CRNA GORA nRNE GORE
primueno: Crna Gora VLADA CRNEGORE Broj: 07-4074 VEZA: Podgorica, 28. decembra 2017. godine PRILOG: St5AC53iCA!
PREDSJEDNIKU SKUPSTINE CRNE GORE
PODGORICA
Viada Crne Gore, na sjednlci od 28. decembra 2017. godine, utvrdila ie PREDLOG ZAKONA O IZWIJENAWIA I DOPUNAWIA ZAKONA O ZASTITI PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUCJA KOTORA, koji Vam u prilogu dostavljamo radi stavijanja u proceduru Skupstine Crne Gore. Za predstavnike Vlade koji ce ucestvovati uradu Skupstine i njenih radnih tijela, prilikom razmatranja Predloga oyog zakona, odredeni su ZORAN PAZIN, potpredsjednik Vlade za poiiticki sistem, unutrasnju i vanjsku politiku 1 rukovodilac radom Ministarstva kulture i mr ALEKSANDAR DAJKOVI6, generaini direktor Direktorata za kuiturnu bastinu u Minist'arstvu kulture.
PREDSJEDNIK Dusko Markovic, s. r. PRITEDT.nf; ZAKON OI2MJENAMAI DOPUNAMA ZAKONA OZASTITI PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUCJA KOTORA
Clan 1 56/13).S^L:i'kulturncstoriiskog podrucja Kotora ("Sluzbeni list CG". btoj Granice Podrucja Kotora i zasticene okoline Clan 2 ko^^t 2.500 ha moiske povrsme, na tentonjama opstina: Kotor, Hetceg Novi, Tivat iPrijestonice
zapadiuzapadm iodio KO Dobrotanrfh 11 mah zapadni dio KO Zalazi,KO KotorKO OrahovacI, KO KotorI, juzniII, KOijugoistocniDobrota dioI. velikiKO Orahovac II, vehkt ,uzm dro KO Perast, KO Risatt I, veliki juzni dio k6 Risan !l uTt^Tl KO (SkO St rTr' D° Kostanjica, KO Stohv I veliki sjevemi I, veliki sjeUnt ;ho KoTkaljaim nntrr" ""^"hvata prostor: KO UbU imah jugoistocni dio KO Zhiebi TI It, prostor jugozapadnog dijela KO Njegusi. Lastva imS Podmcje Kotora obuhvata imorski basen Kotorsko -risanskog zaliva. tsatrelp ela, apocmje na lro)ici isa juzne straneopisaiiadefinisanajc kootdinatnimje sljedecim prelomnimtackama i granirfm.koordinatnimkatastarskihtackama;
878. 6 564 027.27 4 694 676.05 879. 6 563 117.04 4 695 919.03 880. 6 561 821.35 4 698 886.05 881. 6 560 555.26 4 700 744.86 882. 6 559 055.87 4 701 906.78 883. 6 557 162.80 4 703 922.45 884. 6 556 876.23 4 704 041.95 885. 6 554 666.56 4 703 591.26 886. 6 553 851.24 4 704150.13 887. 6 552 240.48 4 704 232.38 888. 6 549 970.56 4 704 389.92 889. 6 548 250.16 4 704 549.46 »yO. 6 548 453.12 4 705 157.12 Od tacke 890 se lomi prema sjeveru iizlazi na kolski put Herceg Novi -Crkvice ukoordinamoj tacki: 89l 6 548 535.97 4 705 188.32 Od tacke 891 sa zapadne strane granica se krece ivicom puta Herceg Noyi - Crkvice knii J^vata katastarsku parcelu 3436 KO Morinj I, Opsdna Kotor inastavlja ivicoristog pl'w I 3297 3^4katastarskihparcela 3292 3293 r96^ 6 552 102.10 4 710 828.43 KO Krivnilr juznjm obodom puta. koji je ukatastru oznacen katastarskom parcelotn 3350 ^9^0K °"'n Donje. Od katastarske ^le Knvosije Donje obuhvata|u katastarske parcele 3351 i2203 do koordinatne tacke- 233. 6 553 741.31 • 4 710 299.15 962,parcela808,?i7282^Wl822'^197023 8' f^829 '" wf'-' katastarskih1°°^' 766 i767 do Lot^tnai tie ''' 420. 6 557 090.23 4709730.82 Sjeverna granica se dalje pruza kroz sjeverni dio KO Risan II, ivicom puta Krivosiie Donie - ^san, koji obuhvata katastarsku parcelu 503, KG Risan II do katastarske parcele 505 KO Risan II i I542. I 6 558 451.92 4709345.49 i.v,rv«-» oi|cuci_iii lacaita: 543. 6 558 508.98 4 709 339.02 544. 6 559 472.96 4 707 983.54 545. 6 558 503.65 4 706 804.85 546. 6 558 691.74 4 706 269.72 547. 6 560 200.71 4 705 935.98 548. 6 563 417.03 4 707 104.46 t^^ke 458 pocinje istocna granica koja je definisana sliederim konrHin,.„;... tackama- 34y. 6 564 235.41 4 705^nc 336.8621^ o/r 1 550. 6 564 319.14 4 703 500.26 551. 6 564 896.13 4 699 906.44 552. 6 565 632.35 4 698 885.24 553. 6 566 228.00 4 698 475.00 554. 6 566 239.58 4 698 402.79 Od tecke 554 istocna gramca se pruza prema jugu ivicom puta Kotor - Cetinie kroz Pnjestomcu Cetinje, akoji obuhvata dio katastarske paicele 2814/1. katastarsku parcelu 569 din katastaxske parcelc 4930 katastarsku parcelu 4709, KO Niegusi do koordinatne tacke: I 876. I6566 023.96 4694 931.47 I Dalje do koordinatne tacke: |877. I6565 860.85 4694357.11 Gramca se vraca na pocetnu koordinatau tacku 878 naTrojici. Opisana granica je preciznije definisana sa 1349 tacaka. ha kopn?rctiSltrit""" 38.058 Kotor,T 4158, li7n4150, at4151,C1 4132, 4131, 4130, 4126,granicnom 4125, 4115,linijom 4112,katastarskih 4109, 4082,^4083,parcela4063,4182 4062,'4163 4162 Gramca se zatim pruza upravcu sjeverozapada granicom katastarske parcele 5981 koiu siiece i ja u pravcu sjeveroistoka granicama katastarskih parcela: 3211 3212 3213 3217 skrir granicomjinijom katastarskihkatastarskeparcelaDarcele"32M2343,2345/1^2347!C 2348.2^61 2"36r2075'2mT 2mfsjevera Ti sjeveroistoka katastarske parcele 2016 gdje srjece put oznac^n ka^ kata;?arsL parcl 202^ ' 205?!'20lr205T205r'iT9"207fT^^^^^ 2049, MSo! Kmse^ceT,,t 1 kao 2305. Granicna linija ide teritorijorn KO Bjelske iiiiiiiipiiii IliliiiPpisiiiiGomje duz katasmske Varcek 3095 riS iS™,! n" 3099. 3100, 3101. 3102, 3103. 3104. 3105. 3106. 3107 3n0 fmTmllM 3m'T'f katastarske parcde olalnl kt nut 1015 L" Stanicnom linijom linijom katastarske parcele 3234 azatim unrajcf isfT ' l^ga granicnom 3233. jugoistocnom stranom katastarskih parcela 343fM3rGTaSrr ^232. ifss/ri"°" parcela 1718 prelazcdi sa iednn n„ H,-,,,! ^^^'4/2 1277 1278 sijece put oznacen kao katastarska parcela 1596. 1593. 1594. 1610. 1614 161l"l6^lTl58V\Tst''T'' dokatastarskuparcelul664.prelazecinateritoriiuKOgranicne linije katastarske parceSe 12^a TVH ' ,°°°)';> §'')'= sjeveroistoka"P-^avcu jugoistokai sijece 120 173 i 171 Holi VI A-•- ^jama katastarskih parcela 117 118 S."nastavlja upravcu istoka ijugoistoka na teritoriu<0 vT' «i-T—168^1,P"- .sdalje 1371. 1379, 1376. 1378 1368 2094 MOS 1444 —t ' knijama katastarskih parcela katastar^luga djeWnoparcelaohuh^tajudtSL^tlr^''^do tromcde KO Dobrota II, Spiljari iNjegiisi. gramcnom knijom Opisana gramca je preciznije definisana sa 3.712 koordinatne tacke. V Clan 2 Clan 9 mijenja se i glasi: 'Sastav, imenovanje irazrjesenje Savjeta Clan 9 Savjet ima prcdsjcdnika i deset clanova. za poslove organsnra»n drzavne uprave nadleznogP° j^danza poslovepredstavnikuredenjaorganaprostoradrzavne1zastiteupravezivotnenadleznogsredineza posloveorganakultureuprave orf kulturmh dobara, Crnogorske nadonalne komisije za UNESCO fnevla^ Predsjednili Opstine Kotor je po polozaju predsjednik Savieta. redsjednik iH clan Savjeta moze bid razrijesen prije isteka mandata, ako: 1; podnese ostavku; 2)postupa suprotno zakonu; 3) ne prisustvuje sjednicama duzc od tri mjeseca; 4) je pravosnazno osuden na bezuslovnu kaznu zatvora. potpredsjedniknomr h" Opstine Kotor,Picdsjednikado imenovanjaSavjetanovog.prije isteka mandata poslove predsjednikaJcuiuKa preuzima ovov dana'^"bjekatiz stava 3 rial railen®!'' dana Savjet moze bid razdjesen pdjc isteka mandata, ako- Ko,^ 1 IS •-i" Uclanu 10 stav 1tacka 4mijenja se iglasi:Clan 3 inidiativemajative, progratneptlram Ti urbamsnckeT i drugc projekte koji nadleznogse odnose organana PodrucjelokalneKotorasamouprave1nievovuza zasncenu okoknu koje donosc orgam lokalne samouprave, drzavni organi, javna preduzeca 1ckuei rai nJovog uskladivanja sa Menadzment planom idrugim dokumentima od znacaja za Podmfe Poslije tackc 7dodaju se dvije tacke koje glase; polugodilirkultureizvjestaj oradu, gadonaceli^a,1 PnjcstoniceP^kavljaCetinjeimsljenjeostanju,predsjednikazastiti, ocuvanjuOpstinei upravljinjuHerceg Novi,PodmllTotraOpstine Tivatl/JiH njegove zasticenc okoline, koje zahvata njihove teritodje." Uclanu 12 posHje stava 1dodaje se noviClanstav4koji glasi: Poslova iz stava 1 ovog clana, obezbjeduje organ drzavne uprave uvisulod^ll500°00 godisnjim programom zastidte iocuvanja kultumih dobara viSn ~ 20 ovog V Clan 5 Clan 13 mijenja se i glasi: "Clanovi Savjeta imaju pravo na naknadu za rad uskladu sa zakonom. aili. °"°- .K"., V Clan 6 Clan 16 mijenja sei gksi: "Integralna zastita Podmcja Kotora, uskladu sa zakouom, ureduie se- 1) Prostornim planom Crne Gore; 2) planom generalne regulacije Crne Gore; 3) Menadzmcnt planom; 4) urbanisticldm projektom; 5) studijom zastite kulturnih dobara; 6) studijom zastite prirodnih dobara." V Clan 7 Clan 18 mijenja sei glasi: "Mjerc zastite i Procjena uticaja na bastinu Clan 18 ostatakai/mautend6.edoku„.e„ta4eo„jegovo^navierm^^^^^^^^^ tekstu: (" daljem .a poslove kuZe ^ P" "8-^ d'-vne uprave nadleznog 1T)oslljeT- clana 18 dodaju se dva nova clana koji8glase: "Pojedinacna procjena uticaja nabastinu Clan 18a p»i.k.. .p,„, .. rSi™ ,S .«p^'°"°' •'"• " °" «4.".no ?=ihripv,^^r?zahtjeva opotrebi sprovodenja Pojedinacne procjene. podnosenja 2ahtjeva obavijesti podnosioca Pojedinacnu procjenu izraduje Uprava na zahtjev investitora. Za izradu Pojcdinacnc; procjene Uprava obrazuje strucni tim u roku od tri dana od dana pnjema zahtjeva iz stava 4 ovog clana. Uprava donosi rjesenjc odonosenju Pojedinacne procjene. Pojedinacna procjena se primjenjuje ucjelosti proje g-m ..de odavanluTar^Zf Troskovi izrade Pojedinacne procjene Clan 18b troskova^Ljiy oS^a! ^ nadle2a!S;SoTiruW -P-- Poslije clana 25 dodaju se dva nova clanaClankoji9glase: "Vrsenje funkcije Savjeta Savjet koji je imcnovan do dana stupanjaClanna25asnagu ovog zakona nastavlja sa radom do isteka mandata. Integralna zastita do donosenja plana generalne regulacije Cme Gore Clan 25b Pndn,ri?^^r°'^T planskog dokumenta iz clana 16 tacka 2 ovog zakona, integralna zastita donte' tima koji se Clan 10 Poslije clana 26 dodaje se novi clan koji glasi: "Rokza donosenje Procjene Clan 26a Procjena iz claiia 18 ovog zakona donijece se uroku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona." Ovaj zakon stupa na snagu osmog danaClanod dana11 objavljivanja u„Sluzbenom listu Cme Gore". 0BRAZL02ENJE I. Ustavni osnov za donosenje zakona Ustaym osnoy za donosenje Zakona ozastiti prkodnog i Imltumo - istorijskog podrucia sa Ustavom, meduju druga pitanja od interesa zaCrnu Gom. II. Razlozi za donosenje zakona 1979.1979 godine. kada ,e upisano po hitnomPodruqepostupku.Kotoranakonnalazirazornogse na UNESCOzemljotresaUstikojisvjetskeje skrenuobastinepaznjuod na imvetzalne vrijednosn ovog kulturnog dobra. Prethodna decenija za ovo UNESCO poLac e ru oT "Tkojije .ezul&ao nekontroHsanom UNESCO stamsTstatus. Paralelno sa Pm, drzava ,e pokusala™i<=dnostida uspostavikoje susistemovo kojidobroce prepomcilirazrijesiti ovuza foTrc'bS/nilist <-^7 broj 56/13),fkakof hbi ovo mjesto° svjetske bastine dobilo' kulturno-istorijskogvecu zakonsku podrucjazastitu. Kotora („S1. izlozcnom, abuduci da su prepoznati odredeni problemi upraksi prilikom primiene izLdTpnttada Pn^dloga zakona oizmjcnama^^sprovodenjeidopunamaProgramaZakonarazvojaozastitikultureprkodnogu2017.ikultumogodini, predvidena- istorijskoeje podrucja Kotora, ucilju unaprjcdenja pravnog okvira. i.azovaS2":ir;™^^^^^^^^^ nredj:LSten°djaL?" " Kotora.^' neposredno odnose na posebnu zastitu podrucja Medutim. za regulativu ovog zakona su od izuzetnog znacaja sljedeci propisi UNESCO; - Konvena)a ozastiu svjetske kultumeiprirodne bastine (Pariz. 16. novembar 1972) kojom 7'"- kulturna iprirodna dobra koja cine seLent MtSbastmt dda odredena funkcija uzivotu zajedniceP°liakui da se usmjerenuzasrita bastinena tointegriseda se kulturnojnprograt^eiprirodnojopstei pk^anja (clan 5tacka a), na svojo, tentoriji formiraju jednu iH vise sluzbi za zastitu, konzervaciju! popularizaciju kulturne iprrtodne bastine koja ce imati na raspolaganju odgovarajuce osoblje isredstva LTirSeHcijoj zastiti treba da 'saraduje/ "'Ycijcla medunarodna^"'d' zajednica (clan 6tackapredstavlja1); isvjetsku bastinu na da- " podvodne kulturne bastine, kojom je propisana obaveza drzava clanica itnLnKonvena)om i medunarodmm pravom^qedno,kojepremasu potrebnepottebi,za svezastituodgovarajucepodvodne kulturnemjere ubastineskkdutesau ocuIabnT'd'^lTT'''' raspolaganju, auskladu sa svojim mogucnos'tima, MobUrk^bkakvih aktivnosn1? usmjeremhu""'na ovu bastinu, izvadenuP"™podvodnuzadatkomkultumuprije odobrenjabastinu odlazu,IH pokretanjaobrL tiuju 1sa njom sc postupaju na nacm koji joj osigurava dugorocno ocuvanje; reporuka ozastiti Ijepota ikaraktera pejzaza ipredjela (Pariz, 11. decembar 1962); 19. novetX^mS):'"''''*' ugrozenih izvodenjem javnih iprivatnih radova Pariz, Pxeporuka ozastiti na nacionalnom planu kulturnog iprirodnog nasljeda (Pariz, 16. Novembar 1972); Smjemice :^a Procjenu uticaja na bastinu za kulturna dobra upisana na UNESCO Listu svjetske bastine. Potrebno je istaci iKonvcncije Savjeta Evrope iz oblasti kulture; Evropska konvencija okulturi Konvencija o zastiti arhitcktonske bastine Evrope Evropska konvencija o kinematografskoj ko- produkaji Evropska konvencija opejzazu Okvirna konvencija Savjeta Evrope ovrijednosti kulturne bastine za drustvo. ly. Objasnjcnje osnovnih pravnihinstituta Clanom 1Prijedloga zakona oizmjenama i dopunama Zakona ozastiti prirodnogi kultumo podrucja Kotora, vrsi se uskladivanjc granica Podrucja sa zvanicnim granicama koje su u UNESCO usvojio. Clanom 2detaljmjc je uredeno pitanje imenovanja Savjeta, kao i razrjesenja predsjednika i clanova Savjeta pojedinacno, ali irazrjesenje Savjeta kolektivno, te utorn smislu tacno propisani uslovi za oba slucaja. Dopunom ovog clana pojacava se odgovornost predsjednika i clanova Savjeta, u odnosu na Vladu koja ih imenuje irazrjesava. Takode, propisuje se iko preuzima poslove predsjednika Savjeta uslucaju razrjesenja predsjednika, te rok ukojem je subjekat obavezan da dostavi prijedlog novog k^didata uslucaju razrjesenja svog clana uSavjetu. Clanom 3uvodi se imogucnost Savjeta da zahtijeva od strane organa drzavne ilokalne uprave preduzimanje odgovarajucih mjera iz svojih nadleznosti, aU i obavezu Savjeta da priprema i dostavlja Mimstarst™ kulmrc izvjestaj oradu polugodisnje. Takode, uvodi se mogucnost pribavljanja misljenja predsjednika opsdna Hcrceg Novi i Tivat, odnosno gradonacelmka Prijestonice Cetdnje, ukoliko se odlucuje opodrucju tih opstina, odnosno Prijestonice. Dopunom ovog clana, rjesavaju se prepoznati problemi upraksi, odnosno nedovoljno uredena pitanja nadleznosti ikontrole rada Savjeta. Clanom 4 se normira na koji nacin se obezbjeduju sredstva za administrativno-tehnicke poslove za potrebe Savjeta, ravnopravno Ministarst^^o kulture i Opstina Kotor, a sve u skladu sa godisnjim programom zastitite i ocuvanja kulturnih dobara, odnosno po osnovu ostvarenih namjenskih prihoda. Clanom 5 vrsi se predznije normiranje naknada za rad clanova Savjeta, i uskladivanje sa propisima koji ureduju ovo pitanje. Clanom 6vrd se uskladivanje zakonom koji urcduje oblast planiranja iizgradnje. Clanom 7uvodi se unacionalno zakonodavst\^o, po pr\ti put, Procjena uticaja na bastinu, u skladu sa medunarodnim standardima iodlukama Komiteta za svjetsku bastinu UNESCO. Propisuje se obaveza izrade Procjene, ureduje pitanje donosioca iste. ^ Clanom 8urcduje se postupak iucesnici uizradi odgovarajuce dokumentadje za donosenje Clanom 9propisano je da cc funkdju Savjeta obavljati dosadasnji Savjet do isteka mandata. Clanom 10 odreden je rok za donosenje Procjene. V. Razlozi za donosenj'e zakona po skraccnom postupku Uskladu sa clanom 151 Poslovnika Skupstine Crne Gore, predlaze se donosenje Predloga zakona oizmjenama idopunama Zakona ozastiti prirodnog ikultumo - istorijskog podrucja Kotora po skracenom postupku. Donosenje Zakona po skra6enom postupku predlaze se, narodto, kako bi se ovim propisom UNESCO-ve granicc Podrucja. Pored toga, Vlada Crne Gore je, na sjednid od 14.U9.2017. godine, imcnovala novi sastav Savjeta za upravljanje Podrucjem Kotora, pa je neophodno hitno uspostaviti normativni preduslov za neometan rad u skladu sa zakonski propisanim ovlascenjima, poscbno imajuci uvidu ugrozen UNESCO status Podmcja. Procjcna finansijskih sredstava za sprovodenje zakona Za sprovodenje ovog zakona nijesu potrebna dodatna sredstva iz Budzeta Cme Gore. ODREDBE ZAKONA OZASTITI PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORITSKOG PODRUCJA KOTORA ("SLUZBENI LIST CRNE GORE", BR. 56/13), KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJAVAJU Odredivanje podrucja Clan 2 Podrucje Kotoia obuhvata: Stari grad Kotor, Dobrotu, Donji Orahovac, dio Gornieg Orahovca Drazin Vrt, Perast, Ilisan, Vitoglav, Sttp, Lipce, Donji Motinj, Gornji Morinj, Kostanjicu, Donji Stoliv, Gornji Stoliv, Prcanj, Muo, Skaljare, Spiljare imorski basen Kotorsko -Risanskog zaliva. Granica Podrucja Kotora ide granicnim parcelama katastarske opstine Skaljari II pocev od tromede katastarskih opstina Skaljari II sa KO Mirac i KO Dub i pruza se u pravcii sjevera i ^everozapada, zapadnim i jugozapadnim granicama granicnih parcela katastarskih opstina KO Skaljan, KO Muo, KO Prcanj II, KO Stoliv 11, odnosno administrativnom granicom opstina Kotor i Tivat ispusta se do svjctionika na Verigama. Granica se sa druge strane Veriga pruza upravcu zapada admmistrativnom granicom opstina Kotor iHerceg Novi, odnosno granicnim parcelama katastarskih opstina Kostanjica i Morinj, do tromede KO Morinj, KO ZHjebi iKO UbU. Od tromede, granica se dalje pruza upravcu istoka isjeveroistpka, granicnim parcelama katastarskih opstina KO Morinj, KO Strp 1KO Risan 11, koje obuhvata ucjelini, azatim upravcu jugoistoka se spusta granicom katastarske opstine KO Risan II prema KO Perast do tromede (KO Risan II KO Perast iKO Orahovac II). Od tromede, granica se nastavlja sjevernom granicom parcele br. 1097 do granice parcele 924 KO Orahovac I, zatim sjevernom granicom katastarske parcele 924, 925, 926, 927 iprostire se sjevemo starim kolskim putem igranicnom parcelom 1078 do granice sa KO Orahovac 11. Granica se dalje pruza u pravcu juga granicom KO Orahovac II do parcele 1554, nastavlja sjevernom stranom ove parcele, a zatim presijeca parcclu 1684/1 do trigonometrijske tacke 141, na granici KO Orahovac i KO Zalazi. Od trigonometra granica nastavlja juzno, granicnim parcelama katastarskih opstina KO Dobrota II i KO Spiljari do tromede (KO Spiljari, KO Skaljari II i KO Njegusi). Od tromede se gramca pruza u pravcu jugozapada, granicnim parcelama KO Skaljari II, koju obuhvata ucjelini, do tromede KO Skaljari II, KO Mirac iKO Dub, odakle je ipoceo opis Podrucja Kotora. Podmcje Kotora obuhvata teritoriju katastarskih opstina Kotor I (llha), Kotor II (16ha) p8ha), Muo II (51ha), Prcanj" I(^46ha),(122ha),SkaljariPrcanj III(120ha),(272ha),SkaljariStoUv In(342ha),(97ha), StoHvSpiljariII (233ha)(282ha), MorinjMuo I a.271ha), Kostanjica (282ha), Risan I (130ha), Risan II (775ha), Perast (447ha), Step (277ha), Orahovac I (43ha) i teritoriju dijela katastarske opstine Orahovac II (404ha). Ukupna povrsina Podiaicja Kotora iznosi 8,620 ha, od cega je 6,120 ha kopna i 2,500 ha morske povrsine. Upravljanje Podrucjem Kotora Clan 8 Podrucjem Kotora se upravija u skladu sa menadzment planom Kotora (u daljem tekstu- Menadzmentplan). Menadzment plan donosi Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), uskladu sa zakonom. Radi koordinacije vrsenja poslova zasdte, ocuvanja i upravljanja, Vlada obrazuie Savjet za upravljanje Podrucjem Kotora (u daljem tekstu: Savjet). Sastav i imenovanje Savjeta Clan 9 Savjet ima predsjednika i deset clanova. Clanovi Savjeta imenuju se i razrjesavaju na predlog: 1) organa drzavne uprave nadleznog za. poslove kulture - jedan clan; 2) organa drzavne uprave nadlcznog za poslove uredenja prostora i zastite zivotne sredine - jedan clan; 3) organa uprave nadleznog za zastitu kulturnih dobara - jedan clan; 4) Skupstine Opsdnc Kotor- pet clanova; 5) Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO - jedan clan; 6) nevladinih organizacija koje se have zastitom i ocuvanjem Kotora - jedan clan. Predsjcdnik Opstine Kotor je po polozaju predsjednlk Savjeta. Mandat Savjeta traje cetiri godine. Nadleznost Savjeta Clan 10 Savjet: 1) promovise znacaj univerzalnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Podrucja Kotora, kao svjetske bastine; 2) koordinira izradu, reviziju i sprovodenje Menadzment plana; 3) inicira iprati realizaciju projekata iaktivnosri koji su predvideni Menadzment planom; 4) daje misljenjc na inicijative, programe, projekte iplanska dokumenta koja se odnose na Podrucje Kotora i njegovu zasticenu okolinu, radi njihovog usldadivanja sa Menadzment planom; 5) podstice iusmjerava realizaciju aktivnosti iprojekata koji doprinose unapredenju zastite, ocuvanja i razvoja Podrucja Kotora; 6) vrsi monitoring stanja Podrucja Kotora i zahtijeva od subjekta iz clana 7 ovog zakona preduzimanje odgovarajucih mjera iz njihove nadleznosd; 7) pdprema godisnji izvjestaj osprovodenju Menadzment plana i stanju Podrucja Kotora. Administrativno-tchnicki poslovi Clan 12 Admimstradvno-tehnickc poslove za potrebe Savjeta vrsi organ lokalne uprave Opstine Kotor nadlezan zaposlove zasdte prirodne i kulturne basdne. Naknade za rad Clan 13 Predsjednik i clanovi Savjeta imaju pravo na naknadu za rad u Savjetu i naknadu troskova u vezi sa radom uSavjetu (putni ti'oskovi, dnevnice iprcnociste), uskladu sa propisima Vlade. Sredstva iz stava 1ovog clana obezbjeduju subjckd iz clana 9ovog zakona, na ciji je predlog imenovan clan Savjeta. Integralna zastita Clan 16 Radi integralne zasdte Podrucja Kotora, u skladu sa zakonom, donose se: 1) menadzment plan; 2) prostorno urbanisdcki plan; 3) urbanisdcki projekd za urbane cjeline Stari grad Kotor, Perast i Gabela u Risnu; 4) studije zasdte kulturnih dobara; 5) studije zasdteprirodnih dobara. Mjere ocuvanja Clan 18 Uola'iru Podmcja Kotora ne mo^ se sprovoditi aktivnosti i radnje kojima se prouzrokuje trajno nanisavanje bioloskc, hidroloske, klimatske, pcdoloske i predjelne raznovrsnosti. Ukulturno-istorijskim cjcUnama Stari grad Kotor, Perast i Gabela u Risnu mogu se graditi, odnosno obnavljati samo objckti koji su ufunkciji uspostvljanja ntbanisticke matrice irekonstxukcije umstenih objekata, na osno\nj materijalnih ostataka i/iU autcnticne dokumentacije. Planska dokumenta kojima se planira izgmdnja infrastruktumih i gradevinskih objekata povrsine preko 3000 ni2, kao iizvodenje aktivnosti na Podrucju Kotora i njegovoj zasticenoj okolini kojima se izazivaju bitnc promjene uprostoru moraju da sadrze studiju vizuelnog uticaja na kulturne i prirodnevrijednosd. Uokvu-u Podrucja Kotora ne moze se mijcnjati postojeca linija ivrsiu nasipanje morske obale, osim u slucaju njene rehabilitacijc i revitalizacije, u skladu sa zakonom.