Broj 16 - Godina 27. , 24. travnja, 2019. ISSN

OPĆINA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Odluka o godišnjem izvršenju proračuna Općine Jesenje za 2018. godinu 1430 2. Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja ostvarenog u proračunu Općine Jesenje za 2018. godinu 1435 3. Izvješće o realizaciji Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Jesenje za 2018. godinu 1436 4. Izvješće o realizaciji Programa održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Jesenje u 2018. godini 1436 5. Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Općine Jesenja u 2018. godini 1438

OPĆINA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice -pročišćeni tekst 1440 2. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klokovec - pročišćeni tekst 1494

OPĆINA ZLATAR BISTRICA ODBOR ZA STATUT I POSLOVNIK 1. Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu Prostornog plana uređenja Općine Zlatar Bistrica 1517 Strana 1430 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

OPĆINA JESENJE

Na temelju članka 109. Zakona o proračunu (“Narodne novine” broj 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 15. Statuta Općine Jesenje (“Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije” br. 15/09, 11/13 i 11/18) Općinsko vijeće Općine Jesenje na 12. sjednici održanoj 04. 04. 2019. godine donosi IZVRŠENJE PRORAČUNA DO 31.12.2018 I. OPĆI DIO Članak 1. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2018. godinu sastoji se od općeg i posebnog dijela. A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Konto Naziv Plan Izvršenje do 31.12.2018 6 Prihodi poslovanja 4.143.995,40 3.889.186,24 3 Rashodi poslovanja 3.809.400,00 3.322.990,55 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 655.000,00 649.190,89 Razlika - višak/manjak ((6 + 7) - (3 + 4)) -320.404,60 -82.995,20 Ukupno prihodi i primici 4.143.995,40 3.889.186,24 Višak prihoda iz prethodnih godina 320.404,60 320.404,60 Sveukupno prihodi i primici 4.464.400,00 4.209.590,84 Ukupno rashodi i izdaci 4.464.400,00 3.972.181,44 Višak/Manjak + Neto financiranje 0,00 237.409,40 A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Konto Naziv Plan Izvršenje Index do 31.12.2018 6 Prihodi poslovanja 4.143.995,40 3.889.186,24 93,85% 61 Prihodi od poreza 2.452.600,40 2.570.184,75 104,79% 611 Porez i prirez na dohodak 2.394.100,40 2.510.021,43 104,84% 6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 2.510.021,43 613 Porezi na imovinu 51.000,00 53.618,60 105,13% 6134 Povremeni porezi na imovinu 53.618,60 614 Porezi na robu i usluge 7.500,00 6.544,72 87,26% 6142 Porez na promet 6.399,09 6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 145,63 63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg 770.000,00 688.767,52 89,45% proračuna 633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna 570.000,00 511.820,02 89,79% 6331 Tekuće pomoći proračunu iz drugih proračuna 19.370,00 6332 Kapitalne pomoći proračunu iz drugih proračuna 492.450,02 634 Pomoći od izvanproračunskih korisnika 200.000,00 176.947,50 88,47% 6341 Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika 176.947,50 64 Prihodi od imovine 228.375,00 194.870,71 85,33% 641 Prihodi od financijske imovine 200,00 23,11 11,55% 6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 23,11 642 Prihodi od nefinancijske imovine 228.175,00 194.847,60 85,39% 6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 17.862,20 6423 Naknada za korištenje nefinancijske imovine 170.928,95 6429 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 6.056,45 65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, 693.020,00 435.363,26 62,82% pristojbi po posebnim propisima i naknada 651 Upravne i administrativne pristojbe 4.250,00 521,38 12,27% 6513 Ostale upravne pristojbe i naknade 521,38 652 Prihodi po posebnim propisima 683.270,00 429.685,04 62,89% 6524 Doprinosi za šume 47.549,04 6526 Ostali nespomenuti prihodi 382.136,00 653 Komunalni doprinosi i naknade 5.500,00 5.156,84 93,76% 6531 Komunalni doprinosi 5.156,84 Ukupno prihodi 4.143.995,40 3.889.186,24 93,85% 3 Rashodi poslovanja 3.809.400,00 3.322.990,55 87,23% Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1431 - Broj 16

31 Rashodi za zaposlene 376.830,00 266.279,12 70,66% 311 Plaće (Bruto) 288.000,00 223.029,49 77,44% 3111 Plaće za redovan rad 223.029,49 312 Ostali rashodi za zaposlene 19.000,00 5.175,00 27,24% 3121 Ostali rashodi za zaposlene 5.175,00 313 Doprinosi na plaće 69.830,00 38.074,63 54,52% 3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 34.870,91 3133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju 3.203,72 nezaposlenosti 32 Materijalni rashodi 2.158.800,00 1.824.502,43 84,51% 321 Naknade troškova zaposlenima 19.000,00 10.292,00 54,17% 3211 Službena putovanja 830,00 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 6.162,00 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 3.300,00 322 Rashodi za materijal i energiju 243.000,00 204.962,38 84,35% 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 33.151,46 3223 Energija 171.810,92 323 Rashodi za usluge 1.544.000,00 1.319.335,49 85,45% 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 25.086,37 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 842.835,34 3233 Usluge promidžbe i informiranja 63.105,50 3234 Komunalne usluge 41.620,54 3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 45.934,55 3237 Intelektualne i osobne usluge 223.849,82 3238 Računalne usluge 19.276,68 3239 Ostale usluge 57.626,69 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 352.800,00 289.912,56 82,17% 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 144.496,30 3292 Premije osiguranja 16.295,73 3293 Reprezentacija 31.273,37 3294 Članarine i norme 15.000,00 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 82.847,16 34 Financijski rashodi 6.000,00 5.989,59 99,83% 343 Ostali financijski rashodi 6.000,00 5.989,59 99,83% 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 5.989,59 35 Subvencije 275.000,00 274.316,27 99,75% 352 Subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, 275.000,00 274.316,27 99,75% poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 3522 Subvencije trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora 187.855,50 3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima 86.460,77 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 183.720,00 169.640,83 92,34% 363 Pomoći unutar općeg proračuna 63.720,00 62.586,02 98,22% 3631 Tekuće pomoći unutar općeg proračuna 62.586,02 366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna 120.000,00 107.054,81 89,21% 3661 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna 107.054,81 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju 385.000,00 378.135,04 98,22% osiguranja i druge naknade 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 385.000,00 378.135,04 98,22% 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 378.135,04 38 Ostali rashodi 424.050,00 404.127,27 95,30% 381 Tekuće donacije 411.350,00 393.089,45 95,56% 3811 Tekuće donacije u novcu 393.089,45 382 Kapitalne donacije 12.700,00 11.037,82 86,91% 3821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 11.037,82 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 655.000,00 649.190,89 99,11% 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 655.000,00 649.190,89 99,11% 421 Građevinski objekti 637.000,00 631.762,78 99,18% 4212 Poslovni objekti 274.310,14 Strana 1432 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

4214 Ostali građevinski objekti 357.452,64 422 Postrojenja i oprema 18.000,00 17.428,11 96,82% 4221 Uredska oprema i namještaj 10.678,11 4223 Oprema za održavanje i zaštitu 6.750,00 Ukupno rashodi 4.464.400,00 3.972.181,44 88,97% II. POSEBNI DIO Članak 2. Posebni dio godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka raspoređenih u tekuće i razvojne programe kako slijedi: Konto Naziv Plan Izvršenje do Index 31.12.2018 RAZDJEL 001 OPĆINA JESENJE OPĆINSKO VIJEĆE JESENJE 4.464.400,00 3.972.181,44 88,97% 001 OPĆINA JESENJE OPĆINSKO VIJEĆE JESENJE 4.464.400,00 3.972.181,44 88,97% PROGRAM 1001 REDOVNI IZDACI POSLOVANJA 1.349.230,00 1.096.737,85 81,29% 1001A100001 PLAĆE I NAKNADE 376.830,00 266.279,12 70,66% 3 Rashodi poslovanja 376.830,00 266.279,12 70,66% 31 Rashodi za zaposlene 376.830,00 266.279,12 70,66% 311 Plaće (Bruto) 288.000,00 223.029,49 77,44% 3111 Plaće za redovan rad 223.029,49 312 Ostali rashodi za zaposlene 19.000,00 5.175,00 27,24% 3121 Ostali rashodi za zaposlene 5.175,00 313 Doprinosi na plaće 69.830,00 38.074,63 54,52% 3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 34.870,91 3133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 3.203,72 1001A100002 MATERIJALNI RASHODI 853.800,00 721.233,93 84,47% 3 Rashodi poslovanja 853.800,00 721.233,93 84,47% 32 Materijalni rashodi 853.800,00 721.233,93 84,47% 321 Naknade troškova zaposlenima 19.000,00 10.292,00 54,17% 3211 Službena putovanja 830,00 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 6.162,00 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 3.300,00 322 Rashodi za materijal i energiju 69.000,00 62.402,28 90,44% 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 33.151,46 3223 Energija 29.250,82 323 Rashodi za usluge 433.000,00 358.627,09 82,82% 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 25.086,37 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 23.432,03 3233 Usluge promidžbe i informiranja 63.105,50 3237 Intelektualne i osobne usluge 170.099,82 3238 Računalne usluge 19.276,68 3239 Ostale usluge 57.626,69 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 332.800,00 289.912,56 87,11% 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 144.496,30 3292 Premije osiguranja 16.295,73 3293 Reprezentacija 31.273,37 3294 Članarine i norme 15.000,00 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 82.847,16 1001A100003 FINANCIJSKI RASHODI 6.000,00 5.989,59 99,83% 3 Rashodi poslovanja 6.000,00 5.989,59 99,83% 34 Financijski rashodi 6.000,00 5.989,59 99,83% 343 Ostali financijski rashodi 6.000,00 5.989,59 99,83% 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 5.989,59 1001A100004 NABAVA NEFINANCIJSKE IMOVINE 69.000,00 64.428,11 93,37% 3 Rashodi poslovanja 58.000,00 53.750,00 92,67% 32 Materijalni rashodi 58.000,00 53.750,00 92,67% 322 Rashodi za materijal i energiju 3.000,00 0,00 0,00% 323 Rashodi za usluge 55.000,00 53.750,00 97,73% 3237 Intelektualne i osobne usluge 53.750,00 Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1433 - Broj 16

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 11.000,00 10.678,11 97,07% 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 11.000,00 10.678,11 97,07% 422 Postrojenja i oprema 11.000,00 10.678,11 97,07% 4221 Uredska oprema i namještaj 10.678,11 1001A100005 donacije političkim strankama 33.600,00 33.600,00 100,00% 3 Rashodi poslovanja 33.600,00 33.600,00 100,00% 38 Ostali rashodi 33.600,00 33.600,00 100,00% 381 Tekuće donacije 33.600,00 33.600,00 100,00% 3811 Tekuće donacije u novcu 33.600,00 1001A100007 Zajedničke službe 10.000,00 5.207,10 52,07% 3 Rashodi poslovanja 10.000,00 5.207,10 52,07% 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 10.000,00 5.207,10 52,07% 363 Pomoći unutar općeg proračuna 10.000,00 5.207,10 52,07% 3631 Tekuće pomoći unutar općeg proračuna 5.207,10 PROGRAM 1002 JAVNI RED I SIGURNOST 92.720,00 92.720,00 100,00% 1002A100001 DVD GORNJE JESENJE 80.000,00 80.000,00 100,00% 3 Rashodi poslovanja 80.000,00 80.000,00 100,00% 38 Ostali rashodi 80.000,00 80.000,00 100,00% 381 Tekuće donacije 80.000,00 80.000,00 100,00% 3811 Tekuće donacije u novcu 80.000,00 1002A100003 Javna vatrogasna postrojba Grada Krapine 12.720,00 12.720,00 100,00% 3 Rashodi poslovanja 12.720,00 12.720,00 100,00% 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 12.720,00 12.720,00 100,00% 363 Pomoći unutar općeg proračuna 12.720,00 12.720,00 100,00% 3631 Tekuće pomoći unutar općeg proračuna 12.720,00 PROGRAM 1003 EKONOMSKI POSLOVI 105.000,00 86.460,77 82,34% 1003A100001 ZA ELEMENTANE NEPOGODE I SUBVENCIJE 105.000,00 86.460,77 82,34% 3 Rashodi poslovanja 105.000,00 86.460,77 82,34% 32 Materijalni rashodi 20.000,00 0,00 0,00% 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000,00 0,00 0,00% 35 Subvencije 85.000,00 86.460,77 101,72% 352 Subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, 85.000,00 86.460,77 101,72% poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima 86.460,77 PROGRAM 1004 zaštita okoliša 158.000,00 111.563,56 70,61% 1004A100001 uređenje zelenih površina i odvoz smeća 57.000,00 33.963,09 59,58% 3 Rashodi poslovanja 57.000,00 33.963,09 59,58% 32 Materijalni rashodi 31.000,00 8.611,58 27,78% 322 Rashodi za materijal i energiju 20.000,00 0,00 0,00% 323 Rashodi za usluge 11.000,00 8.611,58 78,29% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 5.496,04 3234 Komunalne usluge 3.115,54 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 26.000,00 25.351,51 97,51% 363 Pomoći unutar općeg proračuna 26.000,00 25.351,51 97,51% 3631 Tekuće pomoći unutar općeg proračuna 25.351,51 1004A100002 higijeničarska služba 51.000,00 39.333,68 77,12% 3 Rashodi poslovanja 51.000,00 39.333,68 77,12% 32 Materijalni rashodi 51.000,00 39.333,68 77,12% 323 Rashodi za usluge 51.000,00 39.333,68 77,12% 3234 Komunalne usluge 15.290,00 3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 24.043,68 1004A100003 kanalizacija 40.000,00 36.173,26 90,43% 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 40.000,00 36.173,26 90,43% 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 40.000,00 36.173,26 90,43% 421 Građevinski objekti 40.000,00 36.173,26 90,43% 4214 Ostali građevinski objekti 36.173,26 1004A100004 sanacija deponija “Gorjak” 10.000,00 2.093,53 20,94% 3 Rashodi poslovanja 10.000,00 2.093,53 20,94% Strana 1434 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 10.000,00 2.093,53 20,94% 363 Pomoći unutar općeg proračuna 10.000,00 2.093,53 20,94% 3631 Tekuće pomoći unutar općeg proračuna 2.093,53 PROGRAM 1005 KOMUNALNE USLUGE 671.000,00 619.855,43 92,38% 1005A100001 JAVNA RASVJETA 170.000,00 164.065,17 96,51% 3 Rashodi poslovanja 170.000,00 164.065,17 96,51% 32 Materijalni rashodi 170.000,00 164.065,17 96,51% 322 Rashodi za materijal i energiju 130.000,00 124.606,91 95,85% 3223 Energija 124.606,91 323 Rashodi za usluge 40.000,00 39.458,26 98,65% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 39.458,26 1005A100002 GROBLJE 91.000,00 64.238,29 70,59% 3 Rashodi poslovanja 91.000,00 64.238,29 70,59% 32 Materijalni rashodi 91.000,00 64.238,29 70,59% 322 Rashodi za materijal i energiju 1.000,00 698,29 69,83% 3223 Energija 698,29 323 Rashodi za usluge 90.000,00 63.540,00 70,60% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 42.125,00 3234 Komunalne usluge 21.415,00 1005A100003 VODOOPSKRBA 410.000,00 391.551,97 95,50% 3 Rashodi poslovanja 88.000,00 70.272,59 79,86% 32 Materijalni rashodi 88.000,00 70.272,59 79,86% 322 Rashodi za materijal i energiju 20.000,00 17.254,90 86,27% 3223 Energija 17.254,90 323 Rashodi za usluge 68.000,00 53.017,69 77,97% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 29.326,82 3234 Komunalne usluge 1.800,00 3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 21.890,87 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 322.000,00 321.279,38 99,78% 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 322.000,00 321.279,38 99,78% 421 Građevinski objekti 322.000,00 321.279,38 99,78% 4214 Ostali građevinski objekti 321.279,38 PROGRAM 1006 SANACIJA NERAZVRSTANIH CESTA 736.000,00 678.247,19 92,15% 1006A100001 ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTA 736.000,00 678.247,19 92,15% 3 Rashodi poslovanja 736.000,00 678.247,19 92,15% 32 Materijalni rashodi 736.000,00 678.247,19 92,15% 323 Rashodi za usluge 736.000,00 678.247,19 92,15% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 678.247,19 PROGRAM 1007 REKREACIJA KULTURA I RELIGIJA 85.750,00 48.941,00 57,07% 1007A100001 REKREACIJA 60.000,00 24.750,00 41,25% 3 Rashodi poslovanja 60.000,00 24.750,00 41,25% 32 Materijalni rashodi 60.000,00 24.750,00 41,25% 323 Rashodi za usluge 60.000,00 24.750,00 41,25% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 24.750,00 1007A100002 KULTURA 5.750,00 4.191,00 72,89% 3 Rashodi poslovanja 5.750,00 4.191,00 72,89% 38 Ostali rashodi 5.750,00 4.191,00 72,89% 381 Tekuće donacije 5.750,00 4.191,00 72,89% 3811 Tekuće donacije u novcu 4.191,00 1007A100003 RELIGIJA 20.000,00 20.000,00 100,00% 3 Rashodi poslovanja 20.000,00 20.000,00 100,00% 38 Ostali rashodi 20.000,00 20.000,00 100,00% 381 Tekuće donacije 20.000,00 20.000,00 100,00% 3811 Tekuće donacije u novcu 20.000,00 PROGRAM 1008 OBRAZOVANJE 745.000,00 733.734,33 98,49% 1008A100001 obrazovanje djece, učenika, studenata i odraslih 470.000,00 459.424,19 97,75% 3 Rashodi poslovanja 470.000,00 459.424,19 97,75% 35 Subvencije 190.000,00 187.855,50 98,87% Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1435 - Broj 16

352 Subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, 190.000,00 187.855,50 98,87% poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 3522 Subvencije trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora 187.855,50 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 125.000,00 124.268,69 99,41% 363 Pomoći unutar općeg proračuna 5.000,00 17.213,88 344,28% 3631 Tekuće pomoći unutar općeg proračuna 17.213,88 366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna 120.000,00 107.054,81 89,21% 3661 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna 107.054,81 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju 155.000,00 147.300,00 95,03% osiguranja i druge naknade 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 155.000,00 147.300,00 95,03% 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 147.300,00 1008A100002 Izgradnja dječjeg vrtića Gornje Jesenje 275.000,00 274.310,14 99,75% 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 275.000,00 274.310,14 99,75% 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 275.000,00 274.310,14 99,75% 421 Građevinski objekti 275.000,00 274.310,14 99,75% 4212 Poslovni objekti 274.310,14 PROGRAM 1009 SOCIJALNA ZAaTITA 514.700,00 497.171,31 96,59% 1009A100001 SOCIJALNE POMOĆI I NAKNADE 230.000,00 230.835,04 100,36% 3 Rashodi poslovanja 230.000,00 230.835,04 100,36% 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju 230.000,00 230.835,04 100,36% osiguranja i druge naknade 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 230.000,00 230.835,04 100,36% 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 230.835,04 1009A100002 DONACIJE UDRUGAMA 284.700,00 266.336,27 93,55% 3 Rashodi poslovanja 284.700,00 266.336,27 93,55% 38 Ostali rashodi 284.700,00 266.336,27 93,55% 381 Tekuće donacije 272.000,00 255.298,45 93,86% 3811 Tekuće donacije u novcu 255.298,45 382 Kapitalne donacije 12.700,00 11.037,82 86,91% 3821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 11.037,82 PROGRAM 1010 OBRANA 7.000,00 6.750,00 96,43% 1010A100001 CIVILNA ZAŠTITA 7.000,00 6.750,00 96,43% 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.000,00 6.750,00 96,43% 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 7.000,00 6.750,00 96,43% 422 Postrojenja i oprema 7.000,00 6.750,00 96,43% 4223 Oprema za održavanje i zaštitu 6.750,00 Ukupno rashodi i izdaci 4.464.400,00 3.972.181,44 88,97% Članak 3. Članak 1. Ovaj godišnji obračun proračuna Općine Jesenje Ovom Odlukom o raspodjeli rezultata poslovanja za 2018. godinu objavit će se u “Službenom glasniku ostvarenog u proračunu Općine Jesenje 31. 12. 2018. go- Krapinsko-zagorske županije”. dine (u daljnjem tekstu:Odluka) utvrđuje se raspodjela re- KLASA:021-05/19-01/16 zultata i način korištenja prenesenog viška u 2019. godini. URBROJ:2140/05-19-1 Članak 2. Gornje Jesenje, 04. 04. 2019. Višak prihoda poslovanja preneseni od 2017. godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA u iznosu od 320.405 kuna i višak prihoda poslovanja Zdenko Brodar, v.r. 2018. godine od 566.195 kn, pokriva manjak prihoda od nefinancijske imovine 2018. god. u iznosu od 649.191 Na temelju članka 82. stavak 2. Pravilnika o pro- kn, a preostali višak prihoda poslovanja u 2018. godini računskom računovodstvu i računskom planu („Narodne u iznosu od 237.409 kn utrošit će se namjenski za raspo- novine“, broj 124/14, 115/15, 87/16 i 3/18) i članka 15. ređene rashode poslovanja utvrđene u posebnom dijelu Statuta Općine Jesenje („Službeni glasnik Krapinsko-za- Proračuna 2019. godine. gorske županije“, broj 15/09, 11/13 i 11/18) Općinsko Članak 3. vijeće Općine Jesenje na 12. sjednici održanoj dana 04. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana 04. 2019. godine donijelo je objave u „Službenom glasniku Krapinsko-zagorske žu- O D L U K U panije“. O RASPODJELI REZULTATA POSLOVANJA OSTVARENOG U PRORAČUNU OPĆINE JESENJE ZA 2018. GOD. Strana 1436 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

KLASA: 021-05/19-01/17 URBROJ: 2140/05-19-1 IZVJEŠĆE Gornje Jesenje, 04. 04. 2019. O REALIZACIJI PROGRAMA GRADNJE PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE NA Zdenko Brodar, v.r. PODRUČJU OPĆINE JESENJE Na temelju članka 67. stavak 1. Zakona o komunal- ZA 2018. GODINU nom gospodarstvu (N.N. br. 68/18) i članka 15. Statuta Na temelju članka 30.stavak 3. Zakona o komu- Općine Jesenje („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske nalnom gospodarstvu (N.N. Br. 26/03-pročišćeni tekst, županije br.15/09, 11/13 i 11/18), Općinsko vijeće Općine 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, Jesenje na svojoj 12. sjednici održanoj 04. travnja 2019. 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15.) i članka 15. godine donosi; Statuta Općine Jesenje (Službeni glasnik Krapinsko-za- ZAKLJUČAK gorske županije br.15/09 i 11/13), Općinsko vijeće Općine I. Jesenje na 04. sjednici održanoj dana 27. prosinca 2017. Prihvaća se Izvješće o realizaciji Programa gradnje god. donijelo je: Program izgradnje objekata i uređaja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području komunalne infrastrukture na području Općine Jesenje u Općine Jesenje u 2018.godini, kojeg je Općinskom vijeću 2018. godini, I. izmjene i dopune na 07. sjednici, održa- dostavio načelnik i čini sastavni dio ovog zaključka. noj dana 17. srpnja 2018. god, te na temelju članka 67. II. stavak 1. i članka 129. stavka 1. Zakona o komunalnom Ovaj zaključak sa prilogom objaviti će se temelju gospodarstvu (N.N. br. 68/18.) i članka 15. Statuta Općine članka 71. stavak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu Jesenje (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije (N.N. br. 68/18) u „Službenom glasniku Krapinsko-za- br.15/09 i 11/13 i 11/18), II. Izmjene i dopune Programa gorske županije“. izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na KLASA: 021-05/19-01/19 području Općine Jesenje u 2018. godini na 10. sjednici URBROJ: 2140/05-19-1 održanoj dana 20. prosinca 2018. god. Gornje Jesenje, 04. travnja 2019. Sukladno članku 71. Zakona o komunalnom gos- PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA podarstvu (NN br. 68/18.) općinski načelnik Andrija Ra- Zdenko Brodar, v.r. nogajec podnosi Izvješće o realizaciji Programa gradnje komunalne infrastrukture na području Općine Jesenje za 2018. godinu: % Izvršenja I . II. usporedba sa Plan za 2018. Izvršenje Red. Naziv programa-aktivnosti Izmjena plana Izmjena plana II. izmjenom br Plana Izgradnja i rekonstrukcija 1. vodovodne mreže G. Jesenja 460.000,00 kn 460.000,00 kn 322.000,00 kn 321.279,38 kn 99,78 % Sanacija i dogradnja 2. kanalizacijske mreže 100.000,00 kn 130.000,00 kn 40.000,00 kn 36.173,26 kn 90,43%

Na temelju članka 74. stavak 1. Zakona o komunal- PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA nom gospodarstvu (N.N. br. 68/18) i članka 15. Statuta Zdenko Brodar, v.r. Općine Jesenje („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br.15/09, 11/13 i 11/18), Općinsko vijeće Općine IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PROGRAMA Jesenje na svojoj 12. sjednici održanoj 04. travnja 2019. ODRŽAVANJA KOMUNALNE godine donosi; INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU OPĆINE ZAKLJUČAK JESENJE ZA 2018. GODINU I. Na temelju članka 28.stavak 1 . Zakona o komu- Prihvaća se Izvješće o realizaciji Programa odr- nalnom gospodarstvu (N.N. Br. 26/03-pročišćeni tekst, žavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, području Općine Jesenje u 2018.godini, kojeg je Općin- 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15.) i članka 15. skom vijeću dostavio načelnik, Izvješće je sastavni dio Statuta Općine Jesenje (Službeni glasnik Krapinsko-za- ovog zaključka. gorske županije br.15/09 i 11/13), Općinsko vijeće Općine II. Jesenje na 04. sjednici održanoj dana 27. prosinca 2017. Ovaj zaključak sa prilogom objaviti će se na temelju god. donijelo je: Program održavanja objekata i uređaja članka 74. stavak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu komunalne infrastrukture na području Općine Jesenje u (N.N. br. 68/18) u „Službenom glasniku Krapinsko-za- 2018. godini, I. izmjene i dopune na 07. sjednici, održanoj gorske županije“. dana 17. srpnja 2018. god, te na temelju članka 72. stavak KLASA: 021-05/19-01/20 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (N.N. br. 68/18.) URBROJ: 2140/05-19-1 i članka 15. Statuta Općine Jesenje (Službeni glasnik Gornje Jesenje, 04. travnja 2019. Krapinsko-zagorske županije br.15/09 i 11/13 i 11/18), II. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1437 - Broj 16

Izmjene i dopune Programa održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Jesenje u 2018. godini na 10. sjednici održanoj dana 20. prosinca 2018. god. Sukladno članku 74. Stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN br. 68/18 općinski načelnik Andrija Rano- gajec podnosi Izvješće o realizaciji Programa održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Jesenje za 2018. godinu: % Izvršenja I. II. usporedba sa Naziv programa-aktivnosti Plan za 2018. Izvršenje Red. Izmjena plana Izmjena plana II. izmjenom br Plana ODVODNJA OBORINSKIH VODA I ODRŽAVANJE VO- 95.000,00 kn 95.000,00 kn 40.000,00 kn 29.326,82 kn 73,32% DOOPSKRBNOG SUSTAVA Gornje 55.000,00 kn 55.000,00 kn 20.000,00 kn 15.660,44 kn 78,30 % Jesenje Donje 20.000,00 kn 20.000,00 kn 10.000,00 kn 10.866,75 kn 108,67% Jesenje Održavanje postoje- 1. Cerje ćih vodoopskrbnih Jesenj- mreža sko i 20.000,00 kn 20.000,00 kn 10.000,00 kn 2.799,63 kn 28.00 % Brdo Jesenj- sko ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE 2. 10.000,00 kn 10.000,00 kn 6.000,00 kn 5.496,04 kn 91,60 % JAVNIH POVRŠINA ODRŽAVANJE GROBLJA I 50.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 42.125,00 kn 84,25 % 3. MRTVAČNICE JAV NA Podmirenje troškova 170.000,00 kn 170.000,00 kn 170.000,00 kn 164.065,17 kn 96,51% RA- el. energije 130.000,00 kn 130.000,00 kn 130.000,00 kn 124.606,91 kn 95,85 % SVJE- Izdaci za tekuće 4. TA državanje javne 40.000,00 kn 40.000,00 kn 40.000,00 kn 39.458,26 kn 98,65 % rasvjete

Tekuće i investicij- 5. sko održavanje cesta 903.000,00 kn 944.000,00 kn 736.000,00 kn 678.247,19 kn 92,15 % -krpanje ODRŽAVANJE ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTA

40.000,00 kn 40.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0% Tekuće i investi- cijsko održavanje cesta-zimsko održa- 120.000,00 kn 250.000,00 kn 250.000,00 kn 235.845,00 kn 94,34 % vanje Tekuće i investicij- sko održavanje cesta 80.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 72.618,75 kn 72,62 % i putova -ostalo Sanacija klizišta 100.000,00 kn 280.000,00 kn 280.000,00 kn 268.403,20 kn 95,86 % Obilježavanje cesta

prometnim znako- 3.000,00 kn 3.000,00 kn 3.000,00 kn 0,00 kn 0,00 % vima Asfaltiranje neraz- vrstanih cesta na 300.000,00 kn 270.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 % području općine Strana 1438 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

Ostale intelektualne

usluge- projektna 260.000,00 kn 1.000,00 kn 1.000,00 kn 0,00 kn 0,00 % dokumentacija Tekuće i investi- cijsko održavanje 0,00 kn 0,00 kn 102.000,00 kn 101.380,24 kn 99,00 % parkirališta Temeljem članka 20. Zakona o održivom gospoda- Općinsko vijeće donijelo je slijedeće akte: Odluku renju otpadom ( Narodne novine br 94/13) i članka 15. o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog Statuta općine Jesenje («Službeni glasnik» Krapinsko-za- komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpa- gorske županije broj 15/09 i 11/13, 11/18), Općinsko da na području općine Jesenje (KLASA: 021-05 /18-01 vijeće općine Jesenje na 12. sjednici održanoj dana 04. /7,URBROJ:2140/05-18-1), Odluku o mjerama za spre- 04. 2019. godine, donosi: čavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za O D L U K U uklanjanje odbačenog otpada na području općine Jesenje Članak 1. (KLASA:021-05/18-01/8,URBROJ:2140/05-18-1), Od- Usvaja se Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja luku o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja mije- otpadom Općine Jesenje u 2018. godini. šanog i biorazgradivog komunalnog otpada na području Izvješće je sastavni dio ove odluke. Općine Jesenje (KLASA:021-05/18-01/8,URBROJ: Članak 2. 2140/05-18-2), te Odluku o donošenju Plana gospoda- Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave renja otpadom Općine Jesenje za razdoblje 2017.-2022. u „Službenom glasniku“ Krapinsko-zagorske županije. (KLASA:021-05/18-01/9, URBROJ:2140-05-18-1), (svi KLASA:021-05/19-01/21 akti objavljeni su u Službenom glasniku KZŽ-e” br.11/18.) URBROJ:2140/05-19-1 Skupljanje i odvoz otpada koji nastaje u domaćin- Gornje Jesenje, 04. 04. 2019. stvima na području Općine Jesenje vrši komunalno podu- PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA zeće „KRAKOM“ d.o.o. Krapina. Tako skupljeni otpad Zdenko Brodar, v.r. odvozi se na odlagalište otpada „GORJAK“, a korisnici usluge odvoza i odlaganja otpada odlažu ga u „zelene“ (za IZVJEŠĆE komunalni otpad) i „plave“ (za papir, plastiku i karton) O IZVRŠENJU PLANA GOSPODARENJA posude po 120 l, za odvojeno odlaganje otpada. OTPADOM OPĆINE JESENJE ZA 2018. Prijavom na na natječaj FZOEU i potpisivanjem GODINU Ugovora za nabavku kanti za odvojeno prikupljanje otpada 1. UVOD osigurana su sredstva za daljnje razvrstavanje otpada. Sukladno članku 20. stavku 1. Zakona o održivom Odvoz komunalnog otpada od domaćinstava i gospodarenju otpadom, („Narodne novine“ br. 94/13) do pravnih osoba provodi se temeljem Odluke o načinu 31. ožujka tekuće godine općinski načelnik je u obvezi pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komu- podnijeti općinskom Vijeću izvješće o izvršenju Plana, nalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti području Općine Jesenje (KLASA: 021-05 /18-01 /7, poduzetih mjera. Temeljem Plana gospodarenja otpadom URBROJ:2140/05-18-1), dva puta mjesečno, kao i se- Općine Jesenje za razdoblje 2017.-2022. godine (izrađe- lektirani otpad (papir, plastika karton). Odvoz otpada sa nog od IPZ Uniprojekt Terra Zagreb) kojeg je usvojilo groblja vrši se prema potrebi i po pozivu. Općinsko vijeće i objavljenog u “Službenom glasniku Odvoz glomaznog otpada iz domaćinstava u pravilu KZŽ-e” br.11/18., Općina Jesenje je u 2018. godina pro- se provodi dva puta godišnje (u proljeće i na jesen) ali je vršen prema potrebi mještana na način da su kontejneri vodila aktivnosti predviđene navedenim Planom. postavljeni po zaselcima, u koje građani odlažu glomazni Izvješće potvrđeno na Vijeću se objavljuje u Služ- otpad te se isti odvozi kamionima (tablica1.). benom glasniku KZŽ i dostavlja nadležnim tijelima KZŽ. Na području Općine Jesenje dosad su postavljena 2. OPĆINA JESENJE 3 kompleta zelenih otoka s 3 kontejnera i to u naseljima Na području Općine Jesenje je 5 naselja Gornje Gornje Jesenje (kod mjesnog groblja i OŠ Jesenje) i Donje Jesenje, Donje Jesenje, Cerje Jesenjsko, Brdo Jesenjsko Jesenje (pored Društvenog doma), za odvojeno priku- i Lužani Zagorski u kojima prema posljednjem popisu pljanje otpada. Također je u suradnji sa gradom Krapina, stanovništva iz 2011. godine živi 1551 stanovnik. U okolnim općinama i Fondom za zaštitu okoliša opremljeno svim naseljima vrši se organizirani odvoz i gospodarenje i otvoreno reciklažno dvorište gdje su mještani besplatno otpadom. dovozili odvojeni otpad (tablica 2.i 3.). Time su zadovo- 3. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA KO- ljeni postavljeni parametri iz Plana gospodarenja otpadom. MUNALNOG OTPADA Tablica 1.- Prikupljeni i odvezeni komunalni i ne- opasni otpad sa područja Općine Jesenje u 2018. godini, (podaci Krakom d.o.o. Krapina) K o l i č i n a o t p a d a u K o l i č i n a o t p a d a u Red. br. Vrsta otpada Indeks u % tonama u 2017. tonama u 2018. 1. Komunalni otpad 205,6 184,70 89,83 Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1439 - Broj 16

2. Komunalni otpad groblje G. Jesenje 45,0 43,50 96,66 3. Glomazni otpad 27,6 42,30 153,26 4. Staklo 1,0 0,96 96,00 4. Papir 8,5 9,35 110,00 5. Pet ambalaža 6,3 11,71 185,87 Ukupno: 294,0 292,52 Tablica 2.- Prikupljeni neopasni otpad sa područja Općine Jesenje 2018. godini, zaprimljen u reciklažnom dvorištu (REC-84) - neopasni otpad predala su 86 korisnika (podaci Krakom d.o.o. Krapina) Količina otpada u 2017. Količina otpada u 2018. Red.br. Vrsta otpada Indeks u% u kg u kg 1 Glomazni otpad 460,00 590,00 128,26 2 Električni otpad 441,00 302,00 68,48 3 Staklo 61,00 410,00 672,13 4 Karton 41,00 60,00 146,34 5 Plastika 5,00 313,00 626,00 6 Papir 270,00 10,00 0,04 7 Stiropor 0,00 0,00 0,00 8 Pet ambalaža 22,00 196,00 890,91 9 Staklena ambalaža 200,00 45,00 22,50 10 Otpadni tekstil 140,00 65,00 46,42 11 Odjeća 70,00 299,00 427,14 12 Metal 0,00 62,00 620,00 13 Auto gume 160,00 12,00 7,50 14 Građevinski otpad 0,00 0,00 0,00 15 Komadno drvo 20,00 55,00 275,00 1.890,00 2.419,00 Tablica 3.-Prikupljeni opasni-problematični otpad sa područja Općine Jesenje u 2018. godini, zaprimljen u reciklaž- nom dvorištu (REC-84) - otpad predalo 22 korisnika (podaci Krakom d.o.o. Krapina) Količina otpada u Količina otpada u Red.br. Vrsta otpada 2017. u kg 2018. u kg Indeks u % 1 Stare baterije 1,00 1,00 100,00 2 Lijekovi 3,00 0,00 0,03 3 Boje, tinte, ljepila 90,00 120,50 133,88 4 Onečišćena ambalaža 2,00 31,20 1560,00 5 Metalna onečišćena ambalaža 20,00 1,00 0,05 Ukupno: 116,00 153,70 većih divljih odlagališta, uzmemo li u obzir sve gore 4. MJERE ZA UKLJUČIVANJE SVIH DOMA- navedene mjere koje se poduzimaju na terenu stanje se ĆINSTAVA U SUSTAV ORGANIZIRANOG ODVOZA KOMUNALNOG OTPADA može procijeniti zadovoljavajućim. Općinko vijeće Općine Jesenje donijelo je Odluku o 6. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA mjerama za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA OTPADA i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada na području Divlja odlagališta su mjesta na koja neodgovorne Općine Jesenje, te Odluku o načinu pružanja javne usluge pravne i fizičke osobe nekontrolirano odlažu svoj otpad prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgra- bez ikakvih dozvola. Takva odlagališta sukladno Planu divog komunalnog otpada na području općine Jesenje gospodarenja otpadom Republike Hrvatske potrebno je (Službeni glasnik KZŽ-e” br.11/18.), te iste predstavllaju sanirati i zatvoriti, kako bi se smanjio štetan utjecaj na temelj za provedbu predloženih mjera u Planu gospoda- okoliš a prvenstveno na podzemne vode. renja otpadom z Općine Jesenje za razdoblje 2017-2022. Općina Jesenje na službenoj web stranici ima Temeljem tih akata od 01. srpnja 2018 godine orga- istaknutu Odluku o mjerama za sprečavanje nepropisno niziranim odvozom otpada obuhvaćeni su i zaselci Šaški, odbačenog otpada te je objavljen popis s informacijama Cerinski i Flaši tako da su organiziranim odvozom otpada o lokacijama zelenih otoka i lokacijama spremnika za pokrivena sva domaćinstva na području Općine Jesenje. odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i područjima u 5. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR NAD kojima se spremnici za odvojeno sakupljanje komunalnog ODLAGALIŠTIMA KOMUNALNOG OTPADA otpada izravno ustupaju korisniku usluge. Također je us- Na području Općine Jesenje nalazi se legalno odla- postavljen sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno galište komunalnog otpada „Gorjak“ koje je u vlasništvu odbačenom otpadu na način da su na mrežnoj stranici i na upravljanju komunalnog poduzeća „Krakom“ d.o.o. Općine objavljene upute mještanima na koji način mogu Krapina. Na području Općine Jesenje nema evidentiranih prijaviti lokacije sa nepropisno odbačenim otpadom. Strana 1440 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

7. FINACIRANJE PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM U 2018. Red. Izvršenje programa u Izvršenje Naziv programa - aktivnosti Plan za 2018. broj 2018. % 1. Tekuće pomoći za sanaciju deponija 10.000,00 kn 2.093,53kn 20,94% 2. Kontejnerski odvoz smeća 3.000,00 kn 00,00 kn 00,00% 3. Iznošenje i odvoz smeća 4.000,00 kn 3.115,54 kn 77,89% UKUPNO: 17.000,00 kn 6.209,07 kn 36,52%

OPĆINA KRAPINSKE TOPLICE ta okoliša, zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih Na temelju članka 113. stavka 3. Zakona o pro- dijelova prirode na području Općine Krapinske Toplice. stornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13., 65/17. (2) Ovaj Plan sadrži osnove razvitka prostora, i 114/18) i članka 33. Statuta Općine Krapinske Toplice ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređenje 16/09, 8A/13, 6/14 i 4/18), Općinsko vijeće Općine prostora te druge elemente od važnosti za područje Općine Krapinske Toplice na 16. sjednici održanoj 04.04.2019. Krapinske Toplice. utvrdilo je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostor- (3) Granice obuhvata ovoga Plana su granice nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice koja se područja Općine Krapinske Toplice određene zakonom sastoji od tekstualnog dijela (Odredbi za provođenje) i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Grafičkog dijela. (“Narodne novine” broj 33/01, 60/01 i 129/05, 106/03, Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i Grafič- 109/07, 125/08, 36/09). kog dijela Prostornog plana uređenja Općine Krapinske (4) Statistička naselja u sastavu Općine su: Čret, Toplice obuhvaća Odluku donošenju Prostornog plana Donje Vino, Gregurovec, Hršak Breg, Jasenovac Zagorski, uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni glasnik Kra- Jurjevec, Klokovec, Klupci, Krapinske Toplice, Lovreća pinsko-zagorske županije broj 14/12), Odluku o donošenju Sela, Mala Erpenja, Maturovec, Oratje, Selno, Slivonja I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jarek, Vrtnjakovec i Viča Sela. Krapinske Toplice (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske (5) Ovim Planom utvrđuje se i obveza izrade de- županije broj 26/14) i Odluku o donošenju II. izmjena taljnije prostorno-planske dokumentacije za uža područja i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Krapinske Općine Krapinske Toplice. Toplice (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije Glava III. broj 58/18), u kojima je naznačeno vrijeme njihova stu- (1) Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod nazi- panja na snagu. vom “Prostorni plana uređenja Općine Krapinske Topli- ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG ce”, koji sadrži: PLANA UREĐENJA OPĆINE KRAPINSKE I. Tekstualni dio: TOPLICE PROČIŠĆENI TEKST Odredbe za provođenje plana I. TEMELJNE ODREDBE II. Grafički dio: Glava I. kartografski prikazi u mj. 1:25.000 (1) Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Kra- 1a Korištenje i namjena površina - površine za pinske Toplice, što ga je izradila tvrtka URBANISTICA razvoj i uređenje d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Op- 1b. Korištenje i namjena površina- promet, pošta i ćinom Krapinske Toplice. telekomunikacije (2) Prostorni plan uređenja Općine Krapinske 2a. Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski Toplice donosi se za područje Općine Krapinske Toplice sustav kao jedinice lokalne samouprave, određene Zakonom 2b. Infrastrukturni sustavi i mreže - vodnogospo- o područjima županija, gradova i općina u Republici darski sustav, obrada, skladištenje i odlaganje otpada, Hrvatskoj (“Narodne novine”, broj 90/92. 2/93. 58/93. 3a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja 90/93. 10/94. 29/94. 69/95. 77/95. 82/95. 43/96. 53/96. posebnih uvjeta korištenja (Prirodna baština; Zaštićeni 10/97. 124/97. 50/98. 68/98. 22/99. 42/99. 117/99. 128/99. dijelovi prirode; Ekološka mreža RH) 44/00. 129/00. 92/01. 79/02. 83/02. 25/03. 107/03. 175/03. 3b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja 86/06. i 125/06.). posebnih uvjeta korištenja (Kulturna baština) (3) Granica područja Općine Krapinske Toplice, 3c. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja kao jedinice lokalne samouprave, prikazana je na svim posebnih ograničenja u korištenju - I3d. Uvjeti korište- kartografskim prikazima Grafičkog dijela Plana. nja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u Glava II. korištenju - II (1) Ovim Prostornim planom uređenja Općine 3e. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja Krapinske Toplice (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđuju se primjene posebnih mjera uređenja i zaštite kartografski uvjeti za uređenje područja Općine Krapinske Toplice, prikazi u mj. 1:5.000 određuje svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, 4.1.- 4.4. Građevinska područja obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zašti- III. Obvezni prilozi: Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1441 - Broj 16

III-1 Obrazloženje b)površine/građevine izvan građevinskog područja III-2 Izvadak iz Prostornog plana Krapinsko-za- na kojima se planira izgradnja u skladu sa zakonom, po- gorske županije sebnim propisima i odredbama ovog Plana. III-3 Stručne podloge na kojima se temelji prostorno 6.građevine stambene namjene jesu obiteljske kuće - plansko rješenje i višestambene građevine. III-4 Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je 7.osnovna građevina jest građevina osnovne namje- bilo potrebno poštivati u izradi plana ne određena ovim Odredbama (stambene, gospodarske, III-5 Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i 94. ZPUG-a javne i društvene, sportsko-rekreacijske i druge namjene), III-6 Izvješće o prethodnoj raspravi pri čemu je osnovnu namjenu građevine moguće odrediti III-7a Izvješće o javnoj raspravi u svim njenim dijelovima. III-7b Izvješće o ponovnoj javnoj raspravi 8.pomoćna građevina jest građevina za smještaj III-8 Evidencija postupka izrade i donošenja pro- vozila - garaža, spremište, drvarnica i slična građevina stornog plana koja ne predstavlja uređenje okućnice, a koja se gradi na III-9 Sažetak za javnost građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine III-10 Stručni izrađivač neke druge namjene. Pomoćnom građevinom smatra se i - Izvod iz Sudskog registra cisterna, spremnik, septička jama i slična građevina, uko- - Suglasnost za upis u Sudski registar liko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnatog - Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera terena uz građevinu viša od 1m. - Imenovanje odgovornog voditelja 9. pojam „suteren“ je definiran važećim Zakonom. III-11 Odluka o donošenju 10. pojam „kat“ je definiran važećim Zakonom. Glava IV. 11.pojmovi „ukupna visina građevine“ i „visina U tekstualnom dijelu i odredbama za provođenje građevine“ određeni su važećim Zakonom. Pod konačno ovog Plana koriste se, u skladu sa važećim propisima, zaravnanim i uređenim terenom ne smatra se vanjsko izrazi i pojmovi koji imaju sljedeće značenje : stubište najveće dopuštene širine 1,5 m uz građevinu, za 1. naselje je struktura oblika stanovanja i pratećih silazak u podzemnu etažu, ni rampa maksimalne širine 5 funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu. metara za silazak u podzemnu etažu ako služi za parkiranje 2. granica građevinskog područja je linija razgrani- vozila. U najvišu dopuštenu ukupnu visinu ne računaju se čenja površina koje služe za građenje naselja ili površina strojarnice dizala, strojarske instalacije i uređaji te slični izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Pla- elementi. na. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu 12. podzemnom etažom građevine se smatra po- granicama katastarskih čestica. drum koji je potpuno ukopan (Po), 3.građevinsko područje naselja - je područje na 13. nadzemnim etažama građevine se smatraju po- kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg drum koji je ukopan više od 50% svog volumena u konač- naselja. Unutar građevinskog područja naselja prostor je no uređen zaravnani teren izuzev potpuno ukopanog terena mješovite namjene, unutar koje se smještaju, pored sta- (Po), suteren (S), prizemlje (P), kat (K) i potkrovlje (Pk), novanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju 14.gradivi dio građevne čestice je dio građevne če- naselja (školstvo, zdravstvo, kultura, sport, trgovina, stice u koji se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih ugostiteljstvo, turizam, javne zelene površine, groblja, izgradnji na građevnoj čestici i to osnovne građevine i po- servisi, manje radne zone, infrastruktura i sl.). Planom su moćnih građevina. U gradivi dio građevne čestice ne mora građevinska područja naselja određena kao: se smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice - izgrađeno građevinsko područje, kao što su parkirališta, manipulacijske površine, prilazi - neizgrađeno građevinsko područje. građevinama, interni putevi, rampe, nenatkrivene terase, 4.građevinsko područje za izdvojene namjene unutar cisterne, spremnici i upojni bunari, koji su svi manje od 1 naselja je površina za specifične funkcije koje se svojom m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od mjestu neposredno uz građevinu; potporni zidovi i nasipi naselja. Ovim Planom građevinska područja za izdvojene prema konfiguraciji terena; te dijelovi građevine kao što namjene unutar naselja razgraničene su na gospodarsku su vijenci, oluci, erte, elementi zaštite od sunca, rasvjetna namjenu (proizvodnu, poslovnu, ugostiteljsko-turističku), tijela, reklame i slični elementi istaknuti do 50 cm izvan površine za iskorištavanje mineralnih sirovina i groblje. ravnine pročelja građevine, te i drugi zahvati omogućeni 5.površine za razvoj i uređenje izvan naselja utvr- ovim odredbama. đene ovim Planom dijele se na: 15.koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađe- a)građevinska područja za izdvojene namjene izvan ne površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne naselja koja se razgraničuju na gospodarsku namjenu površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (proizvodnu, poslovnu i ugostiteljsko-turističku), javnu i je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i nat- društvenu namjenu, površine za obavljanje poljoprivredne krivenih konstruktivnih dijelova građevine na građevnu djelatnosti i groblje, poljoprivredno tlo isključivo osnovne česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su namjene, šume isključivo osnovne namjene, ostalo poljo- iste konstruktivni dio podzemne etaže. Parkirališta, ma- privredno tlo, šume i šumsko zemljište, vodne površine, nipulacijske površine, prilazi građevinama, interni putevi, te površine infrastrukturnih sustava. rampe, cisterne i spremnici, izgradnja koja predstavlja Strana 1442 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. uređenje okućnice (građevne čestice) - popločenja na tlu, Članak 2. nenatkrivene prizemne terase i sl. koji su visine manje od Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedi- se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog nom mjestu neposredno uz građevinu, te kamini, roštilji, područja. Razgraničenjem se određuju: pergole, potporni zidovi i nasipi prema konfiguraciji te- 1.Građevinska područja za: rena, izuzimaju se iz proračuna koeficijenta izgrađenosti - površine naselja (s izdvojenim namjenama unutar građevne čestice; naselja), 16.koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos građe- - površine izvan naselja za izdvojene namjene. vinske (brutto) površine građevine i površine građevne 2.Površine/građevine izvan građevinskog područja čestice. Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj su: građevine infrastrukture (prometne, energetske, komu- površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade nalne i sl.), građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema djelatnosti, građevine za povremeno stanovanje, građevine vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju u funkciji gospodarenja šumama, površine rekreacijskih obloge, obzide, parapete i ograde. sadržaja. 17.regulacijski pravac jest granica građevne čestice 1.1. POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE prema prometnoj površini. Građevna čestica može imati NASELJA 1 ili više regulacijskih pravaca. 1.1.1. Građevinska područja naselja 18.građevni pravac jest obvezni pravac kojim se Članak 3. određuje položaj osnovne građevine na građevnoj čestici, (1) Na području Općine Krapinske Toplice utvr- na način da se na njega naslanjaju dio građevine ili naj- đena su slijedeća statistička naselja: Čret, Donje Vino, manje dvije najistaknutije točke pročelja. Gregurovec, Hršak Breg, Jasenovac Zagorski, Jurjevec, 19.infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za Klokovec, Klupci, Krapinske Toplice, Lovreća Sela, Mala smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava Erpenja, Maturovec, Oratje, Selno, Slivonja Jarek, Viča unutar ili izvan građevinskog područja. Sela i Vrtnjakovec. 20.lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije, npr: (2) Granice građevinskih područja razgraničuju - reljef, voda, zelenilo; površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene - posebno vrijedne građevine i područja prirodne za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvo- i kulturne baštine; ju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, - karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih - ambijentalne vrijednosti; područja naselja. - veličina i izgrađenost građevnih čestica; (3) Građevinska područja naselja na području Op- - način gradnje, te visina i površina izgrađenih ćine Krapinske Toplice prikazana su na kartografskom građevina; prikazu br. 1a. “Korištenje i namjena površina - površine - komunalna oprema; za razvoj i uređenje ” u mjerilu 1:25.000 i na kartograf- - opremljenost komunalnom infrastrukturom; skim prikazima br. 4.1.-4.4. “Građevinska područja“ u - druge vrijednosti i posebnosti. mjerilu 1:5.000. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE (4) Građevne čestice unutar građevinskih područja 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE naselja namijenjene su za stanovanje, gospodarske sadrža- POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE KRAPINSKE je, za javnu i društvenu namjenu, komunalne, prometne i TOPLICE infrastrukturne građevine i sustave, javne i zaštitne zelene Članak 1. površine, sport i rekreaciju, groblja i sl. (1) Korištenje i namjena površina uvjetovani su 1.1.2. Površine za izdvojene namjena unutar naselja osnovnim obilježjima prostora i podjelom na izgrađena Članak 4. područja i područja namijenjena gradnji, kultivirana i (1) Građevinska područja za izdvojene namjene prirodna područja. unutar naselja su površine za specifične funkcije koje (2) Osnovna namjena i korištenje površina određeni se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja su Planom i prikazani na kartografskom prikazu br. 1a. razlikuju od naselja. “Korištenje i namjena površina - površine za razvoj i (2) Razgraničenje površina izdvojenih namjena uređenje ”, u mjerilu 1:25.000. unutar naselja određeno je za: (3) Prostor Općine Krapinske Toplice se prema - gospodarsku namjenu: namjeni dijeli na: - proizvodnu - I, - površine za razvoj i uređenje naselja (s izdvojenim - poslovnu (mješovitu - K, pretežito trgovačku - K1 namjenama unutar naselja), i komunalno- servisnu - K3), - površine izvan naselja za izdvojene namjene, - ugostiteljsko - turističku namjenu (hoteli - T1, - poljoprivredne površine, šumske površine i ostalo turističko naselje - T2 i kamp - T3), poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - javnu i društvenu namjenu (D), - vodne površine, - površine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti - površine infrastrukturnih sustava, - Pd, - ostale površine izvan građevinskog područja. - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1443 - Broj 16

- geotermalni izvori - E2, prikazu br. 1a “Korištenje i namjena površina - površine - groblje - G. za razvoj i uređenje ” u mjerilu 1:25.000. (3) Razgraničenje površina iz stavka (2) ovog članka (2) Razgraničenje šumskih površina obavlja se određeno je na kartografskom prikazu br. 1a. “Korištenje temeljem kriterija o gospodarskoj i zaštitnoj funkciji i namjena površina - površine za razvoj i uređenje ” u šuma i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, mjerilu 1:25.000, te br. 4.1. - 4.4. “Građevinska područja” stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih zona i u mjerilu 1:5.000. trajne zaštite tla. 4) Razgraničenje površina unutar obuhvata UPU-a (3) Unutar granica Općine Krapinske Toplice nema naselja Krapinske Toplice i Klokovec određena su samo šuma u državnom vlasništvu. za postojeće izdvojene namjene, te zelene površine, a (4) Zahvati na području šuma ili šumskog zemljišta točna razgraničenja planirane namjene odredit će se Ur- moraju biti u skladu sa Zakonom o šumama. banističkim planom uređenja -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Pro- -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostor- stornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Služ- nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni beni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu glasnik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10. 05.01.2019.g. u stavku 4. riječi u zagradi (NN 140/05, 2014.g. u članku 4. dodan novi stavak 4. 82/06, 129/08, 80/10, 124/10), brisane. 1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište IZVAN NASELJA Članak 8. Članak 5. (1) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma (1) Razgraničenje površina izvan naselja za izdvo- i šumskog zemljišta (pš) obavlja se temeljem kriterija jene namjene određeno je za: za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo - gospodarsku namjenu poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori - proizvodnu - I, koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod - poslovnu (mješovitu - K, komunalno-servisnu livadama, pašnjacima ili oranicama. K3), (2) Površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i - ugostiteljsko - turističku namjenu (turističko šumskog zemljišta prikazane su na kartografskom prikazu naselje - T2), br. 1a “Korištenje i namjena površina - površine za razvoj - javnu i društvenu namjenu - D, i uređenje ” u mjerilu 1:25.000. - površine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti 1.4. VODNE POVRŠINE - Pd Članak 9. - groblje - G. (1) Vodne površine razgraničuju se prema namjeni (2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka na registrirane vodotoke od kojih su najznačajniji vodo- određeno je na kartografskom prikazu br. 1a. “Korištenje toci Kosteljina, Erpenjščica i Svedružica, bujične potoke i namjena površina - površine za razvoj i uređenje ” u i retencije. mjerilu 1:25.000, te br. 4.1. - 4.4. “Građevinska područja”, (2) Namjena i način korištenja vodne površine od- u mjerilu 1:5.000. nosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe. 1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE, ŠUMSKE 1.5. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SU- POVRŠINE I OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, STAVA ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE Članak 10. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene (1) Površine izvan naselja namijenjene za infrastruk- Članak 6. turu razgraničuju se na: (1) Razgraničenje namjene poljoprivrednog tla - površine predviđene za infrastrukturne koridore, isključivo osnovne namjene obavlja se temeljem vred- smještene uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i novanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija a ostalih linijskih trasa, a određuju se obostrano od osi trase, prikazano je na kartografskom prikazu br. 1a “Korištenje širinom pojasa u metrima, i namjena površina - površine za razvoj i uređenje ” u - površine predviđene za infrastrukturne građevine mjerilu 1:25.000. koje su namijenjene smještaju građevina uređaja, opreme, (2) Na području Općine Krapinske Toplice određeno instalacija i sl. je poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene u katego- (2) Površine za infrastrukturne koridore određuju se riji ostala obradiva tla (P3) koje se štiti od svake izgradnje prema kriterijima iz Tablice br.2 „Kriteriji razgraničenja koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. infrastrukturnih koridora” iz članka 124. ovih Odredbi (3) Zahvati na poljoprivrednom zemljištu moraju i kartografskim prikazima br. 1a „Korištenje i namjena biti u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu površina - površine za razvoj i uređenje“, 1b. „Korištenje (NN 152/08, 153/09, 21/10 i 124/10). i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije“, Šuma isključivo osnovne namjene 2a. „Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav“ Članak 7. i 2b. „Infrastrukturni sustavi i mreže - vodnogospodarski (1) Na području Općine Krapinske Toplice odre- sustav, obrada, skladištenje i odlaganje otpada“ u mjerilu đena je šuma isključivo osnovne namjene u kategoriji 1:25.000 uvažavajući: gospodarske šume (Š1) a prikazana je na kartografskom - vrednovanje prostora za građenje, Strana 1444 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastruk- - Građevine za postupanje s otpadom: turnih sustava, - Građevine za obradu, skladištenje i odlaganje - mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada - mjere zaštite prirodnih vrijednosti, - Građevine društvenih djelatnosti: - mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa, - bolnica za kardiovaskularnu kirurgiju Krapinske - mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. Toplice (3) Površine izvan naselja namijenjene za infra- - Kulturna baština: strukturu razgraničuju se na: - povijesni dijelovi naselja Krapinske Toplice. - površine predviđene za infrastrukturne koridore, -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostor- smještene uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni ostalih linijskih trasa, a određuju se obostrano od osi trase, glasnik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10. širinom pojasa u metrima, 2014.g. u stavku 3. podstavku 1. dodane riječi -državna - površine predviđene za infrastrukturne građevine cesta D 507 koje su namijenjene smještaju građevina uređaja, opreme, 2.2. POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE instalacija i sl. NASELJA Članak 11. 2.2.1. Građevinska područja naselja (bez izdvojenih Površine za infrastrukturne građevine razgraničuju namjena unutar naselja) se na slijedeće namjene: Članak 13. 1. Prometni sustav: (1) U građevinskim područjima naselja na područ- a) površine za građevine prometa, ju Općine Krapinske Toplice gradi se u skladu s ovim b) površine za građevine telekomunikacija i pošte, Odredbama, odnosno detaljnijom prostorno-planskom 2. Vodnogospodarski sustav: dokumentacijom. a) građevine vodoopskrbe, (2) Građevinsko područje naselja sastoji se od b) građevine odvodnje, izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja. 3. Elektroenergetski sustav: (3) Izgrađeni dio građevinskog područja naselja a) transformacijski uređaji i instalacije. predviđen je za održavanje, obnovu, dovršavanje i uređen- 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA je rekonstrukcijom i sanacijom postojećih, te interpolaci- 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU jom novih građevina. I KRAPINSKO-ZAGORSKU ŽUPANIJU (4) Neizgrađeni dio građevinskog područja pred- Članak 12. viđen je za daljnji razvoj i širenje naselja, izgradnjom (1) Određivanje prostora i korištenje građevina od novih građevina i uređenjem prostora. važnosti za Republiku Hrvatsku i Krapinsko-Zagorsku (5) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni područja naselja uređuju se i koriste na način propisan plansko-usmjeravajući uvjeti. ovim Odredbama, a prikazani su na kartografskim pri- (2) Ovim Planom određuju se slijedeće građevine kazima br. 1a „Korištenje i namjena površine - površine od važnosti za Republiku Hrvatsku: za razvoj i uređenje“ u mjerilu 1:25.000 i br. 4.1. - 4.4. - Građevine za korištenje voda: “Građevinska područja” u mjerilu 1:5.000. - izvorišta za eksploataciju geotermalnih voda Članak 14. (Krapinske Toplice) (1) Građevna čestica mora imati osiguran pristup - vodozahvat, odnosno crpna stanica za korištenje na prometnu površinu najmanje širine 3,0 m. Iznimno, mineralnih i termalnih voda, koje se koriste u ljekovite i neposredni pristup građevne čestice na prometnu pov- rekreativne svrhe ili kao voda za piće ršinu može se osigurati i pješačkim prolazom odnosno - Vodne građevine: stepeništem kao prometnom površinom, minimalne širine - retencije i akumulacije za obranu od poplava i slobodnog profila 1,5 m, ako se radi o gradnji interpolirane višenamjenske akumulacije s prostorom za prihvaćanje građevine ili rekonstrukciji postojećih građevina. vodnog vala zapremine manje od 1x106 m3 (2) Pristup s građevne čestice na prometnu površinu - Prirodna baština: mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvi- - spomenik parkovne arhitekture Klokovec. janje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj (3) Ovim Planom određuju se slijedeće građevine sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, prilaz od važnosti za Krapinsko-zagorsku županiju: s te čestice na prometnu površinu mora se izvesti preko - Cestovne građevine s pripadajućim građevinama sporedne ulice. i uređajima: (3) Za neizgrađeni dio građevinskog područja nasel- - državna cesta D 507 ja koji je planiran uzduž državne i županijske ceste mora - županijske ceste Ž 2155, Ž 2119 i Ž 2259 se osnovati sabirna ulica. - Elektroenergetske građevine: (4) U slučaju kada su između građevne čestice i - dalekovod 35 kV -- prometne površine uređene odnosno planirane druge - Građevine za korištenje voda: površine (zeleni pojas, odvodni jarak i sl.) kolni prilaz - vodoopskrbni sustav sa kapitalnim objektima građevnoj čestici s prometnice može se omogućiti preko kapaciteta 20-100 l/s tih površina u skladu s posebnim propisima ili odlukama. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1445 - Broj 16

(5) Za priključak na javnu cestu, u postupku izda- - stambene namjene (obiteljske kuće i višestambene vanja akta kojim se odobrava gradnja, potrebno je ishoditi građevine), posebne uvjete priključenja od strane nadležne uprave koja - javne i društvene namjene, tom cestom upravlja. - gospodarske namjene, (6) Na sve vrste građevina unutar građevinskih - infrastrukturne i komunalne namjene, područja naselja, moguća je postava foto naponskih će- - pomoćne građevine, lija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih - montažne građevine i kiosci rješenja za korištenje alternativnih izvora energije. - energetske građevine namijenjene proizvodnji Članak 15. električne i toplinske energije (vode, sunca, vjetra, bio- Za građevinsko područje naselja unutar granica mase, bioplina i dr.) i kogeneracije. statističkog naselja Selno, te dijelovi naselja Krapinske -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostor- Toplice i Klokovec koji se nalaze unutar zona zaštite, nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni izgradnja novih građevina, tj. rekonstrukcija postojećih, glasnik KZŽ br 26/14), koja je stupila na snagu 28.10. odvija se u skladu s odredbama točke 6.3. „Mjere zaštite 2014.g. u stavku 1. alineji 7. riječ manje, brisana. kulturno-povijesnih cjelina i građevina”. Članak 17. Članak 16. Unutar građevinskih područja naselja na području Prema namjeni i korištenju, građevinska područja Općine Krapinske Toplice mogu se graditi građevine ne- naselja su mješovite namjene unutar kojih se mogu graditi posrednom i posrednom provedbom ovih Odredbi prema građevine: Tablici br. 1 u nastavku:

GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA NEPOSREDNO NEPOSREDNO POSREDNO NEPOSREDNO POSREDNO Vrste građevina izgrađeni dio Neizgrađeni dio izgrađeni dio Neizgrađeni dio Područje za koje nije propisana obveza izrade plana užeg Područje za koje je propisana obveza izrada plana užeg područja područja Stambene građevine - obiteljske kuće s pomoćnim Obiteljske kuće građevinama, manjim Građevinske Građevinske bez obzira bez obzira na veličinu gospodarskim bruto površine bruto površine - na veličinu građevinske bruto površine građevinama i manje od 400 m2 400 m2 i veće građevinske poljoprivredno bruto površine gospodarskim građevinama Stambene građevine- višestambene s pomoćnim bez obzira bez obzira građevinama, manjim bez obzira na veličinu - na veličinu na veličinu gospodarskim - građevinske bruto površine građevinske građevinske građevinama i bruto površine bruto površine poljoprivredno gospodarskim građevinama bez obzira građevinske građevinske Javne i društvene bez obzira na veličinu na veličinu bruto površine do bruto površine - građevine građevinske bruto površine građevinske 500 m2 500 m2 i veće bruto površine bez obzira bez obzira Proizvodne i poslovne bez obzira na veličinu na veličinu na veličinu - - građevine građevinske bruto površine građevinske građevinske bruto površine bruto površine bez obzira bez obzira Ugostiteljsko- bez obzira na veličinu na veličinu na veličinu - - turističke građevine građevinske bruto površine građevinske građevinske bruto površine bruto površine Strana 1446 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

bez obzira bez obzira na veličinu na veličinu građevinske građevinske bruto površine bruto površine (iznimno, nije (iznimno, nije dopuštena Poljoprivredne dopuštena gradnja gospodarske građevine bez obzira na veličinu gradnja - - poljoprivredne na zasebnoj građevnoj građevinske bruto površine poljoprivredne gospodarske čestici gospodarske građevine građevine unutar unutar UPU-a UPU-a naselja naselja Krapinske Krapinske Toplice (šireg Toplice (šireg područja) područja)) Dopuštena Dopuštena je gradnja je gradnja Dopuštena je gradnja svih vrsta svih vrsta Infrastrukturne i svih vrsta infrastrukturnih i komunalnih - infrastruktur- - komunalne građevine infrastrukturnih građevina nih i i komunalnih komunalnih građevina građevina bez obzira bez obzira Montažne građevine bez obzira na veličinu na veličinu na veličinu - - građevinske bruto površine građevinske građevinske bruto površine bruto površine

- Za građevinsko područje naselja za koje nije pro- i/ili poljoprivredne gospodarske građevine (sjenice, ljetne pisana obaveza izrade plana užeg područja sve građevine kuhinje i sl.). se grade neposrednom provedbom ovih Odredbi. (4) Gradnja pomoćnih građevina iz prethodnog - Za građevinsko područje za koje je određena ob- stavka moguća je i na susjednoj čestici ili na čestici preko veza izrade plana užeg područja se do donošenja plana puta, prema lokalnim i/ili zatečenim uvjetima. užeg područja grade građevine u skladu sa uvjetima za -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostor- neposrednu provedbu, a nakon donošenja plana užeg nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni područja se grade i preostale vrste građevina u skladu sa glasnik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10. uvjetima za posrednu provedbu. 2014.g. u članku 18. dodan novi stavak 4. 2.2.1.1. Građevine stambene namjene NEPOSREDNA PROVEDBA Članak 18. A) Građevina stambene namjene - obiteljska kuća (1) Građevine stambene namjene dijele se na: Članak 19. a) obiteljske kuće - koje sadrže najviše tri (3) stam- Neposrednom provedbom ovih Odredbi mogu se bene jedinice odnosno samostalne uporabne cjeline, a graditi: grade se kao samostojeće, dvojne ili u nizu, - obiteljske kuće bez obzira na veličinu građevinske b) višestambene građevine - koje sadrže četiri (4) i bruto površine u izgrađenom i neizgrađenom dijelu gra- više stambenih jedinica odnosno samostalnih uporabnih đevinskog područja naselja za koje nije propisana obveza cjelina, a grade se samo kao samostojeće ili dvojne. izrade plana užeg područja, (2) Unutar građevina stambene namjene je osim - obiteljske kuće građevinske bruto površine manje stambene namjene dopušten smještaj pratećih sadržaja za od 400 m2 u izgrađenom dijelu građevinskog područja tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije naselja za koje je propisana obveza izrade plana užeg sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju koje ne ometa- područja. ju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš: krojačke, uz slijedeće granične uvjete: frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice a) Površina građevne čestice ne može biti manja od: mješovite robe, caffe-i, buffet-i, restorani, uredi, društveni - za slobodnostojeće građevine 300 m2 sadržaji (galerije i dr.) i sl. Površina prostora za prateće - za dvojne građevine 250 m2 sadržaje ne smije biti veća od udjela stambene namjene - za građevine u nizu 175 m2 u građevinskoj (bruto) površini građevine, odnosno udio b) Ukoliko se uz obiteljsku kuću na istoj građevnoj stambene namjene mora biti veći od 50 % građevinske čestici predviđa smještaj poljoprivredne gospodarske (bruto) površine građevine stambene namjene (obiteljske građevine i/ili manje građevine gospodarske namjene, kuće i višestambene građevine). veličina građevne čestice ne može biti manja od: (3) Na jednoj građevnoj čestici dopušteno je uz obi- - za slobodnostojeće građevine 500 m2 teljsku kuću graditi pomoćne građevine (garaže, drvarnice, - za dvojne građevine 400 m2 spremišta i sl.) i/ili manje građevine gospodarske namjene - za građevine u nizu 300 m2 Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1447 - Broj 16

Zatečene građevine na manjim česticama od propi- način, tako da će se jednom stranom prislanjati uz su- sanih podstavkama a) i b), mogu se zadržati, dograđivati, sjednu građevinu, moraju s drugim dijelovima građevine rekonstruirati ili novoizgraditi prema ovim Odredbama. (istakom) biti udaljene od susjedne građevine najmanje c) Najveća dopuštena površina građevne čestice pola visine h/2, i ne manje od 3,0 m od granice građevne nije ograničena. čestice. d) Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije (5) Građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će građevine je 60 m2 za sve veličine građevnih čestica i stranama biti prislonjene na granice susjednih građevnih tipove gradnje. čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljene naj- e) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) manje pola visine h/2, ali ne manje od 3,0 m. određuje se: (6) Obvezni građevni pravac obiteljske kuće (slo- - za slobodnostojeće građevine 0,4 bodnostojeća, dvojna ili u nizu) udaljen je najmanje 5,0 - za dvojne građevine 0,4 m od regulacijskog pravca. Iznimno, u već izgrađenim - za građevine u nizu 0,5 dijelovima građevinskog područja, udaljenost obveznog f) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevnog pravca može biti i manja, tj. formirat će se iznosi: prema susjednim građevinama. - za slobodnostojeće građevine 2,0 (7) U centrima naselja ili u izrazito brdovitim po- - za dvojne građevine 2,0 dručjima gdje nije moguće ići u dubinu parcele, građe- - za građevine u nizu 2,5 vinska linija može biti i manje udaljena od regulacijske g) Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće linije, a u izuzetnim slučajevima se može i poklopiti iznosi 4 nadzemne etaže (max. katnost S+P+1+Pk) s (interpolacije i usklađenja s postojećim građevinama). mogućnošću izgradnje podruma, osim za područje unutar Ukoliko se građevina planira u izgrađenom dijelu naselja, obuhvata UPU-a naselja Krapinske Toplice (šireg područ- građevinska linija se prilagođava građevinskim linijama ja) gdje iznosi 4 nadzemne etaže (max. katnost P+2+Pk) okolnih građevina. s mogućnošću izgradnje podzemne etaže. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Pro- h) Visina građevine do vijenca iznosi 9,0 m, osim za stornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Služ- područje unutar obuhvata UPU-a naselja Krapinske Topli- beni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu ce (šireg područja) gdje visina do vijenca iznosi 10,5 m. 05.01.2019.g., izmjene u stavku 2. podstavku 2, dodan i) Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna novi stavak 7. obiteljska kuća. Pomoćne građevine, manje građevine gospodarske -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Pro- namjene i poljoprivredno gospodarske građevine uz gra- stornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Služ- đevine stambene namjene - obiteljske kuće beni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu Članak 21. 05.01.2019.g., u podstavku b) izmijenjena cijela druga Neposrednom provedbom ovih Odredbi mogu se rečenica, izmjene u podstavku g), podstavak h) izmijenjen graditi u skladu sa Odlukom o komunalnom redu Općine: u cijelosti. - pomoćne građevine, manje građevine gospodar- Udaljenost obiteljske kuće od granica građevnih ske namjene, poljoprivredne gospodarske građevine uz čestica obiteljsku kuću bez obzira na veličinu građevinske bruto Članak 20. površine u izgrađenom i neizgrađenom dijelu građevin- (1) Obiteljske kuće koje će se graditi na slobod- skog područja naselja za koje nije propisana obveza izrade nostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine plana užeg područja, (h/2) od susjedne građevine i ne manje od 3,0 m od granice - pomoćne građevine, manje građevine gospodar- građevne čestice. ske namjene, poljoprivredne gospodarske građevine uz (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, u već izgra- obiteljsku kuću građevinske bruto površine do 400 m2 u đenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za koje građevina može biti udaljena i manje od 3,0 m od jedne je propisana obveza izrade plana užeg područja, susjedne građevne čestice, ali ne manje od 1,0 m, pod Članak 22. slijedećim uvjetima: (1) Pomoćne i manje građevine gospodarske na- - da udaljenost od susjedne građevine iznosi naj- mjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu manje 4,0 m; osnovne namjene visine najviše dvije nadzemne etaže - na građevini koja je udaljena od susjedne građevne (max. katnost P+Pk) s mogućnošću izgradnje jedne pod- čestice manje od 3,0 m ne smiju se graditi otvori prema zemne etaže, tako da: toj čestici, osim u slučaju kad je susjedna parcela javna - visina građevine nije viša od visine osnovne građe- zelena ili prometna površina. Otvorima se ne smatraju vine i ne prelazi ukupnu visinu od 6,0 metara do vijenca, fiksni otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x izuzev na strmim terenima i kod zatečene izgradnje gdje 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke. može biti i viša, ali ne viša od osnovne građevine; (3) Balkoni, terase i otvorena stubišta ne mogu se - brisano graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice susjedne - građevni pravac pomoćne i manje građevine građevne čestice, gospodarske namjene je u pravilu iza građevnog pravca (4) Građevine koje će se graditi na poluotvoreni osnovne građevine. Iznimno, na strmom terenu, navede- Strana 1448 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. ne građevine mogu se graditi i ispred građevnog pravca jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjed- osnovne, u skladu s lokalnim uvjetima. ne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih (2) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne ovog članka od susjednih građevnih čestica mora iznositi: može biti manja od 3,0 m. - ako se grade kao slobodnostojeće građevine ili se (3) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih grade uz obiteljsku kuću 1,0 m; građevina u kojima se sprema sijeno, a izgrađene su od - ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju drveta, od susjedne granice građevne čestice mora iznositi biti smještene s jedne strane uz susjednu građevinu odi- najmanje 5 metara. jeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije (4) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od prema susjednoj građevnoj čestici, 10,0 m od susjedne čestice, ako su letilišta okrenuta prema - ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane pri- toj granici, a 6,0 m ako su okrenuta u suprotnom smjeru. slonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim (5) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevina s izvorima zagađenja od stambenih i manjih građevnim česticama. građevina poslovne namjene ne može biti manja od 12,0 (3) Ako građevine iz stavka (1) ovog članka imaju m, a gnojišta ne manje od 15,0 m. otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti (6) Zidovi staja moraju se graditi od negorivog udaljene od te čestice najmanje 3,0 m. materijala, dok se svinjci i peradarnici, kao i staje za ovce, (4) Kod građenja manjih građevina gospodarske koze i kuniće mogu podizati od drvene građe. Pod u staju namjene, odgovarajući prostor za parkiranje potrebno je i svinjcu mora biti nepropusan za tekućine i mora imati osigurati u okviru vlastite građevne čestice na susjednoj rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. čestici, čestici preko puta ili koristiti javno parkiralište uz (7) Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad suglasnost vlasnika. terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. (5) Pomoćne građevine mogu se prenamijeniti Sve tekućine iz staja, svinjaca i gnojišta moraju se odvo- u stambeni ili poslovni prostor, pri čemu se stambena diti u jame ili silose za osoku i ne smiju se razlijevati po jedinica odnosno samostalna uporabna jedinica pribraja okolnom terenu. broju stambenih jedinica odnosno samostalnih uporabnih (8) Jame i silosi za osoku moraju biti izvedeni od jedinica obiteljske kuće (najviše tri). nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropu- -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Pro- stan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene stornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Služ- udaljenosti od ostalih građevina za jame i silose za osoku beni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu jednake su kao i za gnojišta. 05.01.2019.g., izmjene u stavku 1. podstavku 1 (crtica), (9) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih gra- podstavak 2 (crtica) brisan, podstavak 3 (crtica) cijeli đevina od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, izmijenjen, izmjene u stavku 4. cisterne i sl.) ne može biti manja od 20 metara. Članak 23. (10) Uz građevine stambene namjene dopušten je (1) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se i smještajstaklenika i plastenika za uzgoj voća, povrća, graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene sadnica i ukrasnih biljaka, uzgajalište puževa, glista, na susjednoj čestici ili na čestici preko puta, prema lokal- gljiva i sl. nim i/ili zatečenim uvjetima, uz slijedeće granične uvjete: -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Pro- a) najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi stornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Služ- 6,0 m, najviše sa dvije nadzemne etaže (max. katnost beni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu P+Pk), s mogućnošću izgradnje podruma. Iznimno visina 05.01.2019.g., izmjene u stavku 1. i podstavku a). vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivred- Rekonstrukcija građevina stambene namjene - obi- nih proizvoda može iznositi i do 6,0 m, a silosa za stočnu teljske kuće hranu i više, ali najviše za 20% visine sljemena građevina Članak 24. za uzgoj i tov. (1) Rekonstrukcija postojećih obiteljskih kuća b) građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca izgrađenih na temelju odgovarajućih akata o gradnji te građevine osnovne namjene, svih građevina izgrađenih prije 15.veljače 1968.godine, c) građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, prema ovim Odredbama. d) najmanja udaljenost od susjedne čestice iznosi (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka ukoliko 3,0 m, ako su građevine građene od drveta, odnosno 1,0 obiteljska kuća ne zadovoljava uvjete za nove građevine m ako se grade od opeke ili betona, određene ovim Odredbama može se rekonstruirati u posto- e) na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj jećim tlocrtnim i visinskim gabaritima, ali bez povećanja. od 3,0 m od granice susjedne čestice, ne mogu se izvoditi (3) Iznimno od stavka (1) ovog članka kada je gra- otvori, đevna čestica manja od minimalne dozvoljene za novu f) otvorima se ne smatraju fiksna ostakljenja ne- gradnju, moguća je rekonstrukcija, gradnja zamjenske prozirnim staklom, maksimalne veličine 60 x 60 cm i građevine i interpolacija u skladu sa slijedećim graničnim ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm. uvjetima: (2) Građevine koje se grade na poluotvoreni način, a) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1449 - Broj 16 za samostojeću građevinu iznosi 0,4, (1) Neposrednom provedbom ovih Odredbi mogu se b) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) graditi višestambene građevine bez obzira na građevinsku za samostojeću građevinu iznosi 1,2, a iznimno u obuhvatu (bruto) površinu u izgrađenom i neizgrađenom dijelu gra- UPU-a naselja KrapinskeToplice (šireg područja) 1,6. đevinskih područja naselja za koja nije propisana obveza c) Najveća dopuštena ukupna visina obiteljske izrade plana užeg područja a koja se odnose na slijedeća kuće iznosi 9,0 m, a iznimno u obuhvatu UPU-a naselja statistička naselja: KrapinskeToplice (šireg područja) 12,0. - statističko naselje Krapinske Toplice u cijelosti, d) Udaljenost obiteljske kuće od granice građevne - dio statističkih naselja Klokovec, Čret i Vrtnjako- čestice iznosi najmanje 1,0 m. Postojeća udaljenost manja vec koja se odnose samo na dijelove građevinskih područja od 1,0 m može se zadržati. naselja koji su smješteni uz županijske i lokalne ceste. (4) Ukoliko kod postojećih obiteljskih kuća nagib (2) Neposredna gradnja višestambenih građevina krova ne zadovoljava uvjete za nove građevine određene provodi se uz slijedeće granične uvjete: ovim Odredbama moguća je rekonstrukcija u smislu a) Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna povećanja tlocrtne površine građevine do koeficijenta višestambena građevina i garaža u funkciji građevine izgrađenosti (kig) određenog ovim Odredbama ne mije- osnovne namjene. njajući postojeću visinu i nagib krova. Ukoliko je ovim b) Najmanja dopuštena površina građevne čestice Odredbama dopuštena veća visina od visine izgrađene za višestambene građevine iznosi 600 m2. građevine, dopuštena je rekonstrukcija građevine do c) Najveća dopuštena površina građevne čestice visine određene za nove građevine, ali je u tom slučaju nije ograničena. potrebno rekonstruirati krov sa nagibom koji je propisan d) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) ovim Odredbama. iznosi 0,4 za nadzemne etaže, odnosno 0,6 za podzemnu (5) Rekonstrukcija postojeće pomoćne, manje etažu. Iznimno, na građevnim česticama nagiba terena gospodarske i poljoprivredne gospodarske građevine većeg od 1:5 (20 %), koeficijent izgrađenosti za nadzemni izgrađene na temelju odgovarajućih akata o gradnji te dio može biti do 0,6. svih građevina izgrađenih prije 15.veljače 1968.godine, e) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine iznosi 2,6. prema ovim Odredbama. f) Najveći dopušteni broj etaža višestambene gra- (6) Iznimno od stavka (5) ovog članka, postojeće đevine iznosi 5 nadzemnih etaža (max. katnost P+3+Pk pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne gospodar- u slučaju kosog krova, odnosno P+4 u slučaju ravnog ske građevine izgrađene u skladu s prijašnjim propisima, krova) s mogućnošću gradnje podzemne etaže. Iznimno, a ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Odred- na građevnim česticama nagiba terena većeg od 1:5 (20 bama mogu se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i %), moguće je visinu građevine i katnost obračunati za- visinskim gabaritima. sebno za svaku dilataciju, u slučaju dilatacijske, kaskadne Članak 25. gradnje. Iznimno, za naselje Selno (unutar zone etnološkog g) Najveća dopuštena ukupna visina građevine područja - zone zaštite C), te područje unutar obuhvata iznosi 20,0 m. UPU-a naselja Krapinske Toplice (šireg područja) (unutar -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog zona zaštite B i C) kod rekonstrukcije postojećih obitelj- plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- skih kuća i izgradnje novih moguća su odstupanja od uvje- snik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01.2019.g., ta određenim člancima 19.-24. ovih Odredbi, temeljem izmjene u stavku 2. podstavku d) i podstavku f. uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela. Udaljenost višestambene građevine od granica Članak 26. građevnih čestica (1) Sve katastarske čestice na području Općine Članak 28. Krapinske Toplice na kojima su izgrađene obiteljske kuće, (1) Građevine stambene namjene - višestambene koje su udaljene i izdvojene od građevinskih područja građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način mo- naselja, a koje u grafičkom dijelu plana nisu označene kao raju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevinsko područje naselja smatraju se građevinskim građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice. područjem naselja i za njih vrijede isti uvjeti koji su Ovim (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, u već izgra- Odredbama određeni za neposrednu gradnju za obiteljske đenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, kuće unutar izgrađenog dijela građevinskog područja za građevina može biti udaljena i manje od 4,0 m od jedne koje nije određena obveza izrade planova užeg područja. susjedne građevne čestice, ali ne manje od 3,0 m, pod (2) brisan. slijedećim uvjetima: -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog - da udaljenost od susjedne građevine iznosi naj- plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- manje 6,0 m; snik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., (3) Balkoni, terase i otvorena stubišta ne mogu se brisan stavak 2. graditi na udaljenosti manjoj od 4,0 metara od granice B) Građevina stambene namjene - višestambena susjedne građevne čestice. građevina (4) Građevine koje će se graditi na poluotvoreni Članak 27. način, tako da će se jednom stranom prislanjati uz su- Strana 1450 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. sjednu građevinu, moraju s drugim dijelovima građevine je ishoditi dopuštenje nadležnog konzervatorskog odjela. (istakom) biti udaljene od susjedne građevine najmanje f) Sljeme krovišta mora se postaviti po dužoj strani pola visine h/2, i ne manje od 4,0 metara od granice gra- građevine i mora na nagnutom terenu biti paralelno sa slo- đevne čestice. jnicama, odnosno, kod višestrešnih krovišta barem jedno Rekonstrukcija višestambenih građevina sljeme paralelno sa slojnicama, izuzev kod rekonstrukcija Članak 29. i održavanja zatečenih legalnih građevina. (1) Rekonstrukcija postojećih višestambenih g) Krovište u pravilu mora biti pokriveno crijepom; građevina izgrađenih na temelju odgovarajućih akata moguće je ozelenjavanje ravnih i kosih krovova. o gradnji te svih građevina izgrađenih prije 15.veljače h) Nije dozvoljeno mijenjati nagib krovne plohe 1968. godine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove od vijenca do sljemena, jer cijela krovna ploha mora građevine prema ovim Odredbama, biti istovjetnog nagiba. Može se odstupiti samo u širini (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, postojeće krovnih prozora / kućica u kojemu slučaju taj dio krovne višestambene građevine koje ne zadovoljavaju uvjete za plohe ima manji nagib, koji može završiti, ili na sljemenu nove građevine određene ovim Odredbama mogu se re- krova, ili prije njega. konstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima i) Pristup potkrovlju moguć je unutar građevine ili bez mogućnosti povećanja. izgradnjom (dogradnjom) stubišta uz osnovnu stambenu Opći uvjeti za građevine stambene namjene - obitel- građevinu, a mora biti zatvoreno ili natkriveno i uklopljeno jske kuće i višestambene građevine u cjelokupni izgled građevine. Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Pro- namjene - obiteljske kuće i višestambene građevine i stornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Služ- uređenje građevne čestice beni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu Članak 30. 05.01.2019.g., Članak 30. izmijenjen u cijelosti. (1) Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se Parkirališne površine na građevnim česticama prilagoditi postojećem ambijentu. Građevine treba ob- građevine stambene namjene - obiteljske kuće i višes- likovati u skladu s tradicijskim oblicima i materijalima. tambene građevine Arhitektonsko oblikovanje valja uskladiti s krajobrazom Članak 31. i s tradicijskom slikom naselja. (1) Obiteljska kuća i višestambena građevina moraju a) Tlocrtne i visinske dimenzije građevina, oblik- imati osiguran potreban broj parkirališnih mjesta prema ovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, te građevni tablici br. 3 iz članka 132. ovih Odredbi na vlastitoj materijali, osobito unutar postojećih središta tradicijskih građevnoj čestici. naselja, moraju biti u skladu s tradicijski korištenim ma- (2) Parkirališne površine unutar građevne čestice terijalima, u skladu s okolnim građevinama, krajobrazom treba zaštititi sadnjom drveća (1 drvo na tri parkirna i načinom građenja na dotičnom području. Preporuča se mjesta). izduženi (pravokutni) tloris odnosno tloris u obliku slova Priključivanje građevina stambene namjene - L ili u obliku slova T; obiteljske kuće i višestambene građevine na komunalnu b) Na sve vrste građevina koje se mogu graditi infrastrukturu unutar zone mješovite namjene moguća je postava foto Članak 32. naponskih ćelija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških (1) Priključak postojećih i planiranih građevina inovativnih rješenja za korištenje alternativnih izvora en- stambene namjene - obiteljske kuće i višestambene ergije, a na zaštićenim građevinama odnosno na području građevine na sustav odvodnje utvrđen je točkom 5.2.2. zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i krajobraza iskl- „Sustav odvodnje” ovih Odredbi, a prema posebnim jučivo uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela; uvjetima nadležnih službi. c) Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili u nizu (2) Priključak na ostalu komunalnu infrastrukturu moraju činiti arhitektonsku cjelinu; utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih d) Krovišta trebaju biti kosa, u pravilu dvostrešna, poduzeća, kao i odredbi iz točke 5.1.6 „Pošta i teleko- tradicijskog nagiba krovnih ploha 30° - 40°, a moguća su munikacije“, 5.2.1 „Korištenje voda“. i 5.3. „Energetski i zabatna skošenja strmijeg nagiba. Ravna i višestrešna sustav“ (5.3.1 Elektroopskrba i 5.3.2. Opskrba plinom). krovišta te krovišta manjeg nagiba, dozvoljena su ako 2.2.1.2. Građevine javne i društvene namjene se time ne narušava ambijentalna cjelovitost naselja te u Članak 33. slučajevima suvremenih oblikovanja određenih arhitek- (1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi mo- tonskim natječajem i u slučajevima gdje su uvjetovana guća je izgradnja javne i društvene građevine: namjenom građevina - u izgrađenom i neizgrađenom dijelu građevinskog e) Na kosom krovu dozvoljena je izgradnja krovnih područja naselja za koje nije propisana obveza izrade prozorskih kućica i postava krovnih prozora u ravnini plana užeg područja bez obzira na veličinu građevinske krovne plohe, te krovnih nadozidnih prozora i krovnog bruto površine, nadozida. Nadogradnja krovnih kućica smije zauzimati - brisan uz slijedeće granične uvjete: najviše 30 % krovne plohe. Za postavu prozora i krovnih a) Na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više kućica na krovne plohe zaštićenih građevina kao i na građevina osnovne namjene. području zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina potrebno b) Na građevnoj čestici na kojoj će se graditi javna Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1451 - Broj 16 i društvena građevina nije dopuštena gradnja stambene naselja prema uvjetima koji vrijede za etno turističko građevine. naselje, ukoliko se radi o gradnji pansionskog tipa soci- c) Građevine se grade samo kao slobodnostojeće. jalne ustanove (Članak 46. stavak h) d) Najmanja dopuštena površina građevne čestice l) Za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju, javne i iznosi 500 m2, osim ako nije drugačije određeno člankom društvene građevine u već izgrađenim dijelovima naselja, 34. ovih Odredbi. granične vrijednosti navedene ovim člankom utvrđuju se e) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) u skladu s lokalnim uvjetima i/ili zatečenim stanjem, te građevne čestice na kojoj će se graditi javna i društvena odredbama iz članka 65. građevina iznosi za građevine: (2) brisan - predškolske i školske ustanove, ostale0,5 -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog - socijalne i zdravstvene, 0,4 plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- - vatrogasni dom 0,4 snik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., - sportsko- rekreacijske 0,6 izmjene u stavku 1. podstavku h, dodan novi podstavak k). - vjerske 0,5 -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Pro- f) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti gra- stornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Služ- đevne čestice (kis) iznosi za građevine: beni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu - predškolske i školske, ostale 2,0 05.01.2019.g., u stavku 1. brisan podstavak 2 (crtica), - socijalne i zdravstvene, 2,0 izmjene u podstavku h), iza podstavka k) dodan novi - vatrogasni dom 1,2 podstavak l), brisan stavak 2. - sportsko- rekreacijske 1,8 Članak 34. - vjerske 1,5 (1) Osim uvjeta iz prethodnog članka potrebno je g) Najveća dopušteni broj etaža i katnost iznosi za primijeniti i slijedeće uvjete za izgradnju pojedinih javnih građevine: i društvenih građevina, a to su za: - predškolske i školske, ostale3 nadzemne etaže a) za predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice): (max. katnost P+1+Pk), - brisan - socijalne i zdravstvene, 4 nadzemne etaže (max. - minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 katnost P+2+Pk) m2; - vatrogasni dom2 nadzemne etaže (max. katnost b) za osnovne škole: P+1) - brisan - sportsko- rekreacijske 2 nadzemne etaže - na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine - vjerske 2 nadzemne etaže za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske U svim tipovima javnih i društvenih građevina terene, zelene površine i dr., dopuštena je izgradnja podzemne etaže. - veličina građevne čestice određena je normativom h) Javne i društvene građevine mogu se graditi do od 30-50 m2 po učeniku za rad škole u 2 smjene; visine vijenca koja iznosi za građevine: c) za građevine zdravstva, kulture i socijalne dje- - predškolske i školske, ostale 12,0 m latnosti: - socijalne i zdravstvene, 14,5 m - grade se unutar građevinskih područja naselja u - vatrogasni dom12,0 m do max. 15 m skladu s veličinom naselja i sa standardima, na način da - sportsko- rekreacijske 14,5 m pridonose kvaliteti života u naselju; - vjerske može iznositi više od 14,5 m. (2) Za izgradnju javne i društvene građevine u i) Udaljenost javne i društvene građevine iznosi : već izgrađenim dijelovima naselja, granične vrijednosti - od granice građevne čestice najmanje 6,0 m, navedene ovim člankom utvrđuju se u skladu s lokalnim - od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m za građe- uvjetima. vine do visine 12,0 m, odnosno 8,0 m za građevine više -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Pro- od 12,0 m, stornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Služ- j) Uz građevinu osnovne namjene, ali ne i uz sport- beni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu sku dvoranu, mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, 05.01.2019.g., u stavku 1. podstavak a) (crtica) brisan, u spremišta i sl.), a u sklopu ovim Odredbama zadanih podstavku b) brisana alineja 1 (crtica). graničnih vrijednosti za izgradnju građevine osnovne Arhitektonsko oblikovanje javne i društvene građe- namjene. Pomoćne građevine grade se najviše do jedne vina i uređenje građevne čestice nadzemne etaže visine 4,5 m, tlocrtne površine najviše Članak 35. do 40% tlocrtne površine osnovne namjene. Pomoćne (1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se građevine moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od gra- prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena nice građevne čestice i najmanje 6,0 m od regulacijskog svih kvalitetnih i postojanih materijala. pravca. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog (2) Krovište građevine može biti ravno ili koso, područja naselja mogu biti udaljene od granice građevne nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a čestice 3,0 m i bez otvora. na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjet- k) Građevine socijalne namjene, domovi za starije i ljenje. Krovište može biti i drugačijeg oblika uz uvjet da drugo, mogu se graditi unutar građevinskog područja se forma krova prilagodi postojećem ambijentu. Strana 1452 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

(3) Građevna čestica javne i društvene građevine (4) Priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje te treba biti ozelenjena, a najmanje 25% njene površine treba na građevine elektroopskrbe, telekomunikacijsku i plinsku hortikulturno urediti. mrežu unutar građevinskih područja naselja utvrđuje se (4) Građevna čestica javne i društvene građevine na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. se u pravilu ne ograđuje, a ukoliko se ograda izvodi Rekonstrukcija postojećih javnih i društvenih gra- primjenjuju se uvjeti za izgradnju ograda na građevnim đevina i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.) na česticama građevina stambene namjene. istoj građevnoj čestici -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Pro- Članak 38. stornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Služ- (1) Rekonstrukcija postojećih javnih i društvenih beni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu građevina i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.) uz 05.01.2019.g., izmjene u stavku 2.(dodana nova rečenica), javne i društvene građevine u smislu dogradnji, nadograd- i stavku 3. (brisana druga rečenica). nji, i sl. izuzev prenamjene, koje se nalaze u izgrađenom Parkirališne površine na građevnim česticama za i neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za javne i društvene građevine koje nije propisana obveza izrade plana užeg područja, Članak 36. moguća su prema ovim Odredbama za nove građevine. Potreban broj parkirališnih mjesta sukladno na- (2) Iznimno, od stavka (1) ovog članka rekonstruk- mjeni određuje se prema Tablici br.3 iz članka 132. ovih cija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih Odredbi. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog javne i društvene građevine, u izgrađenim građevinskim područja odgovarajući broj parkirališnih mjesta može se područjima naselja, kod kojih je koeficijent izgrađenosti osigurati na susjednim vlastitim česticama i zakupom u (kig) veći od propisanog ovim Odredbama za nove gra- radijusu od cca 200 m od građevne čestice, a za sportske đevine, određuje se u postojećim tlocrtnim gabaritima bez građevine moguće je i u neposrednoj blizini na javnoj mogućnosti povećanja. površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta i u (3) Iznimno, od stavka (1) ovog članka, postojeće neizgrađenom dijelu građevinskog područja. javne i društvene građevine, u izgrađenim dijelovima gra- -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog đevinskog područja naselja, koje su izgrađene na manjim plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- udaljenostima (od granice građevne čestice i regulacijskog snik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., pravca) od propisanih ovim Odredbama, rekonstruiraju dodane riječi - na susjednim vlastitim česticama. se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti. Priključivanje građevne čestice za javne i društvene (4) U izgrađenom dijelu građevinskog područja, građevine namjene na prometnu površinu i komunalnu postojeće javne i društvene građevine udaljene manje od infrastrukturu 6,0 m od susjedne granice građevne čestice ali ne manje Članak 37. od 3,0 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim (1) Građevne čestice za javne i društvene građevine gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema moraju imati neposredan pristup na izgrađenu prometnu postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su površinu minimalne širine 3,5 m za jednosmjerni odnosno udaljene od granice građevne čestice manje od 3,0 m na 5,5 m za dvosmjerni promet ili je uređenje iste započelo toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom na temelju programa gradnje građevina i komunalne dijelu, izuzev ako građevina graniči s javnom površinom. infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su (5) Postojeće javne i društvene građevine i pomoćne izvedeni barem zemljani radovi. Unutar izgrađenog dijela građevine (garaže, spremišta i sl.) uz javne i društvene građevinskog područja naselja, ukoliko lokalni uvjeti to ne građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima dozvoljavaju, širina prometne površine može biti i manja mogu se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i vertikal- ali ne manja od 3,0 m. nim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani (2) Građevine se mogu graditi unutar neizgrađenog ovim Odredbama. dijela građevinskog područja naselja samo ukoliko ima- -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- ju mogućnost priključka na izgrađeni sustav odvodnje nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni odnosno čije je uređenje započeto na temelju programa glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture 2019.g., izmijenjen cijeli stavak 1., izmjena u stavku 4. prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina zemljani radovi u skladu s ovim Planom. druge namjene u javne i društvene građevine (3) Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje Članak 39. određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građe- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u vinskog područja naselja do izgradnje sustava odvodnje javne i društvene građevine moguća je pod istim uvjetima određenog ovim Planom, moguć je, iznimno, priključak propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih građevina na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta javne i društvene namjene. nadležnih službi za sve građevine veličine do max. 15 ES 2.2.1.3. građevine gospodarske namjene (proizvod- (ekvivalentnih stanovnika). Za građevine kapaciteta većeg ne, poslovne, ugostiteljsko-turističke) od 15 ES, obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski su- Članak 40. stav sa uređajem (biodisk i sl.) U slučaju izgradnje sustava (1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje. graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1453 - Broj 16 građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem đevine od susjednih građevina iznosi ½ zabatne visine u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu građevine, ali ne manje od 3,0 m od granice građevne i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospo- čestice. Iznimno u već izgrađenim dijelovima naselja, u darskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i ne narušavaju uvjete života i stanovanja. manje od 3,0 m od granice građevne čestice, ali ne manje (2) U građevinskim područjima naselja mogu se od 1,0 m, pod slijedećim uvjetima: graditi: - ako je udaljenost od susjedne građevine najmanje - proizvodne i poslovne građevine (pretežito usluž- 4,0 m, ne, pretežito trgovačke, komunalno servisne, te manje - na građevini koja je udaljena od susjedne građevne zanatske), čestice manje od 3,0 m ne smiju se graditi otvori prema - ugostiteljsko - turističke građevine, toj granici. Otvorima se ne smatraju otvori s neprozirnim - poljoprivredne gospodarske građevine. staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od Članak 41. staklene opeke. (1) Postojeće proizvodne ili poslovne građevine Arhitektonsko oblikovanje proizvodne i poslovne u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet građevine i uređenje građevne čestice osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša. Članak 44. (2) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira (1) Građevna čestica prema prometnoj površini pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati pro- uređuje se sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet pisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, da se ne ometa ulaz u građevinu. onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja (2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo. one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne (3) Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, uz uvjet da mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu visina parapeta ograde iznosi najviše 60 cm. života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno (4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina na prostoru dosega negativnih utjecaja. moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, Proizvodne i poslovne građevine uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu Članak 42. prilagodbu okolnom prostoru. Neposrednom provedbom ovih Odredbi mogu se Parkirališne površine na građevnim česticama pro- graditi: izvodne i poslovne građevine - proizvodne i poslovne građevine u izgrađenom Članak 45. i neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za (1) Proizvodne i poslovne građevine moraju imati koje nije propisana obveza izrade plana užeg područja bez osiguran potreban broj parkirališnih mjesta na vlastitoj obzira na veličinu građevinske bruto površine uz slijedeće građevnoj čestici prema tablici br.3 iz članka 132. ovih granične uvjete: Odredbi. Parkiralište se može nalaziti i na susjednoj čestici a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice ili čestici u neposrednoj blizini, a moguće je predvidjeti iznosi 300 m2. osigurana mjesta na javnim ili privatnim parkirnim povr- b) Najveća dopuštena površina građevne čestice šinama ili garažama, uz suglasnost vlasnika istih iznosi 1500 m2. (2) Parkirališne površine unutar građevne čestice c) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) treba zaštititi sadnjom drveća. iznosi 0,5. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Pro- d) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) stornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Služ- iznosi 1,5. beni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu e) Unutar proizvodne i poslovne građevine dopušten 05.01.2019.g., izmjene u stavku 1., u stavku 2.brisane je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene riječi -1 drvo na tri parkirališna mjesta. površine 100 m2. 2.2.1.4. Ugostiteljsko - turističke građevine f) Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi Članak 46. 2 nadzemne etaže (max. katnost P+1), s mogućnošću (1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi do- izgradnje podzemne etaže. puštena je izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina g) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom unutar izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom, a iznosi područja naselja za koja nije propisana obveza izrade najviše 12,0 m do vijenca. planova užeg područja bez obzira na veličinu građevinske -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Pro- bruto površine uz slijedeće granične vrijednosti: stornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Služ- a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice beni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu iznosi 500 m2, 05.01.2019.g., izmjene u podstavku g. b) brisan, Udaljenost proizvodne i poslovne građevina od c) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) granica građevnih čestica iznosi 0,5, Članak 43. d) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) Najmanja udaljenost proizvodne i poslovne gra- iznosi 2,5. Strana 1454 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

e) Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi udaljenosti od 4,0 m od granice čestice ne dozvoljava četiri nadzemne etaže (P+3) s mogućnošću gradnje pod- izgradnja otvora. Udaljenost ugostiteljsko turističke zemne etaže. građevine može biti i manja, ali ne manja od 1m, osim u f) Najveća dopuštena ukupna visina građevine slučaju interpolacije kada se može smjestiti na rub čestice. iznosi 16,0 m. Otvori se mogu izvoditi kod manjih udaljenosti samo u g) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti slučaju kad čestica graniči s javnom površinom. sportski tereni, vanjski bazeni i terase. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- h) Krovište može biti ravno ili koso nagiba i pokrova nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. građevine. 2019.g., u članku 47. dodana nova rečenica. (2) Unutar turističke etno zone (T4) moguća je Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističke gradnja centralne građevine i smještajnih građevina u građevina i uređenje građevne čestice funkciji turizma, prema slijedećim uvjetima: Članak 48. a.) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti zone (1) Najmanje 30% površine građevne čestice mora (kig) iznosi 0,5. biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo. b.) građevine se mogu graditi kao slobodnostojeće (2) Ograde se izvode u kombinaciji čvrstog materi- i to kao: jala i živice, visine do 2,0 m. Neprozirni, puni dio ograde -prizemnica s podrumom i potkrovljem (Po +P+Pks) najveće je dopuštene visine 50 cm. iznimno, kada je to -podrum, suteren i prizemlje, (P0 +S+P), bez na- nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja ograde dozida potkrovlja se izvode kao krute metalne i ne mogu biti više od 2,0 m. -podrum i prizemlje (Po +P) - bez nadozida pot- (3) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se krovlja, ako je podrum najviše 1,5 m izdignut od konačno prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena zaravnatog terena na najnižem dijelu građevine, svih kvalitetnih i postojanih materijala. -visina do vijenca ne može prelaziti 6 m. (4) Krovište građevine može biti ravno ili koso, (3.) Više smještajnih jedinica može se postaviti/ nagiba od 30 - 45º, te pokrova kojeg predviđa usvojena izgraditi na jednoj čestici ukoliko ona zadovoljava povr- tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi šinom za koeficijent izgrađenosti kupole za prirodno osvjetljenje. (4). Na istoj ili susjednoj čestici može se izgraditi (5) Dio krovnih ploha može se koristiti za solarne centralna građevina u funkciji turizma sa sadržajima ugo- elemente. stiteljstva, recepcija, sanitarni čvor, vinski podrum, stan (6) U sklopu građevne čestice mogu se graditi i vlasnika ili smještajne jedinice zaposlenika, i dr. uređivati sportsko-rekreacijski sadržaji, sportski tereni, (5.) Centralna građevina može imati bruto razvijenu vanjski bazeni i terase. površinu najviše 400 m2 , najveće visine podrum + pri- Parkirališne površine na građevnim česticama za zemlje + potkrovlje (Po +P+Pks), suteren + prizemlje + ugostiteljsko-turističke građevine potkrovlje (S+P+Pks); odnosno visina do vijenca iznosi Članak 49. 7,5 m. Unutar centralne građevine moguće je predvidjeti (1) Ugostiteljsko-turističke građevine moraju imati stanovanje vlasnika, u stanu do najviše 100 m2 osiguran potreban broj parkirališnih mjesta prema tablici (6.) Krovište svih građevina turističke etno zone br. 3 iz članka 132. ovih Odredbi na vlastitoj građevnoj, je koso, dvostrešno ili višestrešno, nagiba 250-400 sa na susjednoj čestici ili čestici u neposrednoj blizini, a mogućnošću izvedbe krovnih istaka u tradicijskom stilu, moguće je predvidjeti osigurana mjesta na javnim ili pri- koji mogu biti veličine raspona između dva roga, pokrov vatnim parkirnim površinama ili garažama, uz suglasnost obavezno crijep, moguć je pokrov slamom kod gospodar- vlasnika istih. skih građevina u funkciji turističke ponude. (2) Parkirališne površine unutar građevne čestice Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog treba zaštititi sadnjom drveća. plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- (3) Priključak građevina ugostiteljsko-turističke na- snik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., mjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi dodaju se novi stavci 2., 3., 4., 5. i 6. posebnih uvjeta nadležnih javnopravnih tijela. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. 2019.g., u stavku 1. brisan podstavak b), izmjene u stavku 2019.g., izmjene u stavku 1., u stavku 2. brisane riječi „1 5. (broj „200“ zamijenjen brojem „400“). drvo na tri parkirna mjesta“, izmjene u stavku 3. Udaljenost ugostiteljsko-turističke građevina od Rekonstrukcija ugostiteljsko-turističke građevine granica građevnih čestica Članak 50. Članak 47. (1) Prenamjena postojećih građevina drugih namje- Udaljenost ugostiteljsko-turističke građevine od na u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m, a po- je pod istim uvjetima kao i za nove građevine. moćne građevine mogu se graditi i na granici građevne (2) Rekonstrukcija postojećih ugostiteljsko-turistič- čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj kih građevina i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1455 - Broj 16 sl.) uz ugostiteljsko-turističke građevine u smislu dograd- (2) Lokacije za postavu kioska na području Općine nji, nadogradnji, prenamjene i sl., moguća su prema ovim Krapinske Toplice utvrđuju se planom lokacija kioska. Odredbama za nove građevine. (3) Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama (3) Iznimno od stavka (2) ovog članka ukoliko ili površinama u vlasništvu Općine Krapinske Toplice, kao uvjeti gradnje postojeće ugostiteljsko-turističke građevine samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati prelaze uvjete određene ovim Odredbama za nove građe- u jednu funkcionalnu cjelinu. vine, dopuštena je rekonstrukcija postojeće građevine u (4) Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česti- postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima. cama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s planom 2.2.1.5. Poljoprivredne gospodarske građevine lokacija iz stavka 2. ovoga članka. Članak 51. (5) Najveća dopuštena tlocrtna veličina kioska je 12 Neposrednim provođenjem ovih Odredbi mogu se m2, ukoliko ne prelazi najveću dopuštenu izgrađenost na graditi u skladu sa Odlukom o komunalnom redu Općine građevnoj čestici. poljoprivredne gospodarske građevine na zasebnim gra- (6) Osim kioska unutar građevinskih područja nase- đevnim česticama u izgrađenom i neizgrađenom dijelu lja mogu se graditi i montažne građevine svih namjena uz građevinskog područja za koje nije propisana obveza uvjet da se ispoštuju svi uvjeti odgovarajuće namjene odre- izrade plana užeg područja, te u izgrađenom dijelu gra- đeni ovim Odredbama uključujući i oblikovne zahtjeve. đevinskog područja za koje je propisana obveza izrade POSREDNA PROVEDBA plana užeg područja bez obzira na veličinu građevinske SMJERNICE ZA IZRADU UPU-a NASELJA bruto površine uz slijedeće granične uvjete: KRAPINSKE TOPLICE (šireg područja) a) najmanja dopuštena površina građevne čestice Članak 54. iznosi 240 m2. (1) Obuhvat izrade UPU-a naselja Krapinske Topli- b) najveća dopuštena površina građevne čestice ce (šireg područja) uključuje dio naselja Krapinske Toplice iznosi 1000 m2. i Klokovec za koje je na snazi važeći UPU-a naselja c) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) Krapinske Toplice (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske iznosi 0,5. županije“ br. 8/09) i dio naselja Krapinske Toplice, Klo- d) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) kovec i Donje Vino koje nije u obuhvatu važećeg UPU-a iznosi 1,5. naselja Krapinske Toplice. e) najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 nadzemne (2) Obuhvat obvezne izrade Urbanističkog plana etaže (P+Pk), s mogućnošću izgradnje podzemne etaže. uređenja naselja Krapinske Toplice (šireg područja) i obu- f) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije hvat važećeg UPU-a naselja Krapinske Toplice određen je građevine iznosi 120 m2. na kartografskim prikazima 3e. “Uvjeti korištenja i zaštite g) najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,5 m. prostora - područja primjene planskih mjera uređenja i Iznimno, poljoprivredne gospodarske građevine kao što zaštite” u mjerilu 1:25.000 i 4. “Građevinska područja” su spremišta većih strojeva, silosni tornjevi i slične gra- u mjerilu 1:5.000. đevine sa specifičnim potrebama u svrhe poljoprivredne (3) Na području koje je ovim Planom određeno kao djelatnosti mogu biti i veće visine. površina obuhvata UPU-a naselja Krapinske Toplice (šireg 2.2.1.6. Infrastrukturne i komunalne građevine područja) posredno se može graditi uz uvjete određene Članak 52. člancima 55- 74. ovih Odredbi. (1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi mogu A) Građevinsko područje naselja se graditi infrastrukturne i komunalne građevine na po- GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE - OBITEL- dručju svih građevinskih područja naselja na području JSKA KUĆA I VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE Općine Krapinske Toplice. Obiteljska kuća (2) Građevine infrastrukturne i komunalne namjene Članak 55. jesu prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne gra- (1) Posrednom provedbom ovih Odredbi mogu se đevine, uređaji i sl, a grade se temeljem uvjeta nadležnih graditi: tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti. - obiteljske kuće u izgrađenom dijelu građevinskog (3) Građevine infrastrukturne i komunalne namjene područja naselja za koje je propisana obveza izrade UPU-a detaljno su obrazložene u točki 5. „Uvjeti utvrđivanja naselja Krapinske Toplice (šireg područja), , koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastruk- - obiteljske kuće u neizgrađenom dijelu građevin- turnih sustava”. skog područja naselja za koje je propisana obveza izrade 2.2.1.7. Montažne građevine i privremene građevine UPU-a naselja Krapinske Toplice (šireg područja) Članak 53. uz slijedeće granične uvjete: Neposrednim provođenjem ovih Odredbi grade se: a) Površina građevne čestice za izgradnju obiteljske - montažne građevine, kuće ne može biti manja od: - privremene građevine. - za slobodnostojeće građevine 300 m2, (1) Kiosk i slična naprava je tipska ili posebno pro- - za dvojne građevine 250 m2, jektirana privremena, montažna ili pokretna građevina ili - za građevine u nizu 175 m2. naprava, koja služi za pružanje trgovačkih, ugostiteljskih, b) Ukoliko se uz obiteljsku kuću na istoj građevnoj servisnih ili sličnih usluga. čestici predviđa smještaj manje građevine gospodarske Strana 1456 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. namjene, veličina građevne čestice ne može biti manja od: minimalno istovjetan građevinskom pravcu obiteljske - za slobodnostojeće građevine500 m2 kuće. Iznimno, na strmom terenu, garaža se može graditi - za dvojne građevine 400 m2 na regulacijskom pravcu, u skladu s lokalnim uvjetima. - za građevine u nizu 300 m2 (3) Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od c) Najveća dopuštena površina građevne čestice susjednih građevnih čestica mora biti: nije ograničena. - ako se grade kao slobodnostojeće građevine ili su d) Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građene uz obiteljsku kuću - 1,0 m, građevine je 60 m2 za sve veličine građevnih čestica i - ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju tipove gradnje. biti smještene s jedne strane uz susjednu građevinu odi- e) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) jeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije određuje se: prema susjednoj građevnoj čestici, - za slobodnostojeće građevine 0,4 - ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane - za dvojne građevine 0,4 prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim - za građevine u nizu 0,5 zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim f) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevnim česticama. iznosi: (4) Ako pomoćne građevine imaju otvore prema - za slobodnostojeće građevine 2,0 susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te - za dvojne građevine 2,0 čestice najmanje 3,0 m. - za građevine u nizu 2,5 (5) Pomoćne građevine mogu se prenamijeniti u g) Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće stambeni ili poslovni prostor, pri čemu se stambena jed- iznosi 4 nadzemne etaže (max. katnost P+2+Pk) s inica pribraja broju stambenih jedinica obiteljske kuće mogućnošću izgradnje podzemne etaže. (najviše 3 stambene jedinice). h) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12 m, (6) Nije dopuštena gradnja građevina za obavljanje mjereno od najniže točke konačno zaravnatog terena do poljoprivredne djelatnosti. sljemena ili najviše točke ravnog krova -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- i) Zatečene građevine na manjim česticama od nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni propisanih podstavkama iz stavka (1), mogu se zadržati, glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. dograđivati, rekonstruirati ili novoizgraditi prema ovim 2019.g., izmjene u stavku 1. podstavku b) (brisana riječ Odredbama. „ukupna“). -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog Udaljenost obiteljske kuće od granica građevnih plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni čestica glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. Članak 57. 2019.g., izmjene u stavku 1. u prvoj i drugoj crtici, (1) Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje izmijene u podstavku h), a podstavak i) izmijenjen u 5,0 m od regulacijskog pravca. Iznimno, u već izgrađenim cijelosti. dijelovima građevinskog područja (interpolacija), udal- Pomoćne građevine uz obiteljsku kuću na istoj jenost obveznog građevnog pravca može biti i manja, tj. građevnoj česticu formirat će se prema susjednim građevinama. Kod inter- Članak 56. polacija moguće je poklapanje građevnog sa regulacijskim (1) Posrednom provedbom ovih Odredbi na pravcem, u izgrađenom dijelu naselja. građevnoj čestici uz obiteljsku kuću može se graditi: (2) Granica gradivog dijela čestice udaljena je od - pomoćna građevina u izgrađenom dijelu granice građevne čestice najmanje 3,0 m. Iznimno, u građevinskog područja naselja za koje je propisana obveza već izgrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim izrade UPU-a naselja Krapinske Toplice (šireg područja) uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3,0 m građevinske bruto površine 400 m2 i veće (odnosi se na od jedne susjedne granice građevne čestice, ali ne manje ukupnu površinu građevinske bruto površine obiteljske od 1,0 m, pod slijedećim uvjetima: kuće i pomoćne građevine), - da je udaljenost od susjedne građevine najmanje - pomoćna građevina u neizgrađenom dijelu 4,0 m; građevinskog područja naselja za koje je propisana - na građevini koja je udaljena od susjedne građevne obveza izrade UPU-a naselja Krapinske Toplice (šireg čestice manje od 3,0 m ne smiju se graditi otvori prema područja) bez obzira na veličinu građevinske bruto toj granici, osim ako građevina graniči s javnim dobrom. površine (odnosi se na ukupnu površinu građevinske Otvorima se ne smatraju otvori s neprozirnim staklom na- bruto površine obiteljske kuće i pomoćne građevine), uz jveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke. slijedeće granične uvjete: (3) Ostali uvjeti vezani na određivanje udaljenosti a) Najveći dopušteni broj etaža pomoćne građevine obiteljske kuće od granica građevnih čestica detaljnije će iznosi 2 nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podzemne se odrediti planom užeg područja. etaže. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- b) Najveća dopuštena visina pomoćne građevine nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni iznosi 6,0 m. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. (2) Građevni pravac pomoćne građevine je 2019.g., izmjene u stavku 1. i stavku 2. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1457 - Broj 16

Rekonstrukcija obiteljske kuće Odredbi. Članak 58. Opći uvjeti za građevine stambene namjene - obi- (1) Rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradn- teljske kuće i višestambene građevine ja zamjenskih građevina na građevnim česticama veličine Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene u skladu s propisanim veličinama izvodi se po pravilima namjene - obiteljske kuće i višestambene građevine i za novu gradnju s tim da se postojeći uvjeti gradnje veći uređenje građevne čestice od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja. Članak 62. (2) Rekonstrukcija, gradnja zamjenskih građevina Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene i interpolacija na građevnim česticama manjim od prop- namjene - obiteljske kuće I višestambene građevine isanih za novu gradnju izvodi se po slijedećim odredbama: istovjetan je uvjetima iz članka 30. ovih Odredbi. - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) Parkirališne površine na građevnim česticama gra- iznosi 0,4, đevine stambene namjene - obiteljske kuće i višestambene - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevine iznosi 1,6, Članak 63. - najveća dopuštena ukupna visina iznosi 12,0 m, Uvjeti za parkirališne površine na građevnim če- - udaljenost obiteljske kuće od granice susjedne sticama građevina stambene namjene - obiteljske kuće i građevne čestice iznosi najmanje 1,0 m, a iznimno ako višestambene građevine istovjetni su uvjetima iz članka je udaljenost manja od 1,0 m može se zadržati ali ne i 31. ovih Odredbi. dodatno smanjivati. Priključivanje građevina stambene namjene - obi- - potreban broj parkirališnih mjesta prema Tablici teljske kuće i višestambene građevine na komunalnu br. 3 iz članka 132. ovih Odredbi potrebno je osigurati na infrastrukturu vlastitoj građevnoj čestici. Članak 64. Višestambena građevina (1) Do izgradnje cjelovitog sustava za odvodnju Članak 59. otpadnih voda dopušta se izgradnja septičkih taložnica ili Posrednom provedbom ovih Odredbi mogu se nepropusnim sabirnim jamama za građevine kapaciteta do graditi: 15 ES (pet stambenih jedinica) dok je za građevine kapa- - višestambene građevine u izgrađenom i neizgra- citeta preko 15 ES potrebno izgraditi odgovarajući uređaj đenom području građevinskog područja naselja za koje za pročišćavanje otpadnih voda, a sve prema posebnim je propisana obaveza izrade UPU-a naselja Krapinske uvjetima nadležnih službi. Po izgradnji sustava odvodnje Toplice (šireg područja), bez obzira na građevinsku (bruto) obaveza je priključiti građevinu na javni sustav odvodnje. površinu, uz slijedeće granične uvjete: (2) Priključak svake građevine na elektroopskrbnu, a) Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna plinoopskrbnu i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na višestambena građevina i garaža u funkciji građevine osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, kao osnovne namjene. i uvjeta iz točke 5.1.6 „Pošta i telekomunikacije“ i 5.3. b) Najmanja dopuštena površina građevne čestice „Energetski sustav“. za višestambene građevine iznosi 500 m2. JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE c) Najveća dopuštena površina građevne čestice Članak 65. iznosi nije ograničena. (1) Posrednom provedbom ovih Odredbi mogu se d) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) graditi javne i društvene građevine: iznosi 0,4 za nadzemne etaže, odnosno 0,6 za podzemnu - u izgrađenom dijelu građevinskog područja na- etažu. selja za koje je propisana obveza izrade UPU-a naselja e) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) Krapinske Toplice (šireg područja), građevinske bruto iznosi 2,6. površine 500 m2 i veće, f) Najveći dopušteni broj etaža višestambene gra- - u neizgrađenom dijelu građevinskog područja đevine iznosi 5 nadzemnih etaža (max. katnost P+3+Pk u naselja za koje je propisana obveza izrade UPU-a naselja slučaju kosog krova, odnosno P+4 u slučaju ravnog krova) Krapinske Toplice (šireg područja), bez obzira na veličinu s mogućnošću gradnje podzemne etaže. građevinske (bruto) površine, uz slijedeće granične uvjete: g) Najveća dopuštena ukupna visina građevine a) Na građevnoj čestici može se graditi jedna ili iznosi 20,0 m. više građevina. Udaljenost višestambene građevine od granica b) Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 5 građevne čestice nadzemnih etaža, P+3+Pk u slučaju kosog krova, odnosno Članak 60. P+4 u slučaju ravnog krova i drugih oblika krova. Iznimno Udaljenost višestambene građevine od granica visina može biti i viša za pojedine dijelove građevine ili građevnih čestica istovjetna je uvjetima iz članka 28. samu građevinu (zvonik, dimnjaci, kotlovnice i slično). ovih Odredbi. Kod građevina čija se visina ne može mjeriti brojem Rekonstrukcija višestambenih građevina katova (koncertna dvorana, sportske dvorane i slično) Članak 61. najveća dozvoljena visina građevine do vijenca iznosi Uvjeti za rekonstrukciju postojećih višestambe- 15 m. Iznimno, za potrebe rekonstrukcije i/ili dogradnje, nih građevina. istovjetni su uvjetima iz članka 29. ovih novogradnje, Specijalne bolnice u naselju Krapinske To- Strana 1458 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. plice, moguća je izgradnja suterena (Su+P+3+Pk - kosi školskog sportskog igrališta i sportske dvorane. krov, Su+P+4 - ravni krov i drugi oblici krovova. Broj - Socijalna namjena podzemnih etaža nije ograničen. Dopuštena je izgradnja doma za djecu ili odrasle c) Građevna čestica treba biti ozelenjena, a najmanje (starački dom i druge građevine socijalne namjene) uz 30% njene površine treba hortikulturno uređeno, osim u slijedeće granične uvjete: već izgrađenim dijelovima naselja gdje taj postotak može a) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti gra- biti manji. đevne čestice (kig) iznosi 0,5 d) Na građevnim česticama za javnu i društvenu b) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti namjenu moguće je uređenje zelenih i parkovnih površina, građevne čestice (kis) iznosi 2,0 a izgradnja stambenih građevina nije dopuštena. c) Najveći dopušteni broj etaža iznosi 5 nadzemne e) Prilazi građevinama i površinama moraju biti etaže (max. katnost (S)P+3+Pk) uz mogućnost gradnje izvedeni u skladu s “Pravilnikom o prostornim standar- podzemne etaže, odnosno (S) P+4 za građevinu s ravnim dima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima krovom. za sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih Moguća je sanacija, obnova, rekonstrukcija i barijera”. dogradnja postojećih građevina, u skladu s prostornim f) Parkiralište za potrebe namjene iz ovog članka, mogućnostima. moguće je graditi na vlastitoj čestici i na susjednim če- - Vjerske građevine sticama, koristiti dio javnog parkirališta ili zajedničko Za vjerske građevine unutar obuhvata UPU-a nase- parkiralište različitih vrsta i namjena građevina, odnosno lja Krapinske Toplice (šireg područja) moguća je sanacija, gradnjom podzemnih garaža. obnova, rekonstrukcija i dogradnja prema Konzervator- g) U svim javnim i društvenim građevinama mogu skim uvjetima obzirom na kategoriju zaštite kulturnog se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj spomenika. djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama. - Vatrogasni dom h) Udaljenost građevina iz ovog članka od međe Dopuštena je gradnja vatrogasnog doma uz slijedeće i regulacijske linije iznosi najmanje 3 m. Iznimno, kod granične uvjete: rekonstrukcija i/ili dogradnji postojećih građevina u iz- a) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti gra- građenom dijelu građevinskog područja naselja (Osnovna đevne čestice (kig) iznosi 0,4, škola, Dom kulture, Specijalna bolnica i druge javne b) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti-nad- i društvene građevine), građevina može biti udaljena i zemno građevne čestice (kin) iznosi 0,8, manje od 3 m, od međe i regulacijske linije, izuzetno, se c) Najveći dopušteni broj etaža građevine je 2 nad- može sa istima poklapati. zemne etaže (max. katnost P+1) s mogućnošću izgradnje -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog podzemne etaže. plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- d) Najveća dopuštena ukupna visina građevine snik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., iznosi 12,0 m. u stavku 1. dodana alineja f) - Upravna namjena i ostale vrste građevina javne i -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- društvene namjene nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni - Detaljniji uvjeti za gradnju građevina upravne glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. namjene odrediti će se UPU-om naselja Krapinske Toplice 2019.g., u stavku 1. podstavak b) izmijenjen u cijelosti, (šireg područja). iza podstavka g) dodan novi podstavak h). - Postojeće građevine moguće je sanirati, obnav- Članak 66. ljati, rekonstruirati i dograđivati u skladu s prostornim Osim uvjeta iz prethodnog članka potrebno je za- mogućnostima. dovoljiti i slijedeće uvjete: -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog - Predškolske i školske ustanove plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- Potreba za predškolskom ustanovom (dječje jaslice snik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., i vrtić) u Krapinskim Toplicama određuje se na temelju u podstavku „socijalna i zdravstvena namjena“ dodane pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika. nove alineje a), b) i c) Za gradnju predškolske ustanove, primjenjuju se -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- slijedeći granični uvjeti: nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni a) Najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 nadzemne glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. etaže (max. katnost P+1+Pk) uz mogućnost gradnje pod- 2019.g., izmjene u podstavku d),u stavku 1. podstavak zemne etaže. b) izmijenjen u cijelosti, iza podstavka g) dodan novi b) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) podstavak h). iznosi 0,4 POSLOVNE I PROIZVODNE GRAĐEVINE c) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) Članak 67. iznosi 1,6 (1) Posrednom provedbom ovih Odredbi mogu se d) Na građevnoj čestici osnovne škole dozvoljava graditi proizvodne i poslovne građevine: se dogradnja, rekonstrukcija, sanacija i obnova postojeće - u izgrađenom i neizgrađenom dijelu građevinskog građevine s mogućnošću izvedbe krovišta, te izgradnja područja naselja za koje je propisana obveza izrade UPU-a Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1459 - Broj 16 naselja Krapinske Toplice (šireg područja), bez obzira na od 1,0 m, pod slijedećim uvjetima: veličinu građevinske bruto površine, - ako je udaljenost od susjedne građevine najmanje (2) Proizvodna namjena (I) obuhvaća djelatnosti 4,0 m, kao što su industrijski, obrtnički, zanatski i gospodarski - na građevini koja je udaljena od susjedne građevne pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne, čestice manje od 3,0 m ne smiju se graditi otvori prema uredske i trgovačke građevine i sl. Uz osnovnu djelatnost toj granici. Otvorima se ne smatraju otvori s neprozirnim moguće je razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces staklene opeke. osnovne djelatnosti. Na površini gospodarske namjene - građevna čestica mora se nalaziti uz sagrađenu - proizvodne nije dopuštena gradnja građevina za dje- javno-prometnu površinu. latnosti koje koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari j) Građevna čestica se prema javno-prometnoj (definirane zakonskim propisima), odnosno koje imaju površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz negativan utjecaj na okolinu (čista industrija). uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu. (3) Poslovna namjena predviđena je kao trgovačka k) Najmanje 30% površine građevne čestice mora (K2) unutar koje je dozvoljena gradnja trgovina na malo biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo. i veliko te opskrbnog centra te komunalno-servisna (K3) l) Ograde se grade od kamena, betona, opeke, me- za servise i komunalne usluge (reciklažno dvorište, vatro- tala, drva ili od živice i ne mogu biti više od 1,5 gasci, održavanje cesta, benzinska stanica, komunalno po- m) Parkiralište za potrebe namjene iz ovog član- duzeće, skladištenje, tržnice, trgovine na otvorenom i sl.). ka, moguće je graditi na vlastitoj čestici i na susjednim Uvjeti smještaja proizvodne i poslovne građevine česticama, koristiti dio javnog parkirališta ili zajedničko na površinama mješovite - pretežito stambene namjene i parkiralište različitih vrsta i namjena građevina, odnosno proizvodne namjene unutar naselja gradnjom podzemnih garaža. Članak 68. (2) Građevine gospodarskih djelatnosti treba pro- (1) Na površinama mješovite - pretežito stambene jektirati i oblikovati prema načelima suvremenog obli- namjene i proizvodne namjene mogu se graditi gospodar- kovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu ske građevine proizvodne i poslovne namjene - pretežito suvremenih tehnologija građenja. uslužne, pretežito trgovačke, komunalno - servisne, za- (3) Građevine se mogu graditi i kao montažne, natske i dr. uz slijedeće granične uvjete: prema načelima iz prethodnog stavka ove točke. a) Površina građevne čestice za proizvodne i po- (4) Krovište građevine gospodarske djelatnosti slovne namjene ne može biti manja od 400 m2. Iznimno, može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena u već izgrađenim dijelovima naselja, površina građevne tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i čestice može biti i manja, ali ne manja od 200 m2. broj streha određeni su usvojenom tehnologijom građenja b) Najveća dopuštena površina građevne čestice objekta. Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno iznosi 1.500 m2. osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije. c) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog iznosi 0,6 plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- d) Unutar proizvodne i poslovne građevine dopušten snik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene u stavku 1. dodana nova alineja m). površine 100 m2. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- e) Najveća visina građevine je 12 m, mjereno od nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni najniže kote konačno uređenog terena uz građevinu do glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. vijenca 2019.g., izmjene u stavku 1. podstavak c), podstavak e) f) Obvezni građevni pravac udaljen je, u pravilu, izmijenjen u cijelosti. najmanje 6,0 m od granice površine gospodarske namjene Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela u zonama proizvodne namjene unutar naselja čestice. Članak 69. g) Iznimno, u već izgrađenim dijelovima građe- (1) Unutar građevinskog područja naselja je moguće vinskog područja (interpolacija), udaljenost obveznog odrediti zone proizvodne namjene za smještaj proizvodnih građevnog pravca može biti i manja, tj. formirat će se djelatnosti kao što su nezagađujuća i tiha industrija, skla- prema susjednim građevinama. dišta, servisi, veće zanatske radionice i druge djelatnosti. h) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim (2) Uz osnovnu djelatnost iz prethodnog stavka na građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice površini proizvodne namjene je moguće razviti i drugu udaljena je od granice građevne čestice najmanje 4,0 m. djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na i) Najmanja udaljenost građevine gospodarskih način da ne ometa proces osnovne djelatnosti. djelatnosti od susjednih građevina iznosi ½ zabatne visine (3) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevine, ali ne manje od 3,0 m od granice građevne izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti u zoni pro- čestice. Iznimno u već izgrađenim dijelovima naselja, u izvodne namjene: skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice manje od 3,0 m od granice građevne čestice, ali ne manje iznosi 2.000 m2. Strana 1460 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

b) Najmanja dopuštena širina građevne čestice b) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 20,0 m. građevne čestice (kig) iznosi 0,6. c) Najveći dopušteni omjer širine i duljine građevne c) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti čestice je 1:5. građevne čestice (Kis) iznosi 3,0. d) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti gra- d) Ukupna visina građevine iznosi 12,0 m. đevne čestice (kig) iznosi 0,6. e) Najveći broj etaža građevine iznosi 4 nadzemne e) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti gra- etaže (max. katnost P+2+Pk kod kosog krova, odnosno đevne čestice (kis) iznosi 1,8. P+3 za ravni krov) s mogućnošću gradnje podzemne f) Najveća dopuštena visina građevine je 12 m, etaže. Iznimno, visina može biti i viša za pojedine di- mjereno od najniže kote konačno uređenog terena uz jelove građevine ili samu građevinu (dimnjaci, kotlovnice građevinu do vijenca i slično). g) Dijelovi građevina mogu biti i viši od najveće f) Krovište može biti ravni, bačvasti ili kosi krov. dopuštene visine građevine određene u prethodnoj ali- g) Građevine mogu biti izgrađene na samostojeći neji ovog stavka ukoliko je to potrebno zbog odvijanja način u odnosu na građevine na susjednim građevinskim tehnološkog procesa. česticama, odnosno na mješoviti način (samostojeći, polu- h) Građevina mora biti izgrađena kao samostojeća. ugrađeni) način u odnosu na građevine na istoj građevnoj (4) Uz građevinu osnovne namjene na istoj gra- čestici (poslovni kompleks). đevnoj čestici mogu se graditi i ostale građevine kao h) Najmanja udaljenost građevine od susjednih što su nadstrešnice i trjemovi, prostori za manipulaciju, čestica mora iznositi najmanje h/2 zabatne visine, ali ne komunalne građevine i uređaji i druge građevine prema manje od 5,5 m. zahtjevima tehnološkog procesa. i) Građevni pravac nalazi se minimalno 10,0 m (5) Ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gra- od regulacijskog pravca, osim u izgrađenim dijelovima divog dijela čestice, a njihova površina ulazi u koeficijent naselja gdje može iznositi minimalno 5m. izgrađenosti građevne čestice(kig) koji iznosi najviše 0,6, -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostor- (6) Građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službe- od regulacijskog pravca odnosno granice površine proi- ni glasnik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu zvodne namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu 28.10.2014.g., izmjene u podstavku d) (brisane riječi nije gradivog dijela građevne čestice. dopuštena gradnja), i podstavku i). (7) Najmanja udaljenost građevine od susjednih Rekonstrukcija proizvodne i poslovne građevine čestica mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine Članak 71. građevine, ali ne manje od 5,5 m. (1) Postojeće proizvodne ili poslovne građevine (8) Ograde građevnih čestica u zoni proizvodne u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja namjene grade se od kamena, betona, opeke, metala ili zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom. zaštite okoliša. Najveća dopuštena visina ulične ograde, kao i ograde (2) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodar- između građevnih čestica, iznosi 1,8 m. skih djelatnosti, kada zahvati na građevini ne zadovolja- (9) Najmanje 20% površine građevne čestice potreb- vaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim no je urediti kao zaštitnu zelenu površinu i to travnjacima Odredbama, vrši se u postojećim tlocrtnim i visinskim s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila. gabaritima građevine. Rekonstrukcija građevina iz ovog (10) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno stavka moguća je u cilju održavanja ili promjene namjene. je opremiti i odgovarajućim elementima urbane opreme GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i NAMJENE UNUTAR NASELJA drugim elementima. a) Ugostiteljsko-turistička namjena -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog Članak 72. plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- (1) Ovim Planom određene su površine za izdvojene snik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., namjene - ugostiteljsko-turističke unutar naselja, i to: izmijenjen stavak 1. (brisane riječi UPU-om naselja Kra- - zone hotela - T1, površine pinske Toplice (šireg područja) - zone turističkog naselja i kampa- T2 i T3, površine -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- (2) Na površinama ugostiteljsko-turističke nam- nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni jene iz stavka (1) ovog članka planira se izgradnja novih glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. građevina i uređenje površina za hotele, pansione, info 2019.g., u članku 3. izmijenjen podstavak f) u cijelosti. punktove, turističko naselje, kamp te uslužne i trgovačke Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti sadržaje. u zoni poslovne namjene unutar naselja (3) Unutar zone hotela (T1) moguća je gradnja Članak 70. prvenstveno građevina hotela uz slijedeće granične vri- Na površinama poslovne namjene izgradnja građe- jednosti: vina određuje se uz slijedeće granične uvjete: a) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) a) Minimalna veličina građevne čestice iznosi 1000 iznosi 0,5 - na slobodnim, planiranim česticama, i 0,7 - u m2. izgrađenom dijelu naselja Krapinske Toplice Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1461 - Broj 16

b) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) - moraju imati sanitarni čvor i propisno riješenu iznosi 3,0 - na slobodnim planiranim česticama, i 3,5 - u odvodnju (ili kanalizaciju ili septičku nepropusnu jamu izgrađenom dijelu naselja Krapinske Toplice koja se po potrebi prazni), c) Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 5 - moraju biti ograđeni ogradom u kombinaciji sa nadzemnih etaža (max. katnost P+3+Pk za kosi krov, od- živom ogradom, a svako smještajno mjesto mora biti nosno P+4 za ravni krov) s mogućnošću gradnje podzemne ozelenjeno stablima etaže. U izgrađenom dijelu postojećeg hotela, u slučaju b)U kampu se može graditi centralna građevina rekonstrukcije ili nove gradnje moguće je zadržati istu koja može sadržavati ugostiteljske, trgovačke, poslovne visinu do vijenca, bez obzira na broj etaža. i zabavne sadržaje, te druge sadržaje za potrebe kampa. d) Udaljenost građevine od granice građevne - najveće visine Po+P+1+Pks), odnosno visina do čestice iznosi najmanje 4,0 m, izuzev zona T1g, u kojima vijenca iznosi 7,5 m, udaljenost može biti manja od međe i regulacijske linije, - unutar centralne građevine moguće je predvidjeti izuzetno, se može sa istima poklapati. stanovanje vlasnika, u stanu do najviše 100 m2. e) Oblikovanje mora biti u skladu s funkcijom - maksimalna površina centralne građevine može građevine. iznositi 200 m2 bruto razvijene površine f) Hotel se gradi kao samostojeća građevina, a mo- - krovišta su ravna ili kosa: dvostrešna ili višestreš- guće ga je graditi kao samostalni hotel ili obiteljski hotel na, nagiba 250-400 unutar kojeg je moguć smještaj stambene površine netto - centralna građevina može se sastojati od više površine najviše 100 m2 zasebnih tradicijskih kuća postavljenih unutar zone (uvjeti g) Ostali uvjeti će se odrediti UPU-om naselja kao za zonu T4) Krapinske Toplice (šireg područja). c)Od ukupnog kapaciteta smještajnih jedinica, sve (4) Unutar zone turističkog naselja (T2) moguće je mogu biti kamp parcele ili kamp mjesta, a ukoliko postoji graditi smještajne građevine sa centralnom građevinom smještaj u građevinama tada 70 % mora biti osigurano uz slijedeće granične uvjete: za kampiste na osnovnim smještajnim jedinicama (kamp a) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti zone mjesto, kamp parcela). (kig) iznosi 0,6. (6) Uvjeti za gradnju građevina ugostiteljsko- b) Uvjeti gradnje za građevine za smještaj su sli- turističke namjene izvan zona za izdvojene namjene jedeći: unutar naselja na području obuhvata Urbanističkog plana - građevine za smještaj mogu se graditi kao slobod- uređenja naselja Krapinske Toplice (šireg područja) nostojeće, dvojne ili u nizu, odrediti će se tim planom. - najveći dopušteni broj etaža građevina za smještaj -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog iznosi tri nadzemne etaže (max. katnost P+1+Pk) s mo- plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni glasnik gućnošću gradnje podzemne etaže, KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., - najveća dopuštena visina građevina za smještaj izmjene u stavku 3. alineji a) i b). iznosi 7,5 m. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog c) Uvjeti gradnje za centralnu građevinu su slijedeći: plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni - unutar jedne zone ugostiteljsko-turističke namjene glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. može biti i više centralnih građevina, 2019.g., izmjene u stavku 1. podstavku 1. i 2 (crtica- - u centralnoj građevini je dopušten smještaj ugos- brisane riječi „cca 6,17 ha“ i riječi „cca 18,38 ha“), u titeljskih, trgovačkih, upravnih i zabavnih sadržaja, sani- stavku 3, podstavku c)dodana nova rečenica, u stavku 3. tarija, recepcije, info-centra i sl. za potrebe funkcioniranja podstavku d) dodana nova rečenica, a stavak 5. izmijenjen turističkog naselja, u cijelosti. - najveći dopušteni broj etaža centralne građevine b) Groblje iznosi tri nadzemne etaže (max. katnost P+2) s mo- Članak 73. gućnošću gradnje podzemne etaže, (1) U naselju Krapinske Toplice nalazi se površina - najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 za izdvojene namjene unutar naselja - postojeće mjesno metara. groblje površine cca 1,60 ha. te predviđena nova površina d) Ostali uvjeti će se odrediti UPU-om naselja groblja. Krapinske Toplice (šireg područja). (2) Na prostoru groblja mogu se graditi grobna (5) Kamp je objekt u kojem se pružaju usluge polja (sa grobnim mjestima za klasičan ukop, za grobnice kampiranja, smještaja u građevinama (kućice u kampu, i polaganje urni), prateće građevine, tj. građevine bungalovi, drveni šatori, kućice na drveću, o ostali oblici) namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, i može se graditi unutar predviđene zone T3 građevnog mrtvačnice i sl, pješačke površine unutar groblja, područja komunalna infrastruktura te uređivati zelene površine. a)Kampovi se mogu uređivati uz uvjete: (3) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, te - mora imati najmanje 10 smještajnih jedinica oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju mora biti - moraju imati pristup s javne prometne površine, primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji. - moraju biti priključeni na struju, -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog - moraju biti opskrbljeni tekućom pitkom vodom, plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni Strana 1462 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. za koje je propisana obveza izrade plana užeg područja, 2019.g., izmjene u stavku 1. građevinske bruto površine 500 m2 i veće, c) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - u neizgrađenom dijelu građevinskog područja unutar naselja na području obuhvata UPU-a naselja naselja za koje nije propisana obveza izrade plana užeg Krapinske Toplice (šireg područja) - Geotermalni izvori područja, bez obzira na veličinu građevinske bruto pov- Članak 74. ršine, uz istovjetne uvjete određene člancima 33.-39. ovih (1) Na području obuhvata obvezne izrade Urban- Odredbi. ističkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice (šireg PROIZVODNE I POSLOVNE GRAĐEVINE područja) nalaze se geotermalni izvori, koji su označeni Članak 79. simbolom na kartografskom prikazu br. 1.a “Korištenje i Posrednim provođenjem ovih Odredbi moguća je namjena površina - površine za razvoj i uređenje„ u mjerilu izgradnja proizvodnih i poslovnih građevina u izgrađen- 1:25.000 i 4. „Građevinska područja“ u mjerilu 1:5.000. om i neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja (2) Korištenje geotermalnih izvora odvijati će se u za koje je propisana obveza izrade plana užeg područja, skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite termalnog bez obzira na veličinu građevinske bruto površine, uz izvorišta Krapinske Toplice. istovjetne uvjete određene člancima 41.-45. ovih Odredbi. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE GRAĐEVINE nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni Članak 80. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. Posrednim provođenjem ovih Odredbi moguća je 2019.g., izmjene u stavku 2 (brisane riječi iz 2005.g.). izgradnja ugostiteljsko-turističke građevine u izgrađenom SMJERNICE ZA IZRADU PLANOVA UŽEG i neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za PODRUČJA NASELJA IZUZEV URBANISTIČKOG koje je propisana obveza izrade plana užeg područja, PLANA UREĐENJA NASELJA KRAPINSKE TOPLICE bez obzira na veličinu građevinske bruto površine,uz (šireg područja) istovjetne uvjete određene člancima 46.-50. ovih Odredbi. Članak 75. POLJOPRIVREDNE GOSPODARSKE GRAĐE- (2) Obuhvati područja naselja za koja je ovim VINE Planom propisna obveza izrade Urbanističkih planova Članak 81. uređenja određeni su na kartografskim prikazima 3e. Posrednim provođenjem ovih Odredbi moguća “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene je izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina u planskih mjera uređenja i zaštite” u mjerilu 1:25.000 i 4. neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za “Građevinska područja” u mjerilu 1:5.000. koje je propisana obaveza izrade plana užeg područja, (2) Na područjima iz stavka (1) ovog članka može se bez obzira na veličinu građevinske bruto površine, uz graditi uz uvjete određene člancima 76.-81. ovih Odredbi. istovjetne uvjete određene člankom 51. ovih Odredbi. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE (OBITEL- 2.2.2. Građevinska područja za izdvojene namjene JSKE KUĆE I VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE) unutar naselja a) Obiteljska kuća Članak 82. Članak 76. (1) Ovim Planom određena su građevinska područja Posrednom provedbom ovih Odredbi mogu se za izdvojene namjene unutar naselja, i to za: graditi obiteljske kuće: - gospodarsku namjenu - u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja - proizvodnu (I), za koje je propisana obveza izrade plana užeg područja, - poslovnu (mješovitu K; pretežito trgovačku K1 i građevinske (bruto) površine 400 m2 i veće, komunalno-servisnu K3), - u neizgrađenom dijelu građevinskog područja - ugostiteljsko-turističku (hoteli - T1; turističko naselja za koje je propisana obveza izrade plana užeg pod- naselje - T2; kamp - T3), ručja, bez obzira na veličinu građevinske (bruto) površine, - javnu i društvenu namjenu (D), uz istovjetne uvjete određene člancima 19.-26. i - površine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti 30.-32. ovih Odredbi. (Pd), b) Višestambene građevine - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina Članak 77. - geotermalni izvori - E2, Posrednom provedbom ovih Odredbi je dopušte- - groblje (G). na gradnja višestambenih građevina u izgrađenom i (2) Površine iz stavka (1) ovog članka su površine za neizgrađenom dijelu građevinskog području naselja za specifične funkcije koje se svojom veličinom, strukturom koja je propisana obveza izrade plana užeg područja, bez i načinom korištenja razlikuju od naselja. obzira na građevinsku (bruto) površinu, uz istovjetne (3) Unutar površina građevinskih područja za izdvo- uvjete određene člancima 27.-32. ovih Odredbi. jene namjene moguća je gradnja samostojećih energetskih JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE građevina namijenjenih proizvodnji električne i toplinske Članak 78. energije (vode, sunca, vjetra, biomase, bioplina i dr.) i Posrednim provođenjem ovih Odredbi moguća je kogeneracije, kao i postava foto naponskih ćelija, solar- izgradnja javne i društvene građevine: nih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih rješenja - u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za korištenje alternativnih izvora energije, na dijelove Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1463 - Broj 16 građevina (krovišta, pročelja). g) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 NEPOSREDNA PROVEDBA metara. 2.2.2.1. Gospodarska namjena - proizvodna i po- Članak 84. slovna (I, K) - neposredna provedba (1) Na površinama proizvodne i poslovne namjene Članak 83. mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale (1) Neposrednim provođenjem ovog Plana može se građevine kao što su: graditi u građevinskim područjima za izdvojene namjene - nadstrešnice i trijemovi, unutar naselja za koje nije propisana obveza izrade plana - prostori za manipulaciju, užeg područja, i to: - parkirališta, proizvodne namjene: - potporni zidovi, - zona Vrtnjakovec- I1 djelomično izgrađena, povr- - komunalne građevine i uređaji, šine cca 0,93 ha (statist. naselje Vrtnjakovec), - prometne građevine i uređaji, - pilana “Ekorad” - I2 izgrađena, površine cca 2,17 - površine i građevine za šport i rekreaciju, ha (statist. naselje Čret), - druge građevine prema zahtjevima tehnološkog - zona “EM”- I3 izgrađena, površine cca 0,30 ha procesa. (statist. naselje Čret), (2) Ostale građevine grade se, u pravilu, unutar poslovne namjene - mješovite: gradivog dijela čestice. - Vrtnjakovec 1- K4 neizgrađena, površine cca 0,35 (3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se ha (statist. naselje Vrtnjakovec), graditi i uređivati: - Vrtnjakovec 2- K5 neizgrađena, površine cca 0,26 - potporni zidovi, ha (statist. naselje Vrtnjakovec), - prostori za manipulaciju, - pilana Hršak Breg- K12 izgrađena, površine cca - parkirališta, 0,43 ha (statist. naselje Hršak Breg), - komunalne građevine i uređaji poslovne namjene - pretežito trgovačke: - prometne građevine i uređaji. - Belina- K1 izgrađena, površine cca 3,55 ha (statist. Udaljenost proizvodnih i poslovnih građevina od naselje Vrtnjakovec), granica građevne čestice poslovne namjene - komunalno-servisne: Članak 85. - Vrtnjakovec 3- K31 neizgrađena, površine cca 0,18 (1) Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje ha (statist. naselje Vrtnjakovec), 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površi- (2) Površine proizvodne namjene (I) namijenjene ne gospodarske namjene prema prometnici i predstavlja su proizvodnoj djelatnosti kao što je nezagađujuća i tiha granicu gradivog dijela građevne čestice. industrija, skladišta, servisi, veće zanatske radionice i (2) Na dijelovima građevne čestice prema susjed- druge djelatnosti. nim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice (3) Površine poslovne namjene (K) namijenjene udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m. su djelatnostima kao što su trgovački sadržaji, skladišta, Arhitektonsko oblikovanje proizvodne i poslovne manji zanatski pogoni, te ostale poslovne i uslužne dje- građevine, uređenje građevne čestice, parkirališne povr- latnosti. šine na građevnim česticama (4) Na površinama proizvodne i poslovne namjene Članak 86. je dopušteno graditi građevine proizvodne i poslovne (1) Proizvodne i poslovne građevine treba projekti- namjene. Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka moguće rati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na tehnologija građenja. način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti. (2) Proizvodne i poslovne građevine se mogu graditi (5) Utvrđuju se slijedeći uvjeti gradnje proizvodnih i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka. i poslovnih građevina u građevinskim područjima za iz- (3) Krovište proizvodne i poslovne građevine dvojene namjene unutar naselja iz stavka (1) ovog članka: može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i iznosi 700 m2. broj streha određeni su usvojenom tehnologijom građenja b) Najveća dopuštena površina građevne čestice objekta. Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno nije ograničena. osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije. c) Najmanja dopuštena širina građevne čestice je (4) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama 20 m. proizvodne i poslovne namjene potrebno je prilagoditi d) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti gra- niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena. đevne čestice (kig) iznosi 0,4. (5) Parkirališta na površinama proizvodne i poslov- e) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti gra- ne namjene rješavaju se na građevnim česticama, a broj đevne čestice (kis) iznosi 1,6. parkirališnih mjesta određen je Tablicom br. 3 iz članka f) Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 3 132. ovih Odredbi. nadzemne etaže (max. katnost P+1+Pk) s mogućnošću Članak 87. izgradnje podzemne etaže, (1) Ograde građevnih čestica proizvodne i poslovne Strana 1464 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se od - Lovreča Sela- K13 neizgrađena, površine cca 1,66 kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice ha (statist. naselje Lovreča Sela), mogu biti ograđene i živicom. -poslovne namjene - komunalno-servisne (2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog - Donje Vino- K33 djelomično izgrađena, površine karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjeti- cca 4,84 ha (statist. naselje Donje Vino), telje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice). -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog (3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građev- plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službe- ne čestice iznosi 1,8 m. ni glasnik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu (4) Najveća dopuštena visina ograde između građev- 28.10.2014.g., Članak 90. izmijenjen u cijelosti. nih čestica iznosi 2 m. Iznimno, ograde mogu biti i više Članak 91. od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite Utvrđuju se slijedeći uvjeti gradnje proizvodnih i građevine ili načina njezina korištenja. poslovnih građevina u građevinskim područjima za izdvo- Članak 88. jene namjene unutar naselja iz članka 90. ovog članka: (1) Najmanje 20% površine građevne čestice gos- a) Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje podarske namjene potrebno je urediti kao parkovne ili smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana zaštitne zelene površine travnjacima s autohtonim vrstama užeg područja neovisno od Odredbi za neposrednu pro- ukrasnog grmlja I visokog zelenila. vedbu, (2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjed- b) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) nim građevnim česticama, posebice prema česticama s iznosi 0,4. drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog c) Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) zelenila. iznosi 1,6. (3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građev- d) Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi nim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati I ugraditi 3 nadzemne etaže (max. katnost P+2), s mogućnošću u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici. izgradnje podzemne etaže. (4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno e) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: m do vijenca. klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke I f) Ostali uvjeti za gradnju proizvodnih i poslovnih drugim elementima. odrediti će se planom užeg područja. Rekonstrukcija proizvodnih i poslovnih građevina -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- Članak 89. nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni (1) Rekonstrukcija postojećih proizvodnih i poslov- glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. nih građevina u građevinskim područjima za izdvojene 2019.g., izmjene u podstavku e). namjene unutar naselja određuje se pod istim uvjetima 2.2.2.3. Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turi- kao za nove građevine određene ovim Odredbama. stička namjena (T) - posredna provedba (2) Iznimno, od stavka (1) ovog članka ukoliko Članak 92. postojeća građevina prelazi uvjete za novu gradnju Uvjeti za građevinska područja za izdvojene na- određene ovim Odredbama, moguća je rekonstrukcija u mjene ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima građevine, gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke namjene ali bez povećanja. određeni su u poglavlju „Smjernice za izradu UPU-a (3) Prenamjena građevina poslovne i proizvodne naselja Krapinske Toplice“ (šireg područja) u članku 72. namjene u druge namjene nije dopuštena. ovih Odredbi. OSREDNA PROVEDBA SMJERNICE ZA IZRA- 2.2.2.4. Područje za obavljanje poljoprivredne DU PLANOVA UŽEG PODRUČJA ZA GRAĐEVINSKA djelatnosti (Pd) - posredna provedba PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE UNUTAR Članak 93. NASELJA (1) Posrednim provođenjem ovog plana može se 2.2.2. Gospodarska namjena - proizvodna i poslovna graditi u građevinskim područjima za izdvojene namjene (K, I) - posredna provedba (površine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti) unutar Članak 90. naselja, i to: Posrednim provođenjem ovog Plana može se graditi - Hršak breg 1 (Pd3) - neizgrađena, površine cca u građevinskim područjima za izdvojene namjene unutar 1,82 ha (statističko naselje Hršak Breg) naselja za koje je propisana obveza izrada planova užeg - Hršak breg 2 (Pd4) - djelomično izgrađena cca područja, i to građevinskom području: 4,47 ha (statističko naselje Hršak Breg) -poslovne namjene - mješovite (2) U zonama iz stavka (1) ovog članka dopušteno je - Viča Sela 1- K1 djelomično izgrađena,površine obavljanje poljoprivredne djelatnosti što uključuje agrar- cca 9,27 ha (statist. naselje Viča Sela), nu i stočarsku proizvodnju (uzgoj, prerada, skladištenje - Čret 1- K8 neizgrađena, površine cca 1,96 ha i sl.). Dopuštena je izgradnja staklenika i plastenika za (statist. naselje Čret), uzgoj voća, povrća, sadnica i ukrasnih biljaka, uzgajališta - Čret 2- K9 neizgrađena, površine cca 6,23 ha puževa, glista, gljiva i sl., građevina za uzgoj i čuvanje (statist. naselje Čret), životinja - farma, građevina za preradu poljoprivrednih Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1465 - Broj 16 proizvoda, preradu mesnih proizvoda i skladištenje, te krovišta od 150 do 450. Krovište je koso, dvostrešno ili ostalih građevina vezanih za obavljanje djelatnosti uz višestrešno, pokrova crijepom ili drugim materijalima u agrarnu i stočarsku proizvodnju. boji crijepa. Jahačka dvorana može imati visinu vijenca (3) Određuju se slijedeće smjernice za izradu plana do 12 m, nagiba krova od 50 do 400, pokrova crijepom užeg područja: ili drugim materijalima u boji crijepa. a) Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje (2) Udaljenosti od međa te ostali uvjeti gradnje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana istovjetni su uvjetima za gradnju u građevinskim područ- užeg područja neovisno od odredbi za neposrednu pro- jima naselja. vedbu. (3) Unutar ove zone, moguća je gradnja građevina b) Na jednoj građevnoj čestici dopuštena je gradnja za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti, prema jedne ili više građevina. odredbama koje vrijede za ugostiteljsko turističku na- c) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kig mjenu svih oznaka. iznosi 0,3. (4) Unutar ove zone, moguća je gradnja bioener- d) Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - gane i drugih građevina za obradu i skupljanje biomase nadzemno kin iznosi 0,6 i gnojiva. e) Najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 nadzemne -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- etaže i jedna podzemna. nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni f) Postojeću građevinu za čuvanje životinja do- glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. pušteno je rekonstruirati u skladu sa uvjetima gradnje 2019.g., dodan novi Članak 95a, i novi podnaslov iznad određenim ovim planom, a ukoliko postojeće vrijednosti njega. prelaze dopuštene vrijednosti dopušta se rekonstrukcija 2.3. POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE bez povećanja postojećih tlocrtnih i vertikalnih gabarita. IZVAN NASELJA g) Dopušteno je graditi kompleks poljoprivredne Članak 96. proizvodnje sa intenzivnim stakleničkim uzgojem povrća. Površine za razvoj i uređenje izvan naselja su: voća, cvijeća i sl. Dopuštena je izgradnja staklenika, tj. - građevinska područja za izdvojene namjene izvan postavljanje modularnih montažnih jedinica staklenika naselja, najveće površine do 40 m2. - prostori/građevine izvan građevinskih područja. h) Građevine iz prethodne alineje su montažne 2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene građevine lagane konstrukcije obložene staklenim ili izvan naselja plastičnim površinama, ukupne visine do najviše 7,0 m. Članak 97. i) Uz sve građevine osnovne namjene mogu se gra- Ovim Planom su utvrđene površine građevinskih diti i prateći sadržaji - bazeni i cisterne za potrebe uzgoja područja za izdvojene namjene izvan naselja u kojima se pojedine kulture, skladišta sadnog materijala i gnojiva, planira nova izgradnja, i to: prostorije za boravak zaposlenika te sl. pomoćne građe- - gospodarska namjena vine. Prateći i pomoćni sadržaji mogu biti veličine najviše - proizvodna - I, do 30% bruto razvijene površine osnovne građevine. - poslovna (mješovita - K, komunalno-servisna j) Parkirališne površine potrebno je osigurati unutar - K3), površine građevinskog područja Pd u skladu s normativi- - ugostiteljsko-turistička - T) ma iz Tablice br. 3 i članka 132. Ovih Odredbi. - javna i društvena namjena - D, k) Ostali uvjeti gradnje će se odrediti planom užeg - površine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti područja. - PD, 2.2.2.5. Groblja (G) - posredna provedba - groblje - G, Članak 94. NEPOSREDNA PROVEDBA Uvjeti za površinu za razvoj groblja Krapinske 2.3.1.1. Gospodarska namjena - proizvodna i po- Toplice G1 određeni su u poglavlju „Smjernice za izradu slovna (I, K) - neposredna provedba UPU-a naselja Krapinske Toplice“ (šireg područja) u Članak 98. članku 73. ovih Odredbi. (1) Neposrednim provođenjem ovog Plana može se 2.2.2.6. Površine za iskorištavanje mineralnih siro- graditi u građevinskim područjima za izdvojene namjene vina - geotermalni izvori E2 - posredna provedba (proizvodne i poslovne) izvan naselja za koje ovim Planom Članak 95. nije propisana obveza izrade plana užeg područje, i to za Način korištenja određen je člankom 74. Ovih građevinska područja: Odredbi. Proizvodne namjene 2.2.2.7. Rekreacijska zona za konjičke sportove - „ESA“- I4, neizgrađena, površine 2,03 ha (stati- Članak 95.a. stičko naselje Čret), (1) Unutar planirane i postojeće zone R3 - rekreacija Poslovne namjene - mješovite (konjički sportovi, jahanje), mogu se graditi građevine za - Čret 3- K10 neizgrađena, površine 0,43 ha (stati- konjički sport. Građevine štala i jahačkih dvorana trebaju stičko naselje Čret), tvoriti fizičku oblikovnu cjelinu. Dozvoljena je izgradnja Komunalno-servisne (K3) štala, samo prizemlja s visinom vijenca do 6 m i nagibom - Vrtnjakovec 4- K32, izgrađena, površine 1,36 ha Strana 1466 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

(statističko naselje Vrtnjakovec), c) Najmanja dopuštena površina građevne čestice (2) Površine proizvodne namjene (I) namijenjene namijenjena za smještajne kapacitete iznosi 4.000 m2, a su proizvodnoj djelatnosti kao što je nezagađujuća i tiha za prateće sadržaje ako se grade na zasebnoj građevnoj industrija, skladišta, servisi, veće zanatske radionice i čestici 1.000 m2. druge djelatnosti. d) Najveća dopuštena površina građevne čestice (3) Površine poslovne namjene (K) namijenjene nije određena. su djelatnostima kao što su trgovački sadržaji, skladišta, e) Na jednoj građevnoj čestici dopuštena je gradnja manji zanatski pogoni, te ostale poslovne i uslužne dje- jedne ili više građevina. latnosti. f) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kig (4) Na površinama proizvodne i poslovne namjene iznosi 0.5. je dopušteno graditi građevine proizvodne i poslovne g) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti - namjene. Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka moguće nadzemno (kin) iznosi: je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu - za građevne čestice sa smještajem1,5 djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na - za građevne čestice na kojoj je samo građevina sa način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti. pratećim sadržajem1,0 (5) Utvrđuju se slijedeći uvjeti gradnje proizvodnih h) Najveći dopušteni broj etaža iznosi: i poslovnih građevina u građevinskim područjima za iz- - za hotel: 4 nadzemne i 1 podzemna (ako je na istoj dvojene namjene izvan naselja iz stavka (1) ovog članka građevnoj čestici sa vilama) uz slijedeće granične uvjete: 3 nadzemne i 1 podzemna (ako je na zasebnoj a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice građevnoj čestici) iznosi 700 m2. - za vile: 3 nadzemne i 1 podzemna b) Najveća dopuštena površina građevne čestice - za građevine sa pratećim sadržajem bez smještaja: nije ograničena. 2 nadzemne i 1 podzemna c) Najmanja dopuštena širina građevne čestice je i) Najveća dopuštena visina iznosi: 20 m. - za hotel16,0 m, d) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti gra- - za vile8,0 m, đevne čestice (kig) iznosi 0,4. - za građevine sa pratećim sadržajima7,0 m e) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti gra- (4) Ostali uvjeti gradnje su istovjetni uvjetima iz đevne čestice (kis) iznosi 1,6. članaka 47.-49. ovih Odredbi. f) Najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 nadzemne (5) Postojeće građevine dopušteno je rekonstruirati etaže (max. katnost P+2) s mogućnošću izgradnje pod- u skladu sa uvjetima iz ovog članka, a iznimno od odred- zemne etaže. bi ovog članka, dopušta se rekonstrukcija u postojećim g) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 horizontalnim i vertikalnim gabaritima ukoliko prelaze metara. vrijednosti određene ovim Odredbama. (6) Ostali uvjeti gradnje istovjetni su uvjetima -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- određenim člancima 84-89. ovih Odredbi. nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni 2.3.1.2. Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turi- glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. stička (T) - neposredna provedba 2019.g., izmjene u stavku 1. i stavku 2. Članak 99. 2.3.1.3. Javna i društvena namjena (D) - neposredna (1) Neposrednim provođenjem ovog Plana može se provedba graditi u u građevinskom području za izdvojene namjene Članak 100. (ugostiteljsko-turističke) Hršak Breg - turističko naselje (1) Neposrednim provođenjem ovog Plana može se T22 djelomično izgrađena, površine cca 3,1 ha (statističko graditi u građevinskim područjima za izdvojene namjene naselje Hršak Breg), Maturovec (T1, T2). (javne i društvene) izvan naselja za koje ovim Planom (2) U zonama iz stavka (1), mogu se graditi gra- nije propisana obveza izrade plana užeg područje, i to za đevine namijenjene smještaju (hoteli i vile) i građevine građevinska područja: sa pratećim sadržajima (trgovački, uslužni, ugostiteljski, - Vrtnjakovec- D11 neizgrađena, površine cca 0,54 sportsko-rekreacijski, zabavni i sl.). Prateći sadržaji mogu ha (statističko naselje Vrtnjakovec), biti izgrađeni u sklopu smještajnih građevina, kao zasebna - Čret - D12 izgrađena, površine cca 0,29 ha (stati- građevina na građevnoj čestici namijenjenoj za smještaj stičko naselje Čret), ili kao građevina na zasebnoj građevnoj čestici - Vrtnjakovec - D8 nezgrađena, površine cca 0,43 (3) Utvrđuju se slijedeći uvjeti gradnje za neposred- ha (statističko naselje Vrtnjakovec), nu gradnju građevina na površini ugostiteljsko-turističke (2) Utvrđuju se slijedeći uvjeti gradnje javne i namjene izvan naselja - turističkom naselju Hršak Breg društvene građevine u građevinskom području zoni Čret: (T22), i to: - dopuštena je rekonstrukcija građevine - vatroga- a) Hoteli mogu imati najviše 30%, a vile najviše snog doma što podrazumijeva povećanje tlocrtne površine 70% smještajnog kapaciteta, za najviše 20% u odnosu na postojeću tlocrtnu površinu b) Dopušteno je formiranje jedne ili više čestica građevine, dok visinu postojeće građevine nije dopušteno unutar zone T22. povećavati. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1467 - Broj 16

(3) Utvrđuju se slijedeći uvjeti gradnje javne i uzgoj voća, povrća, sadnica i ukrasnih biljaka, uzgajališta društvene građevine u građevinskom području zona puževa, glista, gljiva i sl., građevina za uzgoj i čuvanje Vrtnjakovec D11-vatrogasni dom i Vrtnjakovec D8 - životinja - farma, građevina za preradu poljoprivrednih društveni dom: proizvoda, preradu mesnih proizvoda i skladištenje, te a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice ostalih građevina vezanih za obavljanje djelatnosti uz iznosi 700 m2. agrarnu i stočarsku proizvodnju. Nije dopušteno stano- b) Najveća dopuštena površina građevne čestice vanje. Određuju se slijedeći granični uvjeti: nije ograničena. - Na jednoj građevnoj čestici dopuštena je gradnja c) Najmanja dopuštena širina građevne čestice je jedne ili više građevina. 20 m. - Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kig d) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti gra- iznosi 0,4. đevne čestice (kig) iznosi 0,4. - Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nad- e) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti gra- zemno kin iznosi 0,8 đevne čestice (kis) iznosi 1,6. - Najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 nadzemne f) Najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 nadzemne etaže i jedna podzemna. etaže (max. katnost P+2) s mogućnošću izgradnje pod- - Dopušteno je graditi kompleks poljoprivredne zemne etaže. proizvodnje sa intenzivnim stakleničkim uzgojem povrća. g) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 voća, cvijeća i sl. Dopuštena je izgradnja staklenika, tj. metara. postavljanje modularnih montažnih jedinica staklenika f) Građevina javne i društvene namjene mora imati najveće površine do 40 m2. osiguran potreban broj parkirališnih mjesta prema tablici - Građevine iz prethodne alineje su montažne građe- br. 3 iz članka 132. ovih Odredbi na vlastitoj građevnoj vine lagane konstrukcije obložene staklenim ili plastičnim čestici. Parkirališne površine unutar građevne čestice treba površinama, ukupne visine do najviše 7,0 m. zaštititi sadnjom drveća (1 drvo na tri parkirna mjesta). Parkirališne površine potrebno je osigurati unutar 2.3.1.4. Površine za obavljanje poljoprivredne dje- površine građevinskog područja Pd u skladu s normativi- latnosti izvan naselja (Pd) - neposredna provedba ma iz Tablice br. 3 i članka 132. Ovih Odredbi. Članak 101. (2) Neposrednim provođenjem ovog plana može se (1) Neposrednim provođenjem ovog plana može se graditi u građevinskom području za izdvojene namjene graditi u građevinskom području za izdvojene namjene (površina za obavljanje poljoprivredne djelatnosti) izvan (površina za obavljanje poljoprivredne djelatnosti) izvan naselja Mala Erpenja (Pd2) - farma površine cca 0,36 ha naselja Jurjevec (Pd1) površine cca 7,69 ha (statističko (statističko naselje Mala Erpenja) uz slijedeće granične naselje Jurjevec) uz slijedeće granične uvjete. uvjete. a) Dopušteno je graditi kompleks poljoprivredne a) Dopušteno je graditi osnovnu građevinu za uzgoj proizvodnje sa intenzivnim stakleničkim uzgojem povrća. i čuvanje životinja, te dvije pomoćne građevine za čuvanje voća, cvijeća i sl. Dopuštena je izgradnja staklenika, tj. hrane i poljoprivrednih strojeva. postavljanje modularnih montažnih jedinica staklenika b) Ukupna tlocrtna površina osnovne građevine i najveće površine do 40 m2. pomoćnih građevina iznosi najviše 350 m2. b) Građevine iz prethodne alineje su montažne c) Najveća dopuštena katnost građevina iznose naj- građevine lagane konstrukcije obložene staklenim ili više 2 nadzemne etaže (max. katnost P+Pk) s mogućnošću plastičnim površinama, ukupne visine do najviše 7,0 m. izgradnje podzemne etaže. c) Uz građevine osnovne namjene mogu se graditi e) Najveća dopuštena visina građevina iznosi 4,5 m. i prateći sadržaji - bazeni i cisterne za potrebe uzgoja f) Parkirališne površine potrebno je osigurati unutar pojedine kulture, skladišta sadnog materijala i gnojiva, površine građevinskog područja PD u skladu s normativi- prostorije za boravak zaposlenika te sl. pomoćne građe- ma iz Tablice br. 3 i članka 132. Ovih Odredbi. vine. Prateći i pomoćni sadržaji mogu biti veličine najviše POSREDNA PROVEDBA SMJERNICE ZA IZRA- do 30% bruto razvijene površine osnovne građevine. DU PLANOVA UŽEG PODRUČJA ZA GRAĐEVINSKA e) Na k.č. 2278, 2279, 2280 i 2281, sve k.o Vrtnja- PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE (POSLOVNE) kovec dopušta se gradnja upravne zgrade i građevine za IZVAN NASELJA tehnički pogon (instalacije). Članak 102. - Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- (1) Posrednim provođenjem ovog Plana može se ne čestice (kig) građevina iznosi 0,4. graditi i u građevinskim područjima za izdvojene namje- - Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) ne (poslovne) za koje je ovim Planom propisana obveza iznosi 1,2, izrade plana užeg područja. - Visine građevina iznose najviše 2 nadzemne etaže (2) Površine poslovne namjene (K) namijenjene (max. katnost P+Pk) s mogućnošću izgradnje podzemne su djelatnostima kao što su trgovački sadržaji, skladišta, etaže. manji zanatski pogoni, te ostale poslovne i uslužne dje- f) Na k.č. 2255 k.o. Vrtnjakovec dopušta se gradnja latnosti. malog obiteljskog gospodarstva i pomoćnih građevina što (3) Na površinama poslovne namjene je dopušteno uklčjučuje mogućnost izgradnje staklenika i plastenika za graditi građevine poslovne namjene. Uz osnovnu djelat- Strana 1468 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. nost iz ovog članka moguće je na površinama gospodarske za 4 urne iznosi 120 x 150 cm. Bruto dimenzija betonske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji kazete za 4 urne iznosi 60 x 60 x 50 cm. osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces - širina glavnih grobnih staza između grobnih polja osnovne djelatnosti. treba biti najmanje 2,5 metara, dok širina grobnih staza (4) Utvrđuju se slijedeći uvjeti gradnje za posrednu koje služe za pristup do pojedinih grobnih mjesta može gradnju građevina na površinama poslovne namjene izvan biti 1,2 metra, naselja za koje: - planom užeg područja potrebno je riješiti povr- a) Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje šinsku odvodnju oborinskih voda u skladu s propisima. smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana 2.3.2. Prostori / građevine izvan građevinskog užeg područja neovisno od odredbi za neposrednu pro- područja vedbu. Članak 104. b) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) (1) Izvan građevinskog područja mogu se graditi i iznosi 0,3. prostori/građevine za koje se ne određuju posebna građe- c) Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) vinska područja, kao što su: iznosi 1,2. - građevine infrastrukture (prometne, komunalne, d) Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi tri energetske i sl.), nadzemne etaže (P+2), sa mogućnošću izgradnje podruma. - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne e) Najveća dopuštena ukupna visina iznosi 12,0 m. djelatnosti, (5) Za uvjete gradnje koji nisu utvrđeni odredbama - građevine za povremeno stanovanje, prethodnog stavka, na odgovarajući se način primjenjuju - građevine u funkciji gospodarenja šumama i lova, odredbe za izgradnju građevina na površinama proizvodne - površine rekreacijskih sadržaja, i poslovne namjene unutar naselja za koja nije propisana (2) Građevine koje se, u skladu s odredbama zakona, obvezna izrada urbanističkog plana. grade izvan građevinskog područja moraju se projektirati, (6) Ostali uvjeti gradnje su istovjetni uvjetima iz graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu članaka 84-89. ovih Odredbi. proizvodnju, gospodarenje šumama i vodama, te kori- (7) Iznimno, od uvjeta gradnje određenih ovim štenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti člankom u zoni Oratje (K34) planirana je lokacija za okoliša. privremeno odlaganje komunalnog otpada i internog (3) Građenje izvan građevinskog područja mora biti otpada. Uvjeti gradnje građevina u zoni Oratje odrediti uklopljeno u krajobraz tako da se: će se planom užeg područja u skladu sa specifičnostima i - očuvaju prirodne karakteristike terena, kakvoća i tehnološkim procesom. cjelovitost poljoprivrednog zemljišta i šuma, -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog - očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici, plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- - osigura što veća površina čestica, a što manja snik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., površina građevinskih cjelina, izmijenjen stavak 1. u cijelosti. - osigura potrebna infrastruktura, a osobito da se SMJERNICE ZA IZRADU PLANA UŽEG POD- zadovoljavajuće riješi odvodnja i pročišćavanje otpadnih RUČJA ZA GRAĐEVINSKO PODRUČJE ZA IZDVO- voda, zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na čestici i JENU NAMJENU (GROBLJE) IZVAN NASELJA odvozom na organiziran i siguran način. Članak 103. 2.3.2.1. Građevine infrastrukture (1) Posrednim provođenjem ovog Plana može se Članak 105. graditi na površini planiranog groblja izvan naselja za (1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine koje je propisana obveza izrade plana užeg područja, i u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vo- to za zonu: doopskrbe, odvodnje i sustava energetike, smještene u - Čret G2 površine cca 8,26 ha (statističko naselje infrastrukturne koridore. Čret). (2) Pri određivanju površina infrastrukturnih kori- (2) Smjernice za izradu plana užeg područja su dora potrebno je uvažavati: slijedeće: - vrednovanje prostora za građenje, - planom užeg područja potrebno je definirati pro- - uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastruk- store za uređenje grobnih polja (sa grobnim mjestima za turnih sustava, klasičan ukop, za grobnice i polaganje urni), pješačkih - mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, površina unutar groblja, uređenje zelenih površina i in- - mjere zaštite prirodnih vrijednosti, frastrukturnu opremljenost, - mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa, - bruto veličina jednog grobnog mjesta za klasičan - mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. ukop (zemljani) iznosi 165 x 250 cm, a dopušteno je (3) Sukladno posebnim propisima, uz prometnice spojiti dva grobna mjesta u jedno. Najveća dubina ukopa omogućava se izgradnja slijedećih građevina za potrebe u zemljani grob iznosi do 250 cm, održavanja cesta i pružanja usluga vozačima i putnicima: - bruto veličina jedne grobnice iznosi 175 x 280 cm, - odmorišta s pratećim sadržajima (sanitarni objek- a najveća dubina ukopa u zemljani grob iznosi do 235 cm, ti), - bruto veličina grobne čestice za postavu kazeta - odlagališta opreme, parkirališta i sl., u funkciji Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1469 - Broj 16 održavanja prometnica. (silosi i sl.). 2.3.2.2. Građevine u funkciji obavljanja poljopri- (4) Najveća dopuštena visina stambenih i smješta- vredne djelatnosti jnih građevina ugostiteljsko - turističke namjene može biti Članak 106. tri nadzemne etaže (max. katnost P+1+Pk), uz mogućnost (1) Izvan građevinskog područja, u funkciji obavlja- izgradnje podzemne etaže, odnosno najveća dopuštena nja poljoprivredne djelatnosti može se planirati smještaj visina iznosi 9,0 m. slijedećih gospodarskih sadržaja: (5) Površina i raspored zgrada na farmi utvrđuju se - sklopovi gospodarskih sadržaja za poljoprivrednu aktom kojim se odobrava gradnja, u skladu s potrebama proizvodnju: tehnologije pojedine djelatnosti. Smještaj građevina - gospodarsko - stambeni sklopovi - farme, potrebno je organizirati na način da se postigne njihovo - gospodarske građevine za uzgoj životinja - to- grupiranje u jednom dijelu posjeda/čestice. vilišta, (6) Oblikovanje građevina treba biti u skladu s - ostale gospodarske građevine u funkciji poljopri- lokalnom tradicijom, tlocrt građevine treba biti izdužen, vredne proizvodnje: a sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela građevine. - vinski podrumi, Krovište treba biti dvostrešno, s eventualnim zabatnim - staklenici i plastenici za uzgoj voća, povrća, sadni- krovnim trokutima, nagiba do 45%. ca i ukrasnih biljaka, uzgajališta puževa, glista, gljiva i sl., (7) Uvjet za izgradnju biljnih i životinjskih farmi/ - pčelinjaci, tovilišta je priključak na prometnu površinu, kao i opskr- - ribnjaci. ba vodom, sabiranje i odvodnja otpadnih voda, opskrba (2) Prilikom planiranja prostora za izgradnju gra- električnom energijom, odlaganje otpada i sl. na način đevina u funkciji poljoprivrede potrebno je pridržavati se propisan od strane nadležnih službi. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08), Zakona Članak 108. o zaštiti životinja (NN 135/06), Pravilnika o uvjetima (1) Veličine posjeda temeljem kojeg se može kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu formirati biljna farma za intenzivnu proizvodnju ne može životinja na farmama (NN 136/05), Pravilnika o dobroj po- biti manja od: ljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) i dr. - građevina/građevine za intenzivnu ratarsku djelat- (3) Poljoprivredne površine su one površine koje nost na posjedu min. veličine od 5 ha, su u katastru upisane kao poljoprivredne, odnosno pod - građevina /građevine za uzgoj voća ili voća i pov- određenom kulturom (oranice, vinogradi, voćnjaci i sl.), rća na posjedu minimalne veličine od 2 ha, a poljoprivrednim površinama smatrat će se i one na ko- - građevina/građevine za uzgoj povrća na posjedu jima se vrši intenzivna obrada i nalaze se pod određenom minimalne veličine od 1 ha, kulturom, a nisu upisane u katastar kao poljoprivredne. - građevina/građevine za uzgoj vinove loze na pos- (4) Poljoprivredno zemljište, koje je služilo kao jedu minimalne veličine od 1 ha, osnova za izdavanje akta kojim se odobrava građenje - građevina/građevine za uzgoj cvijeća na posjedu farme (biljne i životinjske), ne može se parcelirati na minimalne veličine od 1 ha. manje dijelove i ne može se prenamijeniti. Posjed temeljem kojeg se može osnovati biljna far- Sklopovi gospodarskih sadržaja za poljoprivrednu ma mora biti unutar radijusa od 3 km od osnovne čestice, proizvodnju osim za posjed manji od 1,5 ha koji mora biti cjelovit u Članak 107. svojoj funkciji. Veličina osnovne čestice na kojoj se grade (1) Farmu čini funkcionalno povezana grupa zgrada građevine u sklopu farme ne može biti manja od 0,5 ha s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, prvenstveno u funkcionalnoj cjelini. Najveći dopušteni koeficijent namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji. izgrađenosti iznosi 0,4. (2) Na farmi se mogu graditi: Građevine biljne farme mogu se graditi na udal- - gospodarske zgrade za potrebe obrade, prerade, jenosti od najmanje 100 m od građevinskog područja pakiranja i skladištenja poljoprivrednih proizvoda koji su naselja, odnosno 100 m od državnih, 50 m od županijskih u cijelosti ili pretežito proizvedeni na farmi, i 30 m od lokalnih cesta. - pomoćne građevine (garaže, spremišta poljop- (2) Veličine posjeda temeljem kojeg se može formi- rivrednih strojeva, alata i sl., rati biljna farma za vlastite potrebe ne može biti manja od: - stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika - građevina/građevine za ratarsku djelatnost na i zaposlenika, posjedu min. veličine od 1,0 ha, - građevine ugostiteljsko - turističke namjene za - građevina /građevine za uzgoj voća ili voća i pov- potrebe seoskog turizma. rća na posjedu minimalne veličine od 1 ha, (3) Za izgradnju pojedinih vrsta građevina iz pre- - građevina/građevine za uzgoj povrća na posjedu thodnog stavka primjenjuju se odgovarajuće odredbe za minimalne veličine od 0,5 ha, izgradnju tih građevina unutar građevinskih područja - građevina/građevine za uzgoj vinove loze na pos- (visina izgradnje, najmanja udaljenost od prometne pov- jedu minimalne veličine od 0,5 ha, ršine, susjedne čestice i drugih građevina i sl.). Iznimno, - građevina/građevine za uzgoj cvijeća na posjedu visina pojedinih građevina može biti i veća od propisanih, minimalne veličine od 0,5 ha. ukoliko to uvjetuje njihova funkcija ili tehnološki proces Posjed temeljem kojeg se može osnovati biljna Strana 1470 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. farma mora biti unutar radijusa od 2,0 km od osnovne 2019.g., izmijenjena u stavku 2. -Tablica u cijelosti. čestice, osim za posjed manji od 1,5 ha koji mora biti Članak 110. cjelovit u svojoj funkciji. Veličina osnovne čestice na (1) Tovilišta, odnosno životinjske farme trebaju kojoj se grade građevine u sklopu farme ne može biti se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od područja manja od 0,3 ha u funkcionalnoj cjelini. Najveći dopušteni predviđenog za razvoj naselja, kako bi se spriječili mogući koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. negativni utjecaji. Građevine biljne farme mogu se graditi na (2) Udaljenosti građevina od građevinskog područja udaljenosti od najmanje 100 m od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od: naselja, odnosno 100 m od državnih, 50 m od županijskih Broj uvjetnih grlaMinimalna udaljenost od i 30 m od lokalnih cesta. građevinskih područja (m) Članak 109. 10 - 20 100 (1) Najmanji dopušteni broj uvjetnih grla temeljem 21-100 150 kojeg se može dozvoliti gradnja gospodarskih građevina 101-300 300 za uzgoj životinja - tovilišta, odnosno životinjske farme 301-800 i više 500 iznosi 10 uvjetnih grla. (3) Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada (2) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine tovilišta, odnosno životinjske farme od javnih cesta 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke i iznose: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih od lokalnih cesta. koeficijenata: (4) Kapacitete postojećih farmi, smještenih na Vrsta stoke Koeficijent Broj grla udaljenostima manjim od propisanih ovim člankom, nije - odrasla goveda starija od 24 moguće povećavati. mjeseca 1,00 10 Vinski podrumi - goveda starosti 12 - 24 Članak 111. mjeseca 0,6 17 (1) Građevine za intenzivnu vinogradarsku - goveda starosti 6 - 12 mje- proizvodnju mogu se graditi na parceli vinograda čija seci 0,3 35 je površina najmanje 2500 m2. Tlocrtna neto površina - bikovi 1,4 7 građevine ne smije biti veća od 100 m2, a na svakih 1000 - telad 0,15 65 m2 vinograda, moguće je tlocrtno neto povećanje od 50 - konji 1,2 8 m2, do maksimalno 250 m2 . - ždrebad 0,5 7 (2) U dijelu građevine mogu se predvidjeti sadržaji - vol 1,2 8 u svrhu seoskog turizma (kušaonica i prodaja vina, manji - ovce i koze 0,1 100 restoran, manje prenoćište) te stambeni prostor vlasnika ili - janjad, jarad 0,05 200 smještaj radnika. Na parceli ili susjednoj bližoj parceli u - krmače 0,3 35 vlasništvu, potrebno je predvidjeti parkirališta za osobne - nerasti 0,4 25 automobile. - svinje u tovu od 25 - 110 kg 0,15 65 (3) Krovišta mogu biti kosa, dvostrešna, tradicijskog - odojci 0,02 500 nagiba između 30° i 40°, odnosno manjeg ako to zahtijeva - kokoši nesilice 0,004 2500 konstruktivni raspon. Pokrov je u pravilu crijep. - tovni pilići 0,0025 4000 (4) Na kosom krovu dozvoljena je izgradnja krovnih - purani 0,02 500 - kunići i pernata divljač 0,002 5000 prozorskih kućica i postava krovnih prozora u ravnini - ostala perad 0,004 2500 krovne. Krovne kućice treba izvesti prema tradicijskom - za druge životinjske vrste (krznaši, i sl.) minimalni oblikovanju s ravnim prozorskim nadvojem, dvostrešnim broj uvjetnih grla utvrđuje se Programom o krovićem, sljemena okomitog na glavno sljeme krova, namjeravanim ulaganjima bočnim vertikalnim zidićima. Sljeme krovišta mora se postaviti po dužoj strani građevine i mora na (3) U slučaju da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 105. nagnutom terenu biti paralelno sa slojnicama, izuzev kod vezani za veličinu posjeda potrebnu za osnivanje biljne rekonstrukcija i održavanja zatečenih legalnih građevina. farme, odnosno ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka (2) (5) Na sve vrste građevina koje se mogu graditi po ovog članka, izgradnju biljnih i životinjskih farmi/tovilišta ovom članku, te na tlo, moguća je postava foto naponskih moguće je dozvoliti na temelju Programa o namjeravanim ćelija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih ulaganjima, u suradnji s nadležnim županijskim uredom rješenja za korištenje alternativnih izvora energije, a na za poljoprivredu. zaštićenim građevinama odnosno na području zaštićenih (4) Površina zemljišta/poljoprivredne čestice za kulturno-povijesnih cjelina i krajobraza isključivo uz izgradnju građevina za uzgoj životinja - tovilišta, odnosno suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela. životinjske farme ne može biti manja od 1.500 m2. Najveći (6) Moguća je izgradnja vinogradarskih podruma dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4. registriranih vinara koji ne zadovoljavaju površinu -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog intenzivne proizvodnje. U tom slučaju dozvoljena plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni je izgradnja samo osnovne proizvodne građevine sa glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. mogućnošću sadržaja u svrhu seoskog turizma, ali bez Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1471 - Broj 16 stambenog prostora vlasnika. Površina vinograda mora biti utječe na vodni režim susjednog zemljišta. Materijal koji veća od 1500 m2, a dozvoljena tlocrtna površina iznosi nastaje iskopom ribnjaka potrebno je, u pravilu, deponirati 80 m2. Građevina se može graditi kao: na lokaciju ribnjaka, odnosno iskoristiti ga za uređenje - Podrum, prizemlje i potkrovlje (Po+P+Pk ) - ako okolnog prostora. je podrum potpuno ukopani - visina vijenca najviše 4,5 m. 2.3.2.3. Površine/ građevine za povremeno stano- - Suteren i prizemlje, (Po+S+P+Pk), - ako je podrum vanje (Sp) potpuno ukopani - visina vijenca najviše 7 m. Članak 114. - Podrum i prizemlje (Po+P) - bez nadozida (1) Ovim Planom su određene površine izvan gra- potkrovlja, ako je podrum 1,5 m izdignut od konačno đevinskog područja za povremeno stanovanje na kojima zaravnanog terena na najnižem dijelu građevine - visina već postoji ili se planira gradnja građevina povremenog vijenca najviše 5 m. stanovanja - vikend građevina i građevina s povremenim -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- boravkom. nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni (2) Najmanja dopuštena širina građevne čestice za glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. samostojeće građevine iznosi 9,0 m. 2019.g., Članak 11. izmijenjen u cijelosti. (3) Najveća dopuštena tlocrtna površina vikend Staklenici i plastenici građevina i građevina s povremenim boravkom iznosi Članak 112. 100 m2. (1) Na poljoprivrednim površinama na području (4) Najmanja dopuštena udaljenost građevine od Općine Krapinske Toplice mogu se graditi staklenici i granica susjednih čestica iznosi 1,0 m na jednoj i 3,0 m plastenici za uzgoj povrća, voća, cvijeća i sl. na površini na drugoj strani. čestice od najmanje 2.000 m2. (5) Ukoliko je susjedna, postojeća građevina na (2) Građevine iz stavka (1) ovog članka su montažne granici građevne čestice, najmanji dopušteni razmak do građevine lagane konstrukcije obložene staklenim ili nje iznosi 3,0 m. plastičnim površinama, visine do najviše 4,0 m. (6) Dozvoljena visina građevina iz stavka (1) iznosi: (3) Uz građevine osnovne namjene mogu se graditi - prizemnica s podrumom i potkrovljem (Po+P+Pks) i prateći sadržaji - bazeni i cisterne za potrebe uzgoja po- - prizemnica sa suterenom (S+P +Pks), jedine kulture, skladišta sadnog materijala i gnojiva, pros- - visina do vijenca ne može prelaziti 7 m. torije za boravak zaposlenika te sl. pomoćne građevine. (7) Kod interpolacije između dviju građevina na Prateći i pomoćni sadržaji mogu biti veličine najviše do susjednim građevnim česticama, visina građevine mora 30% bruto razvijene površine osnovne građevine. iznositi najmanje iznos visine susjedne manje građevi- Ribnjaci ne, a najviše aritmetičku sredinu visina dviju susjednih Članak 113. građevina, (1) Izgradnja ribnjaka može se planirati temeljem (8) Oblikovanje građevina mora biti takvo da se posebnih odobrenja, sukladno zakonskim propisima i u lokacijom i arhitekturom uskladi s tradicionalnim gra- skladu s načelima zaštite okoliša. diteljstvom. (2) Izgradnja ribnjaka i pratećih sadržaja za uzgoj (9) Kod građevina s kosim krovom, sljeme krova riba moguća je isključivo na poljoprivrednom tlu, ze- mora biti paralelno sa slojnicama terena. mljištu katastarskih kultura, močvara, trstik, napuštene (10) Brisan. eksploatacije gliništa, koritima i rukavcima rijeka, te (11) Iznimno, unutar građevina iz stavka (1) ovog neplodnom tlu. članka moguć je smještaj manjeg sadržaja poslovne (3) Minimalni iskop za ribnjak je na dubini od 2,5 namjene (prodaja vina, rakija i domaćih proizvoda), a u m (osim postojećih ribnjaka). Udaljenost ribnjaka od su- funkciji seoskog turizma. sjednih parcela mora biti takva da ne utječe na vodni režim -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog susjednog obradivog zemljišta, a ovisno o strukturi tla. plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- (4) U brdskim predjelima, na protočnim vodama ili snik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., uz njih, moguća je izgradnja ribnjaka i pratećih građevina izmijenjen stavak 3. u cijelosti, stavak 10. brisan. i na manjim površinama od navedenih u ovom članku, pod -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- uvjetom da je njihova isplativost dokazana odgovarajućim nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni programom o namjeravanim ulaganjima. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. (5) Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se 2019.g., izmijenjen stavak 6. u cijelosti. građevine za potrebe uzgoja i skladištenja ribe, spremišta Članak 115. alata, vozila i čamaca, prostori za boravak zaposlenika i sl. (1) Ovim Planom su određene površine izvan gra- Kao prateći sadržaji mogu se uređivati i manji (do najviše đevinskog područja za povremeno stanovanje na kojima 100 m2 bruto razvijene površine) ugostiteljski sadržaji, već postoji ili se planira gradnja građevina za hobby isključivo vezani za namjenu ribnjaka - ribička kuća, riblji vinogradarstvo (klijeti). restoran i sl. Dopuštena je izgradnja podruma, prizemlja i (2) Najmanja dopuštena širina građevne čestice za potkrovlja, a najveća dopuštena visina iznosi 5,5 m. samostojeće građevine iznosi 9,0 m. (6) Ribnjak mora vezan uz protočnu vodu. Udalje- (3) Najveća dopuštena tlocrtna površina klijeti nost ribnjaka od susjednih čestica mora biti takva da ne iznosi 45,0 m2 Strana 1472 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

(4) Najmanja dopuštena udaljenost građevine od - ako je podrum potpuno ukopani granica susjednih čestica iznosi 1,0 m na jednoj i 3,0 m - prizemnica sa suterenom (S+P), - bez nadozida na drugoj strani. potkrovlja (5) Ukoliko je susjedna, postojeća građevina na - prizemnica s podrumom (Po+P) - bez nadozida granici građevne čestice, najmanji dopušteni razmak do potkrovlja, ako je podrum najviše 1,5 m izdignut od nje iznosi 3,0 m. konačno zaravnanog terena na najnižem dijelu građevine (6) Najveća dopuštena ukupna visina građevina iz - visina do vijenca ne može prelaziti 5 m. stavka (1) ovog članka iznosi 6,0 m. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- (7) Kod interpolacije između dviju građevina na nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni susjednim građevnim česticama, visina građevine mora glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. iznositi najmanje iznos visine susjedne manje građevi- 2019.g., Članak 116. izmijenjen u cijelosti. ne, a najviše aritmetičku sredinu visina dviju susjednih 2.3.2.5. Rekreacijski sadržaji građevina, Članak 117. (8) Oblikovanje građevina mora biti takvo da se (1) Sukladno posebnim propisima, izvan građe- lokacijom i arhitekturom uskladi s tradicionalnim gradi- vinskih područja omogućuje se smještaj rekreacijskih teljstvom. Kod klijeti podrumski dio može biti izgrađen sadržaja kao što su pješačke, biciklističke i trim staze, od čvrstog zidanog materijala, dok se za nadzemni dio staze za jahanje, sportska igrališta i tereni, dječja igrališta, građevine preporuča drvena konstrukcija po uzoru na stare odmorišta, zakloni, odnosno sadržaji vezani uz rekrea- klijeti. Ukoliko su klijeti zidane moraju biti ožbukane i cijske djelatnosti u skladu s posebnim propisom, ali bez ne smiju biti obojene bijelom bojom. Pokrov mora biti mogućnosti gradnje građevina visokogradnje. klasični crijep ili tradicijski pokrov. (2) Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati (9) Kod građevina s kosim krovom, sljeme krova značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se is- mora biti paralelno sa slojnicama terena. ključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih (10) Prenamjena građevina iz stavka (1) ovog članka šumskih površina. nije moguća. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJE- (11) Iznimno, unutar građevina iz stavka (1) ovog LATNOSTI članka moguć je smještaj manjeg sadržaja poslovne Turizam namjene (prodaja vina, rakija i domaćih proizvoda), a u Članak 118. funkciji seoskog turizma. (1) Najznačajniji turistički resurs sa gledišta kori- (12) Klijeti je dopušteno graditi i izvan površina za štenja prostora i planiranja sadržaja na području Općine povremeno stanovanje uz iste uvjete gradnje određene Krapinske Toplice je područje koje obilježava kvaliteta ovim člankom. termalne vode, duga tradicija I kvaliteta lječilišno reha- (13) Klijeti je dopušteno graditi i izvan zona za bilitacijskih usluga usluga koje je potrebno proširiti ho- povremeno stanovanje uz slijedeće uvjete: teljerskom i rekreacijskom ponudom u naselju Krapinske - na čestici na kojoj se planira gradnja klijeti mora Toplice. postojati ili se mora zasaditi vinograd ili voćnjak (2) Razvoj turizma na području Općine Krapinske - na čestici površine do 500 - 700 m2 dopušteno je Toplice vezan je za razvoj poslovnog turizma u Krapin- graditi klijet tlocrtne površine do 30 m2 skim Toplicama. - na čestici površine veće od 700 m2 dopušteno je (4) Općina Krapinske Toplice ima značajne resurse graditi klijet do 45 m2 i za razvitak seoskog turizma, odnosno specifičnih vidova (14) Postojeće klijeti koje prelaze uvjete određene turizma, kao što su eko-turizam, agro-turizam, a i za lovni ovim planom dopušteno je rekonstruirati bez povećanja turizam. tlocrtnih i visinskih gabarita. (5) Prirodno-poljoprivredne potencijale vinogra- 2.3.2.4. Građevine u funkciji gospodarenja šumama darskih područja trebalo bi turistički valorizirati kao i lova turističko-vinske ceste. Pravci vinskih cesta utvrđivat će Članak 116. se ovisno o gospodarskom interesu i drugim postojećim (1) Lugarnice, planinarski i lovački domovi mogu potencijalima za turističku ponudu te vrste. se graditi, ili obnavljati postojeći, na temelju posebnih (6) Razvoj turizma je moguć je i kroz razvoj kultur- uvjeta i uz suglasnost nadležnih tijela, a mora biti isklju- nog turizama kroz upoznavanje govora, glazbe, općenito čivo u funkciji korištenja prostora tj. prirodnog resursa u kulturne baštine. kojem se nalaze. (7) Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja (2) Oblik i visina građevina iz stavka (1) utvrđuje se potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj u skladu s očuvanjem tradicijskog oblikovanja građevina. mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kul- Maksimalna bruto površina prizemlja može biti 60 m2. turno-povijesnog okruženja. Moguća je gradnja drvene građevine u cijelosti, ili djelo- Poljoprivreda mično zidane. Krovište je koso, dvostrešno, nagiba između Članak 119. 300 i 450 stupnjeva. Moguća su zabatna skošenja strmijeg (1) Ostalo obradivo tlo (P3 kategorije) je najpo- nagiba. Pokrov je crijep. Građevine se mogu graditi kao: godnije za vinograde i voćnjake, ali ga je preporučljivo - prizemnica s podrumom i potkrovljem (Po+P+Pks) koristiti i za ratarsku i povrtlarsku proizvodnju. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1473 - Broj 16

(2) Na području Općine Krapinske Toplice predlaže (1) Ovim Planom su osigurani prostorni uvjeti smje- se uvođenje ekološki održive poljoprivrede pod kojom se štaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih podrazumijeva prestanak uporabe sredstava koja dopri- i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, nose povećanju koncentracije štetnih tvari u tlu i vodi. građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih (3) Potrebno je zaustaviti daljnje usitnjavanje tla i građevina javnog interesa. stimulirati povećanje zemljišno posjeda. (2) Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti Šumarstvo određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na Članak 120. osnovi posebnih zakona i standarda. (1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti Članak 123. potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja. (1) Ovim se Planom zadržava postojeća mreža (2) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem osnovnoškolskih ustanova u Općini Krapinske Toplice. na području Općine Krapinske Toplice podrazumijeva, (2) Građevine i područja namijenjena za smještaj uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sportsko-rekreacijskih sadržaja smještena su u unutar sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, naselja. kako bi se ispunile gospodarske, ekološke i društvene (3) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i funkcije šuma. dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima nase- (3) Gospodarenje šumama s gledišta korištenja i za- lja. Manje kapelice, križevi i sl. mogu se smjestiti i izvan štite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima građevinskih područja naselja. i principima šumarske struke, u cilju naglašavanja općeko- 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI risnih funkcija šume i održavanja ekološke ravnoteže. TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH IN- Industrija, malo gospodarstvo, poduzetništvo i FRASTRUKTURNIH SUSTAVA obrtništvo Članak 124. Članak 121. (1) Ovim Planom određeni su infrastrukturni su- (1) Postojeće zone industrije, malog gospodarstva, stavi, i to: obrtništva i poduzetništva trebaju se racionalno koristiti i - prometni sustav (kopneni), popunjavati, a planiranje novih radnih zona treba temeljiti - pošta i telekomunikacije, na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na - energetski sustav (opskrba električnom energijom troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta. i plinom), (2) Predviđa se promjena i unapređenje tehnološkog - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvod- procesa i modernizacija proizvodnje, rekonstrukcija ili nja, uređenje vodotoka), zamjena dotrajalih kapaciteta, formuliranje novih proi- (2) Prostornim planom se omogućuje rekonstrukcija zvodnih programa, uvođenje specijalizacije i sl. postojećih infrastrukturnih mreža, te njihova dogradnja 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJE- novim infrastrukturnim građevinama, unutar i izvan LATNOSTI utvrđenih građevinskih područja. Članak 122. (3) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u Tablici br.2:

podsustav građevina koridor građevine sustav vrsta kategorija vrsta postoj. (m) planir. (m) državna ostale brze ceste 15-30 100 ceste županijska 12-15 70 PROMETNI lokalna 9-11 12 nerazvrstane šire od 3 m 10 državni međunarodni 1,5 3-5 kablovska telekomu-nikacije županijski magistralni 1,5 1-3 kanalizacija lokalni 1,2 1-2 vodoopskrba državni međunarodni 6 10 -vodovi županijski ostali 6 10 vodoopskrba i lokalni 4 4 odvodnja prema projektu kolektori županijski 6 sustava odvodnje lokalni 4 4 dalekovodi 35 kV dalekovodi lokalni 15 50 dalekovodi 20 kV ENERGETIKA visokoltlačni cjevovod - 6 plinovod lokalni srednjetlačni i - 2 niskotlačni cjevovod Strana 1474 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

(4) Koridori infrastrukturnih sustava prikazani su udaljenostima koje propisuju zakonski i drugi propisi. na kartografskom prikazu 1.b. „Korištenje i namjena (2) U koridoru javnih cesta izvan građevinskog površina- promet, pošta i telekomunikacije”, i 2.a.“ područja, kao i u građevinskom području naselja, mogu Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav” i 2 se graditi građevine za pružanje usluga sudionicima u b. „Infrastrukturni sustavi i mreže - vodnogospodarski prometu: sustav, obrada, skladištenje i odlaganje otpada” u mjerilu a) postaje za opskrbu gorivom motornih vozila, 1:25.000. b) praonice vozila i servisi vozila, 5.1. PROMETNI SUSTAV c) ugostiteljski sadržaji i moteli u funkcionalnoj vezi Članak 125. s prethodne dvije točke ovoga stavka Ovim Planom se određuju osnove cestovnog d) na javnim cestama i ulicama po kojima se odvija prometa i sustava telekomunikacija i pošta koji su javni prijevoz putnika mogu se graditi autobusna stajališta prikazani na kartografskom prikazu u 1.a “ Korištenje s nadstrešnicama za putnike. i namjena površina - površine za razvoj i uređenje” i (3) Navedene građevine uz sve javne ceste moraju 1.b. “Korištenje i namjena površina- promet, pošta i imati osiguran prostor za promet u mirovanju, parkirališta telekomunikacije” u mjerilu 1:25.000. unutar vlastite građevne parcele. Izgradnja i korištenje 5.1.1. Cestovni promet pratećih uslužnih građevina nabrojenih u stavku 2. ovoga 5.1.1.1. Javne i nerazvrstane ceste članka ne smije ugroziti sigurnost prometa na cesti, niti Članak 126. sniziti razinu usluge i kapacitet ceste. (1) Ovim Planom je određena osnovna mreža cesta (4) Postaje za opskrbu motornih vozila gorivom, koju na području Općine Krapinske Toplice čine: mogu se graditi i u zonama mješovite, gospodarske na- - državne ceste mjene (I, K) te na površinama infrastrukturnih sustava (IS) - županijske ceste, (5) Postojeće i planirane postaje za opskrbu gorivom - lokalne ceste s pratećim sadržajima, mogu se rekonstruirati, odnosno - nerazvrstane ceste graditi tako da se osigura: Državna cesta na području Općine: D 507 ( D205 - sigurnost svih sudionika u prometu; - Krapinske Toplice - D206 - uređenje najmanje 20% građevne čestice kao Županijske ceste na području Općine su : cjelovite hortikulturne površine, uz oblikovanje pojasa - Ž2119 (Ž2118 - Cigrovec - Mala Erpenja - zaštitnog zelenila prema susjednim građevnim česticama Ž2155) (6) Postava reklama/panoa uz ceste, izvan područja - Ž2155 (D205 - Tuh. Toplice - Krapinske Toplice koje je regulirano posebnim propisima (zemljišni pojas - A.G. Grada Krapina) i zaštitni pojas javne ceste), moguće je na način da se ne - Ž2259 (Valentinovo (D206) - Krapinske Toplice ometa promet i vidno polje vozača. Najveća površina - Gubaševo (D205) takvih panoa može iznositi 12 m2, visina 5 m, te ne smiju Mrežu lokalnih cesta na području Općine čine: biti postavljani na manjem razmaku od 150 m. - L22040 (Krapinske Toplice (Ž2155) - Vrtnjakovec (7) Ukoliko bi se takve reklame postavljale u blizini - Viča Selo - Ž2189) naselja, ili na vrijednim i eksponiranim lokacijama potreb- - L22041 (Mala Erpenja (Ž2155) - Selno - Jalšje no je zatražiti posebne uvjete službe nadležne za zaštitu (Ž2189)) kulturne i prirodne baštine, radi zaštite vrijednih vizura. - L22042 (L 22040 - Oratje - L 22041) (8) U slučaju potrebe za izgradnju građevina i in- - L22082 (Čret (Ž2259) - Krapinske Toplice stalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne (Ž2155)) ceste, potrebno je prethodno zatražiti uvjete/ suglasnost (2) U cilju zaštite navedenih cesta iz prethodnog nadležne službe, a u ovisnosti o kategoriji javne ceste. stavka potrebno je poštivati zaštitni pojas javnih cesta (9) Zaštitni pojas ceste određen je zakonskim sukladno Zakonu o cestama. odredbama i iznosi: (3) Nerazvrstane ceste koje nisu u sustavu javnih a) kod državne ceste 25,0 m cesta na području Općine se grade i održavaju na temelju b) kod županijske ceste 15,0 m Odluke o nerazvrstanim cestama Općine Krapinske c) kod lokalne ceste 10,0 m Toplice. odnosno vrijednosti koje su navedene zakonskim -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog propisom. plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni glasnik -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni izmjene u stavku 1. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. Članak 127. 2019.g., Članak 127. izmijenjen u cijelosti. (1) Uvjeti uređivanja pojaseva i prometnih površina, Članak 128. kao i uvjeti uređivanja drugih infrastrukturnih sustava na Nerazvrstane prometnice koje se u najvećem dijelu području Općine, ako nije drugačije rečeno, obavljaju se u koriste kao pristupne prometnice do građevinskih područ- skladu sa zakonskim i drugim propisima. Udaljenost svih ja treba uređivati kroz popravljanje prometno tehničkih građevina od zemljišnog pojasa državnih, županijskih, elementa i proširenje kolnika, te izvedbu nogostupa radi lokalnih i ostalih prometnica sukladna je najmanjim sigurnijeg odvijanja pješačkog prometa u mjeri u kojoj to Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1475 - Broj 16 postojeća izgradnja dozvoljava. kraćim potezima (manjim od 50 m) može iznositi 1,5 m. Članak 129. (3) Osim postojeće mreže pješačkih staza, pješač- (1) Kod izgradnje novih nerazvrstanih cesta se ke staze se mogu kvalitetno nadograđivati na postojeće planira u načelu dvosmjerni promet. Jednosmjerni promet šumske putove ili staze, na temelju prirodnih vrijednosti je potrebno primijeniti u dijelovima izgrađenog građe- i uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe. vinskog područja na dijelovima ulica koje imaju uske (4) Uz staze je moguće predvidjeti i manje prostore poprečne profile, koje nije moguće proširivati zbog posto- za odmor, s odgovarajućom opremom za sjedenje, kao što jeće izgradnje (položaj građevine na regulacijskoj liniji). su drvene klupe, nadstrešnice i sl. (2) Širina kolnika za dvosmjerni promet mora (5) Na ishodišne točke važnijih pješačkih staza iznositi minimalno 2 x 2,75 m (preporuka 2 x 3,0 m), a za potrebno je postaviti odgovarajuće oznake kojima se jednosmjerni promet minimalno 3,5 m (preporuka 4,0 m). zabranjuje vožnja motociklima po pješačkim površinama. (3) Iznimno kod rekonstrukcije postojećih cesta 6) Biciklističke staze unutar obuhvata Plana mogu se koje ne mogu zadovoljiti propisane standarde, minimal- graditi i uređivati odvojeno od ulica - kao zasebna staza na dozvoljena širina ceste može iznositi 3,0 m i može se u pejsažnoj namjeni i uz potoke, kao zasebna površina rekonstruirati bez nogostupa na dijelovima ulice gdje po- unutar profila ulice ili kao dio kolnika ili pješačke staze ložaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine. obilježen prometnom signalizacijom. Najmanja širina 5.1.1.2. Pristupne ceste i putovi biciklističke staze iznosi 1 m, a ako je staza smještena Članak 130. neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m. (1) Pristup na prometnu površinu može se ostvariti -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- i pristupnim putom maksimalne dužine 50 metara i mini- nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni malne širine 3,0 m. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. (2) Iznimno kod rekonstrukcije postojećih građevina 2019.g., u članku 131. dodaje se novi stavak 6., a u pod- stambene namjene (stambene građevine i višestambene naslovu riječ „biciklistički“. građevine), unutar izgrađenog dijela građevinskog pod- 5.1.3. Parkirališna i garažna mjesta ručja naselja, ako ne postoji pristup na prometnu površinu Članak 132. minimalne širine 3,0 m na koju građevine ima pristup (1) Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta u pristupom se podrazumijeva i postojeći pješački prolaz pravilu se rješava na građevnoj čestici te građevine, no ili stubište, ali ne uži od 1,5 m. moguće je parkiranje riješiti na susjednim česticama te 5.1.2. Pješački i biciklistički promet javnim parkiralištima, podzemnim garažama uz suglasnost Članak 131. vlasnika istih. (1) Širina nogostupa uzduž ulice mora iznositi mi- (2) Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, nimalno 1,25 m ukoliko se nogostup izvodi obostrano, a ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određu- ukoliko se izvodi jednostrano onda širina mora iznositi je se u odnosu na broj zaposlenih, mjesta za sjedenje ili minimalno 1,60 m. građevinske bruto površine, a prikazani su u Tablici br.3 (2) Širina planiranih pješačkih prolaza i javnih u nastavku: stubišta mora iznositi minimalno 2,0 m, a iznimno na Tablica br.3: Broj parkirališnih/garažnih Namjena prostora u građevinama Jedinica mjesta stanovanje 1 mjesto stan trgovine 1 mjesto 25 m2 površine drugi poslovni sadržaji 1 mjesto 50 m2 površine restorani i kavane 1 mjesto 4 sjedeća mjesta/20 m2 GBP gospodarska namjena 1 mjesto 4 zaposlenika/125 m2 GBP (proizvodnja, skladišta i sl.) hoteli, pansioni, moteli 1 mjesto 4 ležaja ili 2 sobe sportska dvorana s igralištem 1 mjesto 20 sjedećih mjesta škole, predškolske ustanove 1 mjesto 3zaposlenika ostale građevine javne i društvene namjene 1 +1 mjesto 8 ležaja + 3 zaposlenika (3) Brisan. (2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građe- -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- vine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. građevina, ako se koriste u različito vrijeme. 2019.g., stavak 1. izmijenjen u cijelosti, stavak 3. brisan. Članak 134. Članak 133. Na javnim parkiralištima za automobile invalida (1) Pri određivanju minimalnog broja parkirališnih treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od mjesta obavezno je zadovoljiti uvjete iz Tablice br. 3 iz ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na članka 132. ovih Odredbi. parkiralištima s manje od 20 mjesta. Na svaka četiri par- Strana 1476 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. kirna mjesta potrebno je posaditi jedno stablo. uvlačenje telekomunikacijskih kabela. 5.1.4. Autobusni kolodvor (5) Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pra- Članak 135. vilu sa cijevima tipa PEHD promjera f 50 mm, ili PVC Područje autobusnog kolodvora sa pratećim sadr- cijevima promjera 110 mm. Na mjestima izrade spojnica žajima treba urediti na način da se uredi putnički terminal na položenim kabelima te kod planiranih distributivnih sa prostorom za najmanje 5 natkrivenih perona i parki- točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih rališna površina za minimalno 5 autobusa. Zatvoreni dio kabelskih zdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni autobusnog kolodvora mora sadržavati prateće i uslužne zdenaca. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase sadržaje (čekaonicu, poslovne prostore za potrebe prije- potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima voza, sanitarije, ugostiteljske sadržaje, te ostale uslužne ostale infrastrukture, a naročito projektu ceste. djelatnosti). (6) Planom se dopušta postavljanje novih telefon- -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog skih centrala kao i rekonstrukcija postojećih. Za novo plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni gla- kabinetsko komutacijsko čvorište (UPS-udaljeni pret- snik KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., platnički stupanja) odnosno kontejner za UPS je potrebno izmijenjen ( broj 10 zamijenjen brojem 5). osigurati prostor između 10-20 m2. 5.1.5. Benzinska crpka (7) Planom se dopušta postavljanje novih javnih go- Članak 136. vornica unutar građevinskih područja naselja po principu (1) Planom se dopušta rekonstrukcija postojeće 1 govornica na svakih 500 stanovnika. benzinske crpke. U sklopu benzinske crpke dopušta 5.1.6.2 Pokretna mreža se izvedba novih podzemnih spremnika za gorivo radi Članak 139. povećanja kapaciteta crpke. Dopušta se izgradnja nove (1) Elektronička telekomunikacijska infrastruktura prateće građevine za korisnike benzinske crpke, najveće i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli se na dopuštene građevinske bruto površine 100 m2 i maksimal- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu ne visine 4,5 m (jedna nadzemna etaža). U sklopu prateće opremu na postojećim građevinama ( antenski prihvat ) građevine treba predvidjeti prostorije za zaposlenike i i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu korisnike benzinske pumpe (ured, garderoba, sanitarni opremu na samostojećim antenskim stupovima. čvor, prodajni dio, manje skladište i sl.). (2) Planom se omogućuje poboljšanje pokrivanja, (2) Nove benzinske crpke moguće je graditi u zo- povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i teh- nama K, I, koje se nalaze uz javne ceste, uz suglasnost nologija, u cilju razvoja sustava pokretnih komunikacija. nadležnih tijela. Planom su određene zone moguće gradnje građevina elek- -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- troničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni (samostojeći antenski stup) radijusa 1000m, 1500m, te glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. označene aktivne lokacije samostojećega antenskog stu- 2019.g.,u članku 136. iza stavka 1. dodan stavak 2. pa,a prikazane su na grafičkom prikazu br. 1B Korištenje 5.1.6. Pošta i telekomunikacije i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije. Članak 137. (3) Unutar zone može se graditi samo jedna građevi- Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštan- na elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane skog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. opreme (samostojeći antenski stup) za prihvat više opera- 1.b. „Korištenje i namjena površina- promet, pošta i tora, prema tipskom projektu odobrenom od Ministarstva telekomunikacije” u mjerilu 1:25.000. zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. 5.1.6.1 Nepokretna mreža (4) Iznimno, ako se unutar zone nalazi aktivni Članak 138. samostojeći antenski stup jednog operatera, moguća je (1) Izgradnja kabelske kanalizacije koja se polaže gradnja dodatnog stupa za ostale operatore. unutar prometnih površina (bankina, kolnik ili nogostup) (5) Detaljni položaj građevina elektroničke komu- provodi se neposrednim provođenjem plana. nikacijske infrastrukture i povezne opreme (samostojeći (2) Planom se predviđa izgradnja nove infrastruk- antenski stup) unutar zone moguće gradnje odredit će se ture za elektroničke komunikacije i povezne opreme. Iz- projektom izrađenim od strane operatora prema posebnim gradnja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture u propisima, pravilima struke i odredbama ove odluke. vidu kabelske kanalizacije svojom strukturom, kvalitetom (6) Gradnja građevine elektroničke komunikacijske i kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta infrastrukture i povezne opreme (samostojeći antenski usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih stup) moguća je isključivo unutar zona određenih ovim usluga. planom, i to: (3) Gradnjom kabelske kanalizacije mora se omogu- - unutar građevinskog područja naselja ćiti elastično korištenje telekomunikacijske mreže kroz po- - izvan građevinskih područja naselja i izvan izdvo- većanje kapaciteta, izgradnju mreže za kabelsku televiziju jenih građevinskih područja. i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima (7) Pri određivanju detaljnog položaja samostojeće- u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. ga antenskog stupa unutar građevinskog područja naselja (4) Trasu kabelske kanalizacije dozvoljeno je pola- primjenjuju se sljedeći uvjeti: gati mimo pravocrtne trase uz blagi luk koji će omogućiti - poštivanje zatečenih prirodnih vrijednosti i ogra- Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1477 - Broj 16 ničenja; najmanje 150 m od navedenih građevina. U postupku - poštivanje karakterističnih i vrijednih vizura, slika izdavanja lokacijske dozvole za gradnju unutar zaštićenih mjesta i ambijentalnih vrijednosti; područja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnih - izbjegavanje mjesta okupljanja; tijela za zaštitu kulturnih dobara i zaštitu prirode. - gradnja izvan područja namijenjenog pretežito (12) Gradnja samostojećeg antenskog stupa moguća stanovanju, javnoj i društvenoj namjeni, te javnom parku; je u šumi ili na šumskom zemljištu samo ako to zbog teh- - gradnja na udaljenosti ne manjoj od visine stupa u ničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan odnosu na najbližu postojeću građevinu, površinu preteži- šume, odnosno šumskog zemljišta. tog stanovanja, javnu i društvenu namjenu, te javni park (13) Parcela na kojoj se predviđa postavljanje - gradnja unutar 1. (A) i 2. (B) zone zaštite kulturnih antenskog stupa treba imati pristup na javnu prometnu dobara, te na udaljenosti manjoj od 100 m od građevinskih površinu, a prostor oko stupa i objekta za smještaj opre- područja građevina škola, dječjih vrtića, bolnica i domova me treba biti očišćen i posut šljunkom u širini 3 m ako je za djecu i odrasle. osiguran vatrogasni pristup, odnosno širine 5 m kada nije Navedene zone zaštite i udaljenosti određuju se osiguran vatrogasni pristup. Potrebno je osigurati podlogu temeljem Konzervatorskih podloga. te odvodnju oborinskih voda radi sprječavanja odnošenja (8) Pri određivanju detaljnog položaja samostojećeg šljunka na susjedno zemljište. antenskog stupa izvan građevinskih područja naselja i (14) Osim samostojećih antenskih stupova dopu- izvan izdvojenih građevinskih područja primjenjuju se šteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infra- sljedeći uvjeti: strukture i povezane opreme na postojećim građevinama - poštivanje zatečenih prirodnih vrijednosti i ogra- (antenski prihvat), u skladu s važećom zakonskom regu- ničenja; lativom izuzev građevina škola, dječjih vrtića i domova - poštivanje karakterističnih i vrijednih vizura, slika za djecu i odrasle, te na zaštićenim spomenicima kulturne mjesta i ambijentalnih vrijednosti; baštine. Izuzetno, postava antenskih prihvata moguća je - izbjegavanje mjesta okupljanja; na građevinama kulturne baštine u skladu s posebnim - gradnja na udaljenosti ne manjoj od visine stupa uvjetima nadležnog Ministarstva i konzervatorske službe. u odnosu na najbližu postojeću građevinu; (15) Nova elektronička komunikacijska infrastruk- - gradnja na udaljenosti ne manjoj od visine stupa u turu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem odnosu na granicu građevinskog područja namijenjenoga elektroničkih komunikacijskih vodova, određuje se pla- pretežito stanovanju. niranjem koridora uz poštivanje slijedećih uvjeta: (9) Unutar zaštitnog pojasa autoceste te na uda- - u gradovima i naseljima gradskih obilježja smje- ljenosti najmanje za visinu stupa od vanjskog ruba ze- štavaju se podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih mljišnog pojasa nije dozvoljena gradnja samostojećeg površina antenskog stupa. Smještaj stupova potrebno je planirati - u ostalim naseljima smještavaju se podzemno i/ izvan zaštitnog pojasa državnih cesta kao i izvan koridora ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina planiranih cesta državnog značenja. - za međunarodno, magistralno i međumjesno Gradnja stupa i zahvati nužni za rad, unutar ili povezivanje smještavaju se podzemno slijedeći koridore u neposrednoj blizini koridora drugih infrastrukturnih prometnica ili željezničkih pruga. Iznimno kada je to sustava (prometni, energetski, komunalni), moguća je uz moguće, radi skraćivanja trasa, koridor se može planirati posebne uvjete institucija, tijela i poduzeća nadležnih za i izvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći navedene koridore. računa o imovinsko-pravnim odnosima. (10) Gradnja samostojećeg antenskog stupa nije - za izgrađenu elektroničku komunikacijsku in- moguća u zaplavnim područjima planiranih retencijskih i frastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga akumulacijskih vodnih građevina, a za radnje u pojasu 20 putem elektroničkih komunikacijskih vodova, potrebno je m od vodotoka, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete. planirati dogradnju, odnosno rekonstrukciju te eventualno (11) Izgradnju samostojećih stupova treba planirati proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili ko- izvan područja zaštićenih prirodnih vrijednosti, a poseb- lokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa no ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu. o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora. Ukoliko je potrebna izgradnja stupa u tim područjima, isti -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- se trebaju planirati rubno te izbjegavati biološke i krajo- nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni brazno vrijedne lokacije. Građevine za smještaj opreme glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. potrebno je oblikovati u skladu s obilježjima tradicijske 2019.g., iza stavka 14. dodan stavak 15. arhitekture okolnog prostora, a pristupne putove do stupa 5.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV ne asfaltirati. Na području zaštićenih prirodnih vrijednosti Članak 140. i ekološke mreže, potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti (1) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, prirode ocijeniti prihvatljivost postavljanja samostojećeg održavanja vodotoka, izgradnja i održavanje građevina za antenskog stupa za ekološku mrežu odnosno na ciljeve zaštitu od štetnog djelovanja voda, izgradnja i održavanje očuvanja zaštićenog područja. Gradnja stupa u blizini građevina za obranu od poplava, te radovi na zaštiti od ero- sakralnih građevina te drugih spomenika kulturne baštine zije i bujica, provode se neposrednim provođenjem plana. na istaknutim lokacijama, moguća je na udaljenosti od (2) Prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju Strana 1478 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno odlaganje otpada” u mjerilu 1:25.000. o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodo- 5.2.2.1. Otpadne vode pravne uvjete. Članak 144. (3) Posebne mjere radi održavanja vodnog režima (1) Ovim Planom definiran je mješoviti sustav javne provode se u skladu sa Zakonom o vodama, a odnose se odvodnje otpadnih voda naselja Krapinske Toplice sa na udaljenosti od vodotoka u kojima je zabranjena gradnja. pripadajućim građevinama i instalacijama koje su sastavni 5.2.1. Korištenje voda dio sustava odvodnje (kolektori, preljevi za oborinske Članak 141. vode, crpne stanice, uređaj za pročišćavanje, ispust). (1) Ovim Planom je utvrđen sustav vodoopskrbe Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u javni sustav na području Općine Krapinske Toplice prikazan na karto- odvodnje mora biti u skladu s Pravilnikom o graničnim grafskom prikazu br. 2 b. „Infrastrukturni sustavi i mreže vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10). - vodnogospodarski sustav, (2) Otpadne vode iz građevina potrebno je ispuštati obrada, skladištenje i odlaganje otpada” u mjerilu u kanalizacijski sustav preko priključno - kontrolnih 1:25.000 kojim su obuhvaćeni: okana. - postojeće vodospreme VS “Krapinske Toplice”, (3) U naseljima i dijelovima naselja izvan planira- VS “Selno”, VS “Hršak Breg”, VS “Mala Erpenja” nog sustava odvodnje prihvaćanje otpadnih voda može se - planirane vodospreme: VS “Krapinske Toplice” osim javne kanalizacije rješavati i putem individualnog i VS “Jasenovec” zbrinjavanja sa septičkim taložnicama ili nepropusnim - postojeće crpne stanice: CS “Hršak Breg”, CS sabirnim jamama kapaciteta do 15 ES (pet stambenih je- “Mala Erpenja”, CS “Selno” dinica kod višestambenih građevina) dok je za građevine - planirana crpna stanica: CS “Jasenovec” kapaciteta preko 15 ES potrebno izgraditi odgovarajući (2) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. području Općine Krapinske Toplice treba biti u skladu s (4) Odvodnju otpadnih voda sa područja izdvojene razvojnim planovima Zagorskog vodovoda. namjene (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i (3) Kvalitetniju vodoopskrbu naselja Krapinske dr.) smještenih izvan područja sa javnom kanalizacijskom Toplice i okolnih naselja potrebno je osigurati gradnjom mrežom treba riješiti putem zasebnog sustava sa odgova- dviju novih vodosprema “Krapinske Toplice” neposredno rajućim uređajem za pročišćavanje. uz već postojeću vodospremu, gradnjom nove vodospre- 5.2.2.2. Oborinske vode me “Jasenovec” i crpne stanice “Jasenovec”, te osigurati Članak 145. njihovo povezivanje novim cjevovodima u cjeloviti vo- (1) Oborinske vode s prometnih površina potreb- doopskrbni sustav. no je prikupiti u mješoviti kanalizacijski sustav putem (4) Za naselje “Jasenovec” planirana je crpna sta- slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, nica “Jasenovec” preko koje bi se planirana vodosprema radi prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi. punila vodom. Također je uz vodotoke potrebno graditi kišne preljeve Članak 142. preko kojih se izbistrene oborinske vode mogu preliti u (1) Planirani vodoopskrbni cjevovodi polažu se prirodni vodotok. unutar prometnih površina (bankina,kolnika ili nogostup). (2) Oborinske vode sa krovova građevina i uređe- (2) Distributivne vodove vodoopskrbne mreže nih okućnica mogu se ispuštati u sustav javne odvodnje potrebno je izvesti iz cijevi minimalnog profila DN 100 ili se mogu prikupljati unutar svake građevne čestice u mm. Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi spremnike, pa se mogu iskoristiti za zalijevanje zelenih i izjednačenja tlaka u mreži i opskrbe potrošača vodom iz drugih površina na građevnoj čestici. dva smjera. Članak 146 (3) Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov čija (1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se širina utvrđuje prema profilu cjevovoda, na propisnu se obzirom na profil samog cjevovoda. dubinu kao zaštita od smrzavanja i mehaničkog oštećenje (2) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za cijevi. održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvod- (4) Na svim novim vodoopskrbnim cjevovodima se nju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom planira hidrantska mreža za protupožarne svrhe. Hidrante pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi je potrebno spojiti na vod lokalne mreže, uz obaveznu u trupu ceste). izvedbu zasuna, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži (3) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao za gašenje požara (NN broj 08/06). vodonepropustan. (5) Mreža planiranih cjevovoda je usmjeravajućeg (4) Aktivnosti na izgradnji/rekonstrukciji sustava značenja, te su dozvoljene odgovarajuće prilagodbe ko- odvodnje moraju se vršiti u skladu s odredbama Zakona jima se ne odstupa od koncepcije rješenja. o vodama, Državnog plana za zaštitu voda, Odluke o od- 5.2.2. Sustav odvodnje vodnji otpadnih voda općine Krapinske Toplice i drugim Članak 143. zakonskim propisima. Sustav odvodnje otpadnih voda prikazan je na 5.2.3. Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog dje- kartografskom prikazu br. 2b.„Infrastrukturni sustavi i lovanja voda mreže - vodnogospodarski sustav, obrada, skladištenje i Članak 147. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1479 - Broj 16

(1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava infrastrukturnih građevina. vodotoka i bujica na području Općine Krapinske Toplice (4) Dalekovodima je potrebno, ovisno o naponskoj dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od razini, osigurati zaštitne koridore i to: poplava, a prikazan je na kartografskom prikazu br. 3.c. a) 110 kV ZDV (14+14 m) 28,0 m Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih b) 35 kV ZDV (10+10 m) 20,0 m ograničenja u korištenju u mjerilu 1:25.000. c) 10 kV ZDV (8+8 m) 16,0 m (2) Ograničenja na prikazanim vodotocima i buji- Najmanja udaljenost građevine do najbližeg vodiča cama i njihovoj neposrednoj blizini sukladno Zakonu o nadzemnog visokonaponskog voda pod a), b) i c) je 6 m. vodama odnose se na restrikciju gradnje, sadnju drveća i d) 0,4 kV ZDV (2,5+2,5 m) 5,0 m korištenja zaštitnog pojasa u koritu i uz korito vodotoka Najmanja udaljenost građevine do najbližeg vodiča u svrhu obrane od poplava, izgradnje i održavanja vodnih nadzemnog niskonaponskog voda pod d) je 2 m. građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima. Povr- Zaštitni koridori za podzemne vodove iznose: 5 m šina na koju se odnose ograničenja obuhvaća stvarnu širinu (35 kV), 4 m (10/20/ kV) i 2 m (0,4 kV). izgrađenog ili prirodnog korita i sa svake strane pojas Ove građevine ne zahtijevaju svoju građevnu širine 10 m od vanjske nožice nasipa odnosno definiranog parcelu, a prostor ispod dalekovoda može se koristiti i u gornjeg ruba korita koja nije nasip (obala, obaloutvrda). druge svrhe u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, (3) Planom se ne dopušta gradnja građevina na ze- uredbama, pravilnicima i standardima. mljištu iznad natkrivenih vodotoka izuzev gradnje javnih (5) Zaštitni koridor (površina) za kabelsku transfor- površina (prometnice, parkovi, trgovi). matorsku stanicu (TS 10(20)/0,4) je čestica površine 7x7 (4) Unutar navedene površine na koju se odnosi m sa kamionskim pristupom na javni put, a za istu stupnu restrikcija gradnje iz stavka 2 planom se dopušta uređenje TS čestica površine 4x7 m sa kamionskim pristupom na vodotoka i radovi na zaštiti od poplava, radovi rekon- javni put. strukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih (6) U javnoj neprometnoj površini svake prometnice građevina neposrednom provedbom plana. treba osigurati koridor minimalne širine 1 m sa svake (5) Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog strane za buduće elektroenergetske vodove. dobra, kao mjerodavni kartografski podaci za bujice - vo- (7) Građenje u zaštitnom koridoru elektroener- dotoke uzimaju se oni iz kartografskog prikaza navedenog getskih vodova moguće je uz posebne uvjete i tehničko u stavku (1) ovog članka. rješenje izrađeno od strane nadležnog elektroenergetskog 5.3. ENERGETSKI SUSTAV poduzeća. 5.3.1. Elektroopskrba -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- Članak 148. nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni Sustav elektroopskrbe prikazan je na kartografskom glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. prikazu br. 2.a. „Infrastrukturni sustavi i mreže - energet- 2019.g., Članak 150. izmijenjen u cijelosti. ski sustav” u mjerilu 1:25.000. 5.3.1.3. Niskonaponska mreža i javna rasvjeta 5.3.1.1. Proizvodni i prijenosni sustavi električne Članak 151. energije (1) Niskonaponska mreža se može razvijati kao Članak 149. nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvije- (1) Opskrba električnom energijom općine Krapin- nim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima, a ske Toplice vrši se iz trafostanica:TS 35/10 kV Tuhelj i može se i podzemno kablirati. TS 110/35/10 kV Zabok. (2) Javna rasvjeta unutar Plana riješiti će se za- (2) Glavni dalekovod koji prolazi južnim dijelom sebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i općine je 35 kV dalekovod Zabok - Tuhelj - Kumrovec. upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, (3) Unutar zaštićenog koridora ovog dalekovoda odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti. izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim Javna rasvjeta razvijati će se u sklopu sadašnje i buduće propisima. nadzemne niskonaponske mreže, odnosno kao samostalna 5.3.1.2. Distributivna mreža na zasebnim metalnim/betonskim stupovima povezanim Članak 150. podzemnim kabelima. (1) Položaj dalekovoda i njihovih pojaseva određen 5.3.2. Opskrba plinom je na kartografskom prikazu br. 2.3. “Energetski sustavi - Članak 152. Elektroenergetika” u mjerilu 1:25.000. (1) Za plansko širenje građevinskih područja planira (2) Postavljanje elektroopskrbnih visokonaponskih se izvedba distributivnog srednjetlačnog/ niskotlačnog cje- (zračnih ili podzemnih) kao i potrebnih trafostanica izvan vovoda minimalnog profila d=63 mm (iznimno 32 mm). građevinskih područja utvrđenih ovim Planom obavljat će (2) Za izdvojena građevinska područja izvan i unu- se u skladu sa posebnim uvjetima Hrvatske Elektropri- tar naselja (industrijska i poslovna namjena) Planom se vrede. Širine zaštitnih koridora moraju biti u skladu sa predviđa spajanje na najbliži plinoopskrbni sustav. Profil zakonom i propisima. cjevovoda se kreće u rasponu od d=90 mm, pa sve do (3) Pri odabiru lokacije trafostanica treba voditi d=225 mm. Sukladno potrebama potrošača cjevovodi se računa o tome da u budućnosti ne predstavljaju ogra- planiraju od PEHD PE100 SDR11 S5 cijevi. ničavajući čimbenik izgradnje naselja, odnosno drugih (3) Tehnički uvjeti kojih se treba pridržavati pri Strana 1480 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. izvođenju plinovoda u smislu horizontalnih udaljenosti su: Članak 155. - najmanji razmak između plinske cijevi i ostalih Na području Općine Krapinske Toplice određene građevina komunalne infrastrukture (instalacija) mora su točke značajne za panoramske vrijednosti krajobraza iznositi minimalno 1 m, na sljedećim lokalitetima: vrh Sv. Magdalene, Smudakov - najmanji razmak od drvoreda i građevina mora brijeg-Škrnik, Vindija, Svetojurski vrh, Markov brijeg, iznositi minimalno 2,5 m. Gornje Vino, lokalitet srušene kurije Čret, plato uz kapelu (4) Najmanji vertikalni razmak kod križanja s osta- Sv. Antuna, Martišak (“Perićev brijeg”), lokalitet južno lim instalacijama definiran je s 0,5 m. od Beloševića. (5) Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJED- biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica NOSTI tako da sloj materijala iznad cijevi ostane najmanje 0,9 6.2.1. Zaštićene prirodne vrijednosti m. U slučaju ukopavanja na manjim dubinama od 0,9 m Članak 156. potrebno je izvesti zaštitu plinske cijevi. Zaštitu izvesti Zaštićena i za zaštitu predviđena područja prirode, uvlačenjem plinskih cijevi u čeličnu cijev sa distancerima. prikazana su na kartografskom prikazu br. u 3.a. „Uvjeti (6) Širina zaštitnog pojasa distribucijskog sustava korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta mjereno od osi plinovoda u obje strane iznose za: korištenja (Prirodna baština; Zaštićeni dijelovi prirode; - plinovode i priključke visokog tlaka 3,0 m, Ekološka mreža RH)“ u mjerilu 1:25.000. - plinovode i priključke srednjeg i niskog tlaka Zaštićena područja 1,0 m. Članak 157. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRI- Na području Općine Krapinske Toplice temeljem RODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11) za- CJELINA štićen je Park Klokovec u kategoriji Spomenika parkovne 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRI- arhitekture (zaštićen od 1970. godine, a upisan je u registar JEDNOSTI zaštićenih dijelova prirode pod brojem 302). Članak 153. Područja ovim Planom predviđena za zaštitu Ovim Planom su određena zaštićena područja i Spomenik parkovne arhitekture lokaliteti od osobite vrijednosti. Područja predviđena za Članak 158. zaštitu određena su na kartografskom prikazu broj 3.c. (1) Za zaštitu u kategoriji spomenika parkovne „Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih arhitekture određuju se slijedeća područja: ograničenja u korištenju” u mjerilu 1:25.000. - Lječilišni perivoj u Krapinskim Toplicama Članak 154. - Aleja divljeg kestena prema zgradi bivšeg resto- (1) Na području Općine Krapinske Toplice određena rana “ Bellevue su sljedeća područja kultiviranog krajobraza sa brojčanom - Ostaci perivoja Kurije Kovačevec oznakom: - Ostaci perivoja dvorca Čret Brežuljci naselja Krapinske Toplice-1, Brežuljci - Perivoj Kurije Novaki iznad nekadašnjeg restorana “Bellevue”-2, Park-šuma - Perivojna šuma brda Zašat prema Sv. Mariji s kapelicom Sv. Magdalene-3, Brežuljci uz dvorac Magdaleni Kovačevec-4, Brežuljci uz kuriju Novaki-5, Brežuljci (2) Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u Svjetojurskog vrha-6, Brežuljci u Čretu (padine brijega njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zašti- oko nekadašnje kurije Čret)-7, Brežuljci oko kapele Sv. ćenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima Antuna-8, Dolina potoka Krke-9, Vinorodni brežuljci s bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih klijetima na Marekovom brijegu-10, Područje brežuljaka je zaštićen. Sv. Magdalene i Gornjeg Vina (vinorodni brežuljci etno- Značajni krajobraz grafskih obilježja - etno zona)-11 Članak 159. (2) Kultivirani krajobraz štitit će se i unaprijediti (1) Za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza tako da se: određuju se slijedeća područja: - sačuvaju različitosti prostornih cjelina te karakte- - Dolina rječice Kosteljine rističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, - Dolina potoka Erpenjščice tipovima naselja i kulturno-povijesnim naslijeđem, - Dolina potoka Svedružice - očuvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza (2) U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati (vinogradi, livade, oranice), i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. - gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju (3) Za područja predviđena za zaštitu propisuje se se i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajo- obveza izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge, brazu, uspostavljajući zajedničke koridore. kako bi se pokrenuo postupak zaštite. Do donošenja od- (3) Uvjeti korištenja kultiviranog krajobraza su: luke o valjanosti prijedloga za zaštitu i donošenja rješenja - uvažavati tradicijski način izgradnje stambenih i o preventivnoj zaštiti ta se područja štite odredbama ovog pomoćnih građevina, uz upotrebu autohtonih materijala, Plana u skladu sa slijedećim uvjetima i mjerama zaštite: - uvažavati prirodne značajke krajobraza, te prila- - u cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne goditi poljoprivrednu proizvodnju biološkim ciklusima. raznolikosti treba očuvati područja pokrivena autohtonom Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1481 - Broj 16 vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, - osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo te zabraniti njihovo uklanjanje, i stočarstvo, - u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti planirana - gospodarenje šumama provoditi sukladno načeli- izgradnja ne smije narušiti izgled krajobraza, pri čemu se ma certifikacije šuma, posebno štite od izgradnje panoramski vrijedne točke te - prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih povr- vrhovi uzvisina i obala, šina, gdje god je to moguće i prikladno, ostaviti manje - pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale neposječene površine, i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora - u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri i tradicionalnoj arhitekturi, šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove, - pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba - u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu ke- osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih mijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora, sredstava (“control agents”); ne koristiti genetski modi- - korištenje prirodnih dobara treba provoditi te- ficirane organizme, meljem planova gospodarenja prirodnim dobrima koji - u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, moraju sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog tijela starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala državne uprave, s dupljama - pošumnjavanje, ukoliko se provodi, treba vršiti 6.2.4. Zaštićene i ugrožene vrste autohtonim vrstama, uzgojne radove provoditi na način Članak 161. da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u (1) Prema članku 97. Zakona o zaštiti prirode (NN visoki uzgojni oblik, 70/05, 139/08 i 57/11) zabranjeno je branje, skupljanje, - pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih uništavanje, sječa ili iskopavanje samoniklih strogo za- radova obavezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji štićenih biljaka i gljiva, držanje i trgovina samoniklim bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u strogo zaštićenim biljkama i gljivama. Strogo zaštićene smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite životinje zabranjeno je namjerno hvatati, držati i/ili ubijati, od uništenja, oštećenja ili krađe, namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvijene oblike, - za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa gnijezda ili legla, te područja njihova razmnožavanja ili drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki odmaranja, namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme raz- značajno područje, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o množavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije i dr. zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu (2) Korištenje zaštićenih divljih svojti dopušteno je na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili na način i u količini da se njihove populacije ne dovedu zaštićene vrijednosti. u opasnost 6.2.3. Područja ekološke mreže (3) Prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga Članak 160. ugroženih vrsta Hrvatske i postojećih stručnih studija, na (1) U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Za- ovom području stalno ili povremeno živi niz ugroženih i konom o zaštiti prirode, a proglašena Uredbom o progla- zaštićenih vrsta. šenju ekološke mreže (NN 109/07), te predstavlja sustav 6.2.5. Ugrožena i rijetka staništa međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloških Članak 162. značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, (1) Prema karti staništa Republike Hrvatske na koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću području Općine Krapinske Toplice nalaze se više tipova značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke staništa, od kojih su neka ugrožena te svrstana u katego- raznolikosti. Uredbom o proglašenju ekološke mreže. rije stroge zaštite (SZ) odnosno zaštite (Z). Na području (2) Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj obuhvata Općine Krapinske Toplice utvrđena su ugrožena mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna staništa za: za ptice te područja važna za divlje svojte osim ptica i - povšinske kopnene vode i močvarna staništa, stanišne tipove. - travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare, (3) Za planirane zahvate u području ekološke mreže - šume, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitne utje- - kultivirane nešumske površine i staništa s korov- caje na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke nom i ruderalnom vegetacijom, mreže, ocjenjuje se njihova prihvatljivost za ekološku - izgrađena i industrijska staništa. mrežu sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. (2) Mjere zaštite za površinske kopnene vode i (4) Područje Općine Krapinske Toplice se prema močvarna staništa su sljedeće Uredbi o proglašenju ekološke mreže ( NN 109/07) u -očuvati vodena staništa u što prirodnijem stanju, a cijelosti nalazi u obuhvatu ekološke mreže RH, a teme- prema potrebi izvršiti revitalizaciju ljem koje je zaštićeno Međunarodno važno područje za -osigurati povoljnu količinu vode u vodenim stani- ptice - HR 1000007# , divlje svojte rusi štima koja je nužna opstanak staništa i njihovih značajnih svračak (Lanius collurio), zlatovrana (Coracias garrulus) bioloških vrsta za koje su određene slijedeće mjere zaštite: -očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode - ograničiti širenje područja pod intenzivnim po- ili ih poboljšati , ukoliko su nepovoljna za opstanak sta- ljodjelstvom, ništa i njihovih značajnih bioloških vrsta Strana 1482 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

-očuvati raznolikosti staništa na vodotocima (neu- s dupljama; tvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu - u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.) praćenje njihova stanja (monitoring); -očuvati povezanost vodenoga toka - pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staniš- -očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne ta, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane odražava prirodni sastav;koristeći prirodi bliske metode; organizme pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je -izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki režima vodenih staništa ukoliko to nije neophodno za nešumski stanišni tipovi. zaštitu života ljudi i naselja 6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVI- -u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost JESNIH CJELINA I GRAĐEVINA korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za Članak 163. zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju (1) Područja i lokaliteti zaštite kulturno-povijesnog -vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama naslijeđa prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.b. ili u neaktivnom poplavnom području, a izbjegavati va- “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih đenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim uvjeta korištenja (Kulturna baština)“ u mjerilu 1:25.000. ravnicama (2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara prop- -ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova isane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, (3) Mjere zaštite za travnjake, cretove, visoke zeleni drugim propisima i ovim Odredbama. i šikare su sljedeće (3) Za određivanje mjera i posebnih uvjeta te nadzor - gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom nad njihovim provođenjem odgovorno je nadležno tijelo košnje, prilagođenim staništom tipu, uz prihvatljivo državne uprave - Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva; kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Krapini. - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; (4) Registrirani spomenici kulturne baštine koji su ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane po svom statusu zaštićeni Zakonom o zaštiti i očuvanju organizme; kulturnih dobara, te evidentirani spomenici kulturne baš- - očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, tine koji su ovim Planom predloženi za zaštitu su: uključujući i sprečavanje procesa sukcesije (sprečavanje Povijesna graditeljska cjelina - seosko naselje/ zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.); etnološko područje - očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti miner- 1. Selno - evidentirano alnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka; Arheološka baština - arheološki lokalitet - kopneni - očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku 1. Krapinske Toplice: Župna crkva i Župni dvor - razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih evidentirano travnjaka i zajednica visokih zeleni; Povijesni graditeljski sklop - poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u 1. Krapinske Toplice:- Termalno lječilišni sklop - brdskim, planinskim, otočnim i primorsko travnjačkim evidentirano područjima. Povijesna građevina - civilna (4) Mjere zaštite za šume su sljedeće: 1. Oratje: Kurija Novaki - evidentirano - gospodarenje šumama provoditi sukladno načeli- 2. Krapinske Toplice: Stambeno-poslovna zgrada, ma certifikacije šuma; Gajeva 3 - evidentirano - prilikom dovršenoga sijeka većih šumskih pov- 3. Krapinske Toplice: Stambeno-poslovna zgrada, ršina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje Gajeva 5 - evidentirano neposječene površine; 4. Krapinske Toplice: Stambeno-poslovna zgrada, - u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri Gajeva 7 - evidentirano šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove; 5. Krapinske Toplice: Zgrada kršćanske adventističke - u gospodarenju šumama osigurati produljenje crkve, Gajeva 10 - evidentirano sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na 6. Krapinske Toplice: Stambeno ugostiteljska zgra- fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske da, Gajeva 12 - evidentirano zajednice; 7. Krapinske Toplice: Poslovna zgrada, Mihano- - u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu vićeva 4 - evidentirano kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih 8. Krapinske Toplice: Stambeno-poslovna zgrada, sredstava (’control agents’); ne koristiti genetski modif- Mihanovićeva 12 - evidentirano icirane organizme; 9. Krapinske Toplice: Stambeno-poslovna zgrada, - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; Mihanovićeva 14 - evidentirano ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane 10. Krapinske Toplice: Stambena zgrada, Mihano- organizme; vićeva 24 - evidentirano - u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, 11. Krapinske Toplice: Stambena zgrada, Mihano- starih i suhih (stojećih i oborenih) stabla, osobito stabla vićeva 17 - evidentirano Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1483 - Broj 16

12. Krapinske Toplice: Stambena zgrada, Toplička (Kulturna baština) u mjerilu 1:25.000 i br. 4 „Građevinska 11 - evidentirano područja“ u mjerilu 5.000. 13. Krapinske Toplice: Stambena zgrada, Toplička (3) Ovim Planom određena su slijedeća područja 16 - evidentirano sa mjerama zaštite: 14. Krapinske Toplice: Stambena zgrada, Toplička Područje Općine Krapinske Toplice 26 - evidentirano - B zona stroge zaštite vrednuje se kao 2. stupanj 15. Krapinske Toplice: Stambena zgrada, Toplička- zaštite i uključuje prostore oko izvorno sačuvanih i evidentirano zaštićenih kulturnih dobara: 16. Krapinske Toplice: Stambeno -poslovna zgrada, - kapele sv. Antuna u Hršak Bregu, Toplička 28 - evidentirano - kapele Blažene Djevice Marije u Klupcima, 17. Krapinske Toplice: Stambeno -poslovna zgrada, - kapele sv. Jurja u naselju Lovreća Sela te Zagrebačka10 - evidentirano - prostor i stambenu zgradu kurije Klokovec. 18. Krapinske Toplice: Stambena zgrada, Zagrebač- U istu zonu zaštite potrebno je uključiti sačuvane ka 17 - evidentirano zgrade i zelenilo na izvornim parcelama kurije Novaki u 19. Krapinske Toplice: Stambena zgrada, Ulica J. Oratju i kurije Mališ i kurije u središtu naselja Čret, kuri- Badla - evidentirano je Gregurovec te prostor oko kapele sv. Nikole, drveće, 20. Klokovec: Kurija Klokovec - registrirano (Z- zelenilo i gospodarske zgrade na parceli kurije Kovačevec 0113) u naselju Donje Vino. 21. Čret: Kurija Mališ - evidentirano - C zona (umjerene) zaštite, odnosno 3. stupanj 22. Čret: Kurija u središtu naselja - evidentirano zaštite obuhvaća prostore na kojima su sačuvani vrijedni 23. Donje Vino: Gospodarske zgrade Kurije primjeri tradicijske arhitekture. Iako je veliki dio tih Kovačevec-evidentirano građevina na istoj parceli s novoizgrađenim obiteljskim 24. Gregurovec: Kurija Gregurovec - evidentirano kućama, zajedno s dobro sačuvanim izvornim skupinama Povijesna građevina - sakralna tradicijskih kuća i gospodarskih zgrada čine vrijednu cje- 1. Krapinske Toplice: Kapela sv. Marije Magdalene linu unutar zagorskog pejzaža o kojoj je potrebno voditi - registrirano (Z-2091) - ZAŠTIĆENO računa i u budućim intervencijama u prostoru. 2. Krapinske Toplice: Župna crkva Presvetog Tro- Ovaj stupanj zaštite potrebno je provesti za tradici- jstva i Župni dvor - registrirano (Z-2090) - ZAŠTIĆENO jsku cjelinu naselja Selno. 3. Hršak Breg: Kapela Sv. Antuna - registrirano Mjere i uvjeti zaštite unutar zone B na području (Z-2636) - ZAŠTIĆENO Općine Krapinske toplice 4. Klupci: Kapela Blažene Djevice Marije - B zona zaštite vrednuje se kao drugi stupanj zaštite registrirano (Z-2233) - ZAŠTIĆENO i uključuje povijesne prostore područja općine Krapinske 5. Lovreća Sela: Kapela Sv. Jurja -registrirano (Z- Toplice u kojima su očuvane matrice i parcelacija, te 2839) - ZAŠTIĆENO pripadajuća arhitektura. 6. Donje Vino: Kapela Sv. Nikole - evidentirano Za ovu zonu propisani su sljedeći uvjeti: 7. Vrtnjakovec: Poklonac - evidentirano - zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne 8. Jurjevec: Poklonac - evidentirano planske matrice i karakterističnih skupina građevina, 9. Čret: Raspelo - evidentirano pojedinih građevina i drugih vrijednosti koje su važne za 10. Mala Erpenja: Poklonac - evidentirano ukupnost određene kulturno-povijesne cjeline 11. Mala Erpenja: Raspelo - evidentirano - zadržavanje povijesne parcelacije bez mogućnosti 12. Mala Erpenja: Raspelo - evidentirano spajanja susjednih katastarskih čestica Spomen područje - spomen objekt - intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i 1. Krapinske Toplice: Grobnica Jakova Balda - sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih evidentirano izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura 2. Krapinske Toplice: Spomenik poginulima u - uz održavanje i sanaciju postojećih građevina NOB-u - evidentirano dozvoljeni su manji građevinski zahvati u svrhu nužnog Članak 164. prilagođavanja suvremenim potrebama (1) U svrhu utvrđivanja sustava mjera zaštite u - iznimno su dozvoljena rušenja dotrajalih građevina pojedinim prostornim cjelinama, unutar prostornih međa ako nisu ocijenjena kao pojedinačno vrijedne povijesne kulturno-povijesne cjeline, mogu se utvrditi sljedeći građevine stupnjevi režima zaštite: - prihvatljive su metode konzervacije, rekonstruk- -zona stroge zaštite ( zona B - 2. stupanj zaštite) cije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju -zona umjerene zaštite ( zona C - 3. stupanj zaštite) povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima Navedeni režimi zaštite određeni su posebno za koji proizlaze iz suvremenih potreba. naselje Krapinske Toplice i posebno za područje Općine. 1. Tradicijska arhitektura (zona C) (2) Zone zaštite B i C za naselje Krapinske Toplice Ova se arhitektura ne može valorizirati bez bitnih i zona zaštite C za tradicijsku cjelinu naselja Selno su tradicijskih značajki kao što su oblik i izgled parcele, ucrtane na kartografskom prikazu br. 3.b. Uvjeti korištenja položaj kuće na okućnici, vanjski izgled i oblik drvene i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja kuće s ulaznim trijemom, unutrašnjim rasporedom Strana 1484 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. prostorija i karakterističnim krovištem s pokrovom. se nalaze i pojedinačni primjeri povijesne arhitekture. Mjere zaštite za ovu zonu su: Ovim stupnjem zaštite obuhvaćene su izgrađene padine - zadržavanje povijesne parcelacije brežuljaka prisutne u vizurama iz središta naselja, južne - potrebno je sačuvati i obnoviti izvorni izgled, djelomično izgrađene padine Sv. Magdalene i padine raspored prozora i vrata, potkrovnu oplatu zabata izve- zapadnog brijega na kojem se nalazi groblje. denu širokom daskom te sve postojeće detalje (rezbariju, Mjere i uvjeti zaštite za zonu B: bojene detalje i dr.) - obvezna je puna zaštita građevnog tkiva (oblika - ako je zbog trošnosti i oštećenja potrebno nači- i izgleda), a u najvećoj mogućoj mjeri zaštita tradicije, niti zamjenske dijelove drvenih stijenki, oni trebaju biti funkcija i sadržaja istovjetni originalu - mjere zaštite i mogući građevni zahvati su: konzer- - ako je potrebno probiti nove otvore, moguće ih vacija, održavanje, restitucija, restauracija, revitalizacija, je izvesti ispod trijema ili na stražnjoj strani kuće. Treba građevinska sanacija i popravak povijesne građevne struk- izbjegavati probijanje unutarnjih drvenih stijenki jer to ture. U slučajevima kad se na temelju detaljnije analize i može izazvati promjene u vertikalnom konstrukcijskom stanja građevine utvrdi da je to jedino moguće, prihvatljivi sustavu, kojega čine uzdužne i poprečne stjenke su zahvati: rekonstrukcije, adaptacije, preoblikovanja i - vrlo oštećene prizemnice moguće je pretvoriti u eventualno izvedba faksimila, ukoliko statička eksperti- katnice podizanjem na novo, zidano prizemlje, a što ovisi za pokaže da je zahvat sanacije neopravdan. Moguća je o svakom pojedinom primjeru te je za takve slučajeve rekonstrukcija povijesne matrice, odnosno rekonstrukcija potrebno zatražiti stručno mišljenje nadležnog Konzer- (ponovna gradnja) izgubljenih povijesnih građevina, na vatorskog odjela identičnim lokacijama i u istim gabaritima. U opravdanim - u slučaju da je kuća jako oštećena, a vlasnik je ne slučajevima, ukoliko nema dovoljno pouzdanih podataka želi održavati ili ako su narušeni prostorni odnosi (izgrad- za izvedbu faksimilske replike, prihvatljiva je i suvremena njom novih kuća i sl.) moguće je tradicijsku drvenu kuću reinterpretacija u okviru povijesnih gabarita. Rekonstruk- preseliti na prazno mjesto u naselju, gdje bi pridonijela cija povijesno izgubljene građevine može se izvesti izni- očuvanju slike naselja. Za te zahvate je isto tako potrebno mno i metodom reinterpretacije na temu karakterističnog zatražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog obilježja tipa građevine, ukoliko nema dovoljno egzaktnih odjela. Poznato je, naime, da su se drvene kuće i prije često podataka za repliku. Potrebno je koristiti materijale završ- premještale unutar iste parcele ili su se premještale u isto ne obrade lokalne graditeljske tradicije. ili susjedno selo. Premještanje se obavljalo podmetanjem - za sve građevine u B zoni, koje su ocijenjene naj- podvlaka, temelji bi se oprezno zamijenili valjcima i kuća višim kategorijama (kulturno povijesna i arhitektonsko bi se u cjelosti polako prevlačila jakom užadi koja je bila ambijentalna vrijednost) prije izrade projekta obnove, uk- privezana na valjke. ljučujući i radove održavanja, potrebno je provesti konzer- - užu zonu naselja (npr. Selno) treba planirati za vatorsko-restauratorske istražne radove i izraditi program izgradnju obiteljskih kuća, koje neće prelaziti visinu P+2, mjera zaštite i potrebnih konzervatorsko-restauratorskih na tradicijskoj veličini okućnice (parcela) s gospodarskim radova. Rezultati konzervatorsko-restauratorskih istraži- zgradama prizemnog karaktera uz stručno mišljenje nad- vanja moraju biti uključeni u projektnu dokumentaciju. ležnog Konzervatorskog odjela. - u okviru izrade projekata obnove lječilišnih zgrada, Područje naselja Krapinske Toplice župne crkve, kapele sv. Magdalene, mauzoleja J. Badla, - B zona stroge zaštite vrednuje se kao 2. stupanj kurije župnog dvora i gospodarskih zgrada, visoko vred- zaštite i uključuje prostor omeđen Topličkom, Gajevom novanih povijesnih stambenih građevina u Zagrebačkoj i Zagrebačkom ulicom do južnog ruba perivoja. U toj i Mihanovićevoj ulici, treba provesti konzervatorsko-re- je zoni očuvana tradicionalna prostorna organizacija te stauratorska istraživanja pročelja i interijera kako bi se pripadajuća povijesna lječilišta i stambena arhitektura. vrednovali svi povijesni slojevi i odredili konzervatorski U ovu zonu uključena je i aleja divljih kestenova koja je uvjeti za prezentaciju vodila od lječilišnog perivoja do nekadašnjeg restorana - uz održavanje i popravak, na povijesnim građe- Bellevue, te uključuje njegovu parcelu i padine brijega iza vinama dozvoljeni su uz posebne uvjete manji građevni nje. Tu je uključena i zona perivoja šume Sv. Magdalene zahvati u svrhu nužnog prilagođavanja suvremenim po- zajedno s kapelom i mauzolejem J. Badla. trebama novih ili postojećih funkcija U okviru ove zone s obzirom na prirodne i pejzažne - dozvoljene su i kvalitetne reinterpretacije starih specifičnosti izdvajaju se ljudskom rukom oblikovani dije- gospodarskih građevina koje su u ruševnom stanju, a nisu lovi pejzaža kao posebna: zona zaštite kulturnog krajolika ocijenjene kao pojedinačno visoko vrijedne s kulturno koja obuhvaća reprezentativni prostor lječilišnog perivoja, povijesnog i arhitektonskog gledišta. perivojnu šumu na padinama brda Zašat s kapelom Sv. - u cijelosti treba zadržati povijesnu matricu lje- Magdalene i mauzolejem J. Badla, aleju divljih kesteno- čilišnog perivoja, povijesne staze, bez izmjene njihove va prema restoranu Bellevue, ulične drvorede te dolinu geometrije. Na temelju posebnih konzervatorskih uvjeta riječice Kosteljne i potoka Topličina. mogu se dozvoliti promjene u smislu obrade hodnih plo- - C zona (umjerene) zaštite, odnosno 3. stupanj ha, urbane opreme i sl. U osnovi se inzistira na vraćanju zaštite obuhvaća prostore koji okružuju povijesnu jezgru izvornog načina parterne obrade i svih očuvanih elemenata naselja. U tim je područjima pretežno nova gradnja, ali izvornog stanja i perivojne opreme. Prije bilo kakvih Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1485 - Broj 16 radova na obnovi perivoja treba izraditi studiju zaštite i smještene na parceli na način da sljeme krova, odnosno obnove te projekt obnove (na temelju studije) koji treba nagibi krovnih ploha, budu paralelni sa slojnicama terena. biti odobren od strane nadležnog Konzervatorskog odjela. Visina građevine može biti Po+P+1. Na parceli treba oču- - današnje oblikovno i sadržajno nezadovoljavajuće vati minimalno 50%, zelenih površina, nekadašnjih voć- stanje na prostoru s južne strane perivoja (autobusni ko- njaka i vrtova, odnosno hortikulturno uređenih površina. lodvor) treba, nakon što se izmjesti kolodvor, oblikovno - Za sve građevinske zahvate nove gradnje ili pro- definirati na način koji će afirmirati njegov povijesni mjene volumena postojeće, uputno je zatražiti stručno karakter, funkcije i oblikovanje. mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela Na tom prostoru treba očuvati sve povijesno vrijed- Članak 165. ne elemente obrade i oblikovanja (ograde i portal perivo- Smjernice za zaštitu povijesnih građevina ja). Plohu treba u što većoj mjeri tretirati kao jedinstvenu, (1) Svu evidentiranu graditeljsku baštinu na bez naglašenih denivelacija, radi odvajanja kolnog od području obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja pješačkog prometa. Sve vrijedno visoko zelenilo treba Krapinske Toplice (šireg područja) koja nema svojstva sačuvati. kulturnog dobra, odnosno nije registrirana ili preventivno - za sve vrste građevnih zahvata, treba izraditi zaštićena kao kulturno dobro, a predstavlja vrijednost zakonom propisanu tehničku dokumentaciju, za koju od od lokalnog značenja, prema čl. 17. Zakona o zaštiti i nadležnog Konzervatorskog odjela treba zatražiti stručno očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03), lokalna mišljenje. zajednica, tj. predstavničko tijelo općine može proglasiti - specifične prostorne dijelove danas nezadovoljava- zaštićenim. Općinsko će tijelo svojom odlukom odrediti juće korištene i neodržavane treba urediti na način kojim koja dobra proglašava zaštićenim, te uz suglasnost će se u najvećoj mjeri očuvati njihova prepoznatljivost, a nadležnog Konzervatorskog odjela odrediti način zaštite. ujedno će pridonijeti kvaliteti prostora. (2) Sve povijesne građevine izvan obuhvata Mjere i uvjeti zaštite za zonu C Urbanističkog plana uređenja naselja Krapinske Zona C vrednuje se kao treći stupanj zaštite i Toplice (šireg područja) moraju se održavati u okviru označava predjele u kojima se štiti ekspozicija (izlože- svojih izvornih prostornih i arhitektonskih obilježja u nost pogledu) povijesne jezgre naselja. Obuhvaća novije okviru režima intervencija: konzervacija (održavanje), dijelove koji, kao dodirno područje, osiguravaju kontrolu revitalizacija, sanacija, restitucija, rekonstrukcija, mjerila, naslijeđenog obrisa i volumena povijesnog naselja održavanje u okviru postojećih gabarita i oblikovanja. te očuvanje kvalitetnih vizura iz povijesnog naselja prema Režimom zaštite obuhvaćene su i njihove parcele, koje okolišu, kao i iz prilaznih smjerova na povijesnu jezgru se trebaju održavati u okviru izvornih obilježja, stupnja i naselja. Kontaktna zona obuhvaća područje u kojem su načina izgrađenosti te hortikulturnog uređenja. prisutni elementi povijesne matrice s pojedinačno oču- (3) Pojedinačno zaštićena kulturna dobra, podliježu vanim starijom građevnom strukturom, ali preteže nova režimu zaštite, koji uključuje održavanje, konzervaciju, gradnja. To su prostori kroz koje se ulazi i doživljava pro- restituciju, restauraciju, rekonstrukciju i građevinsko stor povijesnog naselja: prilazne ulice središtu Zagrebačka statičku sanaciju uz prethodno provedena konzervatorsko- i Mihanovića te padine okolnih brežuljaka. restauratorska istraživanja. Na njima su mogući zahvati Za ovu zonu propisani su sljedeći uvjeti: ograničenih adaptacija i prenamjena koje omogućuju - Očuvane elemente povijesnih komunikacija, njihovu bolju prezentaciju, te iznimne dogradnje ako karakteristične elemente pejzaža (tok potoka Topličina i osiguravaju bolje uvjete zaštite, očuvanja, korištenja i Kosteljina) građevne pravce, tipologiju i visinu izgradnje, prezentacije kulturnog dobra. kao i pojedinačne primjere tradicionalne građevne struktu- (4) Za sve građevinske radove na zaštićenim re, treba očuvati, poboljšati im stanje i na kvalitetan način građevinama, uključujući i radove održavanja, potrebno uključiti ih u urbani razvoj. je ishoditi posebne konzervatorske uvjete, odnosno - U okviru C zone u središnjem dijelu naselja uz prethodna odobrenja nadležnog Konzervatorskog odjela. Zagrebačku i Mihanovićevu ulicu mogući su zahvati Mjere i uvjeti zaštite predjela kulturnog krajolika promjene građevne strukture, odnosno izgradnja nove Zona zaštite krajolika obuhvaća zapadne padine ili zamjenske na mjestu one koja nema građevinske ni brijega sv. Magdalene koje su uređene još u 19. stoljeću kulturno povijesne vrijednosti, ali uz poštivanje povije- kao perivojna šuma, istočne padine brijega (Poljak), sne građevne linije, maksimalne visine Po+S+P+1+Pk, dolinski prostor potoka Topličina i riječice Kosteljine. iznimno Po+P+2+Pk. Građevine mogu imati ravni krov, Perivojnu šumu treba održavati i uređivati u okviru ili skriveni plitki krov, a ukoliko se projektiraju s kosim njezinih osnovnih obilježja.. U dolinskim zonama nije krovom nagib krovišta treba biti 30°-45° s pokrovom dozvoljena nova izgradnja s iznimkom novog uređenja u crijepom. Dispozicija i tip građevine moraju se uskladiti razini partera (sportski tereni i sl.) te korištenja prostora na s neposrednim ambijentom, odnosno susjednim povijesno tradicionalni način kao livade, voćnjake i sl. Zbog njihove vrijednim građevinama, ocijenjenim kao arhitektonska i ekološke i oblikovne vrijednosti zone neizgrađenog ambijentalna vrijednost. Za novu se gradnju preporuča krajolika trebaju se održavati u najvećoj mogućoj mjeri suvremeni arhitektonski izraz. u osnovnoj namjeni (livadni prostori), a tok potoka - Na padinama brijega sv. Magdalene i u podnožju Topličine u urbanom prostoru treba integrirati u pejzažna groblja mogu se graditi stambene obiteljske građevine, (hortikulturna) rješenja. Strana 1486 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

Mjere i uvjeti zaštite javne plastike potrebno adekvatno i provoditi. Postupanje s otpadom i Iako su u naselju malobrojni, primjeri javne plastike dalje će se odvijati u suradnji s registriranim trgovačkim imaju veliko prostorno značenje i doprinos su oblikovanju društvom, na slijedećim načelima: javnih prostora. Spomenik NOB-a smješten u blizini - prikupljanje komunalnog otpada organizirati će se perivoja, sa svojom zelenom površinom može se integrirati u svim dijelovima naselja i u svim izdvojenim zonama na u hortikulturno uređenje prostora, na način da ne sudjeluje području Općine, u vizurama s ostalim strukturama. - na području Općine uspostavit će se izdvojeno Mjere i uvjeti zaštite arheoloških lokaliteta prikupljanje korisnog otpada, i to sortiranjem otpada u Na području naselja Krapinske Toplice nisu do kućanstvima, sada obavljana arheološka istraživanja. Obzirom na - proizvođač, odnosno prodavatelj osigurava srednjovjekovnu prisutnost crkve u naselju i postojanje skupljanje, zbrinjavanje i oporabu ambalažnog otpada od groblja oko nje, postoji mogućnost nalaza struktura iz tog proizvoda koje je stavio u promet, u skladu s Pravilnikom razdoblja. Isto se odnosi na lokalitet Sv. Magdalene, te na o ambalaži i ambalažnom otpadu. Ambalažni otpad kupališni sklop, čiji se počeci vežu uz antičko razdoblje. skuplja se unutar poslovnog prostora, u neposrednoj Ovisno o rezultatima istraživanja, odredit će se mjere blizini poslovnog prostora i u naselju na za to određenim i uvjeti za prezentaciju lokaliteta. Prilikom izvođenja mjestima, zemljanih radova na navedenim lokalitetima potreban je - opasne vrste komunalnog otpada iz kućanstva pojačan oprez. Ukoliko se naiđe na predmete i strukture ili drugih manjih izvora skupljaju se putem mobilnih arheološkog značenja, potrebno je obustaviti radove i o reciklažnih dvorišta smještenih unutar poslovnih prostora tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel ili Muzej. proizvođača (prodavatelja) ili u specijalnim spremnicima Smjernice za arheološku baštinu postavljenim na javnim površinama. Članak 166. (2) Općina Krapinske Toplice dužna je osigurati (1) Ukoliko se prilikom građevinskih, provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom, infrastrukturnih i drugih radova na prostoru zaštićenih dok Županija osigurava provođenje mjera postupanja kulturnih dobara (zone zaštite) naiđe na predmete i s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i strukture arheološkog značenja, potrebno je obustaviti elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim radove i o tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel. gumama. (2) Kod slučajnih arheoloških nalaza na dosad (3) Mjere postupanja s otpadom sadrže osobito: neevidentiranim lokalitetima potrebno je također - mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, obavijestiti Konzervatorski odjel, kako bi se nalazi - mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, pravodobno dokumentirali. odnosno program odvojenog skupljanja, 7. postupanje s otpadom - program odvojenog skupljanja opasnog otpada, Članak 167. - gradnju građevina namijenjenih skladištenju, (1) Do usvajanja konačne lokacije budućeg obrađivanju ili odlaganju otpada, županijskog centra za gospodarenje otpadom, za - mjere sanacije otpadom onečišćenog tla i neu- privremeno odlaganje komunalnog i inertnog otpada na ređenih odlagališta, području općine Krapinske Toplice planom se predviđa - mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom, lokacija „Oratje“ na južnoj dijelu općine na granici sa - izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje općinom Veliko Trgovišće. pojedinih mjera, (2) Komunalni otpad predstavlja otpad iz kućanstava, - rokove za izvršenje utvrđenih mjera. te otpad iz proizvodne i /ili uslužne djelatnosti ako je po -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni (3) U građevnim područjima naselja, kao i u glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. izdvojenim građevinskim područjima za izdvojene 2019.g., izmjene u stavku 1. podstavku 3 (crtica- brisane namjene, moguća je izgradnja i uređenje reciklažnih riječi NN 97/05). dvorišta. Reciklažno dvorište je prostor na kojem se Članak 169. odvojeno skupljaju posebne kategorije otpada (papir, (1) Planom se dopušta lociranje reciklažnog dvorišta staklo, organski otpad, metal, plastične mase, opasan otpad za građevinski otpad, na području planiranog odlagališta iz komunalnog otpada). Reciklažna dvorišta moraju imati otpada u zoni „Oratje“. Navedena lokacija označena je kolni pristup i biti ograđena (poželjno živica visine 2m). simbolom na kartografskom prikazu 2 b. Infrastrukturni (4) Odgovarajućim mjerama treba poticati i sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav u mjerilu organizirati sakupljanje i odvoz otpada biljnoga podrijetla, 1:25.000, i određena površinom građevinskog područja za koji će se prerađivati za kompost ili koristiti za obnovljive izdvojene namjene izvan naselja na kartografskim prika- izvore energije - bioplin, biodizel i dr.) Potrebno je poticati zima br. 1a „Korištenje i namjena površina - površine za građane da u svojim vrtovima uređuju malena kompostišta razvoj i uređenje“ u mjerilu 1:25.000 i br. 4. „Građevinska za potrebe domaćinstva. područja“ u mjerilu 1:5.000. Članak 168. (2) Reciklažno dvorište za građevinski otpad je (1) Zakonskom regulativom utvrđeni su načini građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i postupanja sa komunalnim otpadom, pa je takvu regulativu privremenom skladištenju građevinskog otpada. Građevni Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1487 - Broj 16 otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekon- Članak 173. strukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, (1) Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. bez prethodne uporabe koristiti za građenje građevine (2) Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se zbog kojeg građenja je nastao. Tehnički uvjeti, kategorija, slijedećim mjerama: način rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka rada - pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati utvrđeni su Zakonom i propisima donesenima temeljem postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist Zakona. autohtonih vrsta drveća, (3) Unutar Planom utvrđene površine dopušta se - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe, gradnja montažnih i čvrstih građevina - upravne zgrade i - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a pomoćnih prostora, najveće dopuštene površine 100m² i naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara visine 1 etaže, te otvorenih nadstrešnica površine do 80m². - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene (4) Reciklažno dvorište moguće je graditi u zoni K3. vršiti samo sanitarnu sječu, -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih 2019.g., izmijenjen stavak 4. u cijelosti. šuma. Članak 170. 8.1.2. Poljoprivredno tlo (1) Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim Članak 174. komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u (1) Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za okoliš, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada Republiku Hrvatsku te ima njezinu osobitu zaštitu. skupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati (2) Prednost u korištenju poljoprivrednog tla treba ga sukladno zakonu. dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a naročito (2) Na području Općine isključuje se svaka mo- treba poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane. gućnost obavljanja djelatnosti koja može proizvesti otpad (3) U svrhu zaštite tla potrebno je izraditi studiju koji emitira ionizirajuće zračenje, ili pak kemijski ili o mogućnosti razvoja poljodjelstva odnosno tehnološku biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u studiju s ciljem onemogućavanja izgradnje na najkvali- skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari. tetnijim tlima pogodnim za poljodjelstvo. Članak 171. (4) U smislu zaštite predlažu se sljedeće mjere (1) Evidentirana divlja odlagališta otpada na područ- - smanjiti upotrebu agrotehničkih sredstava (pesti- ju Općine potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnih cidi, umjetna gnojiva i sl.) ograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti - djelotvornim zahvatima spriječiti eroziju tla daljnje nekontrolirano odlaganje otpada i sanirati tlo. - spriječiti divlja odlagališta otpadaka po poljodjel- (2) Sanaciju je potrebno provesti na način da se skim površinama otpad u potpunosti ukloni i zbrine na uređenom i legalnom (5) Za povremeno plavljeno područje doline Koste- odlagalištu. Otpad čija se korisna svojstva mogu iskoristiti ljine potrebno je izvršiti hidrotehničke zahvate obrane od uporabu odnosno reciklažu (metal, plastika, drvo) posebno poplava i/ili bujičnih voda. će se izdvojiti. 8.2. ZAŠTITA VODA 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UT- 8.2.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda JECAJA NA OKOLIŠ Članak 175. Članak 172. Sve mjere koje se odnose na održavanja vodnog (1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš režima na postojećim vodotocima i bujičnim potocima obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje oko- provode se neposrednom provedbom plana i u skladu s liša. U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u Zakona o vodama. zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Članak 176. Općine Krapinske Toplice obavezno je izraditi Plan in- (1) U cilju zaštite voda prvenstveno je potrebno u tervencija u zaštiti okoliša. većim naseljima izgraditi kanalizacijske sustave sa pro- (2) U cilju osiguranja i očuvanja kvalitetnih, zdravih čišćavanjem otpadnim voda, a u manjim brežuljkastim i i humanih uvjeta života i rada, ovim Prostornim planom disperziranim naseljima individualno riješiti odvodnju i utvrđuju se obveze, zadaci, smjernice i kriteriji zaštite pročišćavanje otpadnih voda. okoliša koji obuhvaćaju mjere zaštite tla, zraka, vode te (2) Otpadne vode se prije upuštanja u kanalizacijski zaštitu od prekomjerne buke. sustav naselja ili recipijent moraju pročistiti (predtretman (3) Područja i lokaliteti posebnih mjera i ograničenja otpadnih voda) do razine koja mora biti u skladu s Pravil- određeni su na kartografskim prikazima 3.c. „Uvjeti ko- nikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda rištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja kako ne bi bile štetne za taj sustav i recipijent. u korištenju” i 3.d. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora (3) Kod izgradnje novih ili asfaltiranja postojećih - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite” u prometnica i prometnih površina predvidjeti pročišćavanje mjerilu 1:25.000. na separatoru ulja i masti i potom ih ispuštati u recipijent. 8.1.1. Šumsko tlo (4) Zabranjuje se pranje automobila te drugih vozila Strana 1488 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. i strojeva te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, mjerna mjesta za kontrolu kakvoće zraka i uspostaviti odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine monitoring zraka u sustavu županijske mreže. duž prometnica. (4) Zaštitu zraka potrebno je provoditi sukladno (5) Onečišćivači su obvezni provoditi monitoring zakonskoj regulativi. otpadnih voda i rezultate ispitivanja otpadnih voda do- 8.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE stavljati nadležnim državnim tijelima. Članak 179. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- (1) Na području Općine Krapinske Toplice ne nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni provodi se kontinuirano mjerenje razine buke. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. (2) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi 2019.g., izmjene u stavku 2., brisane riječi (NN 87/10) sukladno zakonskim propisima. Članak 177. (3) Za područje Općine Krapinske Toplice potrebno (1) U cilju zaštite podzemnih voda (termalnih je sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03), izraditi izvorišta) donesena je Odluka o zonama sanitarne zaštite Kartu buke, te temeljem toga donijeti akcijski plan. Akci- termalnog izvorišta Krapinske Toplice” iz 2005 g. jskim planom zaštite od buke utvrdit će se lokacije i dati (2) Ovom Odlukom određuju se područja sanitarne opis tehničkih zahvata za smanjenje postojeće buke ili spr- zaštite termalnog izvorišta Krapinske Toplice i to za: ječavanje negativnog utjecaja očekivanog povećanja buke. izvorište Pučka Kupelj, geotermalnu bušotinu KRT-1 i (4) Zaštita od buke na području Općine Krapinske tri kaptaže u podrumu bolnice, koja se koriste (Pučka Toplice provodit će se primjenom sljedećih mjera: kupelj) ili se planiraju koristiti za javnu vodoopskrbu - sprečavanja nastajanja buke, (geotermalna bušotina KRT-1), te se - utvrđivanja i praćenja razine buke, propisuju mjere za zaštitu Izvorišta od zagađenja ili - otklanjanja i smanjivanja buke na dopuštenu drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvo- razinu. ću i zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost (5) Pri izradi prostornih planova užih područja Izvorišta, a odnose se na I , II i III zonu sanitarne zaštite te projekata planiranih prometnica zadržati nivo buke Izvorišta. u dopustivim granicama za određene zone. Potrebno je (3) Sve aktivnosti pri gradnji građevina unutar voditi računa o pozicioniranju pojedinih zona i sadržaja proglašenih zona sanitarne zaštite Izvorišta moraju biti u njima u odnosu na izvor buke te bliže izvoru smještati usklađene sa mjerama zaštite iz navedene Odluke, a svi građevine u kojima se dopušta viši nivo buke. zahvati unutar II zone mogu se izvoditi uz obvezna pret- (6) Kod planiranja mreže ulica i cesta potrebno je hodna geomehanička ispitivanja. koristiti elemente reljefa i prirodnih prepreka kao zaklone -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- od buke na putu njenog širenja. nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni (7) Unutar građevinskog područja naselja razine glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. buke ne smiju prijeći najviše dopuštene razine prema 2019.g., izmjene u stavku 3. Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini 8.3. ZAŠTITA ZRAKA u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90). Postojeće izvore Članak 178. buke u građevinskim područjima naselja koje prelaze (1) Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće dopuštene razine potrebno je smanjiti na zakonom doz- zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, voljene razine. kulturne i materijalne vrijednosti, te spriječiti ili barem (8) Obavljanje gospodarske djelatnosti kojom se smanjivati onečišćenja koja utječu na promjenu klime. stvara buka iznad dozvoljene dopušteno je isključivo (2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: u zonama izdvojene gospodarske namjene, tako da od - promicati upotrebu plina kod korisnika drugog susjednih građevinskih čestica budu odvojene pojasom energenta i novog korisnika, zaštitnog zelenila. Djelatnosti unutar građevinskog pod- - ograničavanje emisije i propisivanje tehničkih ručja naselja ne smiju proizvoditi buku koja prelazi najviše standarda u skladu s stanjem tehnike (BAT), a načela dopuštene razine buke određene posebnim propisom za maksimalne zaštite za vrlo otrovne i kancerogene tvari, a stambena gradska područja. sukladno posebnim propisima RH, 8.5. SPREČAVANJE NEGATIVNOG UTJECAJA - za zahvate za koje nije propisana procjena utje- GRAĐEVINA I UREĐAJA NA OKOLNI PROSTOR caja na okoliš, visinu dimnjaka, do donošenja propisa, Članak 180. preporučuje se određivati u skladu s njemačkim propisom Sprečavanje negativnog utjecaja građevina i uređaja TA-Luft, na okolni prostor predviđeno je: - zbog dodatnog opterećenja emisija iz novog izvora - praćenjem stanja okoliša, posebno onečišćavanja ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u lošiju kategoriju podzemnih i površinskih voda te drugih pojava koje su u bilo kojoj točki okoline izvora, posljedica onečišćavanja okoliša, te stalnom kontrolom - ne smije se dopustiti da se izgradnjom nekog vrste, količine i sastava otpada, objekta u zoni prve kategorije zraka u potpunosti popuni - unutar građevinskog područja naselja mješovite prostor za buduću izgradnju. namjene, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne (3) Radi praćenja stanja i cjelovite kategorizacije mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili zraka za Općinu Krapinske Toplice potrebno je osigurati upotrebom ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1489 - Broj 16 koje bi mogle ugroziti vrijednost okoliša naselja, Građevinska područja za izdvojene namjene izvan - potrebno je sustavno kontrolirati sve gospodarske naselja pogone kao i manje zanatske radionice u pogledu mogućeg Poslovne namjene - mješovite onečišćenja zraka, vode i nastajanja otpada, - Selno 2K13 statističko naselje Selno - u cilju zaštite okoliša treba sanirati i razna Komunalno-servisne nelegalna odlagališta otpada iz domaćinstava i industrije, - Oratje K34 statističko naselje Gregurovec neuređena gnojišta u seoskim gospodarstvima, održavati (2) Granice urbanističkih planova uređenja iz stavka i uređivati groblja i sl., (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. - otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o 3e. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja moraju se pročistiti posebnih mjera uređenja i zaštite u mjerilu 1:25.000 i na predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odgovarajućim kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.4. odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju. „Građevinska područja“ u mjerilu 1:5.000. 8.6. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ (3) Iznimno, izrada UPU - a nije nužno potrebna Članak 181. na područjima za koje je ta obveza definirana ovim (1) Značajna mjera sprečavanja utjecaja na okoliš Prostornim planom prema stavku (1) ovog članka, za je izrada procjene utjecaja na okoliš za zahvate u prostoru zone označene oznakom “uvjetni” te se mogu izdavati za koje se očekuje da bi svojim djelovanjem mogli znatno akti kojima se odobrava građenje ukoliko postoji osnovna ugroziti okoliš. infrastruktura. (2) Ovim Planom se osim zahvata utvrđenih po- (4). Brisan. sebnim propisom ne utvrđuju drugi zahvati za koje je -Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš. plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni glasnik 9. MJERE PROVEDBE PLANA KZŽ br.26/14), koja je stupila na snagu 28.10.2014.g., 9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PRO- izmjene u stavku 1. STORNOG UREĐENJA -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog 9.1.2. Urbanistički plan uređenja plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni Članak 182. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. Na području Općine Krapinske Toplice je na snazi 2019.g., izmijene u stavku 1. , stavak 3. izmijenjen u Urbanistički plan uređenja naselja Krapinske Toplice cijelosti, stavak 4. brisan. („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ br. Članak 184. 8/09). Do donošenja urbanističkih planova uređenja, Članak 183. a unutar područja za koja je obvezna njihova izrada, (1) Obveza izrade urbanističkih planova uređenja određeni su uvjeti posredne i neposredne provedbe ovog (UPU) definira se ovim Planom za: Plana Statističko naselje Krapinske Toplice Članak 185. - UPU naselja Krapinske Toplice ((šireg područja) Za neizgrađene i neuređene čestice zemljišta uključivo dijelove unutar statističkih naselja Klokovec i (površine manje od 5000m2 koje s izgrađenim dijelom Donje Vino) - u obuhvat UPU-a su uključena građevinska građevinskog područja čine prostornu cjelinu), a koje su područje za izdvojene namjene unutar naselja ugostitelj- sukladno Zakonu ovim Planom uključene u izgrađeni dio sko-turističke namjene, groblje i površina za iskorištavanje građevinskog područja i slijedom toga za njih ne postoji mineralnih sirovina obveza izrade urbanističkog plana uređenja, ali postojeća Građevinska područja za izdvojene namjene unutar parcelacija ne osigurava mogućnost formiranja građevnih naselja poslovne namjene - mješovite čestica s odgovarajućim pristupom i mogućnošću - Viča Sela 1 K1 statističko naselje Viča Sela priključka na javnu komunalnu infrastrukturu, moguće - Viča Sela 2 K2statističko naselje Viča Sela je bez posebne prostorno - planske razrade provesti - GregurovecK3statističko naselje Gregurovec odgovarajuću preparcelaciju, odnosno okrupnjavanje - Gornje SelnoK6 statističko naselje Selno čestica, s ciljem da se novoformirane čestice mogu - Selno 1K7 statističko naselje Selno priključiti na prometnu mrežu i javnu komunalnu - Čret 1K8 statističko naselje Čret infrastrukturu. - Čret 2K9 statističko naselje Čret Članak 186. - Slivonja JarekK11satističko naselje Slivonja Jarek Za neizgrađena područja (površine veće od 5.000m2) - Lovreća Sela K14satističko naselje Lovreća Sela planirana za izgradnju koja se smatraju uređenima jer poslovne namjene - komunalno-servisne postoji izgrađena potrebna/osnovna infrastruktura, te - Donje VinoK33 statističko naselje Donje Vino postojeća parcelacija omogućuje formiranje uređenih zona za obavljanje poljoprivredne djelatnosti građevnih čestica, odnosno omogućuje formiranje - Hršak Breg 1 Pd3 statističko naselje Hršak Breg građevnih čestica uz manju preparcelaciju (oblik i veličina - Hršak Breg 2 Pd4 statističko naselje Hršak Breg čestice omogućuje gradnju ili je odgovarajuće građevne - građevinska područja ugostiteljsko-turističke čestice moguće dobiti spajanjem/dijeljenjem istih ili namjene i groblje Krapinske Toplice obuhvaćeni su obu- jednostavnijom preparcelacijom), a namjena površina je hvatom UPU-a naselja Krapinske Toplice (šireg područja). utvrđena i jasna, nije obvezna izrada urbanističkog plana Strana 1490 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. uređenja, a propisana dokumentacija za lociranje/gradnju/ voda, kojima će se odrediti mogućnosti i uvjeti obavljanja parcelaciju izdaje se temeljem ovog Plana (odnosi se na tih radnji. Potrebno je osigurati slobodan prostor oko područja definirana kao neizgrađeno područje, bez oznake vodotoka (inundacije) kako bi se moglo vršiti redovno izrade UPU - a). održavanje vodotoka i time spriječila opasnost od poplava. Članak 187. (4) Radi očuvanja i održavanja zaštitnih vodnih Za cestovne prometnice, koje postoje u naravi, a građevina te drugih vodnih građevina i sprječavanja nisu ucrtane u važećim katastarskim planovima, potrebno pogoršanja vodnog režima ne preporuča se: je oformiti česticu te prometnice prije izdavanja akta - na zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati kojim se odobrava gradnja na građevnim česticama uz zemlju, pijesak, šljunak, puštati i napasati stoku, prelaziti predmetnu prometnicu. i voziti motornim vozilima osim na mjestima na kojima 9.1.3. Ostali urbanistički planovi je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima Članak 188. se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina, Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade urbanistič- - u uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu kog plana uređenja za građevinsko područje izdvojene orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje, namjene izvan naselja - planirana komunalna zona K34 - u vodotoke odlagati zemlju, kamen, otpadne i - Oratje druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni vode ili otežati održavanje vodnog sustava, glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. - betoniranje i popločenja dna korita. 2019.g., Članak 188. izmijenjen u cijelosti, a iznad članka - graditi stambene i druge objekte u zoni propagacije dodan podnaslov. vodnog vala 9.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH RA- (5) Potrebno je zaštiti postojeće lokalne izvore ZVOJNIH I DRUGIH MJERA vode, bunare, cisterne koji se moraju održavati i ne smiju 9.2.1. Zahtjevi zaštite i spašavanja zatrpavati ili uništavati na drugi način. Članak 189. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- U slučaju ugroženosti ljudi i dobara, koja bi zahti- nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni jevala evakuaciju, za smještaj većeg broja ljudi mogu se glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. koristiti slobodne, neizgrađene površine (zone zelenila i 2019.g., Članak 190. izmijenjen u cijelosti, izmijenjen javne zelene površine), eventualno škole i dvorane, koje podnaslov iznad članka. su planirane ili izgrađene unutar građevinskog područja 9.2.1.2. Mjere zaštite voda i vodonosnika naselja, te i druge neizgrađene i zelene površine izvan Članak 191. građevinskog područja, a sve sukladno važećoj „Procjeni (1) U zonama potencijalnih vodocrpilišta, moraju ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i se provoditi sve mjere zaštite od zagađenja podzemnih okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine voda, vršiti daljnja istraživanja, a na ista se ne mogu Krapinske Toplice (u daljnjem tekstu: Procjena ugrože- širiti građevinska područja niti izgrađivati gospodarski i nosti za područje Općine) drugi pogoni. Gospodarske građevine za uzgoj životinja -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- ne smiju se graditi u radijusu od 500 m oko potencijalne nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni lokacije vodocrpilišta. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. (2) Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke 2019.g., Članak 189. izmijenjen u cijelosti, izmijenjen treba se izvoditi u skladu s vodopravnim uvjetima. podnaslov iznad članka. (3) U vodotoke se ne smije ispuštati gnojnica, oto- 9.2.1.1. Mjere zaštite od poplava pine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno Članak 190. iz gospodarskih i proizvodnih objekata. (1) U poplavnom području se ne preporuča izgradnja (4) Posebnim uvjetima građenja u zoni zaštite vo- i razvoj građevina koje proizvode ili u svojem procesu donosnika, potrebno je usmjeriti sadnju plantaža trajnih proizvodnje koriste opasne tvari. nasada u području vodonosnika, odnosno limitirati kulture (2) U područjima gdje nisu regulirani vodotoci koje neće zahtijevati uporabu kemijskih sredstava (velike bujice), a izgradnja nije suprotna prostornom (5) Nije dozvoljeno upuštanje zauljenih oborinskih planu, građevine se moraju graditi od čvrstog materijala voda s prometnih površina i parkirališta putem privreme- na način da dio građevine ostane nepoplavljen i za nih i/ili trajnih ispusta u: vodotoke, melioracijske kanale najveće vode. Ako građevna čestica graniči s vodotokom i parcele javnog vodnog dobra udaljenost regulacijskog pravca čestice od granice -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- vodnog dobra odredit će se prema vodopravnim uvjetima. nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni Građevna čestica ne može se osnivati na način koji bi glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije 2019.g., Članak 191. izmijenjen u cijelosti, izmijenjen potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku podnaslov iznad članka. (3) Za sve radnje koje se predviđaju obavljati u 9.2.1.3. Mjere zaštite od potresa pojasu 20 m od vodotoka, odnosno 5 m od odvodnih Članak 191a. kanala, potrebno je ishoditi posebne uvjete Hrvatskih (1) U svrhu efikasne zaštite od potresa, neophodno Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1491 - Broj 16 je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na no je osigurati skloništa osnovne zaštite, odnosno u sklopu području Općine uskladiti sa posebnim propisima za VII individualne stambene izgradnje skloništa dopunske zašti- seizmičku zonu. te, a sukladno propisima Republike Hrvatske. Podrumski (2) S Obzirom na mogućnost zakrčenosti ulica i drugi podzemni ili djelomično ukopani prostori, trebaju i prometnica uslijed urušavanja građevina i objekata, se gradit tako da mogu poslužiti kao objekti za sklanjanje potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i materi- (zakloni), a u obiteljskim kućama, da se mogu koristiti jalnih dobara. Kod izgradnje novih dijelova naselja, bruto kao obiteljska skloništa. gustoća naseljenosti ne smije prelaziti 200 stanovnika/ha. (3) Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini (3) Neizgrađene površine za sklanjanje od rušenja i skladišta zapaljivih materijala, u razini nižoj od podruma evakuaciju stanovništva moraju biti udaljene od susjednih zgrade, niti u poplavnim područjima. objekata najmanje za polovinu visine (H/2) tih objekata. 9.2.1.6. Ostale mjere zaštite (4) Prilikom određivanja lokacija, dimenzioniranja Članak 191d. i projektiranja građevina potrebno se pridržavati sljedećih (1) Mjere zaštite od mogućih drugih prirodnih i preporuka: civilizacijskih nesreće koje su utvrđene u važećoj Procjeni - kod planiranja i gradnje podzemnih javnih, ko- ugroženosti za područje Općine (suše, olujno i orkansko munalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta neophodno nevrijeme, pijavice, klizišta koja bi nastala uslijed potresa je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi te planirati tako ili jakih kiša, snježne oborine, poledice, tuče, nuklearne da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja zgrade i radiološke nesreće, epidemiološke i sanitarne opasnosti - sabirne ceste u naseljima potrebno je planirati tako i dr.), potrebno je provoditi sukladno Planu zaštite i spa- da ih rušenje zgrada ne zatvori za promet, odnosno da se šavanja, ali i sukladno pojedinim posebnim propisima, ruševine mogu što jednostavnije raščistiti radi evakuacije posebice vezano uz nuklearne i radiološke nesreće, epi- ljudi i dobara demiološke i sanitarne opasnosti. - za nova naselja potrebno je planirati više ula- (2) U mjerama zaštite od suše i smanjenju even- zno-izlaznih prometnica s neposrednim zaobilaznim tualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost planiranja cestama izgradnje sustava navodnjavanja, korištenjem vode iz - radi zaštite od potresa protupotresno projektiranje vodotoka i bunara. U tom smislu valjalo bi za područje građevina, sukladno postojećoj regulativi i tehničkim Općine izvršiti uvid u broj izvorišta vode i kapacitete bu- normativima, neophodno je temeljiti na seizmičkoj mi- nara, te odrediti one koji svojim kapacitetima i položajem krorejonizaciji, odnosno seizmičkom zemljovidu. mogu služiti kao bunari od javnog interesa i iste staviti 9.2.1.4. Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških ka- pod režim stalne kontrole. tastrofa izazvanih nesrećama u gospodarskim objektima (3) Mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevre- Članak 191b. mena i jakog vjetra te snijega podrazumijevaju obvezu (1) U blizini zatečenih lokacija gdje se proizvode, projektiranja i građenja građevina sukladno tehničkim skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju iliobavljaju pravilnicima kojima su definirana opterećenja na kon- druge radnje s opasnim tvarima, ne preporuča se gradnja strukciju građevine sukladno području u kojem se grade građevina u kojima boravi (podaci o udarima vjetra, podaci o debljini snježnog po- veći broj osoba: dječji vrtić, škola, sportske dvorane, krivača odnosno njegovom opterećenju na konstrukciju). trgovački centri, stambene građevine i dr. (4) U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području (2) Nove građevine koje se planiraju graditi, a u ko- postojećih te potencijalnih klizišta, u slučaju gradnje, jima se pojavljuju opasne tvari, potrebno je locirati na na- propisati obavezu geološkog ispitivanja tla, te zabraniti čin da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni izgradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina na po- dijelovi poslovnih i gospodarskih zona) te obvezivati na dručjima bilo potencijalnih ili postojećih klizišta, ili prije uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112.) početka izgradnje uvjetovati sanaciju klizišta. (3) Prilikom svih zahvata u prostoru, te izrade doku- 9.2.1.7. Mjere sprečavanja arhitektonsko-urbani- menata prostornog uređenja, obvezno je koristiti odredbe stičkih barijera Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe i Pravilnika Članak 191e. o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje Građevine javne i poslovne namjene, odnosno druš- požara, odnosno važećih propisa tvene i socijalne, turističko-sportsko-rekreacijske građevi- (4) Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti ne, stambene i stambeno-poslovne te druge građevine koje i koristiti zapaljive tekućine i plinovi, moraju se graditi na koristi veći broj različitih korisnika, kao i javne prometne sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunal- površine, moraju biti građene ili uređene na način da se nih uređaja, u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera, a tekućinama i plinovima. sukladno posebnom propisu. 9.2.1.5. Mjere sklanjanja -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- Članak 191c. nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni (1) Skloništa i druge građevine za zaštitu stanov- glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. ništva treba graditi u skladu s Pravilnikom o tehničkim 2019.g., iza članka 191. dodani novi članci 191a., 191b., normativima za skloništa. 191c., 191d. i 191e. te novi nazivi poglavlja (2) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara, potreb- 9.2.2. Zaštita od požara Strana 1492 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

Članak 192. nje nadležnog Konzervatorskog odjela. (1) Pri projektiranju građevina obvezno primjenji- (4) Neophodnim opsegom rekonstrukcije za pobolj- vati sljedeće: šanje uvjeta života i rada za stambene i stambeno-poslovne a)Vatrogasne prilaze građevinama izvesti u skladu građevine smatra se: sa zakonima, pravilnicima i normama. a) obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih b)U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne dijelova građevine u postojećim gabaritima, građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih b) priključak na uređaje komunalne infrastrukture, građevina najmanje četiri metra, ili manje u izgrađenim te rekonstrukcija instalacija, dijelovima građevinskih područja naselja ako se dokaže, c) dogradnja potrebnih prostorija uz postojeće stam- uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja po- bene građevine u najvećoj površini od 15 m2, žara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu d) dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih otvora na vanjskim zidovima građevine i dr., da se požar ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ne će prenijeti na susjedne građevine. Ako se građevina iz- ukupno 100 m2 građevinske bruto površine i da se ne građuje kao prislonjena uz susjednu građevinu (na međi): poveća broj stanova, - ili mora biti odvojena od susjedne građevine po- e) adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar žarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u postojećeg gabarita u stambeni prostor sa mogućnošću slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi dozvoljenog nadozida, se na ravni krov) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 f) zamjena krovišta, ili postava kosog krovišta na metara, ravne krovove - ili završava dvostranom konzolom iste vatroot- g) sanacija postojećih ogradnih i potpornih zidova. pornosti dužine najmanje 1 metar ispod pokrova krovišta, (5) Neophodnim opsegom rekonstrukcije za pobol- koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini jšanje uvjeta života i rada za građevine druge namjene konzole. smatra se: c) Skladišta, pretakališta i postrojenja za zapaljive a) obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruk- tekućine i plinove, te skladišta eksploziva planirati na tivnih dijelova građevina i krovišta, mjestima sukladnim pozitivnim zakonskim odredbama, b) dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta pravilnicima i normama. i sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 d) Prilikom gradnje, ili rekonstrukcije vodoopskrbne m2 građevinske bruto površine, odnosno do 5% ukupne mreže, ukoliko ne postoje, predvidjeti vanjsku hidrantsku građevinske bruto površine za veće građevine, mrežu sukladno posebnom propisu. c) prenamjena i funkcionalna preinaka građevine e) Za građevine koje se planiraju uz posebne mjere pod uvjetom da nova namjena ne pogoršava stanje okoliša, zaštite od požara, uz obvezu ishođenja posebnih uvjeta, d) dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te propisuje se i obvezno ishođenje suglasnosti od nadležne izmjena uređaja i instalacija ovisno o promjeni tehničkih policijske uprave o pravilnom planiranju protupožarne rješenja, zaštite, e) priključak na građevine i uređaje komunalne f) Za građevine, za koje se ne zahtijevaju posebne infrastrukture. mjere zaštite od požara i građevine iz Pravilnika o gra- (6) Nije dopuštena rekonstrukcija građevina koje đevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete svojim postojanjem ili upotrebom ugrožavaju okoliš iznad građenja glede zaštite od požara, nije potrebno ishoditi zakonom dopuštenih vrijednosti, ukoliko se rekonstrukci- suglasnost od nadležne policijske uprave glede zaštite jom ne otklanjaju izvori negativnih utjecaja. od požara. (7) Rekonstrukcijom se smatra i rekonstrukcija -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- javnih prometnih površina, te rekonstrukcija građevina i nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni uređaja infrastrukture na javnim prometnim površinama. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- 2019.g.,Članak 192. izmijenjen u cijelosti, iznad članka nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni dodan novi podnaslov. glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. 9.2.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena 2019.g., Članak 193. izmijenjen u cijelosti, novi podnaslov protivna planiranoj iznad članka. Članak 193. Članak 193a. (1) Dopuštena je rekonstrukcija postojećih zakonito Radnje započete zahtjevom za izdavanje akata ko- izgrađenih građevina zbog poboljšanja uvjeta života i rada, jima se odobrava gradnja, ili drugih akata prema Zakonu čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim planom. o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji, ili drugim (2) Dopuštena je rekonstrukcija postojećih zakonito odredbama zakona i propisa, u vrijeme važenja Prostornog izgrađenih građevina u smislu poboljšanja uvjeta života i plana Općine Krapinske Toplice (Službeni glasnik Kra- rada u područjima za koja je planirano donošenje planova pinsko-zagorske županije, broj: 14/12 i 26/14), završavaju užih prostornih cjelina. se u skladu s odredbama i rješenjima tada važećeg plana. (3) Moguća je rekonstrukcija postojećih zakonito -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostor- izgrađenih građevina zbog osiguranja neophodnih uvjeta nog plana uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni života i rada u okviru zona zaštite, a uz suglasnost/mišlje- glasnik KZŽ br.58/18), koja je stupila na snagu 05.01. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1493 - Broj 16

2019.g., iza članka 193. dodan novi Članak 193a. Članak 3. 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Uvid u Plan može se obaviti u prostorijama: Općine Glava V. Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3, Krapinske Topli- Stupanjem na snagu ovog Plana stavlja se izvan ce; Zavoda za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske snage Prostorni plan uređenja Općine Krapinske Toplice županije - Magistratska 1, Krapina; Upravnog odjela za (“Službeni glasnik Krapinsko - zagorske županije” br. prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Magistratska 4/97, 3/98, 8/02, 9/04, 12/06 i 12/08) uključujući Odredbe 1 Krapina, Ispostava Zabok. za provođenje, te slijedeće grafičke priloge: Članak 4. 1. Položaj Općine u Županijimj. 1:125.000 Sastavni dio Odluke o donošenju Plana je elaborat 2. Demografska valorizacija naseljamj. 1: 25.000 Plana koji se sastoji od: 3. Kulturna i prirodna baštinamj. 1: 25.000 A. TEKSTUALNI DIO: 4. Plan namjene površinamj. 1: 25.000 - Odredbe za provođenje 5. Pokrivenost općine državnim kartama u mj. B. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi: 1:5.000mj. 1: 25.000 OZNAKA NAZIV GRAFIČKOG PRIKAZA 6. Detaljni plan namjene površinamj. 1: 10.000 MJERILO 7. Prometmj. 1: 25.000 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA/POVRŠI- 8. Vodoopskrba i odvodnjamj. 1: 25.000 NA 1 : 25000 9. Elektroopskrbamj. 1: 25.000 3.B. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA 10. Plinoopskrbamj. 1: 25.000 UREĐENJA I ZAŠTITE 1 : 25000 11. Telekomunikacijemj. 1: 25.000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1 : 5000 12. Građevinska područjamj. 1: 5.000 C. OBAVEZNI PRILOZI Glava VI. - Popis dokumenata i propisa koje je bilo potrebno Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza poštivati u izradi Plana ovoga Plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u većim - Izvješće o javnoj raspravi mjerilima, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u - Evidencija postupka izrade i donošenja Plana mj. 1:5000, dozvoljena je prilagodba/usklađenje granica - Suglasnosti i mišljenja temeljem zakonskih odgovarajućem mjerilu i vrsti podloge. odredbi Glava VII. - Sažetak za javnost Prostorni plan je izrađen u 7 izvornika ovjerenih Članak 5. pečatom Općinskog vijeća Općine Krapinske Toplice i Elaborat Izmjena i dopuna Prostorno plana uređenja potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Kra- Općine Krapinske Toplice izrađen je u šest (6) ovjerenih pinske Toplice. izvornih primjeraka koji se dostavljaju: Glava VIII. - Krapinsko-zagorskoj županiji, Upravnom odjelu Izvornici Prostornog plana s Odlukom čuvaju se u za prostorno uređenje i gradnju pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Općine Kra- - Krapinsko-zagorskoj županiji, Zavodu za pro- pinske Toplice, u dokumentaciji Zavoda za prostorno storno uređenje uređenje Krapinsko-zagorske županije, Upravnom odjelu - Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapina, Uprava za prostorno uređenje Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu - Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju okoliša Zabok, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga i zaštitu okoliša Zabok uređenja, Uprava za prostorno uređenje te u Hrvatskom - Općini Krapinske Toplice zavodu za prostorno planiranje. Izvorni primjerak elaborata usvojen na Općinskom Glava IX. vijeću, nalazi se u Općini Krapinske Toplice. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana Članak 6. objave u “Službenom glasniku Krapinsko-zagorske žu- Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana panije”. objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske žu- ODLUKU O DONOŠENJU 1. IZMJENA I DO- panije. PUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ODLUKU O DONOŠENJU 2. IZMJENA I DO- KRAPINSKE TOPLICE PUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj KRAPINSKE TOPLICE 26/14 od 20.10.2014.g. Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj I. OPĆE ODREDBE 58/18 od 28.12.2018.g. Članak 1. I. OPĆE ODREDBE Donosi se Odluka o donošenju 1. izmjena i dopuna Članak 1. Prostornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice ( u Donosi se Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna daljnjem tekstu Plan). Prostornog plana uređenja Općine Krapinske Toplice ( u Članak 2. daljnjem tekstu Plan). Plan je izradio Zavod za prostorno uređenje Kra- Članak 2. pinsko-zagorske županije. Plan je izradio Zavod za prostorno uređenje Kra- Strana 1494 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. pinsko-zagorske županije. Na temelju članka 113. stavka 3. Zakona o pro- Članak 3. stornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13. ,65/17. Uvid u Plan može se obaviti u prostorijama: Općine i 114/18) i članka 33. Statuta Općine Krapinske Toplice Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3, Krapinske Topli- (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj ce; Zavoda za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske 16/09, 8A/13, 6/14 i 4/18) , Općinsko vijeće Općine Kra- županije - Magistratska 1, Krapina; Upravnog odjela za pinske Toplice na 16. sjednici održanoj 04.04.2019. utvr- prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Magistratska dilo je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Urbanističkog 1 Krapina, Ispostava Zabok. plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klokovec koja Članak 4. se sastoji od tekstualnog dijela (Odredbi za provođenje) Sastavni dio Odluke o donošenju Plana je elaborat i Grafičkog dijela. Plana koji se sastoji od: Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i Grafičkog A. TEKSTUALNI DIO: dijela Urbanističkog plana uređenja naselja Krapinske To- - Odredbe za provođenje plice i Klokovec obuhvaća Odluku o donošenju I. izmjena B. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi: i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Krapinske 1.a. - Korištenje i namjena površina Toplice i Klokovec (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske 1.b. - Promet županije broj 26/14) i Odluku o donošenju II. izmjena i 2.a. - Energetski sustav dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Krapinske 2.b. - Vodnogospodarski sustav, odlaganje otpada Toplice i Klokovec (Službeni glasnik Krapinsko-zagor- 3.a. - Uvjeti korištenja i zaštite prostora ske županije broj 58/18) , u kojima je naznačeno vrijeme - Graditeljska i prirodna baština njihova stupanja na snagu. 3.b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora ODLUKA O DONOŠENJU URBANISTIČKOG - Područja posebnih ograničenja u korištenju PLANA UREĐENJA NASELJA 4. - Građevinska područja naselja KRAPINSKE TOPLICE I KLOKOVEC C. OBAVEZNI PRILOZI PROČIŠĆENI TEKST - Izvod iz II Ciljanih izmjena i dopuna PPKZŽ I. OPĆE ODREDBE (SG 8/15) Članak 1. - Obrazloženje Donosi se Odluka o donošenju 1. Izmjena i dopuna - Zahtjevi javnopravnih tijela temeljem članka 90. Urbanističkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice. Zakona o prostornom uređenju Članak 2. - Zahtjevi nositelja izrade i građana Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja - Javna rasprava naselja Krapinske Toplice izradio je Zavod za prostorno - Ponovna javna rasprava uređenje Krapinsko-zagorske županije. Izrađeno je 6 (šest) - Popis propisa i sektorskih dokumenata izvornih primjeraka. - Evidencija postupka izrade i donošenja Članak 3. - Sažetak za javnost Uvid u Plan može se obaviti u prostorijama : Opći- - Odredbe za provođenje - pročišćeni tekst ne Krapinske Toplice, Antuna Mihanovića 3, Krapinske Članak 5. Toplice; Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i Grafičkog i zaštitu okoliša, Magistratska 1, Ispostava Zabok; Zavo- dijela Prostornog plana uređenja Općine Krapinske du za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije, Toplice obuhvaća Odluku donošenju Prostornog plana Magistratska 1, Krapina. uređenja Općine Krapinske Toplice (Službeni glasnik Članak 4. Krapinsko-zagorske županije broj --/12), Odluku o (1) Sastavni dio Odluke o donošenju Urbanističkog donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja plana uređenja naselja Krapinske Toplice je elaborat Plana Općine Krapinske Toplice (Službeni glasnik Krapinsko- koji se sastoji od: zagorske županije broj 26/14) i Odluku o donošenju A. TEKSTUALNI DIO: II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine - Polazišta Krapinske Toplice (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske - Ciljevi prostornog razvoja i uređenja županije broj 58/18), u kojima je naznačeno vrijeme - Plan prostornog uređenja njihova stupanja na snagu. - Odredbe za provođenje Članak 6. B. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi: Ova Odluka objaviti će se u „Službenom glasniku“ OZNAKA NAZIV GRAFIČKOG PRIKAZA Krapinsko-zagorske županije, a stupa na snagu osmi dan MJERILO nakon dana objave. 1.KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA/PO- KLASA: 350-02/19-01/003 VRŠINA 1 : 5000 URBROJ: 2197/03-02-19-1 2.A.PROMET 1 : 5000 Krapinske Toplice,04.04.2019 2.B.ENERGETSKI SUSTAVI: PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA: ELEKTROOPSKRBA, PLINOOPSKRBA1 : 5000 Zvonko Očić, prof., v.r. 2.C.VODNOGOSPODARSKI SUSTAV: Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1495 - Broj 16

VODOOPSKRBA, ODVODNJA; 1 : 5000 rama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava 2.D.POŠTA I ELEKTRONIČKA KOMUNIKACI- površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine JA 1 : 5000 manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanj- 3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE skih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih PROSTORA 1 : 5000 dijelova zgrade 4. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE (11) oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, pro- 1 : 5000 cesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji C. OBAVEZNI PRILOZI postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi - Obrazloženje Plana tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena - Popis dokumenata i propisa koje je bilo potrebno građevina poštivati u izradi Plana (12) postrojenje je skup svrhovito povezane opreme - Izvješće o javnoj raspravi za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je - Evidencija postupka izrade i donošenja Plana namijenjena građevina - Suglasnosti i mišljenja temeljem zakonskih (13) pripremni radovi su građenje privremenih odredbi građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i ure- - Sažetak za javnost đenje gradilišta, te omogućavanja primjene odgovarajuće II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE tehnologije građenja 1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne (14) postojeća građevina je građevina izgrađena na i druge namjene temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg Članak 5. akta i svaka druga građevina koja je prema važećim za- (1) U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i konskim propisima s njom izjednačena; pojmovi koji se koriste imaju sljedeće značenje: (15) rekonstrukcija građevine je izvedba građevin- Građevina i njeni dijelovi: skih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se (2) građevina je građenjem nastao i s tlom povezan utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvo- ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacij- da sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, skim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđiva- samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao nje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, građenjem, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili (3) prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor tehnološkog procesa i sl.) , odnosno izvedba građevinskih nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na njezine obnove; najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi (16) održavanje građevine je izvedba građevinskih iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova) ; i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja (4) suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, uvjetima u skladu s kojima je izgrađena; odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan (17) zamjenska građevina je nova građevina izgra- terena; đena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethod- (5) podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno no uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u čestice, odnosno obuhvata u prostoru, kojom se bitno konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš ispod poda prizemlja, odnosno suterena; dotadašnje građevine; (6) kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi (18) nadstrešnica: građevina kojom se natkriva između dva stropa, iznad prizemlja; određena površina / prostor. Otvorena je sa svih strana (7) potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor (iznimno je zatvorena s jedne ili dvije strane i to kada se nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili postavlja uz glavnu ili pomoćnu građevinu, potporni zid zaobljenog krova; ili među susjedne građevne čestice) ; (8) visina građevine mjeri se od konačno zaravna- (19) osnovna građevina je građevina iste osnovne nog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom ili pretežite namjene unutar površine određene namjene najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije utvrđene ovim planom; zadnjega kata, odnosno vrha nadozida ravnog krova ili (20) pomoćna građevina (zgrada) je svaka građevina potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m; u funkciji osnovne zgrade, ona koja svojom namjenom (9) ukupna visina građevine mjeri se od konačno za- upotpunjuje osnovnu zgradu, (kao npr. prostori za čisti ravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu obrt i usluge, garaže, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena) ; za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici (10) građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj goriva za grijanje i druge pomoćne građevine koje služe površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) redovnoj upotrebi osnovne građevine) ; zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mje- (21) zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina Strana 1496 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, infrastrukturu kojim se omogućuje građenje i uporaba biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građe- zemljišta u skladu s namjenom određenom ovim planom; vina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostani- (36) uređeno građevinsko zemljište je dio građevin- ce, pothodnici, mostovi i sl. građevine) ; skog područja koje je opremljeno za građenje u skladu s (22) zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade ovim Planom; koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, (37) gradilište je zemljište i/ili građevina, uključivo i zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi građenje dio zgrade koja nije stambena, u kojoj boravi više ljudi ili radovi potrebni za primjenu odgovarajuće tehnologije ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi. građenja i zaštitu, (23) Istaci su dijelovi zgrade u višim etažama kon- (38) gradnja je projektiranje i građenje građevina zolno istaknuti u odnosu na osnovnu ravninu pročelja te stručni nadzor građenja, zgrade (balkoni, nadstrešnice, polulođe i erkeri) . Istaci (39) građenje je izvedba građevinskih i drugih ra- dubine do 1,5 m na visini od tla većoj od 4 m ne uzimaju dova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, se u obzir pri određivanju građevinske linije. završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili (24) lođa je vanjski prostor pojedine razine zgrade opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, koji je otvoren jednom stranom (na kojoj se nalazi ograda) održava ili uklanja postojeća građevina; , odnosno zatvoren je s tri strane i natkriven, koji može (40) Građevna linija je linija obvezne gradnje gra- djelomično konzolno biti izvan ravnine pročelja zgrade. đevine, a mjeri se od najistaknutijeg dijela pročelja izuzev (25) balkon je vanjski prostor pojedine razine zgrade dijelova građevine iz stavka 22. koji je konzolno istaknut izvan ravnine pročelja zgrade, (41) izgrađenost građevne čestice je tzv. zemljište ograđen ogradom i odvojen je od konačno zaravnatog i pod građevinom. Zemljište pod građevinom je vertikalna uređenog terena projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih kon- (26) terasa je vanjski prostor pojedine razine zgrade, struktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu površinski obrađena, koji može biti natkriven (i obzidan česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su sa najviše dvije strane) ili nenatkriven (i obzidan sa svih iste konstruktivni dio podzemne etaže. strana) (42) koeficijent izgrađenosti građevne čestice - kig (27) erker je dio prostorije na pojedinoj etaži (razini) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i zgrade izvan ravnine pročelja zgrade. Ako se izvodi u površine građevne čestice u cijelosti ili dijela čestice koji prizemlju zgrade tada se najistaknutiji dio vanjske plohe je planom određen kao građevinsko područje; mora izgraditi na propisanoj građevinskoj liniji. Iznad (43) koeficijent iskorištenosti građevne čestice - kis stropne ploče erkera moguće je izvesti istake, terasu, je odnos građevinske (bruto) izgrađene površine građevine ravni ili kosi krov. i površine građevne čestice u cijelosti ili dijela čestice koji (28) krovni prozor je otvor koji služi za osvjetlje- je planom određen kao građevinsko područje; nje prostora potkrovlja i tavana, a izvodi se isključivo u (44) Regulacijska crta je crta koja određuje granicu krovnoj ravnini krovišta građevne čestice prema javnoj prometnoj površini; (29) Krovna kućica je dio krovne konstrukcije ko- (45) samostojeća građevina je građevina koja sa svih sog krovišta koji služi za ugradnju okomitog prozora za strana ima neizgrađeni prostor (vlastite građevne čestice osvjetljenje prostora potkrovlja ili tavana; ili javnu površinu) . Uz samostojeću građevinu može biti (30) Krovni nadozidni prozor postavlja se u na- prislonjena samo pomoćna građevina. stavku krovnog nadozida i služi za osvjetljenje prostora (46) poluugrađena građevina je građevina kojoj potkrovlja s namjenom. Širina nadozidnog prozora može se jedno bočno pročelje nalazi na rubnoj međi građevne biti najviše do 1/3 dužine pročelja zgrade, odnosno ne čestice, a uz ostala pročelja je neizgrađeni prostor (vlastite više od 4,00 m. građevne čestice ili javna površina) . Uz ovu građevinu (31) Krovni vijenac je gornji rub stropne konstruk- može biti prislonjena pomoćna građevina. cije zadnjega kata, odnosno vrh nadozida potkrovlja ili (47) ugrađena građevina je građevina kojoj se dvije ravnog krova; strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih (32) Krovni nadozid je produžetak pročeljnog zida strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu građevine iznad stropne ploče posljednje etaže (razine) ili javnu površinu) ; uz građevinu može biti prislonjena Gradnja građevina i smještaj na građevnoj čestici pomoćna građevina. (33) građevna čestica je u načelu jedna katastarska (48) Interpolacija ili ugradnja je gradnja na građev- čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skla- noj čestici do samog bočnog ruba na obje strane čestice du s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu koja se nalazi u pretežito izgrađenom uličnom potezu, površinu sukladan prostornom planu odnosno kada na obje susjedne građevne parcele postoji (34) građevinsko zemljište je zemljište koje je iz- izgrađena građevina građeno, uređeno ili prostornim planom namijenjeno za Prometna, komunalna i ulična mreža građenje građevina ili uređenje površina javne namjene, (49) javna infrastruktura državne i regionalne razi- (35) opremanje građevinskog zemljišta je osigu- ne su građevine i uređaji, kojima neposredno upravljaju ranje uvjeta za građenje i priključivanje na komunalnu pravne osobe s javnim ovlastima u području prometa, Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1497 - Broj 16 energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim zalogajnica, pizzeria, slastičarnica, kavana,…) vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša; - zanatstvo (krojač, postolar, staklar, fotograf i drugi (50) druga javna infrastruktura su građevine regi- tihi i čisti obrti) onalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednička - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali opskrba, usluge, odnosno drugi oblici povećanja kvalitete mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, odvjetništvo, života u naselju ili korisnicima na određenom području; vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, tihi obrti, (51) komunalna infrastruktura su građevine i uređaji predškolske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite i infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na socijalne skrbi) , temelju posebnog propisa; - parkovi i dječja igrališta. (52) prometna površina je površina javne namjene (3) Na površinama stambene namjene moguće je ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili prisustvo pratećih sadržaja koji mogu biti u sklopu stam- površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u bene građevine svrhu pristupa do građevne čestice; (4) Pomoćne građevine, mogu se u cijelosti ili (53) površina javne namjene je svaka površina čije djelomično prenamijeniti stambeni ili poslovni prostor, je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjeti- pri čemu se stambena jedinica pribraja broju stambenih ma (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke jedinica obiteljske kuće (najviše 3 stambene jedinice) . staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, (5) Na površinama stambene namjene ne mogu se parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi, i drugi rekreacijske površine i sl.) ; sadržaji koji bukom, mirisom ili intenzitetom prometa (54) zaštitni koridor javnog, komunalnog ili drugog ometaju stanovanje. Takvi postojeći sadržaji mogu se za- infrastrukturnog sustava je pojas određen posebnim pro- držati bez mogućnosti širenja, s tendencijom prenamjene pisima unutar kojega nisu dozvoljeni zahvati u prostoru primjerene stanovanju. bez prethodnih uvjeta i drugih potvrda tijela ili osoba (6) Na površinama stambene namjene mogu se određenih posebnim propisima; graditi prometnice, parkirališta, garaže, trgovi, bicikli- (55) koridor ceste je građevna čestica ceste planirane stičke staze, pješačke staze, infrastrukturna mreža i manje ovim planom. Regulacijska crta građevnih čestica nalazi infrastrukturne građevine i uređaji, a u funkciji osnovne se na rubu koridora ulice. namjene. 1.1. Korištenje i namjena prostora -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- Članak 6. stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- (1) Razmještaj, veličina i razgraničenje površina kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila prikazani su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i na snagu 05.01. 2019.g., izmjena u stavku 2. i 3 (brisane namjena površina” u mjerilu 1 : 5000 riječi „uz uvjet da ne zauzimaju više od 30 % građevinske (2) Na građevnoj parceli za koju je Planom izričito bruto površine“.) navedena namjena, izuzev stambene i mješovite namjene, 1.1.2. Mješovita, pretežito stambena namjena - M1 može se obavljati samo ona djelatnost ili izgradnja odre- Članak 8. đena ovim odredbama (1) Na jednoj građevnoj parceli u zoni mješovite (3) Postojeći zakoniti korisnik prostora nakon stu- pretežito stambene namjene može se graditi stambena panja na snagu ovoga Plana može nastaviti koristiti taj i poslovna ili stambeno-poslovna građevina, te uz njih prostor na isti način i nadalje sve do konačnog privođenja prateće gospodarske i pomoćne građevine koje zajedno zemljišta planiranoj namjeni, ukoliko sadašnje korištenje čine stambenu i gospodarsku cjelinu. nema negativnih utjecaja na okoliš i kvalitetu stanovanja. (2) Stambenom građevinom iz stavka (1) smatra se (4) Na sve vrste građevina koje se mogu graditi obiteljska i višestambena građevina. Obiteljska građevina unutar zona određenih ovim Planom, i pod uvjetima ovih sadrži najviše 3 (tri) stambene jedinice. Višestambena Odredbi za provođenje, moguća je postava foto naponskih građevina sadrži više od 3 stambene jedinice. ćelija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih (3) Na građevnoj parceli u zoni iz stavka (1) , mogu- rješenja za korištenje alternativnih izvora energije će je izgraditi poslovnu, i/ili gospodarsku građevinu prije 1.1.1. Stambena namjena - S stambene građevine, uz uvjet da se za stambenu građe- Članak 7. vinu, u postupku ishođenja propisanih akata za građenje, (1) Površine stambene namjene predstavljaju izgra- rezervira prostor za stambenu građevinu. đene i neizgrađene površine, a i namijenjene su izgradnji (4) Stambene, poslovne, gospodarske i pomoćne stambenih obiteljskih građevina koje sadrže najviše 3 (tri) građevine, mogu se u cijelosti ili djelomično prenamije- stambene jedinice. niti u drugu namjenu određenu stavkom (1) ovog članka, (2) Na površinama stambene namjene mogu se sa- pri čemu se stambena jedinica pribraja broju stambenih mostalno graditi i uređivati prostori za pomoćne građevine jedinica obiteljske kuće (najviše 3 stambene jedinice) . i prateće sadržaje tihe i čiste djelatnosti: (5) Na površinama mješovite - pretežito stambene - prodavaonice robe dnevne potrošnje maksimalne namjene ne mogu se graditi proizvodne građevine, trgo- bruto površine 100 m2, vački centri, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju - ugostiteljstvo (bar, zdravljak, gostionica, restoran, intenzivniji promet ili na drugi način ometaju stanovanje. Strana 1498 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

(6) Na zasebnim građevnim česticama veličine do - socijalne, učeničke domove, studentske domove 1,0 ha mogu se graditi građevine javne i društvene namje- - zdravstvene ne (predškolske ustanove i škole, socijalne ustanove, vjer- - predškolske ske građevine) , uredski prostori, ugostiteljsko-turističke - osnovnoškolske namjene, javne garaže, parkirališta, športsko -rekreacijske - srednjoškolske površine i igrališta te javne i zaštitne zelene površine. - visoka učilišta i znanost, tehnološke centre nami- (7) Na površinama mješovite - pretežito stambene jenjene razvoju i znanstveno-istraživačkim aktivnostima namjene predviđa se obnova i dovršetak naselja omogu- - kulturne sadržaje ćavanjem promjene oblika i veličine građevnih čestica, - vjerske gradnjom novih građevina, interpolacijom, rekonstruk- - druge javne i društvene namjene: političke orga- cijom i postupnom zamjenom građevina. nizacije, diplomatska predstavništva, kongresni centri, (8) Uvjeti smještaja građevina određeni su obzirom specijalizirani odgojno-obrazovni centri, kaznena tijela, na to nalaze li se unutar dovršenog, odnosno djelomično sportsko-rekreacijske dvorane i sl. dovršenog dijela naselja ili unutar novog, neizgrađenog (2) U svim građevinama javne i društvene namjene dijela naselja, a trebaju omogućiti očuvanje elemenata (D) mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe identiteta naselja i podizanje standarda naselja, što će osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim zgradama. se omogućiti rekonstrukcijom postojeće i djelomičnom (3) Na površinama i građevnim česticama javne izgradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, i društvene namjene (D) moguće je uređenje parkova i te osiguranjem prostora za prateće sadržaje. igrališta, bez mogućnosti gradnje stambenih i poslovnih (9) Na površinama mješovite - pretežito stambene zgrada. namjene mogu se graditi nove građevine, odnosno uređi- (4) Na površinama javne i društvene namjene (D) vati prostori već postojećih građevina za: mogu se graditi prometnice, parkirališta, garaže, trgovi, - prodavaonice robe dnevne potrošnje, biciklističke staze, pješačke staze, infrastrukturna mreža - predškolske ustanove, škole, i manje infrastrukturne građevine i uređaji, a u funkciji - ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, osnovne namjene. - tihi obrt i usluge, servisi, (5) Parkiralište za potrebe namjene iz ovog član- - političke i društvene organizacije, ka, moguće je graditi na vlastitoj čestici i na susjednim - sadržaji kulture, česticama, koristiti dio javnog parkirališta ili zajedničko - vjerske zajednice, parkiralište različitih vrsta i namjena građevina, odnosno - pošte i banke, gradnjom podzemnih garaža. - sport i rekreacija u manjim dvoranama bez gle- 1.1.4. Gospodarska namjena dališta, Članak 10. - sportsko-rekreacijska igrališta, (1) Površine gospodarske namjene određene su za - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ugostiteljsko - turističku (T) , poslovnu (K) i proizvodnu ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i dr.) , namjenu (I) . - ugostiteljsko-turistička namjena (turistički apar- (2) Ugostiteljsko-turistička zona (T) osnova je tmani, pansioni, pojedinačni objekti ugostiteljsko-turi- daljnjem razvoju turizma Krapinskih Toplica i predstav- stičke namjene) , lja glavnu okosnicu razvoja naselja. Ovim urbanističkim - javne garaže, prometnice, trgovi, biciklističke planom uređenja određene su zone za izgradnju građevina staze, pješačke staze, infrastrukturna mreža i manje in- namijenjenih turističkoj djelatnosti: zone za izgradnju frastrukturne građevine i uređaji, a u funkciji osnovne hotela (T1) na slobodnim planiranim zonama, T1g za iz- namjene gradnju hotela unutar naselja, zone za izgradnju turističkog - parkovi i dječja igrališta, naselja (T2) , zone za izgradnju kampa (T3) , te zone etno (10) . Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene naselja za potrebe turističke djelatnosti (T4) građevine, odnosno u zasebnoj pomoćnoj građevini na (3) Poslovna namjena predviđena je kao čista po- građevnoj čestici. slovna (K1) , trgovačka (K2) unutar koje je dozvoljena -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- gradnja trgovina na malo i veliko te opskrbnog centra te stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- komunalno-servisna (K3) za servise i komunalne usluge kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila (reciklažno dvorište, vatrogasci, održavanje cesta, benzin- na snagu 05.01. 2019.g., izmjena u stavku 10. (brisane ska stanica, komunalno poduzeće, skladištenje, tržnice, riječi „U tom slučaju površina prostora za prateće sadržaje trgovine na otvorenom, autopraonice, i sl.) na slobodnim može biti do najviše 70% GBP-a na građevnoj čestici “.) planiranim zonama i K3g (tržnica) unutar naselja. 1.1.3. Javna i društvena namjena - D (4) Proizvodna namjena (I) obuhvaća djelatnosti Članak 9. kao što su industrijski, obrtnički, zanatski i gospodarski (1) Pod građevinama društvenih djelatnosti podra- pogoni, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i zumijevaju se građevine javne i društvene namjene sa trgovačke građevine i sl. Uz osnovnu djelatnost moguće pratećim sadržajima: je razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnov- - upravne, pravosudna ne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1499 - Broj 16 djelatnosti. Na površini gospodarske namjene - proizvod- - igrališta za druge sportove, ne nije dopuštena gradnja građevina za djelatnosti koje - tribine i ostali prateći sadržaji, koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari (definirane - zgrade i otvorene površine za odmor i zabavu zakonskim propisima) , odnosno koje imaju negativan gostiju (igra, ples, nastupi, priredbe) , utjecaj na okolinu. - zelene površine, (5) Unutar zone proizvodne namjene moguća je - prostori koji upotpunjuju osnovnu namjenu: tr- gradnja staklenika, rasadnika te manjih prerađivačkih govački, uslužni i manji prateći sadržaji ugostiteljsko-tu- pogona za potrebe poljoprivrednih djelatnosti. rističke namjene, potrebni poslovni prostori (upravni, (6) Uz osnovnu djelatnost unutar svih gospodarskih servisni, pomoćni i dr.) , namjena iz ovog članka, moguće je razviti i drugu djelat- - obrazovni i zdravstveni sadržaji vezani uz sport nost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način i rekreaciju, da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti (ugostiteljski - interne prometne površine pješačko servisnog sadržaji, igralište, sportski tereni, i sl.) karaktera, (7) Na površinama gospodarske namjene iz ovog - parkirališta i prometne manipulativne površine, članka, mogu se graditi prometnice, parkirališta, garaže, - infrastrukture komunikacija, elektroopskrbe, trgovi, zelene površine, dječja igrališta, biciklističke staze, plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. pješačke staze, infrastrukturna mreža i manje infrastruk- 1.1.6. Javne zelene površine - Z1, zaštitne zelene turne građevine i uređaji, a u funkciji osnovne namjene. površine - Z 1.1.5. Sportsko - rekreacijska namjena - R Članak 12. Članak 11. (1) Sustav javnih zelenih površina naselja Krapin- (1) Na površinama gospodarske namjene - sport- ske Toplice predstavlja funkcionalnu cjelinu međusobno sko-rekreacijska namjena (R1, R2) mogu se graditi građe- povezanih zelenih sastavnica naselja. Javne zelene povr- vine namijenjene sportskim i rekreacijskim aktivnostima šine na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja te uređivati sportska i rekreacijska igrališta s pratećim određene su kao: građevinama i sadržajima. - javni park (Z1) je javni neizgrađeni prostor obli- (2) Sportsko - rekreacijska namjena sadrži površine kovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima za sport - otvorena igrališta, te druge prostore i sadržaje temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se građana, opremljen parkovnom i urbanom opremom, obavlja na tim površinama. Unutar zone predviđene za moguća je gradnja sanitarnog čvora, paviljona, fontana sportsko-rekreacijsku namjenu moguća je gradnja građe- - igralište (Z2) su uređene i opremljene površine vina namijenjenih osnovnoj namjeni: sportska dvorana, za igru djece na kojima je dozvoljena gradnja/uređenje: zatvorena i otvorena plivališta, klupski prostori, tribine pješačkih staza, površina za igru, odmorišta, nadstrešnica/ i prateći sadržaji, prostori koji upotpunjuju osnovnu pergola, urbane opreme, sprava za igru djece, djelomično namjenu (upravni, prateći sadržaji ugostiteljsko-turistič- parkovno uređene zelene površine. ke namjene, javni i društveni sadržaji, i sl.) uz uvjet da - odmorište (Z3) , manji javni neizgrađeni prostori njihova površina iznosi najviše 30% ukupne građevinske oblikovani uglavnom planski raspoređenom vegetacijom, (bruto) površine (GBP) osnovne namjene. namijenjeni za odmor, rekreaciju, druženje i opuštanje (3) Visina građevina namijenjene sportskoj namjeni građana, opremljena su parkovnom i urbanom opremom može biti najviše 12 m mjereno od najniže točke konačno (2) Zaštitne zelene površine oblikovane su radi po- zaravnatog terena uz građevinu do vijenca trebe zaštite uz pojedine vrijedne cjeline, zaštite okoliša (4) Na površinama gospodarske namjene - sport- (erozija, vode, potočne doline) , te odvajanja površina sko-rekreacijska namjena (R) mogu se graditi prometnice, stambene i proizvodne namjene (zaštita od buke, zaštita parkirališta, garaže, trgovi, zelene površine biciklističke zraka i slično) . staze, pješačke staze, infrastrukturna mreža i manje in- (3) Zaštitne zelene površine određene su i uz rje- frastrukturne građevine i uređaji, a u funkciji osnovne čicu Kosteljinu, kao zaštitni zeleni pojas ukupne širine namjene. 25 metara. (5) parkiralište za potrebe namjene iz ovog član- (4) Zelene površine mogu se izvoditi kao tematski ka, moguće je graditi na vlastitoj čestici i na susjednim parkovi u cijelosti ili djelomično. česticama, koristiti dio javnog parkirališta ili zajedničko 1.1.7. Površina dvorca Klokovec - PA parkiralište različitih vrsta i namjena građevina, odnosno Članak 13. gradnjom podzemnih garaža (1) Površina dvorca Klokovec obuhvaća širi prostor (6) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene, zaštićenog kulturnog dobra Dvorca u Krapinskim Topli- R3 - kupalište , vodeni centar, mogu se graditi otvoreni/ cama, te zaštićenog spomenika parkovne arhitekture. Svi zatvoreni bazeni odnosno kreativne vodene površine te građevinski zahvati unutar ove površine mogu se obavljati drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti uz posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela. koja se obavlja na tim površinama i u građevinama: 1.1.8. Površine infrastrukturnih sustava - IS - bazeni, akvagani, Članak 14. - vodena igrališta i atrakcije, sunčališta (1) Površine infrastrukturnih sustava (IS) su po- Strana 1500 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. vršine na kojima se mogu graditi komunalne građevine vrsta i namjena građevina, odnosno gradnjom podzemnih i uređaji, kao i građevine infrastrukture, na posebnim garaža pri čemu broj podzemnih etaža nije ograničen. prostorima i građevnim česticama, te linijske i površinske (2) Unutar građevine hotela ili kao zasebne građevi- građevine za promet (javna parkirališta, garaže, autobusna ne povezane s osnovnom građevinom, mogući su i drugi stajališta i slično) sadržaji koji upotpunjuju osnovnu djelatnost (trgovine, 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPO- uslužne djelatnosti, zdravstvene usluge i slično) . DARSKIH DJELATNOSTI -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- Članak 15. stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- (1) Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila smjestiti na površinama ugostiteljsko - turističke namjene na snagu 05.01. 2019.g., izmjena u stavku 1. podstavku (T) , mješovite - pretežito stambene namjene (M1) , proi- 4 (crtica) zvodne namjene (I) i poslovne namjene (K) . Članak 18. 2.1. Uvjeti smještaja građevina na površini ugosti- (1) Unutar zone T2, moguća je gradnja turističkog teljsko - turističke namjene naselja, što podrazumijeva gradnju smještajnih građevina Članak 16. i centralne građevine, prema slijedećim uvjetima: (1) Urbanističkim planom uređenja naselje Krapin- - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti zone ske Toplice određuju se primarno kao turističko naselje, (kig) iznosi 0,6 stoga je u dijelu naselja određena površina za razvitak - centralna građevina i građevine za smještaj mogu ugostiteljsko - turističkih funkcija i sadržaja. se graditi kao slobodnostojeće (2) Na površini ugostiteljsko - turističke namjene - najveća dopuštena visina smještajnih građevina planira se gradnja novih građevina i uređenje površina za iznosi P0+P+1+Pk, odnosno visina do vijenca iznosi 7,5 m hotele, pansione, info punktove, turističko naselje, kamp - Centralna građevina može sadržavati ugostitelj- kao i prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene ske, trgovačke, poslovne i zabavne sadržaje, te druge (sportski, rekreacijski, trgovački, ugostiteljski, uslužni, sadržaje za potrebe turističkog naselja, najveće visine zabavni, zdravstveni, kongresni i sl.) . Po+P+2+Pks) , odnosno visina do vijenca iznosi 9,5 m (3) Namjena postojeće građevine Bellevue u Klo- „-Centralna građevina može imati bruto razvijenu kovcu može imati jednu ili više namjena: ugostiteljsko površinu najviše 400 m2.“. turističke, javne i društvene namjene, poslovne namjene. - unutar centralne građevine moguće predvidjeti Članak 17. stanovanje vlasnika, u stanu do najviše 100 m2 (1) Unutar zone T1 i T1g moguća je gradnja pr- - krovišta su ravna ili kosa: dvostrešna ili višestreš- venstveno građevina hotela prema slijedećim uvjetima: na, nagiba 250-400 Hotel je samostojeća građevina čija gradnja i sadr- -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- žaji podliježu pravilniku o hotelima i hotelskom smještaju, stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- a moguće ga je graditi kao samostalni hotel ili obiteljski kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila hotel unutar kojeg je moguće stanovanje vlasnika sa sta- na snagu 05.01. 2019.g., izmjena u stavku 1. nom maksimalne netto površine 100 m2. Članak 19. Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za iz- (1) Kamp je objekt u kojem se pružaju usluge gradnju hotela: kampiranja, smještaja u građevinama (kućice u kampu, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) bungalovi) i može se graditi unutar predviđene zone T3 iznosi T1 - 0,5, T1g - 0,7 građevnog područja - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) (2) Kampovi se mogu uređivati uz uvjete: iznosi T1 - 3, T1g - 3,5 a) mora imati najmanje 10 smještajnih jedinica - najveća dopuštena visina građevine iznosi b) moraju imati pristup s javne prometne površine, P0+P+3+Pk za kosi krov, odnosno P0+P+4 za ravni krov c) moraju biti priključeni na struju, odnosno 20 m, mjereno od najniže točke konačno zarav- d) moraju biti opskrbljeni tekućom pitkom vodom, natog terena uz građevinu do vijenca u zoni T1, odnosno e) moraju imati sanitarni čvor i propisno riješenu 24 m u zoni T1g odvodnju (ili kanalizaciju ili septičku nepropusnu jamu -udaljenost građevine od granice građevne česti- koja se po potrebi prazni) , ce iznosi najmanje 4,0 m, „izuzev zona T1g, u kojima f) moraju biti ograđeni ogradom u kombinaciji sa udaljenost može biti manja od međe i regulacijske linije, živom ogradom, a svako smještajno mjesto mora biti izuzetno, se može sa istima poklapati.“ ozelenjeno stablima - oblikovanje mora biti u skladu s funkcijom gra- (3) U kampu se može graditi centralna građevina đevine koja može sadržavati ugostiteljske, trgovačke, poslovne - krovišta su ravna ili kosa: dvostrešna ili višestreš- i zabavne sadržaje, te druge sadržaje za potrebe kampa. na, nagiba 250-400 - najveće visine Po+P+1+Pks) , odnosno visina do - parkiralište za potrebe hotela moguće je graditi vijenca iznosi 7,5 m, na vlastitoj čestici i na susjednim česticama, koristiti dio - unutar centralne građevine moguće je predvidjeti javnog parkirališta ili zajedničko parkiralište različitih stanovanje vlasnika, u stanu do najviše 100 m2. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1501 - Broj 16

- maksimalna površina centralne građevine može (2) Smještaj građevina, odabir djelatnosti i tehnolo- iznositi 200 m2 bruto razvijene površine gije uskladit će se s mjerama zaštite okoliša, s tim da su - krovišta su ravna ili kosa: dvostrešna ili višestreš- dopuštene samo djelatnosti koje nemaju štetan utjecaj na na, nagiba 250-400 okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja. (4) Od ukupnog kapaciteta smještajnih jedinica, sve (3) Na površinama mješovite - pretežito stambene mogu biti kamp parcele ili kamp mjesta, a ukoliko postoji namjene (M1) ne mogu se smjestiti građevine i uređivati smještaj u građevinama tada 70 % mora biti osigurano prostori koji zbog buke, prašine, mirisa, neprimjerenog za kampiste na osnovnim smještajnim jedinicama (kamp radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila i sl. mjesto, kamp parcela) . ometaju stanovanje. Članak 20. (4) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja (1) Unutar turističke etno zone (T4) moguća je nije dopuštena izgradnja poljoprivrednih gospodarskih gradnja centralne građevine i smještajnih građevina u građevina na zasebnim građevnim česticama. funkciji turizma, prema slijedećim uvjetima: (5) Građevine gospodarskih djelatnosti treba pro- - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti zone jektirati i oblikovati prema načelima suvremenog obli- (kig) iznosi 0,5. kovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu - građevine se mogu graditi kao slobodnostojeće suvremenih tehnologija građenja. i to kao: (6) Građevine se mogu graditi i kao montažne, a) prizemnica s podrumom i potkrovljem (Po- prema načelima iz prethodnog stavka ove točke. +P+Pks ) (7) Krovište građevine gospodarske djelatnosti b) podrum, suteren i prizemlje, (P0+S+P) , bez može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena nadozida potkrovlja tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i c) podrum i prizemlje (Po+P) - bez nadozida pot- broj streha određeni su usvojenom tehnologijom građenja krovlja, ako je podrum najviše 1,5 m izdignut od konačno objekta. zaravnatog terena na najnižem dijelu građevine 2.2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih d) visina do vijenca ne može prelaziti 6 m. djelatnosti u zonama mješovite namjene - pretežito (2) Više smještajnih jedinica može se postaviti/ stambene (M1) izgraditi na jednoj čestici ukoliko ona zadovoljava povr- Članak 22. šinom za koeficijent izgrađenosti (1) Zatečene građevine proizvodne ili poslovne (3) Na istoj ili susjednoj čestici može se izgraditi namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se centralna građevina u funkciji turizma sa sadržajima ugo- uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša. stiteljstva, recepcija, sanitarni čvor, vinski podrum, stan (2) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodar- vlasnika ili smještajne jedinice zaposlenika, i dr. skih djelatnosti, kada zahvati na građevini ne zadovolja- (4) Centralna građevina može imati bruto razvijenu vaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim površinu najviše 400 m2, najveće visine podrum + pri- odredbama za provođenje, vrši se u postojećim gabaritima zemlje + potkrovlje (Po+P+Pks) , suteren + prizemlje + građevine. Rekonstrukcija građevina iz ovog stavka mo- potkrovlje (S+P+Pks) ; odnosno visina do vijenca iznosi guća je u cilju održavanja ili promjene namjene. 7,5 m. (3) Površina građevne čestice za građevine gos- (5) unutar centralne građevine moguće je predvidjeti podarskih djelatnosti ne može biti manja od 700 m2. stanovanje vlasnika, u stanu do najviše 100 m2 Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja Krapinske (6) Krovište svih građevina je koso, dvostrešno Toplice i Klokovec, površina građevne čestice može biti ili višestrešno, nagiba 250-400 sa mogućnošću izvedbe i manja, ali ne manja od 200 m2. krovnih istaka u tradicijskom stilu, koji mogu biti veličine (4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) raspona između dva roga, pokrov obavezno crijep, moguć iznosi 0,4. Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja je pokrov slamom kod gospodarskih građevina u funkciji Krapinske Toplice i Klokovec najveći koeficijent izgra- turističke ponude đenosti može biti i veći, ali najviše 0,5. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- (5) Unutar građevina proizvodne i poslovne na- stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- mjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila najveće dopuštene površine 100 m2. na snagu 05.01. 2019.g., izmjena u stavku 4. (6) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom 2.2. Uvjeti smještaja građevina na površinama mje- i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća šovite - pretežito stambene namjene i proizvodne namjene dopuštena visina građevine do vijenca iznosi 12 m. Opće odredbe (7) Obvezni građevni pravac udaljen je, u pravilu, Članak 21. najmanje 6 m od granice površine gospodarske namjene (1) Na površinama mješovite - pretežito stambene prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela namjene i proizvodne namjene mogu se graditi gospo- čestice. darske građevine proizvodne i poslovne namjene - prete- (8) Iznimno, u već izgrađenim dijelovima građe- žito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno - servisne, vinskog područja (interpolacija) , udaljenost obveznog zanatske i dr. građevnog pravca može biti i manja, tj. formirat će se Strana 1502 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. prema susjednim građevinama. - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- (9) Na dijelovima građevne čestice prema susjed- ne čestice (Kig) = 0,6 nim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti gra- udaljena je od granice građevne čestice najmanje 4 m. đevne čestice (Kis) = 1,6 (10) Najmanja udaljenost građevine od susjednih - najveća dopuštena visina građevina iznosi P0+P+2 građevina iznosi ½ zabatne visine građevine, ali ne manje - najveća dopuštena visina građevine je 12 m, od 3 m od granice građevne čestice. Iznimno u već izgra- mjereno od najniže kote konačno uređenog terena uz đenim dijelovima naselja Krapinske Toplice i Klokovec, u građevinu do vijenca skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena - dijelovi građevina mogu biti i viši od najveće i manje od 3 m od granice građevne čestice, ali ne manje dopuštene visine građevina određene u prethodnoj ali- od 1 m, pod slijedećim uvjetima: neji ovog stavka ukoliko je to potrebno zbog odvijanja - ako je udaljenost od susjedne građevine najmanje tehnološkog procesa. 4 m, - građevina mora biti izgrađena na samostojeći - na građevini koja je udaljena od susjedne građevne način u odnosu na građevine na susjednim građevinskim čestice manje od 3 m ne smiju se graditi otvori prema toj česticama granici. Otvorima se ne smatraju otvori s neprozirnim (4) Na površini zanatske namjene mogu se uz gra- staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od đevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici graditi staklene opeke. i ostale građevine kao što su: (11) Građevna čestica mora se nalaziti uz sagrađenu - nadstrešnice i trjemovi, javno-prometnu površinu. Građevna čestica se prema jav- - prostori za manipulaciju, no-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog - komunalne građevine i uređaji, zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu. - druge građevine prema zahtjevima tehnološkog (12) Najmanje 30 % površine građevne čestice mora procesa. biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo. (5) Ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gra- (13) Ograde se grade od kamena, betona, opeke, divog dijela čestice, a njihova površina ulazi u koeficijent metala, drva ili od živice i ne mogu biti više od 1,5 m. izgrađenosti građevne čestice. Iznimno, izvan gradivog (14) Parkirališta se mogu planirati unutar građevne dijela čestice mogu se graditi i uređivati parkirališta i čestice, na susjednim česticama ili koristiti zajedničko prostori za manipulaciju. parkiralište različitih vrsta i namjena građevina. (6) Građevni pravac udaljen je najmanje 10 m od re- 2.2.2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih gulacijskog pravca odnosno granice površine proizvodne djelatnosti u zoni proizvodne namjene (I) namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog Članak 23. dijela građevne čestice. (1) Površina proizvodne namjene smještena je na (7) Najmanja udaljenost građevine od susjednih istočnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana uređenja, čestica mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine zauzima ukupnu površinu od 3,2 ha, a namijenjena je građevine, ali ne manje od 5,5 m. smještaju proizvodnih djelatnosti kao što su nezagađujuća (8) Građevna čestica mora imati izravni kolni i i tiha industrija, skladišta, servisi, veće zanatske radionice pješački pristup na javnu prometnu površInu - sabirnu ili i druge djelatnosti. prilaznu cestu. (2) Uz osnovnu djelatnost iz prethodnog stavka (9) Parkirališta se rješavaju unutar građevne čestice. moguće je na površini proizvodne namjene razviti i drugu Na građevnim česticama odredit će se: djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na - parkirališna mjesta za zaposlenike, po jedno par- način da ne ometa proces osnovne djelatnosti. kirališno mjesto na 1-5 zaposlenih u većoj radnoj smjeni, (3) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za u pravilu, na odvojenom parkiralištu iza ulične ograde izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti u zoni pro- građevne čestice, izvodne namjene (I) : - parkirališna mjesta za posjetitelje u pravilu na od- - najmanja dopuštena površina građevne čestice vojenom parkiralištu, ispred ili iza ulične ograde građevne iznosi 2 000 m2, čestice, prema slijedećoj tablici:

Najmanji broj parkirališnih mjesta na 1000 m2 Vrsta građevine gospodarske namjene brutto-razvijene površine građevine gospodarske namjene PROIZVODNA NAMJENA, POSLOVNA NAMJENA - 4-8 SERVISNI I SKLADIŠNI SADRŽAJI POSLOVNA NAMJENA - UREDI 10-20 (10) Kolne i pješačke pristupe građevinama i povr- stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera. šinama u zoni proizvodne namjene potrebno je izvesti u (11) Ograde građevnih čestica u zoni proizvodne skladu s Pravilnikom o prostornim standardima, urbani- namjene grade se od kamena, betona, opeke, metala ili stičko - tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1503 - Broj 16

Najveća dopuštena visina ulične ograde, kao i ograde iza podstavka 8 (crtica) dodan novi podstavak 9 (crtica) . između građevnih čestica, iznosi 1,8 m. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠ- (12) Najmanje 20% površine građevne čestice TVENIH DJELATNOSTI - D potrebno je urediti kao zaštitnu zelenu površinu i to trav- Članak 25. njacima, autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog (1) Urbanističkim planom uređenja osigurani su zelenila. Zelene površine na građevnoj čestici potrebno prostorni uvjeti smještaja i razvoja društvenih djelatnosti: je opremiti i odgovarajućim elementima urbane opreme: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih ustanova, klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i vjerskih građevina i drugih građevina javnog interesa. drugim elementima. (2) Građevine društvenih djelatnosti mogu se (13) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama smjestiti na površinama društvene namjene te mješovite potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti - pretežito stambene namjene. okolnog terena. (3) Na površinama društvene namjene može se (14) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama treba obavljati: omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioni- - sanacija postojećih građevina (rekonstrukcija, ranom za interventna vozila, prema važećim zakonima obnova, dogradnja) , uklanjanje, i propisima. - ozelenjavanje i uređenje okoliša, -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- - nova gradnja. stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- (4) U svim građevinama javne i društvene namje- kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila ne mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe na snagu 05.01. 2019.g., izmjena u stavku 3. osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama. 2.2.3. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih (5) Na građevnoj čestici za gradnju građevina druš- djelatnosti u zoni poslovne namjene (K) tvenih djelatnosti može se graditi jedna ili više građevina. Članak 24. (6) Najviša visina iznosi P0+P+3K+Pk u slučaju (1) Na površinama poslovne namjene (K1, K2, K3) kosog krova, odnosno P0+P+4K za ravni krov i druge izgradnja građevina odvija se uz slijedeće uvjete: vrste krovova. Iznimno visina može biti i viša za pojedine - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- dijelove građevine ili samu građevinu (zvonik, dimnjaci, ne čestice (Kig) = 0,6 kotlovnice i slično) . Kod zgrada čija se visina ne može - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti gra- mjeriti brojem katova (koncertna dvorana, športske dvo- đevne čestice (Kis) = 3 rane i slično) najveća dozvoljena visina do vijenca iznosi - najveća ukupna visina građevine je 12 m, mjereno 15 m. U slučaju gradnje podzemnih garaža broj podzemnih od najniže kote konačno uređenog terena uz građevinu etaža nije ograničen. Iznimno, za potrebe rekonstrukcije do vijenca i/ili dogradnje, novogradnje, Specijalne bolnice u na- - najveća visina može iznositi P0+P+2K+Pk u sluča- selju Krapinske Toplice, moguća je izgradnja suterena ju kosog krova, odnosno P0+P+3K za ravni krov. Iznimno (Su+P+3+Pk - kosi krov, Su+P+4 - ravni krov i drugi visina može biti i viša za pojedine dijelove građevine ili oblici krovova. Broj podzemnih etaža nije ograničen.“ samu građevinu (zvonik, dimnjaci, kotlovnice i slično) . (7) Građevna čestica građevine društvene namjene Krov može biti ravni, ili kosi nagiba od 180 - 450. treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba - građevine mogu biti izgrađene na samostojeći hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima način u odnosu na građevine na susjednim građevinskim naselja gdje taj postotak može biti manji. česticama, odnosno na mješoviti način (samostojeći, po- (8) Na površinama i građevnim česticama za javnu luugrađeni) način u odnosu na građevine na istoj građevnoj i društvenu namjenu moguće je uređenje zelenih i parkov- čestici (poslovni kompleks) nih površina, igrališta i rekreacijskih sadržaja, a izgradnja - najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica stambenih građevina nije dopuštena. mora iznositi najmanje H/2 zabatne visine, ali ne manje (9) Prilazi građevinama i površinama moraju biti od 5,5 m. izvedeni u skladu s “Pravilnikom o prostornim standar- „-građevni pravac nalazi se minimalno 5 m od regu- dima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima lacijskog pravca, dok za gradnju benzinske postaje, može za sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih biti i manji, ovisno o uvjetima nadležnog javnopravnog barijera”. tijela.“ (10) Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na - ostali uvjeti gradnje i uređenja čestice istovjetan građevnoj čestici građevine, na susjednim česticama ili je uvjetima članka 23. ovih Odredbi. javnim parkiralištem. Garažiranje i parkiranje moguće je „-unutar svih zona K, moguća je gradnja ugosti- u podzemnim garažama ispod građevine. teljskih građevina, samostalnih ili u sklopu osnovne (11) Udaljenost građevina od međe i regulacijske građevine“. linije iznosi najmanje 3m. Iznimno u izgrađenom dijelu -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- građevinskog područja naselja Krapinske Toplice, prili- stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- kom rekonstrukcije i/ili dogradnje postojećih građevina, kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila građevina može biti udaljena i manje od 3 m od međe i na snagu 05.01. 2019.g., izmjena u podstavku 7 (crtica) , regulacijske linije, izuzetno, kod postojećih građevina, se Strana 1504 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. može sa istima poklapati.“ - ostali uvjeti kao u članku 25. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- (4) Brisan. stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- na snagu 05.01. 2019.g., stavak 6. izmijenjen u cijelosti, kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila izmjena u stavku 8., iza stavka 10. dodan novi stavak 11. na snagu 05.01. 2019.g., izmjena u stavku stavku 3. , u - Predškolske i školske ustanove (D4, D5) stavku 3. dodani novi podstavci (crtice) 1, 2 i 3. Članak 26. - Vjerske građevine (D8) (1) Potreba za predškolskom ustanovom (dječje Članak 28. jaslice i vrtić) u Krapinskim Toplicama određuje se na (1) Za vjerske građevine obuhvaćene ovim Urbani- temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stičkim planom moguća je sanacija, obnova, rekonstrukci- stanovnika. ja i dogradnja prema Konzervatorskim uvjetima obzirom Za gradnju predškolske ustanove, primjenjuju se na kategoriju zaštite kulturnog spomenika. slijedeći normativi: - Vatrogasni dom - najveća dopuštena visina po etažama iznosi Članak 29. P0+P+1+Pk (1) Izgradnja nove zgrade vatrogasnog doma mo- - najveći koeficijent izgrađenosti je 0,4 guća je u komunalnim zonama (K) ovog plana, a prema - ostali uvjeti kao u članku 25. slijedećim normativima: (2) Na građevnoj čestici osnovne škole dozvoljava - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- se dogradnja, rekonstrukcija, sanacija i obnova postojeće ne čestice (Kig) = 0,4, građevine sa mogućnošću izvedbe krovišta, te izgradnja - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti gra- školskog sportskog igrališta i sportske dvorane. đevne čestice (Kis) = 0,8, - Dozvoljena visina nove gradnje, dogradnje, rekon- - najveća dopuštena visina građevine je P+1, odno- strukcije građevina škole iznosi P0+P+2+Pk, odnosno 12 sno 12 m, mjereno od najniže točke konačno zaravnatog m mjereno od najniže točke konačno zaravnatog terena terena uz građevinu do vijenca. uz građevinu do vijenca te 15 m do vijenca za sportsku - Upravna i kulturna namjena (D1, D7) dvoranu. Članak 30. - Najveći koeficijent izgrađenosti je 0,5 (1) površine upravne i kulturne namjene zastuplje- - Ostali uvjeti kao u članku 25. ne su u zoni D1 centra Krapinskih Toplica, a postojeće -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- građevine moguće je sanirati, obnavljati, rekonstruirati i stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- dograđivati u skladu s prostornim mogućnostima. Nove kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila na građevine upravne namjene moguće je graditi u planiranim snagu 05.01. 2019.g., izmjena u stavku 1., stavku 2., iza zonama mješovite namjene (M1) podstavka 1(crtica) dodaju se novi podstavci 2. i 3. (crtica. (2) Nove građevine upravne i kulturne grade se - Socijalna i zdravstvena i namjena (D2, D3) prema slijedećim uvjetima: Članak 27. - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- (1) Unutar zone D2 moguća je izgradnja doma za ne čestice (Kig) = 0,5 djecu ili odrasle (starački dom i druge građevine socijalne - brisan namjene) prema slijedećim uvjetima: - dozvoljena ukupna visina građevine je Po (ili S) - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- + P + 1 + Pk, odnosno 10 m mjereno od najniže točke ne čestice (Kig) = 0,4 konačno zaravnatog terena uz građevinu do vijenca. - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) (3) Postojeći Dom kulture u zoni D7, može se = 2,0 sanirati, obnavljati, rekonstruirati i dograđivati u skladu - dozvoljena ukupna visina građevine je Po (ili S) s prostornim mogućnostima uz slijedeće uvjete: + P + 2 + Pk, Po (ili S) + P + 3 (ravni krov) , odnosno 12 - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- m mjereno od najniže točke konačno zaravnatog terena ne čestice (Kig) = 0,8 uz građevinu do vijenca - visina do sljemena iznosi 20 m (2) Izgradnja građevina zdravstvene i socijalne - ostali uvjeti kao u članku 25. namjene moguća je i u zonama mješovite - pretežito -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- stambene namjene, prema uvjetima iz ovog članka. stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- (3) U zonama određenima za zdravstvenu djelatnost kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila na (D3) moguća je sanacija, obnova, rekonstrukcija, dograd- snagu 05.01. 2019.g.,izmijenjen podnaslov iznad članka nja postojećih građevina, te izgradnja novih građevina, u 30., izmjene u stavku 1i u stavku 2., iza stavka 2. dodan skladu s prostornim mogućnostima. novi stavak 3. - -„najveći koeficijent izgrađenosti je 0,5; iznimno, 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH kod postojećih građevina koeficijent izgrađenosti može GRAĐEVINA biti 0,7 Članak 31. - dozvoljena visina do sljemena je 25 m Opće odredbe Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1505 - Broj 16

(1) Gradnja stambenih građevina moguća je na Smještaj na građevnoj čestici površinama stambene (S) i mješovite namjene - pretežito Članak 34. stambene (M1) . (1) Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje (2) Stambene građevine dijele se na obiteljske kuće, 5 m od regulacijskog pravca. Iznimno, u već izgrađenim koje sadrže najviše tri stambene jedinice, a mogu biti sa- dijelovima građevinskog područja (interpolacija) , uda- mostojeće, dvojne ili skupne građevine, te višestambene ljenost obveznog građevnog pravca može biti i manja, tj. građevine, koje sadrže više od tri stambene jedinice. formirat će se prema susjednim građevinama. (3) Uvjet za izgradnju stambenih građevina je komu- (2) Granica gradivog dijela čestice udaljena je od nalna opremljenost zemljišta - pristupna ulica te priključak granice građevne čestice najmanje 3 m. Iznimno, u već na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom. izgrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjeti- (4) Iznimno, uvjet za izgradnju građevina u planira- ma, građevina može biti udaljena i manje od 3 m od jedne nim zonama stambene namjene (S) i mješovite - pretežito susjedne granice građevne čestice, ali ne manje od 1 m, stambene namjene je priključak na sustav javne odvodnje. pod slijedećim uvjetima: (5) Uvjeti i način gradnje stambenih građevina - da je udaljenost od susjedne građevine najmanje utvrđeni su kartografskim prikazom br. 4b. “Način i uvjeti 4 m; gradnje - Način gradnje” grafičkog dijela elaborata. - na građevini koja je udaljena od susjedne građevne 4.1. Obiteljska kuća čestice manje od 3 m ne smiju se graditi otvori prema toj - Uvjeti smještaja obiteljske kuće unutar površina granici. Otvorima se ne smatraju otvori s neprozirnim stambene namjene (S) staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od Veličina i oblik građevne čestice staklene opeke Članak 32. -Ukoliko čestica graniči s javnom površinom, mogu (1) Površina građevne čestice za izgradnju obiteljske se izvoditi otvori i na manjim udaljenostima, odnosno u kuće ne može biti manja od: slučajevima interpolacija, otvori mogu biti i ako je gra- - 300 m2 za slobodnostojeće građevine, đevina na rubu čestice. - 250 m2 za poluotvorene građevine (dvojne) , -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urba- - 175 m2 za skupne građevine (niz) . nističkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i (2) Ukoliko se uz obiteljsku kuću na istoj građevnoj Klokovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stu- čestici predviđa smještaj gospodarske građevine veličina pila na snagu 05.01. 2019.g., u stavku 2. Dodaje se novi građevne čestice ne može biti manja od: podstavak 3 (crtica) . - 500 m2 za slobodnostojeće građevine, Pomoćne građevine - 400 m2 za poluotvorene građevine, Članak 35. - 300 m2 za skupne građevine. (1) Na građevnoj čestici može se uz obiteljsku kuću (3) Najveća dopuštena veličina građevne čestice za graditi i pomoćna građevina. izgradnju obiteljske kuće nije ograničena. (2) Najveća visina pomoćne građevine iznosi Po (ili (4) Navedene površine iz stavka (1) i (2) ne odnose S) + P + 1 + Pk, odnosno 6 m, mjereno od najniže točke se na zatečeno stanje, rekonstrukciju, novu gradnju na konačno zaravnatog terena uz građevinu do vijenca. mjestu stare kuće i drugu zamjensku gradnju. (3) Najveća dopuštena tlocrtna projekcija pomoćne (5) Koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti iznose: građevine iznosi 75 m2. - Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- (4) Građevinski pravac pomoćne građevine je nih čestica za samostojeću građevinu je kig = 0,4. minimalno istovjetan građevinskom pravcu obiteljske - Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- kuće. Iznimno, na strmom terenu, garaža se može graditi nih čestica za dvojnu građevinu je kig = 0,4. na regulacijskom pravcu, u skladu s lokalnim uvjetima. - Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- (5) Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od nih čestica za skupne građevine je kig = 0,5. susjednih građevnih čestica mora biti: - Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti za - ako se grade kao slobodnostojeće građevine ili su samostojeću građevinu je Kis= 2,0 građene uz obiteljsku kuću - 1 m, - Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti za - ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju dvojnu građevinu je Kis = 2,0 biti smještene s jedne strane uz susjednu građevinu odi- - Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti za jeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije skupnu građevinu je Kis = 2,5. prema susjednoj građevnoj čestici, Visina i površina obiteljske kuće - ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane pri- Članak 33. slonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim (1) Najveća ukupna visina obiteljske kuće iznosi 12 zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim m, mjereno od najniže točke konačno zaravnatog terena građevnim česticama. do sljemena ili najviše točke ravnog krova. (6) Ako pomoćne građevine imaju otvore prema (2) Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te nove obiteljske kuće iznosi 60 m2 za sve veličine građev- čestice najmanje 3 m, osim ako čestica ne graniči s jav- nih čestica i načine gradnje. nom površinom. Strana 1506 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

(7) Pomoćne građevine mogu se prenamijeniti, u skladu s propisanim veličinama izvodi se po pravilima djelomično ili u cijelosti, u stambeni ili poslovni prostor, za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od pri čemu se stambena jedinica pribraja broju stambenih propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja. jedinica obiteljske kuće (najviše 3 stambene jedinice) . (2) Rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i grad- -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- nja zamjenskih građevina i interpolacija na građevnim stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- česticama manjim od propisanih za novu gradnju izvodi kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila se po slijedećim odredbama: na snagu 05.01. 2019.g., izmjena u stavku 6. - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- Uređenje građevne čestice nih čestica za samostojeću građevinu je kig = 0,4, Članak 36. - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građev- (1) Građevna čestica obiteljske kuće uređivati će nih čestica za samostojeću građevinu je kis = 1,6 se na tradicionalan način uređenja okućnice, poštujući - najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 12 funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz m, mjereno od najniže točke konačno zaravnatog terena upotrebu autohtonih biljnih vrsta. uz građevinu do vijenca. (2) Terase i potporni zidovi grade se u skladu s - udaljenost obiteljske kuće od granice susjedne reljefom i oblikovnim obilježjima naselja. građevne čestice je postojeća, ali ne manja od 1,0 m. (3) Predvrtovi se hortikulturno uređuju visokim i Postojeća udaljenost manja od navedene može se zadržati, niskim zelenilom, bez mogućnosti smještaja dodatnih - potreban broj parkirališno - garažnih mjesta po- pokretnih gospodarskih sadržaja. trebno je osigurati na građevnoj čestici. (4) Neizgrađeni dio građevne čestice najmanje je Uvjeti smještaja obiteljske kuće unutar površina 20% uređen visokim i niskim zelenilom. mješovite - pretežito stambene namjene (M1) (5) Ulične ograde se izvode u kombinaciji čvrstog Veličina i oblik građevne čestice materijala i živice, visine do 1,5 m. Neprozirni, puni dio Članak 40. ograde najveće je dopuštene visine 50 cm. (1) Površina građevne čestice za izgradnju obiteljske Arhitektonsko oblikovanje kuće ne može biti manja od: Članak 37. - 500 m2 za slobodnostojeće građevine, (1) Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće - 350 m2 za poluotvorene građevine, (novih i rekonstruiranih građevina) , oblikovanje fasada - 250 m2 za skupne građevine i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju - kod zatečenih građevina i formiranih čestica, po- biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina vršina iste se zadržava kod rekonstrukcije, dogradnje i/ili u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji. nove izgradnje uz ostale odredbe ovog članka. (2) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa; kosa (2) Koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti iznose: nagiba između 30o i 45o, a pokrov treba biti od crijepa, - Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- lima ili drugih postojanih materijala bez refleksije. Upo- nih čestica za samostojeću građevinu je kig = 0,4. treba azbestcementnih ploča nije dopuštena. Na krovište je - Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- moguće ugraditi krovne kućice, krovne prozore, kupole za nih čestica za dvojnu građevinu je kig = 0,4. prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije. Na - Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građev- kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno nih čestica za skupne građevine je kig = 0,5. sa slojnicama terena. - Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti za (3) Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće unu- samostojeću građevinu je Kis= 2,0 tar B i C zone zaštite uz posebno vrijedne cjeline označene - Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti za na kartografskom prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja, ure- dvojnu građevinu je Kis = 2,0 đenja i zaštite površina - Područja posebnih ograničenja - Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti za u korištenju; Područja i dijelovi primjene planskih mjera skupnu građevinu je Kis = 2,5 zaštite,” mj. 1:5000, određuje se u skladu s odredbama toč- (3) Ostali uvjeti gradnje istovjetni su člancima 32 ke 7.2., podtočka Zone zaštite, ovih odredbi za provođenje. - 39. ovih Odredbi za provođenje. Priključenje na komunalnu infrastrukturu -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Ur- Članak 38. banističkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice (1) Do izgradnje cjelovitog sustava za odvodnju i Klokovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je otpadnih voda dopušta se izgradnja sabirnih jama, prema stupila na snagu 05.01. 2019.g., u stavku 1. dodan novi posebnim uvjetima nadležnih službi. podstavak (crtica) , brojevi stavaka 8. i 9. zamijenjeni (2) Priključak na građevine elektroopskrbe i tele- brojevima 2. i 3. komunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih 4.2. Višestambene građevine uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. Članak 41. Rekonstrukcija obiteljske kuće (1) Urbanističkim planom uređenja zadržavaju Članak 39. se postojeće višestambene građevine u zoni mješovite (1) Rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i grad- - pretežito stambene namjene (M1) u naselju Krapinske nja zamjenskih građevina na građevnim česticama veličine Toplice, a na preostalom dijelu područja obuhvata moguće Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1507 - Broj 16 je višestambene građevine graditi u zonama mješovite te linijske i površinske građevine za promet (ulična mreža namjene (M1) . i trgovi, parkirališta i garaže, mreža biciklističkih staza, (2) Najveći koeficijent izgrađenosti iznosi Kig = 0,4 pješačke zone, benzinske postaje s pratećim sadržajima za nadzemni dio, te 0,6 za podzemnu etažu, a koeficijent i slično) . iskorištenosti Kis = 2,6. Iznimno, na građevnim čestica- (2) Građevna čestica građevina infrastrukturnih ma nagiba terena većeg od 1:5 (20 %) , koje se nalaze u sustava (trafo stanice, mjerno-redukcijske stanice i slično) zoni 2, prema načinu gradnje, koeficijent izgrađenosti za mogu imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini nadzemni dio može biti do 0,6.“ građevine i ne moraju imati regulacijski pravac. (3) Na građevnoj čestici višestambene građevine (3) Ukoliko se građevine iz stavka 2. ovog članka može se graditi samo jedna višestambena građevina i postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke garaže koje su u funkciji stambenog prostora. druge građevine, ne mora se formirati posebna građevna (4) Najveći broj etaža višestambene građevine izno- čestica. si P0+P+3+Pk za građevine sa kosim krovom, odnosno 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže P0+P+4 za građevine sa ravnim krovom, odnosno 20 m, Članak 43. mjereno od najniže točke konačno zaravnatog terena uz (1) Planirano prometno rješenje unutar obuhvata građevinu do vijenca. Broj podzemnih etaža nije ograni- Urbanističkog plana uređenja podrazumijeva regulaciju čen. Iznimno, na građevinskim česticama nagiba terena dijelova postojećih ulica, izgradnju novih ulica i križanja u većeg od 1:5 (20%) , koje se nalaze u zoni 2, prema načinu razini, kružnih tokova, parkirališnih površina, podzemnih i gradnje, moguće je visinu građevine i katnost obračunati nadzemnih javnih garaža, pješačkih površina i biciklistič- zasebno za svaku dilataciju, u slučaju dilatacijske, ka- kih staza, na način da se osigura usklađen razvoj kolnog skadne gradnje. i pješačkog prometa. (5) Kod gradnje višestambene građevine, prizemlje (2) Prometni sustav prikazan je na kartografskom građevine može dijelom ili u cijelosti biti namijenjeno prikazu br. 2a “Prometna, ulična i komunalna infrastruk- poslovnim, trgovačkim, ugostiteljskim ili drugim usluž- turna mreža - Prometni sustav”, mj.1:5.000. nim sadržajima. - Ulična mreža (6) Najmanje 20% građevne čestice mora se horti- (1) Osnovna ulična mreža sastoji se od glavnih kulturno urediti visokim i niskim zelenilom te je na tim mjesnih, sabirnih i ostalih ulica. Prometnice osnovne površinama moguća izgradnja dječjih igrališta, sjenica i ulične mreže definirane su osima i planiranim nužnim nadstrešnica, izvedba šetnica sa urbanom opremom. profilom prometnice. Novoplanirane ulice ne mogu biti (7) Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na uže od 9,0 m. građevnoj čestici višestambene građevine. Garažiranje (2) Na postojećim glavnim mjesnim ulicama i parkiranje moguće je u podzemnim garažama ispod potrebno je izgraditi nogostupe tamo gdje ih nema, po građevine. Parkiralište se ozelenjava sadnjom stabala i mogućnosti obostrano u odnosu na kolnik. ukrasnog zelenila (1 stablo na 3 parkirališna mjesta) . (3) Planirane sabirne ulice vežu se na sustav glav- (8) Priključak građevine na mrežu vodoopskrbe, nih mjesnih ulica, a određene su u novom dijelu naselja. odvodnje, elektroopskrbe te telekomunikacijsku mrežu Sabirnim ulicama omogućen je pristup na javnu promet- utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi. nu površinu za zone stambene, mješovite i gospodarske (9) Na postojećim višestambenim građevinama namjene. mogući su zahvati održavanja, u postojećim gabaritima (4) Uvjeti gradnje za sabirne ulice su: (tlocrtno i visinski) . Moguća je i sanacija ravnog krova - koridor širine 9 metara, dvije kolne trake širine izvedbom krova sa nagibom. 3,0 m, (10) Nove više stambene građevine moraju biti - obostrani nogostupi širine 1,5 m, udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine - riješena javna rasvjeta, i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice. - riješena odvodnja. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Ur- (3) Iznimno kod postojećih ulica s djelomično izgra- banističkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice đenim građevnim parcelama može se zadržati postojeća i Klokovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je širina ulice. stupila na snagu 05.01. 2019.g., u stavku 2. dodana nova (4) Najmanja širina kolnika za novoplanirane grad- rečenica, u stavku 4. dodana nova rečenica, iza stavka 9. ske ulice može biti 5,5 m (za dvije vozne trake) . dodan novi stavak 10 (5) Pristupni put do građevne čestice je najmanje 5. UVJETI UREĐENJA GRADNJE, REKON- širine 3 m ako se koristi za kolni i pješački promet i naj- STRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKO- manje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s tim MUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPA- da je njegova najveća dozvoljena dužina 50 m i na njega DAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA se vežu najviše dvije građevne čestice. Članak 42. (6) Najmanja udaljenost regulacijske linije ulice (1) Površine infrastrukturnih sustava (IS) su povr- ne može biti manja od 3,0 m od osi kolnika, osim u već šine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i izgrađenim dijelovima naselja, gdje iznimno može biti i uređaji, građevine infrastrukture na posebnim prostorima manja, ali ne manja od 2,5 m. Strana 1508 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

(7) Za novo planirane ceste, moguće je pored nipulativne prostore i zelene površine označene širine koridora u grafičkim prikazima, u slučaju - parkirališta se mogu uređivati na ravnim krovovi- potrebe za većom širinom prometnice ili ostalih projektnih ma građevina ako za to postoje uvjeti rješenja, koristiti površine drugih namjena koje se nalaze - na javnim parkiralištima za vozila osoba s invali- uz planiranu prometnicu i projektno rješenje. ditetom i smanjene pokretljivosti, treba osigurati najmanje -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- 5% parkirališnih mjesta u odnosu na ukupni broj parkira- stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- lišnih mjesta, ali ne manje od jednoga kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila na - na svakih 50 parkirališnih mjesta potrebno je snagu 05.01. 2019.g., iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. osigurati 1 parkirališno mjesto za autobus, izuzev zona 5.1.1. Javna parkirališta i garaže turističke djelatnosti gdje je potrebno osigurati zaseban Članak 44. dio parkirališta za veći broj autobusa. (1) Javna parkirališta određena su površinama ozna- - na svakih dužnih 5 parkirnih mjesta te na početak čenima u planu kao zona javne površine (J1-parkiralište, i kraj svakog parkirnog reda, potrebno je postaviti gra- J1p - garaža) . Na istim površinama moguća je gradnja đevinski otok za postavu vertikalne prometne opreme i podzemnih i nadzemnih garaža kombiniranih s otvorenim signalizacije, rasvjete, sadnju drveća i ostalog raslinja, fo- parkiralištima ili samo parkiralište. Oznaka J1p označava tonaponskih solarnih panela te druge parkirališne opreme. mogućnost gradnje isključivo podzemne garaže. Pored (6) Garaže se mogu graditi unutar zone IS te zone oznake javne podzemne garaže trga čija će se površina mješovite namjene, a grade se prema navedenim uvjetima: odrediti arhitektonsko-urbanističkim projektom uređenja - može se graditi kao samostojeća građevina ili trga, podzemne garaže moguće je graditi ispod svih građe- u sklopu građevina druge namjene (poslovne, javne i vina javne i društvene, turističke, poslovne, trgovačke te društvene i drugo) višestambene namjene. Unutar podzemnih garaža i iznad - visina građevine je P+1, odnosno najviša visina njih moguća je gradnja ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja. vijenca iznosi 7 m, podzemne etaže nisu ograničene (2) Na građevnoj parceli namijenjenoj izgradnji - koeficijent izgrađenosti za samostojeću građevinu neke građevine potrebno je osigurati smještaj osobnih iznosi najviše (kig) = 0,5 vozila. Od ovoga se može odstupiti kod već izgrađenih - udaljenost od susjednih građevina mora biti veća građevina, ili u izgrađenim dijelovima građevinskih pod- ili jednaka visini građevine garaže, ali ne manja od 5 m ručja naselja gdje to prostorno nije moguće više ostvariti. - ukoliko se javna garaža gradi kao podzemna, Parkiralište se u tom slučaju može nalaziti i na susjednoj ispod trgova i drugih javnih površina, nadzemni dijelovi čestici ili čestici u neposrednoj blizini, a moguće je pred- (natkriveni pješački ulazi i izlazi, natkrivene ulazne i vidjeti osigurana mjesta na javnim ili privatnim parkirnim izlazne kolne rampe, postrojenja dizala i slično) mogu površinama ili garažama, uz suglasnost vlasnika istih. imati visinu najviše 6 m (3) Parkiralište se ne smije predvidjeti duž postojeće -ravni krov garaže može se koristiti kao parkiralište, prometnice na način da se time sužava kolnik ili da se može biti zeleni krov, terasa sa mogućnošću drugih sadr- onemogući prolaz pješaka (potrebno je osigurati pločnik žaja (ugostiteljstvo, igralište i slično) , kosi krov može biti najmanje širine 1,0 m) . otvoren nad zadnjom etažom, a kod izvedbe na zadnjoj (4) U slučaju da se unutar građevine predviđa, ili se stropnoj ploči ne može se koristiti potkrovlje već nalazi, neki poslovno-trgovačko-ugostiteljski-turistič- -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Ur- ki ili sličan sadržaj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba banističkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila na i Klokovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je samoj građevnoj parceli. Ako nije moguće ovakvo rješenje stupila na snagu 05.01. 2019.g., u članku 44. stavci 2. do onda treba izvesti rezervirano parkirališno mjesto unutar 6. izmijenjeni u cijelosti. prometnoga pojasa ulice (ako širina ulice to dozvolja- Članak 45. va) ili treba izvesti rezervirano parkirališno mjesto kao (1) Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta ugibalište, odnosno parkirališna mjesta dostavnih vozila (PGM) za stambenu namjenu iznosi najmanje 1 PGM za osigurati prema stavku (2) ovog članka. jedan stan. Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na (5) Javna i privatna parkirališta mogu se graditi građevnoj čestici građevine stambene namjene, odnosno unutar zone IS te zone mješovite namjene, a grade se na javnom parkiralištu (u slučaju interpolacija) . prema navedenim uvjetima: (2) Potreban broj PGM za druge namjene određuje - koeficijent izgrađenosti (kig) = 1, uključivo ma- se na 1.000 m² brutto izgrađene površine ovisno o namjeni prostora u građevini:

Namjena prostora Prosječna vrijednost Lokalni uvjeti Stanovanje 14 11 - 17 Proizvodnja, skladišta i sl. 8 6 - 10 Trgovine 40 30 - 50 Restorani i kavane 50 40 - 60 Drugi poslovni sadržaji 20 15 - 25 Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1509 - Broj 16

(3) U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a 5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Članak 47. (4) Kada se broj PGM-a ne može odrediti prema (1) Urbanističkim planom uređenja predviđa se normativima iz tablice ovog članka, odredit će se po uređenje Trga na prostoru sadašnjeg autobusnog stajališta jedno PGM za: kao žarišta otvorenog javnog urbanog prostora u naselju. - hotele i pansione na svake dvije sobe (2) Veći potez pješačke površine nastavlja se na - motele na svaku sobu Trg iz stavka 1 ovog članka ispred Hotela i restorana, do - športske dvorane i igrališta s gledalištem na 20 zgrade Pošte. sjedala i za jedan autobus na 500 mjesta (3) Način uređenja ovih površina i opremanja ele- - ugostiteljsku namjenu na 4 - 12 sjedećih mjesta mentima urbane opreme i ostalih sadržaja odredit će se - bolnice, na 4 kreveta ili 3 zaposlena u smjeni urbanističko - arhitektonskim rješenjem, obuhvata odre- - škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, đenog na kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja, odnosno na jednu grupu djece uređenja i zaštite prostora”, mj.1:5.000. - ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne 5.1.4. Ostale pješačke površine ustanove i slično, na 2 zaposlena u smjeni Članak 48. - vjerske građevine, na 5 sjedala, ovisno o lokalnim (1) Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati, uvjetima osim pločnika i trgova, i pješački putovi i šetnice. Površine - kazališta, kina, multimedijalne i ostale dvorane, za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, ne uže od na 10 sjedala 1,5 m. Iznimno, ovisno o prostornim ograničenjima, mogu (5) Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se biti i uže, ali ne uže od 1,2 m. nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu, poštu, restoran i (2) Mjesni trg predstavlja većim dijelom pješačku predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno zonu, a urbanističko - arhitektonskim rješenjem moguće parkirališno mjesto za vozilo invalida. je odrediti i takav režim odvijanja prometa kojim bi na (6) U izgrađenim dijelovima naselja, te kod strmih prostoru trga bilo moguće odvijanje servisnog i interven- terena, parkirališna mjesta mogu se osigurati na susjednoj tnog prometa. Na prostoru trgova moguća je gradnja ili čestici, čestici preko puta, javnim i privatnim parkirališti- postava manjih ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja. ma uz suglasnost vlasnika. (3) Pješački putovi i šetnice mogu biti opremljeni -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- urbanom opremom, vjerskim i drugim skulpturnim ele- stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- mentima. kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila (4) Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predvi- na snagu 05.01. 2019.g., u članku 45. izmijenjen stavak đen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s 6.u cijelosti. teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci, 5.1.2. Autobusni kolodvor ili druga tehnička rješenja za savladavanje arhitektonskih Članak 46. barijera. (1) Građevina autobusnog kolodvora sa pratećim (5) Moguća je gradnja pothodnika ili nathodnika sadržajima predviđena je u zoni infrastrukturnog sustava (sa svim tehničkim rješenjima: pokretne stepenice, diza- između Kosteljine i državne ceste. Autobusni kolodvor la i slično) kod ulica pojačanog prometa, te pothodnika mora imati najmanje 5 natkrivenih perona i mogućnost ili nathodnika koji povezuje postojeći ili novi hotel sa parkiranja minimalno 5 autobusa. Zatvoreni dio mora kupalištem. sadržavati čekaonicu, uslužne i poslovne prostore za -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- potrebe prijevoza, mogućnost ugostiteljstva te ostalih stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- uslužnih djelatnosti. Veličina i visina građevine ovisi o kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila normativima za ovu vrstu građevine. na snagu 05.01. 2019.g., stavak 5. izmijenejn u cijelosti. (2) U sklopu zone kolodvora i zone hotela, moguća 5.1.1. Biciklističke staze je gradnja trgovačkih i ugostiteljskih građevina, podze- Članak 49. mnih i nadzemnih garaža (parkirališta) , kao zasebnih (1) Biciklističke staze unutar obuhvata Urbanistič- građevina povezanih sa glavnim građevinama kolodvora kog plana uređenja mogu se graditi i uređivati odvojeno i hotela u neposrednoj blizini. Građevine u zoni kolodvora od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice ili te kolne i pješačke veze mogu biti nadzemne i podzemne. kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom (3) Smještaj građevina iz stavka (2) u zoni auto- signalizacijom. busnog kolodvora i zoni hotela uz autobusni kolodvor, (2) Najmanja širina biciklističke staze iznosi 1 m, odredit će se jedinstvenim idejnim rješenjem bez obzira a ako je staza smještena neposredno uz kolnik, dodaje se na granice zona, te će se prema istom izdavati akti kojima zaštitna širina od 0,75 m. se odobrava građenje. (3) Biciklističke staze moguće je graditi uz potok -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- Kosteljinu, uz suglasnost nadležnog javnopravnog tijela.“ stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- na snagu 05.01. 2019.g., izmjena u stavku 1. kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila na Strana 1510 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. snagu 05.01. 2019.g., iza stavka 2. dodan novi stavak 3. izradi projekata za pojedine segmente infrastrukturne 5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže dozvoljena su odstupanja ali bez promjene globalne mreže koncepcije. Infrastrukturnu mrežu moguće je postavljati i Članak 50. na drugim mjestima koja nisu predviđena ovim Planom, (1) Prikazani smještaji planiranih građevina i ure- a za koju postoji potreba. đaja elektroničke komunikacije u grafičkom dijelu plana, 5.3.1. Vodnogospodarski sustav usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajue - Vodoopskrba prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncep- Članak 54. cije rješenja. (1) Na područjima novog dijela naselja planira se (2) Sve mjesne i međumjesne komunikacijske kabe- izgradnja uličnih cjevovoda f 110 mm i f 90 mm, koji le u pravilu treba polagati u koridorima postojećih odnosno će zadovoljavati sanitarne i protupožarne potrebe, te planiranih cesta, prvenstveno koristeći postojeće koridore, izgradnja sekundarnih vodova za pojedine dijelove gra- širine 1m s obje strane prometnica, uz slijedeće uvjete: đevinskog područja naselja f 40 mm. Razvod po ostalim - postojeće TK kapacitete treba izmjestiti u novo- novoformiranim ulicama je profila f 90 mm, kao i za izgrađenu TK infrastrukturu industrijsku zonu. - privode KK planirati za sve građevinske čestice (2) Za navedena područja potrebno je izraditi pro- na području obuhvata ovog Plana jektnu dokumentaciju za izvođenje. (3) Komunikacijsku infrastrukturu u naselju treba (3) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda projektirati i izvesti u skladu sa važećim zakonima, ured- određen je kao najmanji potrebni prostor za intervenciju bama i pravilnicima, prema ostalim posebnim propisima, na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja uvjetima davaoca komunikacijskih usluga i pravilima drugih korisnika prostora. struke. (4) Svijetli razmak između vodoopskrbnog cje- (4) Kod paralelnog vođenja i križanja komunika- vovoda i ostalih građevina komunalne infrastrukture je cijske instalacije i drugih instalacija treba se pridržavati najmanje 1 m, a od drvoreda i građevina najmanje 2,5 m. uvjeta o minimalnim međusobnim udaljenostima. U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti navedene (5) Brisan. udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim (6) Antenski prihvat moguć je na postojećim i instalacijama na manjoj udaljenosti, uz dogovor s ostalim planiranim građevinama, izuzev škole i dječjeg vrtića, vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i a postava u zonama zaštite moguća je uz posebne uvjete zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje nadležnog Konzervatorskog odjela. zasebnim projektom. -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- (5) Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- se najmanje 50 cm. Prijelaz preko prometnice izvodi se kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplin- na snagu 05.01. 2019.g., u članku 50. Stavak 5, brisan. ske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite Članak 51. cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova je Svi ostali zahvati elektroničke i druge komunikacije, najmanje 1 m iznad tjemena cijevi. izvode se prema projektnim rješenjima (6) Dimenzije komora na cjevovodu određuju se prema potrebnim gabaritima ugrađenih armatura, a svijetla -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbanistič- visina je najmanje 180 cm. kog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Kloko- (7) Za građevine i zahvate čija lokacija i tehnički vec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila na elementi nisu određeni ovim člankom isti će se definirati snagu 05.01. 2019.g., Članak 51. izmijenjen u cijelosti. temeljem dokumentacije višeg stupnja razrade. - Pošta 5.3.2. Odvodnja Članak 52. Članak 55. (1) Sustav pošte u narednom razdoblju neće doži- (1) Postojeća kanalizacijska mreža (mješovitog vjeti značajnije promjene. U Krapinskim Toplicama će i tipa) izrađena je od betonskih cijevi f 30, f 40 i f 50 cm te nadalje poštanski promet obavljati “Hrvatska pošta”, d.d., revizionih armiranobetonskih okana s ljevano-željeznim Središte pošta Krapina putem poštanskog ureda 49 217 poklopcima na cijelom području obuhvata ovog Plana, a Krapinske Toplice. na njih su vezani kraći sekundarni cjevovodi manjih profila 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne za pojedine grupe domaćinstava ili pojedine građevine. Na mreže kraju glavnog cjevovoda izgrađen je biološki pročišćivač Članak 53. te ispust u Kosteljinu izvan područja obuhvata ovog Plana. (2) Izgradnja građevina i uređaja komunalne infra- (2) U narednom razdoblju potrebno je izgraditi strukturne mreže mora biti u skladu s propisanim općim sustav odvodnje otpadnih voda sekundarnog cjevovoda i posebnim uvjetima za ove vrste građevina i razrađuju za priključivanje zona predviđenih ovim Planom kao se odgovarajućom dokumentacijom. razdjelni sustav odvodnje osim na onim područjima s (3) Komunalna infrastruktura gradit će se prema jakim urbanim karakterom gdje to nije moguće. koncepcijskom rješenju definiranom ovim Planom. Po (3) U dijelu obuhvata Plana gdje nije izgrađen Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1511 - Broj 16 sustav javne odvodnje, otpadne vode će se odvoditi u građevine trebaju biti odmaknute od najbližeg vodiča sabirne jame. nadzemnog voda 6 m. (4) Prilikom planiranja potrebno je omogućiti da Zaštitni koridori za visokonaponske nadzemne se čiste oborinske vode u što većoj mjeri usmjere izvan vodove iznose: kanalizacijske mreže kako ne bi došlo do preopterećenja - za nadzemni vod napona 0,4 kV - 5 m, odnosno cjevovoda i pročistača otpadnih voda. U tu svrhu potrebno građevine trebaju biti odmaknute od najbližeg vodiča je projektirati preljevne građevine, kako na novoj mreži nadzemnog voda 2 m. tako i na već izgrađenoj. Zaštitni koridori za visokonaponske i niskonapon- (5) Za održavanje sustava javne odvodnje, kao i za ske podzemne vodove: oborinsku odvodnju cesta, a zbog mogućnosti pristupa - za podzemni vod napona 20 kV - 4 m mehanizacijom, preporuča se vođenje cjevovoda sustava - za podzemni vod napona 0,4 kV - 2 m odvodnje u javnom cestovnom pojasu (na mjestu odvod- Zaštitni koridori za transformatorske stanice TS nog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste) . 20/04 kV iznose: (6) Potreban koridor za vođenje kanalizacijskog - za kabelske TS - parcela površine 7 x 7 m, s ka- kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda, mionskim pristupom na javni put koji je dimenzija od 400 - 1000 mm. - za stupne TS - parcela površine 4 x 7 m, s kami- (7) Svijetli razmak između kanalizacijskog cjevovo- onskim pristupom na javni put da i ostalih instalacija je najmanje 1 m i proizlazi iz uvjeta (4) Građenje u zaštitnom koridoru elektroener- održavanja. Razmak od drvoreda i građevina je najmanje getskih vodova moguće je uz posebne uvjete i tehničko 2,5 m. Križanje s ostalim instalacijama, u pravilu, izvodi rješenje od strane nadležnog elektroenergetskog poduzeća. se tako da je kanalizacija ispod. Javna rasvjeta 5.3.3. Energetski sustav Članak 58. - Elektroopskrba (1) Javna rasvjeta će se izvoditi kao samostalna, Trafostanice 10(20) /0,4 kV i srednjenaponska izvedena na zasebnim stupovima ili dograđivati u sklopu mreža postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže. Izbor Članak 56. svjetiljki i rasvjetnih stupova obaviti prema tipskom rješe- (1) Izgradnja novih TS 10(20) /0,4 kV i rekon- nju primjenjivanom u rasvjeti gradskog naselja. strukcija postojećih ovisna je dinamici izgradnje novih (2) U zoni planirane izgradnje javnu rasvjetu potreb- građevina odnosno o rekonstrukciji postojećih, te njihovim no je izgraditi u skladu s arhitektonskim rješenjem i prema zahtijevanim snagama. Projektu priključka javne rasvjete na distribucijsku mrežu. (2) Lokacije trafostanica 10(20) /0,4 kV određene 5.3.4. Plinoopskrba su tako da se trafostanice nalaze u težištu opterećenja Članak 59. konzumnog područja. Točna lokacija nove trafostanice i (1) Postojeća izgradnja u naselju Krapinske Toplice i instalirana snaga transformatora odrediti će se ovisno o Klokovec opskrbljuje se u cijelosti plinom. Za neizgrađene zahtjevima investitora. dijelove građevinskog područja naselja biti će potrebno (3) Postojeće zračne dalekovode 10 kV koji prolaze napraviti projektnu dokumentaciju plinoopskrbe. kroz planirani dio naselja potrebno je demontirati i položiti (2) Plinska mreža planirane ugostiteljsko-turističke kabel 20 kV uz planirane ulice. zone, stambene i mješovite namjene spojiti će se na glav- Niskonaponska mreža ni plinovod, što će omogućiti kvalitetnu opskrbu novog Članak 57. dijela naselja. Također, i zona gospodarske namjene biti (1) Izgradnjom novih građevina, odnosno rekon- će spojena na plinovod PE 160 uz glavnu prometnicu te strukcijom postojećih predviđa se izgradnja nove, odnosno povezana plinovodom sa zonom stambene namjene. rekonstrukcija postojeće niskonaponske mreže. Napajanje (3) Potrebno je predvidjeti smještaj mjerno-regu- potrošača u zoni stambene i mješovite namjene planira lacijskog sata za potrebe stambenih građevina, u samo- se podzemnim kabelima, preko samostojećih priključ- stojećim ormarićima smještenim u ili uz ogradu unutar no-mjernih ormarića (SPMO) ili kućnih priključno-mjer- pojedine građevne čestice. nih ormarića koji se ugrađuju na fasadi građevina. (4) Minimalni svijetli razmak između plinske cijevi (2) Za veće potrošače javne i društvene namjene i ostalih građevina komunalne infrastrukture je 1,0 m. potrebno je izgraditi posebne niskonaponske strujne Vertikalni razmak s ostalim instalacijama kod raskršća izlaze iz trafostanica, kabelima tipa i presjeka ovisno o je min. 0,5 m, uz obvezu zaštite polucijevi na plinovodu. zahtijevanoj vršnoj snazi. (5) Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora (3) Radi zaštite postojećih i budućih koridora i biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica te održavanja tehničke ispravnosti postojećih građevina i da nadsloj iznad cijevi bude minimalno 0,8 m. U slučaju mreža potrebno je poštivati zaštitne udaljenosti i koridore manjeg nadsloja potrebno je izvesti zaštitu cijevi. do izgrađenih i budućih elektroenergetskih građevina. (6) Prijelazi plinovoda ispod prometnica izvode se Zaštitni koridori za visokonaponske nadzemne obvezno u zaštitnim cijevima. vodove iznose: 5.3.5. Uređenje vodotoka i voda - za nadzemni vod napona 20 kV - 16 m, odnosno Članak 60. Strana 1512 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

(1) Na području obuhvata dolazi do prenamjene u zaštite okoliša uz pojedine vrijedne cjeline, te odvajanja korištenju prostora budući da poljoprivredno zemljište uz pojedinih zona. Predstavljaju negradive površine izvornog potok Kosteljinu (livade, pašnjaci) postaje građevinsko prirodnog ili kultiviranog uređenog krajobraza unutar ko- područje. jih je moguće uređenje staza i šetnica, odmorišta i dječjih (2) Zaštitni pojas uz potok Kosteljinu i Topličinu igrališta te postavljanje paviljona, skulptura i vjerskih utvrđuje se na 25 m obostrano od nožice nasipa/ruba obilježja, klupa i slično. korita. (2) Zaštitna zelena površina na brijegu Sv.Magdale- (3) Za građevine i zone koje se grade ili uređuju ne prirodna je šuma i predstavlja zaštitu od erozije. Unutar u zaštitnom pojasu 20 m, obostrano od nožice nasipa/ ove zone mogući su zahvati obnove i izgradnje šetnice sa ruba vodotoka, potrebno je ishoditi uvjete za izgradnju potrebnom opremom (klupe, koševi za smeće, paviljoni - od nadležnih tijela. zakloni, postava skulptura i elemenata vjerskih obilježja) . 6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH I ZAŠTITNIH 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO ZELENIH POVRŠINA - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJEN- 6.1. Javne zelene površine TALNIH VRIJEDNOSTI Članak 61. Članak 64. (1) Javne zelene površine namijenjene su uređe- (1) Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih nju, sadnji i održavanju zelenila, te gradnji i uređenju cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti propisane pješačkih putova, biciklističkih staza, dječjih igrališta, su zakonom i drugim propisima, te ovim odredbama za višenamjenskih paviljona i manjih komunalnih građevina. provođenje. Na području obuhvata UPU-a utvrđene su javne zelene (2) Zaštićeni dijelovi prirode i područja planirana površine, kao: za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, kao i gradi- - Z1 - javni park, teljska baština koja je zaštićena ili predložena za zaštitu - Z2 - dječje igralište određeni su kartografskim prikazom br. 3a “Uvjeti ko- - Z3 - odmorište rištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih Članak 62. uvjeta korištenja,” mj. 1:5000. (1) Postojeći javni park nalazi se u centralnom 7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti prostoru naselja Krapinske Toplice. Članak 65. (2) Novi parkovi određeni su na području Štumpa- (1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja vice te na obroncima iznad Ulice A.Mihanovića. Uređenje kao spomenik parkovne arhitekture Prostornim planom i mogući sadržaji javnih parkova odrediti će se temeljem uređenje naselja i Konzervatorskom podlogom određen hortikulturnog projekta. je Lječilišni perivoj i aleja divljeg kestena prema zgradi (3) Prostor javnog parka urediti će se prvenstveno “Bellevue” kao javni spomenik, a perivoj dvorca Klokovec sadnjom visokog i parternog zelenila, u pravilu autohto- registrirani je spomenik parkovne arhitekture u privatnom nim vrstama. vlasništvu. Na spomeniku parkovne arhitekture i u njego- (4) Unutar površine javnog parka mogu se gra- voj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi diti građevine koje su u funkciji korištenja parka kao se promijenile ili narušile njegove vrijednosti. što je paviljon, odmorište, manja javna ili ugostiteljska 7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina, građevine sanitarno - higijenskog standarda građevina i ambijentalnih vrijednosti i komunalne građevine, do ukupno 200 m²/ha cjelovite Članak 66. uređene parkovne površine. (1) Urbanističkim planom uređenja određen je (5) Odmorište je planirano uz šetnicu prema Mariji način zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara i to Magdaleni te uz Badelov mauzolej, u smislu mogućno- provedbom mjera zaštite prema utvrđenom sustavu zaštite sti postavljanja klupa i stolova te manjih nadstrešnica/ za određenu vrstu kulturnog dobra: paviljona. - povijesno naselje (gradsko - seosko naselje) , (6) Planirane šetnice potrebno je formirati kao aleje, - pojedinačna kulturna dobra zasaditi obostrano drvećem, u pravilu autohtonim vrstama. - zone zaštite B i C Izbor vrsta i način sadnje (razmak) odredit će se projektom - zone kulturnog krajolika za ishođenje akata kojim se odobrava gradnja. (2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara pro- (7) Urbanističkim planom uređenja određene su po- pisane su zakonom, drugim propisima i ovim odredbama vršine namijenjene izgradnji dječjih igrališta i odmorišta. za provođenje. (8) Navedene površine potrebno je opremiti kvalitet- (3) Zone zaštite kulturnih dobara i kulturno - povi- nim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara, kao jesnih vrijednosti određene su na kartografskom prikazu što su oprema za dječja igrališta, javna rasvjeta, klupe za br. 3 “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora” mj. sjedenje, koševi za otpatke, nadstrešnice i drugi elementi 1:5000. urbane opreme i urbanog mobilijara. - Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturno 6.2. Zaštitne zelene površine povijesnih vrijednosti naselja Krapinske Toplice Članak 63. (1) Zaštitne površine (Z) oblikovane su radi potrebe Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1513 - Broj 16

1. Povijesno naselje ili dio naselja Status zaštite 1.1 Povijesna jezgra naselja Krapinske Toplice zaštita UPU 2. Povijesne građevine Status zaštite 2.1. Župna crkva Presvetog Trojstva i župni dvor Z - 2090 2.2. Kapela Sv. Marije Magdalene Z - 2091 2.3. Dvorac Klokovec R - 113 2.4. Grobnica Jakova Badla zaštita UPU 2.5. Termalno-lječilišni sklop zaštita UPU 2.6. Bellevue, Klokovec zaštita UPU 2.7. Gajeva 3 zaštita UPU 2.8. Gajeva 5 zaštita UPU 2.9. Gajeva 7 zaštita UPU 2.10. Gajeva 10 zaštita UPU 2.11. Gajeva 12 zaštita UPU 2.12. Mihanovićeva 4 zaštita UPU 2.13. Mihanovićeva 12 zaštita UPU 2.14. Mihanovićeva 14 zaštita UPU 2.15. Mihanovićeva 24, k.č. 1970 zaštita UPU 2.16. Toplička 16 zaštita UPU 2.17. Toplička 11 zaštita UPU 2.18. Toplička 26 zaštita UPU 2.19. Toplička 28 zaštita UPU 2.20 Zagrebačka 10 zaštita UPU 2.21. Zagrebačka 17 zaštita UPU 2.22. Ulica Jakova Badla zaštita UPU 2.23. Mihanovićeva 17, k.č. 1436/2 zaštita UPU 3. Perivoj i kulturni krajolik 3.1. Bolnički perivoj zaštita UPU 3.2. Perivojna šuma brda Zašat prema Sv. Mariji Magdaleni zaštita UPU 3.3. Aleja divljeg kestena - Bellevue zaštita UPU - Zaštićena kulturna dobra Članak 69. Članak 67. (1) Ovim Odredbama određuju se zone zaštite: (1) Zakonom zaštićena kulturna dobra na području Zona B (2. stupanj) zaštite, označava zonu u kojoj se obuhvata Urbanističkog plana uređenja pripadaju katego- u potpunosti štiti prostorna organizacija, građevna struk- riji povijesne građevine, i to: tura, povijesne funkcije i sadržaji. Za ovu zonu propisuju - župna crkva Presvetog Trojstva, se slijedeći uvjeti: - kurija župnog dvora, - obvezna je puna zaštita građevnog tkiva (oblika - kapela Sv. Marije Magdalene i izgleda) , a u najvećoj mogućoj mjeri zaštita tradicije, - dvorac Klokovec, funkcija i sadržaja (2) Na području zaštićenih kulturnih dobara, od- - mjere zaštite i mogući građevni zahvati su: konzer- nosno na pripadajućim im česticama, utvrđen je slijedeći vacija, održavanje, restitucija, restauracija, revitalizacija, sustav mjera zaštite: građevinska sanacija i popravak povijesne građevinske - za sve vrste građevnih zahvata, treba ishoditi de- strukture, a moguća je i izvedba replike odnosno rekon- taljne konzervatorske uvjete i prethodnu dozvolu, prilikom strukcija (ponovna gradnja) izrade zakonom propisane tehničke dokumentacije. - rekonstrukcija povijesno izgubljene građevine - vlasnik kao i drugi imatelj kulturnog dobra dužan može se izvesti iznimno i metodom reinterpretacije ne je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje temu karakterističnog obilježja tipa građevine, ukoliko predmetnog kulturnog dobra, a koje odredi nadležno tijelo. nema dovoljno podataka za repliku - Kulturno - povijesne vrijednosti predložene za - za Zakonom zaštićene građevine, koje imaju zaštitu kulturno-povijesnu, arhitektonsku i ambijentalnu vrijed- Članak 68. nost, potrebno je prije izrade projekta obnove i izdavanja (1) Odredbama Urbanističkog plana uređenja zašti- posebnih uvjeta i prethodne dozvole za izvođenje građe- ćuju se sve građevine navedene člankom 66. ovih Odredbi vinskih radova provesti konzervatorsko restauratorske koje nemaju status zakonom zaštićenog kulturnog dobra. istražne radove, a isti moraju biti uključeni u projektnu (2) Za građevine koje su planom evidentirane i dokumentaciju predviđene za zaštitu, Konzervatorski odjel daje mišljenje - uz održavanje i popravak, dozvoljeni su uz posebne u postupku obnove, rekonstrukcije, dogradnje i drugih uvjete manji građevinski zahvati u svrhu nužnog prila- zahvata na građevinama i neposrednom okolišu. gođavanja suvremenim potrebama novih ili postojećih - Zone zaštite funkcija Strana 1514 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

- za sve vrste građevnih zahvata, treba izraditi stiti nadležni Konzervatorski odjel. zakonom propisanu tehničku dokumentaciju za koju od (2) Kod slučajnih arheoloških nalaza na dosad nadležnog Konzervatorskog odjela treba ishoditi konzer- neevidentiranim lokalitetima potrebno je također obavi- vatorske uvjete/mišljenja jestiti Konzervatorski odjel, kako bi se nalazi pravodobno Zona C (3. stupanj) zaštite označava predjele u dokumentirali. kojima se štiti ekspozicija povijesne jezgre naselja. 8. POSTUPANJE S OTPADOM U okviru C zone u središnjem dijelu naselja uz Članak 73. Zagrebačku i Mihanovićevu ulicu mogući zahvati pro- (1) Do usvajanja opredjeljenja o principima gos- mjene građevinske strukture, odnosno izgradnja nove podarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom ili zamjenske na mjestu one koja nema građevinske ni na razini Županije, otpad s područja obuhvata ovog plana kulturno-povijesne vrijednosti, ali uz poštivanje povijesne odvozi se na deponij izvan granica Županije. građevinske linije, moguća je gradnja Po + S + P + 1 + (2) U skladu sa Zakonom o otpadu, mjere postupanja Pk, odnosno Po + P + 2 + Pk, sa kosim krovom 30 - 450, s otpadom sadrže osobito: pokrov crijepom, ili izgradnja urbane vile sa mogućnošću - mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, ravnog ili zelenog krova. - mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, (2) Za sve građevinske zahvate unutar zone C po- odnosno program odvojenog skupljanja, trebno je ishoditi mišljenje nadležnog Konzervatorskog - mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom, odjela. - izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje - Smjernice za zaštitu povijesnih građevina pojedinih mjera, Članak 70. - rokove za izvršenje utvrđenih mjera. (1) Svu evidentiranu graditeljsku baštinu na po- (3) Općina Krapinske Toplice dužna je osigurati dručju obuhvata Urbanističkog plana uređenja koja nema provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom, svojstva kulturnog dobra, odnosno nije registrirana ili dok Krapinsko-zagorska županija osigurava provođenje preventivno zaštićena kao kulturno dobro, a predstavlja mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, vrijednost od lokalnog značenja, lokalna zajednica, tj. električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima predstavničko tijelo općine može proglasiti zaštićenim. i otpadnim gumama. Općinsko će tijelo svojom odlukom odrediti koja dobra (4) Prilikom postupanja s komunalnim otpadom proglašava zaštićenim, te uz suglasnost nadležnog Kon- mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s njim postupati zervatorskog odjela odrediti način zaštite. sukladno odredbama Zakona o otpadu koje se odnose na (2) Pojedinačno zaštićena kulturna dobra, navedena opasni otpad. u popisu, s pripadajućom parcelom, podliježu režimu za- (5) Na području obuhvata UPU-a, moguća je posta- štite, koji uključuje održavanje, konzervaciju, restituciju, va zelenih otoka prema općinskim programima/odlukama restauraciju, rekonstrukciju i građevinsko statičku sanaciju te izrađenim arhitektonsko-urbanističkim ili idejnim uz prethodno provedena konzervatorsko restauratorska rješenjima uređenja prostora. istraživanja. Na njima su mogući zahvati ograničenih 9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA adaptacija i prenamjena koje omogućuju njihovu bolju UTJECAJA NA OKOLIŠ prezentaciju, te iznimne dogradnje ako osiguravaju bolje Članak 74. uvjete zaštite, očuvanja, korištenja i prezentacije kultur- (1) Na području obuhvata Urbanističkog plana ure- nog dobra. đenja ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju (3) Za sve građevinske radove na povijesnim gra- zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš. đevinama u zonama zaštite naselja, uključujući i radove (2) Mjere sprečavanje nepovoljnog utjecaja na održavanja, potrebno je ishoditi posebne konzervatorske okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje uvjete, odnosno prethodna odobrenja nadležnog Konzer- okoliša, kao što su čuvanje i poboljšanje kvalitete voda, vatorskog odjela. zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka, smanjenje prekomjer- - Smjernice za zaštitu kulturnog krajolika ne buke i mjere posebne zaštite. Članak 71. 9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda (1) Zona zaštite krajolika obuhvaća zapadne padine Članak 75. brijega Sv. Magdalene, istočne padine brijega (Poljak) (1) U cilju zaštite kvalitete vode potoka Kosteljine , dolinski prostor potoka Topličina i Kosteljine. Unutar prvenstveno je potrebno izgraditi kanalizacijski sustav sa zona perivojne šume brijega Svete Magdalene dozvoljene pročišćavanjem otpadnih voda naselja. Također, potrebno su gradnje i uređenje šetnica, postavljanje klupa, urbane je zabraniti, odnosno ograničiti ispuštanje opasnih tvari javne plastike te ostalih umjetničkih i vjerskih obilježja. propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama (odnosi - Smjernice za zaštitu arheološke baštine se na zonu gospodarske namjene) . Zaštita vodotoka obu- Članak 72. hvaća i zaštitu vodnih ekosustava u inundacijskom pojasu, (1) Ukoliko se prilikom građevinskih, infrastruktur- unutar kojeg je za svaki namjeravani zahvat (nove regu- nih i drugih radova na prostoru zaštićenih kulturnih dobara lacije vodotoka, ili drugi hidrotehnički zahvati) potrebna (zone zaštite) naiđe na predmete i strukture arheološkog suglasnost Hrvatskih voda. značenja, potrebno je obustaviti radove i o tome obavije- 9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1515 - Broj 16

Članak 76. - radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine (1) Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka ima za cilj i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građe- očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne vina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni i druge materijalne vrijednosti. rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a (2) Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža. ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i Članak 80. upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora. (1) Do donošenja novog Zakona o civilnoj zaštiti ko- (3) Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji jim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) ljudi i materijalnih dobara, u slučaju izgradnje skloništa, onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, jedinice lokalne samouprave dužne su, sukladno članku rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari 29. Zakona o zaštiti i spašavanju (NN broj 174/04, 79/07, iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i 38/09 i 127/10) , na svom području osigurati uvjete za posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. - Protupotresno projektiranje kao i građenje gra- 9.3. Smanjenje prekomjerne buke đevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima Članak 77. o građenju i prema postojećim tehničkim propisima (1) Smanjenje prekomjerne buke provoditi će se za navedenu seizmičku zonu („Pravilnik o tehničkim prema Zakonu o zaštiti od buke i pripadajućim pravil- normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seiz- nicima, čime se sprječava nastajanje prekomjerne buke mičkim područjima-pročišćen tekst sa svim dopunama i pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena te smanjuje izmjenama sl. list br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90) prekomjerna buka u dopuštene granice. . Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina 9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres opasnosti od VII-VIIIº MSK. Potrebno je osigurati dovoljno široke i Članak 78. sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup (1) Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima. opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Urbani- - Porodična skloništa - smatra se da je vrsta, način stičkog plana uređenja, pri čemu je organizacija i namjena i tipologija izgradnje individualnih stambenih građevina prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se na ovom području u pravilu takve kvalitete da već u sebi posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom sadrži prostore pogodne za sklanjanje. izgrađenosti i gustoćom stanovanja. - U mjerama zaštite od suše i smanjenju eventualnih (2) Elementarnim nepogodama u smislu Zakona šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava o zaštiti od elementarnih nepogoda smatra se iznenadna navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina te kon- velika nesreća koja prekida normalno odvijanje života, trolirati izvorišta vode (bunari) . uzrokuje žrtve, štetu većeg opsega na imovini i/ili njen - Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi gubitak, te štetu na infrastrukturi i/ili okolišu, u mjeri koja račna o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače bez pomoći. Elementarnu nepogodu uzrokuju prirodni, olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tehnički, tehnološki ili biološki događaji. tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja. (3) Elementarnim nepogodama smatraju se osobito - U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području potresi 7. stupnja i više po MCS skali, te olujni i orkanski postoječih te potencijalnih klizišta, u slučaju gradnje, vjetrovi od 8 i više bofora, požari, poplave, suše, tuča, propisati obavezu geološkog ispitivanja tla, te zabraniti jaki mraz, izvanredno visok snijeg, snježni nanosi, nago- izgradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina na po- milavanje leda na vodotocima, odroni i sl. Elementarnim dručjima bilo potencijalnih ili postojećih klizišta, ili prije nepogodama smatraju se također velike prometne nesreće, početka izgradnje uvjetovati sanaciju klizišta. raspadi pojedinih tehničkih sustava (vodoopskrba, elektro- - U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, opskrba, zbrinjavanje otpada, prijenos informacija i sl.) . prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje Članak 79. s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u (1) Za zaštitu od elementarnih nepogoda određene kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske su preventivne mjere zaštite, koje će biti detaljnije razra- dvorane, stambene građevine i sl.) . đene u sustavima koji su za njih nadležni, a to su: - Glavne mjere prevencije nastanka cestovnih - u svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je nesreća su: izgradnja kvalitetne i odgovarajuće cestovne konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju uskla- mreže, edukacija i osvješćivanje sudionika u prometu, diti sa zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu poboljšanje voznog parka itd. - ugroženost mogućim poplavama potoka Kosteljine - Izgradnju gospodarskih građevina za uzgoj životi- sprječava se regulacijom vodotoka nja udaljiti od pojasa stambenog i stambeno - poslovnog - obranu od tuče potrebno je uskladiti sa uputama objekta. Gospodarske građevine za uzgoj životinja ne nadležne hidrometeorološke službe, smiju se graditi u radijusu od 500 m oko potencijalne Strana 1516 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. lokacije vodocrpilišta. (1) Za građevine koje su izgrađene u skladu s pro- 9.5. Mjere zaštite od požara pisima koji su važili do stupanja na snagu ovog Plana , a Članak 81. namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom, - Na području obuhvata Plana potrebno je predvi- može se, do privođenja konačnoj namjeni: djeti izgradnju hidrantske mreže prema projektu i važećim - izvršiti sanacija i zamjena dotrajalih konstruktiv- zakonskim odredbama i pravilnicima nih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim - Prometnice je potrebno projektirati na način da gabaritima. se ispune odredbe Pravilnika o uvjetima za vatrogasne 10.4. Prijelazne odredbe pristupe Članak 85. - Elektroenergetska postrojenja potrebno je locirati (1) Detaljno određivanje položaja trasa prometnica, na način propisan Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora što zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja su određeni u Urbanističkom planu uređenja, uz dozvolje- - Trase plinskih instalacija predvidjeti s zaštitnim na odstupanja u slučaju potrebe poboljšanja kvalitetnije pojasevima sukladno važećim zakonskim i drugim odred- gradnje prometnice i projektnih rješenja“ odredit će se bama i propisima projektnim rješenjima u tijeku postupka izdavanja akata - Građevine je potrebno projektirati tako da se osi- kojima se odobrava građenje. gura evakuacija i spašavanje ljudi, životinja i imovine, da (2) Na području za koje je propisana obaveza pro- se osigura sigurna udaljenost između građevina i njihovo vedbe urbanističko - arhitektonskog rješenja, a građevine požarno odjeljivanje, da se osigura pristup i operativna su u skladu s namjenom utvrđenom Urbanističkim planom površina za vatrogasna vozila i osigura dostatni izvor uređenja može se odobriti prenamjena i funkcionalna prei- vode za gašenje. naka postojećih građevina u postojećem gabaritu (tlocrtno - Za ispunjenje uvjeta mjera zaštite od požara pri- i visinski) , te gradnja komunalne infrastrukture. mjenjuju se važeći hrvatski zakoni i propisi te priznata -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- pravila tehničke prakse stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- 10. MJERE PROVEDBE PLANA kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila 10.1. Brisan na snagu 05.01. 2019.g., izmjene u stavku 1. Članak 82. Članak 86. Brisan. (1) Elaborat Izmjena i dopuna Urbanističkog plana -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbanistič- uređenja naselja Krapinske Toplice izrađen je u šest (6) kog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Kloko- ovjerenih izvornih primjeraka koji se dostavljaju: vec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila 1. Krapinsko-zagorskoj županiji, Upravnom odjelu na snagu 05.01. 2019.g., Članak 82. brisan, podnaslov za prostorno uređenje i gradnju iznad članka 82. brisan. 2. Krapinsko-zagorskoj županiji, Zavodu za pro- 10.2. Obveza izrade urbanističko - arhitektonskog storno uređenje rješenja 3. Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, Članak 83. Uprava za prostorno uređenje (1) U cilju dovijanja što kvalitetnijeg rješenja za 4. Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju uređenje središnjeg dijela naselja Krapinske Toplice i i zaštitu okoliša Zabok njegovo oblikovanje te opremanje urbanom opremom, Ur- 5. Općini Krapinske Toplice banističkim planom uređenja određena je obaveza izrade (2) Izvorni primjerak elaborata usvojen na Općin- urbanističko - arhitektonskog rješenja za područje Trga i skom vijeću, nalazi se u Općini Krapinske Toplice. pješačke zone označeno na kartografskom prikazu br. 3 Članak 87. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ” mj.1:5000. (1) Ova Odluka stupa na snagu osmi dan od dana (2) Uređenje tog prostora potrebno je provesti u objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske žu- smjeru jačanja njegova urbaniteta, stvaranjem kvalitetnog panije. urbanog javnog prostora. (2) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju I. (3) Rješenje iz stavka (1) ovog članka je polazište Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja za definiranje urbanističko - tehničkih uvjeta za zahvat Krapinske Toplice, prestaju važiti Odredbe za provođenje uređenja prostora. Urbanističkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice (4) Na području za koje je propisana obaveza pro- (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije”, broj vedbe urbanističko - arhitektonskog rješenja, a građevine 8/09) . su u skladu s namjenom utvrđenom Urbanističkim planom -Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Urbani- uređenja može se odobriti prenamjena i funkcionalna prei- stičkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i Klo- naka postojećih građevina u postojećem gabaritu (tlocrtno kovec (Službeni glasnik KZŽ br.58/18) , koja je stupila i visinski) , te izgradnja komunalne infrastrukture. na snagu 05.01. 2019.g., izmjene u stavku 1. 10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena ODLUKA O DONOŠENJU II. IZMJENA I DOPU- protivna planiranoj namjeni NA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA Članak 84. KRAPINSKE TOPLICE I KLOKOVEC Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1517 - Broj 16

Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj Krapinsko zagorske županije br.8/18), članka 17.Poslov- 58/18 od 28.12.2018.g. nika Općinskog vijeća Općine Zlatar Bistrica (Službeni I. OPĆE ODREDBE glasnik Krapinsko-zagorske županije br.8/18), Odbor za Članak 1. Statut i Poslovnik na 2.sjednici održanoj dana 26.ožujka Donosi se Odluka o donošenju II. Izmjena i dopuna 2019.godine, utvrdio je: Urbanističkog plana uređenja naselja Krapinske Toplice i PROČIŠĆENI TEKST ODREDBI ZA Klokovec (u daljnjem tekstu Plan) . PROVEDBU PROSTORNOG PLANA Članak 2. UREĐENJA OPĆINE ZLATAR BISTRICA Plan je izradio Zavod za prostorno uređenje Kra- I. pinsko-zagorske županije. Sukladno odredbama članka 113. Zakona o pro- Članak 3. stornom uređenju, Odbor za Statut i Poslovnik kao radno Uvid u Plan može se obaviti u prostorijama: Opći- tijelo Općinskog vijeća Općine Zlatar Bistrica utvrđuje ne Krapinske Toplice, Antuna Mihanovića 3, Krapinske pročišćeni tekst odredbi za provedbu Prostornog plana Toplice; Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju uređenja Općine Zlatar Bistrica. i zaštitu okoliša, Magistratska 1, Ispostava Zabok; Zavo- II. du za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije, Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu obuhvaća: Magistratska 1, Krapina. - Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Članak 4. Općine Zlatar Bistrica (1) Sastavni dio Odluke o donošenju Urbanističkog (Službeni glasnik Krapinsko-zagorsake županije plana uređenja naselja Krapinske Toplice je elaborat Plana br. 19/04), koji se sastoji od: - Prostorni plan uređenja Općine Zlatar Bistrica – B. TEKSTUALNI DIO: ciljane izmjene i dopune 2009. - Odredbe za provođenje (Službeni glasnik Krapinsko-zagorsake županije B. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi: br. 30/09), 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA/ - II. Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana POVRŠINA uređenja Općine Zlatar Bistrica 2.A. PROMET (Službeni glasnik Krapinsko-zagorsake županije 2.B. ENERGETSKI SUSTAVI: ELEKTROOP- br. 9/12), SKRBA, PLINOOPSKRBA - Odluku o usvajanju III. Ciljanih izmjena i dopuna 2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV: VODO- Prostornog plana uređenja Općine Zlatar Bistrica OPSKRBA, ODVODNJA (Službeni glasnik Krapinsko-zagorsake županije 2.D. POŠTA I ELEKTRONIČKA KOMUNIKA- br. 11/14), CIJA - Odluku o donošenju IV Izmjena i dopuna Prostor- 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTI- nog plana uređenja Općine Zlatar Bistrica TE PROSTORA (Službeni glasnik Krapinsko-zagorsake županije 4. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE br. 8/16) i C. OBAVEZNI PRILOZI - Odluku o donošenju V. Izmjena i dopuna Prostor- - Obrazloženje nog plana uređenja Općine Zlatar Bistrica - Zahtjevi javnopravnih tijela temeljem Članka 90. (Službeni glasnik Krapinsko-zagorsake županije Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj br. 52a/18). 153/13) III. - Zahtjevi fizičkih i pravnih osoba Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu sadržan je u - Izvješće o javnoj raspravi elaboratu „Prostorni plan uređenja Općine Zlatar Bistri- - Izvješće o ponovnoj javnoj raspravi ca - Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu”, a cjelokupni - Popis propisa i sektorskih dokumenata kartografski dio V. Izmjena i dopuna PPUO Zlatar Bistrica - Evidencija postupka izrade i donošenja (u pročišćenom obliku), izrađen je na Arhitektonskom - Sažetak za javnost fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zavodu za urbanizam, KLASA: 350-02/19-01/004 prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu fra Andrije URBROJ: 2197/03-02-19-1 Kačića Miošića 26, 10000 Zagreb. Krapinske Toplice,04.04..2019 I V. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA: Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu Prostornog Zvonko Očić, prof., v.r. plana uređenja Općine Zlatar Bistrica objavit će se u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije i na mrežnim stranicama Općine Zlatar Bistrica. OPĆINA ZLATAR BISTRICA V. Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu Prostornog Na temelju članka 113. stavka 3 i 4. Zakona o plana uređenja Općine Zlatar Bistrica stupa na snagu prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17 i 114/18), danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske članka 43 Statuta Općine Zlatar Bistrica (Službeni glasnik županije. Strana 1518 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

KLASA: 028-01/18-01/2 prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne URBROJ:2211/08-19-2 etaže, ne računajući potpuno ukopane dijelove zgrade. Zlatar Bistrica,26.03.2019.godine 1.8. Ukupna neto površina etaže (zgrade) je zbroj PREDSJEDNICA ODBORA ZA STATUT neto površina svih prostorija na pojedinoj etaži (unutar I POSLOVNIK zgrade) uvećan za umanjeni iznos površine balkona, loggia Helena Sugnetić, v.r. ili otvorenih/natkrivenih terasa. 1.9. Ukupna bruto razvijena površina etaže (zgrade) 1. OPĆE ODREDBE - BRP je zbroj površina svih etaža zgrade uključivo i de- Članak 1. bljinu zidova i svih površina balkona, loggia ili otvorenih/ (1) Tekst članka 1 brisan je. natkrivenih terasa. Članak 2. 1.10. Uređeni teren je dio površine građevne čestice (1) Tekst članka 2 brisan je. koji je uređen za krajnje korištenje građevne čestice. Članak 3. 2. DIJELOVI (ETAŽE) I VISINE ZGRADE: (1) Tekst članka 3 brisan je. 2.1. Etaža je naziv za pojedinu razinu unutar odre- Članak 4. đene zgrade. Može biti podzemna ili nadzemna. Najmanja (1) Tekst članka 4 brisan je. svjetla visina pojedine etaže ne smije biti manja od 2,10 Članak 5. metar, a najveća se utvrđuje u odnosu na namjenu kori- (1) Tekst članka 5 brisan je. štenja prostora na pojedinoj razini (etaži). Članak 6. 2.2. Suteren (Su) je etaža zgrade koja je djelomično POJMOVNIK (do 50% svojeg volumena) ukopana. Bruto visina sute- (1) Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom renske etaže ne smije biti veća od 4,00 metra. Planu primjenjuju se sukladno Zakonu o prostornom 2.3. Prizemlje (P) je etaža zgrade čiji se prostor uređenju i posebnim propisima, a tumačenja i opisi dani nalazi iznad podruma (više od 50% ukopanog volumena), su u nastavku: a kota gornje plohe konstrukcije poda nalazi se najviše 1. PLANIRANJE (UREĐENJE) PROSTORA 1,50 metar iznad kote uređenog terena. Ako je ta kota veća 1.1. Građevna linija je linija na kojoj se mora nala- od 1,50 m, ta se etaža smatra prvim katom. ziti najmanje 50% prednjeg (uličnog) pročelja prizemlja 2.4. Potkrovlje (Pk) je etaža zgrade čiji se prostor zgrade na građevnoj čestici. nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog 1.2. Koeficijent izgrađenost građevne čestice (Kig) ili zaobljenog krovišta s visinom krovnog nadozida od - odnos površine suterena/prizemlja i tlocrtne projekcije najviše 1,20 metar mjereno od kote gornje plohe kon- svih zatvorenih istaka podne konstrukcije prve nadzemne strukcije poda. etaže zgrade na građevnoj čestici i ukupne površine gra- 2.5. Tavan (T) je dio zgrade čiji se prostor nalazi đevne čestice izražen u postotku na dvije decimale. Ako isključivo ispod kosog krovišta bez nadozida, bez na- se kota donje plohe konstrukcije poda prve etaže nalazi mjene. Otvori se mogu nalaziti na zabatnom zidu, unutar na visini većoj od 4,50 m od kote uređenog terena, tada ravnine krovne plohe ili kao krovne kućice unutar jednog se možebitni istaci ne uračunavaju u površinu za izračun razmaka rogova. koeficijenta izgrađenosti Kig. 2.6. Visina zgrade (Hm) mjeri se u metrima od 1.3. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje zgrade (Kis) - odnos zbroja bruto razvijene tlocrtne površine svih na njegovom najotvorenijem dijelu do gornjeg ruba stro- nadzemnih etaža (razina) na svim zgradama izgrađenim na pne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha krovnog građevnoj čestici i površine te građevne čestice, izražen nadozida potkrovlja. na dvije decimale. 2.7. Visina zgrade (He) mjeri se brojem podzemnih 1.4. Krajobrazno uređeni teren je dio površine i nadzemnih etaža (razina). Broj etaža na kosom terenu građevne čestice, ili površina ostalih čestica predviđenih mjeri se na najotvorenijem pročelju. za uređenje javnih krajobrazno uređenih površina, koje je 2.8. Krovni nadozid zgrade je produžetak pročelj- uređeno s nasadima niskog ili visokog zelenila, pratećim nog zida zgrade iznad stropne ploče posljednjeg kata. stazama, odmorištima, ali bez parkiranja, bazena, teniskih 2.9. Krovni vijenac zgrade je gornja ploha istaknu- igrališta i sl. tog dijela konstrukcije stropne ploče (ako nema krovnog 1.5. Neizgrađeno i uređeno građevno područje nadozida), odnosno gornja ploha krovnog nadozida. naselja je jedna ili više građevnih čestica koje imaju osi- 2.10. Loggia je poluotvoreni dio pojedine etaže guranu osnovnu infrastrukturu (odvodnja otpadnih voda zgrade, koji može djelomično istaknuta biti izvan obrisa te prometni pristup) zgrade i biti natkriven najmanje 30% svoje površine. 1.6. Regulacijska linija odvaja javnu ili prometnu 2.11. Balkon je dio pojedine etaže zgrade, koji ci- površinu od privatne (u smislu načina korištenja). jelom svojom površinom izlazi izvan obrisa zgrade i nije 1.7. Tlocrtna površina zgrade je površina lika natkriven, osim podnom pločom balkona na etaži iznad. dobivenog okomitom projekcijom vanjskih ploha zidova 2.12. Terasa je otvoreni dio zgrade iznad posljednje ili ograda svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih kon- etaže, koji može biti i djelomično natkrit (najviše do 30% struktnih dijelova prizemlja zgrade, uključivši i terase u tlocrtne površine). Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1519 - Broj 16

2.13. Nadstrešnica je konstrukcija kojom se nat- građevne čestice postoji ili se planira izgraditi ugrađena kriva određena površina/prostor (terasa ili dio uređenog ili poluugrađena zgrada. terena građevne čestice. Otvorena je sa svih strana (izni- 3.6. Potporni zid je građevina koja se koristi kod mno može imati zid na jednoj strani i to kada se postavlja izvedbe zasjeka/usjeka terena (kod gradnje građevina uz glavnu ili pomoćnu zgradu, uz potporni zid ili na među niske ili visoke gradnje), čija vidljiva visina pojedinog prema susjednoj građevnoj čestici). dijela zidne plohe ne smije prijeći visinu od 2,00 metra. 2.14. Erker je dio prostorije na pojedinoj etaži U slučaju većeg nagiba terena i potrebe izgradnje zida zgrade koji je izbočen najviše 1,50 m u odnosu na proče- veće visine, isti se mora izvesti stepenasto. lje zgrade. Može se izvoditi isključivo na višim etažama. 4. ZGRADE PO NAMJENI Ako se izvodi u prizemlju tada se najistureniji dio pročelja 4.1. Obiteljska kuća (S) je zgrada isključivo stam- erkera mora izgraditi na propisanoj građevnoj liniji. Iznad bene namjene s najviše tri stambene jedinice, izgrađena stropne ploče erkera moguće je izvesti prohodnu/nepro- na zasebnoj građevnoj čestici i BRP-a do 400 m2 u koji hodnu terasu, balkon ili koso krovište. se uračunava i površina svih pomoćnih i gospodarskih 2.15. Krovna kućica je dio krovne konstrukcije zgrada na toj građevnoj čestici te s najviše (S)+P+2, od- kosog krovišta, koji služi za ugradnju okomitog prozora za nosno (S)+P+1+Pk (ako se potkrovlje koristi za stambenu osvjetljenje prostora tavana ili potkrovlja. Može se izvoditi namjenu). samo na krovištu nagiba krovne plohe od najmanje 30o 4.2. Stambena zgrada (S) je zgrada, isključivo i na međusobnom razmaku od najmanje jednog razmaka stambene namjene s najviše tri (3) stambene jedinice, rogova. Krovište krovne kućice može biti dvostrešno sa izgrađena na zasebnoj građevnoj čestici i BRP-a većeg nagibom krovnih ploha usklađenim sa glavnim krovištem, od 400 m2 u koji se uračunava i površina svih pomoćnih ili pak jednostrešno nagiba od 15o do 30o. Svi nagibi se i gospodarskih zgrada na toj građevnoj čestici te s najviše računaju u odnosu na podnu konstrukciju. Donji rub pro- (S)+P+2, odnosno (S)+P+1+Pk (ako se potkrovlje koristi zora može biti visine najviše 90 cm mjereno od završne za stambenu namjenu). kote podne konstrukcije, odnosno visina sljemena krovne 4.3. Stambeno-poslovna zgrada (S) je zgrada, veći- kućice mora biti najmanje 50 cm ispod razine sljemena nom stambene namjene gdje je moguće uređenje prostora glavnog krovišta. Pokrov krovnih kućica mora biti u istom za poslovnu namjenu na pojedinim etažama, ali uvijek materijalu kao i osnovni krov. Krovni istaci strehe kod manje od 50% ukupnog BRP-a. zabata kućice mogu biti najviše 40 cm. Ne dozvoljava 4.4. Višestambena zgrada (S) je zgrada stambene se izvedba tzv. francuskih prozora unutar krovne kućice. namjene s četiri i više stambenih jedinica, izgrađena na 3. ZGRADE I GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ zasebnoj građevnoj čestici. Na području ovoga Plana ČESTICI razlikujemo manje višestambene zgrade (4-6 stanova) 3.1. Glavna zgrada je zgrada čija je namjena u te veće višestambene zgrade (7 i više stanova). Najveća skladu sa temeljnom namjenom prostora utvrđenom dozvoljena katnost ovih zgrada utvrđuje se s (S)+P+3, nekim od Planova prostornog uređenja (obiteljska kuća, odnosno (S)+P+2+Pk (ako se potkrovlje koristi za stam- stambena ili višestambena zgrada, stambeno-poslovna ili benu namjenu). Ove zgrade mogu se graditi isključivo na poslovna zgrada). Visina zgrade mora zadovoljiti uvjete temelju izrađenog urbanističkog plana uređenja. propisane odredbama odgovarajućeg Plana, a u ovisnosti 4.5. Poslovno/proizvodna zgrada (K, I) je zgrada o pretežitoj namjeni. unutar koje se može obavljati jedna ili više poslovnih 3.2. Pomoćna zgrada je zgrada koja svojom na- djelatnosti (uredi, trgovina) ili proizvodnih djelatnosti u mjenom upotpunjuje glavnu zgradu na građevnoj čestici. skladu s ovim Planom i važećim Zakonima i Propisima. U njoj se nalaze prostori za čisti obrt i usluge, garaže, Unutar GPN-a visina ovih zgrada ograničena je na 9,00 spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije u funkciji metara (visina krovnog vijenca), u izdvojenom IGPIN na stanovanja. Visina pomoćne zgrade mora zadovoljiti 12,00 metara. uvjete propisane odredbama odgovarajućeg Plana, a u 4.6. Javna ili društvena zgrada (D) je zgrada unutar ovisnosti o pretežitoj namjeni. koje se može obavljati jedna ili više javnih djelatnosti 3.3. Samostojeća zgrada je zgrada do čijih se svih (upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, pročelja može prići preko uređenog ili neuređenog dijela kulturna, vjerska i sl.) i može se graditi unutar GPN-a. građevne čestice na kojoj je izgrađena ili pak s uređene 4.7. Uslužna zgrada je zgrada unutar koje se može (prometne) površine (u slučaju gradnje na regulacijskoj obavljati jedna ili više uslužnih djelatnosti (tržnica, ser- liniji). visi, obrti, …). 3.4. Poluugrađena zgrada je zgrada kojoj je jedno 4.8. Ugostiteljska zgrada je zgrada unutar koje se bočno pročelje izgrađeno uz rubnu među građevne čestice, može obavljati jedna ili više ugostiteljskih ili smještajnih a uz ostala pročelja nalazi se uređeni ili neuređeni dio usluga (restoran, prenoćište, hotel, motel, ...). građevne čestice, odnosno uređena prometna površina. 4.9. Komunalna zgrada/građevina je zgrada/građe- Udaljenost drugog bočnog pročelja od druge bočne međe vina unutar koje se obavlja određena komunalna djelatnost ne smije biti manja od 3,00 metra. (groblja, sortirnica, reciklaža i ostale deponije), djelatnosti 3.5. Ugrađena zgrada je zgrada izgrađena u punoj vezane za energetiku (trafostanice na otvorenom, stupovi širini građevne čestice, odnosno kada na obje susjedne dalekovoda, naftovod, plinovod, plinske i redukcijske Strana 1520 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. stanice) i telekomunikacije (telefonske centrale, odašiljači zemljišta, zaštita okoliša i očuvanje kulturnih dobara te u pokretnoj i nepokretnoj mreži), vodoopskrbu (vodo- osobito vrijednih dijelova prirode na području općine. crpilište, vodotoranj, vodosprema, pročišćavanje vode, (2) Uređivanje prostora na području općine Zla- vodoopskrbni cjevovodi), odvodnju (pročistači otpadnih tar Bistrica: izgradnja građevina, uređivanje zemljišta i voda, kolektori). obavljanje drugih radova na površini zemlje te iznad ili 4.10. Prometna zgrada je zgrada unutar koje se ispod površine zemlje, provodi se u skladu s ovim Planom, može obavljati djelatnost u neposrednoj vezi sa odvija- odnosno u skladu sa postavkama i izvedenicama, koje iz njem prometa (benzinske postaje, autobusni kolodvori). njega proizlaze. 4.11. Prometna građevina je građevina koja služi (3) Načela za određivanje namjene površina za odvijanje cestovnog ili željezničkog prometa (ceste, određenih ovim Planom, koje određuju temeljno urba- željeznička pruga, mostovi, podzidi, tuneli, nadvožnjaci, nističko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te podvožnjaci). zaštitu prostora su: 4.12. Gospodarska zgrada (I) je zgrada unutar - načela održivoga razvoja koje se može obavljati neka od gospodarskih djelatnosti - načela zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa (industrija, zanatstvo, uzgoj sitne i krupne stoke, smještaj - načela racionalnog, svrsishodnog i razboritog poljodjelskih proizvoda i poluproizvoda), a dijelimo ih na planiranja i korištenja prostora slijedeće grupe: - načela optimalnog usklađenja interesa različitih A. Gospodarske zgrade: industrijske, zanatske i korisnika prostora slične namjene u kojima se odvija proces proizvodnje, - pravila urbanističke, prostornoplanerske i krajo- prerade ili dorade braznoplanerske struke. A.1. Proizvodne zgrade (4) Prostor općine Zlatar Bistrica namijenjen je za: - u GPN-u (na građevnim česticama stambene 1. površine građevnih područja naselja namjene) 2. površine izdvojenih građevnih područja izvan - u GPN-u s posebnim uvjetima i načinu korištenja naselja za gospodarsku namjenu A.2. Proizvodne zgrade koje se grade u izdvojenim 3. površine građevnih područja za športsko rekre- dijelovima GPIN-a (gospodarske namjene). acijsku namjenu B. Gospodarske zgrade namijenjene za poljopri- 4. površine prometnih i drugih komunalnih i infra- vrednu djelatnost strukturnih sustava B.1. Zgrade koje se grade na građevnoj čestici uz 5. ostale površine izvan građevnih područja i to obiteljske kuće i stambene zgrade unutar GPN-a za šumske površine (gospodarske i ostale šume) i poljo- - zgrade bez izvora zagađenja (za smještaj poljo- djelske površine. privrednih proizvoda i mehanizacije, za uzgoj poljopri- Sve to je prikazano na grafičkom listu br. 1. KO- vrednih kultura - staklenici, plastenici i slično) RIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA; 1.A PROSTORI - zgrade i građevine s mogućim izvorima zagađe- ZA RAZVOJ I UREĐENJE, listovima br. 2. INFRA- nja (uzgoj ograničenog broja domaćih životinja, sušare STRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE u mj. 1:25.000 te i pušnice) listovima br. 4. GRAĐEVNA PODRUČJA NASELJA u B.2. Zgrade/građevine, koje se grade izvan GPN-a mjerilu 1:5000. - Zgrade/građevine bez izvora zagađenja (za smje- (5) Osnovnu namjenu ima prostor čije je korištenje štaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, za uzgoj podređeno jednoj namjeni. To su poljodjelska i šumska poljoprivrednih kultura - staklenici, plastenici i slično) područja; prometni pojasevi te izletnička, turistička, - Zgrade/građevine s mogućim izvorima zagađenja sportska i rekreacijska područja. U područjima osnovne (postojeći uzgoj domaćih životinja, prerada poljoprivred- namjene mogu se izgraditi i drugi sadržaji, koji proizlaze nih proizvoda - mlinovi, sušare, mješaonice stočne hrane iz potrebe osnovne namjene (građevine infrastrukture). i slično). (6) Prevladavajuću namjenu ima prostor kojega 4.13. Sportska zgrada/građevina (R) je zgrada/ koristi više različitih korisnika, a jedna je od namjena građevina unutar koje se može obavljati neka od sportskih pretežita. U područjima s prevladavajućom namjenom i rekreacijskih aktivnosti (sportska dvorana, otvoreni i moguće je preklapanje različitih namjena, s tim da one zatvoreni bazeni). nisu u međusobnoj suprotnosti. 4.14. Građevina (zgrada) mješovite namjene je (7) Granice različitih građevnih područja utvrđene građevina unutar koje su moguće različite namjene. su (u pravilu) u granicama katastarskih čestica na kata- 2. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA PO- starskim kartama umanjenim u mjerilo 1:5000. U slučaju VRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE ZLATAR BISTRICA da dio katastarske čestice koja se nalazi unutar pojedine Članak 7. namjene iz stavka (4), točke 1-4 ovog članka nalazi unutar NAMJENA PROSTORA I GRAĐEVNIH POD- zaštitnog pojasa neke od infrastrukturnih građevina, isti će RUČJA se moći koristiti kao dio građevne čestice samo uz posebne (1) Ovim Planom utvrđuju uvjeti za uređenje uvjete nadležne pravne osobe za tu infrastrukturu. prostora općine, određuje svrhovito korištenje, namje- (8) Građevno područje unutar Plana nije predviđeno na, oblikovanje, obnova i saniranje građevnog i drugog na područjima koja imaju određena prostorna i prirodna Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1521 - Broj 16 ograničenja. Obzirom na nedostatnost i točnost podataka d) infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji, iz postojećih kartografskih podloga i studija moguća su sve bez štetnih utjecaja na okoliš manja odstupanja. Stoga projektant mora tražiti od in- e) uređivati područja za parkovne površine, vestitora da naruči provjeru stabilnosti tla, nosivosti tla, športsko-rekreacijske površine, dječja igrališta i slične visinu podzemne vode i sl. površine. 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU (3) U GPN-u zgrade se mogu graditi kao samosto- I ŽUPANIJU jeće, poluugrađene i ugrađene. Članak 8. (4) Uvjeti uređenja prostora za zgrade različitih (1) Na području Općine nalaze se ili su planirane namjena unutar neizgrađenih, a uređenih dijelova GPN-a, sljedeće građevine od važnosti za Državu: utvrđuju se na temelju odredbi ovoga Plana. a) državna cesta D24: Bedekovčina (D14) - Zlatar Članak 10. Bistrica - Donja Konjščina - Budinščina - Novi Marof - GRAĐEVNA ČESTICA Varaždinske Toplice - Ludbreg (D2) (1) Građevnom česticom smatra se zemljište, koje b) državna cesta D29: ( (D35) - po površini i obliku odgovara uvjetima ovoga Plana Zlatar Bistrica - - Soblinec - čvor Popovec utvrđenim za izgradnju zgrada, a ima neposredan pristup (D3) s prometne površine širine najmanje 3,00 m. Kad se ne- c) spojna cesta BC (čvor Zlatar D29) – D24 (prijelaz koj građevnoj čestici (koja je u drugom redu od uređene preko željezničke pruge izvan nivoa) prometne površine) želi pristupiti preko puta služnosti isti d) željeznička prugaod značaja za regionalni promet ne smije biti duži od 50 m. Taj put može biti i sastavni dio R201 (Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec) građevne čestice kojoj služi. e) međunarodna telefonska centrala I. i II. kate- (2) Unutar pojaseva postojećih i planiranih promet- gorije nica može se polagati sva potrebna infrastruktura, u skladu f) dalekovodi naponske razine 220 kV sa odgovarajućim Zakonima i Propisima. g) Plinovod – magistralni: Zabok – Ludbreg DN (3) Nije moguće graditi nove građevine prometne i 500/50 (postojeći) komunalne infrastrukture na područjima na kojima je ovim h) Plinovod – magistralni: Zabok – Ludbreg DN Planom predviđena izrada detaljnijih planova uređenja sve 500/50 (planirani) dok isti ne budu doneseni. i) sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda (4) Unutar pojaseva planiranih prometnih i ostalih aglomeracije Zlatar i uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih infrastruktura rekonstrukcija postojećih gra- voda Zlatar Bistrica đevina moguća je isključivo u skladu sa posebnim uvje- (2) Na području Općine nalaze se ili su planirane tima pravnih osoba nadležnih za određenu infrastrukturu. sljedeće građevine od važnosti za Krapinsko zagorsku Članak 11. županiju: GRAĐEVNA I REGULACIJSKA LINIJA I UDA- a) županijska cesta ŽC3067 LJENOSTI OD SUSJEDNIH ČESTICA b) magistralni vodoopskrbni cjevovod (1) Udaljenost građevne linije od regulacijske linije c) planirana cesta čvor Zlatar Bistrica – Zlatar – mora biti najmanje 5,00 m. Kod gradnje podzemnih gara- Mače -Novi Golubovec (D35) ža/parkirališta ispod većih višestambenih zgrada građevna d) retencije za obranu od poplava linija podzemnih dijelova zgrade može biti i na manjoj e) područje sporta i rekreacije (zajedno s općinom udaljenosti pa čak i da se poklapa s regulacijskom linijom. Bedekovčina). (2) Od odredbe iz prethodnoga stavka ovoga članka 2.2. GRAĐEVNA PODRUČJA NASELJA (GPN) može se odustati ako se građevna linija planirane zgrade Opće odredbe prilagođava građevnim linijama već izgrađenih zgrada u Članak 9. spomenutoj ulici u izgrađenome dijelu naselja, ili ako se (1) Oblik i veličina GPN-a prikazana je na grafič- radi o obnovi i rekonstrukciji postojećih (kulturno-povije- kom listu br. 4: “Građevna područja naselja i izdvojeni sno vrijednih) zgrada u već izgrađenim dijelovima naselja. dijelovi građevnog područja izvan naselja” gdje su ozna- (3) Građevine, koje se izgrađuju na slobodnostojeći čena izgrađena, neizgrađena, a uređena te neizgrađena i način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,00 neuređena građevna područja. metra od bočne međe prema susjednoj građevnoj čestici, (2) U GPN-u mogu se graditi: ako se na tom zidu planiraju otvori. Ako na bočnom zidu a) obiteljske kuće i stambene zgrade sa pratećim nema otvora, tada udaljenost tog zida od bočne međe pomoćnim i gospodarskim zgradama, višestambene, ne smije biti manja od 1,00 metar. Pod otvorom se ne stambeno-poslovne i poslovne zgrade, zgrade javne i podrazumijeva prozor na otklop veličine do 60x60 cm, društvene namjene) visine parapeta većim od 1,60 m, dijelovi zida od svje- b) gospodarske (proizvodne i poslovne) te ugosti- tlo-propusnih, ali neprovidnih elemenata i ventilacijski teljsko-turističke zgrade, servisni, uslužni i slični sadržaji otvori veličine 25x25 cm. Ukoliko krovište ima pad i djelatnosti, ali bez štetnih utjecaja na okoliš prema susjednoj međi tada ono mora imati snjegobrane c) prometne građevine sa pratećim zaštitnim po- na krovnoj plohi prema toj čestici. jasevima (4) Udaljenost od bočnih međa mjeri se od tlocrtne Strana 1522 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. projekcije svih etaža zgrade na tlo građevne čestice. a) Tlorisne i visinske veličine zgrada, oblikovanje (5) Zgrada se može graditi na međi: pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, te građevni materijali, a) u slučaju kad se radi o izgradnji zamjenske gra- osobito unutar postojećih tradicijskih naselja, moraju biti đevine u istom obrisu u skladu s tradicijski korištenim materijalima, okolnim b) u slučaju kad se radi o izgradnji zgrade prislo- građevinama, krajobrazom i načinom građenja na dotič- njene uz već postojeću ili planiranu susjednu zgradu na nom području međi (dvojna izgradnja i niza od tri građevine), b) Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili u nizu c) u slučaju izgradnje niza u planiranom građevnom moraju činiti arhitektonsku cjelinu području naselja c) Na kosom krovu dozvoljena je izgradnja krovnih (6) Kad se zgrada gradi na bočnoj međi (ugrađena kučica - tip I. Najveća dozvoljena širina krovnih kućica ili poluugrađena) bočni zid mora bit izveden bez ikakvih ne smije biti veća od razmaka dva krovna roga otvora i kao vatrootporan zid, a sljeme krova mora obve- d) Krovne plohe mogu biti jednostrešne, dvostrešne zno biti okomito na bočnu među na kojoj se gradi i bez i višestrešnete za zgrade unutar područja zaštite, a izvan krovnoga vijenca. Izuzetak je kod izvedbe jednostrešnog tih područja zgrade mogu imati i ravne krovove. Krovne krovišta sa padom prema građevnoj čestici na kojoj se plohe kosih krovišta zgrada u pravilu moraju biti u jednoj nalazi predmetna zgrada. ravnini te mogu imati nagib do najviše 45o Članak 12. e) Nagib jednostrešne krovne plohe može biti VISINA najviše do 40o (1) Ukupna visina zgrade mjeri se na zabatnom f) Zabranjuje se korištenje azbest-cementnih ploča pročelju i to od konačno zaravnatog i uređenog terena na za pokrov stambenih i poslovnih zgrada u bilo kojim najnižem dijelu pročelja do visine krovnog vijenca i/ili dijelovima građevnih područja naselja do sljemena krova. g) Izvan područja zaštite moguća je izvedba rav- (2) Najnižom kotom zaravnatog i uređenog terena nog krovišta na svim vrstama zgrada. Na svim krovnim uz pročelje građevinu ne smatraju se: plohama dozvoljava se postava fotonaponskih ćelija za a) kota dna okna prislonjenog uz građevinu (duljine proizvodnju električne energije za osobne potrebe. do 1,20 m i širine do 1,00 m uz zgradu) projektiranog radi (2) Na uličnom pročelju zgrada moguća je izvedba prozračivanja i/ili osvjetljenja podruma ili suterena lođa i balkona, pod uvjetom da je zgrada udaljena od b) najniža kota rampe širine do 4,00 m za pristup regulacijske linije najmanje 5,00 metara. u etažu podruma ili suterena Članak 14. c) najniža kota stubišta širine do 1,50 m, za pristup KROVIŠTE u podrum ili suteren. (1) Istak krovnog vijenca na dužoj strani pročelja (3) Visina zgrade, odnosno broj etaža određuje se može biti najviše do 80 cm od ravnine duljeg pročelja, a na s dva čimbenika od kojih oba moraju biti zadovoljena. To zabatu to može biti najviše 125 cm. Krovni vijenac mora su broj etaža zgrade i visina zgrade do krovnog vijenca/ biti u istoj ravnini kao i krovna ploha na koju se nastavlja. sljemena u metrima. (2) Kod novih građevina ne dozvoljava se mijenjati (4) Najveća dozvoljena visina vijenca obiteljske nagib krovne plohe od vijenca do sljemena, jer cijela krov- kuće ili stambene zgrade iznosi 9,50 metara mjereno na na ploha mora biti istovjetnoga nagiba. Može se odstupiti višoj strani zgrade, odnosno na nižem dijelu terena kod samo u širini krovnih nadozidnih prozora u kojemu slučaju pročelja zgrade. taj dio krovne plohe ima manji nagib, koji može završiti (5) Ako nisu zadovoljeni svi uvjeti iz članka 3, točka na sljemenu krova ili prije njega. 2.4 te stavka 3 ovoga članka, potkrovlje se tada smatra (3) Gradnja krovnih kućica na postojećem krovištu punim katom i n može imati oznaku Pk. moguća je pod uvjetom da njihova ukupna duljina ne (6) Ako se zgrada nalazi na kosom terenu ulaz iznosi više od 1/3 duljine krovišta na kojem se one grade. u zgradu može biti smješten na bilo kojoj razini (etaži) Članak 15. zgrade. Činjenica da je ulaz u zgradu na nekoj drugoj ra- UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE zini (osim suterena ili prizemlja) ne daje pravo da se ista (1) Uređenju okoliša i zaštiti krajobraza treba smatra prizemljem zgrade. Različit položaj ulaza u zgradu posvetiti osobitu pozornost te koristiti zatečen vrijedan (u odnosu na broj etaža) ne mijenja ovim provedbenim biljni nasad te saditi izvorno raslinje, te smišljeno saditi odredbama najveći dozvoljeni broj etaža zgrade, niti njenu listopadno drveće i grmlje tamo gdje je zimi potrebno najveću dozvoljenu visinu (u m). osunčanje, a ljeti sjena, te trajnozeleno i crnogorično Oblikovanje zgrada i građevne čestice raslinje tamo gdje je kroz cijelu godinu potreban zeleni Članak 13. zaštitni ili ukrasni pojas. OBLIKOVANJE ZGRADA (2) Zemljište oko zgrade, potporni zidovi, terase i (1) Arhitektonsko oblikovanje zgrada mora se slično moraju se urediti na način da se ne promijeni pri- prilagoditi postojećem ambijentu. Zgrade treba obliko- rodno oticanje vode sa terena čestice na štetu susjednoga vati u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, bojama zemljišta i susjednih zgrada. Ukupna zaravnata površina i materijalima. Arhitektonsko oblikovanje zgrada valja terena čestice dobivena zasjecima, usjecima ne smije uskladiti s krajobrazom i s tradicijskom slikom naselja: prijeći više od 30% površine čestice. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1523 - Broj 16

(3) Kod zgrada društvenih i ostalih javnih djelatno- i građevne linije) veći od 8,00 m, odnosno 5,00 m ako se sti, zgrada poslovne namjene te zgrada turističke namjene ne postavlja ispred zgrade. Postavljaju se tako da prednja u GPN-u, najmanje 30% čestice mora biti krajobrazno strana kioska, zajedno sa prodajnim pultom bude najmanje uređeno. Ostatak građevne čestice može se iskoristiti za 60 cm uvučena od javne površine (regulacione linije). uređenje površine za smještaj osobnih i dostavnih vozila. Prostor ispred kioska, kao i dio prostora kojim se ulazi u Članak 16. kiosk mora se popločiti. Vlasnik/korisnik kioska dužan je OGRADE, ŽIVICE, VRTOVI postaviti koš za otpatke. (1) Ograda građevnih čestica može biti drvena ili (4) Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, mora drugog građevnog materijala ali ožbukana, ili u kombi- biti smještena tako da ni u kojem pogledu ne umanjuju naciji sa živom ili metalnom ogradom. Najveća ukupna preglednost prometa, ne ometa promet pješaka i vozila, visina ograde na regulacijskoj liniji može biti do 1,50 m, a ne narušava izgled prostora, ne otežava održavanje i međi prema susjedu 2,00 m. Puni (zidani) dio ograde može korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih biti visok najviše 1,0 m. Iznimno ograde mogu biti i više i građevina. Kiosk se mora moći priključiti na NNM, a u to kada je to nužno radi zaštite ili specifične namjene gra- slučaju da će se u kiosku pripremati hrana kiosk mora biti đevne čestice (gospodarske, športske, rekreacijske i dr.). priključen na vodoopskrbnu mrežu i odvodnju. (2) Iznimno su moguće žičane ograde, ali obvezno (5) Pokretnim napravama smatraju se stolovi, uz sadnju živice s unutarnje strane građevne čestice. klupe, stolice, automati za prodaju napitaka i slične robe, (3) U vrtovima i voćnjacima ne saditi strane biljne hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, peći za peče- vrste, kao ni one uobičajene i prečesto viđene u velikim nje plodina, drvena spremišta za priručni alat i materijal gradovima, a koje je strano krajoliku. Valja koristiti stare komunalnih organizacija, sanduci za glomazan otpad i lokalne svojte drveća, grmlja i cvijeća. slične naprave, pokretne ograde i druge naprave postav- (4) U predvrtovima, između ulice i zgrade, treba ljene ispred zgrada s ugostiteljskom namjenom te šatori u saditi ukrasno grmlje ili cijeli predvrt zasaditi travom. kojima se obavlja promet robom, ugostiteljska djelatnost (5) Korisnik građevne čestice postavlja ogradu na ili održavaju određeni društveno-zabavni sadržaji, prije- lijevu bočnu među (gledano od ulice prema čestici) prema nosni WC-i sl. Pokretne naprave se postavljaju u skladu susjednoj građevnoj čestici isključivo s unutrašnje strane s ovim odredbama, Odlukom Općine Zlatar Bistrica i svoje čestice. Kod uglovnih građevnih čestica ograda zakonskim odredbama. se postavlja duž obje regulacijske linije, ali isto tako s Članak 18. unutrašnje strane svoje čestice. PARKIRALIŠTA - OPĆI UVJETI (6) Ograde se nikako ne smiju postavljati uz rub (1) Na svakoj građevnoj čestici mora se osigurati građevnih čestica za izgradnju višestambenih zgrada, smještaj osobnih vozila korisnika te zgrade. Od ove poslovnih, javnih i društvenih zgrada. Izuzetak je postav- odredbe može se odstupiti samo kod već izgrađenih gra- ljanje ograde na rub građevnih čestica za izgradnju zgrada đevnih čestica. Međutim, kod rekonstrukcije ili izgradnje odgojno-obrazovne namjene te zgrada za kulturu i sport. zamjenske zgrade moraju se poštovati uvjeti iz stavka (3) Članak 17. i (4) ovog članka. KIOSCI, REKLAMNE PLOČE I POKRETNE (2) Parkiralište se ne smije predvidjeti duž postojeće NAPRAVE prometnice na način da se time sužava kolnik ili da se (1) Unutar granice obuhvata Plana, unutar i izvan onemogući prolaz pješaka (potrebno je osigurati pločnik građevnih područja različitih namjena, na javnim povr- najmanje širine 1 metar). šinama kao i privatnim česticama mogu se postavljati (3) Na građevnoj čestici obiteljske kuće ili stam- kiosci, pokretne naprave i druge konstrukcije privreme- bene zgrade obvezno treba osigurati jedno parkirališno nih obilježja (reklamne ploče, oglasne ploče, reklamni ili garažno mjesto (P/GM) za svaku stambenu jedinicu. stupovi i sl.) kao i urbana oprema. U kioscima se može (4) U slučaju da se unutar stambeno-poslovne zgra- prodavati roba i pružati sitne usluge u skladu sa važećim de predviđa, ili se već nalazi, neki poslovno-trgovački ili Pravilnicima i propisima sličan sadržaj koji zahtijeva dostavu, na građevnoj čestici (2) Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih treba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila konstrukcija privremenih obilježja na javnim površinama te određeni broj parkirališnih mjesta, u ovisnosti o veličini izdaju se dozvole u skladu s ovim odredbama, Odlukom poslovnog prostora: Općine Zlatar Bistrica i zakonskim odredbama. - trgovina: 1-3 PM na svakih 100 m2 (3) Kioskom se smatra estetski oblikovana gra- - poslovni prostor 2-4 PM na svakih 100 m2 đevina lagane konstrukcije, koja se može u cijelosti ili - manji ugostiteljski lokali 2-4 PM na svakih 100 dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupa- m2 ma. Mogu se postavljati na javne površine (krajobrazno - ugostiteljstvo-prehrana 4-6 PM na svakih 100 uređene površine, građevne čestice javnih sadržaja i sl.) m2 ili 2 PM za 3 stola restorana. i to u neposrednu blizinu prometne površine, ali izvan Članak 19. cestovnih pojasa. Kiosci se mogu postavljati i na građev- GARAŽE ne čestice u vlasništvu fizičkih osoba, pod uvjetom da je (1) Na građevnim česticama garaže se mogu gra- predviđeni prostor za postavu kioska (između regulacione diti u sklopu glavne zgrade ili odvojeno od nje, a njihova Strana 1524 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. površina ulazi u izgrađen površinu prizemlja i ukupnu za proizvodnju struje (za potrebe korisnika zgrade i/ili izgrađenost građevne čestice. rasvjete građevne čestice). (2) Garaže, odnosno garažno-parkirališna mjesta, (4) Nove zgrade uz postojeću srednjetlačnu plin- smiju se izgraditi unutar prizemlja; suterena, ili podruma sku mrežu priključivat će se na nju, a za one koje će biti glavne građevine, ili u sklopu pomoćne građevine. locirane izvan područja izgrađene plinoopskrbne mreže (3) Ako se garaža izvodi kao pomoćna slobod- bit će potrebno projektirati i izgraditi nove srednjotlačne nostojeća zgrada mora se uskladiti s arhitektonskim plinovode kao nastavak ili proširenje postojeće srednjo- oblikovanjem stambene zgrade na toj građevnoj čestici. tlačne plinske mreže. (4) U slučaju garaže za teretno vozilo (do 3,5 t) (5) Svaka zgrada, odnosno svako odvojeno stubište ona mora biti izgrađena na građevnoj liniji povučenoj u višestambenim zgradama mora imati zasebni srednje- na udaljenosti od regulacione linije za najmanje veličinu tlačni kućni priključak. duljine samog teretnog vozila, odnosno planirane dubine (6) Svaka zgrada imati će na plinskom kućnom garaže, uvećanoj za 3,00 metra. Prostor ispred garaže ko- priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara dotok risti se za vanjsko parkiranje vozila na građevnoj čestici. prirodnog plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima Visina vijenca garaže teretnih vozila ne smije biti veća će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja od 4,50 metra. dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih (5) Teretna vozila veće mase od one utvrđene u nepogoda. prethodnom stavku ne smiju se parkirati niti garažirati na (7) Plinski spremnici, zavisno od situacije, na gra- građevnim česticama namijenjenim stambenoj ili mješovi- đevnoj čestici trebaju biti smješteni na prozračnom, ali toj izgradnji, kao niti na javnoj prometnici, već se za njih što manje uočljivom mjestu s javne prometne površine. mora osigurati odgovarajuće parkiralište u izdvojenim gra- Jako uočljive i izvan ravnine pročelja zgrada postavljene đevnim područjima izvan naselja gospodarske namjene. ormariće plinske mreže, treba ugraditi u zid tako da vrata Članak 20. ormarića budu u ravnini zida. ODLAGANJE KUĆNOG OTPADA Članak 22. (1) Na građevnim česticama potrebito je urediti PRIKLJUČAK NA MREŽU ODVODNJE prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada. Mjesto (1) Zgrade na građevnim česticama priključit će za odlaganje treba biti lako pristupačno, a ipak zaklonjeno se na mrežu odvodnje na način kako to propisuje javno od izravnoga pogleda s ulice. poduzeće nadležno za (2) Kod stambeno-poslovnih i višestambenih odvodnju otpadnih voda. zgrada mjesto za odlaganje otpada treba biti predviđeno (2) Na dijelovima područja obuhvata Plana gdje u sklopu zgrade. Iznimno se može dozvoliti odlaganje i nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne vode se izvan zgrade, ali mora biti uređeno na građevnoj čestici. moraju odvoditi u Za reciklažne spremnike (odvojeno sakupljanje otpada - vodonepropusne sabirne jame (kao privremeno papir, staklo, plastika i dr.) treba predvidjeti prikladno, ali rješenje) do izgradnje sustava javne odvodnje. Najmanja vizualno ne jako izloženo mjesto. udaljenost potpuno ukopane sabirne jame od ruba građev- (3) Odlaganje otpada je moguće i van građevnih ne čestice smije biti 1,00 m. čestica, ali tada to mora biti u spremnike koji se postav- (3) Za gradnju gospodarske građevine u kojoj će ljaju na javnim površinama. Mjesta za postavu spremnika se obavljati djelatnosti koje zagađuju okoliš, trebaju se utvrđuje Općinska komunalna služba. Svojom postavom odrediti posebne mjere zaštite okoliša vezane za način spremnici ne smiju dovoditi u opasnost sigurno odvijanje rješavanja odvodnje otpadnih voda. kolnog i pješačkog prometa, te ih treba postaviti tako da (4) U slučaju nastajanja otpadnih voda koje po svom što manje narušavaju estetski izgled javnoga prostora sastavu i kakvoći nisu sanitarne otpadne vode, potrebno (ulice ili trga). Spremnici se nikako ne smiju postavljati je prije ispuštanja istih u sustav javne odvodnje otpadnih na javne zelene ili parkovne površine, kao niti na uređena voda, odnosno sabirne jame predvidjeti njihovu predobra- parkirališta. Površina za postavu spremnika mora biti du u odgovarajućim uređajima. Kakvoća otpadnih voda popločena/asfaltirana i lako održiva. prije upuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda Članak 21. mora biti u skladu s odredbama Pravilnika o graničnim PRIKLJUČAK NA ELEKTRIČNU I PLINOOP- vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama SKRBNU MREŽU za ispuštanje u sustav javne odvodnje. (1) Zgrade na građevnim česticama priključuju (5) Sadržaj sabirnih jama odvozi se posebnim vozi- se na NNM na način kako to propisuje javno poduzeće lima u nadležni središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih nadležno za opskrbu električnom energijom. voda. Odvoz otpadnih voda iz sabirnih jama mora obav- (2) U dijelu GPN-a (sa registriranom zaštitom) ljati ovlašteno poduzeće za obavljanje ovih djelatnosti, priključak zgrada na NNM treba izvesti podzemno, a a o učestalosti odvoza, kakvoći i količini otpadne vode u skladu sa posebnim propisima nadležnog distributera potrebno je voditi evidenciju. električne energije. (6) Otpadne vode (sanitarne, tehnološke i dr.) ne (3) Na krovne površine svih vrsta zgrada mogu smiju se ispuštati i prepumpavati u sustav oborinske se postavljati sunčani kolektori i/ili fotonaponske ćelije odvodnje. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1525 - Broj 16

(7) Parkirališne i prometne površine treba izvesti u za obiteljsku i/ili stambeno poslovnu zgradu, 10,00 m za padu od najmanje 1,5% radi što brže odvodnje oborinskih građevine javne namjene (poslovne i proizvodne), a 15,00 voda, kako bi se spriječilo razlijevanje istih po okolnom m za gospodarske građevine sa izvorom zagađenja. Prostor terenu kao i procjeđivanje u podzemlje. pojasa vodotoka, odnosno zemljišni pojas uz njega, mora (8) Potencijalno onečišćene oborinske vode s ostati pristupačan za redovno održavanje vodotoka. prometnih površina kao i parkirališta, trebaju se proči- (2) Podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno stiti preko separatora ulja s taložnicom i upustiti putem izvođenje drugih radova koji bi mogli ugroziti korito vo- internog sustava oborinske odvodnje u otvorene ili djelo- dotoka (samu obalu, ili vodenu površinu) moguće je samo mično zacijevljene cestovne jarke, melioracijske kanale uz posebne uvjete i suglasnost hrvatskih voda. ili lokalne recipijente. Članak 25. (9) Uvjetno čiste oborinske vode s krovnih površina ZAŠTITA OD POŽARA smiju sr upustiti po površini vlastitog terena. (1) Sve zgrade, koje se grade kao poluugrađene ili (10) Na području Općine Zlatar Bistrica nije dozvo- ugrađene moraju biti međusobno odvojene vatrobranim ljena izgradnja upojnih zdenaca za prihvat pročišćenih ili zidom. nepročišćenih oborinskih i/ili otpadnih voda. (2) Sve zgrade moraju biti izgrađene od čvrstoga i (11) U slučaju izvođenja radova u području podze- vatrootpornog građevnoga materijala. mnih voda potrebno je predvidjeti mjere zaštite građevina (3) Ako se koristi drvena građa tada ona mora biti od onečišćenja te uporabu materijala koji ne utječu na zaštićena premazom koji će joj osigurati zadovoljavanje kakvoću podzemne vode. osnovnih protupožarnih uvjeta, a građevine i zgrade (12) Cjelokupni sustav odvodnje otpadni voda na moraju biti na propisanim međusobnim udaljenostima. području Općine Zlatar Bistrica mora biti u potpunosti Obiteljske kuće i stambene zgrade nepropustan. Članak 26. Članak 23. (1) Primjenjuju se članci od 9. do 25. PRIKLJUČAK NA VODOOPSKRBNU MREŽU (2) Na jednoj građevnoj čestici, namijenjenoj za (1) Zgrade na građevnim česticama priključuju se izgradnju obiteljskih kuća ili stambenih zgrada, mogu se na vodoopskrbnu mrežu na način kako to propisuje javno graditi i dodatne građevine koje čine jednu funkcionalnu poduzeće nadležno za vodoopskrbu. cjelinu kao npr. pomoćne građevine (garaža, spremište, (2) Ako na dijelu GPN-a na kojem će se graditi kotlovnica, drvarnica i sl.) ili manje gospodarske zgrade. zgrada postoji vodovodna mreža, opskrba vodom rješava (3) Na građevnoj čestici, osim stambene zgrade, se prema mjesnim prilikama. Uvjetima uređenja prostora može se izgraditi i manja poslovna zgrada (do najveće za gradnju stambenih zgrada, kada se one grade u po- do0zvoljene izgrađenosti čestice), čija djelatnost nije dručjima gdje nema vodoopskrbe, određuje se obvezna bučna i štetna za stambeno okruženje. gradnja bunara ili cisterni. Dok se ne izvede vodovodna Članak 27. mreža na nekom području korisnik/vlasnik zgrade dužan OBLIK KUĆA I ZGRADA je riješiti opskrbu pitkom vodom izgradnjom cisterne na (1) Unutar zaštićenih povijesnih cjelina u projekti- građevnoj čestici ili bunara. ranju se trebaju koristiti tradicijski tlorisi zgrada - u obliku (3) Građevine koje služe za opskrbu pitkom vodom pravokutnika i jednostavnoga volumena. (cisterne, bunari i dr.) moraju biti izgrađene i održavane (2) U svim ostalim dijelovima građevnih područja prema važećim propisima. Moraju biti izvedeni na pro- naselja mogući su svi suvremeni oblici kuća i zgrada. pisanoj udaljenosti od postojećih septičkih jama, gnojišta Članak 28. te otvorenih kanalizacijskih odvoda i sl. VISINA I KATNOST ZGRADE (4) Bunari se moraju graditi od nepropusnoga (1) Obiteljske kuće, stambene zgrade, stambeno-po- materijala i to do 50 cm iznad razine terena te 20 cm is- slovne i poslovne zgrade mogu se graditi najviše kao Su/ pod najnižega vodostaja podzemne vode. Dubina bunara P+1+Pk. Iznimno, do Su/P+2 ako se veći dio prizemlja odredit će se prema razini podzemne vode, ali ne smije predviđa za uređenje poslovnog prostora i to u središnjem biti manja od 7,0 m od ruba okolnog terena. Unutarnje općinskom naselju (prema granici označenoj na listu 4. stjenke bunara moraju biti zaglađene do dubine najmanje Građevna područja naselja. Najveća dozvoljena visina do 4,0 m ispod površine terena. Bunar mora biti pokriven ruba krovnog vijenca za Su/P+1+Pk iznosi 9,50 metara, a nepropusnom pločom. Najmanja udaljenost bunara ili za Su/P+2 iznosi 11,50 m od konačno zaravnatog terena. potpuno ukopane cisterne od ruba građevne čestice smije (2) Konstruktivna visina podruma (Po) stambene biti 1,00 metar. zgrade smije biti najmanje 2,50 m, dok najveća nije odre- Članak 24. đena, ali uz uvjet da najviše 1,50 metara visine podrum- VODNO GOSPODARSTVO skog volumena može viriti izvan kote uređenog terena. (1) Građevine i zgrade na građevnim česticama, Tada se etaža iznad može nazvati PRIZEMLJE. U su- koje se jednim dijelom naslanjaju na granicu pojasa vodo- protnom, etaža iznad se naziva PRVI KAT. Konstruktivna toka gradit će se u skladu s vodno-gospodarskim uvjetima. visina prizemlja (PR) za poslovno-trgovačko-ugostiteljski Planerski prijedlog zaštite, odnosno najmanja udaljenost sadržaj može biti do 4,00 metra, a konstruktivna visina pročelja građevine, od ruba pojasa vodotoka je 5,00 m svih ostalih katova smije biti najviše do 3,20 m. Strana 1526 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

Članak 29. - za zgrade izgrađene na slobodnostojeći način VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNE do 35%, ČESTICE - za dvojne zgrade izgrađene na poluugrađen način (1) Veličina građevne čestice za građenje obiteljske do 45 %, kuće ne može biti manja od: - za zgrade u nizu do 55 %. a) za građenje zgrade na slobodnostojeći način: 350 m2 u planiranim, a 300 m2 u već izgrađenim dijelovima Članak 30. naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne GPN S POSEBNIM UVJETIMA I NAČINOM smije biti uža od 14,00 m u planiranim, odnosno 12,00 KORIŠTENJA m u izgrađenim dijelovima naselja), (1) Unutar GPN-a (mješovite namjene) s posebnim b) za građenje zgrade na poluugrađen način: 300 uvjetima i načinom korištenja mogu se graditi stambeno m2 u planiranim, a 250 m2 u već izgrađenim dijelovima poslovne i poslovne zgrade, poslovno-trgovačko-ugosti- naselja, uz poštivanje ostalih uvjeta. Širina građevne teljski prostori kako slijedi: čestice na građevnoj liniji ne smije biti manja od 12,00 a) trgovina: trgovački prostori do 600 m2 prodajnog metara u planiranim, odnosno 10,00 m u izgrađenim prostora, dijelovima naselja. b) ugostiteljstvo (restoran do 100 sjedećih mjesta c) za građenje zgrade u nizu: 200 m2 u planiranim, i ostali ugostiteljski sadržaji), a 150 m2 u već izgrađenim dijelovima naselja. Širina c) gospodarski sadržaji (proizvodno-poslovni) građevne čestice na građevnoj liniji ne smije biti manja od d) turizam (obiteljski pansioni, smještaj i ponuda 8,00 metara u planiranim, odnosno 6,00 m u izgrađenim u obliku seoskog turizma). dijelovima naselja. (2) Unutar GPN-a (mješovite namjene) s posebnim (2) Najmanja površina građevne čestice nami- uvjetima građenja i korištenja mogu se graditi i koristiti jenjene stambenoj izgradnji mora zadovoljiti osnovne poslovno-proizvodne i skladišne zgrade tlorisne površine uvjete suvremenoga stanovanja, podrazumijevajući i sve do najviše 250,00 m2. Ako se na građevnoj čestici planira higijensko-tehničke standarde. izgraditi ili se već nalazi stambena zgrada koeficijent (3) Najmanja veličina građevnih čestica koje se izgrađenosti ne smije biti veći od 0,70. Najmanje 20% nalaze u pojasu širine 200 m od ruba građevnog područja površine građevne čestice mora biti krajobrazno uređeno. naselja, prema poljoprivrednim površinama, povećava se Najveća visina krovnog vijenca građevine gospodarske za 50% u cilju smanjenja gustoće stanovanja i izgrađenosti namjene ne smije biti veća od 5,00 m ako se zgrada gradi prostora. u prvom dijelu građevne čestice, a ako se gradi u zadnjem (4) Novoplanirana obiteljska kuća ne može biti dijelu građevne čestice visina vijenca ne smije biti veća manja od 50,00 m2 bruto razvijene površine. od 6,00 m. Podrum se može izvesti ispod cijele zgrade ili (5) U izgrađenim dijelovima GPN-a, koja su na djelomično. Iznimno, u slučaju da proizvodni proces to grafičkom listu br. 4: “Građevna područja naselja ” ozna- zahtjeva, najviše 20% površine zgrade može imati i veću čena tamnožutom bojom, mogu se građevno popraviti, visinu, ali ne veću od 8,00 m. U tom slučaju taj dio zgrade građevno prilagoditi novoj ili postojećoj namjeni, obnoviti mora biti u zadnjem dijelu građevne čestice. Udaljenost i dograditi postojeće zgrade. U tim slučajevima ne smije gospodarske zgrade od bočne međe ne smije biti manja se pogoršati zatečeno stanje u pogledu osunčanja, odno- od 3,00 m ako se na tom zidu planiraju otvori. Duž dulje sa prema susjedu i sl. Najveća dozvoljena izgrađenost strane gospodarske zgrade mora se osigurati neometani građevne čestice: prilaz vatrogasnom vozilu propisane nosivosti i na udalje- - za zgrade izgrađene na slobodnostojeći način nosti od zgrade ne manje od pola visine zgrade + 1,00 m. do 40%, S te strane ujedno se treba planirati i prilaz gospodarskim - za dvojne zgrade izgrađene na poluugrađen način vozilima do same zgrade. Na građevnoj čestici mora se do 50 %, osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za zaposlene - za zgrade u nizu do 60 %. te parkirališna mjesta za poslovne suradnike. Primijenjeni (6) Iznimno je moguća izgrađenost i do 80% i to u građevni materijal i građevna konstrukcija mora ispunja- slučajevima kada se radi o malim česticama sa već legalno vati propisane suvremene zahtjeve stabilnosti i nosivosti . izgrađenom glavnom zgradom. Povećanje izgrađenosti do pročelja i pokrov ne smiju se izvesti od sjajnog materijala 80% odnosi se na izgradnju garaže za osobno vozilo i to koji odbija svjetlo. Građevna čestica s gospodarskom samo u područjima gdje postojeća prometna situacija ne zgradom mora biti ograđena čvrstom zidanom ogradom omogućava da se osobno vozilo parkira unutar cestovnoga visine do 1,80 m. pojasa. (3) Gospodarske zgrade i građevine u domaćin- (7) U neizgrađenim dijelovima GPN-a, koja su na stvu bez izvora onečišćenja jesu: zgrade za proizvodnju, grafičkom listu br. 4: “Građevna područja naselja ” ozna- skladištenje tih i čist obrt te staklenici, plastenici i sl. čena svjetlo žutom bojom, mogu se graditi nove obiteljske Prilikom korištenja ovih gospodarskih zgrada ne smije kuće, stambene ili stambeno-poslovne, višestambene i dolaziti do stvaranja bilo koje vrste zagađenja (buka, poslovne zgrade gdje je ukupna izgrađenost zemljišta miris, pojava dima, ...) po okoliš većih od dopuštenih za građevne čestice: građevno područje mješovite namjene. To se odnosi na Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1527 - Broj 16 vrijeme procesa skladištenja i dovoza/odvoza potrebne se grade. sirovine i/ili gotovih proizvoda/poluproizvoda. Prostor za (3) Gospodarske zgrade i građevine u domaćinstvu skladištenje sirovina i gotovih ili polugotovih proizvoda bez izvora onečišćenja jesu: zgrade za tih i čist obrt te mora se osigurati unutar građevne čestice ovih zgrada. staklenici, plastenici i sl. Pristup dostavnim vozilima te njihovo parkiranje za (4) Gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvod- vrijeme utovara/istovara mora se osigurati isključivo na nju manjeg obima s izvorom zagađenja su staje, svinjci, samoj građevnoj čestici, izvan svih prometnih površina. kokošinjci, kunićnjaci … (4) Unutar GPN-a s posebnim uvjetima gradnje i (5) U sklopu građevnih područja naselja za koja se načinom korištenja moguća je izgrađenost do 50%, uz planira donošenje prostornih planova niže razine odredbe obvezu da je bar 20% površine građevne čestice krajo- iz stavka 4. ovoga članka mogu se i detaljnije odrediti. brazno uređeno. Visina vijenca zgrada namjene iz stavka (6) Sve pomoćne i gospodarske zgrade i građevine u 2 ovoga članka ne smije biti veća od 12,00 metara do domaćinstvu smiju se graditi sa podrumom, u visini dvije vijenca, odnosno 13,50 m do krovnog sljemena. nadzemne etaže i visinom do vijenca od 6,00 metara s tim (5) Ostali uvjeti gradnje na građevnim česticama da visina od kote konačno zaravnatog terena do sljemena jednaki su uvjetima gradnje gospodarskih zgrada i gra- krova ne prelazi visinu sljemena ulične obiteljske stam- đevina unutar izdvojenih dijelova građevnog područja bene zgrade, odnosno ne više od 8,00 m. izvan naselja gospodarske namjene (Članak 36-39). (7) Odnos pomoćnih i gospodarskih građevina u Članak 31. domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora SMJEŠTAJ NA GRAĐEVNOJ ČESTICI onečišćenja susjednoj građevnoj čestici jest slijedeći: (1) Obiteljske kuće i stambene zgrade u pravilu a) ako se zgrada/građevina naslanja na istu takvu se postavljaju prema ulici, a pomoćne i gospodarsko/po- zgradu/građevinu na susjednoj građevnoj čestici, tada slovne građevine po dubini građevne čestice iza osnovne zid na međi mora ispunjavati sve proptupožarne uvjete građevine. za ne širenje vatre; inače najmanja udaljenost od međe (2) Ako se na bočnom pročelju zgrade gradi bal- građevne čestice susjedne obiteljske stambene zgrade kon, lođa ili prohodna terasa njihov vanjski rub mora biti mora biti 3,00 m udaljen najmanje 3,00 m od susjedne građevne čestice. b) ako se zgrada/građevina gradi od drva i drugoga (3) U slučaju izgradnje obiteljske kuće ili stambene zapaljivoga materijala, a u njoj se sprema sijeno i slama, zgrade na građevnoj čestici između dvije građevne čestice najmanja udaljenost od međe susjedne građevne čestice gdje su zgrade izgrađene na regulacijskoj liniji onda i ona iznosi 5,00 m mora biti izgrađena na regulacijskoj liniji. U zaštićenim c) ako se zgrada/građevina gradi kao dvojna s dijelovima naselja o tome odlučuje Uprava za zaštitu zgradom/građevinom na susjednoj građevnoj čestici nagib kulturne baštine, nadležni Konzervatorski odjel. krova ne smije odvoditi vodu na susjednu građevnu česti- Članak 32. cu; sljeme krovišta mora biti okomito na tu bočnu među POMOĆNE I GOSPODARSKE ZGRADE I GRA- d) najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice ĐEVINE može biti i manje od 3,00 metra, ali ne manje od 1,00 m (1) U sklopu građevnih područja naselja, na gra- i tada taj zid ne smije imati otvore, osim onih koji se ne đevnim česticama namijenjenim izgradnji obiteljskih smatraju otvorom; grada/građevina mora biti od opeke kuća i li stambenih zgrada mogu se uz osnovnu zgradu ili betona. graditi također: (8) U slučaju da je krov zgrade nagnut prema a) pomoćne zgrade i građevine u domaćinstvu, susjednoj građevnoj čestici na krovnu plohu moraju se b) gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvod- svakako ugraditi snjegobrani. nju bez izvora onečišćenja (9) Gospodarska zgrada/građevina u domaćinstvu c) gospodarsko/poslovne zgrade za proizvodnju za proizvodnju s izvorom onečišćenja mora biti udalje- manjeg obima. na najmanje 10,00 metara od stambene zgrade na istoj (2) Pomoćne zgrade i građevine u domaćinstvu su: građevnoj čestici, a 15,00 metara od stambene zgrade na garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, ljetne kuhinje, susjednoj građevnoj čestici. ostave sitnog alata, kotlovnice, sušare, otvoreni bazeni (10) Postojeće pomoćne i gospodarske zgrade/ i slične građevine koje služe za potrebe domaćinstava. građevine u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite po- Mogu se graditi počevši od građevne linije osnovne gra- trebe, koje su sagrađene u skladu s prijašnjim propisima i đevine prema dubini građevne čestice, ali ne na manjoj čija udaljenost od susjedne građevne čestice ne odgovara udaljenosti od 5,0 m od regulacijske linije. Samo se garaža udaljenostima određenim u prethodnim stavcima ovoga može graditi na prostoru od građevne linije do regulacijske članka, mogu se građevno obnavljati uz obvezno pošti- linije (i to iznimno, ako postoje valjani razlozi uzrokovani vanje protupožarnih propisa. obličjem terena ili naslijeđenom urbanom strukturom). U (11) U postojećim gospodarskim zgradama/građe- slučajevima gradnje na međi, zid prema susjedovoj međi vinama domaćinstva za proizvodnju s izvorom onečišćenja mora biti vatrootporan. Krovna voda mora se slijevati na - tovilišta (uzgoj i tov stoke i peradi), a koje su izgrađene vlastitu građevnu česticu. Materijalima i oblikovanjem po prijašnjim propisima, na jednoj građevnoj čestici, odno- moraju biti usklađene sa stambenom zgradom uz koju sno u sklopu jednoga poljodjelskoga domaćinstva unutar Strana 1528 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. građevnog područja naselja, može se uzgajati najviše do (2) Širina građevne čestice prema javnoj promet- 10 uvjetnih grla. noj površini treba biti najmanje 5,00 metara. Na čestici (12) Gnojišta moraju biti udaljena od stambenih je potrebno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta zgrada najmanje 15,00 m, a od građevina za opskrbu za osobna vozila. Na 1000 m2 bruto razvijene površine vodom (izvori, bunari, cisterne isl.) najmanje 30,0 m zgrade potrebno je osigurati 10-20 parkirališnih mjesta. vodeći računa o smjeru toka podzemnih voda, obliku Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja potreban broj terena i sastavu tla. parkirališnih mjesta može se osigurati i u neposrednoj bli- (13) Pčelinjaci moraju biti udaljeni najmanje 5,0 zini (na susjednoj građevnoj čestici). Iznimno, parkirališta m od susjedne građevne čestice, ako su okrenuti toj ili dio potrebnih parkirališnih mjesta može biti izveden i u građevnoj čestici, a najmanje 3,0 m ako su okrenuti u pojasu ulice (ako je pojas ulice dovoljno širok ispred gra- suprotnom smjeru. đevne čestice zgrade), ali pri tom ne smije doći do suženja Članak 33. kolnika ispod propisanoga standarda i do onemogućavanja VIŠESTAMBENE I POSLOVNE ZGRADE izvedbe nogostupa min. širine od 1,5 m. (1) Pri izgradnji nove (veće ili manje) višestambene (3) Uz možebitni dječji vrtić i osnovnu školu obve- ili poslovne zgrade u neizgrađenim dijelovima GPN-a te zno je osigurati krajobrazno uređene površine kao i povr- prilikom obnove postojeće zgrade (nadogradnja i prigrad- šine za sportska igrališta i boravak djece na otvorenom u nja) unutar postojećeg GPN-a, međusobna udaljenost dvije skladu s propisima. Ukupna izgrađenost građevne čestice zgrade mora biti u skladu sa Zakonom. za školu i dječji vrtić može biti najviše 45%. (2) Višestambena zgrada iz prethodnog stavka može (4) Ukupna izgrađenost građevne čestice, na kojoj se graditi unutar GPN-a središnjeg općinskog naselja, kao je građevina ostale društvene i poslovne namjene, može i unutar područja za koje je propisana izrada UPU-a. Broj biti najviše 40%. Najmanje 20% građevne čestice nami- podrumskih etaža nije ograničen. Visina zgrada (nadzemni jenjene izgradnji građevina društvene i poslovne namjene dio) utvrđuje se najviše kao: mora biti uređeno kao krajobrazno uređena površina s a) Su/P+3 odnosno četiri nadzemne etaže visokim nasadima (drvećem). b) Su/P+2+Pk odnosno, tri nadzemne etaže. (5) Najveća visina za zgrade društvenih djelatnosti (3) Pri izgradnji nove višestambene ili poslovne može biti Su/P+2+Pk; ili 13,00 metara do ruba krovnog zgrade u GPN-u međusobna udaljenost dviju zgrada ne vijenca. Kod zgrada čija se visina ne može mjeriti brojem može biti manja od visine sljemena krovišta veće zgrade, katova (športska dvorana i sl.) najveća dozvoljena visina ali ne manja od Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara gdje je pojedinog dijela zgrade je 13,00 metara (osim dimnjaka Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu kotlovnice). njihove najmanje udaljenosti; H1 visina prve zgrade mje- (6) Visine zgrada društvenih djelatnosti treba reno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema prilagoditi obrisu naselja, vidljivom s glavnih cesta ili susjednoj; H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako vidikovaca. U tom smislu visinu zgrade treba odrediti zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj. tako da se iznad linije obrisa naselja može isticati samo (4) Ako su zgrade iz ovoga članka, odnosno druge krov, ali ne i pročelje zgrade. zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) računaju Članak 35. se visine (visina) do krovnoga sljemena. GROBLJA I VJERSKI SADRŽAJI (5) Prostor za kratkotrajno prikupljanje otpada mora (1) Planom je određena površina za proširenje po- biti pristupačan vozilima za odvoz, s najvećim nagibom stojećeg groblja u Lovrečanu. Uređenje proširenja groblja pristupne staze od 8%. može se provoditi isključivo na temelju Urbanističkog (6) Koeficijent izgrađenosti za obje vrste zgrada ne plana uređenja. smije biti veći od 45%, a najmanje 25% površine građevne (2) Nove crkve i ostali vjerski sadržaji mogu se čestice mora biti krajobrazno uređeno. graditi unutar GP-a pojedinog naselja. (7) Potrebno je osigurati vatrogasni pristup do 2.3. IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA svih stambenih ili poslovnih jedinica bar s jedne strane, IZVAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE a u skladu sa važećim Pravilnicima i Zakonu o zaštiti od Članak 36. požara. (1) Razmještaj i veličina izdvojenih građevnih po- dručja izvan naselja (I, I4 i K), prikazani su na grafičkom Članak 34. listu br. 1: “Korištenje i namjena površina” i na grafičkim ZGRADE DRUŠTVENE NAMJENE listovima br. 4: “Građevna područja naselja. (1) U građevnom području naselja mogu se graditi (2) Unutar ovih područja moguća je izgradnja zgra- zgrade namijenjene: da i građevina proizvodne, skladišne, servisne i poslovne a) obrazovanju (predškolske i školske ustanove), namjene kao i namjena koje se logično nadopunjavaju na kulturi i fizičkoj kulturi, potrebe određene poslovne djelatnosti: manji smještajni b) zdravstvu, socijalnoj zaštiti, skrbi za starije kapaciteti (do 10 ležaja), restoran za zaposlene, rekre- osobe, acijski sadržaji za zaposlene (otvoreni sportski tereni, c) upravi, izdvojene građevine sa sportskim sadržajima do 120 m2), d) vjerskoj namjeni, vatrogasnoj službi i sl. veće parkirališne površine (za osobna i teretna vozila kao Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1529 - Broj 16 i kamionskih kontejnera), servisne radionice za vozila i sl. 598/1 i 598/2 k.o. Lovrečan te malom dijelu k.č. 602 i (3) Smještaj gospodarskih djelatnosti ovisno o 604/2 595/41, koje tvore logičnu prostornu cjelinu, a prostoru, na kojem se smještavaju, veličini, kapacitetu i koja je utvrđena UPU-om dijela naselja i gospodarskog vrsti djelatnosti odnosno gospodarske jedinice utvrđuje područja „jugo-zapad“ naselja Zlatar Bistrica. U ovom se kroz sljedeće uvjete: slučaju koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) - racionalno korištenje prostora s prioritetom ob- smije iznositi do 75%. Najmanja širina parcele može biti nove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i 20,00 m na regulacijskoj liniji. izgrađenog prostora te namjene Članak 38. - prilikom planiranja prostora novih korisnika uskla- USTROJSTVO (UREĐENJE) GRAĐEVNE ČE- đenje interesa svih korisnika, uz provjeru i evidentiranje STICE mogućih utjecaja na okoliš sa prijedlogom zaštite okoliša (1) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba po- - energetski i prometno primjerene prostoru u ko- staviti u skladu s tehnološkim i organizacijskim procesom jem se planiraju te osiguranje potrebnih količina opskrbe koji se na njoj planira. Načelno uređenje, međutim, treba vodom i energijom koja ne smije smanjiti kapacitete za biti postavljeno tako da: naselja i druge djelatnosti a) u prednjem dijelu građevne čestice bude smje- - izgradnja odgovarajuće odvodnje s obvezom šteno parkiralište zaposlenih i poslovnih stranaka, predtretmana otpadnih voda ovisno o njihovoj vrsti i b) iza parkirališta treba biti smještena zgrada količini, odnosno izgradnja vlastitog sustava odvodnje s uprave, pročišćavanjem otpadnih voda ako u susjednom naselju c) u dubini građevne čestice treba biti smješten nema odgovarajućega sustava odvodnje. proizvodni, servisni i skladišni dio, (4) U ovim područjima predviđa se smještaj: d) najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice a) proizvodnih (industrijskih) pogona sa pratećim iznosi 40%. poslovnim sadržajima, manjih ugostiteljskih sadržaja (2) U slučaju da dio katastarske čestice koja se na- s mogućim smještajem, trgovačko-poslovnih sadržaja, lazi unutar gospodarskog područja nalazi unutar zaštitnog benzinska stanica sa svim pratećim sadržajima, stanica pojasa neke od infrastrukturnih građevina, isti će se moći za tehnički pregled vozila i sl. zadržati kao dio građevne čestice i koristiti samo uz po- b) zanatskih proizvodnih pogona, servisa, većih sebne uvjete nadležne pravne osobe za tu infrastrukturu. prodajnih i sličnih prostora i građevina, komunalnih (3) Krajobrazno uređenje neizgrađenoga dijela građevina, garaža i sl., koje zbog prostornih i drugih građevnih čestica treba temeljiti na uporabi autohtonih ograničenja ne mogu biti smještene u sklopu građevnih vrsta biljaka, klimatskim područja naselja uvjetima, veličini zgrada/građevina i njihovom ras- c) većih proizvodnih, servisnih i skladišnih pogona, poredu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredi, grmoredi koji bi možebitno zahtijevali poseban pristupni, proizvod- i sl. omogućit će njihovo ni i korisnički tretman primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a po- d) Unutar gospodarskih područja moguć je smještaj sebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine pre- građevine s postrojenjima namijenjenim proizvodnji ener- dulaznih prostora i parkirališta za teretna i osobna vozila. gije iz obnovljivih izvora, uređenje površine za reciklažno Najmanje 20% građevne čestice treba biti pod nasadima. dvorište te onih koje zbog prostornih i drugih ograničenja Uz među, gdje nisu izgrađene građevine, treba posaditi ne mogu biti smještene u građevinska područja naselja. drvored (iznimno visoku živicu). (5) Građevine iz prethodnog stavka moraju se (4) Ograda oko parcele može biti metalna, djelo- graditi prema uvjetima da: mično s podzidom, a prema javnoj prometnici preporuča a) djelatnost koja se u njima obavlja ne smije se sadnja živice. Najveća visina ograde može biti 1,8 m ugrožavati okoliš, za providnu ogradu te 1,3 za neprovidnu. Iznimno može b) građevna čestica na kojoj će se zgrada/građevina biti i viša kada je to nužno radi zaštite građevina i načina graditi mora se nalaziti uz već sagrađenu prometnicu s time njihovog korištenja. Gdje god to prostorni uvjeti dozvo- da je najmanja širina građevne čestice na regulacijskoj ljavaju u radnim područjima između kolnika i nogostupa liniji 9,00 m. treba planirati drvored. Članak 37. (5) Najmanja udaljenost regulacijske linije od osi OBLIK I POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE prometnice određuje se prema odgovarajućim zakonskim (1) Građevna čestica na kojoj se grade građevine iz propisima, pravilnicima i normama te vrsti prometnice. prethodnog članka mora se nalaziti uz javnu prometnicu Potrebno je planirati dovoljnu širinu ulice u kojoj će se (postojeću ili planiranu) najmanje širine 5,50 m, preko moći zasaditi jednostrani ili obostrani drvored te pješački koje se pristupa na lokalne, županijske i državne ceste. pločnik. Odredbe o minimalnim širinama ulica treba pri- (2) Građevna čestica mora imati površinu od mijeniti samo u slučajevima kada iz opravdanih razloga najmanje 500 m2, a postotak izgrađenosti može biti od nije moguća veća širina. 20%-50%. Iznimka ovog uvjeta dozvoljena je kod gradnje (6) Najmanja udaljenost građevine od međa sa građevina na k.č. 595/7, 595/8, 595/9, 595/16, 595/17, susjednim česticama mora biti takva da omogući izved- 595/25, 595/26, 595/42, 595/43, 595/46, 595/68, 597/14, bu pristupa vatrogasnom vozilu do prostorija zgrade na Strana 1530 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. dvorišnom pročelju, a sve u skladu sa važećim Zakonom je u radnom području predviđena prometnica s obostranim i Pravilnicima za zaštitu od požara. ili jednostranim drvoredom, parkiralište se može riješiti (7) Uređenje parcele ovisi o tehnološkom procesu i u drvoredu prema toj građevnoj čestici, ali samo za koji se na njoj planira, a načelno se postavlja uvjet postave poslovne partnere i goste, a parkirališta zaposlenika se parkirališta i pristupa zaposlenih i klijenata u prednjem moraju izvesti na čestici zgrade. dijelu, postava uprave iza parkirališta te proizvodni pogon (3) Na građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji u dubini građevinske parcele. gospodarske zgrade/građevine potrebno je osigurati (8) Na parceli je potrebno osigurati potreban broj potreban broj parkirališnih mjesta za osobna vozila. Na parkirališta za osobna vozila na način da se za svaka 500 m2 bruto razvijene površine građevine potrebno je dva zaposlenika u smjeni osigura po 1 PM te dodatna osigurati sljedeći broj parkirališta: parkirališna mjesta na način da se za svakih 500 m2 a) industrija i skladišta 3 parkirališna mjesta, BRP-a industrije i skladišta osiguraju 3 PM-a, trgovine 10 b) trgovine 5 parkirališnih mjesta, PM-a, ostale građevine 5-10 PM. Ovisno o proizvodnji i c) ostale zgrade za rad 5-10 parkirališnih mjesta. namjeni građevine potrebno je osigurati i parkiralište za Članak 42. transportna vozila. ISKORIŠTAVANJE PRIRODNIH SIROVINA (9) Postava reklama (logo znaka) je vrlo osjetljiva. (1) Iskorištavanje nalazišta mineralnih sirovina Kako taj dio gospodarske građevine treba biti vidljiv sa na području općine moguće je samo na već odobrenim svih pristupnih prometnica iz veće daljine predlaže se da lokacijama i u odobrenim količinama. Njihovo saniranje se isti postavlja na pročelje najvišeg dijela građevine. Ako može se provoditi samo preko utvrđenog i potvrđenog se logo znak želi postaviti na samoj čestici, pored ulaza programa sanacije kojim će se stvoriti podloga za izradu u poslovnu zgradu, moguće ga je postaviti na umjetno urbanističkog plana uređenja. izvedeni zemljani humak, ili na ogradu. 2.4. IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA Članak 39. IZVAN NASELJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NA- VISINA GRAĐEVINA MJENE (1) Najveću dopuštenu visinu gospodarskih (proi- Članak 43. zvodnih) zgrada/građevina uz tehnološke zahtjeve odre- (1) Površine športsko-rekreacijske namjene mogu đuje vidljivost sa javnih prometnica i iz samog naselja biti izgrađene i uređene unutar GPN-a i na izdvojenim te visina i obilježja okolnih građevina. Visinu gradnje građevnim područjima izvan naselja. Na njima se mogu uvjetuje i visine proizvodne opreme koja se treba smjestiti planirati građevine i prateći sadržaji u službi športa i re- unutar gospodarskih građevina. kreacije (golf tereni, jahački centar, motocross). Položaj (2) Upravna ili proizvodna građevina, kojoj to za- izdvojenih građevnih područja za športsko-rekreacijske htjeva tehnološki proces, može imati visinu najviše 17,00 namjene utvrđen je ovim Planom. metara mjerenu do visine krovnog vijenca, odnosno 18,50 (2) Unutar izdvojenih građevnih područja izvan na- m do visine krovnog sljemena. Površina tlorisne projekcije selja športsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja: ovako utvrđenog najvišeg dijela građevine ne smije biti a) športskih terena (golf tereni, jahački centar, mo- veća od 30% niti manja od 5% tlorisne površine određene tocross, tereni za tenis, rukomet, mali nogomet, nogomet, gospodarske građevine na građevnoj čestici. Preostali dio košarka i sl.) građevine smije imati najveću dozvoljenu visinu od 13,00 b) zgrada/građevina prateće namjene (klupske metara do vijenca, odnosno 14,50 m do krovnog sljemena. prostorije, svlačionice, smještaj jahačkih konja, infra- Ovo ograničenje s ne odnosi na silose, dimnjake i građe- strukturnih i sličnih građevina) vine sa specifičnim tehnološkim procesom. c) zgrada/građevina pomoćne namjene (manjih (3) Najveća dozvoljena visina poslovnih zgrada u ugostiteljskih i sličnih sadržaja, zgrada za smještaj pre- skladu s člankom 30, stavkom 6 ovih odredbi. hrane jahačkih konja). Članak 40. (3) Izgrađenost građevnih čestica ne smije biti veća OBLIKOVANJE od 15% te najmanje 30% površine mora biti pod visokim (1) Krovište proizvodnih pogona (hala) mora biti nasadima. nagiba do najviše 12°, pokriveno u skladu s namjenom (4) Visina zgrada iz stavka 2, alineja b). ovoga i funkcijom građevine. Ne dozvoljava se pokrov na bazi članka: azbestcementa. a) zgrade/građevine prateće namjene smije biti (2) Pročelja zgrada treba izvesti sa što manjim najviše P+Pk, uz nadozid do propisane visine, odnosno plohama kako bi se optički smanjila njihova površina. ukupne visine do vijenca 6,00 m mjereno na višoj strani Ne smiju se koristiti elementi za pročelja u visokom sjaju. zgrade. Nagib krovišta ne smije biti veći od 20o uz kori- Članak 41. štenje crijepa kao pokrova. PROMETNI UVJETI b) zgrada/građevina pomoćne namjene smije biti (1) Sve građevne čestice trebaju biti prometno najviše P. Visina krovnog vijenca ovih zgrada ne smije vezane na prometne površine. biti veća od 3,50 m, mjereno od kote uređenog terena. Za (2) Parkirališta za potrebe zaposlenika te poslovnih pokrov treba koristiti crijep. partnera trebaju se planirati na građevnim česticama. Ako (5) Oblikovanje zgrada mora biti prilagođeno am- Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1531 - Broj 16 bijentalnom i krajobraznom okruženju. projektirati, izvoditi i koristiti na način 2.5 IZGRAĐENE STRUKTURE UNUTAR IZ- a) da ne ometaju poljodjelsku i šumsku proizvodnju DVOJENIH DIJELOVA GRAĐEVNOG PODRUČJA te korištenje ostalih građevina izvan GPN-a IZVAN NASELJA b) da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekova okoliša Članak 44. i krajobraza što poglavito vrijedi za područja zaštićenog (1) Zgrade/građevine koje se mogu ili moraju gra- krajobraza. diti izvan GPN-a su: (6) Veličina posjeda na kojem je moguća izgradnja a) građevine infrastrukture (prometne, energetske, građevina izvan građevnog područja u funkciji biljne komunalne itd.), proizvodnje, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne b) građevine niskogradnje (uz državne, županijske djelatnosti, treba biti: ili lokalne prometnice) u vidu ugibališta ili stajališta za a) građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na motorna vozila izvan cestovnog pojasa, a na mjestima posjedu minimalne veličine od 3,00 ha, odakle se pružaju kvalitetni vidici. Na ugibalištima/staja- b) građevine za uzgoj voća i (ili) povrća na posjedu lištima može se postaviti informativna ploča sa podacima minimalne veličine od 0,30 ha, o kulturnoj i prirodnoj baštini područja na koje se pruža c) građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju pogled sa tog ugibališta/stajališta. vina na posjedu minimalne veličine od 0,10 ha, c) zgrade/građevine namijenjene obrani, d) građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu d) građevine za istraživanje i iskorištavanje mine- i ukrasno bilje na posjedu minimalne veličine od 0,10 ha. ralnih sirovina. (7) Osnovna, poljodjelska namjena, na temelju koje (2) Na području Plana, izvan GPN-a na poljopri- su podignute gospodarske zgrade/građevine ne može se vrednom zemljištu, može se zadržati postojeća ili planirati promijeniti. izgradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja (8) Građenje izvan GP-a mora biti uklopljeno u poljoprivrednih djelatnosti i to: krajobraz tako da se: a) gospodarski sklopovi (obiteljska poljoprivredna a) očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitost po- gospodarstva sa stambenom zgradom i pratećim zgrada- ljodjelskoga zemljišta i šuma, ma), b) očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici, b) gospodarske građevine za potrebe biljne proi- c) osigura potrebna infrastruktura, a osobito zado- zvodnje voljavajuće riješi odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, c) zadržavanje isključivo postojećih građevina zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na građevnoj čestici na postojećim farmama za stočarsku proizvodnju, uzgoj i odvozom na organiziran i siguran način. peradi za meso i/ili proizvodnju jaja. Postojeće zgrade Članak 45. farmi (staje i prateće pomoćne građevine) ne mogu se (1) Naslov i tekst članka 45 brisan je. povećavati, kako u tlocrtnom obrisu, tako ni visinom. Broj Članak 46. uvjetnih grla također se ne smije povećavati. POLJODJELSKE KUĆICE I SPREMIŠTA ALATA d) ribnjaci za uzgoj riba, (1) Na poljodjelskim površinama do 1000 m2 može e) spremišta u vinogradima (klijeti) i spremišta se izgraditi poljodjelska kućica do najviše 20 m2, a za voća u voćnjacima, ostave za alat, oruđe, kultivatore, svakih narednih 500 m2 povećanje može iznositi 5,00 m2, spremišta drva u šumama i sl. Veličina te građevine ne ali nikako ne veća od 40,00 m2 bruto površine prizemlja smije biti veća od 60,00 m2 (prizemlje), sa samo jednom bez obzira na površinu poljoprivrednog zemljišta. nadzemnom etažom – prizemlje te podrumom (2) Poljodjelska kućica može se graditi samo kao f) građevine namijenjene proizvodnji energije iz prizemnica. otpada koji nastaje u obavljanju primarne poljoprivredne, (3) Poljodjelska kućica mora biti građena na način ili šumarske djelatnosti, da: g) staklenici i plastenici. a) treba koristiti lokalne materijale i treba biti sa- (3) Na obiteljskim gospodarstvima mogu se graditi građena prema uzoru na tradicijsku gradnju, zgrade za stanovanje kao i sve ostale pomoćne i prateće b) visina do vijenca smije biti najviše 3,00 m, zgrade. Unutar ovih potonjih moguće je izgraditi/urediti c) krov mora biti kosi sa nagibom krovne plohe cijelu i ili dio zgrade za prostorije kušaonica, spremi- do 30°, šta, hladnjača i sl. Na posjedima prijavljenih OPG-ova d) krovište se postavlja bez stropne konstrukcije ili moguća je gradnja zgrade i/ili preuređenje postojeće za na stropnu konstrukciju izravno, bez nadozida, potrebe manjeg broja smještajnih jedinica – do 10 ležaja, e) sljeme krova mora biti usporedno s dužom stra- odnosno 5 soba. nicom građevine i slojnicama terena. (4) Zgrade/građevine iz stavka 2. ovoga članka, kao (4) Poljodjelska kućica može se priključiti na ko- i poljodjelske kućice, staklenici i plastenici, spremišta za munalnu infrastrukturu (struja, voda i sl.). alat i sl., mogu se priključiti na komunalnu infrastrukturu (5) Spremište za alat ne može se priključiti na (struju, vodu, plin). komunalnu infrastrukturu (struja, voda i sl.). (5) Zgrade/građevine (staklenici, plastenici) koje se Članak 47. moraju graditi izvan GP-a ovog Plana moraju se smjestiti, VINOGRADARSKE KUĆICE I PODRUMI Strana 1532 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

(1) Na površinama vinograda i voćnjaka do 500 m2 (2) U pojasu ulice (između kolnika i nogostupa), moguća je gradnja vinogradarskih kućica tlorisne površine gdje god to moguće treba posaditi drvored. Stabla valja ne veće od 20,00 m2, a za svakih slijedećih 500 m2 još saditi na razmaku koji će omogućiti okomito ili podulje dodatnih 10,00 m2, s time da najveća dozvoljena bruto parkiranje osobnih vozila u drvoredu. razvijena površina prizemlja i podruma/suterena ne smije (3) Da bi se određeni dio naselja, ili pojedina ulica, prijeći 40 m2, svaka. Natkrivene i sa tri strane otvorene namijenio isključivo pješačkom prometu obvezatno je: terase oko kućice ili spremišta voća tlocrtne površine do a) u neposrednom okruženju izraditi najmanje 20 m2 ne ulaze u ovu površinu. Visina može biti do najviše onoliko parkirnih mjesta koliko se uvođenjem pješačke dvije etaže, i to da je jedna od njih najmanje polovicu površine ukinulo postojećih, ukopana u teren. Poluukopana i/ili ukopana etaža može b) osigurati odvijanje prometnog sustava najmanje biti zidana, dok nadzemni dio može biti i drveni. Kućice na razini usluge kao prije zahvata, moraju biti s kosim krovištem uz korištenje tradicijskog c) u pješačkom području stvoriti uvjete za normalno pokrova. Kućica se treba graditi na najmanjoj udaljenosti odvijanje opskrbnog i ostalog prometa. od 5,00 metara od ruba prometne površine uz vinograd. Članak 52. (2) Vinogradarski podrumi se mogu graditi isklju- INFRASTRUKTURNI POJASEVI - OPĆE čivo na površinama vinograda većim od 1500 m2. ODREDBE Članak 48. (1) Prostor za razvoj infrastrukture treba planirati i STAKLENICI, PLASTENICI, RIBNJACI ostvariti po najvišim standardima zaštite okoliša. (1) Za gradnju i uređenje zgrada i građevina (2) Vođenje infrastrukture treba planirati tako intenzivne poljoprivredne proizvodnje (izvan GPN-a) da se primarno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju primjenjuju se odredbe PPŽ-a. zajednički za više vodova, tako da se nastoje izbjeći (2) Staklenici i plastenici za uzgoj povrća, voća, šumska područja, vrijedna poljodjelska zemljišta, a uz cvijeća i slično, mogu se postavljati samo ako to nije u provedbu načela i smjernica o zaštiti prirode, krajolika i suprotnosti s propisima o zaštiti okoliša ili drugim prate- cjelokupnog okoliša. ćim propisima. Ne smiju biti vidljivi s autoceste, državne (3) Za građevine i sustave od državne i županijske i županijske ceste i da se ne postavljaju u područjima važnosti potrebno je prije pokretanja postupka izdavanja zaštićenih krajobraza lokacijske dozvole napraviti sva potrebna istraživanja i (3) Djelatnost uzgoja riba i njihovog mriještenja usklađivanja interesa i prava svih činitelja i korisnika u moguće je vršiti na postojećim stajaćim i tekućim vodama, prostoru. postojećim ribnjacima ina, ovim Planom predviđenim, (4) Postojeći cestovni prijelazi preko postojeće su u novim ribnjacima (u južnom dijelu Općine). jednoj razini i ne planira se njihova izvedba u dvije razine. (4) Za građevine iz prethodnih stavaka ovog članka (5) Širine planiranih infrastrukturnih pojaseva izvan potrebna je suglasnost Općine. GPN-a i unutar neizgrađenih IDGPIN-a, kao i izvan po- Članak 49. dručja zaštićenih dijelova prirode vidljivi su u nastavku: LOVAČKI DOMOVI - Željeznička pruga za međunarodni promet 200 m (1) Lovačke domove mogu isključivo graditi šuma- - Željeznička pruga za regionalni promet 200 m rije, planinarska i lovačka društva. Oblik i visina zgrada - Državna cesta 100 m utvrđuje se sukladno odredbama koje određuju veličine - Županijska cesta 70 m obiteljskih kuća, te u skladu s očuvanjem tradicijske - Lokalna cesta 30 m slike naselja i oblikovanja zgrada. Moguće su prizemne - Nerazvrstana cesta 30 m i jednokatne zgrade. - Vodovod magistralni 5 m Članak 50. - Kolektor 10 m VIDIKOVCI - Plinovod magistralni 60 m (1) Na istaknutim reljefnim položajima, s kojih - Dalekovod 110 kV 70 m se pruža lijep pogled mogu se graditi vidikovci u obliku Članak 53. uređenih odmorišta s klupama. CESTOVNI PROMET 2.6 UVJETI UTVRĐIVANJA POJASEVA ILI (1) Položaj cesta i cestovnih pojaseva prikazan je TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH IN- na grafičkom listu br. 1: “Korištenje i namjerna površina” FRASTRUKTURNIH SUSTAVA i na grafičkom listu br. 2a: “Promet” u mjerilu 1:25.000, Članak 51. a način njihove gradnje i uređenja propisan je Zakonom, JAVNE PJEŠAČKE POVRŠINE pravilnicima i normama. (1) Na javnoj pješačkoj površini (pločniku ili trgu) Članak 54. ispred zgrade u čijem je prizemlju trgovačko-poslov- CESTOVNI POJASEVI no-ugostiteljski sadržaj, može se dopustiti kalendarski (1) Uvjeti uređivanja pojaseva i prometnih površi- ograničeno korištenje vanjskog predprostora u vezi sa na, kao i uvjeti uređivanja drugih infrastrukturnih sustava sadržajem iz prizemlja zgrade, ali uz uvjet da se osigura na području Općine, ako nije drukčije rečeno, obavljaju se prolaz za pješake u najmanjoj širini od 1,50 m ako površina u skladu s važećim Zakonima i Propisima, pravilnicima siječe logičan pješački potez. i normama. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1533 - Broj 16

(2) Uz pojas javnih cesta, u GPN-u, mogu se graditi štenje ovih ulica za dvosmjeran promet uz obavezu izrade uslužne zgrade i građevine u prometu kao npr. benzinske ugibališta na najmanje svakih 100 metara. crpke sa pratećim sadržajima (praonice vozila i manji (7) Najmanja širina planiranih nogostupa je 1,50 ugostiteljski sadržaji). metar, a iznimno 1,00 metar u već izgrađenim dijelovima (3) Za sve buduće građevine/zgrade u blizini dr- naselja. Uz kolnik slijepe ili jednosmjerne ulice može se žavne ceste obvezno se moraju planirati i izvesti zidovi odobriti gradnja nogostupa samo na jednoj strani najmanje za zaštitu od buke. širine 1,00 m. (4) Zaštitni pojas ceste služi čuvanju prostora za (8) Nije dopuštena gradnja građevina i ograda, koje planiranu gradnju, obnovu i proširenje prometne mreže. bi sprječavale proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje Unutar njega nije dozvoljena sadnja stabala, živice i dru- oštrih zavoja ili bi zatvorili vidno polje i time ugrožavali gog krupnijeg raslinja koje bi moglo smanjiti preglednost promet. pri uključivanju vozila u promet kao i tijekom same vo- (9) Kod postojećih slijepih ulica moguće je njihovo žnje. Unutar cestovnog pojasa županijskih i lokalnih pro- produljenje, ali uz poštivanje odredaba PPUO koje se metnica ne dozvoljava se uređenje prostora za parkiranje odnose na novoustrojene ulice. Duljina slijepih ulica ne vozila bez posebne suglasnosti nadležne uprave za ceste. smije biti veća od 100 metara ako se planira izvedba L (5) Unutar GPN-a, gdje su širine postojećih pro- okretišta, 180 metara sa Y ili T okretištem te do 300 metara metnica utvrđene prema mogućnostima terena, njihove sa kružnim okretištem uz minimalnu širinu kolnika od širine zadržavaju se i određuju prema postojećem stanju 5,00 metara + nogostup bar s jedne strane kolnika širine u katastarskom operatu. Prilikom izgradnje na neizgrađe- 1,50 metara. nim česticama uz te prometnice treba poštivati propisanu (10) U ovaj Plan ucrtane su sve postojeće nerazvr- udaljenost regulacione linije od osi prometnice. stane prometnice na području Općine, a na temelju izrađe- a) za državnu cestu 9,00 metara u izgrađenim i ne Prometne studije kao i prijedlog trasa novih prometnica. neizgrađenim dijelovima GPN-a, (11) Samo jedna vozna traka ukupne širine cestov- b) za županijske ceste 6,00 metara u izgrađenim nog pojasa 3,00 metra može se graditi izuzetno i to: i neizgrađenim dijelovima GPN-a, a) na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se c) za lokalne ceste 5,00 metara u izgrađenim i svakih 100 m ugradi ugibalište, neizgrađenim dijelovima GPN-a, b) slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 me- d) za ostale nerazvrstane ceste 4,00 metra u izgra- tara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom đenim i neizgrađenim dijelovima GPN-a. dijelu, Ne dozvoljava se gradnja bilo kakvih građevina c) u izgrađenim dijelovima naselja, ako nije moguće na građevnim česticama unutar građevnog područja ostvariti povoljnije uvjete prometa. naselja koje bi se nalazile manje od zakonom propisane (12) Zgrade društvenih djelatnosti i poslovne zgrade udaljenosti od ruba cestovnog zemljišta za pojedinu vrstu prigodom gradnje trebaju osigurati potrebna parkirališna prometnice. Iznimno je moguća gradnja prema posebnim mjesta u skladu s priloženom tablicom. Prigodom gradnje, uvjetima nadležne uprave za ceste i to samo unutar već rekonstrukcije ili prenamjene bilo koje zgrade u javni, izgrađenog dijela građevnog područja naselja. poslovno-trgovački ili proizvodni sadržaj, na toj građevnoj (6) Postojeće jednosmjerne ulice mogu imati širinu čestici obvezno je sagraditi potreban broj parkirališnih cestovnog pojasa najmanje 3,00 metra. Moguće je kori- mjesta prema normativima ovih odredaba za pojedine slučajeve. JEDINICA MJERE NAJMANJI BROJ POTREBNIH PARKIRA- Broj NAMJENA GRAĐEVINE zaposleni; neto površina LIŠNIH ILI GARAŽNIH MJESTA 1. INDUSTRIJa 1.1. Industrija na 10 zaposlenih 5 1.2. Skladišta na 5 zaposlenih 2 2. OBRTI 2.1. Obrt do 5 zaposlenih 2 2.2. Obrt do 10 zaposlenih 4/10 zaposlenih 3. UREDI 3.1. Mali uredi do 5 zaposlenih 2 3.2. Srednji uredi do 10 zaposlenih 4 4. TRGOVINE 4.1. Male trgovine do 30 m2 3 4.2. Male trgovine od 30-50 m2 4 4.3. Male trgovine od 50-100 m2 5 4.4. Manji trgovački centar do 1000 m2 35 5. BANKE I OSIGURAVATELJI 5.1. poslovnice do 30 m2 2 5.2. poslovnice do 100 m2 5 5.3. poslovnice preko 100 m2 proporcionalno Strana 1534 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

6. POŠTE 6.1. Pošte-poslovnice do 30 m2 3 6.2. Pošte-poslovnice preko 30 m2. proporcionalno 7. ODGOJNO OBRAZOVNE USTANOVE 7.1. Dječji vrtići, jaslice 1 zaposleni 0,6 7.2. Osnovne i srednje škole 1 zaposleni 0,6 8. VJERSKE USTANOVE 8.1. Crkve 1 sjedalo 0,2 9. ŠPORTSKe zgrade 9.1. Dvorane bez gledatelja do 400 m2 4 9.2. Dvorana bez gledatelja preko 400m2 8 9.3. Dvorana s gledateljima 1 gledatelj 0,2 10. KULTURNE USTANOVE 10.1. Kazalište, kino 1 gledatelj 0,3 11. Ambulante 11.1. Ambulante do 50 m2 6 11.2. Ambulante preko 50 m2. proporcionalno 12. GALERIJE, ARHIVI 12.1. Galerije, arhivi Na svakih započetih 100 m2 2 13. MUZEJI, KNJIŽNICE 13.1. Muzeji, knjižnice 100 m2 3 14. UGOSTITELJSTVO 14.1. Manji ugostiteljski lokali do 30 m2 2 14.2. Manji ugostiteljski lokali od 30-50 m2 3 14.3. Manji ugostiteljski lokali od 50-100 m2 5 14.4. Manji ugostiteljski lokali od 100-300 m2 proporcionalno 14.5. Restorani 1 stol 1 14.6. Hoteli 1 soba 0,4 Članak 55. POŠTA I JAVNA TELEKOMUNIKACIJSKA postava jednog antenskog stupa takvih obilježja da može MREŽA prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu (1) Položaj poštanskog ureda i trasa telefonskih koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, vodova i uređaja načelno je prikazan na grafičkom listu br. prostornog uređenja i graditeljstva. Smještaj stupova po- 2b: “Pošta i telekomunikacije” u mjerilu 1:25.000. Javne trebno je planirati izvan zaštitnog pojasa državnih cesta telefonske govornice u načelu treba postavljati na javnim kao i izvan koridora planiranih cesta državnog značenja. površinama ili unutar javnih zgrada. Udaljenost stupa od vanjskog ruba pružnog pojasa mora (2) Mjesnu mrežu za pojedina komutacijska čvori- iznositi najmanje visina stupa +3,00 m. Gradnja stupa i šta treba planirati i graditi što je više moguće kao podze- zahvati nužni za rad, unutar ili u neposrednoj blizini kori- mnu unutar pojasa pješačkih staza ili krajobrazno-uređenih dora drugih infrastrukturnih sustava (prometni, energetski, površina. U već izgrađenim dijelovima naselja moguća je komunalni), moguća je uz posebne uvjete institucija, izvedba i nadzemno. Međumjesna, magistralna i/ili me- tijela i poduzeća nadležnih za navedene koridore. Gradnja đunarodna mreža treba biti polagana podzemno slijedeći samostojećeg antenskog stupa nije moguća u plavnim po- pojaseve prometnica ili željezničke pruge. dručjima planiranih retencijskih i akumulacijskih vodnih (3) Stanice pokretnih mreža na području općine građevina, a za radnje unutar pojasa vodotoka (20,00 m) postavljat će se u skladu sa odredbama PPZŽ-a, a uz pret- potrebno je ishoditi vodopravne uvjete. hodnu suglasnost Općine. U slučaju potrebe za postavom (6) Izgradnju samostojećih stupova treba planirati infrastrukture elektroničkih pokretnih komunikacija unu- izvan područja zaštićenih prirodnih vrijednosti, a poseb- tar zaštićenih područja, isti se mogu postaviti isključivo uz no ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu. prethodno ishođene i poštivane posebne uvjete nadležnih Ukoliko je potrebna izgradnja stupa u tim područjima, isti tijela zaduženih za zaštitu kulturne i prirodne baštine. se trebaju planirati rubno te izbjegavati biološke i krajo- (4) Za grafički prikaz samostojećih antenskih stu- brazno vrijedne lokacije. Građevine za smještaj opreme pova koristio se ‘’Zajednički plan razvoja pokretne ko- potrebno je oblikovati u skladu s obilježjima tradicijske munikacijske infrastrukture’’ izrađen od Udruge pokretnih arhitekture okolnog prostora, a pristupne putove do stupa komunikacija Hrvatske i potvrđen od Hrvatske agencije ne asfaltirati. Na području zaštićenih prirodnih vrijednosti za poštu i elektroničke komunikacije. i ekološke mreže, potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti (5) Na grafičkom prikazu označena su područja prirode ocijeniti prihvatljivost postavljanja samostojećeg planirana za elektroničke komunikacijske infrastruktu- antenskog stupa za ekološku mrežu odnosno na ciljeve re (EKI) za smještaj samostojećih antenskih stupova, očuvanja zaštićenog područja. Gradnja stupa u blizini polumjera od 1500 m. Unutar ovog područja moguća je sakralnih građevina te drugih spomenika kulturne baštine Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1535 - Broj 16 na istaknutim lokacijama, moguća je na udaljenosti od planiraju za sve građevne čestice u obuhvatu Plana; da najmanje 150 m od navedenih građevina. U postupku se kapacitet i trasa KK, veličine zdenaca KK i broj cijevi izdavanja lokacijske dozvole za gradnju unutar zaštićenih planira sukladno grupiranju stambenih i poslovnih zgrada; područja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog da se glavna trasa novoplanirane KK usmjeri na postojeću tijela za zaštitu kulturnih dobara i zaštitu prirode (Ministar- komutaciju, a u rubnim dijelovima predvidi mogućnost stva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzer- komunikacijsko-distributivnih čvorova; u slučaju potrebe vatorski odjel u Krapini te Ministarstva kulture – Uprave izgradnje magistralnih EKI kapaciteta za povezivanje za zaštitu prirode). susjednih područja, potrebno je omogućiti formiranje (7) Gradnja samostojećeg antenskog stupa moguća pojaseva za kapacitete koji nisu u funkciji od samog je u šumi ili na šumskom zemljištu samo ako to zbog područja obuhvata Plana; u cilju postizanja veće razine tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati komunalnog uređenja potrebno je planirati i odgovarajući izvan šume, odnosno šumskog zemljišta. Čestica na ko- broj javnih govornica do kojih je potrebno utvrditi i pristup joj se predviđa postavljanje antenskog stupa treba imati osobama s invaliditetom. kolni pristup, a prostor oko stupa i objekta za smještaj Članak 56. opreme treba biti očišćen i pošljunčani u širini 3 m ako je ELEKTROOPSKRBNA MREŽA osiguran vatrogasni pristup, odnosno širine 5 m kada nije (1) Položaj dalekovoda i njihovih pojaseva određen osiguran vatrogasni pristup. Potrebno je osigurati podlogu je na grafičkom listu br. 2c: “Elektroenergetika” u mje- te odvodnju oborinskih voda radi sprječavanja odnošenja rilu 1:25.000. Prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije šljunka na susjedno zemljišta. postojećih elektroenergetskih objekata i dijelova mreže (8) Samostojeći antenski stupovi ne mogu se gra- dozvoljavaju se određena odstupanja u smislu trase, diti na javnim zelenim površinama unutar naselja, unutar koridora ili lokacije ukoliko su uvjetovana kvalitetnijim prostornih međa zaštićenog prirodnog i kulturnog dobra, tehničkim rješenjima ili problemima u imovinsko-pravnim te na udaljenosti manjoj od 100 m od građevinskih po- odnosima i sl. Promjene ne smiju biti takve da onemoguće dručja građevina škola, dječjih vrtića, bolnica i domova izvedbu drugih infrastrukturnih sustava odnosno planirane za djecu i odrasle. Udaljenost od drugih građevina iznosi namjene površina predviđene ovim Planom. Polaganje minimalno visina stupa. Unutar građevinskog područja elektroenergetskih vodova i izgradnja trafostanica dozvo- moguća je postava i antenskih prihvata na građevinama ljava se i van GP-a ako se za to ukaže potreba. izuzev građevina škola, dječjih vrtića i domova za djecu (2) U javnoj ne prometnoj površini svake pro- i odrasle, te na zaštićenim spomenicima kulturne baštine metnice treba osigurati pojas najmanje širine 1,00 m za (9) Dopušteno je postavljanje EKI i povezane polaganje budućih elektroenergetskih vodova. opreme na postojećim građevinama u skladu s posebnim (3) Postavljanje elektroopskrbnih visokonapon- uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima skih (zračnih ili podzemnih) kao i potrebnih trafostanica koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacij- obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske ske dozvole. Elektroprivrede. Planom se zadržavaju postojeće i predvi- (10) Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar đaju nove distributivne trafostanice TS 20/0,4 kV različite građevina/zgrada) treba projektirati prema Pravilniku o snage u skladu s potrebama pojedine zone s planiranom tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu izgradnjom. Ukoliko se ukaže potreba za izgradnjom poslovnih i stambenih zgrada. novih elektroenergetskih objekata koji nisu predviđeni (11) Prikazani smještaj planiranih građevina i ovim Planom detaljna lokacija istih se može rješavati ili uređaja (cjevovodi, EKI i druga povezana oprema, tra- planom užih područja ili lokacijskom dozvolom za pojedi- fostanice i sl.) javne i komunalne infrastrukturne mreže ne objekte za koje se planira napajanje električnom energi- u grafičkom dijelu Plana, usmjeravajućeg su značenja i jom. Lokacije novih distributivnih trafostanica 20/0,4 kV dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje uređuju se s građevnom česticom dimenzija minimalno bitno odstupaju od koncepcije rješenja. 5,0x7,0 m smještenom pristupačno s prometne površine. (12) Konačni smještaj i broj površinskih infrastruk- (4) Pri odabiru lokacije trafostanica treba voditi turnih građevina utvrdit će se sukladno tehničkim i sigur- računa o tome da u budućnosti ne budu ograničavajući nosnim zahtjevima za pojedinu građevinu, te potrebama čimbenik izgradnji naselja,odnosno drugim infrastruk- potrošača, tako da broj i smještaj tih građevina prikazan turnim građevinama. u grafičkom dijelu Plana nije obvezatan. (5) Dalekovodima je potrebno, ovisno o naponskoj (13) Linijske građevine javne i komunalne infra- razini, osigurati zaštitni pojas širine: strukture (cjevovodi, kabeli, EKI i druga povezana oprema a) 220 kV ZDV 100 m (planirani) i sl.) u pravilu je potrebno voditi uličnim pojasevima u b) 35 kV ZDV 50 m (planirani) 20 m (postojeći) skladu sa planiranim rješenjem obnove postojećih i iz- c) 10(20) kV ZDV gradnje novih prometnica. 30 m (planirani) 16 m (postojeći) (14) Planirati novu KK infrastrukturu u pojasevima Ove građevine ne zahtijevaju svoju građevnu česti- javnih površina širine 1,00 m s obje strane prometnica cu, a prostor ispod dalekovoda može se koristiti i u druge uz slijedeće napomene: postojeći TK kapaciteti treba svrhe u skladu sa zakonskim propisima, uredbama, pra- izmjestiti u novoizgrađenu KK infrastrukturu; da se KK vilnicima i standardima. Građevine trebaju biti udaljene Strana 1536 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. od najbližeg dijela stupa (temelj) nadzemnog voda 35 određivanju trasa plinovoda moraju se poštivati mini- kV napona najmanje 5,00 m, od nadzemnog voda 10(20) malne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih kV 2,00 metra te građevine visokogradnje od najbližeg instalacija i građevina kako je to određeno Odlukom o vodiča trebaju biti udaljene najmanje 6,00 m. Prostor u minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i pojasu iz ovog stavka mora biti tako uređen da se spriječi kućne priključke nadležnog poduzeća za opskrbu plinom. možebitna pojava požara. Unutar zaštitnih pojasa elektro- Radni tlak plina u srednjotlačnom dijelu plinoopskrbnog energetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog raslinja. sustava je 2-4 bara. STP se izvode sukladno propisima za Prilikom gradnje građevina u građevnom području naselja plinovode od polietilena radnog tlaka do 4 bara. Minimal- i izdvojenim građevnim područjima izvan naselja unutar na sigurnosna udaljenost od građevina za STP je 2,00 m, a pojasa postojećih niskonaponskih dalekovoda potrebno je za srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju zatražiti posebne uvjete gradnje od nadležnog distributera. uz građevine energetskih, telekomunikacijskih i ostalih (6) Obnova postojećih i gradnja novih elektroe- komunalnih instalacija je 1,00 m. nergetskih građevina (dalekovodi, rasklopna postrojenja (3) VTP se izvode sukladno propisima za plinovode i transformatorske stanice) kao i kabliranje vodova 20(10) do 16 bara. Najmanja sigurnosna udaljenost građevina od kV, određuje se lokacijskom dozvolom u skladu s potre- VTP je 10,00 m s time da se ova minimalna sigurnosna bama elektro-energetskog sustava i utvrđenim uvjetima udaljenost može smanjiti uz primjenu posebnih mjera lokalnog elektrodistributera (HEP-a). Tehnički uvjeti zaštite i suglasnost nadležnog dobavljača plina. za opskrbu električnom energijom planiranih zgrada i (4) Lokacija PRS mora imati pristupni put s javno građevina utvrdit će se u prethodnim elektroenergetskim prometne površine s mogućnosti povremenog parkiranja suglasnostima (PEES) za svaku pojedinu zgradu/građevi- teretnog vozila. Najmanja udaljenost građevina od PRS nu, u fazi ishođenja investicijsko-tehničke dokumentacije, je 10,00 m. a na temelju elektroenergetskih potreba. (5) Trase srednjetlačnih (ST) plinovoda radnog (7) Planom je propisana izvedba javne rasvjete na tlaka 4 bara predtlaka planiraju se unutar svih planiranih svim javnim površinama naselja, ovisno o posebnostima javnih prometnica, vodeći računa da isti moraju biti izvan pojedinih sadržaja (stanovanje, turizam, javne građevine, tijela kolnika. gospodarske građevine, prometne površine, spomenici (6) Postojeća distribucijska plinska mreža može i dr.) sukladno propisima lokalnog elektrodistributera. se proširivati unutar građevnog područja samo ako za to Uvjeti uređenja za javnu rasvjetu utvrđuju se lokacijskom postoje tehničko-ekonomski uvjeti za zahtijevani zahvat. dozvolom, a u posebnim slučajevima na temelju Novi plinovodi će se spajati na plinovode u putovima i urbanističkih (UPU-a) i rješenja izrađenih na teme- ulicama koje omeđuju predmetno područje. Za područja lju uvjeta lokalnog elektrodistributera (HEP). gdje nije izgrađena plinska mreža potrebno je izvanred- (8) Na području Plana moguća je izgradnja samo- no stvaranje tehničkih uvjeta u distribucijskom sustavu stalnih sunčanih elektrana isključivo unutar izdvojenog u skladu s Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog građevnog područja izvan naselja (za gospodarsku namje- sustava i Metodologijom utvrđivanja naknade za priklju- nu) i to kada se radi o proizvodnji električne energije za čenje na distribucijski i transportni sustav i za povećanje prodaju. Sunčani kolektori mogu se postavljati nakrovove kućnog kapaciteta. zgrada, ali i kao zasebni paneli na stupovima. (7) Prilikom rješavanja odvodnje oborinske vode s (9) Postava fotonaponskih ćelija (sunčanih energet- kolnika budućih prometnica, slivnike i reviziona okna te skih ploča) moguća je i na krovove zgrada i građevina unu- drenažne cijevi treba projektirati izvan područja prolaza tar GPN-a pod uvjetom da se radi o proizvodnji električne ST plinovoda i ST kućnih priključaka. U neposrednoj energije za osobne potrebe vlasnika/korisnika građevne blizini postojećih ST plinovoda i ST kućnih priključaka čestice i zgrada na njoj. Pri tome treba voditi računa da se završna kopanja trebaju biti izvedena ručno, naročito kod konstrukcija za postavu ćelija računa kao pomoćna građe- gradnje spoja novih i postojećih prometnica. U projekti- vina na građevnoj čestici postojeće zgrade, pa time njena ma treba predvidjeti odgovarajuću zaštitu postojećeg ST površina ulazi u ukupnu izgrađenost građevne čestice. U plinovoda i kućnih priključaka u području planiranog tom slučaju, sunčane ploče mogu se postavljati na razne zahvata, za vrijeme i nakon pripremnih i završnih radova. nadstrešnice i spremišta, kao i natkrita parkirališta. (8) Svaki investitor i izvođač koji će biti sudionik Članak 57. izgradnje u području Općine Zlatar Bistrica je obavezan PLINOOPSKRBNA MREŽA pravovremeno, a najmanje 15 dana prije početka radova (1) Magistralnim plinovodom Zabok - Ludbreg na predmetnom području, podnijeti zahtjev za suglasnost DN 500/50 koji prolazi Općinom Zlatar Bistrica upravlja za izvođenje radova u zaštitnom pojasu plinovoda za Plinacro. Unutar pojasa postojećeg plinovoda planirana svaku novu i postojeću prometnicu radi pravovremene je postava još jednog magistralnog plinovoda. Širina organizacije nadzora i potrebnih iskolčenja ST plinovoda zaštitnog pojasa postojećeg plinovoda iznosi 30,00m od i kućnih priključaka prema narudžbi investitora, odnosno osi postojećeg, ali isto tako i od planiranog (prema jugu). izvođača. Svi glavni i izvedbeni projekti planiranih pro- (2) Srednjotlačni (STP) i visokotlačni (VTP) pli- metnica i komunalne infrastrukture trebaju se dostaviti novodi se polažu podzemno na dubini s nadslojem do na pregled i suglasnost nadležnom poduzeću zaduženom kote uređenog terena u načelu minimalno 1,00 m. Pri za distribuciju plina. Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1537 - Broj 16

Članak 58. od O 40 do 110 cm), GSK 2 (profili od O 40 do 80 cm) i VODOOPSKRBNA MREŽA K 42 (profil O 40). (1) Položaj trasa cjevovoda prikazan je na grafič- (6) Za funkcioniranje cjelokupnog sustava odvod- kom listu br. 2d: “Vodnogospodarski sustav” u mjerilu nje potrebno je predvidjeti izgradnju posebnog objekta 1:25.000. na predmetnim kanalima i kolektorima - precrpno okno. (2) Gradnja magistralnih vodoopskrbnih vodova, To je armirano betonski ukopani objekt gabarita crpnog crpnih i precrpnih stanica, kao i vodosprema izvan gra- bazena B x L x h = 2,5 x 2,0 x 1,0 m s ugrađenim dvjema đevnih područja utvrđenih ovim Planom, odvijat će se u crpkama C1 (jedna radna i jedna pričuvna) odgovarajućeg skladu s posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede, od- kapaciteta prilagođenog protoku sušnog razdoblja. nosno mjerodavnog distributera ili nadležne pravne osobe. 3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH (3) Postojeći lokalni izvori moraju se održavati i ne CJELINA TE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRI- smiju se zatrpavati ili uništavati. Naprave koje služe za JEDNOSTI opskrbu vodom moraju biti sagrađene i održavane prema Članak 60. postojećim propisima. Te naprave moraju biti udaljene OPĆA NAČELA ZAŠTITE i, s obzirom na podzemne vode, smještene uzvodno od (1) Planom su utvrđene mjere zaštite prostora, mogućih onečistača kao što su: fekalne jame, gnojišta, odnosno zaštite: kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni vodotoci ili bare a) krajobraznih vrijednosti, i slično. b) prirodnih vrijednosti i (4) Vodovodna mreža, kod radova obnove ili kod c) kulturno-povijesnih cjelina polaganja novog dijela mreže, treba se ukapati najmanje (2) Povijesne naseobinske, graditeljske i vrtne 0,80 m ispod površine tla, a prema uvjetima nadležnog cjeline, prirodni i kulturni krajobrazi, kao i pojedinačne komunalnog poduzeća. građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim čestica- (5) Unutar postojećih i planiranih dijelova građev- ma, te fizičkim vizualno istaknutim, moraju biti na stručno nih područja naselja, kao i izdvojenih dijelova građevnih prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak područja izvan naselja (unutar uličnih i cestovnih po- Općine i Županije. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih jaseva) treba se planirati i izvesti ili obnoviti postojeća vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće: vodoopskrbna (sanitarna) i hidrantska mreža. Najveća a) Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga međusobna udaljenost protupožarnih hidranata ne smije krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; biti veća od 80,00 metara, a najmanji presjek dovodne b) Poticanje i promicanje održavanja i obnove priključne cijevi ne manji od 150 mm, odnosno pod po- zapuštenih poljodjelskih zemljišta, zadržavajući njihov sebnim okolnostima 100 mm. tradicijski i prirodni ustroj kao i poljodjelske kulture i (6) Korisnici gospodarske namjene na građevnim tradicijski načina obrade zemlje; česticama većim od 10.000 m2, po potrebi trebaju izgraditi c) Očuvanje i oživljavanje povijesnih naseobinskih i cisterne za prikupljanje kišnice. cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu Članak 59. izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem MREŽA ODVODNJE i naslijeđenom podjelom zemljišta; (1) U Općini je planirana izvedba kanalizacijskog d) Oživljavanje starih osamljenih gospodarstava sustava i to većinom unutar pojasa postojećih i planiranih etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti; prometnica. Gradnja magistralnih kolektora odvodnje, e) Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva zajedno s možebitnim pročistačima izvan građevnih (osobito starih kuća), ali i svih drugih povijesnih građevina područja utvrđenih ovim Planom obavljat će se u skladu spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti s posebnim uvjetima mjerodavne ustanove zadužene za prostora; odvodnju. Ako treba izgraditi pročistač unutar građevnog f) Očuvanje povijesne slike, volumena i obrisa područja ili u njegovoj neposrednoj blizini treba izraditi naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih odgovarajuću studiju utjecaja na okoliš pogleda (vizura); (2) Idejno rješenje trasa kanalizacionih vodova g) Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih naziva prikazano je na grafičkom listu br. 2d: “Vodnogospodarski sela, zaselaka, te toponima brda i potoka, od kojih neki sustav” mjerilu 1:25.000. imaju i povijesno značenje; (3) Oborinske vode će se, do izgradnje sustava za h) Očuvanje prirodnih značajki dodirnih područja oborinsku odvodnju, odvoditi na dosadašnji način, putem uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih područja otvorenih kanala te stalnih i povremenih vodotoka. kao što su obale, prirodne šume, kultiviran krajolik, kao (4) Predviđeni koncept polurazdjelnog sustava dio sveukupne prirodne i kulturne baštine. dimenzioniran je i na prihvat dijela zagađenih oborinskih (3) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite voda koje će biti prihvaćene ovim sustavom na određenim i obnove kulturne baštine proizlaze iz svih važećih Zakona mjestima uz kontrolirani dotok sa preljevno retencijskih i Uputa, koji se na nju odnose (uključujući i sve naknadne bazena izgrađenih na oborinskom sustavu odvodnje. izmjene i dopune), (5) Okosnicu cjelokupnog sustava odvodnje otpad- (4) Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni nih voda činit će glavni sabirni kolektori GSK 1 (profili postupci te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata Strana 1538 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. na: pojedinačnim spomeničkim građevinama, arheološ- (1) Zaštićenim građevinama, kod kojih su utvrđena kim lokalitetima, česticama na kojima se spomeničke svojstva kulturnog dobra i na koje se obvezano primjenjuju građevine nalaze te područjima (zonama) zaštite naselja i sve zakonske odredbe, smatraju se sve građevine koje su kultiviranoga krajolika ili drugim područjima s utvrđenim u ovom Prostornom planu popisane kao kulturna dobra: spomeničkim svojstvima. zaštićeni spomenici (Z), upisana na listu preventivno (5) Posebnom konzervatorskom postupku podliježu zaštićenih kulturnih dobara (PR). Evidentirane kulturno sljedeći zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima, povijesne vrijednosti štite se odredbama Prostornog plana područjima i lokalitetima: popravak i održavanje posto- Krapinsko zagorske županije (ZPPŽ) ili odredbama ovoga jećih građevina, dogradnje, prigradnje, preoblikovanja Plana (ZPP). i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja (2) Temeljem evidencije (inventarizacije) prove- građevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar utvr- dene prilikom izrade ovoga plana, uz ranije registrirane đenih zona zaštite povijesnih naselja ili kontaktnih zona, (R) ili preventivno zaštićene (PR) spomenike, Uprava za funkcionalne prenamjene povijesnih građevina, izvođenje zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Krapini radova u zonama arheoloških lokaliteta. po službenoj dužnosti pokrenut će postupak dokumenti- (6) U skladu s navedenim zakonima za sve nabroje- ranja te donošenje možebitnog rješenja o zaštiti za sve ne zahvate na zaštićenim i preventivno zaštićenim građe- vrednije zgrade, područja i lokalitete koji su evidentirani vinama, sklopovima, područjima (zonama) i lokalitetima (ZPPŽ/ZPP). Do donošenja odgovarajućega rješenja treba kod nadležnog ureda za zaštitu kulturne baštine potrebno primjenjivati odredbe PPKZŽ ili ovoga Plana. je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: (3) Sastavni dio odredbi za provođenje je popis - posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske kulturnih dobara i drugih kulturno-povijesnih vrijednosti dozvole), (povijesni dijelovi naselja, građevine i sklopovi, arheološ- - prethodno odobrenje (u postupku izdavanja gra- ki lokaliteti, spomenička baština, građevine niskogradnje đevne dozvole), i područja kultiviranog krajolika) po kojemu je utvr- - nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna đeno i odgovarajuće spomeničko stanje (Z, PR, ZPPŽ/ Uprava za zaštitu kulturne baštine ZPP) važno za primjenu svih mjera zaštite navedenih u (7) Zaštićenim građevinama, kod kojih su utvrđena ovim odredbama. Provedbu obnove i zaštite kao i način spomenička svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju korištenja kulturno-povijesne baštine treba temeljiti na sve spomeničke odredbe, smatraju se sve građevine koje odredbama ovog Plana, posebnim uvjetima nadležnog su u ovom Prostornom planu navedene kao registrirane ureda za zaštitu kulturne baštine i odredbama Zakona o ili preventivno zaštićene. zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Članak 61. (4) Zaštićena, preventivno zaštićena i kulturna PRAVNA ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA dobra zaštićena PPKZŽ i ovim Planom prikazana su u narednoj tabeli. POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA 1.1. Gradsko seoska naselja Status zaštite Prijedlog kategorije 1.1.1. Zlatar Bistrica, povijesna jezgra naselja ZPPŽ 1.2. Seoska naselja povijesnih obilježja 1.2.1. Lovrečan ZPPŽ 1.2.2. Zlatar Bistrica, (Hoiči) ZPPŽ 1.2.3. Veleškovec, zaselak Mikulci ZPP 1.2.4. Veleškovec, zaselak Papići ZPP 1.2.5. Ervenik, dio zaselka Basrani ZPP 1.2.6. Opasanjek, dio sela ZPP 1.2.7. Lipovec, zaselak Glavači ZPP 1.2.8. Lipovec, dio zaselka Drvarsko selo ZPP 1.2.9. Lipovec, dio zaselka Donji Lipovec ZPP 2. POVIJESNI SKLOPOVI I GRAĐEVINE 2.1. Sakralne građevine 2.1.1. Kapela sv. Lovre, Lovrečan Z-2791 2.1.2.

Poklonac, Lovrečan PR 2.2. Civilne građevine Stambene zgrade Kurije i palače 2.2.1. Dvorac Lovrečan (Kurija Labaš), Lovrečan Z-2086 2.2.2. Kurija Kallay, Grančari PR Ostale stambene građevine Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1539 - Broj 16

2.2.3. Kuća Bobinac, Zlatar Bistrica ZPPŽ 2.2.4. Stambena kuća, Kolodvorska 10, Zlatar Bistrica ZPP 2.2.5 Stambena kuća, Kolodvorska 12, Zlatar Bistrica ZPP Tradicijska drvena kuća, Vladimira Nazora 69, Zlatar Bistri- 2.2.6. ca ZPP 2.2.7. Tradicijska drvena kuća, Donji Lipovec 93, Lipovec ZPP 2.2.8. Tradicijska drvena kuća Lovrečan 81, Lovrečan ZPP 2.2.9. Tradicijska drvena kuća Lovrečan 84, Lovrečan ZPP 2.3. Građevine javne namjene 2.3.1. Zgrada željezničke postaje, Zlatar Bistrica ZPPŽ 2.3.2. Zgrada stare škole, Zlatar Bistrica ZPPŽ 2.3.3. Vatrogasni dom, Zlatar Bistrica ZPPŽ 2.4. Gospodarske građevine 2.4.1. Stara transformatorska stanica, Lovrečan ZPP 3. MEMORIJALNA BAŠTINA 3.1. Memorijalno i povijesno područje 3.1.1. Lovrečan, mjesno groblje ZPP 3.2. Spomen objekt 3.2.1. Spomenik NOB,Lipovec. ZPP 4 ARHEOLOŠKA BAŠTINA 4.1.1. Mjesno groblje, Lovrečan ZPP 4.1.2. Okoliš kurije Kallay, Grančari ZPP 6. POSEBNO VRIJEDNA PODRUČJA KRAJOBRAZA (KULTURNOG KRAJOLIKA) 6.1. Dolina potoka Reka, istočno od naselja Lovrečan ZPP 6.2. Dolina rijeke Krapine (južno od željezničke pruge) ZPP 6.3. Perivoj kurije Kallay, Zlatar Bistrica ZPP Članak 62. REŽIMI ZAŠTITE stornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom (1) Za naselja seoskih obilježja granica područja izrade istražnih radova koji prethode procjeni utjecaja na zaštite poklapa se sa stražnjim međama čestica (okućnica). okoliš osigura arheološko istraživanje rezultat kojeg mora (2) Za područja zaštite kulturno-povijesnih vri- biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru jednosti u područjima kulturnog krajobraza, odnosno K i njihova valorizacija. Investitor izgradnje na takovom područja zaštite vrijede režimi kojima se ne dozvoljava prostoru ima obavezu obaviti arheološka istraživanja ili izgradnja zgrada koje mogu zakloniti slikovite vidike, sondiranja prema uputama konzervatorskog odjela a u povijesne građevine vidljive u slici mjesta (dominante slučaju veoma važnog arheološkog nalaza može doći do naselja – crkve i kapele) ili vrijedne i dobro uočljive gradi- izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije teljske sklopove (dvorce). Uvjete za izgradnju (osobito za nalaza. Ako se zbog značaja nalaza istraženi prostori gabarite, oblikovanje i materijale završne obrade) služba obvezno prezentiraju in situ, projektu čuvanja i prikaza zaštite kulturne baštine utvrdit će za svaki pojedinačni nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje slučaj, u ovisnosti o samom smještaju. objekata i uređivanja zemljišta. (3) Oko pojedinačnih zaštićenih ili evidentiranih (5) Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod (registriranih ili preventivno zaštićenih) kulturno povi- koje su utvrđena svojstva kulturnog dobra (prema inven- jesnih vrijednosti propisuju se mjere A i B zone zaštite tarizacijskoj listi), kao najmanja granica zaštite utvrđuje kojima se ne dozvoljava nova izgradnja. Posebne uvjete se pripadna čestica ili njen povijesno vrijedni dio. Mjere za zahvate na postojećoj strukturi će propisati nadležna zaštite primjenjuju se na građevine koje su registrirano Uprava za zaštitu kulturne baštine. (Z), ili preventivno zaštićeno (PR) kulturno dobro. Za (4) Za arheološke lokalitete koji su evidentirani građevine koja imaju svojstva kulturnog dobra osobito (ZPP) na temelju povremenih nalaza ili su pretpostavljeni se primjenjuju sljedeće mjere: prije bilo kakvih zahvata i očekuju se mogući nalazi, a ne postoje točno utvrđene potrebno je provesti konzervatorsko restauratorska istraži- granice zaštite ne propisuju se direktivne mjere zaštite vanja čiji se rezultati ugrađuju u projekt obnove i sanacije. već je prije izvođenja zemljanih radova, potrebno provesti Za vrijeme izvođenja radova potrebno je osigurati stalan arheološka istraživanja te upozoriti naručitelje radova na konzervatorski nadzor. moguće nalaze zbog čega je potreban pojačani oprez. (6) Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje Potrebno je detaljno istraživanje i čuvanje nalaza uz vrste zgrade u povijesnom dijelu naselja, ili u blizini povi- mogućnost korištenja metode anastiloze, a u posebnim i jesnog graditeljskog sklopa (dodirno područje), potrebno temeljito dokumentiranim slučajevima i djelomičnog ili je paziti na neposredni okoliš, tj. novogradnju uskladiti potpunog premještanja. U područjima kojim se ovim pla- sa zatečenim tlorisnim i visinskim veličinama postojeće nom predviđa izgradnja građevina/zgrada, a prostor nije zgrade (ili postojećih zgrada) kako bi se ustrojio skladan izgrađen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih pro- graditeljsko-ambijentalni sklop. Strana 1540 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

(7) Vrijedne stambene i gospodarske zgrade (3) Na građevnoj čestici unutar graditeljski skladne izgrađene u naseljima moraju se očuvati bez obzira na cjeline sa već postojećom tradicijskom kućom može se nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene, a se dozvoliti izgradnja nove kuće uz adaptaciju uličnog dijela, mogu prenamijeniti u poslovne prostore ili u svrhu pred- a rekonstrukciju dvorišnog dijela zgrade. stavljanja i promidžbe tradicijskoga graditeljstva. Kod (4) Nove gospodarske i stambene zgrade mogu gradnje novih kuća u kontaktnim područjima povijesnih se graditi od drveta ili opeke sa pokrovom od crijepa, naselja preporuča se oblikovanje kojim će se uspostaviti a dodatnom obradom treba osigurati njegovu zaštitu od harmonični odnosi s postojećom građevnom strukturom požara, od atmosferilija i drugih oštećenja. (gabarit, nagib krovova, upotreba materijala završnog Članak 64. oblikovanja i kolorita). Drvene, tradicijske građevine ČUVANJE TRADICIJSKE SLIKE NASELJA koje se nalaze na području Općine Zlatar Bistrice (bez (1) Mjere za očuvanje slike naselja, odnosno kul- obzira na njihov stupanj zaštite) moraju biti zaštićene turnog krajobraza, među ostalim, obuhvaćaju i: suvremenim premazima za zaštitu od požara. Udaljenost a) čuvanje tlorisnog oblika kuće za stanovanje istih određuje se na najmanje 3,00 metra od ruba čestice zajedno sa pratećim gospodarskim zgradama unutar tra- (ako na tom pročelju postoje otvori), odnosno 1,00 metar dicijskih dijelova naselja ako na pročelju nema otvora, odnosno oni su manji od 0,50 b) pojavni obris građevina, oblikovanje pročelja, m2. Drvene kuće ne smiju se postavljati na među prema pokrovi i nagibi krovišta, građevni materijali te boja pro- susjednoj čestici. U slučaju da su postojeće drvene kuće čelja, osobito unutar tradicijskih dijelova naselja, moraju na razmaku manjem od propisanog ovim stavkom, one biti u skladu s okolnim građevinama, krajolikom i načinom se mogu zadržati, ali prilikom možebitnog preseljavanja građenja na dotičnom području mora se poštivati propisana najmanja udaljenost. c) zidovi pročelja mogu biti žbukani (8) Kultivirani poljodjelski krajobraz potrebno je d) krovišta zgrada su kosa, poželjno je dvostrešna očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, e) krovište u pravilu mora biti pokriveno crijepom, te usmjeravati izgradnju zgrada gradnjom unutar izgra- a kod rekonstrukcije starijih tradicijskih građevina do tada đene strukture naselja. Izuzetno se dozvoljava izgradnja korištenim materijalom pojedinačnih stambeno-gospodarskih cjelina u poljo- f) ograđivanje građevne čestice treba slijediti privrednom prostoru ruralnih naselja, ali samo zgrada duh lokalne sredine. U manjoj mjeri moguće su zidane za poljoprivrednu djelatnost i na način da izgradnja ne i žičane ograde, obvezno s živicom s unutarnje strane izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora. građevne čestice. U iznimnim slučajevima moguće su i Članak 63. drukčije ograde MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA g) u vrtovima i voćnjacima ne treba saditi strano (1) U arheološkim područjima (arheološkim po- uneseno bilje, kao ni ono uobičajeno u gradskim prostori- jedinačnim lokalitetima) obavezna je primjena sljedećih ma. Valja koristiti vrste cvijeća i grmlja, primjerene kraju mjera z aštite: h) u predvrtu, između ceste (ulice) i kuće, preporu- a) Zabranjuje se intenzivno poljodjelsko korištenje čuje se sadnja drveća i ukrasnog grmlja svojstvenog kraju tla, te se zabranjuje duboko oranje preko 80 cm; i) tradicijske krajobrazne vrijednosti treba čuvati i b) Zabranjuje se svaka izgradnja, iznimno je mogu- omogućiti nastajanje novih ća gradnja u svrhu predstavljanja arheološkoga nalazišta, j) treba poticati i promicati održavanje zapuštenih parterno uređenje i propusti za važnije infrastrukturne poljodjelskih površina. vodove; Članak 65. c) Svaka možebitna izgradnja, za koju se u poseb- MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIROD- nom postupku utvrđuju uvjeti, koja podrazumijeva iskop NIH VRIJEDNOSTI (temeljenje, podrumljenje, instalacijski rov) uvjetuje se (1) Za sve nove graditeljske zahvate ili rekonstruk- prethodnim arheološkim istraživanjima, a kod manjih cije zgrada/građevina u područjima zaštite krajobraznih zahvata samo arheološkim nadzorom prilikom izvođenja i prirodnih vrijednosti potrebno je ishoditi suglasnost radova. od nadležnog Ureda za zaštitu prirodne baštine. U tim Za arheološke lokalitete koji su evidentirani na područjima zaštite nije moguća gradnja koja se dopušta temelju povremenih pojedinačnih nalaza, ili su indicirani izvan građevnih područja. putem toponima a ne postoje utvrđene granice zaštite, (2) U osobito vrijednim predjelima prirodnog i ne propisuju se direktivne mjere zaštite već je prilikom kultiviranog krajobraza Općine moguća je izgradnja is- izvođenja građevnih radova potrebno upozoriti na moguće ključivo na planiranim građevnim područjima, a u skladu nalaze. sa odredbama članaka 23-26. (2) Vlasnici (korisnici) zgrada/građevina kod kojih (3) Postojeće šume ne mogu se prenamijeniti. su utvrđena spomenička svojstva mogu putem nadležne Potrebno je gospodariti šumama na način da se očuvaju Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnoga župa- autohtone šumske zajednice, a u skladu s važećim zako- nijskog ili općinskog proračuna (ovisno o razini zaštite) nima i propisima. U cilju unapređenja šuma i šumskoga zatražiti novčanu potporu za održavanje i vrsnu obnovu tla potrebno je učiniti sljedeće: povijesno vrijednih zgrada. a) izraditi šumsko-gospodarske osnove za privatne Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1541 - Broj 16

šume, i) Za planirani zahvat u područje ekološke mreže, b) šume panjače, koje prevladavaju u privatnim koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan šumama, uzgojem prevesti u viši uzgojni oblik, utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke c) pošumljavati šikare, paljevine, zapuštena obra- mreže, ocjenjuje se njegova prihvatljivost za ekološku diva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo, mrežu, sukladno važećem zakonu iz područja zaštite (4) Graditi šumske putove, prosjeke, uređivati i prirode. čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskim (8) Za ugrožena i rijetka staništa treba provoditi osnovama. sljedeće mjere očuvanja: (5) U krajobraznom smislu vrijedno poljodjelsko a) Livadama i travnjacima potrebno je gospodariti zemljište cijeni se kao osobita ograničena vrijednost i zbog putem ispaše i režimom košnje; treba spriječiti njihovo toga se štiti od prenamijene. Iznimno, može se dozvoliti zarastanje, očuvati režim podzemnih voda o kojima ovise prenamjena zemljišta prve i druge kategorije za uređenje te spriječiti njihovo pretvaranje u obradive površine ili za općinu važnih namjena i sadržaja (groblje i sl.) ako građevinsko područje. se pokaže da nema uvjeta za odabir druge lokacije. Na b) Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip poljodjelskom zemljištu mogu se graditi gospodarske te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte, što podrazu- građevine, u skladu s odredbama ovoga Plana o gradnji mijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski izvan građevnoga područja. modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za (6) Na području Općine određena područja označe- njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja. na su kao Osobito vrijedni predjeli - kultivirani krajobraz c) U gospodarenju šumama treba očuvati šumske i9 to: dolina potoka Reka (istočno od naselja Lovrečan), čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove, prilikom dolina rijeke Krapine (južno od željezničke pruge) te dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine, perivoj kurije Kallay u Grančarima. ostavljati zrela, stara i suha stabla, izbjegavati uporabu (7) Osim navedenog, ovim se Planom određuju i kemijskih sredstava za zaštitu, a pošumljavanje, ukoliko sljedeći uvjeti i mjere zaštite prirode: je potrebno, vršiti autohtonim vrstama. a) Zaštita prirode propisuje se kroz očuvanje (9) U cilju očuvanja biološke i krajobrazne raznoli- biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih kosti ta zaštite prirodnih vrijednosti (zaštićenih područja, vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila) daju se zaštićeni minerali i fosili. slijedeće uvjeti, mjere i smjernice: b) U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti - spriječiti neprikladnu gradnju na istaknutim bre- treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubo- žuljcima sa sakralnim objektima, ve, živice koje se nalaze između obradivih površina, te - očuvati sadašnje veličine parcela, posebno u na- zabraniti njihovo uklanjanje; treba izbjegavati velike po- seljima koja se ovim planom štite u kategoriji zaštićenog ljoprivredne površine zasijane jednom kulturom; osobito krajolika ili povijesnog naselja, treba štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada. - radne zone potrebno je maksimalno ozelenjavati c) U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti treba visokim raslinjem u vidu mreže drvoreda, a gradnju gra- planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, đevina u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi neposrednom a osobito treba od izgradnje štititi panoramski vrijedne okolišu, točke. - uz prometnice te uz rubne dijelove gospodarskih d) Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se zona potrebno je osigurati tampon zonu visokog zelenila mogu graditi izvan naselja) nastojati koristiti materijale i - prilikom ozelenjivanja koristiti autohtone vrste boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora drveća i tradicionalnoj arhitekturi. - u očuvanju krajolika i identiteta područja potrebno e) Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba je usmjeriti pažnju slici naselja i sela te raditi na očuvanju osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih obilježja graditeljske baštine ( tradicijski elementi, oblik dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora. parcele, smještaj građevina, tradicijski vrt i drugo), f) Korištenje prirodnih dobara treba, sukladno va- - treba očuvati postojeće šumske površine, šumske žećim zakonima i propisima, provoditi temeljem planova rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te gospodarenja prirodnim dobrima koji moraju sadržavati zabraniti njihovo uklanjanje (osobito treba štititi područja uvjete zaštite prirode nadležnog tijela. prirodnih vodotoka mrtvih rukavaca i vlažnih livada), g) Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih - pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba radova obavezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora, važećeg zakona iz područja zaštite prirode. - korištenje prirodnih dobara treba provoditi teme- h) Kod ishođenja građevne dozvole potrebno je, ljem planova gospodarenja prirodnim dobrima sukladno sukladno važećem zakonu iz područja zaštite prirode, Zakonu o zaštiti prirode koji moraju sadržavati uvjete ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela. Za sve zaštite prirode nadležnog Ministarstva, zahvate i radnje u zaštićenim dijelovima prirode potrebno - kod izgradnje (posebice onih koje se mogu gra- je ishoditi dopuštenje nadležnog tijela. diti izvan naselja) koristiti materijale i boje prilagođene Strana 1542 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019. prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj temelju šumskogospodarskih osnova i u skladu sa zakon- arhitekturi, skim propisima, pravilnicima i normama. - prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka (3) Za provođenje ovog Plana bitne su sljedeće sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak mjere: bujica i erozija) treba prethodno snimiti postojeće stanje a) pošumljivanje šikara, osobito radi ekološke te planirati zahvat na način da se zadrži prirodno stanje zaštite i poboljšanja ambijenta vodotoka, b) gradnja šumskih putova, a na temelju šum- - trase infrastrukturnih građevina usmjeriti i voditi sko-gospodarskih osnova tako da se koriste zajednički koridori te da se maksimalno c) pošumljivanje zapuštenih zemljišta, koja nije isključe iz zona koje su osobito vrijedne, opravdano obrađivati. - dalekovode voditi trasama gdje ne treba krčenje (4) Unutar šumskih površina dozvoljeni su zahvati i šuma. gradnja građevina samo u skladu s Zakonom o šuma- (10) Opće mjere očuvanja ugroženih i rijetkih ma (Članak 35 i 37). staništa su slijedeće: (5) Treba izbjegavati sve vrste zahvata unutar i uz - gospodarenje šumama provoditi sukladno nače- neposrednoj blizini gospodarskih i jednodobnih šuma, lima certifikacije šuma šuma koje su u fazi oplodne sječe, šuma I i II razreda - prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površine, te šuma u kojima je osnovom ili Programom propisana gdje god je to moguće i prikladno, treba ostavljati manje sanacija ili konverzija. U krajnjem slučaju provođenja neposječene površine zahvata na takvim površinama tada zahvate treba provoditi - u gospodarenju šumama treba u najvećoj mogu- isključivo unutar površina lošije kvalitete, slabijeg zdrav- ćoj mjeri očuvati šumske čistine (livade, pašnjake, …) i stvenog stanja, smanjenog obrasta te lošijeg i smanjenog šumske rubove prirasta (manjeg od 2%) kao i slabije drvne zalihe (manje - u gospodarenju šumama osigurati produljenje od 300 m3/ha). sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fizi- 4. SANACIJA BESPRAVNE GRADNJE ološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske Članak 68. zajednice. Izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za (1) Bespravno izgrađene građevine unutar Općine, zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava i ne koristiti kao i svi mogući zahvati na njima, podliježu odredbama genetski modificirane organizme. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. - gdje god to dozvoljavaju uvjeti staništa, pošu- 5. POSTUPANJE S OTPADOM mljavanje vršiti autohtonim vrstama drveća u sastavu koji Članak 69. odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode. (1) U sklopu gospodarskih područja (zona) moguće Pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je je uređenje odlagališta korisnoga otpada (metal, staklo, opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki papir, drvo, plastika i dr.). U cilju ostvarenja ovakvoga nešumski stanišni tipovi. odlagališta potrebno je da nadležno komunalno poduze- - uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih će, koje zbrinjava otpad, pripremi odgovarajući sustav površina. sakupljanja otpada. U svim naseljima Općine potrebno Članak 66. je stoga postaviti spremnike za prikupljanje iskoristivog MJERE ZAŠTITE POLJODJELSKOG ZEMLJI- otpada (papir,staklo, plastika, metal). ŠTA (2) Reciklažna dvorišta, osim u sastavu ŽCGO, (1) Poljodjelsko zemljište uživa poseban status mogu se planirati uz pretovarne stanice na postojećim i zaštitu. Poljodjelsko zemljište mora se obrađivati uz lokacijama, kao i na drugim prikladnim lokacijama (gos- primjenu potrebnih agrotehničkih mjera i ne može pro- podarska područja unutar Općine) unutar GPN-a. Ovim mijeniti namjenu osim kada su u pitanju potrebe Hrvatske planom planirano je uređenje 3 odlagališta komunalnog i vojske. Na njemu se mogu graditi samo pomoćne gos- inertnog otpada. Čestice su označene na listu 4. Građevna podarske građevine u skladu s provedbenim odredbama područja, kao i na listu 1. Korištenje i namjena prostora ovoga Plana. (1.A Prostori za razvoj i uređenje) te na listu 2 Infrastruk- Članak 67. turni sustavi i mreže (2.D.2 Odvodnja otpadnih voda i MJERE ZAŠTITE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA odlaganje otpada) (1) Planom su utvrđena šumska područja. Prema (3) Odgovarajućim mjerama treba poticati i orga- namjeni i značenju dijele se na: nizirati sakupljanje i odvoz otpada biljnoga podrijetla, a) gospodarske šume čije se uređivanje i iskorišći- koji će se prerađivati za kompost. Potrebno je poticati vanje obavlja prema šumsko-gospodarskoj osnovi; građane da u svojim vrtovima uređuju malena kompostišta b) poplavne šume čije se uređivanje također obavlja za potrebe domaćinstva. prema šumsko-gospodarskoj osnovi. 6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG Ovim Planom nije planirana i ne smije se mijenjati UTJECAJA NA OKOLIŠ promjena namjene šuma i šumskog zemljišta. Članak 70. (2) Način zaštite, uređenja i korištenja šuma unutar (1) Na cijelom području obuhvata Plana ne smiju granica značajnih krajolika i drugih šuma odvija se na se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotre- Srijeda, 24. travnja, 2019. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana 1543 - Broj 16 bom, neposredno ili možebitno ugrožavale život, zdravlje zidovima građevine i dr.) da se požar neće prenijeti na i rad ljudi u naselju ili vrijednost okoliša, niti se smije susjedne zgrade. Ako se zgrada gradi kao poluugrađena zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao uz susjednu zgradu (na međi) mora se zadovoljiti uvjet takve posljedice. da bude odvojena od susjedne zgrade požarnim zidom (2) Zbog bogate prirodne i kulturne baštine te vatrootpornosti najmanje 90 minuta. razmjerno velikih površina sa vrijednim krajolikom do- d) Skladišta, pretakališta i postrojenja za zapaljive brom, potrebito je neprekidno i sustavno provoditi mjere tekućine i plinove, te skladišta eksploziva treba planirati za poboljšanje i unapređivanje prirodnoga i kultiviranoga na mjestima u skladu s zakonskim odredbama, pravilni- (antropogenog) krajolika, kao mjere za sprječavanje ne- cima i normama. povoljnog utjecaja na okoliš. e) Za zgrade koje se planiraju uz posebne mjere Članak 71. zaštite od požara, uz obvezu ishođenja posebnih uvjeta, MJERE ZA POBOLJŠANJE STANJA U OKOLIŠU propisuje se i obvezno ishođenje suglasnosti od nadležne (1) U cilju poboljšanja okoliša propisuju se sljedeće policijske uprave o pravilnom planiranju protupožarne mjere: zaštite. a) Izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pro- f) Za zgrade, za koje se ne zahtijevaju posebne čišćavanje, osobito u gospodarskim područjima i na svim mjere zaštite od požara i za građevine iz Pravilnika o mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači; građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete b) Redovito treba čistiti naselje od krutog i krupnog građenja glede zaštite od požara, nije potrebno ishoditi otpada i sprječavati stvaranje divljih odlagališta otpada na suglasnost od nadležne policijske uprave glede zaštite poljodjelskim i šumskim površinama od požara. c) Smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja (2) Potrebno je pristupiti konačnom rješenju od- onečišćuju tlo (pesticide, umjetno gnojivo i sl.). lagališta otpada, s obzirom da je trenutno stanje glede Članak 72. zbrinjavanja i načina postupanja s tehnološkim i komu- MJERE ZA OČUVANJE OKOLIŠA nalnim otpadom neprimjereno. Osim redovite provjere (1) U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće na terenu, potrebito je osigurati mjesta na kojima bi se, mjere: uz prethodnu objavu stanovništvu, privremeno sakupljao a) Na djelotvorni način štititi kulturne, prirodne i krupni ili reciklažni otpad. Vrijeme zadržavanja otpada na krajobrazne vrijednosti tim mjestima mora biti što je moguće kraće jer sva odla- b) Čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore gališta otpada predstavljaju stalna i potencijalna žarišta (šume, poljodjelsko zemljište, izvore vode i dr.) izbijanja i širenja požara. c) Uključiti lokalne vlasti u djelotvorno čuvanje (3) Potrebno je izraditi procjene ugroženosti i pla- okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz nove zaštite od požara u skladu s posebnim propisima i na novčanu potporu i odluke. navedene planove zatražiti suglasnost nadležne policijske Članak 73. uprave ili Ministarstva unutarnjih poslova. MJERE ZA UNAPREĐENJE STANJA OKOLIŠA a) Na poljodjelskim i šumskim zemljištima (pri- (1) U cilju unapređenja okoliša potrebito je: vatnim i državnim), nalaže se obvezno provođenje svih a) Stvaranje javnoga mnijenja u korist zaštite krajo- mjera zaštite od požara, propisanim pozitivnim zakonskim lika, zaštite kulturne i prirodne baštine odredbama, pravilnicima i planovima zaštite od požara na b) Kroz dobro osmišljene projekte izgradnje i ure- pojedinim područjima, uz uvažavanje posebnosti otvore- đenja prostora unaprjeđivati njegovu zaštitu. nih prostora županije, odnosno iskazivanjem pojačanih Članak 74. mjera zaštite od požara na ovim prostorima tijekom čitave MJERE I POSEBNI UVJETI ZA ZAŠTITU OD godine, a osobito tijekom protupožarne sezone. POŽARA I EKSPLOZIJA b) Na šumskim i poljodjelskim površinama, koje (1) Pri projektiranju zgrada obvezno je primjenji- neposredno okružuju naselja, tijekom protupožarne sezone vati sljedeće: nalažu se pojačane mjere zaštite od požara. a) Vatrogasne prilaze zgradama izvesti u skladu sa (4) Lokalna uprava za šume poduzeti će sve potreb- zakonima, pravilnicima i normama. Svaki zahvat u pro- ne mjere i radnje u utvrđivanju mjera zaštite od požara. storu mora biti u skladu s propisima područja u kojemu Preventivne mjere zaštite bile bi kako slijedi: se izvodi. - organizirati promatračku službu, b) Osigurati dovoljne količine vode za gašenje - rekonstruirati postojeće i izgraditi nove proma- požara u skladu s odredbama Pravilnika o hidrantskoj tračnice mreži za gašenje požara. - izravna dojava promatračnice sa Centrom za c) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne obavješćivanje, zgrade, zgrada mora biti udaljena od susjednih najmanje - tijekom ljetnih mjeseci vršiti promatračku službu 3,00 m. Moguća je manja udaljenost u izgrađenim dijelovi- od 0-24 sata, ma građevnih područja naselja ako se dokaže (uzimajući u - organizirati požarno-ophodnu službu (ljudstvo obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarna + oprema), obilježja materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim - sva propisna čišćenja šume vršiti pravovremeno, Strana 1544 - Broj 16 SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Srijeda, 24. travnja, 2019.

- šumske putove i prosjeke održati u prohodnom Zlatar Bistrica stanju 2. UPU gospodarske zone i dijela naselja “JU- Članak 75. GO-ZAPAD” naselja Zlatar Bistrica MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPO- (4) Općina Zlatar Bistrica može svojom Odlukom GODA I RATNIH OPASNOSTI o pristupanju izradi prostornog plana užeg područja pro- (1) Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih pisati da se za taj Plan poveća ili smanji granica obuhvata. opasnosti unutar područja obuhvata ovog Plana planerski Istom Odlukom Općina može donijeti odluku da se više su predviđena u skladu s važećim zakonima, pravilnicima susjednih UPU-ova spaja u jedan jedinstveni. i normama. (5) U području za koje je ovim Planom planirana (2) Prilikom planiranja bilo kojih zahvata na po- izrada prostornog plana užeg područja, ali on još nije do- dručju obuhvata Plana, u smislu osiguranja i provođenja nesen, za uređenu građevnu česticu moguće je izdavanje zaštite i spašavanja, treba se pridržavati smjernica iz Rješenja o uvjetima građenja ili Lokacijske dozvole za Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih gradnju u skladu s Odredbama ovog Plana. dobara i okoliša od opasnosti nastanka i posljedica kata- (6) Sukladno odredbama članka 79. stavak 1. Za- strofa i velikih nesreća Općine Zlatar Bistrica. kona o prostornom uređenju obveza donošenja prostornih 7. MJERE PROVEDBE PLANA planova užeg područja (UPU) određena je isključivo za 7.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLA- neizgrađene dijelove građevinskih područja – neuređe- NOVA ne, prikazane na kartografskim prikazima 4. Građevna Članak 76. područja, ukoliko odredbama važećih propisa kojima se (1) Građevno područje naselja podijeljeno je u dva uređuju pitanja prostornog uređenja i prostornih planova dijela i to na izgrađeno građevno područje na kojem se šireg područja nije drukčije određeno. Granice obuhvata direktno primjenjuju odredbe ovoga Plana, i neizgrađena tih prostornih planova užeg područja odredit će se od- i neuređena građevna područja za koja je potrebno izraditi lukom o izradi pojedinog prostornog plana, neovisno o planove nižeg reda. obuhvatu obvezne izrade prostornog plana prikazanom (2) U cilju provođenja ovoga Plana i zaštite prostora u grafičkom dijelu Plana, list br. 3.B. Područja primjene neophodna je izrada slijedećih planova nižeg reda: planskih mjera i uređenja prostora, a sukladno odredbi 1. UPU dijela naselja Zlatar Bistrica, “Zlatar Bi- članka 89. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju. strica - jugozapad” 7.2. OBNOVA I GRADNJA GRAĐEVINA ČIJA 2. UPU dijela naselja Zlatar Bistrica, “GRAN- JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ ČARI” Članak 77. 3. UPU dijela naselja Lovrečan, „Lovrečan – sje- (1) Obnova (građevno preustrojstvo) postojećih ver“ (zakonski izgrađenih) zgrada čija je namjena protivna 4. UPU dijela naselja Ervenik, „Ležajići“ ovom Planu moguća je samo radi osiguranja neophodnih 5. UPU dijela naselja Lipovec, „Drvarsko selo“ uvjeta života i rada, a sve prema odredbama ovog Plana. 6. UPU gospodarskog područja Zlatar Bistrica, “Zlatar Bistrica - jug” Članak 78. 7. UPU proširenja groblja, Lovrečan (1) Tekst članka 78 brisan je. 8. UPU dijela područja sportsko-rekreacijske na- Članak 79. mjene R1 – golf igralište, Lovrečan (1) Tekst članka 79 brisan je. (3) Na području Općine na snazi su naredni Urba- nistički planovi uređenja: 1. UPU dijela naselja “SJEVERO-ZAPAD” naselja

SLUŽBENO GLASILO KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

Uređuje uređivački odbor: Dubravka Sinković - glavni i odgovorni urednik Ljiljana Malogorski- zamjenik glavnog urednika • Svjetlana Goričan- član Adresa redakcije: Magistratska 1, 49000 KRAPINA • telefon: (049)329-252 • Telefax: (049) 329-255 Izdavač: “SLUŽBENI GLASNIK d. o. o. ” Krapina, Frana Galovića 13 • e-mail: sluzbeni-glasnik@kr. htnet. hr Direktor: Zdravko Grabušić, telefon: (049) 371-490, 300-044 • telefax: (049) 300-043 List izlazi jedanput mjesečno ili prema potrebi. Priprema teksta, prijelom i tisak: “SLUŽBENI GLASNIK d. o. o. ” Krapina Pretplatnicima koji se pretplate tijekom godine jamčimo primitak svih prethodno izašlih brojeva.