva. Razumjeti i primijeniti razli čite stje ču na kolegiju metode uzorkovanja, pripreme i obrade uzoraka za strukturne analize (cilj) proto čnim citometrom ovisno o vrsti uzorka animalnog podrijetla. Razumjeti i primijeniti razli čite metode uzorkovanja, pripreme i obrade uzoraka za funkcijske analize proto čnim citometrom, ovisno o vrsti uzorka animalnog podrijetla. Znati pripremiti protokole rada u laboratorijima za obradu, pripremu i analizu uzoraka animalnog podrijetla proto čnim citometrom. Znati i primijeniti rutinsku / dnevnu provjeru linearnosti, opti čkog i proto čnog sistema proto čnog citometra te provjeriti ispravnost aparata za proto čnu citometriju primjenom suspenzije fluorescenthih mikrosfera. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 15 15 30 Na čin polaganja Usmeni na čin polaganja ispita ispita Bodovi 2 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Popovi ć, M., I. Valpoti ć (2004): Priru čnik za kolegij Klini čka citometrija u veterinarskoj medicini: Primjena proto čne citometrije u veterini. Interna skripta Veterinarskog fakulteta Sveu čilišta u Zagrebu 2. Brklja čić, M., Valpoti ć, I. (2004): Genomika i veterina: mogu ćnosti DNA tipizacije u životinja. Hrvatski veterinarski vjesnik 27; 5-20. 3. Cooper, G. M., Hausman, R. E. (2004): Stanica molekularni pristup, Medicinska naklada, Zagreb Preporu čena 1. Crnek Kunstelj, V. (2003): Medicinska biologija, Zagreb, Medicinski literatura fakultet Sveu čilišta u Zagrebu 2. Vijtiuk, N., Deli ć, A. (2005): Udžbenik prirodoslovlja. Školska knjiga 3. Tamarin, R. H. (2002): Principles of genetics. McGraww Hill, Boston, New York, London 268

4. Raven, J.(1999): Biology. McGraww Hill, Boston, New York, London 5. Mader, S. S. (1996): Biology. McGraww Hill, Boston, New York, London 6. Johnson G. B. (2000): The living world. McGraww Hill, Boston, New York, London 7. Guttman, B. G. (1996): Biology. McGraww Hill, Boston, New York, London 8. Alters S. (1999): Biology: Understanding life. Mosby Inc., Boston, New York, London

269

Naziv kolegija Dijagnosti čka veterinarska citologija Šifra 96979 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij Semestar 12 /dvanaesti/ Zavod/klinika Zavod za veterinarsku patologiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Ana Beck Nastavnici i Doc. dr.sc. Andrea Gudan Kurilj suradnici na Doc. dr. sc. Marko Hohšteter kolegiju Dr. sc. Ivan- Conrado Šoštari ć-Zuckermann Sadržaj kolegija PREDAVANJA (10): Metode uzorkovanja stanica, izrade, fikascije i bojenje citoloških preparata. Naj češ će pogreške pri uzorkovanju, izradi, fiksaciji i bojenju citoloških preparata. Tipovi stanica i kriteriji malignosti. Tipovi upale i morfologija odabranih mikroorganizama. Citologija organskih sustava. VJEŽBE (19): • Sekciona dvorana

• Samostalno uzorkovanje stanica iz promijenjenih tkiva i organa abrazivnim, eksfolijativnim i aspiracijskim metodama.

• Laboratorij Zavoda za patologiju

Izrada citoloških razmazaka, fiksacija, standardno bojenje, diferencijalno bojenje, imunocitokemijsko bojenje. • Diskusioni mikroskop

Mikroskopska analiza arhivskih materijala i materijala koji su studenti samostalno izradili. • Učionica Zavoda za patologiju

Individualna mikroskopska analiza odabranih citoloških uzoraka Op ća i posebna Odabir metode uzorkovanja s obzirom na morfološke osobine lezija i njihov znanja koja se anatomski položaj stje ču na kolegiju Izrada citološkog preparata (cilj) Usvajanje osnovnih kriterija mikroskopske analize Razlikovanje upalnih od neoplasti čnih stanja Postavljanje dijagnoze/diferencijalne dijagnoze Pisanje citološkog nalaza Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 0 20

Na čin polaganja ispita Bodovi 2 Jezik hrvatski Obvezna li teratura 1.Ana Beck (2012): Citologija; u Klini čka patologija i dijagnosti čki postupci. Veterinarski priru čnik, VI izdanje.Medicinska naklada Zagreb. 2. Rebecca Baker, John H. Lumsden (2000): Color Atlas of Cytology of the dog and cat. Mosby. 3. Rick L. Cowell, Ronald D. Tyer, James H. Meinkoth, denis B. Denicola (2008): Diagnostic Cytology and Hematology of the Dog and Cat: Mosby. Elsevier 4. Ana Beck, Andrea Gudan Kurilj, Marko Hohšteter, Ivan-Conrado Šoštari ć- Zuckerman: Priprema za mikroskopiranje-Pisane upute za analizu odabranih citoloških uzoraka Preporu čena literatura

270

Naziv kolegija Dijetetika životinja Šifra 96975 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski Semestar 10 /deseti/ Zavod/klinika Zavod za prehranu i dijetetiku životinja Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Tomislav Mašek Nastavnici i Prof. dr. sc. Nora Mas, Doc. dr. sc. Tomislav Mašek, dr. sc. Hrvoje Valpoti ć suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Predavanja (5 sati): • Dijetetika u veterinarskoj medicini, terminologija, hranidbeni status • Nedostaci pojedinih hranjivih tvari • Hranidba u pojedinim razdobljima • Hranidba bolesnih životinja Seminari (5 sati): • Procjena hranidbenog statusa (hrana, laboratorijske pretrage) Vježbe (20 sati): • Psi i ma čke (graviditet i laktacija, sportske životinja, stare životinje, mladun čad, bolesti pojedinih sustava) • Konji (ždrebad, sportski konji, stare životinje, bolesti pojedinih sustava, kolike)

• Preventivna i terapijska prehrana preživa ča (metaboli čke bolesti)

• Dijetetika svinja (nedostaci pojedinih hranjivih tvari, metaboli čke bolesti)

• Dijetetika peradi (nedostaci pojedinih hranjivih tvari) Dijetetika laboratorijskih životinja (utjecaj vlakana na pojavu probavnih bolesti, dijabetes glodavaca Op ća i posebna Cilj kolegija je prikazivanje najnovijih informacija o podru čju klini čke znanja koja se hranidbe i dijetetike životinja, a koja u redovitoj nastavi nije dovoljno detaljno stje ču na kolegiju razjašnjena te osigurati kod studenata usvojenost znanja, vještina i (cilj) kompetencija iz hranidbe kao važnog čimbenika u prevenciji zna čajnog broja bolesti i pomo ćnoj terapiji u lije čenju ku ćnih ljubimaca, farmskih životinja i konja. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 5 5 20

Na čin polaganja • Rad na istraživanjima 25% ispita • Izrada seminarskog rada (prema uputama danim na nastavi i objavljenim na web-stranici): 50% ocjene • Usmeni ispit (uklju čuje obranu seminarskog rada i rasprave tijekom nastave): 25% ocjene Bodovi 2 Jezik hrvatski Obvezna lit eratura 1. Autorizirana predavanja 2. Mas, N., T. Mašek, Ž. Mikulec, V. Šerman, H. Valpoti ć: Hranidba i dijetetika životinja. U: Veterinarski priru čnik,

Medicinska naklada, Zagreb, 2012; str. 195-332. 3. Mašek, T.: Op ća i primjenjena hranidba: pripreme za vježbe. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. Sveu čilišna skripta. 2010. 4. Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici: F. Dumanovski, Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004. Preporu čena Mas, N., T. Dumanovski, S. Luli ć: Hranidba svinja. U: Priru čnik o proizvodnji literatura i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici: F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004; str. 555-564 . Dumanovski, F., T. Dumanovsky, Z. Steiner, Ž. Beri ć, G. Kralik, S. Leskovec, M. Cveti ć, V. Kara čić, S. Mužic, S. Ljubi čić: Hranidba peradi. U: Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici: F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004; str. 379-449. Feldhofer, S.: Hranidba goveda. Hrvatsko mljekarsko društvo, Zagreb, 1997. Šerman, V.: Osnove hranidbe krava tijekom laktacije. U: Priru čnik o 271 proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici: F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004; str.487-504. Šerman, V., Ž. Mikulec, N. Mas: Hranidba goveda (interna skripta). Veterinarski fakultet, Zagreb, 2005. Šerman, V.: Fiziološke osnove hranidbe teladi. U: Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici: F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004; str.545-554. Šerman, V.: Hranidba doma ćih životinja. I. Hranidba konja. Hranidba ovaca. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. Zagreb, 2000. Mikulec, Ž.: Hranidba ovaca. U: Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici: F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004; str. 555-564 . Mikulec, Ž.: Hranidba koza. U: Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici:F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004; str.565-582 . Šerman, V.: Hranidba konja. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2001. Šerman, V.: Op ća hranidba konja. U: Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici: F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004; str.595-610. Dumanovski, F.: Hranidba ku ćnih ljubimaca pasa i ma čaka. U: Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici: F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004; str.639-672. Mikulec, Ž.: Hranidba jelena. U: Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici:: F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004; str.583-594. Dumanovski, F.: Hranidba riba i potrebe za hranjivim tvarima u aqua- i mari- kulturi. U: Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme. Urednici: F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004; str.623-638.

272

Naziv kolegija Dodaci hrani za životinje – modulatori zdravlja Šifra 96965 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski Semestar 6 /šesti/ Zavod/klinika Zavod za prehranu i dijetetiku životinja Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Željko Mikulec Nastavnici i Prof. dr. sc. Nora Mas, Doc. dr. sc. Tomislav Mašek, dr. sc. Hrvoje Valpoti ć, suradnici na Diana Brozi ć, dr. vet. med. kolegiju Sadržaj kolegija Predavanja (3 sata): • Uvodno predavanje (Hranidbeno-prehrambeni lanac. Svjetski trendovi u sigurnosti i ispravnosti ljudske i hrane za životinje • Zna čaj i podjela dodataka sto čnoj hrani

Seminari (2 sata): • Antibiotici (Primjena antibiotika u sto čnoj hrani – nekad i danas.)

Vježbe (10 sati): • Terenske vježbe - posjeta tvornici dodataka hrani • Esencijalni mikrododaci (vitamini, mikrominerali,sintetske aminokiseline) • Pripravci probiotskog djelovanja (Probiotici. Prebiotici. Simbiotici. Fitobiotici.)

• Enzimi (Primjena enzima u hranidbi monogastri čnih životinja. Primjena

enzima u hranidbi preživa ča. Na čini proizvodnje i oblici multienzimskih pripravaka.) • Antioksidanti (Djelovanje antioksidanata. Tipovi antioksidanata i njihova primjena u ljudi i životinja.) • Emulgatori. (Primjena i vrste emulgatora.) • Pigmenteri (Na čini proizvodnje i vrste pigmentera. Primjena pigmentera.) • Arome (Na čini proizvodnje i vrste aroma. Primjena aroma.) • Acidiferi (Organske kiseline kao zakiseljiva či sto čne hrane. Svrha i primjena zakiseljiva ča.) • Tanini (Tanini kao antinutritivne tvari ili kao pomo ćno terapijsko sredstvo.) Učinci nutraceutika na zdravlje životinja i ljudi (Suvremeni dodaci prehrani ljudi i životinja. Djelovanje nutraceutika na poboljšanje imunosnog odgovora u ljudi i životinja Op ća i posebna Cilj kolegija je prikazivanje najnovijih informacija o proizvodnji i primjeni dodataka znanja koja se hrani za životinje, te osigurati kod studenata usvojenost znanja, vještina i stje ču na kolegiju kompetencija kako bi mogli procijeniti i donositi složenije odluke iz podru čja (cilj) primjene razli čitih esencijalnih i neesencijalnih aditiva, dijetetskih pripravaka te dodataka hrani ljudi i životinja.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 3 2 10

Na čin polaganja ispita Bodovi 1 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1.Dumanovski F. (2004.): Aditivi u hranidbi životinja. U: Priru čnik o proizvodnji i upotrebi sto čne hrane – krme, Edi.: F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, str. 335-354. 2. Kalivoda M. (1990.): Krmiva. Školska knjiga, Zagreb. 3.Mašek, T. (2010): Op ća i primjenjena hranidba: pripreme za vježbe. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. Sveu čilišna skripta. 4. Članci i filmovi na WEB Preporu čena Adams C. A. (1999.): Nutricines. Food components in health and nutrition. literatura Nottingham University Press, Nottingham. Adams C. A. (2002.): Total Nutrition. Feeding animals for health and growth. Nottingham University Press, Nottingham. 273

Caygill J. C., Mueller-Harvey I.(1999.):Secondary Plant Product, Antinutritional and beneficial actions in animal feeding. Notthingham University Press. Boothe D. M. (1997.): Nutraceuticals in Veterinary Medicine. Part I. Definitions and Regulations. The Compendium 19 (11), 1248-1255. Boothe D. M.(1998): Nutraceuticals in Veterinary Medicine. Part II. Safety and Efficacy. The Compendium 20 (1), 15-21.

274

Naziv kolegija Ekološka proizvodnja peradi i pernate divlja či Šifra 56327 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanesti/ Zavod/klinika Zavod za bolesti peradi s klinikom Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Željko Gottstein Nastavnici i prof. dr. sc. Estella Prukner Radov čić, doc. dr. sc. Željko Gottstein suradnici Sadržaj kolegija 1. Uvod u ekološku proizvodnju peradi i pernate divlja či (konvencionalni uzgoj peradi u odnosu na farmski uzgoj; vertikalna integracija – proizvodnja peradi na ispaši (slobodni uzgoj) – prednosti i nedostaci slobodnog uzgoja; održiva proizvodnja peradi i pernate divlja či); 2. Sustavi uzgoja peradi pernate divlja či (sustavi uzgoja peradi – «organski uzgoj» – kombinacija nastambe i otvorenog uzgoja – ogra đivanje (elektri čna struja)); 3. Genetska i proizvodna svojstva peradi namijenjene ekološkom uzgoju (izbor peradi i pernate divlja či za slobodni uzgoj – genetske linije odnosno hibrida peradi s obzirom na svrhu proizvodnje: meso ili jaja); 4. Tehnologija ekološkog uzgoja (ljetni i zimski ekološki uzgoj peradi: toplina i hladno ća); 5. Hranidba u ekološki prihvatljivom sustavu proizvodnje (hranidba peradi u ekološkom uzgoju – hranidba peradi «organskih uzgoja»: mogu ćnosti manipuliranja kakvo ćom mesa i jaja s obzirom na sadržaj biološki aktivnih tvari (kolesterol, masne kiseline, vitamini, aminokiseline) – hranidba bez antibiotika ili drugih lijekova); 6. Nespecifi čna zaštita uzgoja tehnološkim mjerama (zaštita peradi ekoloških uzgoja od predatora i drugih šteto čina); 7. Specifi čna zaštita zdravlja peradi prema zakonskim odrednicama za ekološke uzgoje (zaštita zdravlja peradi «organica» i slobodnih uzgoja – virusne i bakterijske bolesti, mikoze i mikotoksikoze, parazitarne invazije, napose protozoarne bolesti); 8. Dijagnoza bolesti peradi u slobodnom uzgoju peradi (dijagnosti čki postupci radi dokazivanja bolesti te stupnja postignute zaštite od bolesti); 9. Uzgoj peradi ekstenzivnih i «organi čkih» uzgoja (uzgoj gusaka, pataka, purana, perlinki, fazana, prepelica i druge gospodarski iskoristive peradi); 10. Zakonske odrednice (zakonske odrednice o ekološkoj proizvodnji peradi i mogu ćnosti njihove primjene s obzirom na etiološke komplekse). Op ća i posebna Studenti će se dobiti znanje o prednostima ekološke proizvodnje peradi i njenoj znanja koja se održivosti. Tako đer, savladat će tehnologiju proizvodnje i na čine uzgoja peradi te će stje ču na kolegiju biti osposobljeni za prepoznavanje i spre čavanje pojave bolesti peradi. (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 10 10 30 Na čin polaganja Pisani i usmeni ispita Bodovi 2 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Bi đin, Z. (1998): Bolesti peradi – interna skripta, Veterinarski fakultet, Zagreb. 2. Prukner-Radov čić, E. (1996): Praktikum iz bolesti peradi – interna skripta 3. Kralj, M., M. Herceg, Z. Bi đin, V. Šerman (1989): Bolesti peradi. Veterinarski priru čnik. V. Srebo čan i H. Gomerčić, urednici. JUMENA, Zagreb 4. Rukavina, V. (2004): Cijepljenje i osnove imunosne reaktivnosti ptica. Kratki pregled imunologije. Nakladnik: DUO VET d.o.o. Zagreb.

Preporu čena 1. Cvetni ć, S. (1997): Virusne bolesti životinja, Školska knjiga – HAZU, Zagreb literatura 2. Jordan, F. et all. (2001): Poultry Diseases, 5th ed., W. B. Saunders 3. Heider, G., G. Monreal (1992): Krankheiten des Wirtsschaftsgeflugels. Gustav Fischer Verlag Jena, Stuttgart 4. Randall, C. J. (1986): A Colour Atlas of Diseases of the Domestic Fowl & Turkey. Wolfe Medical Publications Ltd. London. 5. Ritchie, B. W. (1995): Avian viruses: Function and control, Wingers Publishing, Inc., Lake Worth, Florida 6. Saif, Y. M. et all. (2003): Diseases of poultry, 11th ed., Iowa State Univ. Press. Ames. Iowa 7. Scholtyssek, S. (1983): Geflugel. Stuttgart (Hohennheim): Ulmer Verlag 275

Naziv kolegija Engleski jezik za akademske potrebe I Šifra 46248 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar II. semestar Zavod/klinika Katedra za strane jezike Voditelj kolegija Dr. sc. Dubravka Vilke-Pinter, prof., viši predava č Nastavnici i Dr. sc. Dubravka Vilke-Pinter, prof., viši predava č suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1.Glavna obilježja akademskog stila pisanja. Vrste akademskih tekstova i njihove osnovne karakteristike; znanstveno-istraživa čki i stru čni radovi, izvještaji, sažeci, prezentacije, eseji, projekti. 2. Organizacija i struktura akademskog teksta. Glavni dijelovi teksta. 3. Vještine čitanja s razumijevanjem ( skimming, scanning, intensive reading ) 4. Uspostavljanje kohezije na razini diskursa (rečenica, odlomak, cjelovit tekst). 5 Osnovne vrste kohezivnih sredstava i njihova funkcija. 6. Konektori za izricanje vremenskog slijeda. Konektori za izricanje reformulacije. Tematska jedinica – Preživa či: probavni sustav. 7. Konektori za izricanje uzro čno-posljedi čnih veza, konektori za izricanje komparacije i kontrasta. Tematska jedinica – Ekologija. Vrste zaga đenja. Ugrožene vrste. 8. Opisivanje procesa i postupaka. Tematska jedinica – Organi i organski sustavi: dišni sustav, nervni sustav. 9. Definicije: jednostavne definicije, akademske definicije, proširene definicije. Tematska jedinica – Grane veterinarske medicine. 10. Upotreba rje čnika: jednojezi čni, dvojezi čni, specijalizirani. Vrste informacija koje rje čnici nude. 11. Eseji i izvještaji. Osnovna struktura eseja: uvod, razrada, zaklju čak. Faze sastavljanja eseja. 12. Izvori informacija; literatura, pravilno navo đenje literature. Parafraziranje. 13. Interpretacija podataka. Argumentacija. Generaliziranje. Navo đenje podataka / izražavanje vlastitog mišljenja. Oprez pri zaklju čivanju.14. Klasificiranje i egzemplifikacija. Kriteriji klasificiranja. Interpretacija podataka. Tematska jedinica – Taksonomija: klasifikacija i imenovanje živih bi ća. Bioraznolikost. 15. Grafi čki prikazi i njihovo tuma čenje. Transfer informacija. Tematska jedinica – Klasifikacija bakterija. Krvne grupe. Sto čne vrste. Op ća i posebna Cilj nastavnog kolegija Engleski za akademske potrebe I je razvijanje pisane i usmene znanja koja se jezi čne kompetencije studenata u engleskom jeziku te njihovo osposobljavanje za stje ču na kolegiju budu će samostalno stru čno i znanstveno usavršavanje korištenjem stru čne literature (cilj) na engleskom jeziku te sudjelovanjem u razli čitim oblicima pisanog i usmenog izražavanja. Tijekom nastavnog procesa analiziraju se razli čite vrste tekstova iz razli čitih izvora informacija; recentne znanstvene i stru čne literature i interneta, kako bi se studenti upoznali s razli čitim oblicima organizacije pisanog teksta (sažetaka, izvještaja, rasprava, eseja itd.), njihovim sadržajem, funkcijom i stilovima. Svaka nastavna jedinica obuhva ća niz jezi čnih aktivnosti kroz koje se prezentira sadržaj iz razli čitih semanti čkih polja, kao i jezi čne strukture koje karakteriziraju pojedine vrste diskursa. U okviru pojedina čnih jedinica nastavnog plana i programa, uvježbavaju se jezi čne vještine usmenog i pisanog izražavanja, pri čemu je naglasak na prezentiranju, interpretiranju i povezivanju informacija. U sklopu kolegija obra đuju se i specifi čna podru čja gramatike engleskog jezika koja je neophodna za pravilno usmeno i pisano izražavanje. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sat i ukupno) 0 30 30 60 Na čin polaganja Pisani i usmeni ispit. ispita Bodovi 4 Jezik Engleski Obvezna literatura 1. Jordan, R. R. (1999). Academic Writing course, Study Skills in English, Longman 2. Vilke-Pinter, D., Carevi ć, I. Engleski za akademske potrebe (radni materijali) 3. Vilke-Pinter, D. (2004). Academic Reading and Study Skills for Students of Veterinary Medicine (interna skripta, odabrana poglavlja)

Preporu čena 1. Glendinning, E. H. Holmstrom, B. ( 2004). English for Academic Purposes: Study 276 literatura Reading, Cambridge University Press 2. Wallace M. J. (2004). Study Skills in Engllish:Cambridge University Press. 3. Benesch, S. (2001). Critical English for Academic Purposes, Lawrence Erlbaum Coffin 4. Byrd, P., Murphy, J. (2006): Essentials of Teaching Academic Oral Communication (English for Academic Success)

277

Naziv kolegija Engleski jezik za akademske potrebe II Šifra 56200 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. Zavod/klinika Katedra za strane jezike Voditelj kolegija Dr. sc. Dubravka Vilke-Pinter, prof., viši predava č Nastavnici i Dr. sc. Dubravka Vilke-Pinter, prof. suradnici na kolegiju Sa držaj kolegija 1. Metodi čka jedinica: Analiza stru čnog teksta: struktura teksta, razli čite vrste kohezivnih sredstava. Tematska jedinica – Zdravlje i uzro čnici bolesti. Bolesti kojima podliježu odre đene vrste životinja. Kontrola i iskorjenjivanje bolesti. Zoonoze: bjesno ća; slinavka i šap; BSE; svinjska kuga; influenca ptica; bruceloza; leukoza; malarija. 2 . Metodi čka jedinica: Pisano i usmeno izražavanje. Esej kao naj češ ća pisana forma. Struktura eseja. Diskusija i pravilni na čini argumentacije (navo đenje podataka / navo đenje vlastitog mišljenja). Tematske jedinice: 1. Uzgoj i proizvodnja životinja. Hranidba. Farma. Reprodukcija. Naslje đivanje. Selekcija životinja. 2. Laboratorijske životinje. Vrste ispitivanja. Alternative. 3. Metodi čka jedinica: Usmeno izražavanje. Individualne prezentacije studenata. Diskusija. Analiza pogrešaka. Tematske jedinice: Kloniranje. Mogu ćnosti i perspektive. Ugrožene vrste: kitovi, slonovi, delfini, vukovi, medvjedi, itd. Zaštita ugroženih vrsta. Legislativa. Male životinje. Ku ćni ljubimci. Držanje ku ćnih ljubimaca. 4. Metodi čka jedinica: Ankete, upitnici, projekti. Pisano i usmeno izvještavanje. Interpretacija podataka. Tuma čenje grafi čkih prikaza. 5. Metodi čka jedinica: Sažetak kao zna čajna pisana forma u stru čnoj i znanstvenoj literaturi. Osnovna obilježja i struktura sažetka. Analiza sažetaka. 6. Metodi čka jedinica: Jezik pravnih normi, legislativa u veterinarskoj medicini. Tematska jedinica – Direktive, odluke, pravilnici. Op ća i posebna Nastavni kolegij Engleski za akademske potrebe II predstavlja nastavak znanja koja se kolegija Engleski jezik za akademske potrebe I, no može se slušati i kao stje ču na kolegiju zaseban kolegij. (cilj) Cilj ovog nastavnog kolegija je razvijanje pisane i usmene jezi čne kompetencije studenata u engleskom jeziku te njihovo osposobljavanje za budu će samostalno stru čno i znanstveno usavršavanje korištenjem stru čne literature na engleskom jeziku kao i sudjelovanjem u razli čitim oblicima pisanog i usmenog izražavanja. Tijekom nastavnog procesa analiziraju se razli čite forme i stilovi pisanog i usmenog izražavanja te se upoznaje s obilježjima akademskog stila pisanja. Korištenjem tekstova iz razli čitih izvora informacija (udžbenici, stru čni i znanstveni časopisi, internet, itd.) studenti se upoznaju s razli čitim oblicima organizacije pisanog teksta (sažeci, izvještaji, rasprave, eseji itd.), njihovim sadržajem, funkcijom i stilovima. Osim pisane kompetencije koju studenti stje ču kroz oblike pisanog izražavanja (pisanje eseja, sažetaka), tijekom trajanja čitavog kolegija uvježbavaju se i komunikacijske vještine i tehnike neophodne za pravilno usmeno izražavanje u engleskom jeziku. Studente se poti če da sudjeluju u diskusijama pri čemu je naglasak na prezentiranju, interpretira nju i povezivanju informacija te uo čavanju razlika izme đu argumentiranog i nesadržajnog ili neargumentiranog na čina govora. U sklopu kolegija obra đuju se i specifi čna podru čja gramatike engleskog jezika koja je neophodna za pravilno usmeno i pisano izražavanje. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 30 30 60 Na čin polaganja Pisani i usmeni ispit ispita Bodovi 4 Jezik Engleski Obvezna literatura 1. Jordan, R. R. (1999). Academic Writing course, Study Skills in English, Longman 2. Vilke-Pinter, D., Carevi ć, I. Engleski za akademske potrebe (radni 278

materijali) 3. Vilke-Pinter, D. (2004). Academic Reading and Study Skills for Students of Veterinary Medicine (interna skripta, odabrana poglavlja) Preporu čena 1 .Glendinning, E. H. Holmstrom, B. ( 2004). English for Academic Purposes: literatura Study Reading, Cambridge University Press. 2. Wallace, M. J. (2004). Study Skills in Engllish:Cambridge University Press. 3. Benesch, S. (2001). Critical English for Academic Purposes, Lawrence Erlbaum Coffin. 4. Byrd, P., Murphy, J. (2006). Essentials of Teaching Academic Oral Communication (English for Academic Success)

279

Naziv kolegija Fiziologija ptica Šifra 46249 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IV. / četvrti/ Zavod/klinika Zavod za fiziologiju i radiobiologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Suzana Milinkovi ć Tur Nastavnici i prof. dr. sc. Zvonko Stojevi ć suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Fiziologija reprodukcije u ptica, jaje i njegov sastav, razvoj jajeta, nesenje, muški reproduktivni procesi, gnijež đenje, razvoj embrija, mitarenje. 2. Fiziologija probave, karakteristika probavnog trakta u razli čitih vrsta ptica s obzirom na na čin prehrane. 3. Fiziologija disanja, ekskrecije i krvožilnog sustava s hematološkim karakteristikama. 4. Fiziologija mijene tvari. 5. Neurofiziologija i endokrinologija s fiziologijom ponašanja. 6. Fiziologija letenja. Op ća i posebna Studenti tijekom nastave upoznaju osnovne komparativne osobitosti u znanja koja se fiziologiji ptica. Predmet se nastavlja na fiziologiju doma ćih životinja, a stje ču na kolegiju predstavlja dobar uvod u poznavanje uzgoja, držanja i bolesti ptica. (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 0 0 15 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 1 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Sturkie, P. D. (1986): Avian Physiology. Springer-Verlag, New York, Berlin, Heidelberg, Tokyo 2. Kardong, V. K. (1995): Vertebrates, Wm. C. Brown Publishers Preporu čena 1. Schmidt-Nielsen, K. (1997): Animal Physiology, Adaptation and literatura environment. Cambridge University Press, Cambridge

280

Naziv kole gija Fiziologija vodozemaca i gmazova Šifra 46250 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IV. / četvrti/ Zavod/klinika Zavod za fiziologiju i radiobiologiju Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Jasna Aladrovi ć Nastavnici i prof.dr. sc. Zvonko Stojevi ć suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Razvoj života u vodi, održavanje homeostaze u vodi, prilago đavanje životu na kopnu. 2. Fiziologija reprodukcije, spolni ciklus, ženski i muški reproduktivni organi, oviparnost, oviviparnost, razvoj punoglavaca, metamorfoza, razvoj mladun čadi guštera. 3. Fiziologija probave, uzimanje hrane, fiziološke karakteristike probavila vodozemaca i gmazova. 4. Fiziologija disanja, fiziologija krvožilnog sustava s hematološkim karakteristikama i fiziologija ekskrecije u vodozemaca i gmazova. 5. Neurofiziologija i endokrinologija, specijalni osjetilni organi. 6. Osnovne karakteristike metabolizma, poikilotermnost. Op ća i posebna Studenti tijekom nastave upoznaju osnovne komparativne osobitosti u znanja koja se fiziologiji vodozemaca i gmazova. Predmet se nastavlja na fiziologiju stje ču na kolegiju doma ćih životinja, a predstavlja dobar uvod u poznavanje uzgoja, držanja i (cilj) bolesti vodozemaca i gmazova. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 0 0 15 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 1 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Marcus, C. L. (1983): Amphibien und Reptilien in Heim, Labor und Zoo. Ferdinand Enke Verlag, Stuttgart 2. Pough, H. F., M. R. Andrews, E. J. Cadle, L. M. Crump, H. A. Savitzky, D. K. Wells (1998): Herpetology. Prentice Hall, New Jersey 3. Schmidt-Nielsen, K. (1997): Animal Physiology, Adaptation and environment. Cambridge University Press, Cambridge Preporu čena 1. Kardong, V. K. (1995): Vertebrates. Wm. C. Brown Publishers. literatura 2. Cogger, G. H., G. R. Zweilfel (1998): Encyclopedia of reptiles and amphibians. Natural world

281

Naziv kolegija Higijenska ispravnost i kakvo ća mesa divlja či Šifra 56258 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/, Zavod/klinika Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Voditelj kolegija prof. dr. sc. Bela Njari Nastavnici i prof. dr. sc. Lidija Koza činski, prof. dr.sc. Bela Njari, izv. prof. dr. sc. Željka suradnici na Cvrtila Fleck, izv. prof. dr. sc. Vesna Dobrani ć, doc. dr. sc. Nevijo Zdolec, dr. kolegiju sc. Ivana Filipovi ć Sadržaj kolegija 1.Sastav mesa divlja či (Fizikalno-kemijska svojstva, kemijski sastav, biološka vrijednost mesa divlja či) 2. Zakonske odredbe i legislativa (Zakoni i pravilnici) 3. Odstrijeljena i uzgojena divlja č i njihovo meso (Krupna i sitna te pernata divlja č) 4. Uskladištenje, obrada i rasijecanje mesa divlja či (Ocjena prihvatljivosti mesa divlja či) 5. Proizvodi od mesa divlja či (Razli čite vrste mesnih proizvoda). Op ća i posebna Predmet detaljnije upoznaje studente s problematikom odstrijeljene i znanja koja se uzgojene krupne, sitne i pernate divlja či osobito u segmentu koji se odnosi s stje ču na kolegiju postupcima njihova mesa. Ste čena znanja specifi čna su i primjenjiva u (cilj) postupcima veterinarsko-sanitarnog pregleda odstrijeljene (i uzgojene) divlja či i njihova mesa te osobito pri manipulaciji odstrijeljene i uzgojene divlja či, uskladištenja, obrade i rasijecanja te mogu ćnosti proizvodnje asortimana proizvoda od mesa divlja či. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 11 0 15 26 Na čin polag anja Usmeni ispit koji se sastoji od prakti čnog i teoretskog dijela. ispita Bodovi 2 Jezik hrvatski Obvezna literatura Hadžiosmanovi ć, H., B. Miokovi ć, B. Njari, L. Koza činski, Ž. Cvrtila (2002): Aktualna problematika veterinarsko-saniratnog nadzora namirnica animalnog podrijetla. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Putokaz-94 d.o.o. Beutling, D.M. (2004): Lehrbuch der Schlachttier und Fleischuntersuchung. Parey, Stuttgart. Gracey, J., D.S. Collins, R. Huey (1999): Meat hygiene. W.B. Saunders Company Ltd. Rommel, M., J. Eckert, E. Kutzer, W. Körting, T. Schieder (2000): Veteriärmedizenische Parasitologie. Parey Buchverlag Berlin. Zakonski propisi Preporu čena Materijali s predavanja literatura NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Nastava se obavlja tijekom 11 sati predavanja. Kako bi ostvario minimalna 3 predavanju boda, student treba prisustvovati na 6 sati predavanja. Prisutnost na jednom satu predavanja boduje se s 0,54 bodova (maksimalno se može prikupiti 6 bodova, odnosno 11 sati x 0,54 bodova). Prisutnost na Nastava se obavlja kroz 15 sati vježbi. Prisutnost na jednom satu vježbi vježbama boduje se s 0,4 boda. Da bi ostvario minimalni broj bodova (4), student treba biti prisutan na 10 sati vježbi. Maksimalni broj bodova koji se može prikupiti tijekom 15 sati vježbi je 6 (15 x 0,4). Prisutnost na seminarima 282

Aktivnost na Najve ći broj bodova koje student može prikupiti je 10. Da bi to ostvario mora vježbama i prikupiti 10 bodova za pozitivne usmene odgovore (10 x1) za vrijeme vježbi. seminarima Najmanji broj bodova koje treba prikupiti je 5. To može prikupiti za to čne usmene odgovore za vrijeme vježbi. Na vježbama student može biti pitan ili se sam javiti za odgovor. Kontinuirana Tijekom nastave kontinuirane provjere znanja provest će se jednim provjera znanja kolokvijem (8 pitanja). Svaki to čan odgovor nosi 4 boda. Najve ći broj bodova koje student može prikupiti je 32. Student mora odgovoriti na najmanje 5 pitanja i time je definiran najmanji broj bodova (20) koje student mora prikupiti. Ukoliko odgovori na manje od 5 pitanja, mora ponovno pristupiti kolokviju koji će biti organiziran na kraju turnusa. Završni ispit Završni ispit obuhva ća sve rezultate pra ćenja aktivnosti tijekom nastave. Ispit je pisani. Studenti pišu test od 20 pitanja. To čan odgovor boduje se s dva boda. Minimalni broj bodova je 24, a maksimalni broj bodova je 40. Zaklju čivanje Ocjena se zaklju čuje na osnovi prikupljenih bodova prema skali: ocjene Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra Vrste aktivnosti Minimalan broj bodova Maksimalan broj bodova

Prisutnost na 3 predavanjima 3/0,54=6 6

6/11= 0,54 (11 sati predavanja) (minimalno student mora biti prisutan na ( koeficijent 0,54) 6 sati predavanja kako bi ostvario minimalna 3 boda) Prisutnost na 4 vježbama 4/0,4=10 6 6/15=0,4 15 sati vježbi (minimalno student mora biti prisutan na ( koeficijent 0,4) 10 sati vježbi kako bi ostvario minimalna 4 boda) Prisutnost na seminarima

0 sati seminara 283

Aktivnost na vježbama 5 10 5/5=1 10 bodova to čni usmeni č 10 bodova (student mora to no odgovoriti na 5 pitanja odgovori da bi ostvario minimalnih 5 bodova)

Kontinuirana 20 provjera znanja 20/1=20 20/4 (boda)=5 32 1 kolokvij x 8 pitanja 32/32=1 1 pitanje= 4 boda ( minimalno student mora odgovoriti na ( koeficijent 1) 8x4=32 boda 5 pitanja da bi ostvario minimalna 20 boda)

Pisani ispit 24 20 pitanja= 40 24/2= 12 40 1 pitanje=2 boda ( da bi ostvario minimalnih 24 boda student 40/20=2 mora odgovoriti ( koeficijent 2) na najmanje 12 pitanja) UKUPNO 60 100

284

Naziv kolegija Higijenska ispravnost i kakvo ća mesa peradi Ši fra 118341 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/, Zavod/klinika Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Vesna Dobrani ć Nastavnici i prof. dr. sc. Lidija Koza činski, prof. dr.sc. Bela Njari, izv. prof. dr. sc. Željka suradnici na Cvrtila Fleck, izv. prof. dr. sc. Vesna Dobrani ć, doc. dr. sc. Nevijo Zdolec, dr. kolegiju sc. Ivana Filipovi ć Sadržaj kolegija 1. Organizacija proizvodnog procesa (tehnološki proces klaoni čke obrade peradi; tehnološke pogreške postmortalne etiologije na mesu peradi; mogu ćnosti unakrsnog one čiš ćenja mesa peradi uzro čnicima infekcija hranom); 2. Ocjena kakvo će mesa peradi na liniji klanja (dobrobit pri klanju; veterinarski pregled mesa peradi; ocjena ispravnosti mesa peradi za prehranu ljudi; klasifikacija i kategorizacija mesa peradi); 3. Kakvo ća mesa peradi (utjecaj dobrobiti pri klanju na kakvo ću mesa peradi ocjena svježine i održivost mesa peradi; mikrobiološka pretraga mesa peradi); 4. Proizvodi od mesa peradi (održivost i senzorička ocjena kakvo će proizvoda od mesa peradi; strojno iskošteno meso peradi; usitnjeno meso i proizvodi od usitnjenog mesa peradi; kobasice, suhomesnati proizvodi, konzerve, gotovi proizvodi).

Op ća i posebna Predmet upotpunjuje prethodno ste čeno znanje iz podru čja ocjene znanja koja se higijenske ispravnosti i kakvo će mesa. U okviru sadržaja predmeta stje ču na kolegiju osigurana je dodatna edukacija doktora veterinarske medicine za stru čni rad (cilj) u podru čju veterinarskog nadzora mesa peradi. Detaljnijim pristupom ocjeni kakvo će i održivosti mesa peradi ste ći će se znanja i vještine potrebne za rukovo đenje proizvodnjom i kakvo ćom mesa peradi. Nastava Preda vanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 4 8 14 26 Na čin polaganja Usmeni ispit koji se sastoji od prakti čnog i teoretskog dijela. ispita Bodovi 2 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Hadžiosmanovi ć, H., B. Miokovi ć, B. Njari, L. Koza činski, Ž. Cvrtila (2002): Aktualna problematika veterinarsko-saniratnog nadzora namirnica animalnog podrijetla. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Putokaz-94 d.o.o. 2. Hadžiosmanovi ć, H., L. Koza činski, M. Salajster, Ž. Cvrtila (2003): Veterinarsko-santarni pregled nojeva. Zadružna štampa, Zagreb. 4. Živkovi ć, J. (2001): Higijena i tehnologija mesa. Veterinarsko-sanitarni nadzor životinja za klanje i mesa. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, 2001. 5. Te čaj: Održivost i higijenska kakvo ća mesa peradi. Zagreb, 28.11.2003. Voditeljica te čaja: doc. dr. sc. Lidija Koza činski. Sakupila i uredila: doc. dr. sc. Lidija Koza činski. Zakonski propisi Preporu čena 1. Poultry meat science (1999): Richardson, G. C. Mead (eds) CABI literatura Publishing. 2. Herenda, D. C., D. A. Franco (1996): Poultry diseases and meat hygiene. Iowa State University Press, 1996. Materijali s predavanja NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama 5. kontinuirana provjera znanja 285

6. završni ispit Prisutnost na Nastava se obavlja tijekom 4 sata predavanja. Kako bi ostvario minimalna 3 predavanju boda, student treba prisustvovati na 2 sata predavanja. Prisutnost na jednom satu predavanja boduje se s 1,5 bodova (maksimalno se može prikupiti 6 bodova, odnosno 4 sati x 1,5 bodova). Prisutnost na Nastava se obavlja kroz 14 sati vježbi. Prisutnost na jednom satu vježbi vježbama boduje se s 0,42 boda. Da bi ostvario minimalni broj bodova (4), student treba biti prisutan na 9 sati vježbi. Maksimalni broj bodova koji se može prikupiti tijekom 14 sati vježbi je 6 (14 x 0,42). Prisutnost na Nastava se obavlja tijekom 8 sati seminara. Prisutnost na jednom satu seminarima seminara boduje se 0,75 bodova. Da bi ostvario minimalan broj bodova (4), student treba biti prisutan na 5 sati seminara. Maksimalan broj bodova koji se može prikupiti tijekom 8 sati seminara je 6 (8 x 0,75). Aktivnost na Najve ći broj bodova koje student može prikupiti je 10. Da bi to ostvario mora vježbama i prikupiti 3 boda za uspješno pripremljen i održan seminar, 4 boda za seminarima pozitivne usmene odgovore (4x1) za vrijeme vježbi i 3 (3x1) boda za pozitivne usmene odgovore za vrijeme seminara. Najmanji broj bodova koje treba prikupiti je 5. To može prikupiti za to čne usmene odgovore za vrijeme vježbi i seminara. Na vježbama i seminarima student može biti pitan ili se sam javiti za odgovor. Kontinuirana Tijekom nastave kontinuirane provjere znanja provest će se jednim provjera znanja kolokvijem (8 pitanja). Svaki to čan odgovor nosi 4 boda. Najve ći broj bodova koje student može prikupiti je 32. Student mora odgovoriti na najmanje 5 pitanja i time je definiran najmanji broj bodova (20) koje student mora prikupiti. Ukoliko odgovori na manje od 5 pitanja, mora ponovno pristupiti kolokviju koji će biti organiziran na kraju turnusa. Završni ispit Završni ispit obuhva ća sve rezultate pra ćenja aktivnosti tijekom nastave. Ispit je pisani. Studenti pišu test od 20 pitanja. To čan odgovor boduje se s dva boda. Minimalni broj bodova je 24, a maksimalni broj bodova je 40. Zaklju čivanje Ocjena se zaklju čuje na osnovi prikupljenih bodova prema skali: ocjene Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

Bodovi za pra ćenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra Vrste aktivnosti Minimalan broj bodova Maksimalan broj bodova

Prisutnost na 3 6 predavanjima 3/1,5=2 6/4= 1,5

( koeficijent 1,5) (4 sata predavanja) (minimalno student mora biti prisutan na 286

2 sata predavanja kako bi ostvario minimalna 3 boda) Prisutnost na 4 vježbama 4/0,42=9 6 6/14=0,42 14 sati vježbi (minimalno student mora biti prisutan na ( koeficijent 0,42) 5 sati vježbi kako bi ostvario minimalna 4 boda) Prisutnost na 4 seminarima 4/0,75=5 6 (minimalno student mora biti prisutan na 5 sati 6/8=0,75 8 sati seminara seminara kako bi ostvario minimalna (koeficijent 0,75) 4 boda) Aktivnost na vježbama i 5 10 seminarima 5/5=1 3 boda seminar 10 bodova (student mora to čno odgovoriti na 5 pitanja 7 bodova to čni usmeni da bi ostvario minimalnih 5 bodova) odgovori

Pisani ispit 24 20 pitanja= 40 24/2= 12 40 1 pitanje=2 boda ( da bi ostvario minimalnih 24 boda student 40/20=2 mora odgovoriti ( koeficijent 2) na najmanje 12 pitanja) UKUPNO 60 100

287

Naziv kolegija Hitna i intenzivna veterinarska medicina Šifra 96982 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski Semestar 12 /dvanaesti/ Zavod/klinika Klinika za unutarnje bolesti Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Vesna Matijatko Nastavnici i Doc. dr. sc. Ivana Kiš, izv. prof. dr. sc. Nada Ku čer, izv. prof. dr. sc. Boris Pirki ć, suradnici na izv. prof. dr. sc. Dražen Vnuk, izv. prof. dr. sc. Iva Getz, izv. prof. dr. sc. Tugomir kolegiju Karadjole, dr. sc. Mirna Brklja čić, Jelena Selanec, dr. med. vet., Marin Torti, dr. med. vet., dr. sc. Nika Brklja ča-Bottegaro Sadržaj kolegija 1. Trijaža i primarni pregled, 2. Vaskularni pristup i po četna laboratorijska procjena, 3. Šok i terapija teku ćinama, 4. Zaustavljanje krvarenja i obrada rane, 5. Poreme ćaji acidobazne ravnoteže, 6. Poreme ćaji u koncentraciji elektrolita, 7. Pristup pacijentu s dispnejom, 8. Analgezija i anestezija hitnih i kriti čnih pacijenata, 9. Hitna stanja u kardiologiji, 10. Hitna stanja vezana uz uropoetski sustav, 11. Pristup pacijentu s akutnim abdomenom, 12. Hitna stanja u porodništvu, 13. Pristup hitnom pedijatrijskom pacijentu, 14. Hitna stanja u neurologiji, 15. Transfuzija pasa i ma čaka, 16. Protokoli i postupci, 17. Oftalmološka hitna stanja, 18. Endokrinološka hitna stanja, 19. Intenzivna veterinarska medicina, 20. Hitna stanja u konja. Op ća i posebna Predmet ima za svrhu stjecanje znanja i vještina iz podru čja hitne i intenzivne znanja koja se veterinarske medicine doma ćih žiovtinja. Hitna i intenzivna veterinarske medicina stje ču na kolegiju najdramati čniji je dio veterinarske medicine, pa su snalažljivost i znanje koje (cilj) posjeduje veterinar od presudne važnosti u zbrinjavaju hitnih i intenzivnih pacijenata. Cilj predmeta je ovladavanje temeljnim znanjima i postupcima koji rezultiraju ispravnom procjenom, terapijom te kona čno stabilizacijom pacijenta Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 12 13

Na čin polaganja ispita Bodovi 2 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1.Matijatko, V. Hitna i intenzivna veterinarska medicina. U: Veterinarski priru čnik (Herak-Perkovi ć, V., Grabarevi ć, Ž., Kos, J., ur.), 6. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb. 2. Bolesti i lije čenje pasa i ma čaka (Dobrani ć, T., Matijatko, V., ur.), Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu.

Preporu čena 1. BSAVA Manual of Canine and Feline Emergency and Critical Care (King, L., literatura Boag, A., ur.), 2. izdanje, BSAVA, Gloucester, UK. 2. Rozanski, E., Rush, J. A Colour Handbook of Small Animal Emergency and Critical Care Medicine, Manson Publishing Ltd., London, UK. 3. The Veterinary ICU Book (Wingfield, W. A., Raffe, M. R, ur.), Teton NewMedia, Jackson Hole, WY, USA. 4. Small Animal Critical Care Medicine (Silverstein, D., Hopper, K., ur.), Saunders Elsevier, St. Louis, USA. 5. Plunkett, S. J. Emergency Procedures for the Small Animal Veterinarian, 2. izdanje, W. B. Saunders, St. Louis, USA. 6. Equine Emergencies: Treatment & Procedures (Orsini, J. A., Divers, T. J., ur.), 3. izdanje, Saunders Elsevier, St. Louis, USA. 7. Veterinary Emergency and Critical Care Manual (Matthews, K. A., ur.), 2. izdanje, Lifelearn Publishers, Guelph, Ontario, 8. Manual of Small Animal Emergency and Critical Care Medicine (Macintire, D., Drobatz, K. J., Haskins, S., Saxon, W., ur.), Wiley-Blackwell, New York, USA. 9. Feline Emergency and Critical Care Medicine (Drobatz, K. J., Costello, M. F., ur.), Wiley-Blackwell, New York, USA. 10. Handbook of veterinary emergency protocols: dog and cat (McMichael, M., DeBiasio, J., Byers, C.G., ur.), Teton NewMedia, Jackson Hole, WY, USA.

288

Naziv kolegija Hormonski metaboli čki poreme ćaji Šifra 118338 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IX. /deveti/, Zavod/klinika Zavod za patološku fiziologiju Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Mirna Robi ć Nastavnici i prof. dr. sc. Nina Polji čak-Milas, izv. prof. dr. sc. Mirna Robi ć suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Endogene biološki aktivne supstance i njihova uloga u patofiziološkim procesima. Biogeni amini – katekolamini: poreme ćaji sinteze dopamina, serotonina i histamina i feokromocitomi, interakcija kalikrein-kinin i renin- angiotenzin sustava te njihov u činak na sintezu bradikinina, promjene krvnog tlaka, fibrinolizu, remodeliranje tkiva, metastaziranje tumora i upalnu reakciju. Autokrina i parakrina uloga citokina u rastu, diferencijaciji i smrti stanica: biološki u činci interferona, faktora rasta, gastriontestinalnih hormona – gastrina, kolecistokinina, sekretina, gastri čnog inhibicijskog polipeptida, vazoaktivnog intestinalnog polipeptida, urogastrona, motilina, enteroglukagona i neuropeptida – somatostatina, bombezina, neurotenzina i endogenih opioida u modulaciji rada probavnog sustava, regulaciji unosa hrane, metabolizma, kontraktilnosti miši ćja, regulaciji ponašanja, dnevno- no ćnog ritma, osjeta boli, termoregulaciji te moduliranju odgovora drugih hormona na stres. Patofiziološki mehanizam razvoja proizvodnih bolesti – metaboli čko- hormonalna sprega: od indigestija i ketoze do postporo đajne pareze, poreme ćaja reprodukcijskih funkcija, dislokacije sirišta, upale mlije čne žlijezde, pap čane ko čine, sindroma masne jetre i sindroma debele krave. Bolesti vezane uz nepravilan odnos kalcija i fosfora u hrani, koli čine parat hormona, kalcitonina i aktivnog oblika vitamina D3 u organizmu – uz puerperalnu parezu mlije čnih krava, puerperalna tetanija kod kuja, sekundarna hiperfunkcija paratireoidne žlijezde u mladih ma čaka i konja. Osovina hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda u stresnoj reakciji, laboratorijski pokazatelji oksidacijskog stresa i antioksidativne zaštite. Metaboli čke miopatije i kardiomiopatije – prazni čka bolest konja, vodnjikavo meso u svinja. Metabolizam, funkcija i distribucija lipoproteina – faktori rizika koronarne bolesti ljudi te biokemijska baza rezistencije goveda prema ateriosklerozi. Sastojci krvi u kontroli zdravlja i plodnosti farmskih životinja. Op ća i posebna Studenti tijekom nastave izbornog predmeta Hormonski i metaboli čki znanja koja se poreme ćaji proširuju svoje znanje o poreme ćajima fizioloških funkcija stje ču na kolegiju organizma, ste čeno tijekom slušanja nastave iz predmeta Patološka (cilj) fiziologija. Težište nastavnog štiva ovog predmeta stavljeno je na stjecanje dodatnih znanja o modulaciji regulacije hormonalnog, nervnog i imunog sustava s ciljem održavanja homeostaze, rizi čnim faktorima i patogenezi razvoja bolesnih procesa u životinja tijekom intenzivnog farmskog uzgoja te biokemijskim pokazateljima i preveniranju proizvodnih bolesti. Tako đer, ste čeno znanje omogu ćuje studentima bolje razumijevanje zahvatnih mjesta djelovanja farmaka koji se koriste za njihovu prevenciju i lije čenje. Sagledavanjem patomehanizama nastoji se kod studenata razviti smisao za integralni pristup patološkom procesu na nivou cijelog organizma, čime se stje če čvrsta osnova za diferencijalno-dijagnosti čko razmatranje bolesti, neophodno dobrom veterinaru prakti čaru. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 0 15 30 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Gamulin, S., M. Maruši ć, Z. Kova č i sur. (2005): Patofiziologija 6. Medicinska naklada, Zagreb 2. Kova č, Z., S. Gamulin i sur. (2006): Patofiziologija – zadaci za 289

probemske seminare. Medicinska naklada, Zagreb 3. Boži ć, T (2007): Patološka fiziologija doma ćih životinja. Mladost biro, Beograd 4. Dunlop, R. H., C. H. Malbert (2004): Veterinary Pathophysiology. Blackwell Publishing, Iowa Preporu čena 1. Slauson, D. O., B. J. Cooper (2002): Mechanisms of disease. literatura Mosby, St. Louis, london, Philadelphia, Sydney, Toronto 2. Hansen, M. (1998): Pathophysiology, Foundations of disease and Clinical Intervention. Saunders Company, USA 3. Kaneko, J. , J. Harvey, M. L. Bruss (1993). Clinical Biochemistry of Domestic Animals. Academic Press, San Diego , USA

290

Naziv kolegija Kemija prirodnih spojeva Šifra 46245 St atus predmeta Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar II. /drugi/, Zavod/klinika Zavod za kemiju i biokemiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Ivana Stoli ć Nastavnici i prof. dr. sc. Miroslav Baji ć suradnici na doc. dr. sc. Ivana Stoli ć, dipl. ing. kem. kolegiju Dr. sc. Luka Krstulovi ć, dipl. ing. kem. tehn. Sadržaj kolegija Vitamini – prete če koenzima (B vitamini i koenzimi); Izoprenoidni spojevi (biosinteza aktivnog izoprena; podjela terpena; skvalen i kolesterol; karotenoidi). Steroidni spojevi (od kolesterola do drugih biološki važnih steroida). Amfipatski lipidi (glicerofosfatidi; sfingomijelini; glikolipidi); Ugljikohidrati (aminoše ćeri; glikozidi; sijalinska kiselina; glikoproteini); Feromoni (feromoni insekata i drugih vrsta). Alkaloidi (podjela alkaloida prema kemijskoj strukturi i biološkom djelovanju). Aminokiseline i peptidi. Nukleozidi, nukleotidi i polinukleotidi. Odjeljivanje smjese spojeva ekstrakcijom. Izolacija i identifikacija prirodnih spojeva (izolacija alkaloida (kafein) iz biološkog materijala). Izolacija i identifikacija prirodnih spojeva (izolacija klorofila i β-karotena iz trave; kromatografske metode). Op ća i posebna Programom predmeta Kemija prirodnih spojeva temeljitije su i opširnije znanja koja se obuhva ćeni neki prirodni organski spojevi, koji nisu obra đeni ili su stje ču na kolegiju nedovoljno obra đeni u okviru obveznog predmeta Medicinska kemija u I. (cilj) semestru. Izborni predmet bi trebao podi ći razinu temeljnog znanja studenata iz podru čja organske kemije, koje je neophodno radi pra ćenja i savladavanja nastavnih sadržaja iz Biokemije, Fiziologije i drugih predmeta na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, u kojima je potrebno solidnije poznavanje strukture i kemizma biološki važnih spojeva. Poznavanje strukture i svojstava nekih važnijih prirodnih spojeva i mehanizama njihove biosinteze omogu ćit će lakše razumijevanje složenijih kemijskih promjena kakve se zbivaju u životinjskom i biljnom organizmu. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 9 6 30 Na čin polaganja Predvi đena su 2 testa provjere znanja tijekom odvijanja nastave. Studenti ispita koji na svakom testu osvoje najmanje 60% bodova oslobo đeni su polaganja ispita. Svi drugi trebaju pristupiti pisanom dijelu ispita. Ispit je pisani. Bodovi 2 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Karlson, P. (1993): Biokemija za studente kemije i medicine, Školska knjiga, Zagreb. 2. Stryer, L. (1992): Biokemija, Školska knjiga, Zagreb. 3. Kniewald, Z. (1993): Vitamini i hormoni – proizvodnja i primjena, Hrvatska sveu čilišna naklada. 4. Materijali za vježbe Preporu čena 1. Pine, S. H. (1994): Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb literatura 2. Rapi ć, V. (1994): Postupci priprave i izolacije organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb 3. Mann, J., R. S. Davidson, J. B. Hobss, D. V. Banthorpe and J. B. Harborne (1996): Natural Products, Their Chemistry and Biological Significance, Longman, London 4. Bettelheim, F. A., W. H. Brown, J. March (2004): Introduction to General, Organic, and Biochemistry, Thomson. 5. Web stranice s odgovaraju ćim temama

291

Naziv kolegija Kinologija i felin ologija Šifra 56267 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VIII (osmi) Zavod/klinika Klinika za unutarnje bolesti Voditelj kolegija prof. dr. sc. Nikša Lemo Nastavnici i prof. dr. sc. Nikša Lemo suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Podrijetlo psa (biološko podrijetlo, razvoj pasmina, zbližavanje psa i čovjeka, uloga psa); 2. Gra đa pasa gledana o čima kinologa (kinološko- anatomska terminologija karakteristi čnih dijelova tijela i oznaka, promjene tijekom razvoja, starenje, odre đivanje starosti); 3. Uzgoj pasa (osnove naslje đivanja, metode uzgoja, konstitucijske mane, nasljedne mane, nasljedne bolesti, nasljedne promjene ponašanja, naslje đivanje boje); 4. Higijena i smještaj pasa (prirodni na čin održavanja, higijena, održavanje higijene u ku ćnih pasa, pogreške u uobi čajenim higijenskim zahvatima, veterinarsko-higijenski nazori o smještaju pasa u stanu, dvorištu, uzgajalištu, transport pasa, higijena okoliša); 5. Prehrana pasa (prirodna prehrana, utjecaj čovjeka na prehrambene navike, utjecaj prehrane na zdravlje, štetne tvari u uobi čajenoj prehrani, sastav hrane, priprema hrane, broj obroka, industrijska hrana, higijena prehrane, potreba za vodom, dijetetika pri razli čitim bolesnim stanjima.); 6. Čistokrvni psi (pojam čistokrvnosti, rodovnica, kinološke organizacije, kinološki rad; podjela pasmina po morfološkim osobinama, po radnim osobinama, po FCI klasifikaciji, doma će pasmine pasa, naj češ će strane pasmine u nas); 7. Odgoj i školovanje (stvaranje vezanih radnji, primjena u odgoju i školovanju, procjena naravi pojedinih pasa); 8. Ocjena oblika na smotri (upoznavanje na čina rada kinološkog suca u vrednovanju pojedinih pasa unutar standarda pasmine); 9. Ocjena oblika na utakmici (upoznavanje radnih osobina pojedinih radnih pasmina); 10. Posjet me đunarodnoj izložbi (upoznavanje s velikim brojem najuspješnijih primjeraka mnoštva čistokrvnih pasmina pasa); 11. Podrijetlo ku ćne ma čke (biološko podrijetlo, veze s ostalim felidima, zbližavanje čovjeka i ma čke); 12. Specifi čnosti u gra đi tijela i posljedi čne specifi čnosti psihe i karaktera (anatomske specifi čnosti kostura, miši ćja i metabolizma, specifi čnosti ma čjih osjetila vida, sluha, njuha, opipa, okusa i ravnoteže te posljedi čne specifi čnosti karaktera i psihe ku ćne ma čke); 13. Felinološke organizacije i manifestacije, pasmine ma čaka (pojam čistokrvnosti, rodovnica, felinološke organizacije, felinološki rad; podjela pasmina po morfološkim osobinama, europske doma će pasmine ma čaka, egzoti čne pasmine ku ćnih ma čaka); 14. Osnove njege i hranidbe ma čaka (higijena ma čke, higijena okoliša, hranidba ma čaka); 15. Me đunarodna izložba (upoznavanje s velikim brojem najuspješnijih primjeraka mnoštva čistokrvnih pasmina ma čaka). Op ća i posebna Kinologija kao nastavna jedinica ima zadatak omogu ćiti slušateljima znanja koja se detaljnije poznavanje bioloških i medicinskih osobitosti čistokrvnih pasmina stje ču na kolegiju pasa glede njihove pasminske raznolikosti i s time povezane specifi čnosti u (cilj) naslje đivanju, uzgoju, odgoju, ali i u održavanju zdravlja i u čestalosti nekih nasljednih bolesti. Na taj na čin slušatelji dobivaju zaokruženi biološki pogled na psa kao pripadnika jedne vrste, što im u kasnijim klini čkim kolegijima studija omogu ćuje objektivniji pristup pacijentu, lakše prepoznavanje etiologije bolesti, uo čavanje specifi čnih simptoma, uskla đivanje postupaka lije čenja i objektivno savjetovanje vlasnika o njegovu odnosu spram pacijenta. Jednako tako i felinologija kao nastavna jedinica ima zadatak omogu ćiti slušateljima upoznavanje specifi čnosti vrste koja nije doma ća, ve ć ku ćna životinja, koja ima prirodni karakter zvijeri kojoj u tisu ćljetnom životu kraj ljudskog staništa nisu zakržljali prirodni instinkti i koja se prema njima i ponaša. Poznavanje tih osobina omogu ćava studentu da u kasnijim klini čkim kolegijima može raditi, ne primjenom prisilnih metoda kao što je to uobi čajeno, ve ć u suradnji s tom životinjskom vrstom, uspješno ju pregledati i lije čiti, a poglavito u podu čavanju vlasnika o fiziološkim potrebama njegove 292

ma čke, a radi uspješno održavanog zdravlja. Nastava Predavanja Semina ri Vježbe (sati ukupno) 20 0 10 30 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Bauer, M. (2000): Kinologija I – uzgoj, njega i hranidba pasa; udžbenik, vlastito izdanje, Zagreb 2. Bauer, M. (1985): Pas moj prijatelj, priru čnik, Sveu čilišna naklada Liber, Zagreb 3. Bauer, M., T.Babi ć (1994): Knjiga o ma čki, priručnik, vlastita naklada, Zagreb Preporu čena 1. Taylor, D. (1989): Vaš pas, priru čnik, Mladost, Zagreb literatura 2. Pugnetti, G. (1983): Sve o psima, priru čnik, Mladost, Zagreb 3. Willis, M. B. (1984): Zuchtung des Hundes. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart 4. Meyer, H. (1983): Ernahrung des Hundes. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart 5. Taylor, D. (1989): Vaša ma čka, priru čnik, Mladost, Zagreb

293

Naziv kolegija Klaoni čka kakvo ća mesa Šifra 130060 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/ Zavod/klinika Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Bela Njari Nastavnici i prof. dr. sc. Lidija Koza činski, izv. prof. dr. sc. Željka Cvrtila Fleck, doc. dr. suradnici na sc. Nevijo Zdolec, izv. prof. dr. sc. Vesna Dobranić,dr. sc. Ivana Filipovi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Ciljevi i zadaci vrednovanja (ocjene) kakvo će klaoni čki obra đenih trupova (razlozi za potrebu ocjene kakvo će klaoni čki obra đenih trupova); 2. Postupci ocjene trupova, razvoj postupaka te zakonske legislative u svijetu i u našoj zemlji (povijesni prikaz ocjene trupova te zakonske odredbe); 3. Ocjena gove đih trupova nakon klaoni čke obrade (postupci koji čine sastavni dio ocjene gove đih trupova); 4. Ocjena i izra čun prinosa mesa ("mesnatost") na klaoni čki obra đenim trupovima svinja (postupci koji čine sastavni dio ocjene trupova svinja nakon klaoni čke obrade, osobito matemati čke modele); 5. Razvoj ocjene kakvo će klaoni čki obra đenih životinja (budu ći pravci razvoja vrednovanja kakvo će uzgojenih doma ćih životinja kroz prinos mesa). Op ća i posebna Nakon odslušanog kolegija student će upotpuniti prethodno ste čeno znanje znanja koja se iz obveznog predmeta Higijena i tehnologija animalnih namirnica. Predmet stje ču na kolegiju detaljnije pojašnjava pojedine parametre u ocjeni kakvo će klaoni čki (cilj) obra đenih trupova odnosno vrednovanja uspješnosti uzgoja kroz prinos mesa ("mesnatost"). Time će studenti dobiti temeljno znanje koja će mo ći koristiti prilikom poha đanja licenciranog te čaja pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva za ocjenjiva če (klasifikatore) kakvo će trupova nakon klaoni čke obrade. Ste čeno znanje specifi čno je i primjenjivo u poslovima vezanima za licencirane ocjenjiva če (klasifikatore) kakvo će trupova nakon klaoni čke obrade. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sat i ukupno) 14 4 8 26 Na čin polaganja Ispit će biti usmeni, a sastojat će se od teorijskog i prakti čnog dijela koji ispita obuhva ća ocjenu kakvo će trupova, te po potrebi i pisanoga dijela (matemati čki izra čuni). Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna lit eratura 1. Priru čnik za ocjenu kakvo će gove đih trupova. Skripta za klasifikatore. Hrvatski sto čarski centar Zagreb, 2004. 2. Pravilnik o utvr đivanju kategorija i klasa svinjskih trupova i polovica, NN RH 119/99 3. Pravilnik o kakvo ći gove đih trupova i polovica na liniji klanja, NN RH 20/04 Preporu čena literatura

294

Naziv kolegija Veterinarska klini čka mikrobiologija Šifra 56294 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semest ar VI. /šesti/ Zavod/klinika Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Voditelj kolegija prof. dr. sc. Ljiljana Pinter Nastavnici i prof. dr. sc. Ljiljana Pinter, akademik Josip Madi ć suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod (uvod u klini čku mikrobiologiju); 2. Na čini uzimanja uzoraka i daljnjeg postupanja s uzorcima (pravilan izbor, uzimanje i slanje materijala na mikrobiološke pretrage; na čela i sigurnosne mjere pri dostavi i obradi materijala); 3. Identifikacija mikroba iz klini čkih uzoraka (osnove identifikacijskih postupaka u radu s mikrobima; metode identifikacije bakterija, virusa, gljivica; sustavi za brzu identifikaciju.); 4. Odre đivanje osjetljivosti na antimikrobne pripravke (tehnike odre đivanja osjetljivosti); 5. Tuma čenje laboratorijskih nalaza i diferencijalna dijagnostika (kriti čna medicinska interpretacija laboratorijskih nalaza); 6. Pravilan izbor učinkovitog lije čenja (pravilan izbor, doziranje i provo đenje antimikrobne terapije u razli čitih životinjskih vrsta). Op ća i posebna Predavanja i vježbe iz predmeta Veterinarska klini čka mikrobiologija znanja koja se osmišljena su tako da u čvrš ćuju i povezuju prethodno ste čeno znanje i nove stje ču na kolegiju spoznaje te poti ču medicinski na čin razmišljanja pri prosudbi mikrobioloških (cilj) laboratorijskih nalaza i rješavanja klini čke kazuistike. Vježbe su (laboratorijske i klini čke) organizirane tako da studentima pruže iskustvo i uvid u znanja i domete klini čke mikrobiologije. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 8 0 22 30 Na čin polaganja Ispit se provodi pisano i usmeno, a sadrži i praktični dio. ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Naglić, T., D. Hajsig, J. Madić, L. Pinter (2005): Specijalna veterinarska bakteriologija i mikologija. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko mikrobiološko društvo, Zagreb.

2. Hajsig, D., Lj. Pinter, T. Naglić, R. Antolović (2012): Veterinarska klinička imunologija. Sveučilišni udžbenik, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko mikrobiološko društvo, Zagreb. Bryan Markey, Finola Leonard, Marie Archambault Ann Cullinane, Dores Maguire: Clinical Veterinary Microbiology, 2009. ISBN 9780723432371 Preporu čena 1.Songer, J. Glenn, K. W. Post (2005): Veterinary Microbiology. Bacterial literatura and Fungal Agents of Animal Disease. Elsevier Saunders .

295

Naziv kolegija Klini čka anatomija Šifra 56212 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI. /šesti/ Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Tajana Trbojevi ć Vuki čevi ć, Nastavnici i Prof. dr. sc. Srebrenka Nejedli, doc. dr. sc. Martina Đuras, doc. dr. sc. suradnici na Snježana Kužir, doc. dr. sc. Hrvoje Luci ć, Ivan Ali ć. dr. med. vet. kolegiju Sadržaj kolegija 1. Klini čka anatomija glave i vrata : podru čja glave i vrata, inervacija kože, koštane izbo čine i opipljivi dijelovi kostiju, položaj i granice sinusa, čeljusni i zatiljni zglob, o čnica-orbita, položaj zna čajnijih koštanih otvora i pristup do njih,važnije sinovijalne vrecice, položaj važnijih mišica, položaj važnijih krvnih žila i živaca, žlijezde slinovnice, limfni čvorovi, usna i nosna šupljina, vanjski slušni prohod, oko, kratki prikaz mozga, pristup do i položaj ždrijela, zra čnog mjehura konja, grkljana, štitaste žlijezde, dušnika, jednjaka i sulcusa jugularis . 2. Klini čka anatomija prsnog koša : podru čja prsnog koša, koštane izbo čine i opipljivi dijelovi kostiju, gra đa prsne stijenke, inervacija kože, sinovijalne vre ćice, greben konja, položaj važnijih žila i živaca, položaj dostupnih limfnih čvorova, pristup do pazuha te žila i živaca u tom podru čju, položaj organa prsne šupljine; srce, plu ća, jednjak, dušnik, prsna žlijezda, ošit i ganglion cervicothoracicum , granice plu ća, puncta maxima srca. 3. Klini čka anatomija trbušne i zdjeli cne šupljine : Koštane izbo čine u podrucju trbuha i zdjelice, gra đa trbušne stijenke, inervacija kože, vanjski spolni organi, položaj i pristup do organa trbušne i zdjeli čne šupljine u pojedinih doma ćih sisavaca te njihova projekcija na trbušnu stijenku (jetra, želudac, duodenum, jejunum, ileum, cecum, kolon, rectum, slezena, gušteraca, bubrezi, maternica, jajnici, mokracni mjehur, prostata psa), položaj i pristup do važnijih krvnih žila, živaca i limfnih čvorova, položaj i pristup do spatium interarcuale lumbosacrale i coccygeale, fossa ischiorectalis, 4. Klini čka anatomija prsnog uda : Podru čja prsnog uda, koštanih izbocina i opipljivi dijelovi kostiju, inervacija kože, pristup i položaj važnijih mišica i tetiva, burza i sinovijalnih ovojnica, krvnih žila, živaca i limfnih čvorova, gra đa i pristup do zglobova, kopito, papak, pandža. 5. Klini čka anatomija zdjeli čnog uda : Podrucja zdjeli čnog uda, koštane izbo čine i opipljivi dijelovi kostiju, inervacija kože, pristup i položaj važnijih miši ća i tetiva, burza i sinovijalnih ovojnica, krvnih žila, živaca i limfnih čvorova, gra đa i pristup do zglobova. Op ća i posebna Ste čeno znanje omogu ćit ce studentu pra ćenje klini čkih predmeta, njihovo znanja koja se lakše i bolje savladavanje i pravilno razumijevanje i donošenje zaklju čaka pri stje ču na kolegiju dijagnostici kod klini čke pretrage u veterinarskoj praksi. (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sa ti ukupno) 10 0 20 30 Na čin polaganja Usmeni ispit. ispita Bodovi 2.0 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. KÖNIG, H. E., H.-G. LIEBICH (2007): Veterinary anatomy of domestic mammals, Textbook and colour atlas. 3 rd Ed. Schattauer, Stuttgart, New York. 2. LAHUNTA DE, A., R. E. HABEL (1986): Applied Veterinary Anatomy, W. B. Saunders Comp. Philadelphia, London, Toronto, Mexico City, Rio de Janeiro, Sydney, Tokyo, Hong Kong 3. POPESKO, P. (1985): Anatomski atlas domacih životinja, Jugoslavenska medicinska naklada, Zagreb 4. ZOBUNDŽIJA, M., K. BABIC (1985): Primijenjena antomija doma ćih životinja.Skripta, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb Preporu čena 1. BOJD, J. S. (2001): Color Atlas of Clinical Anatomy of the Dog & Cat. 2 nd literatura Ed. Mosby, Edinburgh, London, New York, Oxford, Philadelphia, St Louis, 296

Sydney, Toronto. 2. COLVILLE, T., J. M. BASSERT (2002): Clinical Anatomy & Physiology for Veterinary Technicians. Mosby. 3. CONSTANTINESCU, G. M. (1991): Clinical Dissection Guide for Large Animals. Mosby, St Louis, Baltimore, Boston, Chicago, London, Philadelphia, Sydney, Toronto.

297

Naziv kolegija Klini čka fiziologija Šifra 96969 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar 8. /osmi/ Zavod/klinika Zavod za fiziologiju i radiobiologiju Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Jasna Aladrovi ć Nastavnici i prof. dr. sc. Zvonko Stojevi ć suradnici na prof. dr. sc. Suzana Milinkovi ć-Tur kolegiju prof. dr. sc. Jasna Aladrovi ć Sadržaj kolegija 1. Homeostatski mehanizmi: regulacija, me đusobna interakcija živ čanog i hormonalnog sustava, stimulacija i inhibicija; 2. Mogu ćnost promjene metaboli čkih puteva; 3. Enzimske regulacije. Stimulacijski i inhibicijski mehanizmi enzimske reakcije; 4. Metaboli čki status i energetski status preživa ča; 5. Oksidativno-antioksidativne reakcije; 6. Specifi čnosti u procjeni metabolizma pojedinih organa: koštani sustav, srce, bubreg, jetra, vime, miši ći. Op ća i posebna Klini čka fiziologija u či studente o prakti čnoj primjeni ste čenih znanja iz znanja koja se fiziologije te služi kao uvod u dijagnosti čke metode. Cilj predmeta je stje ču na kolegiju priprema studenata za klini čku dijagnostiku. Nastava bi povezivala znanja (cilj) ste čena u pretklini čkim predmetima s fiziološkim zbivanjima od osobite važnosti za klini čku dijagnostiku. Posebna znanja stje ču se u podru čju procjene proizvodne sposobnosti i u cilju njihova poboljšanja. Predavanja bi poslužila da se studentima prenesu osnovni pojmovi, pokaže znanstvena utemeljenost, povežu podaci i razjasne klini čke važnosti. Vježbe bi poslužile boljemu razumijevanju problema uz samostalni laboratorijski rad te razvijanju vještina potrebnih u veterinarskoj medicini.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 0 15 30 Na čin polaganja Prakti čno i usmeno ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Feldmen, B. F., J. G. Zinkl, N. M. Jain (2000): Shalm's Veterinary Hematology. Fifth edition, Ed. Lippincott Williams & Wilkins, A. Wolters Kluwers Company 2. Kaneko, J. J., J. W. Harvey, M. L. Bruss (1987): Clinical Biochemistry of Domestic Animals. Fifth edition, Ed. Academic Press. San Diego, London, Boston, New York, Sydney, Tokyo, Toronto

Preporu čena 1. Payne, J. M., S. Payne (1987): The metabolic profile test. Oxford literatura University Press. Oxford-New York-Tokyo

298

Naziv kolegija Komparativna hranidba i metabolizam doma ćih i divljih životinja Šifra 96971 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski Semestar 8 /osmi/ Zavod/klinika Zavod za prehranu i dijetetiku životinaj Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Tomislav Mašek Nastavnici i suradnici na kolegiju Sad ržaj kolegija Predavanja (4 sata): • Evolucija i ekologija hranidbenih strategija, autoenzimatska probava, aloenzimatska probava, klasifikacija životinja prema strategiji prehrane i fiziologiji probavnog sustava, Hoffmanova podjela (bira či koncentrata, pašne, mješovite ) i kritike (utjecaj fizi čkih svojstava hrane na stratifikaciju sadržaja u buragu i diversifikaciju biljojeda) • Fermentacija: prije-želu čana (preživa či i ne-preživa či, ptice), poslije- želu čana (cekum, kolon, cekum i kolon), me đusobna usporedba, prednosti i nedostaci, raspodjela životinjskih vrsta prema odnosu mjesta fermentacije i tjelesne mase, teorije o izumrlim vrstama Seminari (4 sata): • Implikacije Hoffmanove podjele na hranidbu životinja u zoološkim vrtovima, implikacije Hoffmanove podjele na uzgoj proizvodnih životinja • Životinje kao modeli u hranidbenom istraživanju; mora li se nužno poštivati Hoffman? Vježbe (5 sati): • Specifi čne strategije (reingestija, cekotrofija, koprofagija) i neuobi čajeni primjeri (ptice s visokim udjelom vlakana u hrani – hoatzin, majmuni „preživa či“ - kolobos majmuni, priježelu čana fermentacija bez predželudaca – nilski konj), hibernacija E-nastava (2 sata): Prehrana divljih životinja i prehrana modernog čovjeka (prehrana pe ćinskog čovjeka, odnos unosa kolesterola i n3/n6 masnih kiselina) Op ća i posebna Cilj kolegija je prikazati studentima strategije hranjenja i fiziologiju probavnog znanja koja se sustava s naglaskom na komparativnom pristupu te osigurati kod studenata stje ču na kolegiju usvojenost znanja, vještina i kompetencija kako bi mogli procijeniti i donositi (cilj) složenije odluke iz podru čja planiranja i provedbe hranidbe raznih vrsta životinja Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 4 4 6

Na čin polaganja • Poha đanje nastave: 5% ocjene ispita • Aktivnost na nastavi (sudjelovanje u rapravama): 20% ocjene • Izrada seminarskog rada (uklju čuje i aktivnost na terenskom radu u zoološkom vrtu i pisani dio prema uputama danim na nastavi i objavljenim na web-stranici): 50% ocjene Usmeni ispit (uklju čuje obranu seminarskog rada i rasprave tijekom nastave): 25% ocjene Bodovi 1 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1.Autorizirana predavanja 2. Dodatni dijelovi gradiva bitni za izradu seminarskih radova (dokumentarni filmovi i baze podataka) 3. Mašek, T. (2010): Op ća i primjenjena hranidba: pripreme za vježbe. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. Sveu čilišna skripta.

Preporu čena Cheeke, P. R., E. S. Dierenfeld (2010): Comparative animal nutrition and literatura metabolism, CABI, Cambridge

299

Naziv kolegija Komparativna odontologija Šifra 56326 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine, Interfakultetski studij Semestar IX. /deveti/ Zavod/klinika Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divlja či Voditelj kolegija prof. dr. sc. Alen Slavica Nastavnici i Prof. dr. sc. Zdravko Janicki suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Evolucijski razvoj i morfologija zuba (povijesni pregled razvoja zuba i čeljusti, rožnati zubi, zubni zametak, osnovni slojevi zuba); 2. Funkcija i izmjena zuba (zubi prema izgledu i funkciji, sekodontni, selenodontni i lofodontni zubi, izmjena zuba, na čini u čvrš ćenja zuba u položaju); 3. Zubalo riba (karakteristike zuba pojedinih skupina riba, zubalo mesojeda i biljojeda, primjeri heterodoncije, ždrijelni zubi); 4. Zubalo vodozemaca i gmazova (zubi punoglavaca, zubi žaba, zubi gmazova, izmjena zuba u gmazova, primjeri polifiodontnih i

monofiodontnih denticija, zubalo guja); 5. Zubalo divljih sisavaca (karakteristike zuba divljih sisavaca, sisavci bez zuba, zubalo kitova, zubalo tobol čara, zubalo kukcoždera, zubalo šišmiša, dvozupci i glodavci, karakteristike zubala mesojeda i biljojeda, zubalo svejeda); 6. Trajnorastu ći zubi (gra đa i funkcija trajnorastu ćih zuba, intenzitet rasta, sprega trošenja i funkcije); 7. Patologija trajnorastu ćih zuba (regeneracijski potencijal zubne pulpe, odgovor na vanjske utjecaje, mogu ćnosti za razvoj infekcije i posljedice, utjecaj traume na zub, prijelom zuba, malformacije); 8. Patologija zuba ograni čenog rasta (zakašnjelo izrastanje zuba, exsuperantia dentis , zubni karijes, patologija stvaranja tvrdih zubnih tkiva, prijelom zuba, nepravilno i prekomjerno trošenje zuba); 9. Procjena dobi divljih životinja prema zubima (potencijal zuba u odre đivanju starosti životinja, zaživotna i posmrtna metoda, priprema zuba,

procjena na intaktnom zubu i prerezu, vrijeme erupcije zuba, RTG prikaz zubnih kanala). Op ća i posebna Sukladno tematici koju obra đuje, kolegij Komparativna odontologija kompletira znanja koja se izobrazbu studenata biomedicinske grupacije specifičnim znanjem o gra đi i stje ču na kolegiju principima funkcije zuba životinja. Polaznici stje ču znanje o karakteristikama zubala (cilj) riba, vodozemaca i gmazova, a poseban naglasak stavljen je na zubalo sisavaca. Unutar ovoga kolegija polaznici će se upoznati sa specifi čnostima zubala mesojeda i biljojeda te prilagodbama vezanima uz na čin ishrane. Kao dodatna posebnost ovog kolegija isti ču se zubi trajnoga rasta, s kakvima se polaznici ne susre ću u okviru vlastitog studija. Nadalje, kroz ove metodološke jedinice poti če se razvoj kriti čkog razmatranja pojedinih patoloških stanja na zubima životinja, kako na spomenutim zubima trajnoga rasta tako i na zubima ograni čenog rasta. Poseban naglasak stavit će se na na čine procjene starosti i njihovu primjenjivost prema odre đenim karakteristikama zuba što predstavlja zna čajan dio populacijskih istraživanja i kao takvo se u čestalo prakticira u svjetskim laboratorijima. Cilj ovih predavanja i seminara je upotpuniti znanje studenata na podru čju komparativne stomatologije i formirati stru čnjake sposobne za prevenciju patoloških stanja na zubima te primjerenu i pouzdanu procjenu starosti, kao sastavni dio uzgoja i populacijskih istraživanja. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 2 3 15 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 1.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Kallay, J. (1977): Komparativna odontografija. Izdava čki zavod Jugoslavenske akademije, Zagreb 2. Miles, A. E. W., C. Grigson (1990): Colyer's variations and diseases of the teeth of animals, revised edn. Cambridge University Press, Cambridge Preporu čena 1. Verstraete, F. J. M. (1999): Self assesment colour review of veterinary dentistry. literatura Manson Publishing/The Veterinary Press, London 2. Wagenknecht, E. (1984): Alters-bestimmung des Erlegten Wildes. Neumann- Neudamm, Melsungen 3. Pindborg, J. J. (1970): Pathology of the dental hard tissues. Munskgaard, Copenhagen

300

Naziv kolegija Lovstvo i zaštita prirode Šifra 96970 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VIII. /osmi/ Zavod/klinika Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divlja či Voditelj kol egija Prof. dr. sc. Zdravko Janicki Nastavnici i Prof. dr. sc. Alen Slavica suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Razvoj lovstva (definiranje lovstva; povijesni razvoj lovstva; lov danas; lova čki obi čaji i lovna etika); 2. Zakonodavstvo (lovno zakonodavsto: Zakon o lovu; Zakon o zaštiti prirode; lovidba, lovostaji i krivolov; Zakon o oružju); 3. Lovno-tehni čki objekti i pribor (zasjedi i zaklonice; čeke i osmatra čnice; lovke, kavezi i sanduci; mreže i ralice; agrotehni čka mehanizacija, održavanje); 4. Lovna tehnologija (metode lovljenja: pojedina čni lov, skupni lov, klopke, sigurnost u lovu, lovna kartografija); 5. Lovna kinologija (osnove lovljenja sa psima, lova čke skupine pasa); 6. Nekonvencionalne metode lova (sokolarenje, lov lukom i strijelom, zamkarenje, lov per force ); 7. Iskorištavanje mesa divlja či (postupak s odstrijeljenom divlja či; randman; ranjavanje i djelomi čno iskrvarenje; hla đenje; transportiranje – evidencijsko pra ćenje); 8. Lova čko oružje (dugocjevno i kratkocjevno oružje; lova čko streljivo; lovna optika; mjere sigurnosti pri rukovanju, čuvanju i transportu oružja); 9. Osnove balistike (podjela: unutarnja, vanjska i balistika na cilju; vrste projektila; udarna energija i na čin djelovanja zrna; vrste baruta); 10. Ozna čavanje divlja či (obilježavanje i pra ćenje divlja či u uzgoju i prometu); 11. Trofejistika (lova čki trofeji: nekad i danas; pojam trofeja i trofeji po vrsti divlja či; CIC; ekonomsko vrednovanje; me đunarodni promet); 12. Zaštita prirode i bioraznolikosti (Zakon o zaštiti prirode; nacionalni parkovi; parkovi prirode; uskla đivanje ZZP-a i LGO-a). Op ća i posebna Apsolviranim nastavnim programom kolegija Lovstvo i zaštita prirode u kojemu su razra đene znanja koja se teme iz lovne metodologije i tehnologije, postupci s odstrijeljenom divlja či te manipuliranje i č promet divlja činom studenti osmog semestra stje ču neophodna bazi čno znanje o lovnom stje u na kolegiju gospodarenju i zaštiti prirodnih staništa, kao i posebna znanja koja im omogu ćuju stjecanje (cilj) lova čke diplome priznate od strane HLS-a. Studenti desetog i dvanaestog semestra koji su na usmjerenju Veterinarsko javno zdravstvo i higijena namirnica, kao i studenti usmjerenja Farmske životinje i konji, upoznaju se sa specifi čnostima u iskorištavanju, obradi i prometu divlja či i njezinih dijelova za potrebe lovne i veterinarske inspekcije. Takvim programom ne samo da se zaokružuje znanje i kompletiraju vještine ste čene sli čnim dodiplomskim sadržajima nego se i upotpunjuje poznavanje zakonskih odredbi koje reguliraju uzgajanje i iskorištavanje divlja či sukladno ZOL-u. Na temelju navedenoga pretpostavlja se razvijanje temeljitijeg stru čnog promišljanja konkretnih situacija na terenu, sagledavanje zakonodavstva u svjetlu lovno- gospodarske prakse, te brza integraciju u sve djelatnosti veterinarskog nadzora i inspekcije. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 4 0 26 30 Na čin polaganja Pisani i usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Janicki, Z., A. Slavica., D. Konjevi ć., K. Severin (2005): Lovstvo i zaštita prirode – Sveu čilišni udžbenik. Veterinarski fakultet, Zagreb, Hrvatska 2. Andraši ć, D. (1979): Zoologija divlja či i lovna tehnologija. SNL, Zagreb, Hrvatska 3. Darabuš, S., I. Z. Jakeli ć (1996): Osnove lovstva (I. izdanje). Hrvatski lova čki savez, Zagreb, Hrvatska 3. Jakovac, M., Z. Janicki (1995): Lovstvo i bolesti divlja či – skripta. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska 4. Mustapi ć, Z. i sur. (2004): Lovstvo. Hrvatski lova čki savez, Zagreb, Hrvatska Preporu čena 1. Andraši ć, D. (1982): Objekti tehni čkog ure đenja lovišta i uzgajališta divlja či. literatura Lova čki savez Hrvatske, Zagreb, Hrvatska 2. Car, Z. (1961): Uzgojni odstrel srne će divlja či. Lova čka knjiga, Zagreb, Hrvatska 3. Čeovi ć, I. (1950): Ure đenje lovišta. Savez Lova čkih društava N. R. Hrvatske, Zagreb, Hrvatska 4. Dragiši ć, P. (1967): Lova čki priru čnik. Lova čka knjiga, Zagreb, Hrvatska

5. Frkovi ć, A. (1989): Lova čke trofeje, obrada, ocjenjivanje i vrednovanje, Evropska divlja č. Lova čki savez Hrvatske, Zagreb, Hrvatska 6. Jakeli ć, I. Z. (2001): Lova čko oružje. Jakeli ć izdavaštvo, Zagreb, Hrvatska 7. Vari ćak, V. (1997): Ocjenjivanje lova čkih trofeja. Euroteam d.o.o., Zagreb, Hrvatska

301

Naziv kolegija Morfologija gma zova Šifra 73120 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. /tre ćii/ Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Srebrenka Nejedli Nastavnici i prof. dr. sc. Srebrenka Nejedli, prof. dr. sc. Zvonimir Kozari ć, prof. dr. sc. suradnici na Damir Miheli ć, doc. dr. sc.Emil Gjur čevi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1.Sistematika gmazova. Oblik i podru čja tijela (oblik i podru čja tijela s obzirom na na čin kretanja); 2. Lokomotorni sustav (aksijalni i apendikularni skelet i muskulatura); 3. Probavni sustav (usta i ždrijelo; jednjak; želudac i crijeva; jetra, pankreas); 4. Dišni sustav (gra đa plu ća, dušnika, disanje putem kože; načini disanja u vodi i na kopnu); 5. Krvožilni sustav (s rce, sustav krvnog i limfnog optoka, krvni elementi); 6. Mokra ćno-spolni sustav (gra đa bubrega; muški i ženski spolni organi); 7. Živ čani sustav (kralježni čna moždina; mozgovni živci; periferni živci; autonomni živ čani sustav; gra đa mozga); 8. Endokrini sustav (hipofiza; epifiza; štitnja ča; ultimobrahijalna žlijezda; tireoidna i paratireoidna žlijezda; timus; endokrini dio pankreasa); 9. Osjetni organi (oko; vomeronazalni organ; slušni organ); 10. Koža (epidermis; dermis; mirisne žlijezde). Op ća i posebna Kako su u veterinarskim ambulantama i klinikama sve češ ći pacijenti znanja koja se gmazovi to ukazuje na potrebu o poznavanju morfologije gmazova. U stje ču na kolegiju kolegiju «Morfologija gmazova» s tudenti bi prou čavali: sistematiku (cilj) gmazova, podru čja tijela te raznolikosti gra đe tijela s obzirom na na čin kretanja, gra đu skeleta i skeletnog miši ćja, temeljne razlike u gra đi probavne cijevi s obzirom na na čin prehrane, na čin disanja i gra đu dišnih organa s obzirom na na čin života (u vodi, na kopnu), gra đu mokra ćno-spolnog sustava kao temelja za razumijevanje funkcije mokraćnog sustava i reprodukcije u gmazova te mogu ćnost odre đivanja spola životinje, gra đu srca te krvnih žila s posebnim osvrtom na one krvne žile u gmazova koje su važne za va đenje krvi, centralni i periferni živ čani sustav gmazova te pristup pojedinim živcima u svrhu lokalne anestezije, endokrini sustav gmazova vezan za razumijevanje reprodukcije i prilagodbe okolišu, osjetilne organe i njihovu gra đu vezno uz na čin života i prilagodbu okolišu, te gra đu kože u gmazova kako bi razumjeli njihovu prilagodbu okolišu. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 4 15 11 30 Na čin polaganja Pisani ili usmeni ispit. ispita Bod ovi 2.0 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. Kenneth, V. Kardong (1995): Vertebrates, comparative anatomy, funkction, evolution. Wm. C. Brown Publishers. Washington State University. 2. Young, J. Z. (1981): The life of vertebrates. Clarendon press. Oxford.

Preporu čena 1. O 'Mallei, B. (2005): Clinical anatomy and physiology of exotic species. literatura Elsver Saunders. 2. Wineken, J., Godfrey, M. H., Bels, V. (2007): Biology of turtles. CRC Press

302

Naziv kolegija Morfologija riba Šifra 56224 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III (tre ći) Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija doc. dr. sc. Snježana Kužir Nastavnici i prof. dr. sc. Zvonimir Kozari ć suradnici na doc. dr. sc. Snježana Kužir kolegiju doc. dr. sc. Emil Gjur čevi ć Sadržaj kolegija 1.Uvodno predavanje (izvo đenje nastave i osnovna sistematska podjela riba); 2. Osobitosti oblika tijela s obzirom na na čin plivanja; 3. Osobitosti kostura koštunja ča i potpornog sustava hrskavi čnja ča. Histološke osobitosti miši ćja riba (podjela miši ća, kontraktilne osobitosti); 4. Histološke osobitosti probavnog sustava riba s obzirom na na čin prehrane (usta i ždrijelo; jednjak; želudac, crijevo, spiralno crijevo hrskavi čnja ča; pilori čni nastavci; jetra, pankreas); 5. Krvožilni sustav (srce hrskavi čnja ča; srce koštunja ča; cirkulacija škrga, krvni elementi); 6. Histološke osobitosti škrga koštunja ča i hrskavi čnja ča, disanje hrskavi čnja ča; disanje koštunja ča; dvodihalice); 7. Histološka gra đa ribljeg mjehura; plinska žlijezda; oval; 8. Mokraćni sustav (opistonefros riba; histološke osobitosti buhrega hrskavi čnja ča i koštunja ča; razlika u gra đi bubrega morskih i slatkovodnih riba); 9. Histologija spolnog sustava (jajnici; podjela jajnika riba; oogeneza; sjemenici; podjela sjemenika riba; spermatogeneza; genitalni kanal); 10. Živ čani sustav (prednji, srednji i stražnji mozak; kralježni čna moždina; mozgovni živci; periferni živci; autonomni živ čani sustav); 11. Osjetni i elektri čni organi (oko; oblik i podjela očiju; gra đa o čne jabu čice; prilagodba oka na koli činu svjetla; unutrašnje uho; labirint; otoliti; Weberov organ; njušni organ; bo čna pruga; osjetni pupoljci; elektroreceptori; elektri čni organi); 12. Histologija endokrinog sustava (hipofiza; epifiza; urofiza; štitnja ča; ultimobrahijalna žlijezda; interrenalna žlijezda; kromafine stanice; endokrini dio pankreasa); 13. Koža i ljuske (epidermis i žlijezde epidermisa; dermis; ljuske i oblici ljusaka; otrovne žlijezde; boja tijela; kromatofore i njihova podjela; pigmenti kromatofora; mehanizam promjene boje tijela); 14. Bioluminiscencija (svijetle ći organi; gra đa svijetle ćih organa; alveolarni i vre ćasti svijetle ći organi; visceralni svijetle ći organi; bakterijska i kemijska bioluminiscencija); Op ća i posebna Nastava iz morfologije riba temelji se isklju čivo na samostalnom radu znanja koja se studenata na vježbama i seminarima. Seminarski rad temelji se na stje ču na kolegiju samostalnoj obradi i izlaganju dijela tematske jedinice. Osnovni cilj predmeta (cilj) je da se studenti upoznaju s morfološkom varijabilnosti riba i histološkom gra đom organskim sustava riba. Ste čeno znanje iz anatomije i histologije riba važno je za pravilno postavljanje patoanatomske i patohistološke dijagnoze bolesti riba. Poznavanje gra đe spolnih organa, na čin produkcije spolnih produkata te endokrinološka koordinacija tih procesa važni su za pravilan pristup umjetnom mriještenju riba. Nastava Predavanj a Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 15 15 30 Na čin polaganja Pisani ispit polagat će se na kraju obrade svih tematskih jedinica. ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Kozari ć, Z. (2001): Morfologija riba. Skripta. Veterinarski fakultet, Zagreb

Preporu čena 1. Izabrana poglavlja iz: Bone, Q. et al. (1995): Biology of Fishes. Chapman literatura & Hall, London 2. Izabrana poglavlja iz: Treer, T. i sur. (1995): Ribarstvo. Nakladni zavod, Globus, Zagreb

303

Naziv kolegija Odgovornosti u veterinarskoj struci Šifra 56304 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Zavod/klinika Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo Voditelj kolegija Doc. dr.sc. Krešimir Severin Nastavnici i prof. dr. sc. Petar Džaja suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Predavanja (8), Seminari (3) 1. Op ćenito o pojmu odgovornosti. Nadoknada materijalne i nematerijalne štete. Vješta čenje kod stru čnih pogrešaka. Utvr đivanje uzro čne veze izme đu stru čnog propusta i nastale štete. Razli čite odgovornosti (Odgovornost veterinara za davanje savjeta, odgovornost za štete nastale od manjkave klini čke pretrage, odgovornost zbog površne razudbe lešina životinja i odgovornost za neobavljanje razudbe lešine životinja. Odgovornost veterinara za štete nastale stru čnim pogreškama kod propisivanja, doziranja, izdavanja i čuvanja veterinarsko medicinskih proizvoda, odgovornost za stru čne pogrješke u činjene parenteralnom aplikacijom lijekova. Odgovornost veterinarskih organizacija, Odgovornost državnih i grani čnih inspektora, ovlaštenih i službenih veterinara, Odgovornost prijevoznika i pratitelja za štete nastale prijevozom životinja…). Predavanja (2), Seminari (2) 2. Prakti čno analiziranje odgovornosti veterinara i veterinarskih organizacija. Definiranje pojma - profesionalna etika. Na čela veterinarske etike. Pravne i eti čke dužnosti pri obavljanu veterinarske djelatnosti. Hrvatska veterinarska komora. Statut, Eti čki kodeks i Kodeks dobre veterinarske prakse Komore. Licenciranje veterinara (odobrenja za samostalni rad). Stegovni postupak utvr đivanja i dokazivanja odgovornosti veterinara u slu čaju kršenja pravila ponašanja u obavljanju veterinarske djelatnosti. Privremeno ili trajno oduzimanje licencije. Op ća i posebna Cilj kolegija je da se studenti upoznaju sa razli čitim odgovornostima u znanja koja se veterinarskoj djelatnosti od vlastite odgovornosti veterinara i drugih djelatnika stje ču na kolegiju do odgovornosti veterinarskih organizacija kao pravnih osoba. Analiziraju ći (cilj) razli čite odgovornosti kroz sudske slu čajeve biti će sposobni samostalno provesti vješta čenja odnosno utvrditi je li došlo do stru čnog propusta. Neizostavni dio ovoga kolegija, biti će upoznati studente s na čelima veterinarske etike koja su pobrojana u Eti čkom kodeksu i Kodeksu dobre veterinarske prakse Hrvatske veterinarske komore te koje su mogu će posljedice kršenja pravila ponašanja u obavljanju veterinarske djelatnosti. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 5 0 15 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 1.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Džaja, P., Ž. Grabarevi ć (2011): Sudsko veterinarstvo – op ći dio, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Winterhalter, M. (1977): Sudsko veterinarstvo – Prosu đivanje bolesti, mana i zajam čenih svojstava doma ćih životinja. Sveu čilište u Zagrebu, Zagreb 3. Winterhalter, M. (1977): Odgovornosti za stru čne greške i forenzi čka toksikologija. Sveu čilište u Zagrebu, Zagreb 4. Zakon o obveznim odnosima, NN 35/05, 41/08 5. Zakon o parni čnom postupku, NN 148/11 6. Kazneni zakon, NN 125/11, 14/11 7. Prekršajni zakon, NN 107/07 8. Kodeks veterinarske etike (2012): Hrvatska veterinarska komora. 9. Kodeks dobre veterinarske prakse (2012): Hrvatska veterinarska komora. 10. Favre, D. S. (2002): Veterinarian Malpractice. Michigan State University College of Law, Animal Legal & Historical Center. 304

Preporu čena 1. Cooper J.E., M.E. Cooper (2007): Introduction to Veterinary and literatura Comparative Forensic Medicine, Blackwell Publishing, Oxford. 2. Eikmeier, E., E. Felmer., H. Moegle (1990): Lebruch der Gerrichtlichen Tierheilkunde, Berlin-Hamburg 3. Kohler, H., H. Kraft (1984): Gerichtliche Veterinarmedizin. Ferdinand Enke Verlag, Stuttgart

305

Naziv kolegija Napredna dijagnostika i terapija bolesti probavnog sustava pasa i ma čaka Šifra 96980 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski Semestar 12 (dvanaesti) Zavod/klinika Klinika za unutarnje bolesti Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Dalibor Poto čnjak Nastavnici i Prof. dr. sc. Vladimir Mrljak, Iva Šmit, dr. med. vet., Martina Crnogaj, dr. suradnici na med. vet., Iva Mayer, dr. med. vet. Prof. dr. sc. Darko Capak, Prof. dr. sc. kolegiju Dražen Vnuk, Andrija Musulin, dr. med. vet. Sadržaj kolegija 1. Klini čki pretraga gastroenterološkog pacijenta, 2. Pristup pacijentu sa akutnim povra ćanjem/proljevom, 3. Pristup pacijentu sa kroni čnim povra ćanjem/proljevom, 4. Ascites/punkcija abdomena sa analizom uzoraka, 5. Laboratorijske pretrage, 6. Dijagnosti čka punkcija jetre, 7. Napredna dijagnostika bolesti pankreasa (TLI, PLI), 8. Uvod u endoskopiju, 9. Ezofagoskopija sa uzimanjem uzoraka biopsijom, 10. Gastroskopija sa uzimanjem uzoraka biopsijom, 11. Duodenoskopija sa uzimanjem uzoraka biopsijom, 12. Kolonoileoskopija sa uzimanjem uzoraka biopsijom, 13. Endoskopsko va đenje stranih tijela, 14. Dijagnosti čka laparatomija, 15. Kirurško lije čenje bolesti jednjaka, 16. Kirurško lije čenje bolesti želuca, 17. Kirurško lje čenje bolesti tankog i debelog crijeva, 18. Kirurško lije čenje bolesti jetre i guštera če Op ća i posebna Gastrointestinalne bolesti u pasa i ma čaka predstavljaju zna čajan dio znanja koja se kazuistike s kojom se veterinari susre ću u klini čkoj praksi te je u suvremenoj stje ču na kolegiju veterinarskoj medicini neophodno stjecanje znanja i vještina iz ovog (cilj) podru čja. Cilj predmeta je savladavanje postupaka i metoda koji osposobljavaju studente za samostalan rad. Poseban naglasak dan je prakti čnom radu i raspravama koje su osigurane u sklopu svake metodološke jedinice. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 17 8

Na čin polaganja ispita Bodovi 2 Jezik hrvatski Obvez na literatura Bolesti probavnog sustava pasa i ma čaka – odabrana poglavlja (Poto čnjak, D., Stanin, D., Turk, N.), Medicinska naklada, Zagreb.

Bolesti i lije čenje pasa i ma čaka (Dobrani ć, T., Matijatko, V., ur.), Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb.

Veterinarska kirurgija i anesteziologija (Mati čić, D., Vnuk, D., ur.), Medicinska naklada, Zagreb.

Preporu čena BSAVA Manual of Canine and Feline Gastroenterology (Hall, E. J., Simpson, literatura J. W., Williams, D. A., ur.), 2. izdanje, BSAVA, Gloucester, UK. Small Animal Gastroenterology (Steiner, J. M., ur.), Schlütersche, Hannover, Germany. BSAVA Manual of Canine and Feline Endoscopy and Endosurgery (Lhermette, P., Sobel, D., ur.), BSAVA, Gloucester, UK. Veterinary Endoscopy for the Small Animal Pactitioner (McCarthy, T. C., ur.), Elsevier Saunders, St. Louis, USA. Textbook of Veterinary Internal Medicine - Diseases of the Dog and Cat (Ettinger, S. J., Feldman, E. C.), 7. izdanje, Saunders Elsevier, St. Louis, USA. Small Animal Internal Medicine (Nelson, R. W., Couto, C. G., ur.), 4. izdanje, Mosby Elsevier, St. Louis, USA. Tams, T. R. Handbook of Small Animal Gastroenterology, 2. izdanje, Elsevier Saunders, St. Louis, USA.

306

Naziv kolegija Odabrana poglavlja iz akvakulture Šifra 56320 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Seme star X. /deseti/, XII. /dvanaesti/, Zavod/klinika Zavod za biologiju i patologiju riba i p čela Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Emil Gjur čevi ć Nastavnici i suradnici na Doc. dr. sc. Emil Gjur čevi ć, doc. dr. sc. Ivana Tlak Gajger kolegiju Sadržaj koleg ija 1. Uzgoj hladnovodnih vrsta riba; 2. Kavezni uzgoj riba (uzgoj toplovodnih, hladnovodnih i morskih riba; uzgoj u lagunama i ogradama, 3. Uzgoj drugih akvati čnih organizama; 4. Zakonski propisi; 5. Hranidba i zdravlje riba ; 6. Neprijatelji i štetnici u ribogojstvu; 7. Poreme ćaj rasta i razvoja. Op ća i posebna Izborni predmet Odabrana poglavlja iz akvakulture predvi đen je za studente znanja koja se koji žele ste ći ve će znanje iz uzgoja akvati čnih organizama. Cilj predmeta je stje ču na kolegiju upoznati studente s ribogojstvenom tehnologijom te ih osposobiti za (cilj) laboratorijski i terenski rad na podru čju uzgoja akvati čnih organizama. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 5 0 25 30 Na čin polaganja Usmeni ispit. ispita Bodovi 2.0 Jezik hrvatski Obvezna literatura ANON: Me đunarodni propisi, propisi EU i normativni akti Republike Hrvatske. Antalfi, A., I. Tölg (1974): ABC ribnja čarstva. Glas Slavonije. Osijek. Bardach, J.E., J.H. Ryther, W.O. McLarney (1972): Aquaculture: The Farming and Husbandry of Freshwater and Marine organisms. Wiley- Interscience, New York-London-Sydney-Toronto. Bogut, I., L. Horvath, Z. Adamek, I. Katavi ć (2006): Ribogojstvo. Poljoprivredni fakultet. Osijek. Fijan, N. (2006): Zaštita zdravlja riba. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Horvath, L., G. Tamas, C. Seagrave (1992): Carp and pond fish culture. Fishing News Book, Oxford. Preporu čena Asaj, A. (2004): Ekološko-higijenska polazišta u šaranskim literatura ribnja čarstvima. Medicinska naklada. Zagreb.

Beveridge, M. C. M. (1996): Cage Aquaculture, second edition. Fishing News Books. Oxford. Ržani čanin, B., M. Turk, S. Volk, Đ. Drecun, D. Habekovi ć (1982): Uzgoj slatkovodnih riba u ribnjacima. U: Slatkovodno ribarstvo. (Habekovi ć, D., Ur.). Ribozajednica i JUMENA, Zagreb. 217-404. Bodovi za pra ćenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ BODOVA BODOVA Prisutnost na 3 6 predavanjima (5 sati predavanja) (koeficijent 1,2) 6 : 5 = 1,2 3 : 1,2 = 2,5 (koeficijent 1,2) (minimalno student mora biti na 2,5 sata predavanja da bi ostvario 3 minimalna boda) Prisutnost na vježbama 8 12 307

( 25 sati vježbi) (koeficijent 0,48) 12 : 25 = 0,48 8 : 0,48 = 16 sati (koeficijent 0,48) (minimalno student mora biti na 16 sati vježbi da bi ostvario 8 minimalnih bodova) Aktivnost na vježbama 5 10 10 bodova (koeficijent 1) 10 : 10 = 1 5 : 1 = 5 (koeficijent 1)

(minimalno student mora skupiti 5 bodova da bi ostvario 5 minimalnih bodova) Kontinuirana provjera 20 32 znanja 1 kolokvij x 4 pitanja (koeficijent 8) 32 : 4 = 8 1 pitanje = 1 bod 20 : 8 = 2,5 (koeficijent 8) 1 x 4 = 4 boda minimalno student mora imati 2,5 boda da bi ostvario 20 minimalnih bodova Završni ispit 24 40

(Usmeni ispit) (koeficijent 1) 40 : 40 = 1 1 pitanje = 10 bodova 24 : 1 = 24 (koeficijent 1) 4 pitanja = 40 bodova (minimalno student mora imati 24 boda da bi ostvario 24 minimalna boda UKUPNO 60 100

308

Naziv kolegija Osnove anatomije dobrog dupina / Tursiops truncatus / Šifra 56329 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. /tre ći/, Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija doc. dr. sc. Martina Đuras Nastavnici i doc. dr. sc. Martina Đuras , doc. dr. sc. Hrvoje Luci ć, doc. dr. sc. suradnici na Tomislav Gomer čić kolegiju Sadržaj kolegija 1. Vanjska gra đa dobrog dupina (prou čavanje eksterijera i morfometrije dobrog dupina); 2. Lokomocijski sustav i mikroskopska gra đa miši ćnog tkiva dobrog dupina (prou čavanje kostiju, spojeva kostiju i miši ća dobrog dupina); 3. Makroskopska i mikroskopska gra đa probavnog sustava dobrog dupina (prou čavanje makroskopske i mikroskopske gra đe probavnog sustava dobrog dupina); 4. Makroskopska i mikroskopska gra đa dišnog sustava dobrog dupina (prou čavanje makroskopske i mikroskopske gra đe dišnog sustava dobrog dupina); 5. Makroskopska i mikroskopska gra đa mokra ćno-spolnog sustava dobrog dupina (prou čavanje makroskopske i mikroskopske gra đe mokra ćnospolnog sustava dobrog dupina); 6. Opticajni sustav i endokrine žlijezde dobrog dupina (prou čavanje makroskopske i mikroskopske gra đe opticajnog sustava i endokrinih žlijezda dobrog dupina); 7. Živ čani i osjetni organi, te koža i mlije čna žlijezda dobrog dupina (prou čavanje makroskopske i mikroskopske gra đe živ čanih i osjetnih organa, te kože i mlije čne žlijezde dobrog dupina).

Op ća i posebna Upoznavanje studenata s morfologijom dobrog dupina, jedinog znanja koja se rezidentnog sisavca Jadranskoga mora koji se nalazi na vrhu stje ču na kolegiju prehrambenog lanca jadranske biocenoze te je kao takav izniman (cilj) indikator zdravlja jadranske biocenoze, a ujedno je jedna od ugroženijih vrsta u Europi.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 12 0 18 30 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Žuljevi ć (1990.): Osteološke osobitosti dobre pliskavice ( Tursiops truncatus , Montagu) iz Jadranskog mora. Diplomski rad. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. Zagreb 2. D. Lovreti ć (1995.): Osteometrijske osobitosti mladun četa dobrog dupina ( Tursiops truncatus , Montagu 1821) iz Jadranskog mora. Diplomski rad. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb. 3. S. Štimac (1995.): Kraniometrijske osobitosti dupina ( Delphinidae ) iz Jadranskog mora. Diplomski rad. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. Zagreb. 4. H. Brzica (2003.): Usporedba anatomske gra đe grkljana psa ( Canis familiaris ) i dobrog dupina ( Tursiops truncatus ). Studentski rad nagra đen Rektorovom nagradom. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb 5. Jagar (2004.): Spolni dimorfizam rudimenata kukovlja dobrog dupina (Tursiops truncatus ) iz Jadranskog mora. Studentski rad nagra đen Rektorovom nagradom. Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb

Preporu čena 1. S. H. Ridgway (Ed.) (1972.): Mammals of the Sea, Biology and literatura Medicine. Charles C Thomas Publisher. Springfield, Illinous, U.S.A. 309

2. S. Leatherwood, R. R. Reeves (1990.): The Bottlenose Dolphin. Academic Press. SanDiego. 3. T. A. Jefferson, S. Leatherwood, M. A. Webber (1993.): Marine Mammals of the World. UNEP, FAO. Rome. 4. W. Perrin (1975.): Variation of Spotted and Spinner Porpoise (Genus Stenella) in the Eastern Tropical Pacific and Hawaii. University of California Press. Berkeley, LosAngeles, London. 5. W. F. Perrin, B. Würsig, J. G. M. Thewissen (2002.): Encyclopedia of Marine Mammals. Academic Press. SanDiego. 6. S.H. Ridgway (Ed.) (1972.): Mammals of the Sea, Biology and Medicine. Charles C Thomas Publisher. Springfield, Illinous, U.S.A. 7. S. Leatherwood, R. R. Reeves (1990.): The Bottlenose Dolphin. Academic Press. SanDiego. 8. T. A. Jefferson, S. Leatherwood, M. A. Webber (1993.): Marine Mammals of the World. UNEP, FAO. Rome. 9. W. Perrin (1975.): Variation of Spotted and Spinner Porpoise (Genus Stenella) in the Eastern Tropical Pacific and Hawaii. University of California Press. Berkeley, LosAngeles, London. 10. W. F. Perrin, B. Würsig, J. G. M. Thewissen (2002.): Encyclopedia of Marine Mammals. Academic Press. SanDiego. 11. A. R. Hoelzel (Ed.) (2002.): Marine Mammal Biology, An Evolutionary Approach. Blackwell Science. Berlin. 12. Berta, J. L. Sumich (1999.): Marine Mammals, Evolutionary Biology. Academic Press. SanDiego. 13. M. Würtz, N. Repetto (1998.): Whales and Dolphins, A Guide to the Biology and Behaviour of Cetaceans. Swan Hill Press. Shrewsbury, England. 14. D. W. Rice 81998.): Marine Mammals of the World, Systematics and Distribution. Special Publication Number 4. The Society for Marine Mammology. Allen Press, Inc. Lawrence, KS. 15. J. L. Sumich (1992.): An Introduction to the Biology of Marine Life. Wm. C. Brown Publishers. Dubuque, IA. 16. R. Ellis (1996.): Dolphins and Porpoises. Alfred K. Knopf. NewYork. 17. S. Leatherwood, R.R. Reeves, W.F. Perrin, W. E. Evans (1988.): Whales, Dolphins, and Porpoise of the Eastern North Pacific and Adjacent Arctic Waters. Dover Publications, Inc. newYork. 18. G. Notarbartolo di Sciara, M. Demma (1994.): Guida dei Mammiferi Marini del Mediterraneo. Franco Muzzio Editore. Padova. 19. S. Leatherwood, R.R.Rreeves (1983.): The Sierra Club Handbook of Whales and Dolphins. Sierra Club Book. SanFrancisco. 20. R. R. Reeves, B. S. Stewart, P. J. Clapham, J. A. Powell (2002.): G

310

Naziv kolegija Osnove biologije i fiziologije morskih sisavaca Šifra 46253 | Status kolegija | Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IV. / četvrti/ Zavod/klinika Zavod za biologiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Tomislav Gomer čić Nastavnici i Doc. dr. sc. Tomislav Gomer čić, doc. dr. sc. Martina Đuras, izv. prof. dr. sc. suradnici na Josip Kusak kolegiju Sadržaj kolegija 1. Osnovne biološke i morfološke osobitosti, te osnove fiziologije perajara /PinnipediaJ (istaknuti biološke, morfološke i fiziološke razlike izme đu tuljana, morskih lavova, morskih medvjeda i morževa); 2. Osnovne biološke i morfološke osobitosti, te osnove fiziologije kitova JCetaceaJ (prikazati osnovne biološke, morfološke i fiziološke osobitosti kitova); 3. Osnovne biološke i morfološke osobitosti, te osnove fiziologije morskih krava JSireniaJ (prikazati osnovne biološke, morfološk e i fiziološke osobitosti morskih krava); 4. Osnovne biološke i morfološke osobitosti, te osnove fiziologije morskih medvjedica JMonachusJ (prikazati osnovne biološke, morfološke i fiziološke osobitosti morskih medvjedica); 5. Osnovne biološke i morfološke osobitosti sredozemne medvjedice JMonachus monachusJ (prikazati osnovne biološke i morfološke osobitosti sredozemne medvjedice); 6. Osnovne biološke i morfološke osobitosti, te osnove fiziologije kitova usana JMysticetiJ i kitova zubana JOdontocetiJ (ista knuti biološke, morfološke i fiziološke razlike izme đu kitova usana i kitova zubana); 7. Osnovne biološke i morfološke osobitosti, te osnove fiziologije dobrog dupina JTursiops truncatusJ (Prikazati biološke, morfološke i fiziološke osobitosti dobrog dupina). Op ća i posebna Upoznavanje studenata s biologijom i fiziologijom velike skupine sisavaca znanja koja se koji predstavljaju morske sisavce, a koje su kao vrste u globalnim razmjerima stje ču na kolegiju ugrožene. (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 30 10 5 15

Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Ridgway S. H. (Ed.) (1972.): Mammals of the Sea, Biology and Medicine. Charles C Thomas Publisher. Springfield, Illinous, U.S.A. 2. Sumich J. L. (1992.): An Introduction to the Biology of Marine Life. Wm. C. Brown Publishers. Dubuque, IA. 3. Perrin W. F., Wursig B., Thewissen J. G. M. (2002.): Encyclopedia of Marine Mammals. Academic Press. SanDiego. 4. Jefferson T. A., Leatherwood S., Webber M. A. (1993.): Marine Mammals of the World. UNEP, FAO. Rome.

Preporu čena 1. Perrin, W. (1975.): Variation of Spotted and Spinner Porpoise (Genus literatura Stenella) in the Eastern Tropical Pacific and Hawaii. University of California Press. Berkeley, LosAngeles, London. 2. Ellis, R. (1996.): Dolphins and Porpoises. Alfred K. Knopf. NewYork. Notarbartolo di Sciara, G., Demma, M. (1994.): Guida dei Mammiferi Marini del Mediterraneo. Franco Muzzio Editore. Padova. 3. Leatherwood S., Rreeves R. R. (1983.): The Sierra Club Handbook of Whales and Dolphins. Sierra Club Book. SanFrancisco. 4. Reeves, R. R., Stewart, B. S., Clapham, P. J., Powell, J. A. (2002.): Guide to Marine Mammals of the World. Alfred A. Knopf. New York. 5. Leatherwood S., Reeves, R. R. (1990.): The Bottlenose Dolphi n. Academic Press. SanDiego. 6. Wurtz, M., Repetto N.(1998.): Whales and Dolphins, A Guide to the Biology and Behaviour of Cetaceans. Swan Hill Press. Shrewsbury, England

311

Naziv kolegija Osnove ekološkog sto čarstva Šifra 56293 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IV. ( četvrti) Zavod/klinika Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Željko Pavi čić Nastavnici i Prof. dr. sc. Željko Pavi čić, prof. dr. sc. Marija Vu čemilo, doc. dr. sc. Kristina suradnici na Matkovi ć, dr. sc. Mario Ostovi ć, prof. dr. sc. Velimir Suši ć, izv. prof. dr. sc. kolegiju Anamaria Ekert Kabalin, prof. dr. sc. Lidija Koza činski Sadržaj kolegija 1. Uvod u ekološko sto čarstvo; 2. Vrste i pasmine životinja te obim ekološko- sto čarske proizvodnje u Hrvatskoj i svijetu; 3. Postupci uzgoja životinja u ekološko-sto čarskoj proizvodnji; 4. Utjecaj okoliša na ekološki uzgoj stoke; 5. Veli čina potrebne površine za uzgoj životinja u ekološkoj proizvodnji; Maksimalan broj životinja po hektaru s obzirom na proizvodnju dopuštene koli čine dušika u gnoju; 6. Dopuštena sanitacijska sredstva u ekološkoj proizvodnji; 7. Prijevoz životinja u ekološkoj proizvodnji; 8. Voluminozna i krepka krmiva u hranidbi stoke; 9. Specifi čnosti hranidbe pojedinih vrsta životinja u ekološkoj proizvodnji; 10. Sastavljanje obroka u ekološkoj proizvodnji; 11. Specifi čnosti zdravstvene zaštite i lije čenja životinja u ekološkoj proizvodnji; 12. Higijenska ispravnost ekoloških proizvoda animalnog podrijetla; 13. Propisi o op ćem deklariranju ekoloških proizvoda. Op ća i posebna Pružiti studentima mogu ćnost da kroz izbornu nastavu upoznaju osnovne znanja koja se karakteristike uzgoja doma ćih životinja na ekološki prihvatljiv na čin i ulogu stje ču na kolegiju veterinarske djelatnosti u tom relativno novom podru čju poljoprivredne (cilj) proizvodnje. Stoga će se stjecati znanja o zakonskoj regulativi u ekološkom sto čarstvu, vrstama i pasminama životinja prihvatljivim za ekološku proizvodnju, metodama uzgoja, smještaja i hranidbe životinja, utjecaju ekološke proizvodnje na okoliš, zdravstvenoj zaštiti i lije čenju životinja te veterinarsko-sanitarnom nadzoru namirnica animalnog podrijetla u ekološkoj proizvodnji. Pružanje mogu ćnosti za razvijanje ve ćih kompetencija iz ekološke sto čarske proizvodnje omogu ćeno je vertikalnom integracijom ovog podru čja kroz poseban kolegij u poslijediplomskom studiju. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 5 15 30 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Pavi čić, Ž., M. Ostovi ć (2011): Smještaj i držanje svinja u uvjetima ekološkog uzgoja. Meso 13, 36-42. 2. Pravilnik o ekološkoj proizvodnji bilja i životinja (NN 01/13). 3. Sen čić, Đ., B. Antunovi ć (2004): Ekološko sto čarstvo. Katava d.o.o., Osijek. 4. Uremovi ć, Z., M. Uremovi ć, D. Filipovi ć, M. Konja čić (2008): Ekološko sto čarstvo. Agronomski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb. 5. Znaor, D. (1996): Ekološka poljoprivreda. Nakladni zavod Globus, Zagreb. 6. Živkovi ć, J. (2001): Higijena i tehnologija mesa, I. dio, Veterinarsko- sanitarni nadzor životinja za klanje i mesa (II. dopunjeno izdanje, pripremio i uredio prof. dr. sc. Mirza Hadžiosmanovi ć). Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb. Preporu čena 1. Baumann, W. (2001): Ökologische Hühnerhaltung. Bioland Verlags Gmbh literatura und Stiftung Ökologie & Landbau, Mainz und Bad Dürkheim, Deutschland. 2. Baumann, W. (2004): Artgerechte Hühnerhaltung. Bioland Verlags Gmbh und Stiftung Ökologie & Landbau, Mainz und Bad Dürkheim, Deutschland. 3. Döhler, H., R. Zapf (Hrsg.) (2002): Neue Wege in der Tierhaltung. Kuratorium fur Technik und Bauwesen in der Landwirtschaft. Darmstadt, Deutschland. 4. Lotter, M., D. Sixt (2000): Laufhöfe in der Rinderhaltung. Bioland Verlags 312

Gmbh und Stiftung Ökologie & Landbau, Mainz und Bad Dürkheim, Deutschland. 5. Schumacher, U. (2002): Milchviehfütterung in Ökologischen Landbau. Bioland Verlags Gmbh und Stiftung Ökologie & Landbau, Mainz und Bad Dürkheim, Deutschland. 6. Simantke, C. (2002): Ökologische Schweinhaltung. Bioland Verlags Gmbh und Stiftung Ökologie & Landbau, Mainz und Bad Dürkheim, Deutschland. 7. Späth, H., O. Thume (2000): Ziegen halten. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart, Deutschland.

313

Naziv kolegija Osnove molekularne patologije i histologije tumora

Šifra 56217 Status kolegija izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IX. /deveti/ Zavod/klinika Zavod za veterinarsku patologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Željko Grabarevi ć Nastavnici i prof. dr. sc. Željko Grabarevi ć suradnici na Suradnici: izv. prof. dr. sc. Branka Artukovi ć, doc. dr. sc. Andrea kolegiju Gudan Kurilj, doc. dr. sc. Ana Beck, doc. dr. sc. Marko Hohšteter, dr. sc. Ivan Conrado Šoštari ć Zuckermann, dr. med. vet. Sadržaj kolegija Obilježja dobro ćudnih i zlo ćudnih novotvorina (Definicija i anaplazija, brzina rasta, lokalna invazija i metastaziranje); 2.

Epidemiologija tumora (U čestalost tumora, zemljopisni čimbenici,

č utjecaj okoliša, dobi i nasljednosti na pojavu tumora, ste ene preneoplasti čne bolesti); 3. Karcinogeneza (molekularna osnovica raka) (Onkogeneza i rak, geni prigušiva či raka, molekularna osnovica višestupnjevite karcinogeneze, kariotipske promjene u tumorima); 4.

Biologija tumorskog rasta (Kinetika tumorskog rasta, tumorska

angiogeneza, mehanizmi lokalnog i udaljenog širenja tumora); 5. Etiologija tumora – karcinogeni agensi (Kemijski karcinogeni, karcinogeneza zra čenjem, virusna onkogeneza); 6. Obrana doma ćina od tumora – tumorska imunost (Tumorski antigeni, protutumorski

djelatni mehanizmi, imunološki nadzor tumora); 7. Klini čka obilježja tumora (U činci tumora na doma ćina, stupnjevanje i stadiji raka, laboratorijsko dijagnosticiranje tumora)

Op ća i posebna Predmet je specifi čna nadgradnja poglavlja «Neoplazme» iz kolegija znanja koja se «Op ća patologija i patološka morfologija». Cilj kolegija jest dati stje ču na kolegiju studentima veterinarske medicine temeljna znanja o molekulskim (cilj) zbivanjima tijekom histopatoloških promjena u vrijeme nastanka i razvoja tumora i metastaza. Ovaj cilj proširit će se razmatranjima o mutaciji i kancerogenezi, mehanizmima rasta i metastaziranja tumora i obrane od njega, mogu ćnostima sprje čavanja pojavljivanja tumora, te pristipima dijagnosticiranja i lije čenja tumora i metastaza. Tijekom predavanja i vježbi, koriste ći histopatološke, imunohistokemijske i citološke preparate i prozirnice, te upoznavanjem osnovnih citoloških metoda pretrage, student će upoznati histopatološke, imunohistokemijske i citopatološke promjene u i na tumorskim stanicama razli čitih tkiva i organa.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 0 20 20 Bodovi 2 Jezik Hrvatski 314

Obvezna literatura 1. Grabarevi ć, Ž. (ur) (2002). Veterinarska onkologija. Zagreb, DSK-Falco. 2. Kumar, V., R. S. Cotran, S. L. Robins (1992.): Novotvorina (Neoplasia). U: Osnove patologije. Prema petom ameri čkom izdanju. Školska Knjiga. Zagreb. Str. 171-215. 3. Šamija, M. i suradnici (2000.): Onkologija. (Molekularno- geneti čka osnova raka. Stani čna dioba i rak. Imunološko prepoznavanje tumorske stanice. Metastaziranje i angiogeneza. Molekularna dijagnostika i lije čenje. Epidemiologija raka. Citološka dijagnostika tumora. Patohistološka dijagnostika tumora. Imunohistokemijska dijagnostika tumora). Medicinska naklada, Zagreb.

Preporu čena 1. ubin, E., J. L. Farber (1994): Neoplasia. In: Pathology. Rubin literatura E., J. L. Farber (ed.). 2th ed. J. B. Lippincott Company,

Philadelphia. p.143.

2. Cheville, N. F. (1999):Neoplasia. In: Introduction to veterinary pathology. 2th ed. Iowa State University Press, Ames. p. 271

315

Naziv kolegija Osnove sistematike i evolucije morskih sisavaca Šifra 46246 | Status kolegija | Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IV. / četvrti/ Zavod/klinika Zavod za biologiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Tomislav Gomer čić Nastavnici i suradnici na Doc. dr. sc. Tomislav Gomer čić, doc. dr. sc. Martina Đuras, izv. prof. dr. sc. Josip kolegiju Kusak

Sadržaj kolegija 1. Podioba morskih sisavaca i njihova staništa (skupine morskih sisavaca i njihova prilagodba razli čitim staništima); 2. Pravi akvatilni sisavci (Cetacea i Sirenia ); 3. Podred perajara - Pinnipedia (tuljani, morski lavovi, morski medvjedi, morževi); 4. Red kitova - Cetacea (kitovi, dupini, obalni dupini); 5. Red morskih krava - Sirenia (morske krave, moronj).

Op ća i posebna znanja Upoznavanje studenata sa sistematikom i osnovama biologije velike skupine sisavaca koja se stje ču na koji predstavljaju morske sisavce, a koje su kao vrste u globalnim razmjerima kolegiju (cilj) ugrožene.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 8 5 2

Na čin polaganja ispita Usmeni ispit

Bodovi 1,0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Berta, J. L. Sumich (1999.): Marine Mammals, Evolutionary Biology. Academic press. SanDiego 2. Hoelzel A. R.(Ed.) (2002.): Marine Mammal Biology, An Evolutionary Approach. Blackwell Science. Berlin 3. Rice D. W. (1998.): Marine Mammals of the World, Systematics and Distribution. Special Publication Number 4. The Society for Marine Mammology. Allen Press, Inc. Lawrence, KS 4. Jeffers on, T. A., Leatherwood, S., Webber, M. A. (1993.): Marine Mammals of the World. UNEP, FAO. Rome 5. Ridgway, S. H. (Ed.) (1972.): Mammals of the Sea, Biology and Medicine. Charles C Thomas Publisher. Springfield, Illinous

Preporu čena literatura 1. Gomer čić, H. ( urednik) (1998.): Etika u odnosu čovjeka i životinja, (Ethical aspects in relations between man and animals). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb 2. Ellis, R. (1996.): Dolphins and Porpoises. Alfred K. Knopf. New York 3. Leatherwood, S., Reeves, R. R., Perrin, W. F., Evans, W. E.(1988): Whales, Dolphins, and Porpoise of the Eastern North Pacific and Adjacent Arctic Waters. Dover Publications, Inc. NewYork 4. Notarbartolo di Sciara, G., Demma, M. (1994.): Guida dei Mammiferi Marini del Mediterraneo. Franco Muzzio Editore. Padova 5. Leatherwood, S., Rreeves, R. R. (1983.): The Sierra Club Handbook of Whales and Dolphins. Sierra Club Book. San Francisco 6. Reeves, R. R., Stewart, B. S., Clapham, P. J., Powell, J. A. (2002.): Guide to Marine Mammals of the World. Alfred A. Knopf. NewYork. 7. Perrin, W. F., Wursig B., Thewissen, J. G. M. (2002.): Encyclopedia of Marine Mammals. Academic Press. SanDiego 8. Wurtz, M., Repetto, N. (1998.): Whales and Dolphins, A Guide to the Biology and Behaviour of Cetaceans. Swan Hill Press. Shrewsbury, England

316

Naziv kolegija Osnove znanstvenog rada Šifra 41389 Status kolegija Izborni Studij integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar II. /drugi/ Zavod/klinika Zavod za fiziologiju i radiobiologiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Marinko Vili ć Nastavnici i Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga suradnici na Doc. dr. sc. Marinko Vili ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Znanost i znanstveno istraživanje (Definicija znanosti. Znanstvena podru čja, polja, grane. Znanstveno istraživanje s obzirom na metode. Znanstveno istraživanje s obzirom na razinu i svrhu. Znanstvena hipoteza. Cilj istraživanja); 2) Pokusi: definicija, materijal u pokusima; metode u pokusima; prikaz rezultata pokusa; statisti čki temelji znanstvenog rada; 3. Znanstvena informacija (Prijenos biomedicinskih informacija: formalni i neformalni na čini prijenosa informacija, tiskani i elektroni čki prijenosi); 4. Izvori biomedicinskih informacija (Osnovna obilježja biomedicinske literature. Ustrojstvo medicinske literature: primarne publikacije, sekundarne publikacije, tercijalne publikacije. Baze podataka: referentne baze podataka, baze podataka s izvornim dokumentima. Prosudba kvalitete izvora biomedicinskih informacija na internetu); 5. Znanstveno djelo (Kategorizacija članaka. Znanstveni članak. Poglavlja znanstvenog članka i pitanja na koja moraju odgovoriti. Znanstveni stil. Op će jezi čne zakonitosti. Glagolsko vrijeme. Aktiv-pasiv. Prvo-tre će lice. Skra ćenice. Dijelovi izvornog znanstvenog članka, njihova raš člamba i upute kako ih treba pisati: naslov, autori, institucija, sažetak, klju čne rije či, uvod, materijal i metode, rezultati, rasprava, citiranje literature); 6. Objavljivanje rada u znanstvenom časopisu (Slanje članka u časopis. Recenzija i odluke. Pokusni otisak. Objavljeni članak); 7. Na čini pristupa indeksnim publikacijama (Index Veterinarius, Veterinary Bulletin, Current Contents); 8. Elektroni čno pretraživanje baze podataka (Pub Med (Medline), Current Contents, Cab Abstracts); 9. Organizacija literature u pisanju rada (citiranje literature) (Harvardski sustav citiranja, numeri čki sustav, abecedno-numeri čki sustav, vancouverski sustav, navo đenje elektroni čkih izvora); 10.Traženje članaka na odre đenu temu (svakom studentu zadati odre đenu temu i tražiti da na tu temu prikupi bitne članke); 11. Obrada, prikaz i tuma čenje rezultata (student će dobiti nesre đene rezultate. Trebat će ih srediti, obraditi, prikazati i objasniti); 12. Raš člamba znanstvenog članka i njihov sadržaj, s naglaskom na pisanje diplomskog rada (student će uzeti par članaka, raš članiti ih i analizirati sadržaj svakog poglavlja). Op ća i posebna Studenti će ste ći osnovne pojmove o znanstveno-istraživa čkom radu i metodologiji znanja koja se znanstveno-istraživa čkoga rada. Znat će pretraživati literaturu, služiti se stje ču na kolegiju katalozima i bazama podataka, te prona ći članke na odgovaraju ću temu. Nau čit će (cilj) kako do ći do ideje što istraživati, postaviti znanstvenu hipotezu i cilj istraživanja. Nau čit će kako postaviti pokus i na što sve treba paziti pri postavljanju i izvo đenju pokusa i odabiru metode. Znat će kako obraditi, prikazati i tuma čiti rezultate. Mo ći će napisati znanstveni članak, pravilno citirati korištenu literaturu, te poslati rad u tisak. Bit će upu ćen kako komunicirati s urednikom časopisa s obzirom na recenzije članka poslanog u tisak, i kako reagirati na recenziju.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 8 4 18 30 Na čin polaganja Nakon što je uredno obavio sve oblike nastave i kolokvirao eventualne izostanke, ispita student dobiva potpis koji je uvjet za pristupanje ispitu. Ispit je pismeni. Bodovi 2 Jezik Hrvatski 317

Obvezna literatura 1. Maruši ć, M., urednik (2008): Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje. Medicinska naklada, Zagreb. 2. Silobr čić, V. (2008): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. 6. dopunjeno izdanje. Medicinska naklada, Zagreb.

Preporu čena 1. Zelenika, R. (2000): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru čnog literatura rada. 4. izd. Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka. 2. Boban, Lj. i suradnici (2000): Primjena metodologije stru čnog i znanstvenog istraživanja. Ekonomski fakultet, Osijek.

318

Naziv kolegija Osobi tosti lokomocijskog aparata konja Šifra 46254 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar II. semestar Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija doc. dr. sc. Martina Đuras Nastavnici i doc. dr. sc. Martina Đuras, doc. dr. sc. Hrvoje Luci ć suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Kosti i zglobovi grudnog uda konja (kosti ramenog pojasa; kosti nadlaktice i podlaktice; kosti autopodija; rameni zglob, lakatni zglob; zapeš ćajni zglob i zglobovi autopodija); 2. Kosti i zglobovi zdjeli čnog uda konja (kosti zdjeli čnog pojasa; bedrena kost, iver i kosti potkoljenice; kosti zastopalja i autopodija; bo čni zglob; koljeni zglob; sko čni zglob); 3. Miši ći grudnog uda konja ( M. serratus ventralis ; M. triceps brachii ; M. biceps brachii ; Lacertus fibrosus konja; M extensor carpi radiale ; M. flexor digitorum superficialis ; M. flexor digitorum profundus ; M. interosseus medius u konja; Manica flexoria ; Bursae mucosae grudnog uda u konja); 4. Miši ći zdjeli čnog uda konja ( M. quadriceps femoris , M. fibularis tertius konja, M. flexor digitorum pedis superficialis , M. flexor digitorum pedis profundus u konja; dorzalna luksacija patele konja; Bursae mucosae zdjeličnog uda; Vaginae tendinum mucosae zdjeli čnog uda konja); 5. Miši ći kralježnice i trbušni miši ći konja (miši ći kralježnice u konja; M. rectus abdominis konja, tendo femoro-recti ; Ligamentum nuchae ); 6. Fiksacijski ure đaji zglobova grudnog uda (fiksacija ramenog zgloba tijekom stajanja; fiksacija lakatnog zgloba tijekom stajanja; fiksacija karpalnog zgloba tijekom stajanja; fiksacija zglobova prstiju konja tijekom stajanja; predvo đenje grudnog uda; djelovanje miši ća kod poduprtog grudnog uda); 7. Fiksacijski ure đaji zglobova zdjeli čnog uda (fiksacija bočnog zgloba tijekom stajanja; fiksacija koljenog zgloba tijekom stajanja; fiksacija skočnog zgloba tijekom stajanja; ruptura tre ćeg fibularnog miši ća konja; ispružanje poduprtog grudnog uda; predvo đenje zdjeli čnog uda u konja); 8. Fiksacija kralježnice (fiksacija kralježnice tijekom stajanja u konja; fiksacija kralježnice tijekom ekstenzije stražnje noge) . Op ća i posebna Predmet obra đuje makroskopske osobitosti kostiju, zglobova i vezova te znanja koja se miši ća konja. Ukazuje na strukture koje su osebujne za konja i po kojima se stje ču na kolegiju konj razlikuje od svih ostalih doma ćih životinja. Prikazuju se osobitosti trupa, (cilj) vrata i udova te njihovo zna čenje u statici i dinamici konjskog tijela kao radne i sportske životinje. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 0 15 15 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 1.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Sisson, S. (1962): Anatomija doma ćih životinja. Poljoprivredni nakladni zavod. Zagreb 2. Klimov, A. F. (1947): Anatomija doma ćih životinja. Nakladni zavod Hrvatske. Zagreb. 3. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1999): Lehrbuch der Anatomie der Haustiere, Band I-VI. Parey Buchverlag. Berlin 4. Gomer čić, H.: Statika stajanja u konja. I. Fiksacijski ure đaji zglobova grudnog uda. Veterinar 20/1973, br. 1, str. 3-12. 5. Gomer čić, H. (1973): Statika stajanja u konja. II. Fiksacijski ure đaji zglobova zdjeli čnog uda. Veterinar 20/1973, br. 2, str. 3-12. 6. Gomer čić, H. (1973): Statika stajanja u konja. I. Fiksacija trupa i glave. Veterinar 20/1973, br.3, str. 15-21.

319

Naziv kolegija Parazitologija u javnom zdravstvu Šifra 56268 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI. /šesti/ Zavod/klinika Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Dagny Stoj čevi ć Jan Nastavnici i prof. dr. sc. Albert Marinculi ć suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod (pojam zoonoze; uloga parazitskih zoonoza u svjetskom zdravstvu; epidemiologija i rasprostranjenost parazitskih zoonoza); 2. Protozoa (giardijaza, balantidioza, entamebijaza, toksoplazmoza, kriptosporidija i pneumocistoza; slu čajne invazije protozoima u čovjeka); 3. Trematoda (fascioloza i dikrocelioza); 4. Cestoda (tenijaza i cisticerkoza, hidatidoza i cenuroza, difilobotrioza, himenolepidoza i slu čajne invazije cestodima u čovjeka); 5. Nematoda (trihineloza; sindrom visceralne i kutane larve migrans; strongiloidoza, anisakidoza i slu čajne invazije nematodima u čovjeka); 6. Arthropoda (invazija krpeljima nastambi i šikare, tekutima i jesenskom grinjom; slu čajne invazije ostalim ektoparazitima životinja i alergijska reakcija čovjeka; mijaze).

Op ća i posebna Studentima se pruža mogu ćnost da u okviru izborne nastave upoznaju znanja koja se najvažnije uzro čnike parazitskih zoonoza te shvate veoma važnu ulogu stje ču na kolegiju veterinara u spre čavanju invazije kod ljudi. U sklopu kolegija studenti će (cilj) ste ći znanje i o sporadi čnim invazijama životinjskih parazita zabilježenih u ljudi. Poseban naglasak stavit će se na profesionalni rizik prilikom rada sa životinjama i biološkim materijalima. Sudjelovanjem u nastavi student će ste ći kompetenciju u procjeni opasnosti od parazitskih zoonoza za čovjeka kao i u donošenju odluka o prevenciji.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 0 20 30 Na čin polaganja Pisani ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Richter, B. (2002): Medicinska parazitologija. Školska knjiga. 2. Marinculi ć, A., N. Džakula (2005): Veterinarska parazitologija. DSK Falco.

Preporu čena 1. Burton, J., T. Cheng (1998): Medical parasitology. Academic Press. literatura

320

Naziv kolegij a Pčelinje bolesti u suvremenoj proizvodnji Šifra 130071 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/, XII. /dvanaesti/ Zavod/klinika Zavod za biologiju i patologiju riba i p čela Voditelj kolegija Doc.dr.sc. Ivana Tlak Gajger Nastavnici i suradnici na Doc.dr.sc. Ivana Tlak Gajger, doc. dr. sc. Emil Gjur čevi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uloga veterinara u intenzivnoj proizvodnji; 2. P čelinji proizvodi i apiterapija; 3. Utjecaj selekcije na proizvodnost i zdravlje p čelinjih zajednica (umjetno osjemenjivanje i bolesti matica); 4. Proizvodnja matica i rojeva; 5. P čelinje bolesti koje se suzbijaju prema zakonskim propisima, „nove“ bolesti i molekularno-biološke metode dijagnosticiranja; 6. Nametnici bumbara i solitarnih p čela. Op ća i posebna Izborni predmet p čelinje bolesti u suvremenoj proizvodnji predvi đen je za znanja koja se studente koji žele proširiti op će znanje o na činu p čelarenja i bolje razumjeti stje ču na kolegiju mjesto i ulogu veterinara u prepoznavanju i suzbijanju p čelinjih bolesti, (cilj) dobivenih tijekom poha đanja obveznog predmeta. Od vještina ponu đeno je usvajanje suvremenog na čina dobivanja p čelinjih proizvoda, uklju čivši i uzgoj matica i proizvodnju rojeva. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 6 0 9 15 Na čin polaganja Usmeni ispit. ispita Bodovi 1.0 Jezik hrvatski Obvezna literatura Bel čić J., Đ. Sulimanovi ć (1982): Zlatna knjiga p čelarstva. NZ Matice Hrvatske, Zagreb. Lakti ć, Z., D. Šekulja (2008): Suvremeno p čelarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb. Sulimanovi ć Đ., Lj. Zeba, J. Markovi ć (1995): Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjih bolesti. PIP, Zagreb. Tomljanovi ć, Z., I. Tlak Gajger, V. Santra č (2012): Dobra veterinarska praksa u p čelinjaku. Bayer Animal Health, Zagreb. Preporu čena Bailey L., B. Ball (1991): Honey Bee Pathology. Academic Press, London literatura Laidlaw, H.H. (2005): Production of queebs and pacage bees. The hive and the honey bee. (Ur. J.M. Graham). Dadant and Sons, Hamilton, Illinois.

321

Naziv kolegija Poredbena anatomija koštanog sustava Šifra 96954 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III. /tre ći/ Zavo d/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Tajana Trbojevi ć Vuki čevi ć, Nastavnici i doc. dr.sc. Snježana Kužir; Ivan Ali ć. dr. med. vet. suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Osnovne znacajke kostiju prsnog uda životinja: jelen obi čni, srna, divlja svinja, vuk, lisica, zec, sme đi medvjed; 2. Osnovne zna čajke kostiju pojasa zdjelicnog uda životinja: jelen obi čni, srna, divlja svinja, vuk, lisica, zec, sme đi medvjed; 3. Osnovne zna čajke kostiju zdjelicnog uda životinja: jelen obi čni, srna, divlja svinja, vuk, lisica, zec, sme đi medvjed .

Op ća i posebna Studenti će upotpuniti znanje iz komparativne morfologije, identificirati znanja koja se osteološke zna čajke kostiju prsnog i zdjeli čnog uda doma ćih životinja i stje ču na kolegiju divlja či te diferencirati koštane elemente i morfološki usporediti kosti prsnog i (cilj) zdjeli čnog uda doma ćih životinja i divlja či.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 0 20 30 Na čin polaganja Pisani ispit. ispita Bodovi 2.0 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. BABI Ć, K., D. MIHELI Ć. T. TRBOJEVI Ć VUKI ČEVI Ć (2002): Komparativna anatomija koštanog sustava sisavaca i ptica. Skripta za internu upotrebu, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. KOENIG, H. E., H. G. LIEBICH (2009): Anatomija doma ćih sisavaca. Udžbenik i atlas, 1. hrvatsko izdanje (Zobundžija, M., Babi ć, K., Gjur čevi ć Kantura, V., urednici hrvatskog izdanja),. Naklada Slap, Jastrebarsko.

Preporu čena 1. Ellenberger, W., H. Baum (1943): "Handbuch der Vergleichenden literatura Anatomie der Haustiere", Springer Verlag, Berlin. 2. Getty, R. (1975.): Sisson and Grossman's The anatomy of the Domesstic Animals. W.B. Saunders company, Philadelphia, London, Toronto. (I i II). 3. Nickel, R., A. Schummer, E. Seiferle (1986): The Anatomy of the Domestic Animals. Vol. 1: The Locomotor System of the Domestic Mammals, Verlag Paul Parey, Berlin-Hamburg.

322

Naziv kolegija Poredbena imunologija sluznica Ši fra 56201 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI. /šesti/ Zavod/klinika Zavod za biologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Ksenija Vlahovi ć Nastavnici i prof. dr. sc. Maja Popovi ć suradnici na prof. dr. sc. Ksenija Vlahovi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Imunobiologija mukoza (povijesni aspekti mukozne imunologije; gra đa i funkcija mukoznih barijera; topografija i histocitološke osobitosti mukoznog imunosnog sustava (MIS); nespecifi čna i specifična obrana mukoznih površina; diferencijacija, prometanje i udomljavanje imunosnih stanica mukoznih limfati čkih tkiva; mukozni imunoglobulini; mukozni citokini; adhezijske molekule mukoznih limfocita; interakcije mukoznih epitelnih i imunosnih stanica; indukcija i regulacija mukozne imunosne reakcije; prianjanje bakterija za mukozne površine; mukozna imunost i infekcije; oralna tolerancija; imunodeficijencije i mukozna imunost; alergijski odgovor MIS); 2. Ontogeneza i filogeneza mukozne imunosti (prenatalna i postnatalna sustavna i mukozna imunizacija; nespecifi čna i specifi čna manipulacija MIS; stres kao egzogeni i endogeni modulator mukozne imunosti); 3. Mukozna imunomodulacija (ontogeneza mukozne imunosti; filogenetski razvitak MIS); 4. Metode vrednovanja mukozme imunokompetencije (metode izdvajanja mukoznih imunosnih stanica; obilježavanje diferencijacijskih molekula mukoznih leukocita; proto čna citometrija; imunohistologija i morfometrija; funkcijski testovi u kratkotrajnim mikrokulturama mukoznih limfocita; enzimski imunotest za utvrđivanje mukoznih protutijela; odre đivanje mukoznih citokina; odre đivanje imunosnih aktivacijskih markera u mukozi; DNA hibridizacija in situ ; pohranjivanje i provjera vijabilnosti mukoznih limfocita). Op ća i posebna Po odslušanom predmetu studenti će mo ći: znanja koja se - sagledati zna čenje mukozne imunologije u kontekstu veterinarske medicine stje ču na kolegiju i javnoga zdravstva; (cilj) - povezati sadržaje predmeta s prethodnim znanjem iz temeljne veterinarske imunologije te se kriti čki postaviti u vrednovanju budu ćih znanja ste čenih iz zaraznih i unutarnjih bolesti; - razlikovati razvojne i srodstvene posebnosti mukozne imunosti u životinja od interesa za veterinu; - sintetizirati činjenice o profilakti čkim / metafilakti čkim mjerama mukozne nespecifi čne i specifi čne imunomodulacije i uporabiti iste u praksi; - prepoznati mogu ćnosti i dosege stani čnih i molekularnih metoda za vrednovanje zaštitne sposobnosti mukozne imunosti. Nastava Predava nja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 5 10 30 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Valpoti ć, I., Boži ć, F., Vlahovi ć, K., Popovi ć, M., Brklja čić, M., Valpoti ć, H., Pavlak, M. (2004): Imunomodulacija u doma ćih životinja.Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb 2. Valpoti ć, I., (2000): Imunomodulacija u doma ćih životinja. Hrv vet vjes 23 (1): 4–10. 3. Valpoti ć, I., (2002): Imunost i stres: Koncepcija o me đudjelovanju. Hrv vet vjesn 25 (1-2): 49-65. 4. Valpoti ć, I., (2000): Imunomodulacija otpornosti na bolesti i stres u doma ćih životinja s pomo ću modifikatora imunosnog odgovora. Zbornik sažetaka priop ćenja 7. hrvatskog biološkog kongresa, Hvar, Hrvatska, 24–29 rujan 2000, 123 −124. 323

5. Valpoti ć, I., (2003): Stres i imunokompetencija u doma ćih životinja. Zbornik sažetaka 8. hrvatskog biološkog kongresa s me đunarodnim sudjelovanjem, Zagreb, od 27. rujna - 2. Listopada 2003, 200-201. 6. Pastoret i sur. (1997): Veterinary Vaccinology. Elsevier Science Ogra, P. L., Mesteck, J., Lamm, M. E., Strober, W., McGhee, J. R. 7. Bienenstock, J. (1999): Mucosal Immunology. Acad. Press Inc., San Diego

Preporu čena 1. Varley, M. A. (ed) (1995): The Neonatal Pig: Development and Survival. literatura CAB Int., Wallingford 2. Varley, M. A., Wiseman, J. (eds) (2001): The Weaner Pig: Nutrition and Management. CAB Int., Wallingford 3. Blaser, M. J., Smith, P. D., Ravdin, J. I., Greenberg, H. B., Guerrant, R. L. (eds) (1995): Infections of the Gastrointestinal Tract. Raven Press, New York

324

Naziv kolegija Povijest veterinarske medicine Šifra 41388 Status kolegija Izborni Studij integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo, Zavod za veterinarsku patologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Petar Džaja Nastavnici i prof. dr. sc. Željko Grabarevi ć, doc. dr. sc. Krešimir Severin suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Medicina i veterinarstvo u pretpovijesti (pripitomljavanje životinja, po čeci medicine i veterinarstva, arheološki i arheozoološki nalazi iz pretpovijesnog doba, pretpovijesna medicina današnjih naroda); 2.Medicina i veterinarstvo u kulturama starog vijeka (medicina i veterinarstvo – babilonska, staroegipatska, starožidovska, staroperzijska, staroindijska, starokineska, staroameri čka; po čeci gr čke kulture, gr čka medicina i veterinarstvo prije Hipokrata, hipokratska medicina, gr čka medicina i veterinarstvo poslije Hipokrata; veterinarstvo u Aristotelovim djelima (Aristotelova anatomija, Aristotelova embriologija, Aristotelova zoologija); medicina starih Rimljana, veterinarstvo starih Rimljana, Galen, rimski veterinarski pisci, podrijetlo rije či veterinar, sto čarstvo starih Rimljana); 3. Medicina i veterinarstvo tijekom srednjega vijeka (sto čarstvo i veterinarstvo u srednjem vijeku, hipijatri i mareskalci i njihova ostvarenja, arapska medicina i veterinarstvo; salernska škola i njezin doprinos razvoju veterinarstva); 4. Medicina i veterinarstvo na prijelazu iz srednjega u novi vijek (stvaranje uvjeta za razvoj veterinarstva, razvoj veterinarskoga školstva, prva veterinarska škola u Lyonu); 5. Zna čajna znanstvena dostignu ća u 19. i 20. st. (nova saznanja u medicini i veterinarstvu, utjecaj sto čarstva i veterinarstva na razvoj veterinarskog zakonodavstva i veterinarskog školstva, razvoj veterinarskih časopisa i veterinarskih udruženja); 6.Medicina i veterinarstvo u 20. st. (znanstvena otkri ća 20. st., razvoj i napredak u veterinarskoj medicini); 7.Razvoj hrvatskog veterinarstva od srednjeg vijeka do suvremenosti (hrvatsko veterinarstvo u srednjem vijeku, prve zakonske odredbe (s posebnim osvrtom na srednjovjekovne statute naših gradova gdje se u zakonskim propisima spominju životinje, životinjski proizvodi, pastiri i dr. ) , prva veterinarska literatura; hrvatsko veterinarstvo u 18. st., razvoj zakonodavstva ( s posebnim osvrtom na zakonske odredbe Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i vojne krajine) i veterinarske literature u 18. i 19. st., osnivanje društvenih asocijacija bitnih za razvoj veterinarstva u 19. st., osnivanje vlastitog veterinarskog u čilišta u Hrvatskoj po četkom 20. st. i razvoj veterinarstva u 20. st.; samoorganiziranje veterinarske struke, stvaranje suvremenog veterinarskog zakonodavstva); 8. Organizacija veterinarstva u RH nakon stvaranja samostalne države – razdoblje poslije 1991. godine. Op ća i posebna Nakon odslušanog kolegija studenti će biti upoznati s razvojem veterinarske struke znanja koja se stje ču kroz povijest u svijetu, a napose u Hrvatskoj. na kolegiju (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 15 0 30 Na čin polaganja Pisani ispit ispita Bodovi 2 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Vu čevac Bajt, Vesna (1993.): Povijest veterinarstva. Udžbenik za studenta Veterinarskog fakulteta Sveu čilišta u Zagrebu. Izdava č: Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb, Heinzelova 55 Preporu čena 1. Glesinger, L. (1978.): Povijest medicine. Školska knjiga. Zagreb. literatura 2. Thalleer, L. (1938.): Od vra ča i čarobnjaka do modernog lije čnika. Minerva, Zagreb 3. Kale, E. (1983.): Povijest civilizacije. IRO Školska knjiga, Zagreb 4. Kodinec, G.(1951.): Povijest doma ćih životinja. Školska knjiga, Zagreb 5. Škrobonja, A. i sur.(2003.): Povijest medicine za prakti čare. Adami ć, Rijeka 6. Vitale, B. i sur.(2007.): Četiri stolje ća javnog zdravstva i biomedicine u Hrvatskoj. Medicinska naklada Zagreb i AMZH, Denona d.o.o., Zagreb

325

Naziv kolegija Pozitivni utjecaj živ otinja na zdravlje ljudi Šifra 41395 Status kolegija Izborni Studij integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Zavod/klinika Klinika za unutarnje bolesti Semestar II. /drugi/, Voditelj kolegija prof. dr. sc. Damir Žub čić Na stavnici i suradnici prof. dr. sc. Damir Žub čić na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Povezanost čovjeka i životinja (prikaz povezanosti čovjeka i životinja u prošlosti i danas); 2. Utjecaj na poboljšanje zdravlja ljudi (utjecaj na kardiovaskularne i psihi čke bolesti, socijalni u činci); 3. Aktivnost sa životinjom kao oblik poboljšanja ljudskog zdravlja (na čini izvo đenja animal-assisted activity programa.); 4. Terapija sa životinjom kao oblik poboljšanja ljudskog zdravlja (na čini izvo đenja animal-assisted therapy ); 5. Potrebe životinja pri programu pet-therapy (tjelesne i psihi čke potrebe životinja važne za pravilno provo đenje pet-therapy programa.)

Op ća i posebna Studenti će se upoznati s povezanoš ću i ovisnoš ću čovjeka i životinja sve do znanja koja se stje ču današnjih dana te posebice sa zna čajem te veze u današnje vrijeme za zdravlje na kolegiju (cilj) ljudi. Navest će se i glavne skupine bolesti čovjeka na koje se može djelovati držanjem ku ćnog ljubimca. Me đu cjelinama koje će se obraditi je i aktivnost sa životinjom, odnosno terapija pomo ću životinje pri čemu će se polaznici upoznati s potrebama životinja u tim programima, kako tjelesnim tako i psihi čkim. Na ovaj na čin studenti će dobiti osnovno znanje o jednom vidu pomaganja bolesnim ljudima uz pomo ć životinja.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 5 5 5 15 Na čin polaganja ispita Usmeni ispit

Bodovi 1 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Nikola Viskovi ć: Životinja i čovjek. Književni krug, Split, 1996. 2. Jelena Krmpoti ć: Konji – terapeuti, u čitelji, prijatelji, Krila, Zagreb, 2003. 3. Charles Patterson: Vje čna treblinka, Genesis, Zagreb 2005. 4. Peter Singer: Oslobo đenje životinja, Ibis grafika, Zagreb, 1998.

Preporu čena 1. Vrbanac, Z., G. Jurki ć, K. Mudrini ć, D. Žub čić (2007): The effect of dog literatura companionship on perception of loneliness in geriatric nursing home residents. 13. European FECAVA Congress, 29.3.-1.4.2007. Scientific Proceedings, Cavtat 2. Žub čić, D., Lj. Bedrica, D. Gereš, M. Torti (2006): Pozitivan utjecaj životinja na zdravlje ljudi. Prvi kongres o mogu ćnostima hipoterapije i terapijskog jahanja u republici Hrvatskoj, 10-11.11.2006., Vinkovci 3. Žub čić, D. (2004): Pozitivan utjecaj druženja s ma čkama na ljudsko zdravlje. Predavanje i tekst u zborniku. 11. WSAVA Eastern European Continuing Education International Symposium: Diseases of Cats, 21-23.11.2004., Opatija 4. Žub čić, D. (2004): Fiziološko i patološko lizanje u ma čaka. Predavanje i tekst u zborniku. 11. WSAVA Eastern European Continuing Education International Symposium: Diseases of Cats, 21-23.11.2004., Opatija 5. Žub čić, D. (2003): Holistic veterinary medicine. Hrvatski Veterinarski Vjesnik, specijalno izdanje 6. Žub čić, D. (2003): Poreme ćaji ponašanja kod ma čaka. Predavanje i tekst u zborniku. 10. WSAVA Eastern European Continuing Education International Symposium: Diseases of Cats, 21-23.11.2003., Opatija. 7. Žub čić, D. (2003): Kompulzivni poreme ćaji ponašanja kod ma čaka. Predavanje i tekst u zborniku. 10. WSAVA Eastern European Continuing Education International Symposium: Diseases of Cats, 21-23.11.2003., Opatija

326

Naziv kolegija Odabrana poglavlja biomedicinske fizike za veterinare Šifra 41398 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar II. /drugi/, Zavod/klinika Zavod za fiziku Voditelj kolegija doc. dr. sc. Selim Paši ć Nastavnici i doc. dr. sc. Selim Paši ć suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Elektricitet u živim organizmima (izvori bioelektričnih potencijala (naponi na membrani stanice, srca i krvotoka, živ čanog sustava, miši ća, osjetila; fizikalne osnove elektrodijagnostike i ure đaja za mjerenje i registraciju bioelektri čnih potencijala (elektromiografija, elektrokardioografija, elektroencefalografija, elektroretinografija i elektronistagmografija)). Pregled mogu ćnosti metoda elektri čne stimulacije (elektri čna stimulacija skeletnih miši ća, dišnih organa, za rast bioloških tkiva, živ čanog i motori čkog sustava, za ublažavanje boli). Transport tvari (aktivni i pasivni transport tvari; fizika transportnih svojstava stani čnih membrana; fizikalne veli čine vezane uz izmjene kapilarne teku ćine, me đustani čne teku ćine i limfe; dinami čka ravnoteža unošenja i izlu čivanja teku ćina; fizikalne osnove izmjene plinova, difuzija kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu). Biofizi čka svojstva bioloških teku ćina i plinova (modeli protoka; fizikalne osnove cirkulacije; fizikalne osnove metoda mjerenja krvnog tlaka i mjerenja protoka krvi; pretvornici u kemijskim analizama krvi; fizika difuzije plinova i parcijalni tlakovi plinova; ure đaji za mjerenje karakteristi čnih veli čina respiracije; fizikalne osnove ure đaja za mjerenje koncentracije plinova respiracije). Interakcije termodinami čkih sistema s okolinom (fizikalne osnove regulacije tjelesne temperature i njenih poreme ćaja; ravnotežne interakcije zatvorenog sistema s okolinom; povezanost biokemijskih reakcija i termodinamike neravnotežnih procesa; na čini pohranjivanja slobodne energije s pomo ću membrana; mjerenja u bioenergetici). Op ća i posebna Nakon odslušanog i položenog kolegija studenti će detaljnije razumjeti znanja koja se brojne fiziološke funkcije živih organizama. stje ču na kolegiju (cilj)

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati uk upno) 20 10 0 30 Na čin polaganja Pisani ispit ispita Bodovi 2 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. S. Gibilisco: Physics demystified, McGraw-Hill, New-York, 2002. 2. G. J. Hademenos: Schaum's outline of physics for pre-med, biology and applied health students, McGraw-Hill, new-York, 1998.

Preporu čena 1. A. Šanti ć, Biomedicinska elektronika, Školska knjiga, Zagreb, 1995. literatura 2. D. Jureti ć: Bioenergetika - rad membranskih proteina, Informator, Zagreb,

1997.

327

Naziv kolegija Osno ve agronomije Šifra 96956 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski Semestar 3 /tre ći/ Zavod/klinika Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Željko Pavi čić Nastavnici i suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod u agronomiju (Osnovni uvjeti za organski život; Op ćenito o utjecaju atmosfere na biljke; Vrijeme i klima; Prirodni ekosustavi; Voda kao ekološki čimbenik); 2. Tlo i njegova obrada (Definicija, narav i funkcija tla; Osnovna svojstva glavnih tipova tala; Odnos tla i vegetacije; Tla u Hrvatskoj; Definicija i zadaci obrade tla; Tradicionalni i moderni pristupi u obradi tla; Utjecaj obrade na fizikalna svojstva i procese u tlu; Osnovna i dopunska obrada tla; Sustavi obrade tla); 3. Ishrana biljaka i biljna hranjiva (Kretanje hranjiva u tlu; Gnojidba; Gnojiva); 4. Sjetva (Sjeme; Svojstva sjemena poljoprivrednih kultura; Priprema sjemena za sjetvu; Odre đivanje koli čine sjemena za sjetvu; Na čini sjetve; Vrijeme sjetve); 5. Njega usjeva (Abioti čki i bioti čki negativni čimbenici; Sustavna razdioba zahvata njege usjeva; Slijed zahvata njege usjeva; Zastiranje proizvodnih površina); 6. Suzbijanje korova (Pojam i definicija korova; Mjere borbe protiv korova); 7. Žetva, spremanje i čuvanje poljoprivrednih proizvoda (Zrnati usjevi; Korjenasti i gomoljasti usjevi; Krmni usjevi); 8. Sustavi biljne proizvodnje (Plodored; Slobodna plodosmjena; Monokultura); 9. Ekološka (organska) poljoprivreda (Pravci ekološke poljoprivrede; Znanstvena na čela ekološke poljoprivrede; Zakonska regulativa ekološke poljoprivrede); 10. Održiva poljoprivreda (Op će spoznaje o obradi tla sa stajališta održive poljoprivrede; Ekološki uravnotežene mjere gospodarenja u održivoj poljoprivredi; Gospodarenje vodom u razli čitim sustavima biljne proizvodnje). Op ća i posebna Sto čarska i biljna poljoprivredna proizvodnja čine jednu proizvodnu cjelinu koja znanja koja se dolazi do izražaja ne samo u njihovoj organskoj povezanosti nego i u njihovom stje ču na kolegiju prostornom smještaju. Stoga je cilj predmeta da student stekne znanja o utjecaju (cilj) vremena i klime na biljni svijet, biološkom prirodu i prinosu, zakonima stvaranja prinosa i antropogenim zbijanjima tla. U središtu razmatranja su agrotehnika u svim svojim aspektima i sustavi gospodarenja u biljnoj proizvodnji. Posebna pozornost pridana je ekološkoj (organskoj) i održivoj poljoprivredi, kako bi student stekao znanja za o čuvanje okoliša, čistog zraka i tla, pitke vode te u vezi s time i kvalitetne hrane. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 12 11 7

Na čin polaganja usmeni ispita Bodovi 2,5 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1.Butorac, A. (1999): Op ća agronomija. Školska knjiga, Zagreb. 2. Điki ć, D., H. Glava č, V. Glava č, V. Hršak, V. Jelavi ć, D. Njega č, V. Simon čić, O. P. Springer, I. Tomaškovi ć, V. Vojvodi ć (2001): Ekološki leksikon. Barbat, Zagreb. 3.Martinovi ć, J. (2000): Tla u Hrvatskoj. Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb. 4. Penzar, I., B. Penzar (2000): Agrometeorologija. Školska knjiga, Zagreb. 5. Znaor, D. (1996): Ekološka poljoprivreda. Nakladni zavod Globus, Zagreb

Preporu čena literatura Martinovi ć, J. (1997): Tloznanstvo u zaštiti okoliša. Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb N. C. Brady (1994): The Nature and Properties of Soils. Macmillan Publishing Company, New York. Singer, M. J., D. N. Munns (1999): Soils: an Introduction. Prentice Hall, New Jersey

328

Naziv kolegija Osnove fizike za dijagnosti čke metode Šifra 56202 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI. /šesti/ Zavod/klinika Zavod za fiziku Voditelj kolegija doc. dr. sc. Selim Paši ć Nastavnici i doc. dr. sc. Selim Paši ć suradnici na kolegiju Sadržaj kol egija 1. Osnovne i fizikalne veli čine i njihov matemati čki prikaz u dijagnosti čkim metodama (mjerne jedinice; SI sustav; notacija; primjeri matemati čkih izraza u opisu fizikalnih veli čina: omjeri, recipro čne vrijednosti, logaritam, eksponencijalna funkcija, grafi čki prikaz, diferencijalni ra čun, trigonometrija, statistika); 2. Valovi i oscilacije (jednadžba vala; harmoni čke oscilacije; gušene oscilacije; rezonancija); 3. Dijagnostika ultrazvu čnim valovima (osnove fizike ultrazvuka; ultrazvu čni pretvara či i sonde; ehoskopski sustavi, na čin funkcioniranja, razlu čivanje, granice razlu čivanja; Dopplerov efekt; oslikavaju ći sustavi na principu Dopplerovog efekta; primjena ultrazvuka u dijagnostici; pitanja štetnosti ultrazvuka); 4. Rendgenska tehnika (izvori i svojstva rendgenskog zra čenja; indikatori rendgenskog zra čenja; rendgenski ure đaji; tomografija; angiografija); 5. Fizikalne osnove dijagnostike magnetskom rezonancijom (mikroskopske osobine vezane za magnetsku rezonanciju; interakcija jezgre sa stalnim i RF magnetskim poljima; magnetske jezgre u našem organizmu; makroskopska magnetizacija, kemijski pomak, vremena relaksacije; struktura i dinamika tkiva promatrana pomo ću MR; gradijent magnetskog polja; pulsne sekvence; gradnja slike; rezolucija metode; izbor kontrasta na slici – izbor T1 ili T2 vrijeme relaksacije; funkcionalno oslikavanje MR; bazi čna razmatranja in vivo spektroskopije; biološki efekti jakih magnetskih polja); 6. Termografija (primjena termografije u veterini; fizikalni temelji; termografi); 7. Kontrastna sredstva u dijagnostici (vrste i svojstva kontrastnih sredstava; izbor kontrastnog sredstva za promatranje strukture i dinamike tkiva). Op ća i posebna Nakon odslušanog kolegija studenti će detaljnije poznavati na čela fizikalnih znanja koja se dijagnosti čkih metoda. stje ču na kolegiju (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 20 10 0 30 Na čin polaganja Pisani ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. S. Jankovi ć, D. Eterovi ć: Fizikalne osnove i klini čki aspekti medicinske dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 2. D. J. Dowsett, P. A. Kenny, R. E. Johnston: The Physics of Diagnostic Imaging, Chapman & Hall Medical, London, 1998. 3. C. Westbrook, C. Kaut: MRI in practice, Blackwell Science, Oxford, 1993. Preporu čena 1. J. Brnjas-Kraljevi ć: Struktura materije i dijagnosti čke metode, Medicinska literatura naklada, Zagreb, 2001. 2. B. Breyer: Medicinski dijagnosti čki ultrazvuk, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 3. B. Rakvin: Nuklearna magnetska rezonancija, što je to?, Matemati čko- fizi čki list, 1985.

329

Naziv kolegija Osnove holisti čke medicine Šifra 56209 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI. /šesti/ Zavod/klinika Klinika za unutarnje bolesti Voditelj kolegija prof. dr. sc. Damir Žub čić Nastavnici i prof. dr. sc. Damir Žub čić suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija 1. Holisti čka medicina (uvod u holisti čku medicinu); 2. Akupunktura (teorija tradicionalne kineske medicine i odjeliti zna čaj akupunkture); 3. Akupunkturne tehnike (upotreba igala, elektroakupunkture, akupunktura laserom i druge tehnike); 4. Znanstvena osnova i klini čka aplikacija akupunkture (moderne teorije djelovanja akupunkture, akupunkturne to čke, meridijani, naj češ će klini čke indikacije); 5. Uvod u homeopatiju (principi lije čenja homeopatijom); 6. Dijagnostika u homeopatiji (na čini uzimanja anamneze i odre đivanja terapije); 7. Homeopatska materia medica (prikaz najvažnijih homeopatskih lijekova); 8. Fitoterapija (mogu ćnosti i zna čaj fitoterapije); 9. Pripremanje fitoterapijskih pripravaka (na čini korištenja biljaka u terapiji); 10. Najvažnije biljke u lije čenju (prikaz terapeutskog djelovanja najvažnijh biljaka); 11. Ostali na čini lije čenja holisti čke medicine (ayurvedska medicina, masaža, Bachova terapija, ortomolekularna medicina); 12. Uloga medicinara u holisti čkoj medicini (sadašnjost i budu ćnost holisti čke medicine).

Op ća i posebna U okviru ovog kolegija studenti bi se upoznali s druga čijim poimanjem znanja koja se zdravlja i bolesti u odnosu na shva ćanje zdravlja i bolesti u konvencionlnoj stje ču na kolegiju medicini. Nastavne cjeline činila bi tri velika sustava cjelovite medicine (cilj) (akupunktura, homeopatija, fitoterapija), a bitne stvari bile bi re čene i o ayurvedskoj medicini te nekim drugim holisti čkim sustavima. Raspravljalo bi se i o sadašnjosti te budu ćnosti holisti čke medicine te ulozi medicinskih djelatnika u toj vrsti medicine.

Nastava Pr edavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 0 15 30 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Endacott, M. (1997): Enciklopedija alternativne medicine. Veble Commerce, Zagreb

Preporu čena 1. Schoen, A. M. (2001): Veterinary acupuncture, II ed., Mosby, St. Louis literatura 2. Schoen, A. M., S. G. Wynn (1998): Complementary and Alternative Veterinary Medicine, Principles and Practice,Mosby, St.Louis 3. Wynn, S. G., S. Mardsen (2003): Manual of natural veterinary medicine, science and tradion. Mosby, St. Louis 4. Kohatsu, W. (2002): Complementary and alternative medicine secrets. Hanley & Belfus, Philadelphia

330

Naziv kolegija Odgovornosti u veterinarskoj struci Šifra 56304 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Zavod/klinika Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo Voditelj kolegija prof. dr. sc. Petar Džaja Nastavnici i prof. dr. sc. Krešimir Severin suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Predavanja (8), Seminari (3) 1. Op ćenito o pojmu odgovornosti. Nadoknada materijalne i nematerijalne štete. Vješta čenje kod stru čnih pogrešaka. Utvr đivanje uzro čne veze izme đu stru čnog propusta i nastale štete. Razli čite odgovornosti (Odgovornost veterinara za davanje savjeta, odgovornost za štete nastale od manjkave klini čke pretrage, odgovornost zbog površne razudbe lešina životinja i odgovornost za neobavljanje razudbe lešine životinja. Odgovornost veterinara za štete nastale stru čnim pogreškama kod propisivanja, doziranja, izdavanja i čuvanja veterinarsko medicinskih proizvoda, odgovornost za stru čne pogrješke u činjene parenteralnom aplikacijom lijekova. Odgovornost veterinarskih organizacija, Odgovornost državnih i grani čnih inspektora, ovlaštenih i službenih veterinara, Odgovornost prijevoznika i pratitelja za štete nastale prijevozom životinja…). Predavanja (2), Seminari (2) 2. Prakti čno analiziranje odgovornosti veterinara i veterinarskih organizacija. Definiranje pojma - profesionalna etika. Na čela veterinarske etike. Pravne i eti čke dužnosti pri obavljanu veterinarske djelatnosti. Hrvatska veterinarska komora. Statut, Eti čki kodeks i Kodeks dobre veterinarske prakse Komore. Licenciranje veterinara (odobrenja za samostalni rad). Stegovni postupak utvr đivanja i dokazivanja odgovornosti veterinara u slu čaju kršenja pravila ponašanja u obavljanju veterinarske djelatnosti. Privremeno ili trajno oduzimanje licencije. Op ća i posebna Cilj kolegija je da se studenti upoznaju sa razli čitim odgovornostima u znanja koja se veterinarskoj djelatnosti od vlastite odgovornosti veterinara i drugih djelatnika stje ču na kolegiju do odgovornosti veterinarskih organizacija kao pravnih osoba. Analiziraju ći (cilj) razli čite odgovornosti kroz sudske slu čajeve biti će sposobni samostalno provesti vješta čenja odnosno utvrditi je li došlo do stru čnog propusta. Neizostavni dio ovoga kolegija, biti će upoznati studente s na čelima veterinarske etike koja su pobrojana u Eti čkom kodeksu i Kodeksu dobre veterinarske prakse Hrvatske veterinarske komore te koje su mogu će posljedice kršenja pravila ponašanja u obavljanju veterinarske djelatnosti. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 5 0 15 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 1.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Džaja, P., Ž. Grabarevi ć (2011): Sudsko veterinarstvo – op ći dio, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Winterhalter, M. (1977): Sudsko veterinarstvo – Prosu đivanje bolesti, mana i zajam čenih svojstava doma ćih životinja. Sveu čilište u Zagrebu, Zagreb 3. Winterhalter, M. (1977): Odgovornosti za stru čne greške i forenzi čka toksikologija. Sveu čilište u Zagrebu, Zagreb 4. Zakon o obveznim odnosima, NN 35/05, 41/08 5. Zakon o parni čnom postupku, NN 148/11 6. Kazneni zakon, NN 125/11, 14/11 7. Prekršajni zakon, NN 107/07 8. Kodeks veterinarske etike (2012): Hrvatska veterinarska komora. 9. Kodeks dobre veterinarske prakse (2012): Hrvatska veterinarska komora. 10. Favre, D. S. (2002): Veterinarian Malpractice. Michigan State University College of Law, Animal Legal & Historical Center. 331

332

Naziv kolegija Prijete će zarazne bolesti Šifra 56297 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/ Zavod/klinika Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Vodit elj kolegija prof. dr. sc. Zoran Milas Nastavnici i prof. dr. sc. Zoran Milas, izv.prof. dr. sc. Vilim Starešina, prof. dr. sc. Nenad suradnici na Turk, izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod (uloga divljih i egzoti čnih životinja (sisavaca i ptica) u prenošenju prijete ćih – emergentnih zaraznih bolesti na doma će životinje); 2. Bolesti (konjska kuga; bolest plavog jezika; nairobijska bolest ovaca; groznica Riftske doline; afri čka svinjska kuga; gove đa kuga; bolest kvrgave kože; anaplazmoza; dermatofiloza; heartwater ; afri čka sakagija; zarazni keratokonjunktivitis; zarazna pleuropneumonija u goveda i koza).

Op ća i posebna Poznavanje prijete ćih zaraznih bolesti životinja koje se ne pojavljuju ili rijetko znanja koja se pojavljuju kod nas, a karakterizira ih brzo širenje i izazivaju velike stje ču na kolegiju gospodarske gubitke, zna čajno je zbog današnjega vrlo intenzivnog (cilj) me đunarodnog prometa životinja, životinjskih proizvoda, sirovina i ljudi te mnogih mogu ćnosti pojave tih bolesti u nas. Dobro poznavanje tih bolesti, na čina njihova suzbijanja i iskorjenjivanja upotpunjava kompetentnost veterinarskih stru čnjaka.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 28 0 2 30 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Juki ć, B. (2003): Tropske zarazne bolesti životinja, Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu 2. Cvetni ć, S. (1993): Op ća epizootiologija; Školska knjiga, Zagreb 3. Zaharija, I. (1980): Op ća epizootiologija; Školska knjiga, Zagreb. 4. Cvetni ć, S. (1997): Virusne bolesti životinja; Školska knjiga, Zagreb 5. Cvetni ć, S. (2002): Bakterijske i gljivi čne bolesti životinja, Medicinska naklada, Zagreb 6. Zaharija, I. (1978): Zarazne bolesti doma ćih životinja; Školska knjiga, Zagreb

Preporu čena 1. Hagan, W. A. and Bruner, D. W. (1998): Microbiology and Infectious literatura Diseases of Domestic Animals. 8 th ed., Comstock, Ithaca 2. Rolle/Mayr (2001): Mikrobiologie, Infektions- und Seuchenlehre. 7th ed., Ferdinand Enke Verlag., Stuttgart

333

Naziv kolegija Prirodoslovlje divlja či Šifra 96958 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IV / četvrti/ Zavod/klinika Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divlja či Voditelj kolegija Prof. dr. sc. Zdravko Janicki Nastavnici i Prof. dr. sc. Alen Slavica, Prof. dr. sc. Zdravko Janicki, Doc. dr. sc. Dean suradnici na Konjevi ć, kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvodno predavanje (razvoj lovne zoologije u Hrvatskoj; razvrstavanje divlja či; sisavci; parnoprstaši); 2. Preživa či: porodica jelena (sisavci: osobitosti gra đe i biologija – punorošci: pravi i nepravi jeleni – jelen obi čni, srna); 3. Preživa či: porodica goveda (osobitosti gra đe i biologija; šupljorošci: divokoza, muflon, kozorog, vertikalne i sezonske migracije); 4. Razlikovanje (Bovidae i Cervidae : determinacija dijelova divlja či, procjena spola i dobi; morfologija zuba kralježnjaka); 5. Svejedi: Suidae i Ursidae (osobitosti gra đe i biologija; divlja svinja; mrki medvjed); 6. Dvojezubci i glodavci ( Leporidae : zec; kuni ć; razlikovanje zubala; Rodentia : puh; dabar; osobitosti gra đe i biologija; hibernacija); 7. Zvijeri (porodica pasa: lisica; čagalj; vuk; porodica mačaka: divlja ma čka; ris); 8. Porodica kuna (kuna bjelica, kuna zlatica, lasice, jazavac, predacija); 9. Pernata divlja č (tjelesni ustroj, osobitosti gra đe, pernati pokrov; koke: poljske – fazan, prepelica, jarebica, šumske koke: veliki tetrijeb, mali tetrijeb, snježnica alpska, lještarka; mo čvarice: patke, guske; vodene kokoši, šljuke, golubovi).

Op ća i posebna Nastavom u kojoj su obuhva ćene teme iz lovne zoologije studenti dobivaju znanja koja se neophodno bazi čno znanje o morfologiji, biologiji, na činu života i specifi čnim stje ču na kolegiju navikama ve ćine vrsta divlja či naših staništa. Ovo znanje predstavlja osnovu (cilj) za pra ćenje nastave u višim semestrima iz predmeta Gospodarenje i uzgajanje divlja či, Bolesti divljih životinja te Lovstvo i zaštita prirode. Lovna zoologija predstavlja poveznicu koja studentima pruža znanje neophodno za daljnje pra ćenje nastave po na čelu vertikalne integracije. Ovim programom u njegovu prakti čnom dijelu studenti usvajaju znanje neophodno za razvijanje sposobnosti procjene dobi, spola te lovno-gospodarske vrijednosti životinje. Istovremeno, to je osnova za daljnju izobrazbu pri determinaciji divlja či i njezinih dijelova za potrebe vješta čenja s kojima se veterinari susre ću u praksi. Isto tako, ova nastava kroz programe koji informiraju studente o životnim navikama, socijalnoj strukturi i hijerarhiji divljih vrsta u prirodi predstavlja osnovu kasnijeg razumijevanja specifi čnosti tehnologije uzgoja (prirodnog ili farmskog) krupne i sitne divlja či. Ste čeno znanje predstavlja etološku podlogu za razumijevanje i zadovoljenje svih postulata dobrobiti divlja či pri uzgoju i manipulaciji. U stru čnom smislu to je neophodno znanje za razvijanje specifi čnih vještina u manipulaciji divlja či (hvatanje, uspavljivanje, utovar, transport i sl.), procjenu dobi i kondicije odre đene vrste, odre đivanju terapijske doze te smanjivanju rizika za operatera. U epizootiološkom smislu nužno je poznavanje disperzije i migracijskih tokova divlja či i divljih životinja s ciljem u činkovitog spre čavanja kontakta s populacijama razli čitih doma ćih životinja.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 30 5 0 25

Na čin polaganja Provjera znanja iz kolegija Prirodoslovlje divlja či provodit će se usmenim ispit ispitom. Bodovi 2 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Janicki, Z., A. Slavica., D. Konjevi ć., K. Severin (2007): Zoologija divlja či - udžbenik, Veterinarski fakultet, Zagreb, Hrvatska 2. Mustapi ć, Z. i sur. (2004): Lovstvo. Hrvatski lova čki savez, Zagreb, Hrvatska

334

Preporu čena 1. Cabanau, L. (2001): Wild Boar in Europe. Könemann, Köln, Germany literatura 2. Blüchel, K. G. (1997): Game and Hunting – volume 2. Könemann Verlagsgesellschaft mbH, Köln, Germany 3. Dragiši ć, P. (1967): Lova čki priru čnik. Lova čka knjiga, Zagreb 4. Denuc, J. P. (2001): Snipe and Woodcock. Könemann, Köln, Germany 5. Labhardt, F. (1994): Lisica, prirodopis, ekologija in vedenje te čudovite divjadi (prijevod B. Krže). Lovska zveza Slovenije, Ljubljana, Slovenija 6. Prior, R. (1995): The Roe Deer, Conservation of a Native Species. Swan Hill Press, Shrewsbury, UK 7. Whitehead, G. K. (1993): The Whitehead Encyclopedia of Deer. Swan Hill Press, Shrewsbury, UK

335

Naziv kolegija Ribarstvo Šifra 130073 Status ko legija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/, XII. /dvanaesti/ Zavod/klinika Zavod za biologiju i patologiju riba i p čela Voditelj kolegija Doc.dr.sc. Emil Gjur čevi ć Nastavnici i suradnici na Doc. dr. sc. Emil Gjur čevi ć, doc. dr. sc. Ivana Tlak Gajger kolegiju Sadržaj kolegija 1. Ribe i njihov život (ribarstvo, ribolov i akvakultura); 2. Zakonski propisi; 3. Sistematika slatkovodnih i morskih riba zna čajnih za ribolov; 4. Voda i zdravstveno stanje riba (osnovni parametri kakvo će vode, slanje materijala na pretragu); 5. Asfiksija; 6. Alati i tehnike ribolova; 7. Umjetni brakovi Op ća i posebna Predmet je predvi đen za studente koji žele proširiti op će znanje o ribarstvu u znanja koja se Republici Hrvatskoj i svijetu. Cilj predmeta je upoznati studente s alatima i č stje u na kolegiju tehnikama ribolova, normativnim aktima povezanim s ribolovom, vodenim (cilj) ekosustavom, te gospodarenjem otvorenim vodama. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 7 0 8 15 Na čin polaganja Usmeni ispit. ispita Bodovi 1.0 Jezik hrvatski Obvezna literatura Basioli, J. (1975): Sportski ribolov na Jadranu. Nakladni zavod Znanje, Zagreb. ć Cetini , P., J. Swiniarski (1985): Alati i tehnika ribolova. LOGOS, Split Fijan, N. (2006): Zaštita zdravlja riba. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Grubiši ć, F. (1967): Ribe, rakovi i školjke Jadrana. Jugoriba i JAZU, Zagreb Jardas, I. (1996): Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga, Zagreb. Miliši ć, N. (1994): Sva riba Jadranskog mora. «NIVA» d.o.o. Split Miles, T., M. Ford, P. Gathercole (2000): Prakti čki ribolov: enciklopedija. Prevela: Rajna Maršani ć-Jovanovi ć. Izd. Leo- Commerce, Zagreb. Popovi ć, J. (2010): Gospodarenje ribolovnim vodama. Hrvatski športsko ribolovni savez. Zagreb. Sabioncello, I. (1967): Sistematika slatkovodnih riba. U: Priru čnik za slatkovodno ribarstvo. Ur. Šatovi ć, F., Izd. Savez poljoprivrednih inženjera i tehni čara SR Hrvatske i Kornatexport, Zagreb, str. 21 – 90. Vukovi ć, T. (1982): Sistematika riba. U: Slatkovodno ribarstvo, Ur. Habekovi ć, D., Izd. Ribozajednica i JUMENA, Zagreb, str. 99 – 168. Preporu čena Asaj, A. (2004): Ekološko-higijenska polazišta u šaranskim literatura ribnja čarstvima. Medicinska naklada. Zagreb. ć č ć Bogut, I., D. Novoseli , J. Pavli evi (2006): Biologija riba. Poljoprivredni fakultet. Osijek.

336

Bodovi za pra ćenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra VRSTE AKTIVNOSTI MINIMALNI BROJ MAKSIMALNI BROJ BODOVA BODOVA Prisutnost na 3 6 predavanjima (7 sati predavanja) (koeficijent 0,857) 6 : 7 = 0,857 3 : 0,857 = 3,5 (koeficijent 0,857) (minimalno student mora biti na 3,5 sata predavanja da bi ostvario 3 minimalna boda) Prisutnost na vježbama 8 12 ( 8 sati vježbi) (koeficijent 1,5) 12 : 8 = 1,5 8 : 1,5 = 5,33 (5) sata (koeficijent 1,5) (minimalno student mora biti na 5 sati vježbi da bi ostvario 8 minimalnih bodova) Aktivnost na vježbama 5 10 (koeficijent 1) 10 : 10 = 1 10 bodova 5 : 1 = 5 (koeficijent 1)

(Usmeni ispit) (koeficijent 1) 40 : 40 = 1 1 pitanje = 10 bodova 24 : 1 = 24 (koeficijent 1) 4 pitanja = 40 bodova (minimalno student mora imati 24 boda da bi ostvario 24 minimalna boda UKUPNO 60 100

U tablici su nazna čeni minimalni broj bodova koje student mora ostvariti i maksimalan broj bodova koje može ostvariti po pojedinom elementu ocjenjivanja.

337

Naziv kolegija Struktura i funkcij a stanice Šif ra 96955 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar III (tre ći) Zavod/klinika Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Suzana Milinkovi ć Tur Nastav nici i prof. dr. sc. Snježana Vukovi ć suradnici na prof. dr. sc. Suzana Milinkovi ć-Tur kolegiju izv. prof. dr. sc. Jasna Aladrovi ć, dr. sc. Hrvoje Brzica, dr. sc. Katarina Špiranec Ivona Žura Žaja, dr. vet. med., Ana Shek Vugrove čki, dr. med. vet. Sadrža j kolegija 1. Metode prou čavanja stanica (svjetlosna i elektronska mikroskopija, frakcioniranje i centrifugiranje stanice, kultura stanica); 2. Organizacija i kemijski sastav stanice (voda, elektroliti, bjelan čevine, masti ugljikohidrati); 3. Strukturni i funkcionalni sustavi stanice (membranski sustavi stanica; stani čna membrana i ostale membranske organele (glatka i hrapava endoplazmatska mrežica, Golgijev aparat, lizosomi, peroksisomi, sekretorne vezikule)); 4. Transport kroz stani čne membrane (difuzija, olakšana difuzija, aktivni transport, endocitoza – pinocitoza i fagocitoza, egzocitoza, jezgrina ovojnica, promet izme đu jezgre i citoplazme); 5. Stani čno signaliziranje (izvanstani čne signalne molekule i njihovi receptori, putevi unutarstani čnog prijenosa signala); 6. Stani čna energetika (anaerobna i aerobna respiracija; stvaranje ATP-a; struktura i funkcija mitohondrija); 7. Jezgra (gra đa jezgre; stani čni ciklus). 8. Citoskelet i stani čno gibanje (mikrotubuli, mikrofilamenti, intermedijarni filamenti; stani čno gibanje); 9. Me đustani čni spojevi i stani čna komunikacija. Specijalizirane tvorbe na stani čnoj površini (pri čvrsni spojevi, nepropusni spojevi, komunikacijski spojevi; apikalne specijalizacije stani čne površine; lateralne specijalizacije stani čne površine; bazalne specijalizacije stani čne površine); 10. Razine organizacije životinjskog organizma. Raznolikost stanica (karakteristike stanica koje prenose ione; stanice koje prenose tvari pinocitozom; stanice koje prenose kemijske glasnike; stanice koje sintetiziraju bjelan čevine; stanice koje izlu čuju sluz, mioepitelne stanice; stanice koje proizvode steroide; uzajamno djelovanje stanica); 11. Stani čna diferencijacija (progeneza i rani embrionalni razvoj; diferencijacija stanica i tkiva; starenje i smrt).

Op ća i posebna Predmet Strukturne osnove funkcije stanice upoznaje studente s gra đom i znanja koja se funkcijom stanica životinjskog organizma, njihovom diferencijacijom i stje ču na kolegiju me đusobnim komuniciranjem. Razvija znanja o unutarnjoj stani čnoj (cilj) organizaciji, mehanizmima sinteze i djelovanja organela i mehanizmima reguliranja odnosa sa stani čnim okolišem. Studenti će detaljno upoznati organizaciju i kemijski sastav stanice, stani čnu energetiku, transport tvari kroz stani čne membrane te primanje i prenošenje poruka. Razvija vještine studenata da na osnovi morfoloških osobitosti stanice promišljaju o njezinoj funkciji.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 7 8 25 Na čin polaganja Pisani ispit ispita Bodovi 1.5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Berns, M. W. (1997): Stanice. Školska knjiga, Zagreb. 2. Alberts, B., D. Bray, J. Lewis, M. Raff, K. Roberts, J. D. Watson (1989): Molecular biology of the cell. The 2nd ed. Garland Publishing, Inc. New York, London. 3. Seeley, R. R., T. D. Stephens, P. Tate (1999): Essentials of Anatomy and Physiology. The 3rd ed. McGraw-Hill. Boston. 4.Cooper, G.M., R.E.Hausman (2004): Stanica: molekularni pristup. Urednik: 338

Gordan Lauc. Medicinska naklada. Zagreb.

Preporu čena 1. Guyton, A. C. (1991): Textbook of medical physiology. The 8th ed. W. B. literatura Saunders Comp. Philadelphia-London-Toronto. 2. Cunningham, J. G. (1997): Textbook of veterinary physiology. 2nd edition, W. B. Saunders Company Philadelphia-London-Toronto-Montreal-Sydney- Tokyo. 3. Swenson, M. J. (ed.) (1993) Dukes’ physiology of domestic animals, The 9th edn. Cornell University Press. Ithaca and London. 4. Fawcet, D. W. (1994): Bloom and Fawcett, a Textbook of Histology. Chapman & Hall, New York, London.

339

Naziv kolegija Tehnološki sustavi proizvodnje peradi Šifra 56290 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/, XI. /jedanaesti/, Zavod/klinika Zavod za bolesti peradi s klinikom Voditelj kolegija doc. dr. sc.Željko Gottstein Nastavnici i Doc. dr. sc. Željko Gottstein suradnici na prof. dr. sc. Estella Prukner Radov čić kolegiju Sadržaj kolegija 1. Tehnološki sustavi proizvodnje peradi i pernate divlja či (integracijom je obuhva ćena reprodukcija roditeljskih jata potomaka te njihova hranidba i očuvanje zdravlja na farmama); 2. Integracijski sustavi u peradarstvu (rastuma čit će se neophodna povezanost dijelova proizvodnje peradi koji su me đusobno ovisni, napose zbog potrebe zaštite zdravlja i ostvarenja genetski odre đenih proizvodnih svojstava); 3. Umjetna oplodnja peradi i pernate divlja či (zbog poboljšanja reprodukcije peradi te napose pernate divlja či polaznici će u prakti čnom radu nau čiti postupke umjetne oplodnje).

Op ća i posebna Studenti će savladati tehnološke principe proizvodnje peradi i me đusobnu znanja koja se ovisnost pojedinih dijelova te proizvodnje. Tako đer, zbog poboljšanja stje ču na kolegiju reprodukcije, naučit će metodu umjetne oplodnje peradi i pernate divlja či. (cilj)

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 6 4 5 15 Na čin polaganja Pisani i usmeni ispit ispita Bodovi 1.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura U dogovoru s nastavnikom

Preporu čena 1. Altman, R., Susan L. Clubb., G. M. Dorstein, K. Ruesenberry (1991): literatura Avian Medicine and surgery. Phyladelphia, London, Toronto, Montreal, Sydney, Tokio. W. B. Saunders Company 2. Srebo čan, V., H. Gomer čić (1989): Veterinarski priru čnik, 4. izdanje, JUMENA, Zagreb 3. Forbes, N. A., R. B. Altman (1998): Avian Medicina-coour review. Mansor publiching, London 4. Ebert, U. (1984): Vogel-krankheiten, Verlag M. S. H. Schaper Hannover

340

Naziv kolegija Toksikologija otrovnog bilja Šifra 56272 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VIII. /osmi/ Zavod/klinika Zavod za farmakologiju i toksikologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Emil Srebo čan Nastavnici i prof. dr. sc. Emil Srebo čan suradnici na prof. dr. sc. Andreja Prevendar Crni ć kolegiju Sadržaj kolegija Osnove morfologije, mehanizam toksi čnog učinka, klini čka slika otrovanja, patoanatomske i histološke promjene, dijagnostika otrovanja, lije čenje otorvanja, subletalni učinci za sljede će biljke: 1. preslica, obi čna paprat, bujad, naprstak, oleander, tisa; 2. ljekoviti orlovac, vu čja stopa, prosinac, ljulj, jedi ć; 3. velika kukuta, divokozjak, vu čike, rupi časta pljuskavica; 4. stara čac, jesenski mrazovac, kokotac, djeteline; 5. hrast, kukavi čica, pomo ćnice; 6. kiselica, krstašice, ražova glavnica. Nakon predavanja posjet botani čkom vrtu Farmaceutskog fakulteta (sredinom lipnja).

Op ća i posebna Na temelju ste čenog znanja studenti će biti sposobni prepoznati otrovnu znanja koja se biljku i dijagnosticirati otrovanje te uspješno lije čiti otrovanu životinju i u stje ču na kolegiju slučaju odre đenih biljaka procijeniti mogu ći subletalni u činak rezidua aktivnih (cilj) tvari iz biljke (rezidua) na zdravlje ljudi.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 12 0 9 21 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 1,5 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Srebo čan, V. i E. Srebo čan (2009): Veterinarska toksikologija, drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje, Medicinska naklada Zagreb. U tisku. 2. Forenbacher, S. (1988): Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja. Školska Knjiga d.d., Zagreb

Preporu čena 1. Gupta, R. C. (2007): Veterinary Toxicology, Basic and Clinical Principles, literatura Academic Press (Elsevier), Amstrdam, Boston 2. Baesley, V. (1999): Veterinary toxicology, University of Illinois, Urbana, Illinois. www.ivis.org/advances/Baesley/toc.asp

341

Naziv kolegija Uloga veterinara na ekološkoj farmi Šifra 118335 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI /šesti/ Zavod/klinika Zavod za fiziologiju i radiobiologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Albert Marinculi ć Nastavnici i prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prof. dr. sc. Goran Ba čić, prof. dr. sc. Zoran suradnici na Milas, doc. dr. sc. Denis Cvitkovi ć, dr. sc.Lada Radin, dr. med. vet. kolegiju Sadržaj kolegija 1. Razvoj ekološke poljoprivrede u svijetu i Hrvatskoj. Mogu ćnosti razvoja ekopoljoprivrede na krškim podru čjima RH. Zakonska regulativa. 2. Monitoring zdravlja stada na ekološkoj farmi. 3. Holisti čki pristup lije čenju domaćih životinja na ekofarmi; 4. Na čela preventive i dopuštenog lije čenja invazijskih bolesti. 5. Na čela preventive i lije čenja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima. 6. Organizacija i poslovanje ekološke farme. 7. Odnosi organizama i okoliša.

Op ća i posebn a Studenti će znati razliku izme đu konvencionalne i ekološke sto čarske znanja koja se proizvodnje, brinuti o životinjama sukladno principima držanja životinja na stje ču na kolegiju ekološkim farmama, trajno pratiti zdravlje životinja i kontrolirati vlasnika daje (cilj) li životinjama nedopuštena preventivna ili ljekovita sredstva, prevenirati i lije čiti parazitarne i zarazne bolesti, lije čiti životinju metodama holisti čke medicine, organizaciju i poslovanje na ekološkoj farmi

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 20 0 30 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH. Godišnje izvješ će o stanju u poljoprivredi 2. Mio č, B., V. Pavi ć (2002.): Kozarstvo. Zagreb: Hrvatska mljekarska udruga 3. Pažur, M. (2002.): Zakonska regulativa u ekološkoj poljoprivredi. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 4. Posavi, M., Ernoi ć, M., Ozimec, R., Poljak, F. (2002.): Hrvatske pasmine doma ćih životinja. Zagreb: Ministarstvo zaštite i prostornog ure đenja. 5. Šimpraga, M., K. Matanovi ć, R. Beck: Mogu ćnost ekološkog sto čarstva na krškim podru čjima Hrvatske. Hrv.vet. vj. 2005. 6. Znaor, D. (1996.): Ekološka poljoprivreda – poljoprivreda sutrašnjice. Zagreb: Nakladni zavod Globus 7. Mio č B., V. Pavi ć, V. Suši ć (2007.): Ov čarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 8. Posavi, M., Ernoi ć, M., Ozimec, R, Poljak, F. (2004.): Enciklopedija hrvatskih pasmina doma ćih životinja. Varaždin: Katarina Zrinski d.o.o. Preporu čena 1. Annual report for 2007, IFOAM, 2008., www.ifoam.org literatura 2. Duchateau, K. (2003.): Organic farming in Europe. A sustained growth over the period 1998-2000. Statistics in focus. Environment and energy. Theme 8 – 2. 1-8. http://www.eisfom.org/links/EUROSTAT.PDF 3. Lindquist, A. Animal health and welfare in organic sheep and goat farming, Swedish Animal Health Service 4. Organic Farming in Europe: http://www.organic-europe.net/default.asp 5. http://www.ekoconnect.org/ 6. http://www.organicvet.co.uk/

342

Naziv kol egija Upravljanje i marketing u veterinarsk oj praks i Šifra 96977 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar XI. /jedanaesti/ Zavod/klinika Zavod za veterinarsku ekonomiku i analiti čku epidemiologiju Voditelj kolegija doc. dr. sc. Denis Cvitkovi ć Nastavnici i Izv. prof. dr. sc. Marina Pavlak suradnici doc. dr. sc. Denis Cvitkovi ć Sadržaj kolegija 1. Organizacija veterinarstva (pojam organizacije, razvitak znanosti o organizaciji, razli čiti modeli organizacije pojedinih veterinarskih djelatnosti, iskustva u razli čitim zemljama); 2. Upravljanje i rukovo đenje (vodstvo i menadžment, situacijsko vo đenje, motivacija, klima u organizaciji, potvr đivanje, odgovornost, standardi, nagrade, jasno ća, timski duh); 3. Menadžment klijenata (podru čje prakse, pu čanstvo, životinje, odnos osoblja prakse i klijenata, odnos veterinara i klijenata, kako klijenti biraju veterinara, procedura u praksi i klijenti); 4. Menadžment osoblja (filozofija i stil, analiza potreba, analiza i razvitak poslova, izbor osoblja, pla će i probici, upu ćivanje novozaposlenih, praksa za novozaposlene, motiviranje zaposlenih, rješavanje konflikata); 5. Upravljanje dobrima (lokacija prakse, stvarna imovina, veli čina i st ruktura gra đevine, prostorije za pružanje veterinarskih usluga, upravljanje imovinom); 6. Uporaba kompjutora u veterinarskoj praksi (uloga kompjutora u veterinarskoj praksi, analiza potreba za kompjutorizacijom, razli čiti softwarei, izbor hardwarea, osoblje, feasibility analiza); 7. Marketing prakse i profesije (marketing profesije, što je marketing profesije, tehnike marketinga profesije, specifi čne tehnike marketinga); 8. Kako kupiti ili prodati praksu (kupnja prakse, metode kupnje/prodaje prakse, na čini pregovaranja, zaklju čivanje ugovora); 9. Kako početi s veterinarskom praksom (tko može po četi s veterinarskom praksom, kada po četi, gdje zasnovati praksu, izbor tipa prakse); 10. Naknade za usluge i njihovo napla ćivanje (cijene usluga, korektne cijene, oblici napla ćivanja usluga, gotovina ili kreditne kartice, kako priop ćiti cijenu usluge); 11. Korištenje pomo ćnog osoblja u veterinarskoj praksi (izobrazba veterinarskog tehni čara, korištenje tehni čkog osoblja, vodi č za zapošljavanje i otpuštanje pomo ćnog osoblja); 12. Upravljanje praksom (osoblje, upravljanje osobljem, kupovine, oprema, financijsko poslovanje, izbor menadžera); 13. Veterinarska praksa i zakonodavstvo (opći i posebni zakoni, ugovori, oblici udruživanja); 14. Inventar i oprema (kontrola inventara, lijekovi i drugi veterinarski materijal, planiranje potrošnje, analiza potrošnje); 15. Financijska gledišta menadžmenta veterinarske prakse (bilanca stanja, bilanca uspjeha, knjigovodstvo i ra čunovodstvo, kalkulacije, cijene – prihodi – troškovi – profit); 16. Kalkulacije veterinarskih usluga (metode izrade kalkulacija; dodatna i divizijska metoda, direct-costing metoda.); 17. Bitne me đunarodne organizacije (O.I.E., FAO, WHO, EAAP); 18. Me đunarodni sporazumi (Sporazum o poljoprivredi, Sporazum o sanitarnoj i fitosanitarnoj kontroli, bilateralni sporazumi). Op ća i posebna Studenti se osposobljavaju za samostalno vo đenje veterinarske prakse i za rad u znanja koja se veterinarskoj službi stje ču na kolegiju (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sat i ukupno) 15 15 0

Na čin polaganja Pisani i usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Mc Curin, M. D. (1988): Veterinary Practice Management. J. B. Lippincott Company, Philadelphia, Pennsylvania. 2. Organizacija veterinarske prakse. Zbornik Me đunarodnog savjetovanja "Organizacija veterinarske prakse" Novi Vinodoloski, 17. i 18. V. 1991. Zagreb, 1991.

Preporu čena 1. Kotler, Ph. (1988): Upravljanje marketingom 1. i 2. Informator, Zagreb. literatura 2. Kotler, Philip: Upravljanje marketingom, analiza, planiranje, primjena i kontrola, Zagreb, 2001. 343

Naziv kolegija Uzgoj i držanje golubova Šifra 56205 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI /šesti/ Zavod/klinika Zavod za animalnu higijenu, okoliš i etologiju Voditelj kolegija prof. dr. sc. Ksenija Vlahovi ć Nastavnici i prof. dr. sc. Željko Pavi čić suradnici na prof. dr .sc. Ksenija Vlahovi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod (podrijetlo goluba; povijest uzgoja golubova); 2. Vrste divljih golubova (golub pe ćinar, golub grivnjaš, golub dupljaš, divlja grlica, gugutka); 3. Osnovne biološke karakteristike golubova 4. Reprodukcija golubova 5. Prstenovanje golubova 6. Pasmine golubova (golubovi oblika, bradavi časti golubovi, kokošasti golubovi, golubovi gušani, golubovi boje, golubovi bubnjari, strukturni golubovi, golubovi galebi ći, leta či i golubovi igra či); 7. Hrvatske izvorne pasmine golubova (dalmatinska zimovka, zagreba čki prevrta č, sisa čki prevrta č, brodski prevrta č, me đimurska lastavica, slavonski ga ćan); 8. Hranidba golubova (potrebe golubova za hranjivim tvarima; Krmiva u hranidbi golubova; Hranidba pojedinih kategorija golubova); 9. Higijena pasmina golubova (osnovna na čela pri izgradnji golubinjaka; Mikroklimatski uvjeti u golubinjaku; Unutrašnje ure đenje golubinjaka; Držanje golubova u volijerama); 10. Uzgoj golubova za proizvodnju mesa (karakteristike pasmina golubova za proizvodnju mesa; zahtjevi u pogledu kakvo će mesa; specifi čnosti klaoni čke obrade golubova). Op ća i posebna Uzgoj pasminskih golubova predstavlja znatan udio u držanju malih životinja u našoj znanja koja se zemlji. U tom kontekstu mnogi veterinari se tijekom rada susre ću s ovom vrstom ptice, stje ču na pri čemu se od njih traže razli čiti savjeti iz uzgoja i držanja golubova. Stoga je svrha i kolegiju (cilj) cilj ovog izbornog kolegija da budu ći doktori veterinarske medicine steknu osnovno znanje o biološkim karakteristikama golubova, uzgojnim smjerovima u golubarstvu, prepoznavanju pojedinih pasmina golubova, zna čenju hranidbe i mogu ćnostima sastavljanja obroka za pojedine kategorije golubova te pravilnom smještaju i držanju golubova kao važnom čimbeniku preventivne veterinarske medicine. Osim toga, golublje meso odavno je prepoznato kao vrijedna namirnica animalnog podrijetla, a uzgoj golubova u tu svrhu organiziran je na manjim ili ve ćim farmama širom svijeta. Stoga je cilj ovog kolegija da budu ći veterinari tako đer steknu osnovna znanja o specifi čnostima farmskog držanja golubova i ulozi struke pri takvoj vrsti uzgoja malih životinja. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 15 15 30 Na čin polaganja Pisani ili usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna 1. Pavi čić, Ž. (2001): Golubarstvo – fakultetski udžbenik. Veterinarski fakultet, Zagreb literatura 2. Pavi čić, Ž., M. Vu čemilo, A. Tofant, S. Ha đina, K. Matkovi ć (2002): Utjecaj hranidbe na komercijalnu proizvodnju golubova za meso. Krmiva 40 (5): 233 – 236. Preporu čena 1. Tudor, D. C. (1991): Pigeon health and disease. Iowa State University Press. Ames, literatura Iowa 2. Shrag, L (1990): Gesunde Tauben. Schober Verlags – GmbH, Stuttgart. 3. Levi, M. W. (1986): The pigeon. Published by Levi Publishing Co., Inc., Sumter, S. C.; Printed by the R. L. Bryan Company, Columbia 4. Wogel, C. (1992): Tauben. Deutscher Landwirtschftsverlag, Berlin 5. Schütte, J.; G. Stach,; J. Woltersc (1994): Handbuch der Taubenrassen. Verlag Josef Wolters, Bottrop 6. Mackrott, H. (1992): Rassetauben: Zucht, Haltung und Flugsport. Eugen Ulmer GmbH & Co, Stuttgart 7. Vansalen, V. (1990): Masters of breeding and racing. Hermans International Publication, Antwerp 8. Grmek, M. (1995): Pasemski golobi. ČZD, Kme čki glas, Ljubljana

344

Naziv kolegija Uzgoj i proizvodnja kuni ća i krznaša Šifra 130025 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VI. /šesti/ Zavod/klinika Zavod za sto čarstvo Voditeljica kolegija Izv.prof. dr. sc. Anamaria Ekert Kabalin Nastavnici i Prof. dr. sc. Velimir Suši ć suradnici na Izv. prof. dr. sc. Igor Štokovi ć kolegiju Dr. sc. Sven Men čik Maja Mauri ć, DMV Sadržaj kolegija 1. Uvod u proizvodnju kuni ća i krznaša (Proizvodnja kuni ća i krznaša u Republici Hrvatskoj i Svijetu. Proizvodi i druge koristi od kuni ća.); 2. Podrijetlo i pasmine kuni ća (Velike pasmine normalnog krzna. Srednje velike pasmine normalnog krzna. Male i patuljaste pasmine normalnog krzna. Dugodlake i kratkodlake pasmine kuni ća. Hibridi kuni ća. Odabir pasmine s obzirom na usmjerenje proizvodnje.); 3. Sustavi uzgoja i proizvodnje kuni ća (Na čini držanja, potrebna oprema i alat. Nabava uzgojnog materijala.); 4. Uzgoj kuni ća (Uzgoj i uzgoje metode u kuni ćarstvu. Sustavi razmnožavanja kuni ća. Odgoj mladih kuni ća. Tov kuni ća. Osnove genetike za proizvodnju krzna. Ozna čavanje kuni ća. Vo đenje evidencije u uzgoju.); 5. Plan ponude i potražnje na tržištu. (Usmjerenje proizvodnje s obzirom na potrebe tržišta. Osnove izrade poslovnog i investicijskog plana. Plasman dobivenog proizvoda. Konkurentnost na doma ćem tržištu. Kuni ć kao ku ćni ljubimac i model za istraživanje u biomedicini. Izložbe kuni ća.); 6. Proizvodnja i uzgoj čin čila (Podrijetlo čin čila. Vrste i tipovi. Osnove genetike u naslje đivanju boje krzna. Sustavi uzgoja i proizvodnje. Ekonomi čnost proizvodnje.); 7. Proizvodnja i uzgoj vidrica (Podrijetlo i tipovi vidrica. Sustavi uzgoja i proizvodnje.); 8. Proizvodnja i uzgoj nutrija (Podrijetlo i tipovi nutrija. Sustavi uzgoja i proizvodnje.)

Op ća i posebna Uspješnim svladavanjem gradiva iz izbornog predmeta Uzgoj i proizvodnja znanja koja se kuni ća i krznaša studenti će: ste ći znanja za prepoznavanje pojedinih stje ču na kolegiju pasmina kuni ća, usvojiti spoznaje o na činima iskorištavanja kuni ća, usvojiti (cilj) spoznaje o metodama i sustavima uzgoja kuni ća, upoznati se sa osnovama genetike u proizvodnji krzna, upoznati se sa osnovama izrade poslovnog i investicijskog plana s obzirom na mogu ćnost plasmana proizvoda na tržištu, ste ći znanja o osnovnim vrstama krznaša, njihovim tipovima te sustavima uzgoja.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 3 25 2 30 Na čin polaganja Izrada i prezentacija seminara. Pisani i usmeni ispit. ispita Bodovi 2.0 Jez ik hrvatski Obvezna literatura 1. Gjuri ć, A. (1985): Kuni ćarstvo. Nakladni zavod «Znanje». Zagreb. 2. Brinzej, M. i sur. (1991): Sto čarstvo. Školska knjiga. Zagreb.

Preporu čena 1. McNitt, J. I., N. M. Patton, P. R. Cheeke, S. D. Lukefahr (2000): Rabbit literatura Production. Interstate Publishers, Inc. Danville, Illinois. 2. Softi ć, A. i sur. (2012): Uzgoj kuni ća. Veteinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. 3. Kapitan, T. (2006): Kuni ćarstvo i standard kuni ća. Nova knjiga – Rast. Zagreb. 4. Omr čen, S. (1995): Kuni ćarstvo. Nakladni zavod Globus. Zagreb.

345

Naziv kolegija Veterinarska etika Šifra 56321 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar II. semestar Zavod/klinika Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo, Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju, Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja Voditelj kolegija prof. dr. sc. Petar Džaja Nastavnici i doc. dr. sc. Dean Konjevi ć suradnici na doc. dr. sc. Gordana Greguri ć Gra čner kolegiju doc. dr. sc. Krešimir Severin Sadržaj kolegija Predavanja – teme (15) 1. Temelji veterinarske etike 2. Razvoj veterinarske etike s naglaskom na Republiku Hrvatsku 3. Izvori veterinarske etike 4. Odnos životinja i ljudi s razli čitih gledišta 5. Zakonodavstvo 6. Eti čki kodeks 7. Moderna veterinarska etika 8. Veterinarska etika u uzgoju životinja 9. Veterinarska etika u proizvodnji hrane 10. Veterinarska etika u znanstveno-istraživa čkom radu 11. Veterinarska etika i komunikacijske vještine Seminari - teme (15) 1. Dobrobit životinja, prava životinja 2. Povijest veterinarske etike u Hrvatskoj i susjednim zemljama 3. Me đunarodno zakonodavstvo, smjernice i preporuke na podru čju etike 4. Eti čka na čela vezana uz klini čki rad 5. Eti čka na čela i divlje životinje 6. Priprema istraživanja 7. Ocjena eti čkih na čela i smjernica sa stajališta veterinara 8. Veterinarska etika u razli čitim državama Op ća i posebna Cilj predmeta je upoznati studente s razvojem, temeljnim na čelima i znanja koja se primjenom veterinarske etike. Studenti će se upoznati s me đunarodnim i stje ču na kolegiju nacionalnim propisima na ovom podru čju, preporukama, smjernicama i (cilj) veterinarskim eti čkim kodeksom. Cilj predmeta je upoznati polaznike s eti čkim principima u svim podru čjima veterinarske djelatnosti, posebice na podru čju znanstveno-istraživa čkog rada. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 15 15 0 30 Na čin polaganja Pisani ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna li teratura 1. Stubi čan, Đ.: Na čela veterinarsko medicinske etike i njihova primjena u veterinarskoj struci i znanosti, Disertacija, Sveu čilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zagreb, 2006. 2. Sandøe, P., S. B. Christiansen (2013): Ethics of Animal Use. Blackwell Publishing, USA

Preporu čena 1. Viskovi ć, N.: Životinja i čovjek, Književni krug Split, 1996. literatura 2. Singer, P.: Oslobo đenje životinja, IBIS grafika, 1998. 3. Etika u odnosu čovjeka i životinja, HAZU, 1998. 4. Rollin, B. E. (2006): An Introduction to Veterinary Medical Ethics: Theory and Cases. 2nd edn., Blackwell Publishing, USA

346

Naziv kolegija Veterinarska laboratorijska dijagnostika Šifra 96973 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar IX. /deveti/ Zavod/klinika Klinika za unutarnje bolesti Voditelj kolegija prof. dr. sc. Renata Bari ć Rafaj Nastavnici i prof. dr. sc. Vladimir Mrljak, prof. dr. sc. Ljiljana Bedrica, prof. dr. sc. Željko suradnici na Grabarevi ć, prof. dr. sc. Renata Bari ć Rafaj kolegiju Sadržaj kolegija 1. Uvod u klini čku laboratorijsku dijagnostiku (podru čja klini čke laboratorijske dijagnostike; tipovi laboratorija; prav ila dobre laboratorijske prakse; referentni intervali; interpretacija rezultata testova vezano uz referentne intervale; osjetljivost i specifi čnost testova; priprema pacijenta za laboratorijsko pretraživanje; procjena laboratorijskih nalaza s obzirom na predanaliti čke, analiti čke i poslijeanaliti čke čimbenike); 2. Hematologija (uvod u hematologiju; morfologija stanica krvi i razvoj; eritrociti; leukociti; upoznavanje s opremom potrebnom za manualno, poluautomatsko i automatizirano brojenje stanica; tehnike bojan ja i diferencijalna krvna slika; upoznavanje s kompletnom krvnom slikom u razli čitih životinjskih vrsta; krvni razmazi, indentifikacija krvnih stanica koje se javljaju u anemijama i razli čitim drugim bolesnim stanjima; prepoznavanje krvnih stanica; analiza klini čkih slu čajeva); 3. Primjena funkcijskih testova u klini čkoj dijagnostici. Klini čka biokemija u hitnoj veterinarskoj medicini (racionalni odabir pretraga u procjeni funkcije bubrega, jetre, gastroenterologiji; analiza mokra će; specifi čni proteini plazme, imunoglobulini; laboratorijske pretrage uz pacijenta; analiza klini čkih slu čajeva); 4. Laboratorijske pretrage u koagulaciji i hemostazi (dijagnosti čke tehnike u hemostazi; bolesti sekundarne hemostaze; pra ćenje fibrinolize i terapije vitaminom K; DIK; trombociti; imuna trombocitopenija; trovanje rodenticidima; antikoagulanti; analiza klini čkih slu čajeva); 5. Voda, elektroliti i acidobazni status. Metabolizam kalcija, fosfora i magnezija (tjelesna teku ćina; elektroliti; regulacija acidobaznog statusa u tjelesnim teku ćinama; respiratorna acidoza; respiratorna alkaloza; metaboli čka acidoza; metaboli čka alkaloza; hipokalcemija, hipomagnezemija; analiza klini čkih slu čajeva); 6. Specifi čni funkcijski testovi u klini čkoj dijagnostici bolesti žlijezda (egzokrini dio guštera če; endokrini dio guštera če; štitnja ča; nadbubrežna žlijezda; analiza klini čkih slu čajeva); 7. Klini čka citološka dijagnostika (citološke tehnike (tkivo, teku ćina); pripremanje razmaza; citološka bojenja; mikroskopska procjena; interpretacija; citologija teku ćina; citologija tkiva; analiza klini čkih slu čajeva); 8. Laboratorijska imunodijagnostika i molekularna dijagnostika (imunohematologija i osnove transfuziološkog testiranja; racionalna primjena i procjena laboratorijskih pretraga u autoimunim bolestima; načela molekularne dijagnostike; primjena molekularnih testova u dijagnostici).

Op ća i posebna U okviru predmeta koji će slušati na petoj godini studija studenti trebaju znanja koja se usvojiti: načela laboratorijskih dijagnosti čkih pretraga u klini čkoj medicini (za stje ču na kolegiju razlikovanje fizioloških od patoloških stanja, za dijagnozu, pra ćenje lije čenja, (cilj) prognozu i ishod bolesti; procjenu laboratorijskih nalaza s obzirom na referentne vrijednosti, predanaliti čke, analiti čke i postanaliti čke čimbenike; standarde i indikatore kvalitete te pravila dobre stru čne prakse dijagnosti čkog medicinskog laboratorija; izbor racionalnih smjernica i algoritma u dijagnozi i pra ćenju tijeka lije čenja: hitnih stanja u veterini (otrovanja, trauma, upala i sepsa); poreme ćaja metabolizma vode, elektrolita i acido-bazne ravnoteže; bolesti bubrega; bolesti jetre; bolesti gastrointestinalnog sustava i guštera če; izbor i interpretaciju pretraga kod metaboli čkih bolesti, onkoloških bolesti, anemija, poreme ćaja sustava zgrušavanja, bolesti endokrinog sustava; izbor i interpretaciju pretraga u predoperativnoj obradi bolesnika, kod transfuzije krvi i pripravaka iz krvi. Nakon završenog kolegija Veterinarska laboratorijska dijagnostika studenti 347

moraju ste ći sljede će vještine: sposobnost korištenja laboratorijske dijagnostike temeljene na znanstvenim dokazima, sposobnost kriti čkog pristupa procjeni nalaza pretraga, sposobnost integracije ste čenog multidisciplinarnog znanja iz laboratorijske dijagnostike za klini čku praksu, sposobnost ocjene rizika i dometa pojedinih pretraga i algoritama, sposobnost izvedbe hitnih pretraga u hitnoj veterinarskoj medicini, vještinu komunikacije sa specijalistima laboratorijskih struka, sposobnost primjene pretraga u planiranju znanstvenih istraživanja

Nasta va Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 10 0 20 30 Na čin polaganja Pisani ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Meyer, J. D., J. W. Harvey (2004): Veterinary Laboratory Medicine. Interpretation & Diagnosis. 3 rd ed., Saunders, St. Louis 2. Feldmann, B. F., J. G. Zinkl, N. C. Jain (2000): Schalm's Veterinary Hematology, 5th ed., Lippincott Williams&Willkins, Philadelphia

Preporu čena 1. Day, M., A. Mackin, J. Littlewood (2000): Manual of Canine and Feline literatura Haematology and Transfusion Medicine. British Small Animal Veterinary Association, Gloucester. 2. Coles, E. H. (1986): Veterinary Clinical Pathology, 4th ed., W. B. saunders Company, Philadelphia. 3. Willard, M. D., H. Tvedten, G. H. Turnwald (1999): Small Animal Clinical Diagnosis by Laboratory Methods. W. B. Saunders Company, Philadelphia. 4. Topi ć, E., D. Primorac, S. Jankovi ć (2004): Medicinsko-biokemijska dijagnostika u klini čkoj praksi. Medicinska naklada. Zagreb. 5. Mrljak, V., R. Bari ć Rafaj (2004): Centralni klini čki laboratorij. Veterinarski fakultet, Zagreb. 6. Bari ć Rafaj, R., V. Mrljak, G. Razdorov, V. Matijatko, N. Ku čer, I. Kiš, J. Foršek (2002): Hemostaza. 1. Primarna hemostaza. Veterinarska stanica 33, 81 – 88. 7. Bari ć Rafaj, R., V. Mrljak, I. Kiš, N. Ku čer, V. Matijatko, G. Razdorov (2002): Hemostaza. 2. Sekundarna hemostaza. Veterinarska stanica 33, 155 – 161. 8. Bari ć Rafaj, R. (1997): Laboratorij u veterinarskoj praksi. Veterinarska stanica 28, 3-7. 9. Mrljak, V., R. Bari ć Rafaj, V. Matijatko, N. Ku čer, D. Poto čnjak, Z. Žvorc, D.Grden (2004): Diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK). Veterinarska stanica 35, 195 – 208. 10. www.diaglab.vet.cornell.edu/clinpath/modules 11. www.axiomvetlab.com/ 12. www.aum.iawf.unibe.ch/HemoSurf/Demo_E/content.htm 13. www.amvetlab.com/species.htm

348

Naziv kolegija Veterinarska nuklearna medicina Šifra 118337 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar VIII. /osmi/ Zavod/kli nika Zavod za fiziologiju i radiobiologiju Voditelj kolegija Doc. dr. sc. Marinko Vili ć Nastavnici i Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga suradnici na Doc. dr. sc. Marinko Vili ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Povijest i razvoj nuklearne medicine

2. Osnovna na čela nuklearne medicine

3. Ure đaji (gama kamera, tomografske kamere)

4. Zaštita od zra čenja (osobni monitoring zra čenja)

5. Primjena nuklearne medicine u «maloj» praksi (scintigrafija skeleta;

scintigrafija plu ća; scintigrafija mozga; scintigrafija jetre; radionuklidna

angiografija; scintigrafija probavnog sustava)

6. Primjena nuklearne medicine u konjskoj praksi (scintigrafija skeleta;

scintigrafija plu ća; scintigrafija jetre; nuklearna angiokardiografija)

7. Radioterapija (primjena radionuklida/radiofarmaka u u terapijske svrhe)

Op ća i posebna Studenti će znati: procjeniti u kojim slu čajevima pacijenta treba poslati na znanja koja se pretragu za veterinarsku nuklearnu medicinu, odabrati i pripremiti stje ču na kolegiju odgovaraju ći radiofarmak, obaviti scintigrafiju i postaviti dijagnozu. (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 12 0 3 15 Na čin polaganja Pismeni ispit. ispita Bodovi 1.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Kušter, Ž., M. Šimpraga (1992): Nuklearna veterinarska medicina. I. Razvoj nuklearne medicine; radiofarmaci. Praxis Veterinaria 40 (2) 201- 207. 2. Kasal, B., M. Šimpraga (1993): Nuklearna veterinarska medicina. II. Upotreba ure đaja u dijagnosti čkoj nuklearnoj medicini. Praxis Veterinaria 41 (1) 121-129. 3. Šimpraga, M. (1993): Nuklearna veterinarska medicina. III. Nuklearna medicina u maloj veterinarskoj praksi. Praxis Veterinaria 41 (2-3) 235-242. 4. Šimpraga, M. (1994): Nuklearna veterinarska medicina. IV. Primjena nuklearne medicine u konjskoj praksi. Praxis Veterinaria 42 (1-2) 101- 107. Preporu čena 1. Ivan čevi ć, D., D. Dodig, Z. Kusi ć (Urednici) (1999): Klini čka nuklearna literatura medicina. Medicinska naklada, Zagreb. 2. Daniel, G.B., C.R. Berry (eds.) (2006): Textbook of Veterinary Nuclear Medicine. American College of Veterinary Radiology

349

Naziv kolegija Zaštita i upravljanje ugroženim vrstama Šifra 41393 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar II. /drugi/ Zavod/klinika Zavod za biologiju Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Josip Kusak Nastavnici i prof. dr. sc. Đuro Huber, izv. prof. dr. sc. Josip Kusak, doc. dr. sc. Tomislav suradnici na Gomer čić kolegiju Sadržaj kolegija 1. Svjetska strategija o čuvanja biološke raznolikosti (glavni smjerovi i akcije svjetske strategije. AGENDA 21); 2. Hrvatska strategija očuvanja biološke raznolikosti – na čela (genetske banke, rezervati, uzgoj u zato čeništvu, reintrodukcije; kopneni, morski i slatkovodni ekosustavi); 3. Stanje i perspektive za velike predatore u Hrvatskoj i svijetu (p rikaz stanja i gospodarenja medvjedom, vukom i risom u Hrvatskoj; svjetsko stanje); 4. Stavovi ljudi pri upravljanja rijetkim vrstama (metode i postupci istraživanja stavova ljudi i izrade planova upravljanja rijetkim vrstama); 5. Svjetski trendovi u zaštiti i vra ćanju rijetkih vrsta (akcije koje se poduzimaju u raznim zemljama i uloga Hrvatske u tom procesu); 6. Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj (prikaz osnovnih elemenata plana i uklju čivanja javnosti); 7. Plan upravljanja risom u Hrvatskoj (prikaz osnovnih elemenata plana i uklju čivanja javnosti); 8. Plan gospodarenja medvjedom u Hrvatskoj (prikaz osnovnih elemenata plana i uključivanja javnosti); 9. Ugrožene vrste ptica u Hrvatskoj.

Op ća i posebna Predmet je specifi čna nadogradnja predmeta Zoologija, a posebno nastavne znanja koja se jedinice Osnove ekologije. Svrha je da studentima pojasni ekološko i stje ču na kolegiju društveno zna čenje o čuvanja ugroženih i rijetkih vrsta. Vrste koje su rijetke i (cilj) ugrožene zahtijevaju posebnu pozornost. Zakonska zaštita je osnovni, ali uglavnom ne i dovoljan na čin za njihovo o čuvanje. Analiziraju se mehanizmi kompleksnog upravljanja koji uklju čuju sve skupine ljudi koje imaju pozitivan ili negativan interes prema pojedinoj vrsti. Primjeri potreba takvog upravljanja su vrste poput vuka, risa, medvjeda, dupina, sredozemne medvjedice, ptica grabljivica i ribojednih ptica. Prikazuju se svjetski, europski i hrvatski modeli, a u skladu s me đunarodnim propisima i uputama. Posebno se poti če razumijevanje uzajamnog utjecaja predatora i plijena, regulacije veli čine i dinamike populacija te zna čaja predatora za čovjeka.

Nastava Predavanja Semin ari Vježbe (sati ukupno) 0 0 15 15 Na čin polaganja Tijekom nastave studenti provode vježbe na vlastitim modelima, taj rad se ispita prati i rezultati bilježe. Tako đer izra đuju i prikazuju seminarski rad koji se ocjenjuje. Pisani i usmeno prikazani seminarski rad i usmeni ispit. Bodovi 1 Jezik Hrvatski, engleski Obvezna literatura 1. Maji ć-Skrbinšek, A. (ur.) 2005. Plan upravljanja risom u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 2. Štrbenac, A. (ur.) 2005. Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 3. Ivi ček, B. (ur.) 2005. Plan gospodarenja sme đim medvjedom u Hrvatskoj. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarsta, Zagreb 4. Gužvica, G., L. Šver (2000): Osnove evolucije živih bi ća, Veterinarski fakultet,. 5. Huber, Đ. (2004): Sme đi medvjed. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 92-97. 6. Huber, Đ. (2004): Biološki temelju uzgoja i zaštite divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 230-235. 7. Huber, Đ. (2004): Osnovne mjere gospodarenja s divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 235-241. 8. Huber, Đ. (2004): Uzgoj sme đeg medvjeda. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), 350

Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 253-255. 9. Huber, Đ. (2004): Naseljavanje divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 297-300. 10. Huber, Đ., J. Kusak (2004):Telemetrijska istraživanja medvjeda i vukova u Hrvatskoj. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 300-304 Preporu čena 1. John H. Postlethwait, Janet L. Hopson (1989): The nature of life. USA literatura 2. Odum, E. (1988): Fundamentals of ecology, USA 3. Wildermuth, H. (1994): Priroda kao zada ća. Državna uprava za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Zagreb 4. Glava č, V. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatska sveu čilišna naklada, Zagreb 5. Pimac, R. B. (1995): A primer of conservation biology. Sinauer Associates Inc, Massachusetts, USA

351

Naziv kolegija Zdravstvena ispravnost i kakvo ća ribe Šifra 130061 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/, Zavod/klinika Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Voditelj kolegija prof. dr. sc. Bela Njari Nastavnici i prof. dr. sc. Lidija Koza činski, prof. dr. sc. Bela Njari,izv. prof. dr. sc. Željka suradnici na Cvrtila Fleck, izv. prof. dr. sc. Vesna Dobrani ć, doc. dr. sc. Nevijo Zdolec kolegiju Sadržaj kolegija 1. Riba kao hrana (sastav i svojstva ribe; kategorizacija ribe); 2. Dobrobit riba i utjecaj na kakvo ću ribljeg mesa; 3. Ocjena održivosti riba (omamljivanje riba; postmortalne promjene u ribi – (senzoričke, autoliti čke, bakterijske promjene, oksidacija masti i hidroliza); utjecaj temperature pohrane na kakvo ću ribe; svježa, smrznuta, soljena i dimljena riba, usitnjeno riblje meso, procjena kakvo će ribe); 4. Mikrobiološka ispravnost ribe i proizvoda (mikrobiološki postupci u ocjeni svježine ribe; prirodna mikroflora ribe; specifi čni mikroorganizmi kvarenja; one čiš ćenje ribe patogenim bakterijama); 5. Zdravstvena ispravnost i higijena riba (paraziti riba uzro čnici zoonoza; postupci dokaza larvi Anisakis spp .; kemijski rizici; nalaz teških metala u ribi, histamin; biotoksini; ciguatoksin). Op ća i posebna Nakon odslušanog kolegija studenti će upotpuniti prethodno ste čeno znanje znanja koja se iz obveznog predmeta Higijena i tehnologija hrane. Predmet detaljnije stje ču na kolegiju pojašnjava pojedine parametre u ocjeni zdravstvene ispravnosti. Tako će (cilj) studenti mo ći samostalno ocijeniti zdravstvenu ispravnost ribe uz primjenu suvremenih metoda ocjene kakvo će, svježine, održivosti i higijenske ispravnosti ribe. Ste čeno znanje specifi čno je i primjenjivo u poslovima vezanima uz veterinarsku inspekciju i nadzor proizvodnje i prometa ribom te poslovima veterinarskog javnog zdravstva. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 9 12 6 27 Na čin pola ganja Pisani ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Hadžiosmanovi ć, H., B. Miokovi ć, B. Njari, L. Koza činski, Ž. Cvrtila (2002): Aktualna problematika veterinarsko-saniratnog nadzora namirnica animalnog podrijetla. Te čaj za doktore veterinarske medicine, veterinarske inspektore, poslove veterinarsko-sanitarnog nadzora u proizvodnji i prometu namirnica. Veterinarski fakultet, Zagreb 2. Huss, H. H. (1995): Quality and quality changes in fresh fish. FAO Fisheries Technical paper – 348 Food and agricultural organization of the United nations, Rome 3. Šoša, B. (1989): Higijena i tehnologija prerade morske ribe. Školska knjiga, Zagreb 4. Šoša, B. (2002): Zoonoze i otrovi vezani uz ribu, rakove i školjke mora i slatkih voda. FG-Grafika Zadar 5. Te čaj: Ocjena higijenske ispravnosti riba i školjkaša. Zagreb, 28.05.2004. Voditeljica te čaja: doc.dr.sc. Lidija Koza činski. Sakupila i uredila doc.dr.sc. Lidija Koza činski

Preporu čena 1. Möller, H., K. Anders (1983): Krankenheiten und Parasiten der literatura Meeresfische. Verlag Heino Möller, Kiel 2. Šoljan, T. (1995): Ribe Jadrana. Dom i svijet, Zagreb 3. Wootten, R., D.C. Cann (2001): Round worms in fish. Torry research station. Torry advisory note No. 80. FAO/SIFAR Materijaii s predavanja 352

NA ČIN PROVJERE ZNANJA Elementi 1. prisutnost na predavanjima ocjenjivanja 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na Nastava se obavlja tijekom 9 sati predavanja. Kako bi ostvario minimalna 3 predavanju boda, student treba prisustvovati na 5 sati predavanja. Prisutnost na jednom satu predavanja boduje se s 0,66 boda (maksimalno se može prikupiti 6 bodova, odnosno 9 sati x 0,66 bodova). Prisut nost na Nastava se obavlja kroz 6 sati vježbi. Prisutnost na jednom satu vježbi vježbama boduje se s 1 bodom. Da bi ostvario minimalni broj bodova (4), student treba biti prisutan na 4 sati vježbi. Maksimalni broj bodova koji se može prikupiti tijekom 6 sati vježbi je 6 (6 x 1). Prisutnost na Nastava se obavlja tijekom 12 sati seminara. Prisutnost na jednom satu seminarima seminara boduje se s 0,5 bodova. Da bi ostvario minimalan broj bodova (4), student treba biti prisutan na 8 sati seminara. Maksimalan broj bodova koji se može prikupiti tijekom 12 sati seminara je 6 (12 x 0,5). Aktivnost na Najve ći broj bodova koje student može prikupiti je 10. Da bi to ostvario mora vježbama i prikupiti 5 bodova za uspješno pripremljen i održan seminar, 4 boda za seminarima pozitivne usmene odgovore (4x1) za vrijeme vježbi i 3 (3x1) boda za pozitivne usmene odgovore za vrijeme seminara. Najmanji broj bodova koje treba prikupiti je 5. To može prikupiti za to čne usmene odgovore za vrijeme vježbi i seminara. Na vježbama i seminarima student može biti pitan ili se sam javiti za odgovor. Kontinuirana Tijekom nastave kontinuirane provjere znanja provest će se jednim provjera znanja kolokvijem (8 pitanja). Svaki to čan odgovor nosi 4 boda. Najve ći broj bodova koje student može prikupiti je 32. Student mora odgovoriti na najmanje 5 pitanja i time je definiran najmanji broj bodova (20) koje student mora prikupiti. Ukoliko odgovori na manje od 5 pitanja, mora ponovno pristupiti kolokviju koji će biti organiziran na kraju turnusa. Završni ispit Završni ispit obuhva ća sve rezultate pra ćenja aktivnosti tijekom nastave. Ispit je pisani. Studenti pišu test od 20 pitanja. To čan odgovor boduje se s dva boda. Minimalni broj bodova je 24, a maksimalni broj bodova je 40. Zaklju čivanje Ocjena se zaklju čuje na osnovi prikupljenih bodova prema skali: ocjene Bodovi za Bodovi Ocjena zaklju čivanje ocjene do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A)

353

Bodovi za pra ćenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra

Vrste aktivnosti Minimalan broj bodova Maksimalan broj bodova

Prisutnost na 3

predavanjima 3/0,6=5 6

6/9= 0,66 (9 sati predavanja) ( minimalno student mora biti prisutan na ( koeficijent 0,66) 5 sati predavanja

kako bi ostvario minimalna 3 boda)

Prisutnost na 4

vježbama 4/1=4 6

6/6=1

6 sati vježbi ( minimalno student mora biti prisutan na ( koeficijent 1)

4 sata vježbi

kako bi ostvario minimalna 4 boda)

Prisutnost na 4

seminarima 4/0,5=8 6

6/12=0,5 12 sati seminara ( minimalno student mora biti prisutan na ( koeficijent 0,5) 8 sati seminara

kako bi ostvario minimalna 4 boda)

Aktivnost na vježbama i 10 seminarima 5 3 boda seminar 10 bodova 5/5=1 7 bodova to čni usmeni č (student mora to no odgovoriti na 5 pitanja odgovori da bi ostvario minimalnih 5 bodova)

Kontinuirana 20 32 provjera znanja 20/1=20 32/32=1 20/4 (boda)=5 ( koeficijent 1) 1 kolokvij x 8 pitanja 354

1 pitanje= 4 boda ( minimalno student mora odgovoriti na

8x4=32 boda 5 pitanja da bi ostvario minimalna 20 boda)

Pisani ispit 24

20 pitanja= 40 24/2= 12 40

1 pitanje=2 boda ( da bi ostvario minimalnih 24 boda student 40/20=2 mora odgovoriti ( koeficijent 2) na najmanje 12 pitanja)

UKUPNO 60 100

U tablici su nazna čeni minimalni brojevi bodova koje student mora ostvariti i maksimalni brojevi bodova koje može ostvariti po pojedinom elementu ocjenjivanja.

355

Naziv kolegija Zooekologija Šifra 41392 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar II. /drugi/ Zavod/klinika Zavod za biologiju Voditelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Josip Kusak Nastavnici i prof. dr. sc. Đuro Huber, izv. prof. dr. sc. Josip Kusak,doc. dr. sc. Tomislav suradnici na Gomer čić kolegiju Sadržaj kolegija 1. Zoološka komponeneta ekoloških odnosa (životinje kao konzumenti razli čitih kategorija; odnosi unutar preharambene piramide); 2. Biološka raznolikost (biodiverzitet) (udio faune po taksonomskim kategorijema u biodiverzitetu); 3. Ovisnosti stabilnosti ekosustava o brojnosti vrsta svih trofi čkih kategorija (primjeri tropske vlažne šume sa mnogo vrsta i tundra sa malo); 4. Evolucijski procesi koji su doveli do raznolikosti vrsta (prirodna selekcija, mutacije, adaptivna radijacija); 5. Izumiranje vrsta kao prirodni proces (odnos veli čine izumiranja i pojavljivanja novih vrsta; prirodna izumiranja – postupna i skokovita); 6. Izumiranje vrsta zbog utjecaja čovjeka (oblici djelovanja ljudi koji dovode do izumiranja vrsta; uništavanje staništa; istrebljivanje vrsta); 7. Genetska raznolikost me đu vrstama i populacijama životinja (prilagodbe populacija; protok gena; stupanj homozigotnosti; oto čne populacije); 8. Homeostaza (ravnoteža) u ekosustavu (mehanizmi održavanja ravnoteže; predatori kao indikatori); 9. Bioti čki ekološki čimbenici (abundancija, socijabilnost, dominacija, areal aktivnosti, natalitet, mortalitet, bioti čki potencijal, uzrasna struktura, dinamika populacija); 10. Interakcije vrsta (intra- i interspecijski odnosi (neutralizam, kompeticija, predatorstvo, parazitizam, mutualizmi)); 11. Metode ekoloških istraživanja (kvalitativne i kvantitativne metode); 12. Alohtone i invazivne vrste (vrste koje su djelovanjem čovjeka unesene u nova staništa); 13. Genetika u istraživanju populacija životinja (geneti čko prepoznavanje svake jedinke na osnovi uzoraka thiva, dlake ili izmeta); 14. Terenske vježbe (Nacionalni park Risnjak) Op ća i posebna Predmet je specifi čna nadogradnja predmeta Zoologija, a posebno nastavne znanja koja se jedinice Osnove ekologije. Svrha je da studentima pojasni ekološko stje ču na kolegiju zna čenje raznovrsnosti živih organizama, evolucijske mehanizme koji su (cilj) doveli do raznolikosti, izumiranja vrsta od prirodnih i antropogenih čimbenika, razloge ugroženosti doma ćih pasmina i sorti te važnost o čuvanja biodiverziteta za čovjeka. Predmet dodatno oboga ćuje ekološke sadržaje studija veterinarske medicine kroz pojašnjavanje ekološkog zna čaja prehrambenog lanca. Postiže se i razumijevanje uzajamnog utjecaja različitih vrsta, regulacije veli čine i dinamike populacija te zna čaja tih odnosa za čovjeka. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 0 20 10 30 Na čin polaganja Tijekom nastave studenti provode vježbe na simuliranim modelima ili na ispita ra čunalu, taj rad se prati i rezultati bilježe. Tako đer izra đuju nekoliko manjih i jedan ve ći seminarski rad koji i prikazuju. Pisani i usmeno prikazani seminarski rad i usmeni ispit. Bodo vi 2 Jezik Hrvatski, engleski Obvezna literatura 1. Gužvica G., L. Šver (2000.): Osnove evolucije živih bi ća, Veterinarski fakultet, Zagreb 2. Huber, Đ. (2004): Sme đi medvjed. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 92-97. 3. Huber, Đ. (2004): Biološki temelju uzgoja i zaštite divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 230-235. 4. Huber, Đ. (2004): Osnovne mjere gospodarenja s divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 235-241. 356

5. Huber, Đ. (2004): Uzgoj sme đeg medvjeda. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 253-255. 6. Huber, Đ. (2004): Naseljavanje divlja či. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 297-300. 7. Huber, Đ., J. Kusak (2004):Telemetrijska istraživanja medvjeda i vukova u Hrvatskoj. U: Lovstvo (Z. Mustapi ć, ur.), Hrvatski lova čki savez, Zagreb, pp. 300-304. Preporu čena 1. Postlethwait, J. H., J. L. Hopson (1989): The nature of life. USA literatura 2. Odum, E. (1988): Fundamentals of ecology, USA 3. Wildermuth, H. (1994): Priroda kao zada ća. Državna uprava za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Zagreb 4. Glava č, V. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatska sveu čilišna naklada, Zagreb 5. Pimac, R. B. (1995): A primer of conservation biology. Sinauer Associates Inc, Massachusetts, USA

357

Naziv kolegija Zoonoze Šifra 56276 Status kolegija Izborni Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine Semestar X. /deseti/ Zavod/klinika Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Voditelj kolegija prof. dr. sc. Zoran Milas Nastavnici i Izv. prof. dr .sc. Vilim Starešina, prof. dr. sc. Nenad Turk, prof. dr. sc. Zoran suradnici na Milas, izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbi ć kolegiju Sadržaj kolegija 1. Zna čenje zoonoza u javnom zdravstvu; 2. Zoonoze uzrokovane bakterijama (bedrenica; vrbanac; salmoneloze; jersinioza; listerioza; kampilobakterioza; tuberkuloza; sakagija; bruceloze; pastereloze); 3. Zoonoze – bolesti prirodnih žarišta (lymeska borelioza; leptospiroza; tularemija); 4. Zoonoze uzrokovane gljivicama (dermatomikoze); 5. Zoonoze uzrokovane virusima (bjesno ća; influenca; vezikularna bolest svinja; slinavka i šap; infekcije uzrokovane parapox virusima (zarazni ektim ovaca i koza; lažne kravlje boginje; papularni stomatitis goveda)); 6. Zoonoze – bolesti ptica (newcastelska bolest; influenca ptica, salmoneloze, tuberkuloza ptica, kampilobakterioza, klamidioza); 7. Zoonoze uzrokovane parazitima (ehinokokoza, trihineloza, toksoplazmoza, toksokaroza, tripanosomoza, dirofilarioza, ankilostomoza, lišmanioza i dr.); 8. Zoonoze uzrokovane prionima (spongiformne encefalopatije); 9. Zoonoze uzrokovane rikecijama i klamidijama (Q-groznica; bolest ma čjeg ogreba; erlihioza; klamidioza); 10. Pra ćenje zoonoza u Hrvatskoj i rizici od njihova unosa (pojavnost zoonoza u ljudi u RH; pojavnost zoonoza u doma ćih životinja u RH; zoonoze u divljih životinja; rizici pri uvozu egzoti čnih životinja).

Op ća i posebna Poha đanjem ovog kolegija stje ču se spoznaje o mogu ćnostima prijenosa znanja koja se uzro čnika zaraznih bolesti na ljude direktnim i indirektnim na činom u radu sa stje ču na kolegiju životinjama, boravkom u prirodi ili namirnicama animalnog podrijetla. Razvija (cilj) se prakti čno znanje prepoznavanja i suzbijanja pojedinih zoonoza s naglaskom na o čuvanje zdravlja ljudi.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati ukupno) 24 4 2 30 Na čin polaganja Usmeni ispit ispita Bodovi 2.0 Jezik Hrvatski Obvezna literatura 1. Cvetni ć, S. (1993): Op ća epizootiologija; Školska knjiga, Zagreb. 2. Zaharija, I. (1980): Op ća epizootiologija; Školska knjiga. Zagreb. 3. Cvetni ć, S. (1997): Virusne bolesti životinja; Školska knjiga, Zagreb. 4. Cvetni ć, S. (2002): Bakterijske i gljivi čne bolesti životinja, Medicinska naklada, Zagreb 5. Zaharija, I. (1978): Zarazne bolesti doma ćih životinja; Školska knjiga, Zagreb 6. Juki ć, B. (2003): Tropske zarazne bolesti životinja; Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu

Preporu čena 1. Hagan, W. A., Bruner, D. W. (1998): Microbiology and Infectious Diseases literatura of Domestic Animals. 8th ed., Comstock, Ithaca 2. Rolle/Mayr (2001): Mikrobiologie, Infektions- und Seuchenlehre. 7th ed., Ferdinand Enke Verlag, Stuttgart 3. Craig E. G. (1998): Infectious Diseases of the Dog and Cat. 2nd ed., W. B Saunders Co. 4. Kerr, K. (2003): Zoonoses: Infectious diseases transmissible from animals to Humans. ASM Press.

358

7. KORISNE INFORMACIJE ZA STUDENTE

7.1. Osnovne informacije o Zagrebu

Grad Zagreb glavni je i najve ći grad Republike Hrvatske. Predstavlja kulturno, znanstveno, gospodarsko, politi čko i administrativno središte Republike Hrvatske sa sjedištem Sabora, Predsjednika i Vlade Republike Hrvatske.

Površina : 641.355 km 2 Broj stanovnika : 792 875 (podaci iz 2011.)

Kratka povijest : U pisanim izvorima Zagreb se prvi put spominje 1094. godine, utemeljenjem Biskupije. 1242. Zagreb /tada Gradec/ Zlatnom bulom hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad. 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi put spominje kao glavni grad Hrvatske. 1669. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagreba čkog sveu čilišta. 1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vije ća (Vlade). 25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava nezavisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.

Muzejsko-izložbeni prostori Arheološki muzej, Atelje Meštrovi ć, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Etnografski muzej, Gliptoteka HAZU, Hrvatski lova čki muzej, Hrvatski poštansko-telekomunikacijski muzej, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski sportski muzej, Hrvatski školski muzej, Kabinet grafike HAZU, Moderna galerija, Muzej grada Zagreba, Muzej Mimara, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti, Muzejsko-galerijski centar Klovi ćevi dvori, Muzej naivne umjetnosti, Strossmayerova galerija starih majstora, Tehni čki muzej, Umjetni čki paviljon.

Doga đanja Eurokaz (festival suvremenog teatra, Festival Zagreba čke filharmonije, Svjetski festival animiranog filma, Floraart (izložba cvije ća), Me đunarodna smotra folklora, Muzi čki bijenale, Tjedan suvremenog plesa, Zagreba čko histrionsko ljeto i ostale predstave zagreba čkih kazališta i koncertnih dvorana.

Sportsko-rekreacijski centri Hipodrom, Jarun, Maksimir, Medvednica (Sljeme), Mladost, Šalata

Izvor: Grad Zagreb ( http://www.zagreb.hr )

7.2. Smještaj

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa osigurava mjesto u studentskom domu za strane studente koji na studij u Zagreb dolaze u sklopu službenog programa razmjene (CEEPUS ili bilateralni sporazum Sveu čilišta u Zagrebu i nekog inozemnog sveu čilišta). Korisno je dobiti preporuku neke od studentskih organizacija, naj češ će Studentskog zbora ( http://www.szzg.hr ). Ostali strani studenti smještaj moraju prona ći sami.

Sobe u studentskim domovima su dvokrevetne. Neke dijele kupaonicu s još jednom sobom. U drugim slu čajevima kupaonicu dijele stanari na istom katu. Za lokacije studentskih domova kliknite na stranicu STEP-a ( http://www.step.hr/studentski-domovi/ ) ili Studentskog centra ( http://www.sczg.hr/ ).

Studenti koji nisu dobili smještaj u studentskim domovima mogu unajmiti sobu ili stan. Najamnine su razli čite, ovisno o lokaciji, veli čini sobe i opremljenosti. Režijski troškovi su ponekad uklju čeni u cijenu, a ponekad ih pla ća student. Najamnina se obi čno pla ća po četkom mjeseca, iako neki stanodavci zahtijevaju pla ćanje nekoliko mjeseci unaprijed. Najlakši na čin unajmljivanja sobe jest davanje oglasa u dnevne novine ili specijalizirane novine, npr. Plavi oglasnik ( http://www.oglasnik.hr ). Primjeri cijena: 359

- jednokrevetna soba sa zajedni čkom kuhinjom i kupaonicom: 100 – 150 eura mjese čno - garsonijera: 200 eura mjese čno

U Zagrebu postoji i nekoliko hostela. Za daljnje informacije kliknite na stranice Turisti čke zajednice grada Zagreba ( http://www.zagreb-turistinfo.hr ).

7.3. Zdravstveno osiguranje

Svi strani studenti moraju biti zdravstveno osigurani tijekom svog boravka u Republici Hrvatskoj. Zdravstveno osiguranje obvezno je za dobivanje odobrenja za privremeni boravak.

Stranim studentima se preporu čuje da prije dolaska u Republiku Hrvatsku kod svog pružatelja zdravstvenog osiguranja provjere postoji li sporazum o zdravstvenom osiguranju izme đu Republike Hrvatske i mati čne zemlje. U slu čaju da takav sporazum postoji, pružatelj zdravstvenog osiguranja će studentu ispostaviti dokument na temelju kojeg će on ostvarivati pravo na zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Ukoliko takav sporazum ne postoji, strani student može u svojoj domovini kupiti policu osiguranja koja pokriva njegov boravak u Hrvatskoj ili kupiti policu osiguranja u Hrvatskoj kod lokalnih osiguravatelja. Ukoliko se student zdravstveno osigurava preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, potrebno je sljede će: - kod prijave boravišta u glavnoj policijskoj postaji u Petrinjskoj 30 studentu će biti izdana potvrda s evidencijskim brojem - na temelju te potvrde ured HZZO-a će studenta uvesti u privremenu evidenciju te izdati odgovaraju ću potvrdu. Ta potvrda potrebna je kod podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za privremeni boravak u slu čaju da se student odlu či na ovakvu varijantu zdravstvene zaštite - uz potvrdu HZZO-a student prilaže kopiju prve stranice putovnice i kopiju stranice putovnice na kojoj se nalazi viza.

HZZO na temelju navedenih dokumenata izdaje tiskanicu na temelju koje student ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu. U roku od mjesec dana student dobiva i iskaznicu zdravstvenog osiguranja. Mjese čna cijena zdravstvenog osiguranja iznosi oko 325 kn (c. 40 eura). Uplatnice se šalju studentu na adresu na kojoj ima prijavljeno boravište.

7.4. Zdravstvena zaštita

Studenti koji imaju zdravstvenu iskaznicu izdanu od strane HZZO pravo na zdravstvenu zaštitu mogu ostvariti u bilo kojem domu zdravlja. Me đutim, kao prvi korak preporu čuje se javljanje u preventivnu ambulantu za studente, u kojoj se može dobiti savjet o izboru lije čnika.

Dajana Malenica, dr. med. spec. škol. med. , Hirćeva 1, 2304-372 Parni datumi poslije podne, a neparni datumi prijepodne)

U slu čaju bolesti, studentima Veterinarskoga fakulteta Sveu čilišta u Zagrebu preporu čuje se odlazak u sljede ći dom zdravlja:

Dom zdravlja studenata Trg žrtava fašizma 10 Dr. Uremovi ć Telefon: 4603 666 Radno vrijeme: parni dani ujutro, neparni dani popodne

7.4.1. Dežurne bolnice (otvorene 0 h – 24 h vikendom i blagdanom)

- Klinika za traumatologiju, Draškovi ćeva 19, tel: 4697 000 - Klinika za infektivne bolesti, Mirogojska 8, tel. 4603 222 - Ortopedija KBC Šalata, Šalata 7, tel. 4819 911 - Hitna stomatološka služba, Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, tel. 2902 444 ili Centar, Perkov čeva 3, tel. 4828 488 - Bolnica za plu ćne bolesti, Rockfellerova 3, tel. 4684 400 - Hitna služba za alkoholizam, «Sestre milosrdnice», Vinogradska 29, tel. 3787 220 ili 3787 141 360

- Očne bolesti, «Sestre milosrdnice», Vinogradska 29, tel. 3787 111 ili KBC Rebro, Kišpati ćeva 12, tel. 2333 233 - Centar za krizna stanja i prevenciju suicida, KBC Rebro, Kišpati ćeva 12, tel. 2421 603

7.4.2. Dežurne ljekarne (Otvorene 0 h – 24 h vikendom i blagdanom)

- Centar, Trg bana Jela čića 3, tel. 4816 159 - Novi Zagreb (Siget), Avenija Ve ćeslava Holjevca 22, tel. 6525 425 - Trešnjevka, Ozaljska 1, tel. 3097 586 - Dubrava, Grižanska 4, tel. 2992 350 - Kustošija ( Črnomerec), Ilica 301, tel. 3750 321 - Borongaj, D. Budaka 17, tel. 2305 285

7.5. Identifikacijska kartica studenta („iksica“)

Iksica (X-ica) je dokument identifikacije redovitih studenata Sveu čilišta u Zagrebu, koji im omogu ćuje ostvarivanje njihovih prava. IKS je kratica od identifikacijska kartica studenata. Njome se dokazuje studentski status i korištenje studentskih povlastica kao što su subvencionirana prehrana, povlaštene cijene javnog prijevoza i niže cijene u nekim javnim institucijama. Studenti na razmjeni ( exchange students ) iksicu dobivaju od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Studenti koji u Zagreb dolaze preko mreže CEEPUS iksicu dobivaju odmah po dolasku. Ostali studenti moraju čekati tjedan do dva. Strani studenti koji na studij u Zagreb dolaze u vlastitom aranžmanu ( freeemovers ) ili unutar programa razmjene na razini fakulteta tako đer dobivaju iksicu. Me đutim, ovi studenti nemaju pravo na subvencioniranu prehranu u studentskim restoranima, ve ć im iksica služi isklju čivo kao identifikacijski dokument. Posu đivanje kartice drugim studentima nije dopušteno. Gubitak kartice mora se prijaviti u referadu Veterinarskoga fakulteta.

7.6. Subvencionirana prehrana

Studenti na razmjeni moraju dobiti odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za korištenje usluga studentskih restorana koji nude subvencionirane obroke. Mjese čni iznosi na iksici ne mogu se akumulirati, ve ć se obnavljaju svakog mjeseca neovisno o stanju krajem prethodnog mjeseca. Stanje na iksici može se vidjeti na dnu svakog ra čuna izdanog za tu iksicu, na stranici Sveu čilišnog ra čunskog centra SRCE ( http://cap.srce.hr/ ) .

Iksice se mogu koristiti u sljede ćim restoranima Studentskog centra: U Zagrebu: - Savska cesta 25 - Cvjetno naselje (studentski dom), Odranska 8 - Stjepan Radi ć (studentski dom), Jarunska 2 - Laš ćina (studentski dom), Laš ćinska cesta 32 - Veterinarski fakultet, Heinzelova 55 - Šumarski fakultet, Svetošimunska 25 - Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ivana Lu čića 5 - Medicinski fakultet, Šalata 3b - Prometni fakultet, Kennedyjev trg 11 - Akademija likovnih umjetnosti, Ilica 85 - Sveti Duh, Sveti Duh 129 - Cassandra d.o.o., Vukovarska 39 - Odeon d.o.o., Ka čićeva 26 -VEMAG d.o.o., Badelov Brijeg 29

Izvan Zagreba: - Studentski centar Varaždin, restorani /»Raj», «Park», «Elektron» i pizzerije «Pata čić» i «Zlatni lampaš»/ - Čakovec: restoran «Pika» - Križevci: hotel «Kalnik» - Sisak: «Lav» - Petrinja: Viša u čiteljska škola

361

7.7. Javni prijevoz

Javni gradski prijevoz u Zagrebu odvija se tramvajima, autobusima i vlakom. Obavlja ga tvrtka pod nazivom Zagreba čki elektri čni tramvaj (ZET, http://www.zet.hr ) u suradnji s Hrvatskim željeznicama (http://www.hz-net.hr )

Kako izvaditi mjese čnu/godišnju kartu («pokaz») za javni prijevoz u Zagrebu?

- Na jednom od ZET-ovih glavnih stajališta uzeti formular za pokaz, npr. u Heinzelovoj, na okretištu Borongaj, na «Remizi» ili u Mari ćevom prolazu, pored Trga bana Jela čića u koji se ulazi iz Gajeve ili Praške ulice. - Ispunjeni formular i jednu fotografiju veli čine 30x35 mm potvrditi u referadi Fakulteta. - S potvr đenim formularom, iksicom i indeksom do ći u neku od dolje navedenih ZET-ovih ispostava i dati izraditi pokaz..

Studentski godišnji pokazi u listopadu se izdaju u ZET-ovim ispostavama: ponedjeljak-petak subota 1.ZET, Ozaljska 105, isto čni ulaz 7,30-18,00 08,00-16,00 2. BORONGAJ, tramvajski terminali 10,00-18,00 08,00-16,00 3. ZAPRU ĐE, Ulica Zlatka Balokovi ća bb 10,00-18,00 08,00-16,00 4. DUBRAVA, ZET terminali 10,00-18,00 08,00-16,00 5. SAVSKI MOST, Savska bb, tramvajski 10,00-18,00 08,00-16,00 terminali 6. TRG MAŽURANI ĆA, Trg Mažurani ća 10,00-18,00 08,00-16,00 7. ČRNOMEREC, tramvajski terminal 10,00-18,00 08,00-16,00

Kasnije se studentski godišnji pokazi izdaju u : - Mari ćevom prolazu, pon.-sub. 6,30-20,00 sati - Ozaljskoj 105, pon.-pet. 7,30- 18,00 sati

Za informacije nazovite ZET na +385-1-3651 478 ili 3651 479 Web stranica ZET-a za korisne informacije: http://www.zet.hr/

7.8. Internet na Veterinarskom fakultetu Veterinarski fakultet je spojen na Internet putem infrastrukture Hrvatske akademske i istraživa čke mreže (CARNet, http://www.carnet.hr ). Može mu se pristupiti na javnim ra čunalima koja se nalaze u predvorju glavne zgrade (studomati), u čitaonici Knjižnice i u studentskim prostorijama (studentski klub Equus). Na spomenutim ra čunalima studentima je, osim pristupa internetu i emailu, omogu ćeno korištenje uredskih i prezentacijskih aplikacija, pretraživanje baza podataka znanstvenih i stru čnih radova kao i korištenje multimedijskih edukativnih materijala koji se sve češ će upotrebljavaju u nastavi. Uz navedene prostore, na Fakultetu postoje i ra čunalne u čionice koje se uglavnom koriste tijekom nastave. Osim u čionica, ra čunalima i multimedijskom opremom su opremljene sve fakultetske predavaonice. Studenti dodiplomskih i poslijediplomskih studija pri upisu dobivaju osobni [email protected] identitet (koji se koristi kao "elektroni čka isprava"), email i mogu ćnost otvaranja osobne internet stranice na fakultetskom poslužitelju te BioMedBook profila unutar fakultetskog sustava za e-učenje. Sustav za e-učenje je potpisom Sporazuma o suradnji u e-učenju povezan s istovjetnim sustavima biomedicinskih fakulteta Sveu čilišta u Zagrebu čime je omogu ćena suradnja i razmjena iskustava kako nastavnika tako i studenata. [email protected] elektroni čki identitet omogu ćuje pristup nizu drugih usluga kao što su: • pristup na internet stranice fakulteta (dio za studente) • pristup u fakultetski sustav za e-učenje ( http://lms.vef.hr ) • pristup fakultetskoj beži čnoj mreži • pristup bazama podataka znanstvenih i stru čnih radova ( http://www.vef.hr/lib ) • ostvarivanje povlaštene cijene usluga mobilnih operatera (davatelji usluga: Tele2, T-mobile, Vipnet itd.) • ostvarivanje povlaštene cijene pri korištenju ADSL veze (davatelji usluga: B-net, Iskon, Metronet, Optima telekom, T-com itd.) • pristup CARNet javnim modemskim ulazima 362

(više o navedenim uslugama možete pro čitati na http://www.carnet.hr , http://www.vef.hr/io ) Broj usluga kojima se može pristupiti pomo ću [email protected] identiteta se konstantno proširuje.

7.9. Knjižnica Veterinarskoga fakulteta

Prema ustrojstvu Veterinarskoga fakulteta, knjižnica je posebna znanstveno-informativna jedinica koja svojom djelatnoš ću služi u čenicima srednje veterinarske škole, studentima veterinarske medicine i znanstveno stru čnim potrebama veterinarske i njoj srodnih struka. Knjižni fond od 28 829 udžbenika, odnosno 507 naslova časopisa orijentiran na veterinarsku medicinu op ćenito, nabavljen je kupnjom, zamjenom za časopis «Veterinarski arhiv» i poklonima, a dostupan je u slobodnom pristupu svima. Osim bibliote čno-informacijskih poslova, knjižnica sura đuje s drugim knjižnicama, informacijskim centrima i srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu. U knjižnici su otvorenim pristupom dostupni internet, izvori informacija i najpoznatije baze podataka za veterinarsko obrazovanje i znanost isto kao i Hrvatska akademska i istraživa čka mreža CARNet. Osim ove knjižnice svaka organizacijska jedinica ima organizirane svoje posebne knjižnice sa stru čnim knjižnim fondom koji je uglavnom vezan za djelatnost zavoda ili klinike.

7.10. Studentske udruge

Prostorije za studentske udruge smještene su ispod knjižnice /ulaz s dvorišne strane/ - IVSA , EQUUS, predstavništvo Studentskog zbora za Veterinarski fakultet Sveu čilišta u Zagrebu. U istim prostorima nalazi se i studentska u čionica

7.11. Korisne adrese i informacije

7.11.1. Knjižnice u Zagrebu

- Nacionalna i sveu čilišna knjižnica, Hrvatske bratske zajednice 4, tel. +385-1- 6164 111, potrebna je iksica, te osobna iskaznica ili putovnica, godišnja članarina: 40 kuna - August Cesarec, Radauševa 7, Ravnice, +385-1-2318 729 - August Cesarec, Maksimirska 13, +385-1-2313 066 - Gradska knjižnica, Star čevi ćev trg 6, +385-1-4572 344 - Marija Juri ć Zagorka, Krvavi most 2, +385-1-4813 993 - Marin Drži ć, Avenija Vukovar 222, +385-1-6151 697 - Novi Zagreb, Ul.B.Magovca 15, Travno, +385-1-6604 088 - Tin Ujevi ć, Avenija Vukovar 14, +385-1-3095-221 - Vladimir Nazor, Ulica grada Mainza 37, +385-1-3703 414

7.11.2. Kulturno-informativni centri

- Austria (Austrijski kulturni forum), Ivana Gundulića 3, +385-1-4881 250 - British Council (Britanski savjet za kulturne veze), Ilica 12/I, +385-1-4899 500 - Mediateka (francuska knjižnica), Petra Preradovi ća 5, +385-1-4883 570 - Institut francais (francuski institut), Preradovi ćeva 40, +385-1-4855 222 - Goethe institut, Ulica grada Vukovara 64, +385-1-6195 000 - Iranski kulturni centar, Tuškanac 65, +385-1-4834 171 - Talijanski kulturni centar, Preobraženska 4, +385-1-4830 208

7.11.3. Internet kafei

Internet Corner (VIP online) tel. +385-1-6112 884, Miramarska 36

«Art» internet caffee tel. +385-1-4811 050, Tkal čićeva 18

Ergonet Internet Center tel. +385-1-3689 400, Badali ćeva 26

Aquarius Net tel. +385-1-4618 873, Kralja Držislava 4 363

Iskon Internet Centar tel. +385-1-4811 758, Preradovi ćeva 5

SubLink tel. +385-1-4811 329, Teslina 12

7.11.4. Kupnja u Zagrebu

Ve ćina du ćana radnim danom je otvorena od 8,00/9,00 do 20,00, te izme đu 8,00/9,00 i 14,00/15.00 sati subotom. Za daljnje informacije kliknite na «Shopping» na stranicama Turisti čke zajednice grada Zagreba http://www.zagreb-turistinfo.hr .

7.11.5. Banke, mjenja čnice i pošte s dužim radnim vremenom

BANKE Zagreba čka banka, Zra čna luka, tel. +385-1-4562 414 ( pon.-ned. 07.00-21.00)

MJENJA ČNICE A – Tours, (Autobusni kolodvor), tel. +385-1-6008 666 ( pon.-pet. 07.30-15.30) Croatia Express, (Glavni kolodvor), tel. +385-1-4573 253 (pon.-sub. 06.30-18.30 Zagreba čka banka, (Zra čna luka), tel. +385-1-4562 361 (pon.-ned. 07.00 do zadnjeg leta)

POŠTE Juriši ćeva 13, tel. +385-1-4811 090 (pon.-pet. 07.00-21.00, sub. 08.00-16.00) Branimirova 4, tel. +385-1-4840 352 (pon.-ned. non stop)