“XXIII SAVETOVANJE O BIOTEHNOLOGIJI” Zbornik radova, 2018.

RAZMATRANJE NEKIH AGROEKOLOŠKIH USLOVA I ODLIKA PODRUČJA OPŠTINE KNIĆ ZA RATARSKU PROIZVODNJU  Aleksandar Paunović1, Goran Dugalić1, Desimir Knežević2, Milomirka Madić1, Vladanka Stupar3

Izvod: Opština Knić ima 36 naseljenih mesta u kojima u okviru 4.761 domaćinstva živi 13.655 stanovnika. Od ukupnog broja domaćinstava 60,34% su registrovana poljoprivredna gazdinsva a status aktivnih poljoprivrednih gazdinstava ima 41,50% što predstavlja nezadovoljajući procenat za ubrzaniji razvoj poljoprivredne proizvodnje. U atarima kotlinskih naselja prisutna su najplodinija zemljišta, a u atarima sela u pobrđima kotline rasprostranjena su zemljišta niže plodnosti i za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju se moraju popraviti. Klimatske karakteristike su pogodne za raznovstnu ratarsku proizvodnju uz potrebu obezbeđenja uslova za navodnjavanje.

Ključne reči: opština Knić, klima, zemljište, ruralno područje.

Uvod

Opština Knić nalazi se na 43°55'43" geografske širine i 20°42'54" geografske dužine. Pripada Šumadijskom okrugu, okružena gradovima , Kraljevo, Čačak i opštinom Gornji Milanovac. Na teritoriji opštine Knić poljoprivredna proizvodnja predstavlja osnovnu delatnost stanovništva. Od presudnog značaja za razvoj opštine je unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Cilj rada je sagledavanje klimatskih i zemljišnih karakteristika kao i antropogenih uslova na teritoriji opštine Knić kao osnovnih faktora koji utiču na povećanje obima i kvaliteta ratarske proizvodnje.

Klimatske i zemljišne karakteristike sa gledišta uspevanja biljaka

Klima područja opštine Knić - može se okarakterisati kao umereno-kontinentalna sa godišnjom prosečnom temperaturom od 9oC do 11oC i srednjom godišnjom količinom padavina, u zavisnosti od položaja i nadmorske visine, od 700 do 1000 mm (na gornjim višim delovima planinskih masiva). Klimu područja karakterišu relativno topla leta (jul je najtopliji mesec) i umereno hladna i relativno snegovita zima (januar je najhladniji mesec). Naročito je karakteristična duga jesen, koja se često produžava, posle kratke, vlažne i hladne periode, do meseca decembra. Blaga jesenja klima naročito je pogodna za poljoprivrednike. Na kraju zime, nekada još i u jesen, duva hladna i suva, često ledena košava ogromnom silinom, sa udarcima na mahove, više dana, čak jednu, dve ili tri sedmice, donoseći vedrinu, suvoću i hladnoću, čineći veliku štetu vegetaciji. Sudeći po visinama temperatura u pojedinim mesecima može se konstatovati da su temperaturni uslovi ovog područja povoljni za gajenje velikog broja

1Univerzitet u Kragujevcu, Agronomski fakultet u Čačku, Cara Dušana 34, Čačak, Srbija ([email protected]); 2Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Poljoprivredni fakultet u Lešku, Kopaonička bb, Lešak, Srbija; 3Visoka tehnička škola strukovnih studija Požarevac, Nemajina 2, Požarevac, Srbija 76

“XXIII SAVETOVANJE O BIOTEHNOLOGIJI” Zbornik radova, 2018. ratarskih biljnih vrsta, normalno u zavisnosti od nadmorske visine, reljefa i ekspozicije. Iako ukupna godišnja količina padavina u ovom području nije mala, njen raspored u vegetacionom periodu je neravnomeran. Najmanja količina padavina za višegodišnji prosek javlja se u julu i avgustu kada su potrebe naročito jarih (prolećnih) biljaka za vodom najveće. Proleće je relativno dobro obezbeđeno padavinama ali je u letnjem periodu deficit padavina, naročito poslednjih godina, još praćen visokim temperaturama pa se ekonomski opravdani prinosi gajenih biljaka ne mogu ni zamisliti bez navodnjavanja, krajem juna, a naročito u julu i avgustu mesecu (Paunović i Dugalić, 2015). Zemljišta na teritoriji opštine Knić - Prema navodima Paunovića i Dugalića (2015) obradivo zemljište, na kome se odvija najintenzivnija poljoprivredna proizvodnja, zauzima površinu oko 60% od ukupne teritorije. Za poljoprivredu ovog kraja najveći značaj imaju najplodnija zemljišta predstavljena aluvijalnim, dolinskim livadskim zemljištima, smonicama, gajnjačama, pseudoglejnim i lesiviranim zemljištima. Aluvijalna zemljišta (fluvisoli) rasprostranjeni su na na oko 2.500 ha na aluvijalnoj terasi reke Gruže i uzanim aluvijalnim terasama njenih većih pritoka. Uglavnom se radi o plitkom do srednje dubokom više karbonatnom fluvisolu na kome se najviše gaji kukuruz u plodoredu sa strnim žitima, od povrća najviše kupus i krompir, a od biljaka za stočnu hranu najviše lucerka. To su, po mehaničkom sastavu, prilično laka zemljišta, slabo obezbeđena humusom (2,0 do 2,5%), neutralne do slabo alkalne hemijske reakcije. Često nisu zaštićeni od plavljenja, pa se pri razlivanju reka plave. Na ovim zemljištima moguće je organizovati veću povrtarsku prizvodnju, mada količina vode u reci Gruži i njenim pritokama nisu velike da bi se obezbedilo kvalitetno navodnjavanje. Aluvijalna zemljišta nešto dalje od rečnog korita prelaze postepeno u dolinska livadska zemljišta tzv. livadske crnice. Smatra se da ovih zemljišta na teritoriji ima oko 1000 ha. Livadske crnice se koriste kao prirodne livade koje daju travu dobrog kvaliteta, ali se sve više razoravaju radi gajenja kukuruza, strnih žita, lucerke, a polako postaju i najvažnija baštensko- povrtarska zemljišta. Ona su nešto težeg mehaničkog sastava od aluvijalnih zemljišta sa većim sadržajem humusa, a imaju uglavnom neutralnu ili slabo kiselu reakciju, pa se ovde najviše radi o izluženim livadskim crnicama. Na talasastom reljefu, a i na nešto višim nagibima Gružanske kotline, na jezerskim sedimentima težeg mehaničkog sastava, rasprostranjene su smonice (vertisoli) koje su po površinama najviše zastupljene u ovim krajevima (oko 30% površine svih zemljišta). Karakterišu se teškim mehaničkim sastavom, ali su to dosta plodna zemljišta sa većim sadržajem humusa, neutralne ili slabo kisele hemijske reakcije. Tipična smonica zauzima najveću površinu u atarima sela Bumbarevog Brda, , Borača, Bajčetine, Bara, Leskovca, Guberevca, varošice Knić i Toponice. Sadržaj humusa u površinskom sloju do 20 cm kod ovih smonica iznosi od 3,0 do 5,0%. Na brežuljkastom reljefu, po obodu Gružanske kotline, smonica je izložena eroziji i predstavljena je brojnim varijetetima. Od podtipova smonice najviše je rasprostranjena plitka smonica, naročito u atarima sela i . Znatne površine zauzima i lesivirana smonica koja je najviše rasprostranjena u severoistočnom delu Gružanske kotline (Grivac, Zabojnica, Kneževac, i ) i zapadnom delu u atarima sela , Pretoke, Toponica i Bačevica. Ove smonice se karakterišu manjim sadržajem humusa, uglavnom slabo kiselom hemijskom reakcijom, teške su za obradu ali su dobro obezbeđene najvažnijim biljnim hranivima. Različiti varijeteti lesiviranih smonica rasprostranjeni su i u atarima sela Pretoke, , varošica Knić, Gruža i Vučkovica, a i na severoistočnim padinama Kotlenika, u atarima sela Pajsijević i Leskovac. Na nešto propusnim supstratima blago talasastog

77

“XXIII SAVETOVANJE O BIOTEHNOLOGIJI” Zbornik radova, 2018. reljefa (do 500 m n.v.) komplekse smonica smenjuje gajnjača (eutrični kambisol) (Paunović i Dugalić, 2015). Tipična gajnjača sreće se na teritoriji varošice Knić, Grivaca, Čestina, Raškovića, Lipnice, itd. Tipične gajnjače ovog područja imaju sivo smeđu boju humusnog horizonta često prošaranu rudom nijansom, pokazuju osrednje fizičke i osrednje hemijske osobine a na njima dobro uspevaju kukuruz i pšenica, razne vrste voća, biljke za stočnu hranu, a bolje su za gajenje jarih nego ozimih useva zbog korišćenja rezervi zimske vlage u toku vegetacionog peroda. Pored tipične gajnjače mnogo veće površine zauzima podtip lesivirane gajnjače, koja ima lošije agrofizičke i agrohemijske osobine od tipične gajnjače, sadrži manje humusa, pokazuje slabo kiselu reakciju i ima manji sadržaj najvažnijih hraniva za ishranu biljaka. Prema navodima Paunovića i Dugalića (2015) lesivirane gajnjače rasprostranjene su u vidu širokog pojasa sa obe strane doline reke Gruže na ravnom i blago nagnutim reljefu gde je oticanje površinske vode usporeno. Nešto kiseliji varijeteti lesiviranih gajnjača prostiru se u atarima sela Oplanića, Brestovca, Konjuše, Raškovića, Dubrave, Brnjice i Ljubića. U jugozapadnom delu Gužanske kotline kao i na istočnim padinama Kotlenika, oko srednjih tokova Minjuše, Kotlenjače i drugih manjih vodotokova, raprostranjene su oaze pseudoglejnih zemljišita, kod poljoprivrednih proizvođača poznate kao „beljuge“ (oko 5,0%). To su zemljišta siromašna humusom, kisele hemijske reakcije, lošeg vodno-vazdušnog režima, pa za postizanje viših prinosa moraju se popraviti. Na višim delovima Kotlenika rasprostranjena su kiselo-smeđa zemljišta na andezitu, naročito u atarima sela Borač, Konjuša, Leskovac, Pajsijević, Guberevac i dr. Na ivičnim delovima Gledićkih planina raprostranjena su lakša skeletna zemljišta rendzine i sirozemi, najviše u atarima sela Čestina, Lipnice, Bajčetine, Vrbete, Ljubića i dr. Na skeletnim rendzinama, u zavisnosti od mesta nalaženja, naročito onih na laporovitim sedimentima mogu se gajiti ovas, sejane livade, a na nekima i voće, naročito šljive. U gružanskoj kotlini prvu klasu čine visokoproduktivna zemljišta bez ograničenja u iskorišćavanju u intenzivnoj biljnoj proizvodnji, ona zauzimaju površinu oko 2,8% u odnosu na ukupnu površinu svih zemljišta teritorije. U drugu klasu spadaju zemljišta srednjih proizvodnih mogućanosti i malih ograničenja u biljnoj proizvodnji i rasprostranjena su na oko 13% ukupne teritorije. Tako, prve dve klase zemljišta predstavljaju najkvalitetnija zemljišta a najveće površine se sreću u atarima kotlinskih naselja (Vučkovica, , Knić, Radmilović i dr.). U treću i četvrtu klasu svrstana su zemljišta sa slabijim proizvodnim osobinama i za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju se moraju popraviti. Zemljišta treće i četvrte katastarske klase pokrivaju najvećim delom pobrđa po obodu kotline, to su ujedno i najrasprostranjenija zemljišta ovog kraja, zauzimaju oko 25% površine zemljišta treće klase i oko 21% zemljišta četvrte klase. Peta klasa predstavlja zemljišta koja su ograničena za korišćenje u ratarstvu, uglavnom su obrasla prirodnim travnjacima i šumama a zbog izloženosti eroziji samo na manjim nagibima seje se ovas i krompir. Zemljišta pete klase rasprostranjena su na oko 15% površine, najviše na padinama Kotlenika i Gledićkih planina. Zemljišta šeste i sedme bonitetne klase najviše su rasprostranjena na područjima brdsko-planinskih sela, naročito u atarima Konjuše, Leskovca, Pajsijevića, Borče i Bajčetine. Ova zemljišta su tipično predstavljena plitkim humusnim horizontom, rasprostranjena su na navećim nagibima i zauzimaju površinu oko 16%.

78

“XXIII SAVETOVANJE O BIOTEHNOLOGIJI” Zbornik radova, 2018.

Tabela 1. Pregled katastarskih opština, Republički geodetski zavod, Beograd, 2001, Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, Republički zavod za statistiku, Beograd, 2011, Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, Uprava za trezor, Beograd, 2015. Table 1. Overview of cadastral municipalities, Republic Geodetic Institute, , 2001, Population Census, Households and Flats, Statistical Office of the Republic of , Belgrade, 2011, Number of registered agricultural holdings, Management of Treasury, Belgrade, 2015. Naseljena mesta opštine Knić/Populated places of Knić municipality Broj registrovanih poljoprivrednih Ukupan broj Površina, Ukupan broj gazdinstava stanovnika Naseljena mesta ha. domaćinstava Number of registered agricultural The total Populated places Surface, Total number of holdings number of ha. households Ukupno Aktivni Pasivni inhabitants Total Active Passive 1. Bajčetina 748 32 18 10 2 8 2. 1009 375 129 76 48 28 3. 871 320 119 71 48 23 4. Bečevica 1122 282 103 101 71 30 5. Borač 3055 601 203 157 117 40 6. Brestovac 618 182 52 46 34 12 7. 814 292 91 70 55 15 8. Bumbarevo Brdo 694 459 130 84 66 18 9. Vrbeta 724 133 48 39 24 15 10. Vučkovica 1612 688 227 126 94 32 11. Grabovac 976 787 252 66 46 20 12. Grivac 989 371 122 94 66 28 13. Gruža 19 154 61 21 14 7 14. Guberevac 2319 154 264 118 73 45 15. Guncati 2602 830 273 193 140 53 16. Dragušica 446 219 66 50 37 13 17. 252 125 42 36 27 9 18. Žunje 749 216 77 45 25 20 19. Zabojnica 1306 378 118 96 68 28 20. Kikojevac 531 165 49 36 26 10 21. Kneževac 620 196 63 46 31 15 22.Knić-varošica 2716 2166 720 264 172 92 23. Konjuša 721 156 51 40 27 13 24. 432 168 52 43 29 14 25. Leskovac 1630 255 90 56 42 14 26. 1440 463 175 83 55 28 27. Ljubić 882 385 120 59 44 15 28. 1100 323 116 78 50 28 29. Oplanić 861 408 114 93 61 32 30. Pasijević 2390 461 158 102 68 34 31. Pretoke 1587 440 170 128 94 34 32. Radmilović 657 230 68 64 53 11 33. Rašković 639 196 61 52 37 15 34. Sumorovac 481 106 35 23 15 8 35. Toponica 731 344 112 73 55 18 36. Čestin 2965 595 212 98 62 36 Ukupno/Total: 41.308 13.655 4.761 2837 1976 861

79

“XXIII SAVETOVANJE O BIOTEHNOLOGIJI” Zbornik radova, 2018.

Zemljišta šeste i sedme bonitetne klase obrasla su šumama i prirodnim travnjacima, na kojima rastu trave lošeg kvaliteta. Najmanje površine zauzimaju zemljišta osme bonitetne klase i zastupljena u ataru sela Bajčetina, a to su ujedno zemljišta koja se nalaze na najvišim terenima i ekspozicijama. Na teritoriji trideset šest sela koja teritorijalno pripadaju opštini Knić najviše su zastupljena zemljišta treće i četvrte bonitetne klase, ona čine oko 45,0% površine svih zemljišta, a najveću produktivnu sposobnost imaju zemljišta prve i druge klase, koja čine 16,0% ukupne površine svih zemljišta.

Karakteristika područja opštine Knić

Najčešći pristup u definisanju ruralnih i urbanih područja zasniva se na teritorijalnoj podeli gde se manje administrativne jedinice smatraju ruralnim, dok se gradovi smatraju urbanim područjima. Metodologija kojom se definišu ruralna područja je metodologija OECD koja je u najširoj primeni. Zasnovana je na utvrđivanju gustine populacije, prema kojoj se lokalne jedinice (npr. opštine) označavaju kao ruralne ukoliko je gustina naseljenosti ispod 150 stanovnika po jednom kvadratnom kilometru. U Republici Srbiji do sada nije zvanično izvršena podela na urbana i ruralna područja primenom OECD ili neke druge metodologije. S obzirom da je na prostoru opštine Knić gustina naseljenosti ispod 150 stanovnika po km2 (prosečna naseljenost je 33 stanovnika po 1 km2 , odnosno 13.655 stanovnika živi na ukupnoj površini od 413 km2) to se ovaj prostor shodno metodologiji OECD može tretirati kao seoski ili ruralni (Paunović i Dugalić, 2015). Analizom podataka prikazanih u Tab. 1 uočava se da je od ukupnog broja domaćinstava na prostoru 36 katastarskih opština (4.761 domaćinstava) broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava je 2.837 ili 60,34% od čega 1.976 gazdinstava ima status aktivnih poljoprivrednih gazdinstava ili 41,50% što je nezadovoljajući procenat za ubrzaniji razvoj poljoprivredne proizvodnje. Registracija poljoprivrednih gazdinstava ima za cilj da Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije tačno prepozna korisnike agrarnog budžeta kako bi racionalnije sprovelo mere za podsticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje i uspostavilo direktan kontakt sa proizvođačima bez posrednika. Upis poljoprivrednih gazdinstava je dobrovoljan, besplatan i nije vezan za rok, pri čemu samo registrovana poljoprivredna gazdinstva imaju pravo da koriste sredstva namenjena za premije, subvencije i kreditiranje koja se isplaćuju iz budžeta Republike Srbije kao i druge usluge državnih savetodavnih službi.

Zaključak

Na teritoriji opštine Knić prisutni su povoljni klimatski uslovi za većinu vrsta ratarskih biljaka. Poljoprivredna zemljišta (I i II klasa: oko 16%) rasprostranjena su u atarima kotlinskih sela i pogodna su za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Zemljišta sa slabijim proizvodnim osobinama za intenzivnu proizvodnju (III i IV klasa: oko 45%) zahtevaju određene mere popravke, a zemljišta V (oko 15%), VI i VII (oko 16%) i VIII bonitetne klase najviše su rasprostranjena na područjima brdsko-planinskih sela i najčešće su obrasla šumama i prirodnim travnjacima. Od ukupnog broja domaćinstava na teritoriji opštine Knić (4.761) poljoprivrednu proizvodnju je registrovalo 60,34% gazdinstava od čega 1.976 gazdinstava ili 41,50% ima status aktivnih poljoprivrednih gazdinstava što je nezadovoljajući procenat za ubrzaniji razvoj poljoprivredne proizvodnje. 80

“XXIII SAVETOVANJE O BIOTEHNOLOGIJI” Zbornik radova, 2018.

Napomena

Rad predstavlja deo sprovedenih proučavanja pri izradi strateškog Master plana održivog razvoja Gruže i Rudničke Morave 2015-2025 kao i istraživanja na projektima: Izučavanje genetičke osnove poboljšanja prinosa i kvaliteta strnih žita u različitim ekološkim uslovima, TR 31092 i Razvoj novih tehnologija gajenja strnih žita na kiselim zemljištima primenom savremene biotehnologije, TR-31054, koje finansira Ministrastvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.

Literatura

Kolektiv autora (2015): Strateški master plan održivog razvoja Gruže i Rudničke Morave od 2015 do 2025, poglavlje Poljoprivreda (autori: Paunović, A., Dugalić, G.). Udruženje građana Urbana bezbednost, Kragujevac, 373-473. Republički geodetski zavod, Beograd (2001): Pregled katastarskih opština koje pripadaju teritoriji opštine Knić. Republički zavod za statistiku, Beograd (2011): Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji. Uprava za trezor Ministarstva finansija R. Srbije, Beograd (2015): Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava.

REVIEW OF SOME AGROECOLOGICAL CONDITIONS AND SURFACE OF THE MUNICIPALITY OF KNIĆ FOR CROP PRODUCTION

Aleksandar Paunović1, Goran Dugalić1, Desimir Knežević2, Milomirka Madić1, Vladanka Stupar3

Abstract

The Knić Municipality has 36 populated places where there are 13,655 inhabitants in 4,761 households. Of the total number of households, 60.34% are registered agricultural holdings, while the status of active agricultural holdings is 41.50%, which represents an unsatisfactory percentage for accelerated development of agricultural production. In the parts of the cottage settlements, the most fertile soils are present, and in parts of the villages in the hills of the basin, the areas of lower fertility are widespread, and for intensive agricultural production they have to be repaired. Climatic characteristics are suitable for a variety of crop production with the need to provide irrigation conditions.

Key words: Knić municipality, climate, land, rural area

1University of Kragujevac, Faculty of Agronomy Čačak, Cara Dušana 34, Čačak, Serbia ([email protected]) 2University of Priština-Kosovska Mitrovica, Faculty of Agriculture, Lešak, Kopaonička bb, Lešak, Serbia 3High technical school of Pozarevac professional study, Nemajina 2, Požarevac, Serbia 81