List župe sv. Luke - Podbablje
God. XXXII. Božić, 2017. Br. 1 (47) RASPORED BOGOSLUŽJA U BOŽIĆNOM VREMENU
24. prosinca 2017. (4. nedjelja došašća) Badnjak Dnevne sv. mise: sv. Luka 8,30 i sv. Ante u 9,30 sati Polnoćke u crkvama: sv. Luka 22.00 i sv. Ante u 24 sata 25. prosinca 2017. (ponedjeljak) Božić, Rođenje Gospodinovo Dnevne sv. mise: sv. Luka 8,30 i sv. Ante u 9,30 sati Kraljica Hrvata i sv. Marko u 11,00 sati 26. prosinca 2017. (utorak) Sveti Stjepan, prvomučenik Sveta misa u crkvi sv. Ante u 9,30 sati 27. prosinca 2017. (srijeda) Sveti Ivan, apostol Sveta misa u crkvi sv. Ante u 9,30 sati 28. prosinca 2017. (četvrtak) Nevina dječica – mladenci Sveta misa u crkvi sv. Ante u 9,30 sati 31. prosinca 2017. (nedjelja) Sveta Obitelj Dnevne sv. mise: sv. Luka 8,30 i sv. Ante u 9,30 sati Kraljica Hrvata i sv. Marko u 11,00 sati 6. siječnja 2018. (subota) Bogojavljenje – Sveta tri kralja – blagoslov vode Svete mise: sv. Luka u 8,30 i sv. Ante u 9,30 sati 7. siječnja 2018. (nedjelja) Krštenje Gospodinovo – završetak božićnog vremena Dnevne sv. mise: sv. Luka u 8,30 i sv. Ante u 9,30 sati Kraljica Hrvata i Sveti Marko u 11,00 sati List župe sv. Luke - Podbablje
GODINA XXXII. BOŽIĆ, 2017. BROJ 1(47)
Uvodnik
tvarnost Božića otkriva nam temeljnu Bogu da se utjelovi i u naša srca, naše misli Smisao koja se proteže kroz cijelu ljudsku da budemo Njegova draga svojina. povijest čovječanstva, od prvog čovjeka do Neka nas i ovaj Božji dolazak pohodi, dana današnjega, a to je Božja blizina sva- dopustimo mu hod kroz naše biće, da nas kom ljudskom biću. Svake se godine pri- zahvati i preobrazi na svoju sliku. Svaki premamo kroz došašće za ovaj božanski čovjek u svom temelju ima predispoziciju događaj, Božji silazak među nas smrtnike. i sposobnost odazvati se transcendentnoj, Naravno, za neke je ovaj događaj prošao duhovnoj dimenziji koju mu omogućuje nezapaženo, dok za druge to bijaše pravo sami Bog. Bog se želi susresti, traži našu su- prosvjetljenje. Kraljevi, pastiri, anđeli ne- radnju i našu aktivnost. Ovo su idealni dani beski, sva su ta bića bila otvorena za susret da mu iziđemo ususret i da ga prepoznamo sa živim Bogom, za susret s nečim što ljud- u bližnjima, u potrebnima, siromašnima… skom promišljanju nedostaju riječi. Bog se i dalje daje otkriti onima koji su otvo- rena srca za njega. I dok se ovih dana intenzivno pripre- Svima vama, vašim obiteljima, želim mamo za Kristovo rođenje, ne smijemo ostvarenje susreta s živim Bogom u ovom smetnuti s uma da je Bog s nama do konca milosnom vremenu i prosvjetljenje vašega svijeta. Samim time, potrebno je biti pripra- srca i duše, cijelog vašeg života. van za susret s Bogom. Ako nam je odnos s Sretan i blagoslovljen Božić! Bogom površan, ako zahrđa, ako se ohladi fra Nedjeljko Čarapić, župnik tada nam Božićno otajstvo može proći a da ne budemo prosvijetljeni ovim Božjim utje- lovljenjem. Neka nam ovo vrijeme došašća bude milosno vrijeme pripreme za susret s Bogom koji postade čovjekom. Neka nas ovo vrijeme potakne na otvorenost srca za taj događaj koji obasjava svakog čovjeka. Draga braćo i sestre. Istina ne bira stra- nu, to mi sami moramo učiniti. Izaberimo u svome životu suradnju s Bogom, dopustimo 1 Za našu dušu Došao je zbog tebe
„Svevišnji Otac s neba po svetom je anđelu Gabrijelu najavio u krilo svete i slavne Djevice Marije, iz kojeg je krila primio pravo tijelo našeg čovještva i krhko- sti. On, iako je bio neizmjerno bogat, odluči svojevoljno sa svojom blaženom Majkom izabrati siromaštvo“.
ajna Utjelovljenja pokazuje poniznost Svi smo mi potrebni ovog dolaska, Trođenja Sina Božjega. Za njega nije bilo dolaska sina Božjega. Bog nam je došao mjesta među ljudima, u Betlehemu, u svra- u poniznosti i nevinosti, u otvorenosti i u tištu...On nije bio dobrodošao među one za nadanju da ga želimo susresti, da ga želimo koje će položiti svoj život. Krist Isus i njegov primiti. Sveta noć zapravo je pravo svjetlo, dolazak na ovaj svijet imaju smisao jedino prosvjetljenje za ljude, jer Krist nam se ro- ukoliko se ljudsko srce otvori tom otaj- dio, pravo i istinsko svjetlo koje prosvjetljuje stvenom događaju. Nema drugog smisla. svakog čovjeka. Mi smo na zemlji upozna- Nije došao na svijet za sebe niti zbog svoje li to svjetlo i povjerovali mu. Isuse Kriste, majke. Došao je zbog svakog čovjeka, svih sine Boga živoga, Svjetlo koje prosvjetljuje ljudi, cijelog čovječanstva. Božićno otajstvo svakog čovjeka, smiluj se nama i obasjaj briše sve zapreke, sve zavjese, koje su nam nas svojim svjetlom da hodimo u istini, jer ometale susret sa živim Bogom. Tvoj rođendan početak je našeg božanskog Došao je, ne kao onaj koji želi vladati, preporođenja. kraljevati, nego kao onaj koji služi, poma- fra Neno že, razdaje se… Odlučio je svojevoljno biti siromah zbog nas, odlučio nam je pokazati prave vrijednosti, vječne vrijednosti, samo- ga sebe i svoje Kraljevstvo, Božje kraljevstvo koje se ostvaruje i širi, ne po bogatstvu ili moći, ne po vojsci ili oružju, već po siromaš- tvu, istini, ljubavi i pravednosti. Došao je ne ostvariti sebe, svoje želje, svoje prohtjeve, već ispuniti svako ljudsko srce božanskom ljubavlju, dati smisao postojanja svakom ljudskom biću…došao je dati svoj život za nas, za naše spasenje. Došao je za nas, za tebe, došao nam je Spasitelj svijeta, Isus Krist u otajstvu Božića! 2 Za našu dušu
Isus – dar Božji zemlji i ljudima
ožićno vrijeme slavi utjelovljenje, od- Molitva malom Isusu Bnosno prisutnost Božjega Sina među ljudima. Božić označava ulazak Boga u O Isuse, ljubavi moja, najveće moje ljudsku povijest. Dolazi Bog na ovaj svi- dobro, Spasitelju i Bože moj, Slavim Te i jet, tiho i ponizno, bez moći i slave, u liku blagoslivljam za čas kada si postao čovje- kom. Slavim svetu noć u kojoj si na svijet sićušna djeteta, maloga Isusa. Bog postaje sišao i htio se roditi kao siromašno dijete. čovjekom! To je temeljni navještaj Božića. Zahvaljujem Ti, moj dobri Otkupitelju za I dok o tome duboko promišljamo, u srcu toliko dokaza Tvoje ljubavi. I molim Te po se stvara toplina i radost jer spoznajemo Tvojim prvim mukama koje si za mene pod- da smo uistinu ljubljena djeca Božja. Bog nio; po Tvojim suzama koje si za mene u Otac nam daruje neizmjernu ljubav po štalici prolio, oprosti mi sve grijehe moje i svome Sinu. daj mi milosti da Te mogu kroz cijeli svoj život slaviti, tebi hvalu davati i jednoga dana Isus se rodio u noći zvjezdanoj kao da k Tebi doći. Amen. je čitav svemir htio vidjeti kakav to dar Bog Marija Perić donosi zemlji i ljudima. Sveti Franjo je bio toliko zaokupljen razmišljanjem o otajstvu Božića da ga je to u potpunosti obuzimalo i dalo neizrecive milosti. Postoji svjedo- čanstvo koje govori da su riječi sv. Franje o rođenju siromašnoga kralja u malom gra- du Betlehemu tekle poput meda. A često je, kad je htio izgovoriti ime ISUS, govorio silnim žarom. Nazivao ga je Betlehemskim Djetešcem. On nam pokazuje kako istinski doživjeti i slaviti smisao Božića. Mi se danas molimo malenome Isusu. Pjevamo divne božićne pjesme, slušamo svaku riječ iz evanđelja o Sinu Božjemu. Stoga, poput sv. Franje, pustimo Betle- hemskom Djetešcu da učini srce naše po srcu svome! Shvatimo da smo mu vrijedni i da nas voli! Radujmo se! Božić je! Bog je s nama! 3 Za našu dušu
Kako ćemo čitati Bibliju?
posljednje vrijeme mnogo je onih provesti u Lectio Divini i mjesto koje će nas Ukoji se propitkuju kako i na koji način udaljiti od buke i strke svijeta. pristupiti biblijskom tekstu. Naime, većina Posvijestiti nam je da pristupamo ži- vjernika ima Sveto pismo u svojim kućama, voj Božjoj riječi, da je to sveto vrijeme koje ali mali broj će njih uzeti u ruke Sveto pismo želimo posvetiti Bogu, kako bi on mogao i pokušati dublje proniknuti u biblijski tekst. govoriti našem životu. Izabrani tekst treba Ovaj tekst ima za cilj olakšati svakom lagano i smireno čitati, prepoznati da nam vjerniku pristup biblijskom tekstu, da Bog preko njega progovara, daje poruku. svatko tko se približi Svetom pismu otkrije U tišini, šutnji, smirenosti taj tekst nam ljepotu i bogatstvo njegovog teksta, Božju progovara. Određeni dio teksta za vrijeme poruku za čovjeka. čitanja zasigurno će nam „zapet za oko“, Mnogo je načina kako pristupiti bi- zainteresirat će nas, uznemiriti, pogoditi. blijskom tekstu. Mi ćemo se zadržati na Upravo na tom dijelu teksta se trebamo za- jednoj „klasičnoj metodi“ koja se naziva držati, ponoviti taj dio teksta nekoliko puta Lectio Divina (Božansko čitanje). Korijeni (u sebi ili naglas), dati mu prostora u na- biblijskog promišljanja i tumačenje potječe šim mislima, osjećajima, da nas zaokupira. još od 3. stoljeća (Origen). Drugi Vatikan- Ovo naše poniranje u svetopisamski tekst ski sabor (1962-1965.) u svojoj Dogmatskoj uvodi nas u dijalog s Bogom. U njemu će konstituciji o božanskoj objavi Dei Verbum, se otvoriti „veza“, komunikacija s Bogom, preporučuje Lectio Divinu široj javnosti, a polako ćemo otkrivati svu dubinu Božje papa emeritus Benedikt XVI. naglasio je prisutnosti u Svetom pismu, ali isto tako, važnost ove prakse razmatranja Božje riječi. počet ćemo otkrivati bogatstvo teksta koje Lectio Divina ima četiri odvojena ko- je upravo nama upućeno. Razmatranje bi- raka: čitanje, meditiranje, molitva i razma- blijskog teksta ima za cilj ne samo otkrivanje tranje. To je molitva nad tekstom iz Svetog njegovog bogatstva već i spoznaje da mi Bog pisma. U ovoj metodi molitve nalaze se tri progovara preko toga teksta. vrste kršćanske molitve: usmena (oratio), Slijedi dio koji se zove Oratio (molitva, meditativna (meditatio) i kontemplativna razgovor). Ljudi imaju krivo poimanje same (contemplatio). Na samom početku valja molitve. Smatraju da je molitva komunika- izabrati tekst Svetog pisma nad kojim želi- cija s Bogom u smislu da stvorim u tišini mo moliti. To, naravno, može biti nedjelj- odnos s Njim i da mu kroz molitvu iskažem no čitanje ili neki ulomak iz Svetog pisma sve svoje probleme i brige. Po tome, izgleda kojega odaberemo. Mjesto i vrijeme su vrlo da Bog saznaje naše probleme jedino kada važni da se susretnemo s tekstom. Stoga, va- ga molimo, a za ostale trenutke u našem ži- lja unaprijed odrediti koliko ćemo vremena votu Bog nema saznanja. Međutim, molitva 4 Za našu dušu je nešto puno dublje. Bog zna i bez naše mo- litve sve što nam je potrebno. Stoga, molitva ne ide prvenstveno da Boga informira, već da čovjeka (oratora) transformira, mijenja. Davno je to sažeo sveti Augustin. U Lectio Divini molitva smjera za čovjekovim povje- renjem, „predajom“ Bogu, da samo Njemu dopusti da ga mijenja, preobrazi, iscijeli po svojoj riječi. Dakle, riječ je o prisutnosti ci- jelog ljudskog bića, ne samo osjećaja ili riječi prema biblijskom tekstu. U posljednjoj fazi Lectio Divine, Con- templatio (kontemplacija) riječ je o ulasku u biblijski događaj. To je misaona molitva u kojoj poniremo u događaj koji razmatramo. U otajstvo ulazimo srcem, sudjelujemo u određenom događaju, „tamo“ smo prisutni, mi smo dionici toga teksta. Zaključimo, molitveno čitanje Lectio Divina Svetog pisma jedno je od najljepših pristupa Svetom pismu, odnosno pristupa samomu Bogu koji nam progovara preko Svetog pisma. U ovom načinu moljenja mi se otvaramo Bogu koji nas mijenja i koji nam govori. Zato bi bilo dobro da svatko tko krene ovim putem spoznaje Božje, na koncu i donese određene odluke u svome životu na temelju iskustva kojega je doživio u susretu s Bogom preko Lectio Divina. fra Neno
5 Za našu dušu
Bog na godišnjem odmoru
kolsko zvono svima je poznato. Njegovo svome nebeskom Ocu. Isus, znajući da je Šmilozvučno oglašavanje označuje po- svakom čovjeku potreban odmor, šalje i četak ili kraj školskog sata, početak ili kraj svoje apostole u osamu jer i njima treba velikog ili malog odmora. Tako nam je i u mira i odmora. Isusova „škola života“ uči životu. Ritam kojega gazimo u životu zna nas gdje i kako pronaći taj željeni mir duše, biti prejak i traži od čovjeka da pronađe a to su osama i molitva. Dva su to stupa koja vrijeme odmora. Čovjek je uvijek u „školi su potrebna svakom čovjeku da smireno života“, uvijek bi trebao znati odabrati vrije- korača u životu. me odmora, ne kažem vrijeme praznika već Gospodin nikada ne miruje, za njega odmora. Svakodnevne nas brige i problemi ne postoji godišnji odmor. Isus u svome na- salijeću i čovjek se doista osjeti klonulim, vještaju pruža čovjeku svoju riječ, a njegova iscrpljenim, nervoznim… riječ je hrana duše. Njegove riječi ujedno su Sveto pismo na više mjesta piše da se i poziv: „Dođite k meni svi koji ste izmoreni i Isus znao umoriti. Neprestano je bio u i opterećeni i ja ću vas odmoriti“ (Mt 11, službi ljudi, govori, liječi, djeluje, pridiže 28) Ovaj evanđeoski mir zahvaća cijelog brojne ljude koji su bili potrebni njegove čovjeka, dušu i tijelo. Nije to samo vrijeme pomoći. Isusov život bio je u službi ljudima, praznika, već odmora u Gospodinu, jer to sebedarje iziskuje napor, žrtvu ali i umor. Gospodin, znajući naše napetosti i nemi- Svi mi znamo iz iskustva, možda i iz re, želi u naše duše prenijeti svoje svjetlo, osobnog, da u tom ritmu života čovjek lako svoj optimizam, svoje potpuno povjerenje izgubi korak, izgubi živce, postane nervo- prema Ocu. zan jer ne uspijeva pratiti ritam života, ne Vrijeme ljeta je iza nas, mnogi su to uspijeva slijediti brzinu života kojega nam vrijeme iskoristili za godišnji odmor, mnogi je život nametnuo. Tako nam ovaj vanjski su se odmakli od svoje svakodnevnice, od svijet unosi nemir u naš nutarnji život, odu- svoga svakodnevnog posla i tražili su mir na zima nam prijeko potrebni mir i čini nas različitim mjestima, na moru, na plažama, frustriranim osobama koji stalno kaskaju, na kupanju…Isto tako, mnogi planiraju za stalno su u nekoj žurbi jer ne uspijevaju po- zimske praznike odmoriti se na različitim hvatati konce života, a život nemilosrdno skijalištima, na snijegu, s obitelji. Ljetni ili ide naprijed svojim ritmom. zimski praznici imaju istu oznaku: „bijeg“ Isus se uvijek nakon djelovanja povla- od svakodnevnih briga i poslova, odmak čio u osamu, u tišinu, na samotna mjesta. To od uobičajenih zadataka koje čovjek ima u nije bio bijeg od svijeta, to nije bila njegova životu. No, je li istinski odmor duše i tijela „predaja“ pred navalama ubrzanog ritma samo odmak od prostora i posla koji nas života, već to bijahu povlaštena mjesta u čekaju po povratku s praznika? Kako naši kojima se Isus odmarao, moleći se u tišini odmori izgledaju u odnosu na Isusove riječi: 6 Za našu dušu „dođite k meni svi vi koji ste izmoreni i op- moguć, ostvariv je ukoliko i Boga povedem terećeni, i ja ću vas odmoriti?“ na godišnji odmor. Upravo taj dio „prtljage“ Gdje god išao, čovjek sa sobom nosi možda i namjerno zaboravimo ponijeti na samoga sebe, svoju povijest, svoja iskustva, godišnji odmor, i umjesto da nam odmor svoje brige i svoja nadanja. Teško da ćemo doista bude odmor, on se pretvori u praznik. u moru ili na snijegu jednostavno „iskrcati“ Ispred nas je vrijeme dopusta, zim- vreću svojih problema i vratiti se duhom skih dopusta, kada nam se dopušta da se jači i spremniji. Teško da ćemo plivanjem odmaknemo od posla i malo krenemo na ili skijanjem pobjeći od svega što nas tišti i zimske radosti. Ne bi li bilo dobro da i mi plaši, što nam remeti mir u duši. Naravno, dopustimo Gospodinu da pođe s nama, ljetni ili zimski praznici su uvijek dobro- da mu se otvorimo i tražimo od njega mir, došli čovjeku, ali izgleda da se zna dogoditi tražimo Njegov mir, tražimo Njega. Neka da ljudi na godišnjim odmorima zaborave Gospodnji mir bude sa svima nama, mir na Boga, kao da se trebaju i od Njega od- koji ispunja dušu i tijelo, mir koji donosi moriti. Bilo bi dobro da se znamo u svim radost i smirenost u ovom ubrzanom ritmu okolnostima svoga života odmoriti u Isu- života. Gospodin ti dao mir! su. Susret s Bogom na mjestima kao što su morske plaže ili snježne planine itekako je fra Neno
7 Za našu dušu
Čekam te vani
idim, odlaziš u crkvu. Ne zanima me čovjeka stvarno drukčijim, boljim? Želim Všto ćeš u njoj raditi, iako mislim da ćeš se uvjeriti upravo na tebi, kršćaninu, kao se pomoliti. Nimalo ne marim zato hoćeš primjeru. Uvjerim li se da si ohol, pohlepan, li stajati ispred oltara ili tamo kod vrata, sebičan, svadljiv, uvredljiv, zavidan, brbljav, hoćeš li moliti sjedeći ili klečeći, pognu- površan... znat ću da ti molitva ne valja. A te glave i zatvorenih očiju... ili ćeš buljiti uvjerim li se da u obitelji, na poslu, u školi, u sliku na oltaru, udarati se u prsa, micati trgovini, autobusu... ne znaš s ljudima raz- usnicama, šaptati riječi molitve i prebirati govarati, znat ću sigurno da ne znaš ni s Bo- među prstima zrnca svete krunice... Sve su gom razgovarati. Ako te neprestano netko to izvanjske i nimalo komplicirane radnje treba tješiti i hvaliti, znat ću da u crkvu nisi pomoću kojih nije teško prevariti čovjeka. išao radi Boga, slaviti njega, već obožavati Čekam te vani. sebe...ali budu li tvoje oči otvorene za nevo- Kad izađeš iz crkve i vratiš se među lju bližnjega, budu li tvoje usne izgovarale ljude, pripremi se za susret sa mnom. Tada riječi mira, radosti, povjerenja i utjehe, bude ću te nemilosrdno pratiti, promatrati, suditi, li tvoja ruka podizala nemoćne, bude li tvoje a možda i osuditi. Imam pravo to učiniti. srce imalo razumijevanje za druge, bude Naime, želim znati: jesi li u crkvi doista li opraštalo i ljubilo... znat ću da si u crkvi razgovarao s Bogom, ili si se samo s njime doista razgovarao s Bogom! poigravao? Želim se uvjeriti čini li molitva Čekam te vani.
8 Za našu dušu
Bezgranična energija
remena su ozbiljna i burna. Izgleda kao strahovi i bojazni koje mi ljudi nosimo u Vda se zlo utaborilo među nama. Čo- sebi. U tu ljudsku tamu zaronilo je dijete i vjek se nadvio preko ruba pameti i ukazao majka. Samo je oko njih svjetlo veliko. Samo mu se ponor, tajan i taman. Zato je otvorio oko njih cvjetaju stabla i plod donose. Samo sve registre svojih tužaljki i postao smrt- oko majke i djeteta klijaju i rastu plodovi. no ozbiljan. Živi, plače, očajava, liječi se Sunce, svjetlo i život samo su oko majke i otrovima, drogama i alkoholom; smućen djeteta. U blizini njihovoj možemo konačno traži smirenje i zaborav u zaglušnoj glazbi, sve prepoznati: Boga kao oca, druge kao što najčešće nije ništa drugo nego krik za braću i sestre, svijet kao baštinu koju nam "smislom". Živi iz godine u godinu, iz dana je poklonio Otac. u dan, i sve godine i svi dani su isti, uvijek Ova Heinenova slika sadržava na je- do bola jednaki: od kuće do posla, od po- dinstven način ono što povezujemo s učo- sla do kuće, uvijek istim ulicama, jednakim vječenjem Boga. Rodio se onaj koji je tisuć- brojem koraka, uvijek ista lica na kojima se ljećima bio priželjkivan. Tama je obasjana. prepoznaje ista bol; bez promjena u kući, Božja milost nije napustila ljudsku zemlju. bez promjena na poslu, bez promjena u Spasitelj je u našoj sredini! Isus, to dijete duši; samo kalupi, samo šablone i bljutavo na rukama majke, jedini može promijeniti ponavljanje u ponašanju, postupcima, osje- ovaj zbunjeni i beznadni svijet. ćajima u varkama i samoobmani. Umoran Da bih ovu kršćansku istinu približio i istrošenih čula, neodoljivo teži za novim modernom čovjeku, želim upozoriti na i neviđenim, a sve mu izvan njega priječi fizičke zakone koji su doveli do stvaranja da živi punim životom, stežući ga u verige atomske centrale. Albert Einstein je, na pri- dužnosti i navika. Tisak i TV dnevno mu jelazu iz 19. u 20. stoljeće, slutio da nešto daju smrtonosnu dozu rata, ubojstava, be- sasvim sićušno, samo po sebi beznačajno, stijalnosti i besmislenih prizora. A nitko u određenim uvjetima može razviti ne- nije spreman popravljati se. Svi optužuju, vjerojatno veliku snagu. Kada bi ovaj sitni okrivljuju i na odgovornost pozivaju druge. atom došao u dodir s nevjerojatno velikom Čovjek je zaboravio da u svijetu vlada divna brzinom, dinamikom svjetlosti, nastala bi uzajamnost: svijet je onakav kakvi smo mi. ogromna neobuzdana snaga, snaga koju ne I uzvraća nam onim što mi njemu dajemo. bismo mogli ukrotiti, a koja bi bila kadra Njemački slikar B. Heinen to stanje uništiti cijeli svijet. Nije važno hoćemo li ljudskoga duha simbolično je prikazao u ovo shvatiti. vidljivoj prirodi uronjenoj u tamu. Važno je da znamo: u najmanjoj stvari To je slika grada, koji je obavijen ta- može se osloboditi najveća moguća energija mom: atomska centrala i izumrla priroda, ukoliko se konfrontira s brzinom svjetlosti zemlja bez zelenila, stabla bez lišća i ploda; na kvadrat. Tako je u materijalnom svijetu. 9 Za našu dušu Može li se dogoditi nešto slično na radovati se, ne samo na Božić, nego cijelu duhovnom području? Bi li se i u nama godinu. Ali samo ako se otvorimo za dodir mogla razviti slična energija, ako bismo s božanskim. se konfrontirali s nevjerojatnim, nama ne- I dobro nam je. Smijemo se barem shvatljivim? C. G. Jung, veliki psiholog, od- govorio je potvrdno. Mahatma Gandhi u to dodirnuti odjeće Nazarećanina. Sjetimo se je utrošio cijeli život. Po njemu se čovjek bolesne žene, koja mu je dodirnula haljinu. može napuniti ehimsom (= ne povrijediti), U tom momentu prešla je na nju božan- miroljubivošću, snagom ljubavi, snagom ska snaga, ozdravila je. Možemo primiti duše, snagom istine, s božanskim. Kada energiju koja je u Isusu, u njegovoj riječi, u to u čovjeku dođe u dodir s božanskim, njegovim djelima, u njegovu životu, smrti oslobađa se nevjerojatna energija. Ek- i njegovu uskrsnuću. U zajedništvu s njim sperimentirao je i to se pokazalo točnim. možemo posjedovati nevjerojatnu energiju, Svojom energijom povukao je za sobom energiju koja može sve izmijeniti. cijeli kontinent i promijenio političko sta- U to možemo vjerovati, tomu se mo- nje Indije. žemo nadati. On nam je zalog. "Vjerujem Upravo je to ono što mi kršćani slavimo da u sebi nosimo iskru vječnoga svjetla, koju na Božić: Dijete, koje je u životnom dodi- naš ograničeni razum može samo naslutiti. ru s Bogom. Pomoću tog djeteta nastat će Ovu iskru rasplamsati u plamen i ostvariti energija, koja može zemlju pretvoriti u raj. božansko u nama, to nam je najveća duž- Ne čitamo li u Bibliji kako je raj u nje- nost", pisao je Goethe. Vjerujem u vječno mu postao dohvatljiv: on ide bolesnicima Svjetlo! Vjerujem da od njega svaki čovjek - i oni ozdravljaju. On dodiruje gluhe uši, nosi barem malu iskru. Tko vjeruje, mora slijepe oči, nijeme usne, sakate ruke i odu- neumorno raditi na tome da se ta iskra ra- zete noge - i oni čuju, vide, govore, rade splamsa u baklju oko koje će cvjetati život i hodaju. Isus dozivlje u grobove - i mr- i nada i radost neizmjerna. tvi ustaju. On svraća grešnicima - i oni se obraćaju. On umire - i smrt je pobijeđena. Sjetimo se još jednom na početku spo- Oko njega nastaje novi svijet, sasvim drugi menute Heinenove slike: jedino oko Djeteta svijet, svijet koji odgovara našim čežnjama. i majke cvjeta život. Što više s njima budemo On je oslobodio nevjerojatnu povijesno- dolazili u dodir, tim više ćemo biti obuzeti aktivnu energiju, jer je u vezi s Bogom, jer svjetlom i životom. To svjetlo i taj život pro- je sam Bog. širit će se po čitavom svijetu. Nastat će novo To je u Isusu postala vidljiva istina, nebo i nova zemlja. I novi čovjek. nikakva hipoteza: dijete iz Betlehema ima Božić je najveći Božji zahvat u naš ži- moć koja nije razumljiva sama po sebi. To vot, on je Početak i Svršetak svih naših godi- je razlog našega slavlja: nismo prepušteni na, i starih i novih, pa tako i ove nadolazeće sebi samima. Primili smo Boga, došli smo u 2018. godine u kojoj imamo novu priliku da dodir s s njegovom Ljubavi. Zato može po- više ljubimo Boga i bližnjega i na taj način stati sve drukčije: smrt, bol, strah, beznađe; ispunjenije i sretnije živimo. sve može postati drukčije ako se prepustimo njegovoj ljubavi. Smijemo se nadati, pjevati, Fra Jozo Grbavac 10 Za našu dušu
Oprostiti svome bližnjemu
ivot nas uči da kvalitetno življenje u moje vlastite vrijednosti kao osoba. Moje Ždruštvu nije uvijek lagan zadatak. Naši „opraštam ti“ govori i meni i njemu o mojoj verbalni i neverbalni znakovi pokazuju nam veličini. „Opraštam ti“, ne uključuje auto- svu raskoš ljudske gluposti, međusobnog matski promjenu osobe koja nas je uvrije- optuživanja, vlastite oholosti, tuđih uvreda, dila, „opraštam ti“ ne zato jer si ti u pravu, međusobnih ponižavanja i uvjerenja da smo nego jer sam ja svjestan da vrijedim kao uvijek mi u pravu. osoba i tu vrijednost ne želim pogaziti s Izgradnja zdravih međuljudskih odno- tvojom uvredom. Tvoje riječi uvrede nisu sa temelji se ponajprije iz svijesti o vlastitoj dotakle moju duboku osobnost. vrijednosti ali i svijesti o nužnosti prašta- Oprost ima svoj mehanizam djelo- nja. Danas je teško ljudima oprostiti. Mno- vanja na način da čovjek otkrije najprije gi smatraju da oprostiti svome bližnjemu svoju vlastitu vrijednost a tek onda može znači sebe poniziti, ili, njega percipirati kao oprostiti osobi koja ga je uvrijedila. Ukoli- vrjednijeg od nas samih. Da bismo uopće ko prihvatim zlo koje me je uvrijedilo i to mogli oprostiti svome bližnjemu nužno je usvojim na osobnoj razini, kao otkrivanje pretpostaviti nekoliko koraka. Prvo, čovjeku vlastite bezvrijednosti, tada nisam u stanju je potrebno shvatiti da je praštanje moguće oprostiti. Tuđe zlo ne smije u meni stvarati jedino ukoliko ono ima smisla, ukoliko ima mržnju, osvetu, ogovaranje, ponižavanje… svrhu. Ako čovjek izusti riječi „opraštam Praštanje je odluka da se ne prihvati zlo koje ti“, a ne vidi njihov dublji smisao, razlog nam je nanešeno. Ono jest prisutno, ali ono zašto je to rekao, tada se ne može govoriti ne smije zatrovati moj duh, ne smijem mu o smislenosti same izgovorene riječi. Tada dopustiti da uđe u mene i da me „zarazi“ te riječi nisu donijele ploda, nemaju svrhu sa svojom moći. Tuđe zlo ne smije mene i one zvuče samo kao prazne riječi. učiniti zlim čovjekom na način da mu od- Da bi čovjek doista imao snage opro- govorim na isti, ili na sličan način. stiti bližnjemu potreban je korak prema Sagledajmo svoje ponašanje u susretu samome sebi. „Opraštam ti“ govori više o sa zlom. Promatrajmo se u ogledalu Isu- meni kao o osobi koja sam to izrekao, nego sa Krista i uvidjet ćemo istinu koliko nam o osobi kojoj je to upućeno. Samo jaki ljudi je raditi na sebi, koliko moramo mijenjati mogu oprostiti. Oprostiti onome koji nas pristup prema zlu. Krist nam je učitelj, nje- je uvrijedio, onome koji nam je nanio zlo gov stav bi trebao biti prihvaćen od svih ne znači njega mijenjati, ne znači odmah vjernika. Tada će i naši ljudski odnosi biti rehabilitaciju povjerenja, već uvidjeti svoju kvalitetniji, ljudskiji, otvoreniji i iskreniji. vrijednost kao osoba. To znači, njegovo zlo, njegova uvreda nije utjecala na izgradnju fra Neno 11 Za našu dušu
Sveci koje osobito štujemo u našoj župi
Sveci imaju puno srca i obzirni su. Sveci se ne boje pogledati kakvi su. Sveci ne govore previše, a puno rade. Sveci uvijek traže i vide u svakome samo dobro. Sveci ponekad pogriješe, ali nakon pada ustaju. Sveci znaju da trebaju oproštenje. Sveci nikad ne ogovaraju, oni mole za druge. Sveci žive u ljubavi. Sveci mogu primati udarce, a ne zadavati ih drugima. Sveci su milosrdni.
veci su živjeli na ovoj zemlji kao i mi te župiPodbablje kroz godinu posebno časti- Ssu svojom ljubavlju prema Bogu i ljudi- mo sv. Marka, sv. Antu, sv. Petra i Pavla te ma zaslužili biti sveti. Mnogi su prošli jako zaštitnika sv. Luku. Čitajući njihove kratke trnovit put do svetosti. Otkrivati njihov životopise, pokušajmo ih zamisliti te vidjeti život, pravo je obogaćenje za nas. U našoj u njima uzore vjere za naš život.
12 Za našu dušu prokrijumčarili u Veneciju g. 830. i danas se čuva u jednoj od najskupocjenijih škri- nja na svijetu, u glasovitoj crkvi sv. Mar- ka, zaštitnika Venecije. Venecija je za svoj grb uzela njegov simbol – krilatog lava s knjigom i natpisom: "Mir tebi, Marko, moj evanđelistu!"
SVETI ANTE, 13. lipnja SVETI MARKO EVANĐELIST, Jedan je od najpopularnijih svetaca 25. travnja današnjice. Rođen je g.1195. u Lisabonu. Potresen mučeničkom smrću petorice fra- Sv. Marko napisao je Drugo evanđe- njevaca koji su u Maroku poginuli za vjeru, lje g. 64. prema Petrovu kazivanju. Preda- Antun odluči nastaviti njihovo djelo te po- ja kaže da je bio nećak sv. Barnabe i da je staje franjevac 1220. godine. Veći dio života s njim i sv. Pavlom išao na prvo misijsko proveo je propovijedajući po Italiji. Osobito putovanje. Zatim ih je napustio pa se vra- je bio uspješan protiv krivovjeraca. Imao je tio svome prvom učitelju, sv. Petru. Nakon čudesan dar govora te su i stranci razumjeli Petrove smrti, propovijedao je duž Jadra- njegove propovijedi samo po gestama. Mali na, u Libiji i Aleksandriji gdje je podnio Isus mu se ukazivao. Upoznao je i sv. Franju mučeničku smrt. Njegovo tijelo Mlečani su
13 Za našu dušu
te su puno razgovarali. Sv. Ante je umro 13. Kad su Petra zatvorili u tamnicu, Bog ga je lipnja 1231. godine. Tijelo mu leži u bazi- čudesno izbavio. Došao je u Rim g. 42. Taj lici koju zovu "Il Santo" (Svetac) u Padovi. grad od tada postaje središte kršćanstva. Ljudi mu se mole u različitim potrebama, Petra su razapeli na križ g. 64. za vrijeme posebno za pomoć u radu i pronalaženje progona cara Nerona. Isus je zapravo ute- izgubljenih stvari. meljio jednu, svetu, katoličku i apostolsku Crkvu na dvanaestorici apostola okupljenih oko Petra. Petrov nasljednik je papa. SVETI PETAR, 29. lipnja SVETI PAVAO, Petar se prije zvao Šimun. Bio je ribar 29. lipnja na Genezaretskom jezeru, nagao i tempera- mentan, ali dobrog srca i velikodušan. Zato Djelovao je između 46. i 67. godine. U što je žarko vjerovao, Isus ga prozva Petar mladosti se obrazovao u židovskim škola- što znači stijena i rekao mu: "Na toj stijeni ma. Progonio je kršćane dok se nije potpuno sagradit ću Crkvu svoju. Tebi ću dati ključe- obratio na putu u grad Damask. U početku ve i štogod svežeš na Zemlji bit će svezano i mu je ime bilo Savao, a nakon obraćenja na nebu." Dok su Isusu sudili pred Velikim uzima ime Pavao i počinje svim srcem pro- vijećem u noći, Petar je tri puta Isusa zani- povijedati Isusa Krista. Na svoja tri misijska jekao. Kad se ujutro pijetao oglasio, Petar se putovanja proputovao je tisuće kilometara sjeti da je Isusu obećao da će za njim i u smrt kopnom i morem šireći Isusov nauk. Bio ako treba. Tada se pokajao i gorko zaplakao. je i zatočen, ali njegovo propovijedanje se 14 Za našu dušu
neumorno nastavlja. Napisao je puno po- ističu Božje milosrđe prema grješnicima. slanica od kojih su sačuvane samo neke. Sv. On osuđuje bogataše, a uzdiže siromahe. Pavao je ubijen mačem u Rimu. Po predaji, Predaja kaže da je sv. Luka razapet u Grčkoj. to se dogodilo29. lipnja 67. godine. Marija Perić
SVETI LUKA, 18. listopada
Zaštitnik naše župe, sv. Luka rodom je iz Antiohije (Sirijske), slavni liječnik i slikar Blažene Djevice Marije. Pisac je Tre- ćeg evanđelja i Djela apostolskih. Nije bio Isusov apostol niti učenik, ali ih je većinu poznavao. Mnoge sate je proveo kod Isusove majke Marije koja mu je pričala o svome Sinu. Sve što je čuo i vidio, vjerno je bilježio. Tako je osim Evanđelja u kojemu opisuje Isusov život, napisao i Djela apostolska u kojima opisuje Silazak Duha svetoga nad apostole, njihovo djelovanje po Maloj Aziji i Rimskom carstvu te početak Crkve. Luka opisuje Isusa puna blagosti. Njegove knjige 15 Za našu dušu
Katolički odgoj bl. Ivana Merza
poznajući život blaženog Ivana Mer- različite katoličke udruge, često je u društvu Uza otkriva nam se sva kompleksnost priznate katoličke inteligencije. S povrat- političkih i društvenih zbivanja vremena u kom u Zagreb uključuje se u različite Hr- kojem je živio i radio. Rodio se 16. prosinca vatske katoličke saveze, a posebnost njegova 1896. od oca Mavre, časnika Austrougarske duhovnog odgoja najbolje se očituje kroz vojske, na službovanju u Banja Luci i majke načela koja unosi u Hrvatski orlovski savez. Terezije, Židovke, čiji su roditelji doselili iz Orlovstvo je savez koji za cilj ima tjelovježbu Mađarske. U Banja Luci Ivan pohađa osnov- mladih, a svoje smjernice crpi iz nauka Ka- nu i srednju školu. Kratko vrijeme boravio toličke akcije prema napucima Svete Stolice. je u Prijedoru zbog očeva službovanja. Obi- Ono novo i originalno što je Ivan unio u telj Merzovih njeguje liberalni odgoj, nje- Orlovstvo najsažetije nam dočarava Božidar gujući moralne vrijednosti, Ivana odgajaju Nagy u tekstu Hrvatski orlovski savez: pristojnom građanskom odgoju. Iako nisu 1. Merz je dao Orlovstvu jaku vjersko- njegovali praktičnu vjeru, Ivana upisuju u katoličku i odgojnu dimenziju. Nije katolički vrtić kod časnih sestara. Nakon to bila samo gimnastička organizaci- osnovne škole upisuje realnu gimnaziju, što ja katoličke mladeži nego je upravo će se pokazati kao glavna smjernica Ivanova Merzovim nastojanjem uz tjelovježbu kasnijeg života i djelovanja. Već tu pokazuje Orlovstvo provodilo odgojni rad u ka- veliki interes za književnost, uči strane jezi- toličkom duhu. ke, bavi se športskim aktivnostima. Svestra- 2. Unio je u Orlovstvo, a preko njega u nost i nadarenost u mnogim područjima našu katoličku javnost uz ne male teš- dar je Duha Svetoga, kako će Ivan kasnije koće i protivljenja, KA koju je pokre- naglašavati. Velika prekretnica u Ivanovu nuo papa Pio XI. Kao suradnju laika u životu su godine 1919. i 1920. Obitelj iz hijerarhijskom apostolatu Crkve. Banja Luke seli u Zagreb, 6. IX. 1919. Na- 3. Usmjerio je članstvo organizacije pre- pokon postiže svoj cilj, u ljeto 1920., uz još ma snažnom liturgijskom i sakramen- neke studente, šalju ga na Katolički institut talnom, napose euharistijskom životu. u Pariz gdje studira književnost i francuski, Zaslugom Merza u Orlovstvu je uvede- latinski i grčki jezik. U Francuskoj bora- no pravilo da članovi pokreta trebaju vi dvije godine. Uz studiranje, nastoji što jednom mjesečno ići na sv. Ispovijed više upoznati katolički život u Francuskoj, i sv. Pričest. 16 Za našu dušu 4. Merz je unio najprije u Orlovstvo, a ima uspostaviti red i harmoniju među svo- onda preko njega i u cijelu našu katolič- jim strastima i nagonima. U svom kratkom ku javnost jaku rimsku i papinsku ori- životu spoznao je da Bog želi najprije naše jentaciju kroz proučavanje papinskih i srce čisto i nepodijeljeno, oslobođeno ro- crkvenih dokumenata, a onda promi- bovanja grijehu, egoizmu, materiji. I zato canjem vjernosti i odanosti Kristovu je nastojao da svoje tijelo podloži duhu i Namjesniku i crkvenoj hijerarhiji. da onda s nagonima dovedenim u harmo- niju kroči putovima slobode, istine i do- 5. Od članova organizacije želio je učiniti brote. Molitva, sv. ispovijed i sv. Pričest bili apostole koji pomažu crkvenim pastiri- su mu nadnaravni izvori, iz kojih je crpio ma u širenju Kristova Kraljevstva. snagu svojoj volji da nadvlada neuredne Merz je veliku važnost pridavao tje- prohtjeve tijela. Nije propuštao niti jedno lesnom odgoju. Za njega, tjelesni odgoj naravno sredstvo koje mu je koristilo za ču- je samo sredstvo za postizanje duševnog vanje čistoće. Bila je to tjelovježba, šetnja u odgoja. Ako smo vježbajući tjelesni odgoj prirodi, uzdržljivost u jelu i piću, spavanje prema principima i naukom Katoličke crkve na tvrdom, izbjegavanje grješnih prigoda, uspjeli ovladati našim osjetilima, došli smo kontrola nad svojim osjetilima, očima i do točke kad prelazimo u fazu savladava- ušima. Sve što je pisao i naučavao bila je nja sedam smrtnih grijeha. Nije slučajno samoaktualizacija vlastitog življenja, živa da blaženi Merz tako duboko i studiozno vjera u traganju nevidljive stvarnosti. Kon- prilazi pitanju tjelesnosti i pridaje mu toliki takt s nadnaravnim svijetom kojeg osjeća u značaj. Put od tjelesnog zdravlja, poveza- Božjem djelovanju kroz stvaranje, ne samog nosti s unutarnjim stanjem duše, vezanost materijalnog svijeta, očituje se u ljudskom tjelesnog i duhovnog dovodi do samog sje- bistvovanju, njegovim udovima i svakom dinjenja s Isusom Kristom i Crkvom. Do djeliću te slike samoga Krista. Kako bi tako kršćanskog savršenstva razlikujemo put stvoreni bili potpuni odraz Božjeg djelova- čišćenja, put rasvjetljenja i put sjedinjenja. nja potrebno je duhovno i tjelesno djelovati Upravo tjelesni odgoj pomaže nam da sa- na voljne, razumske i fizičke odlike, a što je vladamo put čišćenja u borbi protiv glavnih Ivan i činio. grijeha. Ako želimo našu dušu pročistiti, Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je bla- nije samo dovoljno da pokorom okaljamo ženim u Banjoj Luci 22. lipnja 2003. godine, grijehe, potrebno je da pobijedimo izvor a papa Benedikt XVI. u svojoj pobudnici o sveg zla u nama, a to je trostruka pohota. euharistiji Sacramentum caritatis 2007. go- Glavni grijesi su samo loše navike uzroko- dine uvrstio ga je među osamnaest najvećih vane trostrukom požudom: Oholost duha: svetaca Crkve kao uzora štovanja euharisti- oholost, zavist, srditost; Požuda tijela: prož- je. Veličina i duhovnosti jednog laika vidlji- drljivost, bludnost, lijenost; Požuda očiju: va je u priznanjima papa, ističući duhovnost škrtost. Mladi Merz je rano, već od sred- i svetost hrvatskog blaženika Ivana Merza. njoškolskih dana, povezao kršćanski život s borbom. Shvatio je Ivan da se ta borba magistar teologije odvija najprije sa samim sobom, a za cilj Slavko Blažić, 17 Za našu dušu
Zašto pobačaj nikada nije dopušten?
edna od najaktualnijih tema današnjeg i veličinu embrija, a cilj kod svih teorija je Jsuvremenog društva je svakako pobačaj. jednak; proglasiti embrij nakupinom stani- Velike se rasprave vode oko toga, radi li se ca, oduzeti mu dostojanstvo ljudske osobe, a kod pobačaja o ubojstvu nevinog života ili sve u svrhu manipulacije i ostvarenja svojih se radi o pravu žene na izbor. O ovoj temi sebičnih ciljeva. No, medicina i biologija su raspravlja se u teologiji, medicini, biologiji, potpuno jasne. Život započinje začećem, etici i gotovo svim znanostima koje dotiču embrij je čovjek i kao što ni prije rođenja, problematiku ljudskih prava i problemati- tako ni nakon njega nije moguće odvojiti ku humanizacije. Tema pobačaja je toliko biološko od ljudskog te prema tome ni od opširna da je teško napisati jedan nepreve- osobnog. liki članak za potrebe župnog lista. Zato ću se u ovom radu pokušati osvrnuti na ono najvažnije i ono što bi svaki katolik o ovoj Moralno – teološka problematici trebao znati. problematika Stav moralne teologije oko pobačaja je potpuno jasan. Pobačaj je ubojstvo, a o Prvo pitanje koje se postavlja veličini toga čina svjedoči i činjenica po glasi: „Kada započinje kojoj je pobačaj jedan od rijetkih eksko- ljudski život“? munikacijskih grijeha u Katoličkoj crkvi, što znači da osoba koja sudjeluje u činu poba- Na ovo pitanje medicina daje jasan čaja prestaje biti članom Crkve, a u Crkvu odgovor, a dokaze za ovu tvrdnju možemo se vraća samo oprostom biskupa ili nad- pronaći i u dokumentima Medicinskog fa- biskupa vlastite biskupije. U Hrvatskoj se kulteta u Splitu i Medicinskog fakulteta u pobačaj koristi u ideološke svrhe i između Zagrebu. Ljudski život započinje začećem, ostalog, jedno je od područja koje koriste tj. u trenutku u kojem spermij oplodi jajnu ostaci komunističko – ideološkog nasljeđa, stanicu. Ovdje je važno spomenuti različite u svrhu javnog napada na vjernike i Ka- teorije (teorija o nidaciji, teorija o odsutno- toličku crkvu. Ovdje je važno napomenuti sti moždane funkcije, teorija o trenutku ro- da Crkva nikada ne donosi svoju teoriju o đenja kao početku života, itd…) koje koriste određenoj problematici u svrhu određene zagovornici pobačaja u svrhu ideološkog zabrane, nego u svrhu zaštite najugroženi- opravdanja svojih ciljeva. Postoji više vrsta jih i obrane dostojanstva svakoga ljudskoga teorija, koje žele umanjiti ljudsku važnost života. Crkva o pobačaju nikada neće moći 18 Za našu dušu reći ništa osim istine, jer je nadahnuta Du- kršćanina. No, pobačaj ni u takvoj situaciji hom istine, dužna stati u obranu istinskih nije rješenje, jer zlo nikada ne rađa nešto vrijednosti. dobro, zločin se nikada ne umanjuje drugim Osobe koje zastupaju pravo žene na zločinom. Križevi su nekada teški, no oni pobačaj, često puta zaboravljaju na bilo su put spasenja, a život bez križa, najteži je kakvo pravo oca, a potpuno zanemaruju križ od svih. pravo djece. Jedan od njihovih najčešćih Kakve god vam, zagovornici pobačaja, argumenata se svodi na sljedeće pitanje: argumente iznosili, od socioloških (teško „Što u slučaju začeća prilikom silovanja?“ imovinsko stanje), od silovanja ili bolesnog U slučaju začeća prilikom silovanja se doista djeteta u utrobi majke, važno je zapamtiti radi o jednoj teškoj i tužnoj priči koja mora sljedeće: Pobačaj je uvijek ubojstvo i čovjek dirnuti u srce svakoga kršćanina. Kršćani su dužni silovanoj ženi pružiti svu ljubav i bri- nije gospodar života i smrti. U križu je spas. gu, pokušati napraviti sve da se žena oporavi In te Domine, speravi! na svim razinama, potrebno je razumjeti njezinu patnju, ne suditi je i pokušati joj Magistar teologije biti istinski oslonac. To je dužnost svakog Slavko Blažić
19 Za našu dušu
Negdje između
vi mi negdje smo između, negdje između zapravo nije bio proizvod isključivo moje Sdobrog i lošeg, negdje između sreće i tuge. slobode? Nisam li dopustila da se često puta Negdje smo između zadovoljstva i razoča- ne vrši volja Božja? Nisam li često, s druge renja, između osjećaja ponosa i poraza ili strane, tvrdoglavo inzistirala na vlastitoj vo- poniženja. I tako svaki dan u krug, svaku lji, a ta volja na kraju proizašla kao pogrešna? godinu. Onda se zapitamo ima li smisla? Ne smijem se prepustiti slučaju, ne smijem Kada smo bliže razočaranju ili negativnom, dopustiti da moja djela ne budu moja vlastita čini nam se kao da ništa nema smisla. Cijeli i da ona u konačnici ne budu volja Božja. nam se život, u konačnici, čini besmislenim. Zastanem li na trenutak, shvaćam kako ono Pitamo se tada, ali ama baš svaki puta, zašto malo vremena što izdvojim za molitvu mo- se upravo nama to događa. Pitamo se čemu lim baš to “budi volja Tvoja”. Vidim sada da nepravda, čemu zlo. Često puta tražimo je to nažalost u većini slučajeva postao “flatus krivca za nesreću i obično to bude netko vocis” ili tijek glasa, prazan glas, puka riječ. drugi, obično krivcem ne vidimo sebe. Ne Molitva se svela na to, na puke riječi... Ali, kažem da jesmo krivci, ali stvari nisu baš mogu bolje i želim bolje! Nije mi u naravi tako jednostavne... Kada smo, pak, sretni i da budem obična. Uvijek težim biti različi- zadovoljni, život nam itekako ima smisla. Ne ta, jedinstvena, posebna, najposebnija. Ko- primjećujemo tada ništa izvan naše vlastite liko god razočarana nekada bila, koliko god sreće. Međutim, koliko često u tim trenut- gorčine ili ljutnje u sebi nosila, vraćam se cima pokušavamo pronaći “krivca”? Često biti posebna. Nisam nikada do sada zastala puta budemo zaslijepljeni ovozemaljskim, i razmišljala zašto, nisam tražila uzrok niti često puta ne vidimo van oku vidljivog, ne sam pridavala veliku pažnju tome. Međutim, vidimo van ovog fizičkog uspjeha ili pobjede. pokušam li pronaći “krivca” te posebnosti i Nije to u potpunosti loše, lijep je sam osje- jedinstvenosti svih nas, odgovor je tako jed- ćaj moći vidjeti uspjeh, moći se osmjehnuti, nostavan. Volja Božja! To je odgovor i na moći se radovati. Ali, na tome ne smije stati, nesmislenost, odnosno, vidimo sada, smi- uvijek treba gledati malo dublje. Ne sjetimo se tada nesebično gledati van sebe samih? A slenost života. Vidim sada, koliko svakim u lošem smo najčešće nesebični po pitanju danom, koliko svakim “negdje između” Bog krivnje? Tužno je, vjernici moji, što se malo zapravo misli na nas. Vidim sada, da, ukoliko puta sjetimo zahvaliti “krivcu” naše sreće, želim i ukoliko se trudim, mogu smislom našeg uspjeha. Kako ironično! ispuniti svaku svoju misao, svaku svoju riječ, svako svoje djelo, te na kraju cijeli svoj život. I tako nam se uvijek, u ovom svijetu “negdje između” sve čini ironično. Mislim Svatko od nas. Sve što trebamo je, otvoriti kako bi se većina ljudi složila s time pa ću oči. Da, doslovno otvoriti oči, vidjeti svako nastaviti pišući u jednini. dobro jutro, svako dobro biće, svaki dobar zalazak... Nisam li postala pasivna, prilagodljiva, nisam li često puta učinila ili rekla nešto što Matea Lončar 20 Za našu dušu
Prošlost - uteg budućnosti u sadašnjosti
vi smo pomalo opterećeni onim što no- ne može tako obezvrijediti i „popljuvati“ Ssimo ili vučemo za sobom u sadašnjosti, kao samoga sebe. prema budućnosti. Svatko ima svoje tajne Naše okretanje u prošlost može biti iz prošlosti. Izgleda da je čovjek najviše spasonosno ali i kobno za naš život. Povijest zarobljen sam sa sobom. Uvijek se pita, jest učiteljica života, ali ako nas ta učiteljica što bi bilo da sam tada učinio to i to, da konstantno opominje na ono negativno, na sam barem… proganja nas ta mogućnost lošu zadaću, na krivu rečenicu, na pogrešnu iz prošlosti, ne da nam mira. lekciju, ako nam ta „učiteljica“ opetovano i Opterećen mnogim pogreškama, krivo uporno broji naše vlastite greške, naše vla- donesenim odlukama, promašenim izbori- stite poraze, tada je naš pogled u prošlost ma, pogrešnim skretanjima, čovjek na le- za nas koban, strašan, ukočen. Naravno, iz đima nosi punu vreću prošlosti koja može pogrešaka se uči, ponajviše iz vlastitih po- biti toliko teška da nam ne da ići naprijed. grešaka. Ali, nije li i to velika pogreška kada Mnogo je onih koji ne žive život, ne dišu pu- si ne možemo oprostiti, kada smo optere- nim plućima, prošlost ih proganja kao sjena ćeni prošlošću. Nije li to jedna rana kojoj koja se nalazi ne iza njih nego ispred njih, ne damo da zaraste, rana koju ne želimo ne da im mira i stalno ih podsjeća na ono sanirati, rana koju vrijeme ne može svojim „što bi bilo da sam barem“. Ah, ta prošlost. šavovima prekriti, sakriti, ne može ostaviti Kažu da čovjek ispisuje svoju životnu ožiljak jer uvijek je otvorena i stalno boli knjigu onako kako živi. Prošlost, sadaš- čim pogled usmjerimo na nju. njost i budućnost čovjekova života ispisat Toliko toga nas koči u životu, toliko će jednu priču o osobi, o čovjeku, o njego- toga nam ne da da razvijemo jedra svoga vim nadanjima, o njegovim promašajima i života i slobodno idemo kroz život. Možda strahovima, o sreći, ljubavi, o životu. Kako je potreban jedan mali korak, malen ali od- sa životnih cipela otresti prašinu prošlosti, lučan, oprostiti sebi, živjeti u sadašnjosti, ne kako odbaciti nakupljeno blato pogrešnih dati se navući u prošlost i krenuti. koraka koje su išle krivudavim putovima? Život nam je predragocjen da bismo Umjesto radosnog pogleda u osvitu novoga se bojali svakog vala na moru života, zato dana, pogleda u sunce koje nas grije, čovje- pred sobom valja imati cilj, k njemu težiti, ka proganja jeka prošlosti. uporno i hrabro, s Bogom, ne gledajući na Izgleda da je i samomu Bogu lakše oluje koje su iza nas, na podivljalo mora oprostiti negoli čovjek samome sebi. To- koje nas je proganjalo, već gledajući na liko smo se puta ispovjedili, Bogu priznali horizontu životu osvit novoga dana, sunce grijehe, dobili oproštenje…pa opet ostaje koje obasjava čovjeka, koje daje život, na prisutan osjećaj nezadovoljstva jer smo svoga Boga… i ploviti, živjeti, voljeti i sebe „ostali isti“, jer oprošteno nam je od Boga, prihvatiti. ali mi nismo oprostili sebi. Nikoga čovjek Fra Neno 21 Za našu dušu
Prigodom 300. obljetnice oslobođenja Imote od Osmanlija
rad Imotski srce je Imotske krajine, od današnje; prostirala se od Biokova do G„malo primorsko mjesto premješteno Vrana i Čvrsnice, od Neretve do Cetine. u brda“, kako, očaran njegovom ljepotom i Nakon izumiranja loze hrvatskih narod- mediteranskim duhom, kulturom i arhitek- nih vladara, u susjednom neretvanskom turom, Danilo Kiš rekao „imotskom Pariža- porječju humske velmože stvaraju jezgru ninu“ Dinku Štambaku. Smjestio se iza Bio- budućeg Kneštva koje postupno šire i na kova na padini brežuljka Podi odakle bdije Imotsku župu. Od tada pa sve do svršetka nad Imotskim poljem i pripoljskim selima. 15. stoljeća Imota prelazi iz ruke u ruku Imotska je krajina prepuna mediteran- najprije hrvatsko-ugarskih vladara i potom skog ugođaja i hrvatske duše, jedinstvena i bosanskih i humskih velmoža. neponovljiva. Na malom prostoru, na samo Hrvatski je velikaš Nelipić, gospodar tisuću četvornih kilometara, s nešto manje Imotskoga, osnova franjevački samostan od 30 tisuća stanovnika, Bog ju je obdario vjerojatno već oko 1300. godine, na izvoru tolikom raznolikošću okupivši je sve najljep- rijeke Vrljike, po predaji, na mjestu negdaš- še što ima krš: kamenitu i ponornu zemlju. nje benediktinske opatije, po čemu je i mje- Ispod Imote nevidljiv je podzemni labirint sto dobilo ime Opačac. U početku djeluju podzemnih jezera i podzemnih rijeka. „Po- kao navjestitelji Evanđelja i iskorijenitelji put Venecije oslonjene na drvene, Imota krivovjernog nauka bosanskih „krstjana“, a počiva na kamenim stupovima „ (Josip Ro- od početka 15. stoljeća iz svog samostana na glić), a iznad nje „kristalna kocka vedrine“ Otočiću pastoriziraju znatan dio područja (T. Ujević). U srcu Imote poleglo polje, „pola s obje strane Biokova. ogledalom vode preliveno, pola zelenim Padom Bosne, a ubrzo i Hercegovine, njivama blagoslovljeno, bisernom ogrlicom Imota postaje polazna ili prolazna zemlja rijeke zakićeno, a sa svih strana obrubljeno za brojne osmanlijske vojne poduhvate, dok mrkim klisurama, što se ponegdje u zaravan se i sama 1493. godine nije našla u sastavu slamaju, a ponegdje zubato u nebo strše i Osmanskog Carstva. Iz povijesti se vratila bezdane ponore zatvaraju“ (I. Raos). u prapovijest. Više od 200 godine trajat će Grad i utvrdu u uređenoj hrvatskoj očajničko hrvanje između osvajača pod po- srednjovjekovnoj župi Imoti prvi put spo- lumjesecom i branitelja pod križem. minje sredinom 10. stoljeća bizantski car Bježeći pred Osmanlijama franjev- Konstantin VII. Porfirogenet (912.–959.) u ci su na stjenovitu otočiću u Prološkom spisu De administrando Imperio (O uprav- blatu potkraj 15. st. podigli svoj skromni ljanju carstvom). Ta Imota bila je puno veća samostan. „Na toj stijeni među ponorima 22 Za našu dušu i bujicama, dvjesta godina stajao je naš du- Sjajna kršćanska pobjeda pod Sinjem hovni svjetionik. Iz njega je zračila Riječ i (1715.) oduševila je čitavu Dalmaciju ali Knjiga; razgnana i desetkovana raja u njega je podgrijala nadu i imotskih franjeva- je upirala oči“ (P. Gudelj). Zbog turskog te- ca u skoro oslobođenje od turskog jarma. rora, franjevci će ga više puta morati napu- Osluškujući zbivanja s velikih ratišta, oso- štati, ostavljajući ga kraće ili duže vrijeme na bito onih u Posavini i kod Beograda, gdje milost i nemilost Turcima, koji su ga palili su Habsburgovci Turcima nanijeli nekoliko i rušili, a on bi se uvijek iznova obnavljao teških poraza, shvatili su da je kucnuo čas. i nicao iz pepela i ruševina na novi život. Nakon duga nagovaranja, jer za ono doba imotska je tvrđava slovila kao neosvojiva, Zakleto predani svom stadu, franjevci general Mocenigo zamoli franjevce da di- će, uz malobrojne popove glagoljaše, trajno gnu izbjegle dobrovoljce na oružje. U petak, obogaćivati, oplemenjivati, upravo oduhov- 23. srpnja 1717., krene vojska s topništvom ljavati ispaćenu Imotu. Nisu (samo) sjedi- iz Omiša teškim i neprohodnim stazama li u svom samostanu na Otočiću, moleći i prema Imotskom. Nakon dva dana stigoše kontemplirajući, nego su bili pravi "terenski u Imotsko polje. Prije nego što je glavnina radnici", stalno među ljudima, potrebitim kršćanske vojske stigla u Polje, u nedjelju 25. duhovne hrane ali i svake druge, ovozemalj- srpnja, vojskovođa Zuane (Ivan) Francheschi ske pomoći. Unatoč vrlo skučenim prilikama sa svojih 250 vojnika već bijaše osvojio samu u kojima su djelovali, zahvaljujući vlastitoj varoš Imotski. Ostade samo prijeteća utvrda upornosti, postojanosti, kao i začudnoj sna- u koju se bijaše zabarikadirala turska posada. lažljivosti u svojoj pastvi, uspijevali su do- Ohrabreni neosvojivošću utvrde i očekujući skočiti šerijatskim ograničenjima i drugim pojačanje iz susjednih hercegovačkih grado- restriktivnim propisima. Njihova se djelat- va, Osmanlije se ne htjedoše predati. nost uvijek prelijevala daleko preko granica primarne zadaće pastoriziranja; siromašnom U noći s 26. na 27. srpnja manji se dio i degradiranom puku nadomještali su sve vojske s topništvom uputi prema Topani. nepostojeće institucije: bili su tješitelji i liječ- Ostatak vojske i konjica ostade u polju spre- nici, učitelji, zaštitnici narodnih prava, čuvari mni suzbiti svaku pomoć Turcima u tvrđavi. narodnog otpora, učitelji u svakodnevnim Nakon dva dana Topana se nađe u potpu- nom okruženju. Mletački topnički zapo- praktičnim poslovima. Vjerojatno bi došlo vjednik Rizzo postavi tri topovske baterije do zatora ovdašnje vjere i hrvatstva da nje- na dominantne kote uz sjeverni i istočni govu duhovnu, kulturnu, pa i političku sud- rub Modrog jezera tako da se s udaljenosti binu, iz onozemaljskih razloga nije na svoja od samo nekoliko stotina metara lakoćom pleća primio ovaj jednostavni, samozatajni, pogađalo u samu unutrašnjost utvrde. Na- puku bliski Red (I. Frangeš). kon pada prvog bedema i gubitka tridese- Na početku posljednjeg tursko-mle- tak vojnika, Turci se povuku u gornji dio tačkog rata fratri su 1715. god. s narodom tvrđave. Mletački inženjeri pod okriljem pobjegli u Primorje. Ubrzo su u Omišu, kod noći počeše bušiti litice u podnožju utvrde crkvice Gospe od Karmela, podigli samo- za postavljanje mina. Kada za to saznaše stan s čvrstim zavjetom da će se uvijek zvati Turci, napusti ih svaka hrabrost te u osvit imotskim. dana Gospe od Anđélā, 1. kolovoza uvečer, 23 Za našu dušu
pristadoše na predaju uz uvjet da im se do- stotine puta tisuće su žena stajale iz mojeg pusti odlazak u najbližu tvrđavu – Ljubuški. naroda plačući. Klecali su ljudi golim ko- Tako Imotski, nakon teška osmodnevnog ljenima na goli kamen, licem podignutim boja, 2. kolovoza 1717., na sam blagdan prema Majci Mariji, da bi Bog vidio njihovo Gospe od Anđélā, prije 300 godina, osvanu lice, da bi vidjeli Božje lice, lice u njoj. slobodan od Turaka, koji se uz vojnu prat- Sklapanjem mira u Požarevcu Venecija nju preko noći povukoše prema Ljubuškom, i Turska razdijeliše Imotu, rasjekoše Polje, a 37 ih se preda i pokrsti. odsjekoše njezina najljepša i najbogatija Mletačke vlasti u donjem dijelu Topane sela: Goricu, Soviće, Drinovce, Grude. Ra- podigoše crkvicu koju novoimenovani vojni sjekoše Vinjane i Aržano, odsjekoše Posušje, kapelan fra Stipan Vrljić blagoslovi na čast Rakitno i Vir. Gospe od Anđélā. U znak zahvalnosti što Dio fratara iz Omiša odmah se vrati u nam obranom bijaše, milodarima vojnika, Imotski, u kojem privremeno dobiše jednu časnika i vjernika dade na dasci, 80 x 60 slamnatu tursku kuću s čatrnjom i okućni- cm, naslikati Njezinu sliku, koju postavi na com. Tu urediše stan za civilnog župnika i glavni oltar jedine crkve u Imotskom. Od ostale redovnike. Za gradnju samostana ne toga posljednjeg mletačko-turskog rata u bijaše pogodno vrijeme zbog „velikog uboš- Dalmaciji, Gospa od Anđélā je stekla status tva naroda“, ali Vrljić bijaše „začeo misao i zaštitnice novostvorene umjetne mletačko- usadio klicu u srdce braće, koja će se primiti turske granice, a s vremenom postala zaštit- i stari samostan sv. Frane uskrisiti“. nicom hrvatskog stanovništva cijele Imote. Dobivši dozvolu civilnih i crkvenih vla- U tri stotine godina mnogo je uzdaha čula, sti, starješinstvo provincije na zboru u Sinju mnogo je suza vidjela Gospina slika stara. 21. srpnja 1738. imotsko skromno prebiva- Pred njom, pred Majkom od milosti, Gos- lište proglasi samostanom. Tako Imota dobi pom od Anđélā, u svih naših trista godina, svoj četvrti samostan nakon onoga na Vrljici, u naših trista nevolja, u trista slavnih sjeća- Prološkom blatu i Omišu. Taj skromni sa- nja, prigibahu se koljena moga naroda; tri mostan od tada je zidan i preziđivan puno 24 Za našu dušu puta. Pod njegov krov se skupila i naselila s rodilištem, javnu gradsku rasvjetu, šet- sva imotska povijest i duhovnost. nicu prema Modrom jezeru itd. Dobio je Tvrđavska crkvica bijaše premalena za i prelijepu školsku zgradu, koju je otvorio vojničku posadu i okolno pučanstvo. Zato i blagoslovio 1911. godine Imoćanin Josip franjevci za civilno stanovništvo počeše Verilije Perić, političar i pisac, zastupnik u gradnju zasebne župne crkve na mjestu Dalmatinskom saboru i Carevinskom vi- današnje samostanske i župne crkve, koja jeću. U njoj je djelovala slavna gimnazija, bijaše dovršena tek 1736. godine. Budući da prva na svitu, kako se govorilo. Iz nje su je i ona postala pretijesna odlučeno je da se izlazili učenici – sanjari Hrvatske – od kojih na istom mjestu podigne današnja samo- su strahovali jugokuministi. stanska i župna crkva sv. Franje Asiškog, koja Od samih početaka do dana današnje- se gradila i resila punih četrdeset godina: od ga svećenici su u Imotskoj krajini prihvatili 1863. do 1904. Ni jedna crkva u Imoti, pa i neudobnu stvarnost propovijedajući Kri- šire, nije dosegnula tako punu mjeru cjelo- sta raspetoga. Žrtvom samotničkog života vitosti, usklađenosti i veličajnosti kao ona. župnici su, kao i nekoć, ostali čuvari sela Odmah nakon oslobođenja od Turaka koja se još raseljavaju, čuvari starih svetinja počeo se polako obnavljati materijalni, du- i starih vrijednosti. hovni i vjerski život na tom prostoru, koje- Od naše povijesti nevolje, od 1918. mu će zamah i poticaj dati novi doseljenici godine naovamo, političke su vlasti sve iz Bosne i Hercegovine. Počele su se po do kraja 20. stoljeća u Imotu stalno slale selima proširivati rijetke crkve iz predtur- znatno više „finanaca“, Matanovih „dekti- skog doba, poput crkve sv. Luke na Kamenu va“ i žandara nego učitelja i graditelja, pa je Mostu i sv. Mihovila u Prološcu, ali i graditi logično da se tu, pod crkvenim zvonikom nove skromne crkvice, pokrivene slamom kao svojom jedinom duhovnom utjehom, ili ševarom, bez zvonika i zvona. s vremenom oblikovao i učvrstio oporbeni Od tih mletačkih vremena, koja su mentalitet, osobito prema komunističkoj ostala zapamćena po kugi, gladi i hajdu- Jugoslaviji, čija je represija ostavila duboke čiji, sveopćoj gospodarskoj i kulturnoj za- demografske, ekonomske i kulturne ožiljke puštenosti, prometnoj izoliranosti, činov- koji se osjećaju i danas. ničkoj samovolji i pljački, smjenjivali su Djedovi i očevi polako umiru, a s njima se različiti režimi: austrijski (1797.-1806.), i njemačke mirovine, a one nisu nasljedne. francuski (1806.-1813.), pa opet austrijski Mlađi, naviknuti trošiti, kažu da ovdje nema (1813.-1918), monarhistički i komunistič- života. Zato tjeskobno, kao i njihovi djedovi i ki-revolucionarni. Imotski je ipak najveći očevi, odoše u mrtve oaze proklete iseljenič- procvat doživio u vrijeme cara Franje Josipa ke staze. Matanovi su se dvori urušili, stari (1848.-1916.), kada je postao jedno od naj- mercedesi završiše na otpadu, stari ruzinavi razvijenijih urbanih središta u dalmatinskoj bageri, oslonjeni o bezube „kašike“, trunu unutrašnjosti, na koji se vezuje i zapadni dio u dvorištima golemih kuća Ostadoše samo susjedne Hercegovine. Tada je dobio niz uspomene. Sinovi koji ostadoše, postadoše prekasnih kamenih zdanja: novu crkvu sv. prosjaci. Krug se neumoljivo zatvara. Franje, zgradu Kotarskog suda i Općinski dom, Režiju duhana, Zdravstvenu stanicu Fra Jozo Grbavac 25 Iz Života Župe Iz života župe
“VESELIMO SE BOŽIĆU” predsjednika Franjevačke mladeži iz župe Podbablje Jakova Tolića. - održan predbožićni koncert Nakon njihovih pozdrava crkvom se u Drumu razlijegala lijepa božićna atmosfera koju aktovi najljepših božićnih pjesama si- je najprije “zapalio” Zdravko Vuksan, član Tnoć su odjekivali crkvom Sv. Ante u KUD-a “Bijele ruže” iz Podbablja prigod- Drumu na prvom predbožićnom koncer- nom zdravicom, a potom su je upotpunili tu znakovitog naziva “Veselimo se Božiću” članovi Mješovitog pjevačkog zbora župe organiziranom nakon četiri godine u ovoj Podbablje koji je pod ravnanjem svojih središnjoj crkvi župe Podbablje. Usprkos voditeljica Marele Vrljić i Snježane Perku- hladnoći i niskim zimskim temperaturama šić otpjevao tri pjesme, počevši s drevnom toplina čarobnih božićnih pjesama ugrija- pastirskom pjesmom “Pastorella”, a potom la je srca dvjestotinjak pristiglih vjernika “O pastiri”, a nakon toga “Pristupite vjerni”. koji su uživali u sat vremena dugom pro- Nakon njih tihu predbožićnu noć do- gramu koji je započeo pozdravnim riječima datno su oplemenjeli članovi muške klape mjesnog župnika fra Nedjeljka Čarapića i “Sv. Mihovil” iz Prološca koji su otpjevali 26 Iz Života Župe četiri pjesme. Jednako tako četiri pjesme trenutno u dalekoj Australiji, svojim djelima otpjevale su i dame iz ženske klape “Mur- i nesebičnoj pomoći bio je uz organizatore. tela” iz Dugopolja koje su dobile dugotrajan Zahvalio je i braći Milas na postavljenom i topli pljesak nazočnih vjernika. razglasu, ali i svim izvođačima i sa željom da Na ovom koncertu svoje glazbene mi- ovaj koncert postane tradicionalan pozvao nute imali su i solisti Matea Burazin koja je sve izvođače i nazočne vjernike da otpjevaju svojim nježnim i prelijepim glasom izvrsno “Radujte se narodi”. otpjevala dvije pjesme, prvo poznatu pje- smu “Tiha noć”, a potom svoju uspješnicu “Rodio se Isus Bog”, autora našega Age Ku- POHOD ZAVJETNE SLIKE jundžića. Izvrsni nastup imali su i braća Mi- GOSPE OD ANĐELA ŽUPI las iz Zmijavaca koji su velikodušno i posta- PODBABLJE vili razglas te animirali cijelim koncertom, koji su za svoj nastup dobili ogromni topli (15.ožujka- 22.ožujka 2017.) pljesak pristiglih vjernika, a na kraju sve je Mnoštvo vjernika iz svih dijelova pro- začinio popularni Marijan Župić “Vukas” strane župe Podbablje, u srijedu 15. ožujka, koji je s pjesmom “Zvona zvone Božić je” sudjelovalo je na jedinstvenom, povijesnom uistinu zapalio predivnu atmosferu u crkvi. događaju za župu Podbablje, dolasku za- Na kraju cijelog koncerta svima se vjetne slike Gospe od Anđela koja pohodi obratio župnik fra Nedjeljko Čarapić koji franjevačke župe Imotske krajine u prigodi se zahvalio svima koji su doprinijeli da ovaj jubileja 300. obljetnice oslobođenja Imotske koncert bude organiziran. Na poseban na- krajine od Turaka. Slika zaštitnice Gospe od čin zahvalio je Agi Kujundžiću, premda Anđela, koju je naslikao nepoznati autor na
27 Iz Života Župe
tri daščice i prikazuje Gospu kako je anđeli put u gotovo 300 godina svoga postojanja, unose u nebesku slavu, a dali su je naslikati zavjetna slika naše zaštitnice došla u župu imotski franjevci u znak zahvale za oslo- Podbablje koja je jedna od najstarijih župa bođenje od turske okupacije koja je trajala na području Imotske krajine. više od 200 godina, najprije je bila izložena Slika se u Podbablju zadržala točno tje- ispred središnje crkve u župu Podbablje po- dan dana, a od srijede 15.ožujka do srijede svećene sv. Anti u Drumu. Nakon prigodne 22. ožujka, održala su se brojna liturgijska molitve i Gospinih litanija koje je izmolio događanja, a nakon toga zavjetna slika Gos- imotski gvardijan fra Kristian Stipanović, pe od Anđela svoj pohod nastavila je u župi zavjetna slika je praćena pjesmom Mješovi- Lovreć. tog zbora župe Podbablje koji je pjevao “O dobra majko Imotskog kraja” došla u crkvu gdje je služeno svečano misno slavlje koje je predvodio gvardijan fra Kristian Stipanović VELIKI TJEDAN U uz suslavlje domaćeg župnika fra Nedjeljka ŽUPI PODBABLJE Čarapića. (9.travnja- 16.travnja) U svojoj propovijedi gvardijan Stipa- nović istaknuo je važnost Gospe od Anđela Cvjetnom nedjeljom odnosno nedje- i njezin značaj za Imotsku krajinu, a nakon ljom Muke Gospodnje kojom se prisjeća- misnog blagoslova svima se zahvalio pod- mo Kristovog trijumfalnog ulaska u Jeru- bapski župnik fra Nedjeljko Čarapić koji je zalem započeli su obredi Velikog tjedna u istaknuo kako je ovo izuzetno važan povi- župi Podbablje. Na samu Cvjetnicu jedina jesni čin za cijelu župu Podbablje jer je prvi svečana sveta misa održana je ispred crkve 28 Iz Života Župe Sv. Luke na Kamenmostu, a prije mise je Stoljetna tradicija održavanja procesija održana svečana procesija. u Podbablju na Veliki petak održana je i Veliki četvrtak, spomendan Kristove ove godine u kojima je u tri procesije koje Posljednje večere i dan ustanovljenja sakra- su krenule iz tri podbapska mjesta nazočilo menta Euharistije i Svećeničkog reda sve- nekoliko tisuća vjernika pristiglih iz svih čano je obilježen dana 13.travnja svečanim mjesta župe kao i Podbabljana koji su za misnim slavljem u crkvi Sv. Ante u Drumu. ovu zgodu pristiglih iz svih mjesta Hrvat- Uoči sv. mise održano je tradicionalno iz- ske i inozemstva. Prva procesija pošla je iz vlačenje križonoša. Prije svete mise prema crkve Sv. Mihovila koja se nalazi u zaseoku tradiciji su izvučene ovogodišnje križono- Gudelji u Podbablju Gornjem i od tamo še. Prema tadicionalnom ždrijebu križ iz predvođena križem krenula prema crkvi Druma nosit će Zoran Buljubašić, a iz Gru- Sv. Marka gdje se procesiji pridružio drugi bina Rade Jonjić dok će križ iz Podbablja križ iz Podbablja Gornjeg pa je procesija Gornjeg ponijeti Stipe Patrlj i Josip Lončar. kroz Ćapine, Buljane i Hršćevane preko Ra- Nakon toga započela je svečana sveta misa deža krenula prema Kamenmostu i ondje koju je predvodio župni pomoćnik fra Jo- državnom cestom došla do župne crkve Sv. sip Grbavac uz koncelebraciju župnika fra Luke. Križonoše u Podbablju Gornjem ove Nedjeljka Čarapića te pjesmu mješovitog godine bili su Josip Lončar i Stipe Patrlj. zbora župe Podbablje pod ravnanjem Ma- Druga procesija krenula je iz crkve Sv. Ante rele Vrljić..Nakon mise otpjevan je Gospin u Drumu odakle je predvođena ovogodiš- plač, a uloge su pjevali: Snježana Perkušić, njim križonošom Zoranom Buljubašićem Milan Šušnjar Mićun, Ivan Zdenko Perku- krenula kroz Toliće preko Krnjevica do cr- šić i Nediljko Zovko. kve Sv. Luke gdje je posljednja pristigla na
29 Iz Života Župe
zajedničke obrede. Treća procesija na čelu dolaska sve tri procesije te dolaska veli- koje je išao križonoša Rade Jonjić krenula kog križa iz crkve Sv. Luke kojega je nosio je iz crkve Kraljice Hrvata u Grubinama te Tonći Perkušić započeli su obredi koje je je magistralom kroz Ajdukovu Dragu došla predvodio župnik Podbablja fra Nedjeljko do župne crkve na Kamenmostu. Nakon Čarapić, uz pripomoć fra Josipa Grbavca
30 Iz Života Župe koji je održao nadahnutu propovijed na ko- da bi potom počela svečana misa koju je u joj je naglasio važnost križa koji oslobađa i prepunoj crkvi Sv. Ante u Drumu predvo- pobjeđuje svako zlo. Obredi koji su održani dio župnik Podbablja fra Nedjeljko Čara- na prostoru ispred mrtvačnice kod župne pić uz koncelebraciju pomoćnika fra Josipa crkve Sv. Luke završeni su pričešću i tradi- Grbavca. Tijekom mise za vrijeme koje su cionalnim ljubljenjem križa. Posebnost u pjevali članovi Mješovitog pjevačkog zbora procesijama čini i pučko pjevanje Gospinog župe Podbablje uz orguljašku pratnju Ma- plača od Divkovića koje se u ovim krajevi- rele Vrljić, izvršen je blagoslov vode te bla- ma naziva “kantanje”. Petnaest parova koje goslov jela. Na sam Uskrs održane su svete su činili 30 pjevača različitih uzrasta, na mise u crkvama: Sv. Luke i Kraljice Hrvata izmjenice su pjevali dionice Divkovićeva koje je predvodio fra Josip Grbavac te u Sv. Gospinog plača prigodnim kantanjem te Ante i Sv. Marka koje je predvodio župnik koristeći pučke napjeve ovoga kraja pri- fra Nedjeljko Čarapić. donijeli ugođaju cijelih obreda. Kantanje započinje u crkvi prije polaska procesija, a nastavlja se tijekom procesija da bi se fi- PROSLAVA SV. MARKA naliziralo zajedničkim nastupom kantača I BLAGOSLOV POLJA iz svih procesija pred župnom crkvom Sv. U GORNJEM PODBABLJU Luke. Vazmeno bdijenje započelo je na Ve- (25.travnja 2017.) liku subotu blagoslovom svjetla, a nakon Nekoliko stotina vjernika okupilo se i ulaska u crkvu te Hvalospjeva Uskrsnoj ove godine u utorak 25.travnja, u Podbablju svijeći nastavilo je prigodnim čitanjima Gornjem povodom blagdana sv. Marka koji
31 Iz Života Župe životu. Na kraju svečanog misnog slavlja tijekom kojega je pjevao Mješoviti pjevački zbor župe Podbablje pod ravnanjem Snje- žane Perkušić svima se zahvalio župnik fra Nedjeljko Čarapić. Naglasio je kako je pro- slava ovog blagdana produžetak Uskrsa I njegove radosti. Prije svete mise održana je tradicionalna svečana procesija kroz crkve- no dvorište u kojoj su mladići na rukama nosili kip svog nebeskog suzaštitnika gdje je izvršen i blagoslov polja. se već dvadeset i četiri godine svečano slavi kao naslovnik i zaštinik crkve u Podbablju Gornjem te suzaštinik župe Podbablje. PROSLAVLJEN SV. ANTE Ovogodišnje središnje misno slavlje pred- U DRUMU vodio je župnik fra Nedjeljko Čarapić. U (13.lipnja 2017.) homiliji ovogodišnji propovjednik posebno je istaknuo važnost sv. Marka istaknuvši da Blagdan sv. Ante Padovanskog, sveca bi sv. Marko koji je neizmjerno bio odan svega svijeta kojem se tradicionalno svake Krist trebao biti primjer svim vjernicima godine utječe mnoštvo vjernika svečano je da ga i oni slijede kazavši kako svi u njemu proslavljen i u župi Podbablje gdje je nave- trebamo vidjeti primjer i biti vjerni pro- deni svetac naslovnik filijalne crkve koja je povjednici Riječi Božje u svakodnevnom smještena u središnjem dijelu župe u mjestu
32 Iz Života Župe Drum gdje se od 1723. godine nalazi župna orguljašku pratnju svoje voditeljice Marele rezidencija. Svečanost ovogodišnje proslave Vrljić. Svečanost je nastavljena večernjom sv. Ante, franjevca i gorljivog vjerovjesnika, svetom misom i blagoslovom djece. Misu započela je u jutarnjim satima na svečev je predvodio župnik fra Nedjeljko Čarapić, blagdan u utorak 13. lipnja kada je dosta a pjevao je Dječji zbor naše župe. vjernika pristiglih iz domaće župe Podba- Župljani župe sv. Luke u Podbablju blje te iz susjednih župa nanapunilo svečevu svečano su u četvrtak 29. lipnja proslavili crkvu. Nakon tradicionalne pobožnosti kod blagdan svoga suzaštitnika sv. Petra koji se zavjetnog kipa četiri muškarca iz župe koji svečano slavi u Fratrovoj ogradi u Drumu, ime nose u čast slavljenog sveca ponijeli su a tom prigodom blagoslovljen je novopo- kip svoga zaštitnika noseći ga kroz crkve- stavljeni kip sv. Petra, rad kipara Ivice Tolića no dvorište do kapelice koja je sagrađena iz Ernestinova. na mjestu nekadašnje svečeve crkvice koja je izgrađena 1891. godine, a koju je krasio lijepi drveni oltar izrađen u drvodjelskoj PROSLAVLJEN SV. PETAR radionici Rako u Imotskom, a koja je šez- U FRATROVOJ OGRADI desetih godina prošlog stoljeća porušena, (29.lipnja 2017.) a njezin kamen klesanac upotrijebljen za gradnju današnje crkve koja je prostorno Ovogodišnja blagdanska proslava sv. jedna od najvećih u Imotskoj krajini. Po Petra započela je u 10.30 sati okupljanjem dolasku procesije u crkvu uslijedilo je sve- vjernika u podbapskoj centralnoj crkvi Sv. čano misno slavlje koje je predvodio župni Ante odakle je krenula procesija sa Sve- pomoćnik iz Imotskog fra Lazar Perica uz čevom slikom kroz Toliće pa do Fratar- pjesmu Mješovitog zbora župe Podbablje uz ske ograde, gdje je služena sv. misa koju
33 Iz Života Župe stric Milan Tolić Golubović je i sam inicirao izgradnju svetišta u Fratrovoj ogradi koja je konačno i okončana prije 22 godine stoga mu je to bio dodatni motiv da navedeni kip koji će krasiti Fratrovu ogradu daruje svojoj rodnoj župi. Nažalost, sam umjetnik nije sudjelovao svečanom blagoslovu no tu je bio njegov sin Luka koji je isto tako kao vrsan umjetnik pripomogao ocu u izradi samog kipa, kao i cijela obitelj Tolić koja živi u Drumu. Poslijepodne je u organiza- ciji Organizacijskog odbora za proslavu sv. Petra održan bogati kulturno-umjetnički program. je predvodio župnik, gvardijan i dekan u Imotskom fra Kristian Stipanović. U svetoj PROSLAVA misina kojoj je sudjelovalo više stotina što- KRALJICE HRVATA vatelja sv. Petra i vjernika suslavilo su don U GRUBINAMA Petar Čondić, župnik susjedne župe Polji- (22. kolovoza 2017.) ca, župnik fra Nedjeljko Čarapić i fra Ante Buljan Dobro župnik u Igranima i Podgori. Točno tjedan dana nakon proslave U svojoj homiliji propovjednik je pozvao Velike Gospe na Vrljici, najstarijem mari- vjernike da se ugledaju u čistoću besjede janskom svetištu u Imotskoj krajini, mno- sv. apostola te nasljeduju njihova djela. Na gobrojni vjernički puk u utorak 22. kolo- kraju svete mise tijekom koje je pjevao pje- voza okupio se u Grubinama, najmlađem vački zbor ove župe pod ravnanjem vodite- Gospinom svetištu u Imotskoj krajini kako ljice Marele Vrljić svima se zahvalio mjesni bi proslavio blagdan Kraljice Hrvata, na- župnik fra Nedjeljko Čarapić. Poslijepod- slovnice crkve u ovom najvećem naselju nevni program nastavlja se brojnim kultur- župe i općine Podbablje te suzaštitnicu župe no-umjetničkim i športskim događanjima. Podbablje. Ovogodišnje koncelebrirano eu- Poseban pečat ovogodišnjoj proslavi bio je haristijsko slavlje predvodio je fra Zoran blagoslov kipa sv. Petra. Kip visok 2 me- Kutleša, imotski župni vikar i koordinator tra, a težak preko 400 kg rad je kipara Ivice OFS-a za Imotsku krajinu uz koncelebraciju Tolića iz Ernestinova koji je poznat i kao fra Nedjeljka Čarapića, župnika u Podbablju voditelj nadaleko poznate kiparske koloni- bivše župnike fra Dinka Bošnjaka koji je je u ovom slavonskom mjestu. Kip je uoči sada župnik u Lovreću i fra Vinka Gudelja samog misnog slavlja blagoslovio gvardijan koji je župnik u Prološcu te novoimenova- fra Kristian Stipanović, a na kraju misnog nog župnika Vinjana fra Josipa Sušića, fra slavlja župnik je na poseban način zahvalio Mladena Prolića, župnika u Runovićima, umjetniku koji je kip izrađen od hrastovine don Petra Čondića, župnika u Poljicima darovao svojoj rodnoj župi. Naime, njegov te fra Zorana Jonjića, svećenika rodom iz 34 Iz Života Župe
Grubina, a sada na službi župnika u Stu- ljubav te ju je “okrunio za svoju Kraljicu dencima. Ovogodišnji propovjednik fra i postavio na najuzvišenije prijestolje”.Ka- Zoran Kutleša iskoristio je svoju homiliju snije je naglasio kako “naš kršćanski život kako bi svim vjernicima istaknuo primjer mora biti vezan uz Blaženu Djevicu Mariju, Marije Kraljice Hrvata. Naglasio je duboku našu Kraljicu jer da nije nje ne bi bilo ni povezanost hrvatskog naroda sa Gospom nas”. Posebno se osvrnuo na Gospinu zaštitu koja se očitovala nebrojeno puta, a o čemu koja se očitovala toliko puta u našoj boga- svjedoče brojna Gospina svetišta. Kazao je toj povijesti od obrane Sinja 1715. godine kako je hrvatski narod prepoznao Djevičinu do oslobođenja Imotske krajine od Turaka
35 Iz Života Župe čiju smo 300. obljetnicu nedavno prosla- 25. travnja 1993. godine da bi u rekordno vili pa do Domovinskog rata i Oluje, čiju kratkom roku bila sagrađena te 17. rujna smo obljetnicu nedavno obilježili, kazavši 1995. blagoslovljena od strane ondašnjeg kako se Gospina i zaštita očitovala u našim Splitsko-makarskog nadbiskupa mons. braniteljima i njihovim molitvama Gospine Ante Jurića. Kulturno-športski nastavak krunice koja je izvojevala pobjedu hrvat- proslave današnjeg blagdana održan je u skog naroda. Tijekom svečane svete mise poslijepodnevnim i večernjim satima u ŠRC pjevao je Mješoviti zbor župe Podbablje, “Kraljica Hrvata” u Grubinama u organiza- a njime su skladno animirale voditeljice ciji Športskog društva Grubine! Snježana Perkušić i Marela Vrljić. Na kra- ju svete mise svima se zahvalio župnik fra Nedjeljko Čarapić koji je iskoristio prigo- SVEČANO PROSLAVLJEN du i svim Grubinjanima čestitao blagdan SV. MIHOVIL njihove zaštitnice, a župljanima Podbablja U GORNJEM PODBABLJU blagdan suzaštitnice. Uoči svete mise održa- na je tradicionalna procesija oko crkvenog (29.rujna 2017.) dvorišta u kojoj su djevojke: Katarina Jonjić, Župljani Podbablja svečanim misnim Petra Jonjić, Maruka Jonjić i Karla Jonjić slavljem u petak 29.rujna proslavili su blag- predvođene križom i župnim barjacima no- dan sv. Mihovila, naslovnika i zaštitnika sile Gospinu sliku. Crkva Kraljice Hrvata crkve koja se nalazi u Podbablju Gornjem “najmlađa” je od pet crkvi koje se nalaze u zaseoku Gudelji na samoj granici sa su- na prostranom teritoriju župe Podbablje. sjednom župom Runovići. Svečano euha- Kamen temeljac za crkvu je postavljen ristijsko slavlje u svečevoj crkvici koja je
36 Iz Života Župe sagrađena 1941. godine na suhozidu kape- PROSLAVLJEN SV. LUKA lice koju je prethodno izgradio pop glago- ljaš don Ante Radić Gudelj, pred oko 150 ZAŠTITNIK ŽUPE vjernika predvodio je prof.fra Josip Grbavac PODBABLJE koji je u svojoj nadahnutoj propovijedi go- (18. listopada 2017.) vorio o značaju svetih arkanđela- Mihovila, Gabriela i Rafaela te je istaknuo kako slaveći “Pozvani smo da posvjedočimo Krista svete arkanđele zapravo slavimo Božju sna- koji nas šalje među neprijatelje kako bi u gu i Božje zauzimanje za čovjeka, kazavši: nama prepoznali brata, čovjeka i snagu “Zasigurno ima puno toga čega se bojimo. Božju koja je sposobna promijeniti svako No, potražimo utočište u Gospodinu. On je pa i najtvrđe srce” jedini garant ozdravljenja, jedini iscjelitelj (Fra Josip Sušić, svih strahova.” Svoju propovijed zaključio ovogodišnji propovjednik) je riječima zazovimo Gospodina u nevolji i on će nas uslišiti i čivat će nas po anđeli- Svetkovina sv. Luke, nebeskog zaštit- ma svojim. Uoči svete mise, tijekom koje nika župe i općine Podbablje, na posebno je pjevao Mješoviti zbor župe Podbablje uz svečan način obilježena je u srijedu 18.listo- orguljašku pratnju Marele Vrljić, održana pada u svečevom svetištu na Kamenmostu je procesija oko crkve, a nakon svečanog gdje je svečanu svetu misu i propovijed misnog blagoslova mještani Gudelja još jed- predvodio župnik u Vinjanima fra Josip nom su se istaknuli u svome gostoprimstvu Sušić. Mnoštvo vjernika pristiglih iz cije- počastivši sve pristigle vjernike hranom i le Imotske krajine i svih naselja prostrane pićem. župe Podbablje još od jutarnjih sati ispunilo
37 Iz Života Župe
je dvorište podbapske župne crkve posveće- obljetnice oslobođenja Imotske krajine od ne sv. Luki, najstarije župne crkve u Imot- Turaka. skoj krajini koja se prvi put spominje dav- U svojoj nadahnutoj homiliji ovogo- ne 1562. godine, a koja je od 1987.godine dišnji propovjednik istaknuo je važnost proglašena Spomenikom kulture Republike evanđelista Luke koji u svome evanđelju Hrvatske. Prvu blagdansku misu u 8 sati u posebno lijepo opisuje Isusovo rođenje i mjesnoj crkvi predvodio je župnik fra Ne- djetinjstvo te s posebnim poštovanjem opi- djeljko Čarapić. Središnje euharistijsko slav- suje Djevicu Mariju. Pred velikim brojem lje kojem je prethodila procesija sa župnim vjernika sabranih u crkvenom dvorištu ka- barjacima i kipom podbapskog zaštitnika snije je naglasio: “ Evanđeoski tekst kojeg sv. Luke koja se protezala kroz crkveno dvo- smo danas čuli poručuje nam potrebu moli- rište, državnom cestom do vanjskog oltara tve za radnike na njivi Gospodnjoj. Radnici u groblju, predvodio je vinjanski župnik o kojima govori Isus jesu misionari Božjeg kraljevstva koje je on sam pozvao i slao ih fra Josip Sušić uz suslavlje imotskog gvar- dva po dva pred sobom u svaki grad i svako dijana i župnika fra Kristiana Stipanovića, selo kamo je kanio doći. Mi kršćani danas bivšeg podbapskog župnika fra Vinka Gu- smo misionari i vjesnici Božjeg kraljevstva delja sada župnika u Prološcu, fra Zorana u ovom svijetu u kojem živimo. Mi svojim Jonjića, župnika u Studencima, fra Zorana životom izgovaramo tu lijepu riječ spasenja Kutleše, imotskog župnog i samostanskog i baš to je dar koji nam je Isus dao prima- vikara te domaćih svećenika župnika fra njem Duha Svetoga”. Ovogodišnji propo- Nedjeljka Čarapića i fra Josipa Grbavca te vjednik fra Josip Sušić kasnije je svoju pro- don Petra Čondića, zaštitnika župe Poljica povijed zaključio riječima: “Pozvani smo koja pripada općini Podbablje, a tijekom da se probudimo pred napadima vukova mise koristili su se zavjetna plitica, ciborij ovoga svijeta i svojom blagošću umanjimo i kalež, dar vjernika Imotske krajine svojoj njihov bijes. Mi današnji vjesnici kraljev- zaštitnici Gospi od Anđela u prigodi 300. stva Božjega u ovome svijetu svojim mirom 38 Iz Života Župe umanjimo njihov nemir, svojom ljubavlju fra Nedjeljko Čarapić, fra Zoran Kutleša, njihovu mržnju, svojom dobrotom njihovu župni i samostanski vikar u Imotskom te zloću, svojim opraštanjem njihove povre- fra Vinko Gudelj, župnik u Prološcu. Tih de, svojom pravdom njihovu nepravdu. Po- dana uz ostale župljane svoju duhovnu ob- zvani smo da svojim pogledom mijenjamo novu imali su ovogodišnji prvopričesnici, njihov pogled i posvjedočimo im Onoga krizmanici i njihovi roditelji. koji nas šalje među njih kako bi u nama prepoznali brata, čovjeka i snagu Božju koja je sposobna promijeniti svako pa i najtvrđe Proslavljen srce”. Na kraju svete mise, za vrijeme ko- jeg je pjevao Mješoviti pjevački zbor župe Dan općine Podbablje Podbablje uz orguljašku pratnju Marele Vr- Povodom blagdana sv. Luke općina ljić, svima je zahvalio župnik fra Nedjeljko Podbablje obilježila je svoj dan prigodnim Čarapić istaknuvši radost zbog današnje polaganjem vijenaca ispred spomenika proslave sv. Luke, podabapskog zaštitnika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji naglasivši kako vjerni puk Imotske krajine Tuđmanu te spomenika poginulim brani- današnjeg sveca na ovom mjestu slavi naj- teljima Domovinskog rata iz općine Pod- manje 455 godina još od vremena Turaka. bablje. Uz izaslanstvo općine Podbablje i Uoči misnog blagoslova župnik je uručio Splitsko-dalmatinske županije vijence su zahvalnice za nesebičnu pomoć pastoralnih potreba u župi Podbablje. Praćeni velikim položili i predstavnici udruga proizašlih iz pljeskom nazočnih vjernika iz ruku župni- Domovinskog rata, a odrješenje je udijelio ka Čarapića prigodne zahvalnice dobili su župnik fra Nedjeljko Čarapić. Nakon toga splitsko-dalmatinski dožupan Ante Šošić i uslijedila je svečana sjednica Općinskog donedavni župan Zlatko Ževrnja zbog nese- vijeća općine Podbablje kojoj su osim vi- bične pomoći župi Podbablje svih proteklih jećnika nazočili i načelnici okolnih opći- godina. Usporedno time valja spomenuti na zajedno sa gradonačelnikom Imotskog i veliku pomoć županije Splitsko-dalma- Ivanom Budalićem te dožupanom Antom tinske općini Podbablje koja je od svih Šošićem. Nakon uvodnog pozdrava od stra- jedinica lokalne samouprave na područ- ne predsjednika Općinskog vijeća Danijela ju ove županije u protekloj godinu dobila Dodiga riječ je preuzeo načelnik Ante Ku- najveći iznos sredstava. Zahvalnicu je na jundžić koji je govorio o učinjenom u pro- kraju sv. Mise dobio i donedavni načelnik teklih nekoliko mjeseci te o planovima za Mario Ujević, koji zbog poslovnih obve- budućnost ove najveće imotske općine. Na- za nije moga nazočiti misnom slavlju, kao kon načelnika Kujundžića svima se obratio i zahvalu za svu pomoć koju je ovoj drevnoj dožupan Ante Šošić koji je najavio i daljnju župi pružio tijekom četiri posljedne godine potporu Splitsko-dalmatinske županije ra- svoga mandata. Blagdansko slavlje završeno zvitku cijele Imotske krajine. Nakon svete je večernjom svetom misom i blagoslovom mise u organizaciji općine Podbablje odno- djece. Župljani Podbablja za svetkovinu sno načelnika Ante Kujundžića i njegovog svoga zaštitnika pripremali su se misama zamjenika Mate Matkovića organiziran je trodnevnicama koje su predvodili: župnik prigodni domjenak za sve nazočne vjernike. 39 Iz Života Župe UPALJENE SVIJEĆE u tom herojskom gradu ne smije zatamniti sliku istine, ne smije ugušiti istinu, ne smi- ZA ŽRTVE je nas tuđe zlo zahvatiti. Praštamo, ali ne VUKOVARA I ŠKABRNJE zaboravljamo. Kršćani moraju praštati ali stati na stranu istine. Oproštenje ima svoj Paljenjem svijeća, svečanom svetom “mehanizam djelovanja”. Da bi čovjek mo- misom i zajedničkim odrješenjem ispred gao oprostiti, najprije treba otkriti vlastitu mjesne crkve u subotu 18.studenoga u župi vrijednost. Oproštenje čini slobodnim ono- Podbablje tužno je obilježena 26. obljetni- ga koji oprašta, a ne onoga tko je počinio ca stradanja Vukovara i Škabrnje. Mnoštvo zločin. Oproštenje nam govori koliko smo vjernika, koje je po našoj skromnoj pro- doista vrijedni, veliki, mudri, Bogu vjerni. cjeni bilo najviše u posljednjih šest godina Zato dok se prisjećamo stradanja hrvatskog otkad se na poseban način obilježava ova herojskog grada Vukovara, mi opraštamo obljetnica u ovoj župi, sabranih u molitvi jer nas Krist tomu uči, jer je On oprostio poistovjetilo se sa svim žrtvama Vukovara- onima koji su ga mučili i ubili. A samo veliki hrvatskog grada heroja i malog ravnoko- ljudi mogu oprostiti”, a svoju propovijed tarskog mjesta- Škabrnji. Svečano misno zaključio je riječima: “Istina se nikada neće slavlje za sve nevino stradale i za sve pogi- sakriti, a svjetlost se nikada neće ugasiti jer nule i preminule branitelje među kojima je Bog je onaj koji vodi narod svoj, Bog neka i šesnaest mladića iz ove župe koji su svoje nam bude oslonac u životu”. Na kraju svete živote utkali u oltar domovine, predvodio je mise ispred mjesne crkve na Trgu dr. Franje župnik fra Nedjeljko Čarapić, a za vrijeme Tuđmana župnik je izmolio odrješenje za mise pjevao je Mješoviti zbor župe Podba- sve žrtve Domovinskog rata te nazočnim blje uz orguljašku pratnju Marele Vrljić. U vjernicima udijelio misni blagoslov. svojoj ovogodišnjoj propovijedi župnik je kazao: “Zlo koje je pokazalo svu svoju moć PRIPREMIO: Josip Šerić
40 Iz Života Župe
Franjevački svjetovni red
OSNOVNI PODACI O MB “Sv. Roko” Vinjani i MB “Svi sveti Fra- njevačkog reda” Runović. PODRUČNOM BRATSTVU U Sinju, MB “Čudotvorna Gospa Splitsko –dubrovačko Područno brat- Sinjska”. stvo ima 23 mjesna bratstva uz obalu od Na dubrovačkom području 4 Trogira, Splita, Omiša, Makarske, Met- bratstva:, MB “Mala Braća” i MB “Sv. kovića, Dubrovnika do Cavtata, na otoku Josip”Lapad, MB”Uznesenja Marijina”Rožat Korčuli i poluotoku Pelješacu, Imotskoj i i MB”Gospa snježna”Cavtat. Sinjskoj krajini. Poluotok Pelješac 2 bratstva: MB “Gospa Delorite” Kuna i MB “Sv. Elizabeta U Splitu 5 bratstava: MB “Gospa od Ugarska” Orebić. zdravlja”, MB “Gospa od Pjišana”, MB “Sv. Otok Korčula 2 bratstva: MB “ Padre Obitelj”Sukoišan, MB “Sv. Frane” na Obali Pio” Lumbarda i MB “Blažena. Marija Pro- i MB “Blagovijest”na Trsteniku. petog Isusa Petković” Blato- Vela luka. U Imotskoj krajini 6 bratstava: , Uz obalu 4 bratstva: MB “Uznesenja MB”Sveti Frane” Imotski, MB “Sv. Leopold Marijina”Makarska, MB “Gospe od Karme- Bogdan Mandić”Zmijavci, MB “Sv. Klara” la” Omiš, MB Metković i MB “Sv. Elizabete Podbablje, MB “Rane sv. Frane” Proložac, Ugarske” Trogir na Dridu.
41 Iz Života Župe
Statistički podaci u Područnom bratstvu Područna tajnica, Ivana Lešina, MB OFS-a za 2017. g. “Svih Svetih Franjevačkog reda” Runović,. Do 30.6.2017. g. 521 trajno je zavjeto- Područna blagajnica, Jasna Šabić, MB vanih članova OFS-a. “Sv. Leopold Bogdan Mandić” Zmijavci. Do 30.6.2017. g. 20 članova je s privre- menim zavjetima. Područni povjerenik za formaciju, Angela Koštro, MB “Sv. Frane”Imotski. U 2017.g. do 30.6.g. trajne zavjete ima- lo je 22 člana a privremene 11 članova. Područni povjerenik za Framu, Mate Do 30.6.2017.g. umrlo je 7 članova. Vukorepa, MB “Sv. Obitelj”Split. Do 30.6.2017. g. u početnoj formaciji Povjerenik za nazočnost i djelovanje ima 35 kandidata. u svijetu, Dragutin Koštro, MB “Sv. Frane” Do 30.6. 2017. g. provedene su privre- Imotski. mene mjere za 38 članava. Povjerenik za komunikaciju i informira- nje, Dragutin Koštro, MB “Sv. Frane” AKTIVNOSTI NA Imotski. PODRUČNOJ RAZINI Područne vijećnice: Zdenka Filipović-Grčić, MB “Gospa 6. Izborni Područni Kapitul održan je u Sinjska” Sinj. franjevačkom samostanu Gospe od zdravlja Marija Jurjević, , MB “Padre Pio” u Splitu, 17.9. 2016.g. Lumbarda. Mara Ljubić, MB “Gospa od zdravlja” Izabrani članovi područnog i nacio- Split. nalnog vijeća, od 17. rujna 2016.g do lipnja Iva Stančić, MB Lapad “Sv. Josip” 2019.g. su: Dubrovnik.
Područni duhovni asistenti: Delegati pri nacionalnom kapitulu: 1. Fra Stipe Nimac, Ofm MB Dragutin Koštro, MB “Sveti Frane” “Blagovijest”Split”, predsjednik Kon- Imotski. ferencije duh. asistenata. Mirjana Vitić, MB “Čudotvorna Gospa 2. Fra Kristijan Kovačević, Tor. MB “Sv. sinjska” Sinj. Obitelj” Split. Anka Klarić, MB “Bl. Djevica Marija 3. Fra Drago Vrhovac, Cap. MB “Gospa Bezgrešna” Makarska. od Pojišana” Split. Mira Maslov, MB “Blagovijest” Split. 4. Fra Kruno Kemić, Conv, MB “Sv Fra- Osnovana Konferencija područnih ne” Split. duhovnih asistenata Splitsko- dubrovač- Područna ministra, Mila Šuto, MB kog područnog bratstva “Sv. Leopolda “Sv. Leopold Bogdan Mandić” Zmijavci. Bogdana Mandića”na Pojišanu u Splitu, 21. 2. 2017.g. Područna doministra, Suzana Fiore- Na susretu bili su prisutni: fra Stipe nini, Cavtat, MB “Gospa snježna”. Nimac OFM, fra Kruno Kemić, OFMCon, 42 Iz Života Župe fra Drago Vrhovac, OFMCap i fra Ivo Mar- duhovnih asistenata Splitsko-dubrovačkog tinović, TOR. Nakon glasovanja fra Stipe područnog bratstva. Na sijednici se rasprav- Nimac je jednoglasno izabran za predsjed- ljalo o tekućoj problematici na područnoj nika Konferencije područnih duhovnih razini i dogovaralo o aktivnoastima u mje- asistenata a fra Kruno Kemić OFMCon za snim bratstvima. tajnika Konferencije. Četvrta sjednica područnog vijeća Prva sjednica Područnog vijeća odr- održana 28. listopada 2017.g. u franje- žana je 25.9. 2016. u dvorani Svih Svetih vačkom samostanu na Pojišanu u Splitu. u Zmijavcima na kojem su dogovorene aktivnosti u područnom bratstvu.(izborni Susret je započeo euharistijskim slavljem kapituli u mjesnim bratstvima, pastoralni kojeg je imao fra Stipe Nimac, područni i bratski pohodi mjesnim bratstvima, po- duhovni asistent dručna vijeća, područno hodočašće, do- govor za odlazak na 6. Nacionalni Izborni Dolazak relikvija neraspadnutog tije- Kapitul u Samobor od 7. 10. do 9.10. 2016.). la sv. Lepolda Bogdana Mandića u Split na Pojišan,17. 9. 2017. Mjesna bratstva OFS-a Druga sjednica Područnog vijeća grada Splita i ostala bratstva imali molitveni održana je 25.11. 2016. u dvorani Svih program, (žalosna krunica, biblijseke lita- svetih u Zmjavcima na kojoj se rasprav- nije I obnovu zavjeta) od 0 do 1sat u noći. ljalo o ostavci Marijane Jurišić, Područ- Krunicu predvodili predstavnici MB iz Spli- noj povjerenici za informacije. Za novog ta, litanije molila Mila Šuto, područna mi- povjerenika izabran je Dragutin Koštro, nistra. Obnovu zavjeta molila je Mila Šuto MB “Sv. Frane” Imotski. Još se raspravlja- I fra Stipe Nimac Perdsjednik Konferencije lo i dogovaralo o otvaranju Područne web područnih duhovnih asistenata, stranice. Za tehničkog urednika izabran je Tomo Matković MB “Sv. Frane” Imotski a za glavnog urednika izabran je Dragutin Područno hodočašće održano 22. 4. Koštro. Na Područnom vijeću održanom u 2017.g.u crkvi sv Frane u Imotskom, pri- Sinju za vrijeme mandata bivše područne godom 300-te obljetnice oslobođenja Imot- ministre Marijane Jurišić donijeta je odluka ske krajine od Turaka. Na hodočašću sudje- o pokretanju područne web stranice. Na lovalo je 12 duhovnih asistenata i oko 250 sijednici se raspravljalo o aktivnostima na hodočasnika. Kroz cijeli program osjetila se područnoj razini i dogovaralo o aktivnoa- velika franjevačka duhovnost, radost, mir stima u mjesnim bratstvima. te bratsko i sestrinsko druženje. Domaćini su pokazali veliko i srdačno gostoprimstvo. Treća sjednica Područnog vijeća odr- žana je 11. ožujka 2017. godine u franje- 17. redoni Područni Kapitul OFS-a vačkom samostanu Gospe od Zdravlja u održat će se 25. studenoga 2017. u fra- Splitu. Na susretu bilo je prisutno većina njevačkom samostanu Gospe od zdravlja vijećn ika. Susret je započeo euharistijskim u Splitu. slavljem kojeg je predvodio fra Stipe Ni- mac, predsjednik Konferencije područnih Mila Šuto 43 Iz Života Župe
Franjevačka mladež
a 6. Izbornom područnom Kapitulu izborni dio skupštine, kalendar aktivnosti, NOFs-a bila je područna predsjednica razno i Euharistija. Novo izabrano vije- Frame Matea Lončar i tri framašice. Na će je:presjednica, Tereza Markovič, MB područnoj razini suradnja i zajedništvo (GoZ)Split; potpresjednik,Luka Grgić s Franjevačkom mladeži veoma je slaba. MB Metković; voditeljica formacije,Zrinka To su uglavnom studenti zauzeti svojim Magazinović MB (GoZ)Split;tajnica,Tea brigama oko studija pa nemaju vremena Obsivac MB Metković; blagajnik Kreši- za naše susrete. Studiraju u drugim gra- mir Ruić (GoP) Split. Na skupštinu je bili dovima pa je to teško uskladiti susrete i pozvani i članovi područnog vijeća OFS-a. privatne obaveze. U radu skupštine sudjelovala je Mila Šuto, 21.10. 2017. Održana jesenska po- područna ministra OFS-a. dručna skupština Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva Frame, ujedno i VIII izborna u franjevačkom samostanu Gospe Poteškoće i problemi u od zdravlja. Dnevni red skupštine bio je područnom bratstvu slijedeći: molitva i dhovni nagovor duhov- nog asistenta fra Josipa Repeša, uvodni Svi imamo svoje obitelji i poteškoće pozdravi Matea Lončar, područna pre- u obiteljima pa se dogodi da zanemarimo sjednica frame, rad u grupama i plenum, službu u OFS-u. Tada uz suradnju članova
44 Iz Života Župe područnog i mjesnog vjeća te duhovnog smo Bogu da su mjesna bratstva uplatila asistenta pronađemo rješenje za nastalu godišnji doprinos područnoj blagajni a po- situaciju. U nekim mjesnimm bratstvima drčna blagajna uplatila 9500 kn Nacionalnoj ima zavjetovanih članova koji ne dolaze na blagajni. Bog vidi naše mogućnosti, želje i susrete, na pozive se ne javljaju. To stvara dobre nakane. poteškoće u bratstvu. U područnom brat- Molimo za duhovne asistente da ih Bog stvu privremene mjere su izrečene za 35 čla- podrži u njihovu pozivu i svećeničkoj službi na. Starije i bolesne osobe teško mogu dati Molimo jedni za druge da ostanemo mjesečni doprinos. Za takve članove do- vjerni Bogu i zavjetima u OFS-u. prinose podmiri mjesno bratsvo. Zahvalni Mila Šuto, područna ministra
Franjevačka mladež Podbablje
vi smo pozvani živjeti Evanđelje, ali “ži- i odakle su nam svima ostala samo najljepša Svjeti Evanđelje u bratstvu” posebnost je sjećanja koja ćemo sigurno pamtiti cijeli franjevačkog poziva koji daje ljepotu naše- život. Nadamo se da će nas put nekada opet mu načinu života. Ono za nas podrazumi- nanijeti ondje! jeva nasljedovanje sv. Franje u poniznosti i Nakon Vukovara, nekoliko se naših služenju drugima. članova uputilo u Sinj na Područni sporstki Frama Podbablje kao i dosadašnjih kapitul Frame održan 3. lipnja 2017. Poslije godina nastavlja s aktivnim djelovanjem u okupljanja i sv. Mise, održana su natjeca- župi u različitim oblicima. Brojimo 40ak nja u raznim sportovima poput nogometa, aktivnih članova, bilo obećanika, bilo pri- graničara, potezanja konopa te skakanja u mljenika i simpatizera. vrećama. Nadamo se da su se svi sudionici Na blagdan sv. Franje Asiškog održana dobro zabavili! su obećanja svih bratstava Imotskog kraja Po povratku u školske klupe, nakon pa tako i naše Frame Podbablje. Ove go- pauze u ljetnim praznicima, ponovno smo dine svoja prva obećanja dalo je 16 naših započeli s održavanjem redovitih susreta. framaša. Dana 6. listopada 2017. izabrano je novo U cilju zbližavanja mladih u vjeri naša vijeće mjestnog bratstva Podbablje. Za slu- Frama sudjelovala je na Susretu hrvatske ženje bratstvu kroz godinu dana izabrani su: katoličke mladeži održanog 29. i 30. travnja • Iva Vujević- predsjednica 2017. u Vukovaru. Geslo susreta glasilo je “Krist, nada naša”. Mladi su bili smješteni • Marina Mikulić – potpredsjednica po obiteljima u mnogim slavonskim gra- • Marija Vujević – voditeljica formacije dovima. Mi smo imali čast biti smješteni • Josipa Mišević – tajnica u Slavonskom Brodu, u župi Krista Kralja. • Nediljko Karin – blagajnik Ondje su nas uistinu svi domaćini i veleča- Po zagovoru sv. Franje i sv. Klare želi- sni Davorin Anđić, župnik srdačno dočekali mo da im Bog osvijetli puteve te da ih uvijek 45 Iz Života Župe
ohrabruje u njihovu vođenju idućih godinu oprostila sa služenjem područnom bratstvu. dana! Na te 4 godine joj se u ime župe i Frame Podbablje zahvaljujemo! Predstavnice našeg vijeća 21. listopada Kako bi se Frame cijele Hrvatske zbli- 2017. sudjelovale su na Jesenskoj područnoj žile, u listopadu, na Nacionalnoj skupštini skupštini, na izborima područnog vijeća Frame izabrani su ''Frama prijatelji'', gdje Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva smo mi izabrani da budemo u kontaktu i Frame održanih u Splitu, u crkvi Gospe da se sprijateljimo s bratstvom Siget iz Za- od Zdravlja. To je bila skupština na kojoj greba. Veselimo se suradnji i nadamo se se naša framašica Matea Lončar, koja je 4 ponekom susretu! godine služila kao predsjednica Splitsko- Iva Vujević dubrovačkog područnog bratstva Frame,
Framaši o Frami...
uli ste za ono “nijedna teorija nije do- kao što je Frama, kako je to pripadati Fra- Čvoljno izrekla koliko to može jedno njevačkoj mladeži u župi Podbablje. Želimo iskustvo”? Mi se s time slažemo i zato vam vam pokazati kako u današnjem svijetu biti želimo iznijeti svoja framaška iskustva, že- framaš iza sebe nosi velike odgovornosti. limo vam svjedočiti i želimo vam pokazati Ma, biti framaš, u konačnici, znači tim što nama Frama uistinu jest. Želimo vam pozivom biti pozvan od Boga, služiti mu pokazati kako je to živjeti u jednoj zajednici na takav način. Biti framaš znači živjeti u 46 Iz Života Župe Frami, ali ne samo petkom za vrijeme naših jedinstvo i pripadnost svakog člana te istoi- susreta, već u društvu takvim biti prepo- mene zajednice. Objektivno i laički rečeno, znat. Framaši su oni koji se žele posvetiti u također to je i zajednica mladih koji dijele službi Kraljevstva Božjega, svoju mladost mišljenja i razmišljanja koja se istovremeno posvećuju Kristu živeći Njegovo evanđelje protive pojedinim suvremenim gledištima, u bratstvu Franjevačke mladeži. Framaši ali cilj je osvježiti našu vjeru i što veći broj obećavaju da će se spremno odazvati na mladih pozvati da se pridruže našoj udruzi svaki poziv dobra, da će u siromasima i kako nam se svakodnevni život ne bi sveo poniznima prepoznati Krista. na molitve za egzistencijalim, materijalnim dostignućima te kako bi pronikli što dublje “Frama je način života, poziv. Nešto što u svrhu našeg postojanja - vječni život.” nama mladima treba. Druženje, ljubav, smi- Marija Maršić jeh, molitva, učenje o životu sv. Franje. Meni je velika čast biti framašica jer nam je sveti “Za mene je Frama mjesto gdje se svaka Franjo svojim ponašanjem pokazao kako osoba može duhovno izgraditi i bez obzi- možemo biti jednostavni, čvrsti u svojoj ra na različitost može biti prihvaćena. Sa vjeri pomažući drugima. Svaki dan zahva- svojim različitim talentima možemo činiti ljujem dragom Bogu i sv. Franji na mojim dobra djela i donijeti mir u srcu i osmijeh na framašima, koje svim svojim srcem volim lice osobama kojima je to najviše potrebno.” i za njih se molim. Ma, Frama je zakon!” Ružica Mikulić Matea Vuković “Frama Podbablje pružila mi je naj- “Za mene Frama predstavlja skupinu svjetlije i najvrijednije trenutke života u pojedinca okupljenih u duhu vjere i što bo- razdoblju od 15. godine, kada sam prvi ljim pokušajima oživjeti evanđelje i prilago- put upoznala Framu, sve do danas, sedam diti ga u suvremenom svijetu mladih. Osim godina nakon. Frama Podbablje učinila me toga, cilj Franjevačke mladeži je da se osjeti drugom osobom, pokazala mi one prave
47 Iz Života Župe
životne vrijednosti i zadala mi ogromne za- koje je predvodio imotski župni i samostan- datke. Zadala mi je, eksplicitnije nego itko ski vikar fra Zoran Kutleša uz suslavlje fra do tada, pomoć potrebitima, ljubav i pažnju Nedjeljka Čarapića, župnika u Podbablju, onima koji to nemaju, zadala mi je živjeti i fra Josipa Sušića, župnika u Vinjanima, na način da mislim na druge, da nikada ne uz ostale svećenike iz okolnih župa čiji su gledam svoju korist, da nikada ne odbijam zborovi nastupili. pomoći i usrećivati druge. U konačnici, Nakon mise uslijedili su pojedinač- Frama je ona koja mi donosi ostvarenje i ni nastupi zborova koje su otvorili dječji puninu, Frama je moj drugi dom.” zboraši župe sv. Ane u Poljicima pjesmom Matea Lončar “Kraljice Mira”, a potom su s nastupima na- U organizaciji franjevačkog samostana stavili dječji zboraši župe Zmijavci “Samo je u subotu 28. listopada u imotskoj župnoj jedna Marija”, zbor iz Runovića s pjesmom crkvi Sv. Franje održana je druga po redu “Majko ljubežljiva” te Imotskog “Zdravo, Smotra dječjih zborova, na kojoj je nastupi- Djevo čista”. Nakon njih nastupio je zbor iz lo oko 340 mališana iz devet župa Imotske Studenaca s pjesmom “Slavna žena”,a onda krajine. Proložac “Zrakama sunca” te Lovreć “Samo Drugu godinu zaredom mali zboraši je jedna Marija”, a završne nastupe imali su okupili su se u jutarnjim satima, najprije na zboraši iz Podbablja s pjesmom “Sa krša pokorničkom bogoslužju koje je predvodio ovog” i zbor iz Vinjana s pjesmom “Zdravo fra Frano Laco, župnik u Zmijavcima, a po- budi, Marijo”, a program koji je animirao tom je krenula pobožnost Gospine krunice, imotski gvardijan i župnik fra Kristian Sti- koju je animirala s. Terezina Bašić, a koju panović završio je zajedničkom pjesmom su predmolili predstavnici dječjih zborova. “Marijo, o Marijo” te zajednički druženjem Uslijedilo je svečano euharistijsko slavlje u samostanskom vrtu. 48 Iz povijesti župe Pismo najvećem zvonu
edna od najstarijih imotskih župa ona potpomognuta teškim stanjem trošnosti za- Jposvećena sv. Luki u Podbablju usprkos davala je brigu mnogim ondašnjim župni- mnogim teritorijalnim podjelama zbog efi- cima koji su razmišljali o gradnji veće crkve kasnijih pastoralnih zahtjeva koje su počele koja bi se nalazila u Drumu u sredini župe. 1748.godine kada biskup Stjepan Blašković Iako je kod župske kuće u Drumu u kojoj od Podbablja dijeli Runoviće i dio Zmijava- su župnici župe Podbablje živjeli od 1735. ca pa do pet godina kasnije, godine 1752. godine bila sagrađena kapelica posvećena kada je odijelio Poljica s Krivodolom, 1891. sv. Anti nekoliko desetljeća ranije ona nije godine brojala je 2280 duša u 388 obitelji. zadovoljavala pastoralne potrebe ove župe Župna crkva Sv. Luke na Kamenmostu, pa je župnik fra Ivan Tonković rodom iz inače najstarija imotska okopoljska crkva ove župe (dijela Zmijavaca koji je do 1982. za koju se smatra da seže iz predturskog godine pripadao župi Podbablje) prvi kre- razdoblja, a prvi put se službeno spominje nuo s nacrtima za novu crkvu. Projekti su davne 1562.godine, krajem 19.stoljeća po- napravljeni u rekordnom vremenu, lokacija stala je neprikladna odnosno nedostatna je određena, a i sredstva koja je osigurao za redovitu Službu Božju. Njezina starina sin ove župe don Josip Vergilij Perić koji
49 Iz povijesti župe je bio i zastupnik u Carevinskom vijeću, Doista su mnogi pohitali graditi ovu crkvu, no prijepori dijela onih koji su bili protiv svatko je davao koliko je mogao, a tu se našao gradnje nove crkve kako ne bi izgubili svoju i vjernik Jure (Jorge) Lončar-Lucijić tada ise- krčmarsku dobit, odgodili su gradnju ove ljenik u Argentinu koji je svojoj rodnoj župi, crkve idućih tridesetak godina. nakon što je do njega doprla vijest o gradnji Tek, zahvaljujući župniku fra Luki nove crkve, darovao zvono koje je donedav- Livajiću koji je čak 34 godine službovao u no bilo najteže u cijeloj Dalmaciji, a koje je Podbablju počeo se ostvarivati dugogodiš- teško 1200 kg i saliveno u Argentini 1930. nji san mnogih župljana. Izrađeni su novi godine. Zvono je ubrzo dopremljeno iz da- nacrti, a konačno se počela i graditi sada leke Argentine, a budući da još uvijek zvonik lijepa sakralna građevina. Doprinijeli su svi nije bio napravljen vjernici su ga postavili na župljani, usprkos svojim skromnim sred- prigodne grede gdje su do gradnje zvonika stvima i neimaštini u kojoj se nalazio veliki tek trideset i četiri godine poslije toga zvonili broj osoba koji su živjeli u predivnom pri- udarajući čekićom u njega. Nažalost, prili- rodnom ambijenutu smještenom oko brda kom takve zvonjave poprilično su ga oštetili “Babe” po kojoj je ova župa i dobila svoje jer je zvono izgubilo jedan dio, za pogled ime. Mnogi su se isticali, mnogi su pomogli gotovo neopaženo, ali za milozvučni zvuk novčanim sredstvima, ali ipak većina njih itekako osjetljivo. Zbog toga i danas zvono dobrotvornim radom koji je onda ipak bio ima svoj karakteristični zvuk, za mnoge bez puno prihvatljiviji nego li pokoji dinar teš- ikakve “arome” čak pomalo i grub. ko zarađenog novaca iskamčenog od škrte Nedostatak sredstava te promjena žu- zemlje i vrijednih težačkih ruku. Nije bilo pničke službe 1934.godine kada fra Luku Li- zgodno, a uostalom kada je lako napraviti vajića mijenja fra Jozo Poljak (samo godinu crkvu? Ondašnja kraljevska prosrpska vlast dana), a potom i fra Stanko Bradarić koji se nikako nije bila sklona Katoličkoj crkvi pa zadržao do 1941. godine ˙(nažalost, obojica ni ovdašnjem narodu koji je čvrsto baštinio su ubijena od komunističke ruke za vrijeme i s ponosom pronosio svoju vjeru i od takve Drugog svjetskog rata) usporile su gradnju vlasti nikako se nije mogla tražiti pomoć. crkve. Do početka 1941.godine odnosno Kada je fra Luka napravio sve nacr- Drugog svjetskog rata u našim krajevima te, čekala se zadnja dozvola. Bila je to ona crkva je bila podignuta do krova (pokrivena Nadbiskupije u Splitu koja je svoju odluku je tek 1953, a zvonik je napravljen 1964.), a “amenovala” 1926. godine i moglo se kre- za vrijeme Drugog svjetskog rata čak je bila nuti s gradnjom koja je počela dvije godine oštećena jedna njezina lađa nastala uslijed poslije, točnije 1928.godine kada je položen brojnih minobacačkih granata koje su ispa- kamen temeljac. Bilo je to veliko slavlje, svi- lile Ustaše s Perića Briga jer su se Partizani rala je i glazba iz Imotskog kada je položen sakrili u crkvi. kamen temeljac, a već drugi dan vrijedni su Nakon fra Stanka Bradarića u Podbablje župljani krenuli na posao. Iako su mnogi dali je početkom Drugog svjetskog rata došao svoj neizmjerni doprinos ipak je fra Luka župnik fra Jozo Meštrović koji je bio rodom uz domaćine iz Druma posebno spomenuo iz Klisa. Tu je proveo teško vrijeme Drugog vrijedne vjernike iz Zmijavaca i Grubina koji svjetskog rata te poraća te svojom blagošću i su se posebno iskazali kod gradnje ove crkve. razumnim postupanjem pomogao mnogim 50 Iz povijesti župe župljanima da ostanu živu u tom olovnom Dragi Jure, Vaše zvono razliže se na razdoblju. Usprkos neimaštini te poratnoj uspomenu Vašu po cijeloj Imotskoj krajini, bijedi borio se za gradnju crkve što je konač- nek Vas sv. Ante obilno obaspe svojim mi- no i rezultiralo njezinim pokrivanjem gore lostima u duševnim i tjelesnim potrebama. spomenute godine. Dana, 21. travnja 1947. Pozdravite sve vaše koji su s vama, a godine, tek kada su se poprilično smirile Vas na poseban način pozdravljam ratne tenzije, a mnogi mladići sakrivaju- Vaš župnik Meštrović Fra Jozo. ći se od osvete komunističke vlasti bježali po obližnjim brdima čekajući “uskrsnuće” N. B.- Rodom sam s Klisa poviše Splita, Nezavisne Države Hrvatske za koju su se a došao sam u Podbablje, dne 16.II.1941. borili iz daleke Argentine stiglo je pismo poznatog dobrotvora Jure Lončara koji je Pet godina nakon ovog pisma crkva poklonio zvono. Zanimalo ga je što je sa je pokrivena, zvonik je napravljen 1964. njegovim darom te je li nova crkva stradala godine i u njega je stavljeno veliko Jurino u nemilosrdnom ratnom vihoru!?. Tjedan zvono, a 1977. godine službeno je završena dana kasnije odgovara mu fra Jozo: ova velika crkva Imotske krajine. Zvono je i danas tu, postavljeno na čelične konstruk- Podbablje, 28.IV.47. cije i ponosno odzvanja cijelom Krajinom Dragi Jure, slaveći blagdane i svečane dane, tjerajući primio sam Vaše pismo, dne 21.IV. munje i grad te oplakivajući vjerne pokojni- travnja. Drago mi je da ste se javili. Meni ke. Od 2002. godine ne nosi epitet najtežeg je još viša radost da Vam mogu javiti za zvona u Imotskoj krajini. Sada je najteže Vas veselu i radosnu vijest. Vaš plemeni- u Berinovcu kod crkvice Sv. Ivana koje je ti dar, zvono, kojeg ste darovali crkvi Sv. teško 3620 kg. Ante još je na istom mjestu. Na njemu se nalazi Vaša fotografija i ime i bezime na Josip Šerić uspomenu Vašeg plemenitog srca i prema Bogu i ljubavi prema rodnom zavičaju. Još stoji uz nedovršenu crkvu Sv. Ante- duga 28 m, široka 14 m-na tri lađe. Zidovi su skoro svi gotovi još samo treba postaviti krov, ali moj Jure, sad je nemoguće da se dovrši. Svijet jadan otkidao bi otkidao je od svog grla kao što i danas otkida, ali nema para, a prošlogodišnja ljetina je izdala uslijed izvanredne suše, a bojat se da ni od ovogodišnja ljetina neće biti ništa bolja od lanjske jer ove već dva mjeseca da nije pala kiša, a i kad bi se imalo para, zasad se nemože kupiti građevinski materijal. Dragi Jure, kako Vi i Vaši kad ja i moji župljani Podbabčani životarimo. Da je bo- lje ne bi bilo zgoreg. 51 Župni pastoral Krštenici 2017.
1. VRLJIĆ LUKA 11. TOLIĆ MAŠA Ante i Anamarija Rene i Katarina 06. 01. 2017. 10. 06. 2017. 2. ŠUĆUR MATE 12. JONJIĆ MLADEN Stipe i Anita Ivan i Ljuba 15. 01. 2017. 18. 06. 2017. 3. ŽUŽUL MIA 13. ŠUĆUR RITA Marin i Antonija Dino i Silvija 16. 04. 2017. 24. 06. 2017. 4. JONJIĆ ANA 14. BLAŽIĆ IVAN Ante i Marija Marin i Magdalena 16. 04. 2017. 24. 06. 2017. 5. MIŠKULIN IVAN MIHOVIL 15. GABELICA LUCIJA Saša i Marica Ivica i Sanja 23. 04. 2017. 25. 06. 2017. 6. TOLIĆ MATEJ 16. PERKUŠIĆ PETRA Vedran i Martina Branimir i Matea 30. 04. 2017. 29. 06. 2017. 7. JONJIĆ DINO 17. GABELICA NIKA Ante i Danijela Mario i Ivana 07. 05. 2017. 12. 08. 2017. 8. BIOŠIĆ LANA 18. MIŠEVIĆ GORAN Zvonimir i Jelena Luka i Irena 14. 05. 2017. 13. 08. 2017. 9. TOLIĆ LUKA 19. ŽUŽUL ROKO Josip i Marija Stipe i Katarina 04. 06. 2017. 20. 08. 2017. 10. MILAS LUKA 20. ŠUĆUR BRUNO Ivan i Monika Ljubomir i Tea 25. 05. 2017. 27. 08. 2017. 52 Župni pastoral 21. ŠUŠNJAR PETRA 28. PERKUŠIĆ MARIJA KLARA Augustin i Iva Zdravko i Zrinka 27. 08. 2017. 22. 10. 2017. 22. PERIĆ MARTA 29. ŠUĆUR LUKA Mijo i Tina Tomislav i Jelena 03. 09. 2017. 18. 11. 2017. 23. MATKOVIĆ NIKOL ANTEA 30. MIŠEVIĆ DADO Josip i Milica Dalibor i Ivana 10. 09. 2017. 25. 11. 2017. 24. MILAS MARIJA 31. PERKUŠIĆ MIRNA Ante i Iva Marko i Ana 24. 09. 2017. 17. 12. 2017. 25. TOLIĆ ANTEA 32. LONČAR TEO Ante i Anela Zvonimir i Anastazija 01. 10. 2017. 17. 12. 2017. 26. VUJEVIĆ MATEJ 33. KARIN FRANJO Ivan i Ana Ante i Ljubinka 07. 10. 2017. 31. 12. 2017. 27. VUKSAN RITA 34. BLAŽIĆ MARIJAN Ante i Ivana Ljubenko i Marija 08. 10. 2017. 31. 12. 2017. Prvopričesnici 2017.
1. Biošić Duje 11. Jonjić Marija Benedikta 2. Buljubašić Matej 12. Karin Ana 3. Ćapin Mate 13. Karin Ivan 4. Dodig Ivan 14. Karin Marijan 5. Dodig Tea 15. Karin Nediljka 6. Erceg Marija 16. Kasalo Petar Šimun 7. Gabelica Petar 17. Knezović Ivan 8. Gudelj Ela 18. Kujundžić Anđela 9. Jonjić Domina 19. Kujundžić Mateo 10. Jonjić Lucija 20. Kujundžić Monika 53 Župni pastoral 21. Lončar Slaven 34. Perkušić Antonijo 22. Matković Ana 35. Perkušić Kristina 23. Matković Hrvoje 36. Perkušić Milan 24. Matković Ivan 37. Prce Kristijan 25. Matković Ivan 38. Šušnjar Ante 26. Milas Analena 39. Šušnjar Sara 27. Milas Renato 40. Vuković Leonarda 28. Mišević Maja 41. Vuković Mate 29. Patrlj Ankica 30. Patrlj Vinko 42. Vuković Tea 31. Perić Martina 43. Vuksan Lucija 32. Perić Matijas 44. Znaor Antonio 33. Perkušić Anđela 45. Žužul Tena
54 Župni pastoral
55 Župni pastoral
Krizmanici 2017.
1. Buljan Marija Magdalena 23. Patrlj Kristina
2. Gabelica Lucija 24. Patrlj Tino
3. Gabelica Mario 25. Perić Marin
4. Gabelica Milan 26. Perić Mijo
5. Grbavac Antonio 27. Perkušić Antonija 6. Gudelj Mihael 28. Perkušić Mihaela 7. Jonjić Anđela 29. Šućur Petra 8. Jonjić Antonija 30. Šućur Stipe 9. Jonjić Ivan 31. Šušnjar Antonio 10. Jonjić Ivanka 32. Šušnjar Ivana 11. Jonjić Jakov 33. Tolić Antea 12. Jonjić Jelena 34. Tolić Iva 13. Jonjić Karla 35. Vrljić Ana 14. Karin Ivan 36. Vrljić Ante 15. Karin Nediljko 37. Vuković Ana 16. Kujundžić Zvonimir 38. Vuković Ana 17. Lončar Lucijić Paulo
18. Lončar Martina 39. Vuković Anđela
19. Matković Ljiljana 40. Vuković Leonardo
20. Matković Marija 41. Vuković Marko
21. Mikulić Ružica 42. Znaor Mara Dragica
22. Mišević Jona 43. Žužul Ivana 56 Župni pastoral
57 Župni pastoral
Vjenčani u 2017.
1. Rebić Ante i Žužul Katarina, 8. Križić Kristijan i Znaor Monika, 05.05.2017. 14.08.2017. 2. Tonković Ante i Tolić Tea, 9. Pezo Ivan i Vujević Marija, 14.07.2017. 26.08.2017. 3. Ćapin Zvonimir i Kelenc Valentina, 10. Ćosić Ante i Perkušić Andrea, 22.07.2017. 08.09.2017. 4. Galić Bože i Krištić Antonia, 11. Ćapin Filip i Buljan Kristina, 23.07.2017. 23.09.2017. 5. Glavota Ivan i Jonjić Ivana, 12. Sulić Filip i Jonjić Petra, 30.07.2017. 13.10.2017. 6. Soldo Ivica i Ćapin Ivana, 13. Jonjić Ante i Lončar Anela, 11.08.2017. 13.10.2017. 7. Grabovac Stjepan i Ajduk Marija, 13.08.2017.
58 Župni pastoral
Umrli u 2017.
1. Marija Karin 17. Marija Neda Jonjić 1927. – 2017. 1929. – 2017. 2. Dragica Vuković 18. Dajana Znaor 1932. – 2017. 1972. – 2017. 3. Luka Perkušić 19. Matija Perić 1934. – 2017. 1935. – 2017. 4. Ana Gabelica 20. Vjekoslav Žužul 1923. – 2017. 1947. – 2017. 5. Ante Tone Jonjić 21. Petar Šušnjar 1933. – 2017. 1952. – 2017. 6. Milanka Karin 22. Slava Karin 1961. – 2017. 1951. – 2017. 7. Ljuba Mišević 23. Gordana Patrlj 1933. – 2017. 1958. – 2017. 8. Mladen Lončar 24. Viktor Gabelica 1951. – 2017. 1938. – 2017. 9. Mara Šušnjar 25. Iva Gabelica 1929. – 2017. 1931. – 2017. 10. Nada Matković 26. Branko Ćapin 1940. – 2017. 1962. – 2017. 11. Petar Šućur 27. Petar Šućur 1955. – 2017. 1929. – 2017. 12. Mirko Ćapin 28. Nediljko Gudelj 1937. – 2017. 1939. – 2017. 13. Ante Milas Bubić 29. Ivan Gudelj 1940. – 2017. 1937. – 2017. 14. Ivan Šućur 30. Veljko Kujundžić 1940. – 2017. 1941. – 2017. 15. Ante Znaor 31. Mara Karin 1944. – 2017. 1925. – 2017. 16. Ivan Žužul 32. Mara Znaor 1935. – 2017. 1939. – 2017. 59 Župni pastoral 33. Ana (Anica) Krištić 38. Ana Gudelj 1923. – 2017. 1933. – 2017. 34. Josip Karin 39. Ranko Perkušić 1955. – 2017. 1960. – 2017. 35. Ivan Vuksan 40. Franciska Dodig 1940. – 2017. 1951. – 2017. 36. Nina Jonjić 41. Marija Bilić 1925. – 2017. 1933. – 2017. 37. Ivan Matković 1926. – 2017.
+Dane Jonjić Marija Milas Sansić Petar Trutin * 1939. – † 2012. * 1940 - † 2010. * 1947 – † 2013
Ante Tone Jonjić Delijić Anka i Ivan Zovko * 1933. – † 2017. * 1933 – † 2007 Otišao si mirno i spokojno a nama Sjećajuć se zajedničkih trenutaka što ostavio čežnju za ponovni susret. Tvoja smo provodili, čuvamo uspomenu na Vas. obitelj. Vaši najmiliji. Počivali u miru Božjem. Počivaj u miru Božjem.
60 Ana Jonjić Tužna godina je prošla da sa nama nije naša neprežaljena Ana Jonjić. Tako je lako za tobom zaplakati, lako te je bilo voljeti, lako za tebe Boga moliti. Teško je bez tebe živjeti, nikad te nećemo zaboraviti. Tvoji najmiliji: otac Joško, majka Dijana, brat Josip, sestra Marija, sestra Ivana, nećak Toni, zet Josip. Počivaj u miru Božjem, naš anđele!
61 Kulturna baština Knjiga 'Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti', fra Joze Grbavca
Iz recenzije dr. sc. Joška Belamarića
Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti bogata je povijesna monografija sastavljena od tri cjeline. Njezin prvi dio, Imota u vrtlo- gu ratova i društvenih previranja: povijesni okvir, govori o njezinim geografskim obi- lježjima te političkoj i kulturnoj povijesti od prapovijesti do danas. Drugi dio, Crkvene prilike u Imoti, posvećen je crkvenoj po- vijesti Imote, nastanku i razvoju njezinih župa, povijesnim problemima i odnosima od osmanlijskih osvajanja do danas. Treći dio, Župe u Imoti, donosi pregled sve 24 župe. Unutar trećeg dijela, u cjelini posveće- U sklopu 40. međunarodnog sajma noj župi Imotski, nalazi se i poseban doda- knjiga i učila Interliber, izdavačka kuća tak Gospa od Anđélā posvećen svečanoj 300. Školska knjiga je na svom izložbenom pro- obljetnici oslobođenja Imote od Osmanlija storu u subotu 11. studenoga predstavila i postavljanju kipa Gospa od Anđélā. knjigu mr. fra Joze Grbavca “Povijest, vjera Knjigu poput ove mogao je napisati i kulturna baština u Imoti”, 476 stranica, samo onaj tko je naučio vladati alatima tvrdi uvez, format 23.2 x 29 mnogih znanstvenih disciplina, od arhe Riječ je o monografiji Imote raskošno ologije i etnologije, povijesti umjetnosti i likovno i grafički oblikovane, s više od tri povijesti pisane riječi do crkvene i gospo- stotine fotografija povijesnih i arheoloških darsko-demografske povijesti, te pritom sa- nalaza, dokumenata, sačuvanoga crkvenog čuvati zdrav osjećaj za sve što je pohranjeno blaga i umjetničkih djela. To je svojevrsna u kolektivnom pamćenju organske zajedni- knjiga-stećak kojom se obilježava 300. ce kakva postoji sve do naših dana u Imoti. obljetnica oslobođenja Imote od osman- Kad pročitate tu imotsku povijest breme- lijske vlasti. nitu opsadama, četovanjima, požarima, 62 Kulturna baština
glađu, gotovo je neshvatljivo koliko se opi- i povijest Crkve na tom području. Nakon pljive kolektivne memorije i baštine uspjelo dugogodišnjih izravnih istraživanja uspio sačuvati u svim tim nesrećama. je napisati djelo istinske eruditske podloge Unutrašnjost Dalmacije stoljećima je koje odlikuje lakoća izlaganja i pokretlji- bila njezin biorezervoar iz kojega su se ob- vost asocijacija čime će bez sumnje naći navljali gradovi na obali. Unatoč tomu, ili put do široke kulturne, znanstvene i struč- baš zbog toga, iz tog nam prostora dolazi ne publike. cijela galerija znamenitih ljudi izvanredne Sve konstatacije i interpretacije teme- umne mobilnosti koji su formirali samu ljene su na pouzdanom baratanju činjeni- maticu hrvatske nacionalne kulture, filozo- cama iz postojeće znanstvene bibliografije i fije, umjetnosti, znanosti, duhovne kulture, objavljenih povijesnih vrela. Ova nas knjiga, politike i gospodarstva. međutim, čini još svjesnijima da je Imota, Povijest društva i povijest Crkve u Imo- cijela Zagora – uostalom kao i svaki drugi ti fra Joze Grbavca znanstveno je djelo, a hrvatski zavičaj, i Hrvatska sama – izložena u naravi pravi udžbenik zavičajne imotske udaru globalizacijskih novosti koje neumit- političke, gospodarske, kulturne i duhovne no zatiru zatečene tradicijske vrijednosti. povijesti. Zbog toga je predragocjena rekapitulacija duhovnih tečevina i reambulacija sakralnih Nakon što je završio filozofsko-teološki prostora u drugom dijelu knjige u kojemu studij u Zagrebu i potom studij povijesti i se podrobno obrađuje župa po župa, crkva slavistike u Münchenu te službujući više po crkva. desetljeća među pukom Imotske, Cetinske i Makarske krajine i ne zapuštajući pritom Ukratko, u rukama nam je znanstveno svoj znanstveni rad, fra Jozo Grbavac mo- djelo, a u naravi stvarni udžbenik zavičajne gao je konačno postati jednim od najpozva- imotske političke, gospodarske, kulturne i nijih da napiše zaokruženu povijest društva duhovne povijesti. 63 Kulturna baština
Imotski kraj u turskom defteru 1701. godine
godini u kojoj slavimo 300 godina od u kojemu Mlečani osvajaju dio turskih teri- Uoslobođenja Turaka, podsjetimo kako torija koje su kasnije vraćene Osmanskom je malo znanih podataka o Imotskoj krajini Carstvu. Tada se u Hercegovačkom sandža- za vrijeme od 224 godine turske vladavi- ku stvaraju neke nove nahije, koje pokazuju ne, a prvorazredni izvori su turski defteri dobar administrativnu ustroj turske države (tefteri), katastarski porezni popisi koje su koja je na vrhuncu moći imala površinu od osmanlijske vlasti uredno vodile. Defteri su gotovo 15 milijuna km2. U knjizi je popis sadržavali podatke o selima, kućanstvima kućedomaćina iz 42 turske nahije koje su i broju čeljadi (odrasli muškarci i udovci), se protezale na području današnje Dalma- kao i o etničkim grupama na prostoru car- tinske zagore i Hercegovine. U popisima se stva. Većina sačuvanih deftera čuva se u jasno navode mnogi posjednici koji su bili u Arhivu Predsjedništva vlade u Istambulu zarobljeništvu, većina ih je bila na mletač- u Turskoj. kim brodovima, a katoličko se stanovništvo U više su studija i knjiga objavljivani premještalo na mletačko područje. Kako su prijevodi deftera, a jedno od najzanimljivi- tada Mlečani osvojili dio Imotske krajine, jih izdanja za imotski kraj je – Popis sela san- u nekim naseljima se spominju kršćanska džaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih imena i prezimena, a za neke se u ovom od Mletačke Republike 1701. godine (Srpsko popisu navodi da su na „neprijateljskom kulturno društvo Prosvjeta, Filozofski fa- teritoriju“, to jest na području Mletačke kultet Sveučilišta u Zagrebu i Orijentalni Republike. Inače, u tim nemirnim ratnim institut u Sarajevu, 2016., 517 str.) koji je vremenima, Porta je išla naruku onima koji prevela i s popratnim tumačenjima obradila su htjeli ostati na osmanskom tlu time što povjesničarka i osmanistica Fazileta Hafi- su ih na dvije godine oslobađale plaćanja zović (rođena 1952. godine). džizje, a poslije po najnižoj stopi. Knjiga Tijekom Kandijskoga (1645-1669) i sadrži mletačku kartu razgraničenja iz 1700. Morejskoga rata (1684-1699) neke su gra- i 1718. godine (Giusto Emilio Alberghetti, nične župe i nahije više puta mijenjale mle- Ratni arhiv, Beč), ali je na njoj teško raspo- tačko-tursku upravu, zbog čega su iz Dal- znati imena i današnja naselja u Imotskoj matinske zagore česta i velika odseljavanja krajini. stanovništva na Jadranku obalu i otoke. U Ta je dvojba vidljiva i u priloženom tom opširnom katastarskom popisu utvr- popisu nahija. Defteri su pisani turskim đeno je stvarno stanje nakon razgraniče- rukopisom pa ih je teško točno odčitati, nja (Linea Grimani) provedenoga poslije čak se griješi ili je nesiguran popis i nekih sklapanja Karlovačkog mira 1699. godine, turskih imena, no ipak je objava i takvih 64 Kulturna baština ispravnom stanju je hadži Alija, te se spomi- nje 87 muslimanskih vlasnika kuća. Ostatak Nahije Imota ima 21 selo, za nekoliko imena sela se ne zna gdje su se točno nalazila i koje ime danas nose, a polovica od njih, točnije 11 se nalazi na području današnjih općina Proložac, Lokvičići i Podbablje. Razvidno je da je selo Ričica – Ričice, Dolić – Dolića Draga, Dračan vjerojatno Proložac, Çer- nogorçe su Crnogorci u Krivodolu, Poljice - Poljica, Nebriža – Nebriževac, Zmijavčić – Zmijavci (na pojedinim ondašnjim kartama tu je upisano Čitluk), a ni autorica Hafizović ne zna pouzdano koje se naselje krilo iza imena Homoljan. Možda Umljani, danas napušteni zaselak Podosoja? Pisari su selo Kamen Most pisali odvojeno (što je i logič- podataka iznimno važna za proučavanje no, skupa se piše od kada je u poštanskom naše povijesti pod turskim zemanom. pečatu početkom 20. stoljeća spojeno ime Nakon oslobođenja tvrđave Imotski, u Kamenmost), a iz popisa čitamo da su tu dolazi do masovnog dolaska plemena iz bile tri ruševne kule te na rijeci Vrljici mlin s Hercegovine, neka stara naselja zadržava- 8 žrvnjeva, koliko i u Zmijavcima, a vlasnik ju imena, a veći dio dobiva nova imena pa im je dizdar Salih-aga. (Inače, Imotsko po- je gotovo nemoguće danas ubicirati neka lje je najvećim dijelom bilo močvarno, tek naselja, jer im se ime iz turskog deftera izgradnje prvih odvodnih kanala tridesetih potpuno zagubilo i zaboravilo. Evo kako godina 19. stoljeća dobivaju se veće obra- su prevedena neka sela s područja da- dive površine, a izgradnjom tunela Pećnik našnje zapadne Imotske krajine: „Nahija sredinom prošlog stoljeća manje plavi ju- Česta/Čista/Cista: Sela Ptičarica; Iržano; goistočni runovićki dio Imotskog polja). Budimir; Lozić?/Lužić; Motoz?/Motuz? i Jelinić? (mea Jelinić); Dobreće /Dobrenje?; Zanimljivo je da se današnje ime Pod- Bihorine?, drugo ime Selo čauša Rahmana; bablje ne spominje te 1701. godine, ali se uz Veliki i Mali Isvib; Dobro Polje; Barać?; Svi- Lokvičiće navodi i ime Pobudje, nije valjda lić; Opanka; Studenci; Kre/p/nica?. u tome korijen toponima Podbablje? I u selu Nahija Gorska Župa, drugo ime Za- Drinovcima se spominju dvije kule i na rije- gvozd činila su sela: Zagvozd; Gorna ci Tihaljini tri mlina s ukupno 12 žrvnjeva Vrhdol; Dolna Vrhdol; Hra/ni/šćan; Do- (vitla), od kojih su 2 u ispravnom stanju. brinče; Kozice; Zagojan.“ Nakon Požarevačkog mira 1718. godine, Zanimljivo je da je današnji grad Imot- dio područja s Drinovcima, iako osvojen od ski popisan kao „Kasaba tvrđave Imotski Mlečana 1717. godine, ponovno (prodajom iznova“ s tri sela: Hrastovača; Brućani- i mitom mjernika) ostaje od 1721. u sasta- ca i Batin, vlasnik tvrđave „Imoçka“ u vu Osmanskog Carstva i dobiva ime Bekija 65 Kulturna baština (bekiyye - ostatak), dok Imotski u idućih 80 Selo Tihaljina godina pripada Mlecima. Selo Blažević Selo Ružić Selo Grude i Gradac/Gradče Nahija Imota Selo Dunić Selo Ričica Selo Vlašić Selo Lokvičić i Pobudje Selo Lukovče Selo Dolić Selo Sović Selo Dračan Selo Gorica Selo Çernogorçe/Crnogorica Za naše čitatelje iz ove opsežne knjige Selo Poljice pretiskavamo prijevod poreznih obveznika Selo Nebriža?/Nebriže? Laz sa stranica 62, 63 i 64 dokumenta koji ima Selo Kamen Most signaturu Tapu Defteri No. 861, a odnosi se Selo Zmijavčić na južni dio Imotskog polja, onodobna na- Selo Homoljan selja Crnogorci, Poljica, Nebriževac, Kamen Selo Runović Most, Zmijavci, Umljani i Runovići. Selo Drenovçe Mladen Vuković
Iz Deftera 861
Selo Çernogorçe/Crnogorica Milenko Grgurov, kuća 1. Skako Nikola, kuća 1. Nema nijedne kuće uzgor. Drugi Nikola, Krnić, kuća 1. Stari su posjednici navedeni: Zević? Petre, kuća 1. Nastanjen na Tavil /visoki/ Omer-aga. Prisutan je. svom mjestu. Zimmija Dmitar? On je umro. Njegova Ukupno kuća... 5. je zemlja upražnjena. Zimmija Bajić. On je na neprijateljskoj Stari posjednici spomenutoga sela teritoriji. Husejn iz Ljubuškog. Prisutan je Gudelj Miho. On je u Osmanskoj Dr- Gedik-timar mustahfiza tvrđave Pro- žavi (na muslimanskoj teritoriji). ložac. Pripada ćehaji Aliji. Čarić Grgur. On je umro. Njegova je Mema druge zemlje bez posjednika. zemlja napuštena. Petre. On je umro. Ima njegova kćerka. Selo Poljice Dure? Kovač. On je u Osmanskoj Državi. Sada su carski podanici u spomenu- Jakov. On je u Osmanskoj Državi. tome selu: Drugi Grgur Zević. On je u Osmanskoj Boža Krnić, kuća 1. Državi. 66 Kulturna baština Ivan Karaduz? On je u Osmanskoj Min na rijeci Vrhlika /Vrljika/, vitala... Državi. 8. U ruševnom stanju. Pripadaju dizdaru Drugi Grgur. On je u Osmanskoj Salih-agi i njegovom bratu hadži-Aliji. Državi. Sada su carski podanici u spomenu- Marko Čulina. On je u Osmanskoj tome selu: Državi. Petre sin Kostine?, kuća 1 Križan. On je u Osmanskoj Državi. Lončar Šimun sin Luke, kuća 1 Stipan Lučić. On je u Osmanskoj Ezine?hor Cvitko, kuća 1. Državi. Ukupno kuća... 3 Stari posjednici spomenutoga sela: Druge zemlje bez posjednika nema. Dizdar Salih-aga i njegov brat hadži- Dio gedika, pripada spahiji Džaferu, Alija. Prisutni su. ćehaji tvrđave Imocka, jednom od mu- Spahija Ismail. Prisutan je. stahfiza spomenute tvrđave. (str. 63) Ibrahim, spahija. Iz Imotskog. Prisu- Selo Nebriža?/Nebriže? Laz tan je. Mehmed, spahija. Iz Imotskog. Prisu- Pripada spomenutim Poljicama. tan je. Sada su carski podanici u spomenu- Drugi spahija Mehmed, iz Imotskog. tome selu: Prisutan je. Luka, kuća 1. Nuhagazade Hasan-aga. Prisutan je. Petre, kuća 1. Luka Čilić?, On je na neprijateljskoj Marko, kuća 1. teritoriji. Jure Čilić? /ista ligatura kao iznad/. On Dio gedika spomenutoga Džafera, će- je na neprijateljskoj teritoriji. haje tvrđave Imocka, jednog od mustahfiza Drugih posjednika /zemljišta/ nema. spomenute tvrđave. Stari su posjednici: Dio eškindži zeameta. Sadašnji posjed- Čauš Ebu Bekir, Prisutan je. nik zaim Ibrahim. Deli Bekir, sin Ibrahima. Prisutan je. Dio eškindžijikog timara. Sadašnji po- Nema zemlje bez posjednika. sjednik spahija Arslan. Mustahfizima tvrđave Imocka pripa- Selo Kamen Most daju 3 dijela gedika: Hasan spahija, Redžep spahija, Ali Stara kula.... 2. U ruševnom stanju. Pri- spahija. padaju dizdaru Salih-agi i njegovom bratu hadži Aliji. Stara kula .... 1. U ruševnom stanju. Pri- Selo Zmijavčić pada Nuhagiću (Nuh aga zade) Hasan-agi. Stara kula… 1. U ruševnom stanju. Stara kula.... 1. U ruševnom stanju. Pripada dizdaru Salih-agi i njegovu bratu Pripada spahiji Ismailu. hadži Aliji. 67 Kulturna baština Stara kula… 1. U ruševnom stanju. Ukupno kuća... 3. Pripada Mehmedu Ibrahim-begovom/ Stari posjednici spomenutoga sela: Ibrahimoviću. Hasan Ibrahimbegović. Prisutan je. Stara kula… 1. U ruševnom stanju. Sada pripada spahiji Hasanu. Abdullah iz Ljubuškog. Prisutan je. Ibrahim iz Ljubuškog. Prisutan je. Mlin na rijeci Vrhlika, vitala 8. U ru- Mehmed čelebi. Prisutan je. ševnom stanju. Pripadaju dizdaru Salih-agi i njegovom bratu hadži Aliji. Rekil/j/? Hasan. Prisutan je. Solak Ibrahim. Prisutan je. Sada su u spomenutome selu padiša- hovi podanici: Mustahfizima tvrđave Imocka pripa- Šimun sin Marka, kuća 1. Nastanjen da 1 dio gedik-timara. Njegov je posjednik na svom mjestu. sada spahija Ahmed. Ivan Karaoglan. Kuća 1. Nastanjen na Nema drugih posjednika. svom mjestu. Jurina sin Nikole. Kuća 1. Nastanjen (str. 64) na svom mjestu. Pavle sin Marka. Kuća 1. Nastanjen na svom mjestu. Jure sin Jakova. Kuća 1. Nastanjen na Selo Runović svom mjestu. Zimmija Marko, sin Mihovila. Kuća 1. Nikola sin Mihovila. Kuća 1. Nastanjen Nastanjen na svom mjestu. na svom mjestu. Navode se stari posjednici: Drugi Nikola, sin Ivana. Kuća 1. Ukupno kuća... 7 Dizdar Salih-aga i hadži Alija. Prisutni su. Stari posjednici su spomenuta raja, Grgur. Prisutan je. koja su sada došla na svoju zemlju i nasta- Ivan. Prisutan je. nila se. Drugih posjednika nema. Šimun. 0n je umro. Njegova je zemlja Mustahfizima tvrđave Imocka /pri- pusta. pada/ 5 dijelova za gedik-timar: spahiji Andri. On je u Osmanskoj Državi. Halilu, spahiji Mehmedu, drugom spahiji Ivan. On je u Osmanskoj Državi. Mehmedu, spahiji Hasanu i drugom spahiji Hasanu. Zimmija Jakić. On je umro. Njegov je sin na neprijateljskoj teritoriji.
Selo Homoljan Drugih starih posjednika nema. Sada su carski podanici: Mustahfizima tvđave Imocka pripada- Pavle sin Grgura, kuća 1. ju dva (ne stoji šta). Antun, sin Nikole, kuća 1. /kao da je cijela ova bilješka upisana Grgur sin Antuna drugim rukopisom/ 68 Kulturna baština
Međunarodna nagrada Anti Žužulu
redsjednik uprave Školske knjige Zagreb zemlju, čuvamo svoju budućnost. Duguje- Pdr. sc. Ante Žužul dobitnik je najviše na- mo svojoj djeci tu europsku budućnost jer grade Međunarodnog europskog pokreta za smo za nju puno žrtve dali kroz povijest... govor za 2016. godinu, za govor održan pri- Neki danas u Hrvatskoj ljubav prema Hr- godom uručenja nagrada učenicima i profe- vatskoj i narodu nazivaju hrvatskim naci- sorima na natjecanju „Europa u školi“. „Glo- onalizmom ne razumijevajući da su ljubav balizacija bijesno negira identitete i promiče za domovinu, briga za identitet i državne samo monopolističke interese multinacio- interese u temeljima standarda Europske nalnih kompanija... One svojim alatima, uz unije. Kozmopolitska Europa je, dakle, sve- pomoć globalnih tehnologija, stvaraju vir- mir država ili kozmos polisa u kojemu je tualni svijet koji kolektivizira identitete in- Hrvatska 28. zvijezda na europskom nebu... dividua i država pretvarajući ih u kupce svo- Dakle, multikultura je stanje kultura u pro- jih proizvoda... Čuvajući djedove, grobove i storu, a interkulturalni dijalog je filozofija 69 Kulturna baština odnosa među kulturama... Možemo za- grlimo druge narode i kulture!“ - naglasci ključiti da postoje dvije Europe: Europa su iz govora Ante Žužula. standarda i politička Europa. Europa stan- Prvi čovjek najveće hrvatske naklad- darda utemeljena je na kulturnoj baštini ničke kuće je i donator. Za svetkovinu 300. Europe s dugom tradicijom vrijednosti, godišnjice oslobođenja Imotske krajine od solidarnosti i kršćanskih načela. Politička Osmanlijskog carstva, u Perivoju od slave Europa pak postaje evidentno sporna jer Gospe od Anđélâ, ispred crkve sv. Franje u njoj vladaju interesi moćnih koji Europu u Imotskom 2. kolovoza 2017. otkriven je globaliziraju i žele koristiti u svoje svrhe... kip Gospe od Anđélâ, rad zagrebačkog aka- Ako suverena država potpisuje svojim usta- demskog kipara Josipa Marinovića. Mra- vom prava nacionalnih manjina, ispod svog morni je kip darovao dr. sc. Ante Žužul, grba i zastave, uz svoju himnu, onda nacio- predsjednik uprave Školske knjige koja nalne manjine, prije nego što počnu uživati je za tu svečanost objavila više vrijednih svoja ustavna prava, imaju obvezu priznati, zavičajnih izdanja (knjige Petra Gudelja i prihvatiti i poštovati državu u kojoj žive po- fra Joze Grbavca) te katalog-knjigu „GOS- stajući tako hrvatski politički narod... Nema PA OD ANĐÉLÂ – Spomen roditeljima, većeg prokletstva nego živjeti u državi koju dar zavičaju“ s tekstovima šestorice autora ne voliš. Bio bih nesretan kad bih imao veća (među njima i nadahnuta naslovna pjesma prava od bilo kojeg hrvatskog državljanina u prozi Petra Gudelja), bilješke o kiparu i druge nacije ili vjere. Ponosimo se hrvat- nakladniku te fotografije detalja kipa. skim identitetom, slavimo svoje hrvatstvo jer njime nikome ne prijetimo, nego njime M. Vuković
70 Kulturna baština
Imotsko publicističko i književno štivo
ove je godine objavljeno tridesetak knjiga opsežna IMOTSKA KNJIGA (s tekstovi- Iimotskih autora, o kojima smo iscrpnije ma o Imoti) Petra Gudelja, novom zbirkom pisali na našem internetskom portalu (www. zavičajne i duhovne lirike VRTEŠKA KA- podbablje-portal.com), Od duhovnog štiva SNIH GODINA javlja se zagrebački Riči- ističemo dvije knjige klarise Anke Petričević čanin Vinko Pavić, Ivan Bitanga Šujan po- - sestre Marija od Presvetog Srca, koja je svjedočio je svoj poetski svijet jedanaestom objavila sedamdesetak svojih predgovora i zbirkom BRZACIMA SNA koju je likovno pogovora o naučiteljima Crkve u knjizi SJAJ opremio Augustin Kujundžić, a na bolskoj SVJETLOSTI, te za 300. obljetnice oslobo- čakavice prvu zbirku stihova BOTA OBO đenja Imote zbirku HRVATSKA, DOMO- BITU tiskala je Mercedes Ceda (Brekalo) VINO MOJA, u kojoj je pretiskana poema Marinković, "Pjesma o oslobođenju Imotske krajine od Mladen Vuković priredio je izbor više Turaka" u pet poglavlja s 284 stiha u dese- od stotinjak pjesama hrvatskih pjesnika po- tercu, prvotno napisanih prije 50 godina, svećenih Antunu Branku Šimiću, u zbirci posvećena franjevcu Stjepanu Vrljiću. Don ŠIMIĆEVSKA PREOBRAŽENJA, a suau- Mladen Parlov sabrao je svoje internetske torom je polovice knjige aforizama s naslo- kolumne te predgovore drugim knjigama u vom AMENOVANJE, drugu polovicu HR- zbirku OD KRISTA POZVANI I POSLANI VATSKA ZANOVIJETANJA 6 potpisuje s duhovnim i liturgijskim promišljanjima Tomislav Supek. Knjigu aforizama, epigra- o Kristu, kršćanima i praktičnom životu ma i anegdotalnih zgoda na imotskoj ikavici vjernika. SOVIN SMIJEŠAK objavila je Mara Ožić Nekoliko je zapaženih knjiga poezije Bebek, dok je Tomislav Božinović u svojoj – DA SUNCE ZAĐE A SUNCE IZAĐE i osmoj knjizi PRETEŽNO MAGLOVITO
71 Kulturna baština
objavio izbor svojih aforizama. Aforizme, Manastira u Prološkom blatu do izvorišta ali i desetaračku pjesmu o slavnim Imoća- Vrljike, pronađeni ostaci od sedam crkava nima i svim imotskim selima, zatim dvade- i čak tri samostana (benediktinski i franje- setak ganga i zgoda, uz izbor iz svoga vr- vački na Opačcu i kasnije franjevački na snog enigmatskog rada u knjizi IMOTSKA Manastiru). Knjigu o 48 zagvoških i rasto- RAZGLEDNICA sabrao je naš umirovljeni vačkih prezimena naslovljenu STANOV- diplomat Zdravko Žarković. NIŠTVO ZAGVOZDA od sredine XVII. Tiskan je treći roman splitske auto- stoljeća do početka I. svjetskoga rata ispisao rice Ivančice Tomić-Petričević DOBAR je Petar Matković, a Danica Igić Munitić je ČOVJEK, životna priča lovrećke obitelji napisala monografiju svog rodnog mjesta Matković. Jedanaesta knjiga Milana Pulji- GRABOVAC IZA BIOKOVA. za je roman LUCA MULICA koja govori Zbirku internetskih kolumni o životu o sudbini dvoje runovićke muladi, koji se osoba s invaliditetom POGLED IZ KOLI- teško probijaju kroz život, uspijevaju u svi- CA sabrao je Ante Raos. Knjigu poticajnih jetu i vraćaju se kao uglednici i akademici razmišljanja za samopomoć i „sam svoj na rodnu grudu. Ante Juroš objavio je svoj majstor“ štiva PLEMENITI TRAG napisao drugi roman KAPLJICE KRVI o sudbini je dr. Darko Ujević, koji je urednikom i če- naših ljudi od tridesetih do devedesetih go- tvrtog zbornika KULTURNO NASLIJEĐE dina prošlog stoljeća. Autobiografski roman UJEVIĆ s 28 radova iz pera 26 autora te JA SAM 6387 objavio je Jakoslav David Roj- desetak priloga u kojima je predstavljeno nica o svom trogodišnjem tamnovanju na više novoobjavljenih knjiga krivodolskih i Golom otoku u komunističkoj Jugoslaviji drugih autora. Najviše je članaka objavljeno od 1978. do 1981. godine. o bardu hrvatske poezije Tinu Ujeviću. Fra Čitateljske police obogaćene su s ne- Ivan Jukić je objavio petu knjigu FRANCU- koliko zanimljivih povijesnih monografija. SKO/ENGLESKO/HRVATSKI RJEČNIK s U nakladi Imotskog ogranka Matice hrvat- 20.000 riječi, izraza i izreka na sva tri jezika. ske objavljena je deseta knjiga Viktora Vite Poneke su knjige još u tisku, a ispričavam se Grabovca PETNAEST STOLJEĆA CRKVE onima čije knjige nisam uspio spomenuti u U PROLOŠCU o povijesti kršćanstva na ovom najsažetijem pregledu, koji je poziv- prološkom prostoru, od arheoloških nalaza nicom da se odabere ponešto između ovog starokršćanske bazilike, crkvenim prilika- štiva za svakoga. ma u srednjem vijeku do danas, a navodi se da je na prološkom području, od otoka Mladen Vuković 72 ------DODATAK ------Telefonski imenik
Proložac 846-025 Važniji telefonski brojevi u Ričice 854-045 Imotskoj krajini: Runovići 849-000 Slivno 855-100 Autobusni kolodvor 841-442, 841-268 Studenci 725-506 Benzinska crpka Grubine 858-154 Svib 725-174 Carinska uprava Imotski 671-080 Vinjani 841-791 Centar za obavješćivanje 112 Zagvozd 847-029 Dom zdravlja 671-100, 841-744 Zmijavci 840-148 Elektrodalmacija 842-066 Hotel Venecija 671-700 Hotel Zdilar 671-040 Informacije HT 11988 DRUM I HRŠĆEVANI Ljekarna 842-994, 841-127 Općina Podbablje 848-804 Naziv pretplatnika: Tel.: Osnovna škola Grubine 670-057 BIOŠIĆ MARKO P. JOSIPA 848-662 Osnovna škola Krivodol 852-251 BIOŠIĆ MILJENKO 848-661 Osnovna škola Zmijavci 670-130 BIOŠIĆ SLAVKO MATIN 848-660 Pogrebno Matković 841-166, BIOŠIĆ ŽELJKO P. MATE 848-483 091-500-5565 BLAŽIĆ ANTE 848-679 Policija 192, 841-124 BLAŽIĆ ANTE ČVRKA 848-675 Topana Imotski (Odvoz smeća) 841-553 BLAŽIĆ IVAN P. ANTE 848-673 Vatrogasci 193, 842-271 BLAŽIĆ IVAN P. IVANA CRNI 848-645 Veterinarska ambulanta 842-385 BLAŽIĆ IVAN P. JOSIPA 848-670 Vodovod Imotske krajine 843-550 BLAŽIĆ IVAN P. MARKA 848-643 BLAŽIĆ LJUBO P. IVANA 848-650 BLAŽIĆ MARIJAN P. IVANA 848-646 Župni uredi imotskog dekanata BLAŽIĆ MATE P. MATE 848-647 BLAŽIĆ NEDILJKO P. JOSIPA 848-649 Aržano 724-411 BLAŽIĆ NEDO P. MATE 848-644 Biorine 726-020 BLAŽIĆ PETAR P. ANTE 848-642 Cista Provo 722-064 BLAŽIĆ SLAVKO P. STIPANA 848-648 Dobranje 726-333 BUŠIĆ BOSILJKA 848-489 Grabovac 720-123 Imotski 841-178 DIVIĆ DANE 848-663 Krstatice 855-633 DODIG ANA UD. ANĐELKA 848-541 Lokvičići 853-600 DODIG ANA UD. DINKA 848-420 Lovreć 723-255 DODIG ANTE P. ANTE TALE 848-310 Medov Dolac 723-811 DODIG ANTE P. MATE BATIĆ 848-479 Podbablje 848-475 DODIG ANTE P. MIRKA 848-387 Poljica 852-250 DODIG ANTE P. NEDILJKA 848-312 73 DODATAK
DODIG ANTE P. PETRA CAR 848-307 KRIŠTIĆ DANICA UD. MATE 848-488 DODIG BRANKO ANUŠIN 848-309 KRIŠTIĆ DINKO P. JOSIPA 848-636 DODIG DINKA 848-476 KRIŠTIĆ LUKA P. ANTE 848-481 DODIG DINKO 848-305 KRIŠTIĆ LJUBO P. MATE 848-639 DODIG IVAN P. ANTE 848-502 KRIŠTIĆ MATE 848-567 DODIG IVAN P. MIRKA 848-463 KRIŠTIĆ MIRKO P. DANE 848-637 DODIG JOSIP P. JOSIPA 848-418 KRIŠTIĆ NEDILJKO P. A. ČUBIĆ 848-641 DODIG KARMA 848-545 KRIŠTIĆ SLAVKO P. STIPE 848-564 DODIG LJUBO P. NEDILJKA 848-419 KRIŠTIĆ ZDENKO VICKOV 848-444 DODIG MILAN P. LUKE 848-377 KUJUNDŽIĆ MIŠEVIĆ ANTE P. ANTE 848-416 DODIG MILJENKO KOPČIĆEV 848-308 KUJUNDŽIĆ MIŠEVIĆ PETAR 848-430 DODIG NEVA 848-332 ARGETA ANĐELKO VEKO 848-413 DODIG RUŽA UD. MIRKA 848-521 M MARGETA ANTE P. JOSIPA 848-414 DODIG PETAR CAROV 848-368 MARGETA TOMISLAV 848-441 DODIG ŽIVKO 848-383 MARŠIĆ STIPE 848-386 ERCEG ANTE P. MARKA NARANČIĆ 848-472 MATKOVIĆ SLAVA UD. NEDILJKA 848-634 ERCEG ANTE P. MATE VERIĆ 848-471 MATKOVIĆ SVETO 848-426 ERCEG IVAN P. ANTE ČAVE 848-748 MATKOVIĆ ANA UD. ANTE 848-671 ERCEG IVAN P. MATE ŽIŽIĆ 848-600 MATKOVIĆ ANTE P. MATE GRUIĆ 848-672 ERCEG IVAN P. MIRKA IKELJA 848-346 MATKOVIĆ DANKA UD. IVANA 848-633 ERCEG MARIJA UD. JERKA 848-345 MATKOVIĆ DRAGO P. MIJE 848-629 ERCEG MILA 848-500 MATKOVIĆ IVAN P. MATE 848-632 ERCEG VINKO P. PETRA 848-344 MATKOVIĆ MARTIN P. ANTE 848-635 MATKOVIĆ PATAR JELIĆ 848-676 GLAVAŠ BRANKO LASUŠIĆ 848-340 MATKOVIĆ TONE NEDIN 848-585 GLAVAŠ DRAGICA P. IĆE 848-342 MIKULIĆ ANTE ČIKA 848-372 GLAVAŠ MIRJANA 848-667 MIKULIĆ PERE PAVELIĆ 848-373 GLAVAŠ NEDILJKO LASUŠIĆ 848-339 MILAS ANA UD. MARKA 848-491 GLAVAŠ NEDILJKO P. ANTE 848-343 MILAS ANTE BUBIĆ 848-544 GLAVAŠ NENAD 848-518 MILAS ANTE P. TADIJE 848-354 GLAVAŠ PETAR-MARTIN 848-436 MILAS ANTE SANSIĆ 848-353 GUDELJ KATA 848-665 MILAS ANTE 848-322 GUDELJ LJUBO GABRIĆ 848-628 MILAS BRANIMIR 848-331 GUDELJ MARIJAN GABRIĆ 848-490 MILAS DOMINIK JOSIPOV 848-476 KASALO ANTE P. IVANA 848-651 MILAS IVAN MUTIĆ 848-348 KASALO IVAN P. IVANA 848-658 MILAS IVAN P. ANTE 848-355 KASALO IVAN P. JOSIPA 848-656 MILAS IVAN ŽIVONJIĆ 848-350 KASALO IVAN P. PETRA 848-652 MILAS MAŠA P. IVANA 848-349 KASALO LUKA MATIN 848-654 MILAS MILAN P. ANTE PURKO 848-351 KASALO MARINA R. BANDIĆ 848-577 MILAS MILAN ŠULJIĆ 848-434 KASALO MATE P. PETRA 848-438 MILAS PETAR P. STIPANA 848-356 KASALO MIJO P. JOSIPA 848-657 MIŠEVIĆ ANTE P. IVANA MEH. 848-304 KASALO NEDILJKO MATIN 848-653 MIŠEVIĆ ANTE P. IVANA 848-423 KASALO NEDILJKO P. IVANA 848-659 MIŠEVIĆ ANTE- ŠEPIĆ 848-397 KASALO RUŽA UD. MATE 848-655 MIŠEVIĆ DOMAGOJ 848-303 KRIŠTIĆ ANTE P. ANTE ČIBO 848-638 MIŠEVIĆ IKO 848-403 KRIŠTIĆ BRANKO MARIJANOV 848-640 MIŠEVIĆ IKO ANTIN 848-301 74 DODATAK
MIŠEVIĆ IVAN 848-590 ŠUŠNJAR IVAN MARKOV 848-410 MIŠEVIĆ LJUBAN 848-301 ŠUŠNJAR JADRANKO 848-306 MIŠEVIĆ MARKO P. BRANKA 848-333 ŠUŠNJAR LUKA AUGUSTINOV 848-412 MIŠEVIĆ MIRKO P. IVANA 848-440 ŠUŠNJAR LUKA P. LUKE LUINA 848-543 MIŠEVIĆ MLADEN 848-422 ŠUŠNJAR LUKA P. LUKE 848-406 MIŠEVIĆ NEDILJKO 848-678 ŠUŠNJAR MARKO P. MARKA 848-409 MIŠEVIĆ VINKA- LJILJA 848-302 ŠUŠNJAR MILA 848-517 ŠUŠNJAR MILAN MIĆUN 848-486 ARLOV IVAN BORISLAVA 848-669 P ŠUŠNJAR SLAVEN 848-408 PERKUŠIĆ ANČICA 848-420 ŠUŠNJAR TINO 848-505 PERKUŠIĆ ANTE GONGIĆ 848-361 PERKUŠIĆ ANTE MATIN MIČIĆ 848-316 TOLIĆ ANTE GAĆIN 848-398 PERKUŠIĆ ANTE P. IVANA BARIŠA 848-327 TOLIĆ ANTE TRZIĆ 848-508 PERKUŠIĆ ANTE P. JURE LEKUŠIĆ 848-421 TOLIĆ ANTE ZANIN 848-335 PERKUŠIĆ ANTE PEZIĆ 848-391 TOLIĆ BRANKO 848-454 PERKUŠIĆ ANTE TONE 848-325 TOLIĆ ANA UD. DRAGE 848-334 PERKUŠIĆ DAMIR 848-424 TOLIĆ VLADE - PETAR 848-374 PERKUŠIĆ IVAN JABUKA 848-378 TOLIĆ MIRKO P. JOSIPA 848-474 PERKUŠIĆ IVAN NEDILJKOV 848-323 TOLIĆ MIRO TRZIĆ 848-556 PERKUŠIĆ IVAN RIGIĆ 848-477 TOLIĆ MIROSLAV MILANOV 848-395 PERKUŠIĆ IVICA KALUDŽIĆ 848-501 TOLIĆ MIROSLAV MIRKOV 848-389 PERKUŠIĆ JADRANKA GONGIĆA 848-330 TOLIĆ RADOSLAV TOMISLAVOV 848-390 PERKUŠIĆ JOSIPA P. MARIJANA 848-324 TOLIĆ RATKO MILJENKOV 848-392 PERKUŠIĆ JOSIP JOKAN 848-547 TOLIĆ TOMISLAV 848-522 PERKUŠIĆ LJUBOMIR ANTIN 848-338 TOLIĆ VELJKO 848-337 PERKUŠIĆ MARKO P. NIKOLE 848-478 TOLIĆ ZDRAVKO DANIN 848-473 PERKUŠIĆ MATE 848-557 TOLIĆ ZLATIBOR P. MATE 848-336 PERKUŠIĆ MIRKO MLAĐI 848-347 RLJIĆ ANTE IVANOV ŠEPIĆ 848-366 PERKUŠIĆ MIRKO P. ANTE 848-320 V VRLJIĆ DANE DANIN 848-442 PERKUŠIĆ MIRKO MARUŠELIĆ 848-462 VRLJIĆ STIPE POK. ŠEPE 848-504 PERKUŠIĆ MIRO NEDILJKOV 848-393 VRLJIĆ IVAN /ŽAN/ 848-542 PERKUŠIĆ MLADEN P. JAKOVA 848-328 VRLJIĆ IVANKA 848-580 PERKUŠIĆ NEDILJKO ANTIN 848-376 VRLJIĆ IVO P. IVANA 848-582 PERKUŠIĆ NEDILJKO IVANOV 848-379 VRLJIĆ JADRAN STIPIN 848-369 PERKUŠIĆ NIKŠA P. MARKA 848-321 VRLJIĆ MARIJO 848-382 PERKUŠIĆ PETAR SOLIĆ 848-315 VRLJIĆ MILA UD. IVANA 848-446 PERKUŠIĆ RANKO P. BRANKA 848-329 VRLJIĆ MILAN P. MARIJANA 848-380 PERKUŠIĆ RANKO 848-499 VRLJIĆ MILAN PETROV 848-365 PERKUŠIĆ RUŽA UD. ANTE 848-503 VRLJIĆ NIKOLA 848-539 PERKUŠIĆ TOMISLAV 848-319 VRLJIĆ NADA 848-583 PERKUŠIĆ TONĆI P. ANTE 848-326 VRLJIĆ PREDRAG 848-370 PERKUŠIĆ VERONIKA 848-318 VRLJIĆ RADOSLAV 848-425 PERKUŠIĆ VLADE MAČKOV 848-317 VRLJIĆ TOMISLAV MIĆA 848-371 POPIĆ ANTE 848-415 VRLJIĆ VLADE P. PETRA 848-367 POPIĆ TIHOMIR 848-417 VUJEVIĆ ANA UD. JURE 848-384 ŠUŠNJAR ANTE P. MARKA PELA 848-680 VUJEVIĆ ANTE DUDANOVIĆ 848-450 ŠUŠNJAR AUGUSTIN 848-464 VUJEVIĆ DRAGAN TUJIĆ 848-361 ŠUŠNJAR DARKO RIZIK 848-407 VUJEVIĆ DRAGO PETROV 848-381 75 DODATAK
VUJEVIĆ IVAN JUKIN 848-364 ZNAOR MIRKO P. MARIJANA 848-603 VUJEVIĆ IVAN P. JURE ŽULJEVIĆ 848-470 ZNAOR NEDILJKO ĐILE 848-677 VUJEVIĆ JURE BRKIĆ 848-362 ZNAOR NEDILJKO P. ANTE VICE 848-604 VUJEVIĆ JURE P. LUKE JUGO 848-509 ZNAOR NEDILJKO P. MARIJANA 848-608 VUJEVIĆ MATE P. MATE ČUĆAN 848-375 ZNAOR NEDILJKO 848-314 VUJEVIĆ MILA UD. MILANA 848-363 ZNAOR NEDO VRANCUZ 848-352 VUJEVIĆ MILAN P. JURE 848-359 ZNAOR PETAR P. JURE 848-621 VUJEVIĆ MILAN USIĆ 848-358 ZNAOR PETAR RAIČEV 848-626 VUJEVIĆ MIODRAG MIJO 848-357 ZNAOR STIPE 848-624 VUJEVIĆ PERICA 848-327 ZNAOR VINKO P. ANTE 848-616 VUJEVIĆ PREDRAG 848-360 ZNAOR ŽELJKO NEDILJKOV 848-605 VUJEVIĆ TONE ŽUJIN 848-566 ZNAOR ŽELJKO PIĆIN 848-627 VUKSAN ANTE 848-399 ZOVKO MILA 848-405 VUKSAN DANIJEL 848-404 UPNI URED 848-475 VUKSAN IVAN P. LUKE 848-519 Ž VUKSAN IVAN P. SLAVKA 848-385 VUKSAN KARLO 848-401 VUKSAN MARKO ANTIN 848-394 GRUBINE VUKSAN IVICA 848-308 VUKSAN TONE 848-452 VUKSAN ZDRAVKO MATIN 848-506 BUBALO PEPICA 858-114 VUKSAN ZORAN p. MATE 848-622 BULJAN IVAN MILANOV 858-075 BULJAN MILAN 858-060 NAOR ANA UD. MARIJANA 848-609 Z BULJAN NEDILJKO MILANOV 858-076 ZNAOR ANA UD. MATE 848-601 ZNAOR ANTE IVANOV ANTUŠICA 848-617 JONJIĆ ANA P. MARKA 858-147 ZNAOR ANTE MIRKIN 848-618 JONJIĆ ANA Ž. VELJKA 858-049 ZNAOR ANTE P. ANTE TONĆI 848-622 JONJIĆ ANTE DELIJIN 858-068 ZNAOR ANTE P. IVANA IKIČIĆ 848-414 JONJIĆ ANTE ILIJIN 858-055 ZNAOR ANTE P. MATE BADŽO 848-612 JONJIĆ ANTE P. JOSIPA 858-212 ZNAOR ANTE P. MATE SKOKO 848-620 JONJIĆ ANTE P. MATE 858-032 ZNAOR ANTE TOLUŠIĆ 848-679 JONJIĆ BOJŠA 858-058 ZNAOR BORISLAV 848-448 JONJIĆ BRANKO MIRKOV 858-009 ZNAOR BORO MIRKIN 848-619 JONJIĆ DARKO 858-121 ZNAOR BRANKO P. MARIJANA 848-614 JONJIĆ DANIJEL ANTIN 858-047 ZNAOR DALIBOR 848-489 JONJIĆ DINKO MARKOV 858-035 ZNAOR IVAN DANIN ITAN 848-623 JONJIĆ DINKO SRKOV 858-031 ZNAOR IVAN P. ANTE CRNI 848-611 JONJIĆ DRAGAN MIMIĆ 858-162 ZNAOR IVAN P. MARIJANA JAUŠIN 848-613 JONJIĆ FILIP NEDILJKOV 858-023 ZNAOR IVO P. IVANA 848-674 JONJIĆ IVAN MARKOV 858-300 ZNAOR LJUBICA 848-487 JONJIĆ IVAN P. ANTE 858-067 ZNAOR MARIJAN - BANANA 848-313 JONJIĆ IVAN P. BRANKA 858-071 ZNAOR MARIJAN P. MARIJANA 848-664 JONJIĆ IVAN P. STIPE LJOLJIĆ 858-029 ZNAOR MIJO P. IVANA 848-602 JONJIĆ IVAN ZELIĆ 858-028 ZNAOR MILAN MATIN 848-668 JONJIĆ IVO BOSIĆ 858-026 ZNAOR MIRKO BRICO 848-565 JONJIĆ JAVOR 858-151 ZNAOR MIRKO P. ANTE MIDO 848-615 JONJIĆ JOSIP LJILJIN 858-008 ZNAOR MIRKO P. IVANA ĐANOVIĆ 848-607 JONJIĆ JOŠKO P. BRANKA 858-022
76 DODATAK
JONJIĆ LOZANA 858-108 KARIN BORIS 858-124 JONJIĆ LUKA LUDŽIĆ 858-160 KARIN DANE P. IVANA 858-189 JONJIĆ LUKA PANTIN 858-003 KARIN DARKO 858-138 JONJIĆ LJILJE P. JOSIPA 858-007 KARIN FILIP 858-333 JONJIĆ LJUBA 858-063 KARIN IKO LOLIN 858-109 JONJIĆ MARIJO MARKANOV 858-004 KARIN IVAN ANTIN HEROJEV 858-181 JONJIĆ MARINKO BILIĆ 858-051 KARIN IVAN ANTIN 858-192 JONJIĆ MARINKO BILIN 858-165 KARIN IVICA ANTIN 858-071 JONJIĆ MARKO BABIN 858-027 KARIN JAKOV JAKO 858-321 JONJIĆ MARKO MARSEL 858-148 KARIN JAKOV PAŠKIĆ 858-185 JONJIĆ MARKO TUDIN 858-052 KARIN JOSIP IVANOV KRTIČIN 858-188 JONJIĆ MARIO 858-011 KARIN JOSIP LUKIN 858-178 JONJIĆ MILA UD. JOSIPA 858-006 KARIN LUKA LUKICA 858-045 JONJIĆ MILAN - MIKI 858-268 KARIN LJUBO P. IVANA 858-116 JONJIĆ MIRKO CVAJTEROV 858-062 KARIN IKO P. MARIJANA 858-209 JONJIĆ MIRKO SRKOV 858-021 KARIN MARINKO P. NEDILJKA 858-074 JONJIĆ MIRKO ŠUCIĆ 858-025 KARIN MILANKA MIKA 858-097 JONJIĆ MIRKO 858-017 KARIN MILJENKO FILIPOV 858-425 JONJIĆ MIRO 858-143 KARIN MIRKO PAŠKIĆ 858-186 JONJIĆ NADA 848-053 KARIN MIRKO 858-046 JONJIĆ NATALI ud. ANTE (PAČE) 677-323 KARIN MLADEN LOLIN 858-077 JONJIĆ NEDJELJKO JUKO 858-064 KARIN MLADENKO 858-333 JONJIĆ NEDJELJKO P. MATE 858-024 KARIN NADAN NIKOLIN BARIŠIN 858-072 JONJIĆ NENO 858-013 KARIN NEDILJKO BAĆIREV 858-018 JONJIĆ PETAR DUJIN 858-056 KARIN NEDILJKO BIBO 858-227 JONJIĆ PETAR LAGANOV 858-036 KARIN NEDILJKO ČIKIĆEV 858-125 JONJIĆ ROSA 858-054 KARIN PETAR MILANOV 858-177 JONJIĆ ROSA žena Dane 858-158 KARIN PETAR P. PETRA 858-193 JONJIĆ STIPE ĆIPA 858-119 KARIN TOMISLAV BAĆIREV 858-058 JONJIĆ STIPE LUCIN 858-020 KARIN TOMISLAV P. PETRA 858-180 JONJIĆ TITO 858-266 KARIN VELJKO ĐUKA 858-019 JONJIĆ VELIBOR IVANOV 858-115 KARIN VICE JOSIPOV 858-187 JONJIĆ VELJKO P. MILANA 858-033 KARIN ZRINKO P. STJEPANA 858-183 JONJIĆ VJEKO ZELIĆ 858-200 KARIN ŽELJKO FILIPOV 858-334 JONJIĆ VINKO SIMIĆ 858-030 KUJUNDŽIĆ ANTE P. BARIŠE 858-176 JONJIĆ VJEKO P. LUKE 858-157 KUJUNDŽIĆ ANTE TURKIN 858-326 JONJIĆ ZDRAVKO VICKOVIĆ 858-122 KUJUNDŽIĆ AUGUSTIN ŠUNTIĆ 858-233 JONJIĆ ŽARKO 858-213 KUJUNDŽIĆ DRAGAN ŠUNTIĆ 858-308 JONJIĆ ŽELJKO MATIN 858-164 KUJUNDŽIĆ IVO GROF 858-324 KUJUNDŽIĆ MARINKO 858-316 KARIN ANDRIJANA 858-033 KUJUNDŽIĆ LUKA 858-319 KARIN ANTE DANIN 858-226 KUJUNDŽIĆ MARIJAN TURKIN 858-318 KARIN ANTE DEDAGIN 858-048 KUJUNDŽIĆ MARIJO TURKIN 858-329 KARIN ANTE JEGEROV 858-050 KUJUNDŽIĆ MARKO 858-178 KARIN ANTE P. MARINKA 858-073 KUJUNDŽIĆ MATE BAGIN 858-330 KARIN ANTE MLADENOV LOLIN 858-083 KUJUNDŽIĆ MATKO 858-312 KARIN ANTE TONI 858-010 KUJUNDŽIĆ MILAN ČIKIN 858-126 KARIN ANTE 858-123 KUJUNDŽIĆ MIRO PATIN 858-325
77 DODATAK
KUJUNDŽIĆ NEDILJKO BAGIN 858-328 VUKOVIĆ IVAN P. LUKE 858-169 KUJUNDŽIĆ NEDILJKO POLO 858-264 VUKOVIĆ IVAN PIVANOV 858-191 KUJUNDŽIĆ PREDRAG 858-038 VUKOVIĆ IVICA TONCULOV 858-129 KUJUNDŽIĆ STANKO 858-314 VUKOVIĆ JOSIP BARUNOV 858-133 KUJUNDŽIĆ VELE BAGIN 858-327 VUKOVIĆ JOSIP IVANOV JOPULA 858-040 KUJUNDŽIĆ VJENCESLAV 858-315 VUKOVIĆ JOSIP P. MARTINA 858-043 KUJUNDŽIĆ ŽELJKO BREKUŠIN 858-145 VUKOVIĆ JOSIP PROF. 858-409 KUJUNDŽIĆ ŽIVKO 858-313 VUKOVIĆ JURE P. JOKE 858-044 VUKOVIĆ JURE P. LUKE 858-171 IVAJIĆ LUKA 858-317 L VUKOVIĆ LUKA DRAGO 858-061 LONČAR ANTE P. ANTE 858-364 VUKOVIĆ LUKA IVANOV 858-220 MATKOVIĆ ANTE BOŽIN 858-360 VUKOVIĆ LUKA P. MARIJANA 858-174 MATKOVIĆ ANTE JAKOVLJEV 858-077 VUKOVIĆ MARINKO PETROV 858-175 MATKOVIĆ ANTE P. ANTE 858-359 VUKOVIĆ MARIN SVETIN 858-307 MATKOVIĆ ANTE P. ANTE 858-365 VUKOVIĆ MATE ANTIĆEV 858-059 MATKOVIĆ ANTE P. BARIŠE 858-368 VUKOVIĆ MATE PEĆUŠIN 858-014 MATKOVIĆ ANTE P. PETRA 858-310 VUKOVIĆ MILE MILANOV 858-112 MATKOVIĆ BRANIMIR P. PETRA 858-311 VUKOVIĆ MIRKO BARUNOV 858-113 MATKOVIĆ DANE JOGUNOV 858-380 VUKOVIĆ MLADEN VINKOV 858-049 MATKOVIĆ IVAN P. JOSIPA 858-372 VUKOVIĆ NEDA UD. LJUBE 858-134 MATKOVIĆ IVAN P. JOZE 858-371 VUKOVIĆ NEDILJKO NENO 858-090 MATKOVIĆ IVAN P. JOZE 858-140 VUKOVIĆ PETAR MARINKOV 858-039 MATKOVIĆ IVICA 858-096 VUKOVIĆ RADOMIR LUKIN 858-144 MATKOVIĆ JAKOV 858-216 VUKOVIĆ SLAVKO P. LUKE 858-173 MATKOVIĆ JURE P. ANTE 858-362 VUKOVIĆ TEREZA 858-132 MATKOVIĆ MARIJAN ANTIN 858-379 VUKOVIĆ ZDRAVKO P. JOKE 858-168 MATKOVIĆ MARKO BOŽIN 858-367 VUKOVIĆ ŽELJKO IVANČEV 858-167 MATKOVIĆ MILAN DANIN 858-366 ŽUŽUL ANA UD. VINKA PAŠIĆ 858-218 MATKOVIĆ STIPE MATANOV 858-378 ŽUŽUL ANTE ANĆO 858-179 MATKOVIĆ TOMISLAV P. MATE 858-369 ŽUŽUL ANTE JOSIPOV 858-331 MATKOVIĆ TONĆI IVANOV 858-363 ŽUŽUL ANTE LUKIĆ 858-432 PERKUŠIĆ ANA 858-240 ŽUŽUL ANTE P. IVKE 858-120 ŽUŽUL ANTE TURIJA 858-088 SMOLJKO IVAN MATIN 858-069 ŽUŽUL ANTE 858-085 SMOLJKO LUKA MATIN 858-065 ŽUŽUL ANTUSA 858-081 SMOLJKO MATE MATIĆ 858-066 ŽUŽUL BARIŠA 858-103 ŽUŽUL ĆIPA BRAJIN 858-097 ŠKOLA GRUBINE 670-057 ŽUŽUL DOMAGOJ KILOV 858-811 VUKOVIĆ ANTE DŽOLE 858-127 ŽUŽUL IKO RABIĆ 858-104 VUKOVIĆ ANTE P. LUKE 495-046 ŽUŽUL IVAN LUKIN 858-107 VUKOVIĆ ANTE GAGA 858-034 ŽUŽUL IVAN MIRKOV 858-079 VUKOVIĆ ANTE GRGIN 858-172 ŽUŽUL IVAN NIKOLIN 858-089 VUKOVIĆ ANTE TONCULOV 858-047 ŽUŽUL IVAN P. ANTIĆA 858-117 VUKOVIĆ BARIŠA VINKOV 858-170 ŽUŽUL IVOTA MURATOV 858-087 VUKOVIĆ DAMIR MILANOV 858-110 ŽUŽUL JOKO GROBAR 858-271 VUKOVIĆ DANE PEĆUŠIN 858-015 ŽUŽUL JOSIP ŠALDOV 858-324 VUKOVIĆ IVAN INJA 858-128 ŽUŽUL JOZO ŠALDOVIĆ 858-118
78 DODATAK
ŽUŽUL LJUBO 858-082 BULJUBAŠIĆ ZLATA 848-015 ŽUŽUL MARIJAN BRAJO 858-002 BULJUBAŠIĆ ZORAN 848-045 ŽUŽUL MARIJAN JELIN 858-042 APIN ANTE DANIN 848-136 ŽUŽUL MARIJAN MANJO 858-091 Ć ŽUŽUL MARIJAN MARKIČIN 858-005 ĆAPIN MIRKO P. DANE 848-138 ŽUŽUL MARIJAN UCA 858-001 GABELICA MILIVOJ 848-014 ŽUŽUL MARINKO 858-156 GABELICA VITO 848-025 ŽUŽUL MARKO 858-094 GABELICA FILIPOVIĆ ANTE 666-097 ŽUŽUL MARKO PAŠIN 858-101 GRBAVAC ANTE P. MARIJANA 848-024 ŽUŽUL NADAN 858-092 GUĆ MATE 840-579 ŽUŽUL SLAVKO KULJIN 858-305 ŽUŽUL STIPE P. DANE 858-141 HP POŠTA KAMEN MOST 848-179 ŽUŽUL STIPE MILI 858-084 848-080 ŽUŽUL STIPICA CAREV 858-086 JALOVČIĆ ĐURO 848-086 ŽUŽUL STJEPAN P. MARIJANA 858-233 ŽUŽUL TVRTKO 858-093 KNEZOVIĆ LUKA LUJO 848-017 ŽUŽUL VICE LETIN 858-080 KNEŽEVIĆ DANILA RAJO 848-085 ŽUŽUL VINKO SELJO 858-041 KNEŽEVIĆ PETAR 848-169 ŽUŽUL VJEKOSLAV PETROV 858-057 KORDIĆ ŽELIMIR 848-077 ŽUŽUL ZDRAVKO 858-098 KUJUNDŽIĆ ANĐELKO LUKIN 848-026 ŽUŽUL ZVONIMIR NIKOLIN 858-255 KUJUNDŽIĆ ANTE P. NIKOLE 848-007 ŽUŽUL ZVONIMIR PAŠIN 858-102 KUJUNDŽIĆ JELICA pok. Milana 848-089 ŽUŽUL ŽELJKO “LOĆO” 858-105 KUJUNDŽIĆ MARIJA UD. LUJE 848-088 ŽUŽUL ŽIVKO 858-197 KUJUNDŽIĆ NIKOLA P. ANTE 848-090 KUJUNDŽIĆ VELJKO P. MATE 848-019 KUJUNDŽIĆ VINKO P. NIKOLE 848-064
KAMENMOST LONČAR BOŽE MILANOV 848-029 LONČAR ĐURO 848-079 LONČAR ILIJA 848-028 AJDUK ANA UD. MATE 848-083 LONČAR JOVICA 848-082 AJDUK ANTE PAJDO 848-209 LONČAR LUKA 848-072 AJDUK DALIBOR P. JOSIPA 848-020 LONČAR MARKO 848-096 AJDUK IKO P. JOSIPA 848-034 LONČAR MATE P. IVANA 848-097 AJDUK IKO P. JOSIPA 848-087 LONČAR VERA 848-060 AJDUK IVAN P. IVANA 848-033 AJDUK IVAN P. MATE 848-023 ODOVIĆ DRAGINJA 848-135 AJDUK JOSIP P. JOSIPA 848-107 ODOVIĆ ILIJA LAZAROV 848-065 AJDUK LUKA LUKIN 848-084 ODOVIĆ ILIJA NIKOLIN 848-030 AJDUK MARA UD. JOSIPA 848-021 ODOVIĆ ILIJA 848-031 AJDUK MARKO IVANOV 848-032 ODOVIĆ MLADEN 848-076 AJDUK MARKO P. JAKOVA 848-035 ODOVIĆ VASO 848-081 AJDUK NEDILJKO BARIŠA 848-108 ODOVIĆ ŽELJKO 848-073 AJDUK NEDILJKO P. JAKOVA 848-037 OPĆINA PODBABLJE 848-064 AJDUK ŽELJKO 848-211 OPUVA NAĐA P. ĐURE 848-131 BAŠIĆ TONKA 848-002 PATRLJ DRAGICA UD. LJUBE 848-094 BRADARIĆ NIKO 848-163 PATRLJ MATE VINKOV 848-022 BULJUBAŠIĆ ANTE P. ANTE 848-010 PATRLJ PETAR P. JURE 848-095 79 DODATAK
PATRLJ STIPE DANIN 848-161 PIJANOVIĆ MOMO 848-130 PATRLJ VJEKOSLAV IVANOV 848-124 PIJANOVIĆ NIKOLA JOVIN 848-173 PEKANOVIĆ SPO ZMIJAVCI 848-132 PIJANOVIĆ PREDRAG 848-133 PERIĆ ANTE i PETRANA 848-156 PERIĆ ANTE JURIN 848-005 RADOVČIĆ SVETOZAR 848-070 PERIĆ ANTE LUKIN 848-006 RADOVIĆ ILIJA P. MILANA 848-164 PERIĆ ANTE MARKOV 848-122 RADOVIĆ ILIJA 848-061 PERIĆ ANTE P. CVITANA 848-128 RADOVIĆ NEDILJKO ĐINO 848-134 PERIĆ ANTE STIPANOV 848-009 RAJIČ ANTE 848-001 PERIĆ ANTE TONI 848-016 RAKO TONĆI P. MARIJANA 848-153 PERIĆ DANE P. MARKA 848-150 ŠINDIK ANA 848-063 PERIĆ IKO LUKIN 848-177 ŠUĆUR DANIJELA 853-223 PERIĆ IKO P. IVANA 848-091 ŠUĆUR IVAN P. MIJE 848-027 PERIĆ IVAN ANDRIJIN 848-146 ŠUĆUR IVO LUKIN 848-152 PERIĆ IVAN ANTIN 848-162 ŠUĆUR MARA P. JAKOVA 848-151 PERIĆ IVAN P. MARKA 848-147 ŠUĆUR MATE 848-141 PERIĆ JERKO PAVLOV 848-144 ŠUĆUR MLADEN P. IVANA 848-003 PERIĆ JURE P. IVANA 848-126 PERIĆ LUKA MATE 848-154 ŠUŠNJAR RUDOLF 848-121 PERIĆ MAJA 848-212 ŠUĆUR VIKTOR 848-062 PERIĆ MARIJA MEŠINICA 848-171 ŠUĆUR ŽELJKO P. MATE 848-140 PERIĆ MARIJA PERINA 848-185 TONKOVIĆ FRANO 848-018 PERIĆ MARIJAN 848-186 TONKOVIĆ MIRO 840-003 PERIĆ MATE P. IVANA 848-127 PERIĆ MATE P. LUKE 848-158 VRANKIĆ JADRANKO 846-861 PERIĆ MATE P. MARKA 848-167 ZOVKO IVAN (IKO) P. ANTE 848-098 PERIĆ MATE STIPANOV 848-008 ZOVKO NEDILJKO P. IVANA 848-148 PERIĆ MATE ŠARIĆUŠIN 848-129 ZOVKO VINKO P. MATE 848-099 PERIĆ MIJO P. MIJE MATE 848-093 PERIĆ MIJO MIKI 848-184 PERIĆ MIJO ZELE 848-092 PERIĆ MIRKO P. JOSIPA 848-157 PODBABLJE GORNJE PERIĆ MIRKO P. MATE 848-123 PERIĆ MIRO 848-054 PERIĆ MIRO P. GALE 848-159 BULJAN ANTE PAVLOVIĆ 853-238 PERIĆ NEVEN LUKIN 848-155 BULJAN DRAGA P. MIRKA 853-167 PERIĆ PETAR P. CVITANA 848-145 BULJAN IVA VUGIĆA 853-121 PERIĆ PETAR ZELIN 848-187 BULJAN IVAN ĐIVIĆ 853-119 PERIĆ SLAVA UD. ANTE 848-137 BULJAN IVAN VUGIĆ 853-109 PERIĆ ŽELJKO PAVLOV 848-160 BULJAN LJUBO JOSIPOV 853-190 PERKUŠIĆ ANTE 848-066 BULJAN LJUBO MIŠO 853-195 PERKUŠIĆ MARKO MIRKOV 848-036 BULJAN MARIJAN TIČIĆ 853-262 PERKUŠIĆ MATE 848-178 BULJAN MATE BILI 853-208 PICUKARIĆ KATICA 848-221 BULJAN MILAN P. MARKA 853-169 PICUKARIĆ ZVONKO P. IVANA 848-120 BULJAN MIRKO BRKO 853-130 PIJANOVIĆ BORISLAV 848-174 BULJAN NEDA UD. IKANA 853-334 PIJANOVIĆ DUŠAN 848-172 BULJAN NIKOLA IVANOV 853-125 PIJANOVIĆ MIRKO 848-175 BULJAN TIHOMIR 853-126 80 DODATAK
ĆAPIN ANA P. NEDJELJKA 853-117 GABELICA NEDILJKO 853-266 ĆAPIN ANTE BAĆA 853-112 GABELICA NEDO JANJIĆ 853-157 ĆAPIN ANTE BARIŠIĆ 853-120 GABELICA VINKO P. STIPANA 853-189 ĆAPIN ANTE BISKUPOVIĆ 853-207 GABELICA VLADE PEŠIĆ 853-172 ĆAPIN ANTE P. STIPANA 853-114 GUDELJ ANTE TETIĆ 853-110 ĆAPIN ANTE ŠOLE 853-123 GUDELJ DANE 853-211 ĆAPIN IVA 853-313 GUDELJ DRAGAN 853-196 ĆAPIN IVICA IKANOV 853-113 GUDELJ IVAN ČOVIĆ 853-215 ĆAPIN IVICA, KORDA 853-254 GUDELJ IVAN ĐURIĆ 853-229 ĆAPIN JADRANKO P. ANTE 853-131 GUDELJ IVAN P. MIJE 853-279 ĆAPIN JAKIŠIĆ MIRKO 853-148 GUDELJ JAKOV 853-194 ĆAPIN JOSIP MARIJANOV 853-105 GUDELJ JELKA 853-312 ĆAPIN MARKICA P. ZELE 853-124 GUDELJ JOSIP ĐURIĆ 853-160 ĆAPIN MARKO TRUTINUSIN 853-127 GUDELJ MARIJAN RAŠKIĆ 853-212 ĆAPIN MATE BISKUPOVIĆ 841-700 GUDELJ MATE RAŠKIĆ 853-161 ĆAPIN MIRKO MRKI 853-115 GUDELJ MILAN ČOVIĆ 853-108 ĆAPIN MLADEN 853-202 GUDELJ NEDJELJKO JUSIĆ 853-218 ĆAPIN NADA UD. MIRKA 853-122 GUDELJ NEDJELJKO RAŠKIĆ 853-201 ĆAPIN NEDILJKO ZORIĆ 853-138 JERKOVIĆ ANTE KRZIĆ 853-222 ĆAPIN NEDJELJKO TONKUŠIĆ 853-192 JERKOVIĆ ANTE 853-177 ĆAPIN NIKOLA TONKUŠIĆ 853-193 JERKOVIĆ PETAR PERICA 853-221 ĆAPIN ROKO 853-129 ĆAPIN VINKO KORDA 853-132 KASALO ANTE 853-231 ĆAPIN VINKO P. MATE 853-128 KASALO LJUBO 853-199 ĆAPIN ŽELJKO ŽEGERA 853-264 KASALO LJUBOSLAV 853-216 KASALO MIRKO 853-263 GABELICA ANTE FILIPOV 666-097 GABELICA ANTE LUKIN 853-154 LONČAR ANTE P. MIRKA 853-101 GABELICA ANTE TONCUL 853-135 LONČAR ANTE PADINČIĆ 853-171 GABELICA ANTE TONCUL 853-275 LONČAR BOSILJKA 853-277 GABELICA BORO JOKIČIN 853-137 LONČAR BRANKO KUJUNDŽIĆ 853-173 GABELICA BORO LIVAJUŠIĆ 853-136 LONČAR BRANKO P. MIRKA 853-102 GABELICA BRANKA UD. IVANA 853-155 LONČAR DRAGAN KUSONJIĆ 853-181 GABELICA IVAN ADAM 853-168 LONČAR DRAGO ISAKUŠIĆ 853-183 GABELICA IVAN ĐIVIĆ 853-330 LONČAR IKO BULJUBAŠIĆ 853-107 GABELICA IVAN SUŠIĆ 853-184 LONČAR IKO SRGONJIĆ 853-104 GABELICA JOSIP PUCIĆ 853-152 LONČAR IVAN BANOVIĆ 853-118 GABELICA LJUBO ŠIŠKIĆ 853-182 LONČAR IVAN SAKUŠIĆ 853-268 GABELICA LJUBO ŠUSTEROV 853-150 LONČAR JOSIP 853-303 GABELICA MARIJA UD. MIRA 853-163 LONČAR JOZO 853-214 GABELICA MARIJAN KLINČIĆ 853-156 LONČAR LUKA KRIVIĆ 853-159 GABELICA MARKO LUCIĆ 853-151 LONČAR LJILJA UD. ANTE 853-165 GABELICA MATE CRNKOVIĆ 853-134 LONČAR MARIJAN DUŠANOV 853-209 GABELICA MIJO PAŠKIĆ 853-153 LONČAR MARKICA BULJUBAŠIĆ 853-106 GABELICA MIJO 853-282 LONČAR MATE UČITELJ 853-235 GABELICA MILAN P. MATE 853-237 LONČAR MILAN GALIN 853-203 GABELICA MILAN ŠUSTEROVIĆ 853-280 LONČAR MIRKO JURIĆ 853-170 GABELICA MLADEN PERVAN 853-271 LONČAR MIRKO KRIVIĆ PROF 853-253 81 DODATAK
LONČAR MLADEN P. MARIJANA 853-103 ŠUĆUR IVAN MURLO 853-142 LONČAR NEDILJKO LASUŠIN 853-250 ŠUĆUR IVAN ŠIRIN 853-187 LONČAR NEDILJKO ZEKO 853-174 ŠUĆUR IVO BANJO 853-139 LONČAR NIKOLA MARIČEV 853-131 ŠUĆUR MARA ĆIPINA 853-191 LONČAR RUŽA UD. ŠIMUNOVIĆA 853-333 ŠUĆUR MARIJA PERKUŠUŠA 853-230 LONČAR SLAVKO ŠKAMPIĆ 853-236 ŠUĆUR MATE, IVIĆEV 853-256 LONČAR VINKO RAKUŠIĆ 853-198 ŠUĆUR NEDILJKO P. PETRA 853-278 PATRLJ ANTE ŽUKIĆ 853-147 ŠUĆUR SLOBODAN 853-226 PATRLJ GORDANA 853-146 ŠUĆUR STIPE CIVARIN 853-140 PATRLJ SVETO 853-149 ŠUĆUR STIPE ĐONIN 853-138 ŠUĆUR VJEKO GUMIĆ 853-227 RAJIĆ ZDRAVKO 853-273 ŠUĆUR ZDRAVKO BENBELJA 853-143 ŠUĆUR ANTE ĐED 853-233 ŠUĆUR ZDRAVKO 853-252 ŠUĆUR ANTE KELIĆ 853-228 ŠUĆUR ANTE TUSA 853-234 TRUTIN ANTE P. MIRKA KEŽIĆ 853-178 ŠUĆUR BLAGOJE 853-145 TRUTIN IVA 853-305 ŠUĆUR DRAŽENKO 853-232 TRUTIN MARIJAN BILOŠUŠIĆ 853-197 ŠUĆUR IVAN DRININ 853-144 TRUTIN MATE KEŽIĆ 853-217 ŠUĆUR IVAN IVIČIN 853-141 TRUTIN NEDILJKA 853-308
82 Za našu dušu
Sadržaj
Uvodnik...... 1 Za našu dušu Došao je zbog tebe...... 2 Isus – dar Božji zemlji i ljudima...... 3 Kako ćemo čitati Bibliju?...... 4 Bog na godišnjem odmoru...... 6 Čekam te vani...... 8 Bezgranična energija...... 9 Oprostiti svome bližnjemu...... 11 Sveci koje osobito štujemo u našoj župi...... 12 Katolički odgoj bl. Ivana Merza...... 16 Zašto pobačaj nikada nije dopušten?...... 18 Negdje između...... 20 Prošlost - uteg budućnosti u sadašnjosti...... 21 Prigodom 300. obljetnice oslobođenja Imote od Osmanlija...... 22 Iz Života Župe Iz života župe...... 26 Franjevački svjetovni red...... 41 Franjevačka mladež...... 44 Franjevačka mladež Podbablje...... 45 Framaši o Frami...... 46 Iz povijesti župe Pismo najvećem zvonu...... 49 Župni pastoral Krštenici 2017...... 52 Prvopričesnici 2017...... 53 Krizmanici 2017...... 56 Vjenčani u 2017...... 58 Umrli u 2017...... 59 83 Kulturna baština Kulturna baština Knjiga 'Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti', fra Joze Grbavca...... 62 Imotski kraj u turskom defteru 1701. godine...... 64 Iz Deftera 861...... 66 Međunarodna nagrada Anti Žužulu...... 69 Imotsko publicističko i književno štivo ...... 71 DODATAK Telefonski imenik ...... 73
MOST – List župe sv. Luke Podbablje Izdavač: Župni ured Podbablje, Trg dr. Franje Tuđmana 2, Drum 21262 Kamenmost, tel: 021/848-475 Glavni i odgovorni urednik: fra Nedjeljko Čarapić, župnik Uredničko vijeće: fra Nedjeljko Čarapić Josip Šerić Matea Lončar Slavko Blažić Mladen Vuković Fotografije: Krešimir Lončar Josip Šerić Foto Polo Tehnički urednik: Silvio Družeić Kunski račun: Župa sv. Luke, Podbablje, PBZ IBAN: HR1823400091100055565
84 BLAGOSLOV OBITELJI U ŽUPI SV. LUKE U PODBABLJU 2017./18.
Broj DAN DATUM SAT MJESTO PREZIMENA OBITELJI
NED 3. 12. / (1. Ned. došašća) / /
PON 4. 12. 9:30 Podbablje G. od kraja prema crkvi sv. Marka ŠUĆURI/PATRLJI 30
PON 4. 12. 9:30 Podbablje G. od crkve sv. Mk prema crkvi sv. Mh GABELICE, TRUTINI, GUDELJI 50
UTO 5. 12. 9:30 Podbablje G. od crkve sv. Marka/u Pedića ĆAPINI, BULJANI I LONČARI 50
UTO 5. 12. 9:30 Podbablje G. od Dugih njiva prema Lucići LONČARI I GUDELJI 26
KASALO, ZNAOR, MATKOVIĆ, SRI 6. 12. 9:30 Hršćevani od Kasalova potoka i od kapele 45 ZNAOR, KRIŠTIĆ
od Podastrane do križputa/ od škole prema ERCEG, VUJEVIĆ, MILAS, KASALO, SRI 6.12. 9:30 Hršćevani 50 Perića br. ZNAOR, BIOŠIĆ
ČET 7.12. 9:30 Hršćevani od kapelice KRIŠTIĆI, BLAŽIĆI 24
AJDUK, PERKUŠIĆ, KUJUNDŽIĆ, ČET 7.12. 9:30 Kamenmost od Ajduka do Kamenmosta ZOVKO, PERIĆ, PATRLJ, ĆAPIN, 55 ŠUĆUR, PICUKARIĆ ĆAPIN, PATRLJ, BULJUBAŠIĆ, PERIĆ, Kamenmost od Zmijavaca do Kamenmosta Zovke, PET 8.12. 10:30 TONKOVIĆ, ZOVKO, MILAS, ĆAPIN, 45 Zmijavci Podrogača / Milasi … GUDELJ
SUB 9. 12. 9:30 Perića brig Perića brig PERIĆ… 35
SUB 9. 12. 9:30 Grubine od Mračaja do Papkove škole MATKOVIĆI, KUJUNDŽIĆI 43
PON 11.12. 9:30 Grubine nastavak/ od Žužula do Papkove škole KARINI, VUKOVIĆI, ŽUŽULI 40
prema Poljicima VUKOVIĆI, ŽUŽULI KUJUNDŽIĆI, PON 11. 12. 9:30 Grubine 50 od kažiputa do Papkove škole VUKOVIĆI
UTO 12. 12. 9:30 Grubine od benz. stanice prema Papk. školi JONJIĆI 55
od gl. ceste put Druma i ul. A. Stepinca UTO 12. 12. 9:30 Grubine (prema kapeli). JONJIĆI, KARINI 40
SRI 13. 12. 9:30 Grubine uokolo kapele Gospe od Zdravlja VUKOVIĆI, KARINI 33
od križputa do crkve sv. Ante VUJEVIĆI, GLAVAŠI, TOLIĆI SRI 13. 12. 9:30 Drum 60 od crkve do kraja sela uz cestu DODIG, PERKUŠIĆI
ČET 14. 12. 9:30 Drum nastavak VRLJIĆI, PERKUŠIĆI, DODIG 40
VUKSANI, MIŠEVIĆI ČET 14. 12. 9:30 Drum nastavak 55 ŠUŠNJARI, POPIĆI
PET 15. 12. 9:30 BLAGOSLOV ONIH KOJI NISU BILI U KUĆAMA