SEVDAH I SEVDALINKA Razvoj I Uloga Bosanske Glavni I Odgovorni Urednik: Gradske Pjesme U `Ivotu I Kulturi Bo{Njaka I Bih 4

^ASOPIS ZA KULTURU I DRU[TVENA PITANJA � GODINA XX � 2011. � BROJ 103 � CIJENA 20 KN BEHAR

SEVDAHSEVDAH II SEVDALINKASEVDALINKA

MUNIB MAGLAJLI] REMZIJA HAD@IEFENDI]-PARI] ENVER KAZAZ ALISA MAHMUTOVI] RAKOVAC SEAD BEGOVI] EDISA GAZETI] ALEN KALAJD@IJA RA[ID DURI] DIJANA HAD@IZUKI] ALMA DENI]-GRABI] ENES KUJUND@I] ALMA SKOPLJAK VANJA MUHOVI] AMIRA D@IBRI] BEHAR

SADR@AJ UVODNA RIJE^ Nakladnik: Sead Begovi}: Sevdalinka i nadalje na na{em ku}nom redu 3

Sena Kulenovi}: SEVDAH I SEVDALINKA razvoj i uloga bosanske Glavni i odgovorni urednik: gradske pjesme u `ivotu i kulturi Bo{njaka i BiH 4

Izvr{ni urednik: Prof. dr. Munib Maglajli}: Leksikografsko odre|enje sevdalinke 5 Uredni{tvo: Prof. dr. sc. Remzija Hadìefendi}-Pari}: O jeziku na{ih sevdalinki 11 Prof. dr. Enver Kazaz: Unutarnji otpor kanonu i patrijarhalnoj mo}i - karnevaleskni potencijal sevdalinke 15 Rukopisi i fotografije se ne vra}aju Dr. Alisa Mahmutovi} Rakovac: Neke sintakti~ko-leksi~ke Adresa: karakteristike jezika sevdalinke 26 Knjièvnik Sead Begovi}: Lirska figurativnost i pojmovna sugestivnost sevdalinke 30 Telefon i fax: 00385 (0)1 483-3635 Mr. sc. Edisa Gazeti}: Ne/cenzurirana ùdnja u usmenoj tradiciji - e-mail: [email protected] Dominantnost epskog modela mi{ljenja/pona{anja [email protected] web: www.kdbhpreporod.hr u bosanskohercegova~koj kulturi 33 Mr. sc. Alen Kalajdìja: Da li se alhamijado pjesma Hirvat türkisi Cijena po primjerku 20 kn, dvobroj 40 kn, godi{nja pretplata 100 kn (1588/1589.) moè smatrati prete~om sevdalinke Cijena u BiH: 5 KM, dvobroj 10 KM, i da li sadrì njezine elemente? 37 godi{nja pretplata 20 KM. Prof. dr. Ra{id Duri}: Sevdalinka i Himzo Polovina 44 Kunski ìro-ra~un: Doc. dr. Dijana Hadìzuki}: Odjeci sevdalinke u bo{nja~kom romanu 62 ZABA Doc. dr. Alma Deni}-Grabi}: Sevdalinka u kontekstu: dar i bol govore}eg Devizni ìro-ra~un: SWIFT ZABA HR 2X: s ubjekta u zbirci pripovijedaka In{a llah, Madona, in{allah M. Jergovi}a 65 (S naznakom: Preporod, za Behar) Prof. dr. Enes Ku jundì}: Bibliografija i diskografija sevdalinke 69 Grafi~ki dizajn i prijelom: Mr. Alma Skopljak: Isku{avanje kulture 79 Tisak: Etnomuzikolog Vanja Muhovi}: Sevdalinka i saz u kontekstu world music-a 84 Tiskano uz financijsku potporu iz Dràvnog prora~una Republike Hrvatske putem Savjeta Amira Dìbri}, prof.: Leksi~ko-semanti~ke varijante leksema za nacionalne manjine Republike Hrvatske. u sevdalinkama (metafora i metonimija) 89

ISSN 1330-5182 Bilje{ke o autorima (sudionicima simpozija) 94 Mi{ljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nu`no i stavovi uredni{tva. (Pripremila Sena Kul en ovi})

2 BEHAR103 UVODNA RIJE^ Sevdalinka i nadalje na na{em ku}nom redu

Kako objasniti privla~nu snagu sevda- lje, a to je svakako izvan tradicijske linke koja nije samo fenomen u mem- ambijentalnosti. Te{ko je re}i koliko oriji ve} je, treba priznati, trajni po{tene nakane ima u njenom naporu podatak o i{~e zlom svijetu i slavljenje da otkrije i objasni zagonetno i ta jans- vlastite originalnosti. Ona je ugni je`- tveno ~udo ljubavi, bez vlastite izo- |ena u na{e doba u na{em umu i pri- lacije, uz jasne utiske o kojima mnogo je nego je otpjevana, i pri je nego {to {to{ta ima za re}i psihologija i fizio- uga|a okolini: ona je ljubav (sevdah), logija, a ne{to manje filozofija koja bi ona voli i ona je voljena. Kad nas jed- da nam objasni {to sevdalinka zapravo nom nahrani nedoslovnim, a istodob- misli, naime, akord, ritam, ta harmoni- no i transparentnim govorom, koji u ka boja , nisu produkt razmi{ljanja. svom predo~avanju ne odudara od Opi jenost autora i njegova in vencija na{eg doslovnog – ho}e li nas spasiti jedno su te isto te smo stoga pod utje- (u uvjetima koji su sasvim druk~iji od ca jem ~arobnog, a ne nagr|enog. Da- onih u ko jima je evoluirala), zalije~iti Sead Begovi} kle, po sri jedi je ìvo i toplo udaranje nam ili otvoriti du{evne rane, uljuljkati pulsa pa i kad se ìvot ru{i u tamu. u iluzije ili protrljati zasanjane o~i, a ponekad, ho}e li posluìti kao kafanski background? Uìvanje koje Sevdalinka vr{i pritisak na slu{aoca jer neprestano pruà po~iva istodobno na ozna~itelju i ozna~enom u deducira neki pojedina~ni ideal. Ako nema instrumen- idealiziranom svi jetu s one strane muzika i pis ma talnu pratnju, ko ja izraàva potpuno neobja{njive koji upu}uju na vi{nju ugodu pa stoga ona jo{ uvijek osje}aje i slutnje, i kao vokalna pojava, osvojit }e poet- ne ometa na{ ku}ni red. Za nju nije potrebno strp - skim mlazom jezika koji se moè zaista ustanoviti ra- ljenje, za nju su potrebne osjetljive u{i i na{te lano zumski. Pa ako suvremena poezija i glazba (hard rock, srce za tu`ni “mol“ i vedri “dur“ – nipo{to zam jenska primjerice, ili atonalna glazba) sevdalinku doìvljavaju robotika. Sevdalinka se zaista ne sastoji iz nekog kao psihogeni efekt neke krize ili kao somatsku bo - apstraktnog tonskog emocionalizma i ne moèmo je lest; kao patolo{ko “dre~anje“, a ne kao estetsko osu|ivati {to je ponekad neposredni uzrok za ~a{u prodiranje u na{ karasevdah i dert, mogli bismo, a i ne vina i razgaljeni poljubac. Oni ko ji udaraju glavom u bismo mogli re}i da je ona grupno i identitarno vlas- zid, slu{aju}i je, na trenutak se zaborave, odnosno, ni{tvo jednog naroda jer toboè èli definirati i oma- na trenutak zaborave na mehkotu materije svoje soviti na{e os je}aje. U svakom slu~a ju nije ni oda, ni ina~e tvrde (ako je rije~ o mu{koti Bosanca) glave. himna, ni budnica ni davorija. Njena pobuna odnosi se Oh, re}i }emo, koliko nas je puta sevdalinka razvalila. na patrijarhalnu ustro jenost svijeta, ali uvijek zbog osje}aja gor~ine, zbog uskra}ene, neuzvra}ene, ali i Smije{no je uop}e govoriti u prilog takva “kafanskog“ strasno èljene ljubavi. poimanja sevdalinke, iako svaki glazbeni pjenu{ac, uz dobru lirsku teksturu, u blagim pre lazima i o{trim kon- Sevdalinka se s uvaàvanjem i primjerenom zna- trastima muzi~ke ideje nutka na kratkotrajni zaborav. nstveni~kom akribijom prou~ava, a dokaz tome su i Muzi~ki, ona ni je od onih melodijskih i harmoni jskih lije- tekstovi u ovom bro ju “Behara“, a koji su cjelovit dio posti koja se moè samo iz sebe razumjeti i u samoj izlaganja “znalaca“ sa Simpozi ja pod naslovom sebi uìvati te u na{e do ba ona vi{e nije privilegija isklj- “Sevdah i sevdalinka“ koji je odràn u Zagrebu, u ho- u~ivo sazlija ve} je prilago|ena razli~itim stilovima, na- telu Dubrovnik, 19. prosinca godine. 2009. Inter- ~inima interpretacije i eksperimentiranja s izazovnim pretacije su, kako se vidi iz priloènog, razli~ite po muzi~kim ljestvicama u sklopu jazza, bluesa i tako da- temi i po teorijskom, odno sno, knjièvno kriti~kom

BEHAR 103 3 UVODNA RIJE^ diskursu. Jedni }e je promatrati u uvjetima njena nastanka i malo }e joj od tog okruènja SEVDAH I SEVDALINKA oduzimati i dodavati, a neki }e je razvoj i uloga bosanske gradske pjesme u ìvotu i kulturi Bo{njaka i BiH hrabro promatrati kroz mu{ko- “To je jedna ljubav, i tuga u ljubavi. centri~ne kriti~ke meridijane Od sevdaha se moè umrijeti.“ , (pa ~udi za{to je lijepo pjevaju i citat iz filma Sevdah , r. Marina Andree djevojke) i po Bahtinovoj karne- valesknoj definiciji te kroz “poli- Pi{e: Sena Kulenovi}, zamjenica pred- saz i vokal). Koncertom Sevdah u vreme- ti~ko ideolo{ku interpretaciju sjednika Vije}a BNMGZ nu koji je publici ostao u ìvom sje}anju, pot- etnokulturnog identiteta“. Za vrdili su da je bosanska sevdalinka vrlo ìva i neke sudionike Simpozija, sev- Okrugli stol Sevdah i sevdalinka - razvoj i podatna za suvremenu interpretaciju. dalinka, dakle, nije tek nevi~na uloga bosanske gradske pjesme u ìvotu i kul- Izuzetno je va`no istaknuti da u posljednjih meka svila na{e infantilne du{e turi Bo{njaka i BiH odràn je 19. prosinca desetak godina sve vi{e raste svijest o potrebi koja je na glo odrasla. To ne 2009. godine u organizaciji Vije}a bo{nja~ke organiziranja za{tite i prezentacije audio i vi- zna~i da su neki tuma~i i suvi{e nacionalne manjine Grada Zagreba i BKUD deo zapisa, a vrlo jasno se oblikuje i ideja o afektivni, a neki zgr~eni u grimasi “Sevdah“. Namjera organizatora je bila okupi- ustanovljavanju Instituta za sevdalinku. U (kao da su popili ricinusovo ulje). ti stru~njake s razli~itih podru~ja dru{tvenih me|uvremenu je do sada realizirano nekoliko znanosti i umjetnosti, knjièvne teoreti~are, vrlo va`nih projekata s ciljem za{tite audio- Tko su izvorni nastavlja~i ove muzikologe, kulturne antropologe i knjièvnike glazbeno poetske tradicije, a tko vizualnog naslje|a sevdalinke, a ovdje poseb- iz Hrvatske i BiH koji bi kroz svoje radove i no izdvajamo izuzetnu ediciju “Antologija BiH dobrodo{li (novi) tuma~i razvidno diskusiju na okruglom stolu poku{ali objasniti sevdalinke” (8 CD-a i 2 DVD-a) i “Doajeni BH je iz priloènih tekstova. Mogli bi- fenomen sevdaha i sevdalinke definiraju}i nji- sevdalinke. Himzo Polovina”, ~etverostruki smo re}i da su podjednako dob- hove razli~ite aspekte od povijesnog razvoja box set, sve u izdanju Muzi~ka proizvodnja rodo{la sevdalijska tuma~enja o do uloge i mjesta u dana{njem ìvotu BiH. Bez RTV Bosne i Hercegovine. Za ove projekte sevdalinci kao i ona dekonstruk- velikih pretenzija da iz poloàja nacionalne za{tite i o~uvanja fundusa Radio Sarajeva, cijska, jer, kako bi to De rridae re- manjine u Hrvatskoj utje~emo na kulturnu RTV Sarajeva i RTV Bosne i Hercegovine velike kao, a primijenjeno na sevdali- politiku BiH, èlja nam je bila tek dati poticaj zasluge ima etnomuzikologinja, doc. dr. Tama- nku: “Tu se ponovno radi o raspli- da se ova glazbeno-poetska forma, nastala ra Kara~a koja je ujedno svojim nesebi~nim tanju stare tkanine…i ne moè biti kao posljedica mije{anja razli~itih kultura u sugestijama pomogla u realizaciji okruglog nikakvog naglog prekida, ne BiH, sa~uva, njeguje i za{titi kao nezaobilazni stola “Sevdah i sevdalinka“. moè se naprosto re}i – sevdalin- dio bosanskog i bo{nja~kog identiteta i kultur- Nedavna odluka UNESCO-a da za{titi portu- ka je mrtva“. Dapa~e, tu se radi o nog naslje|a. galski fado kao nematerijalnu svjetsku kultur- njenom neprestanom procesu Posebnu inspiraciju za odràvanje okruglog nu ba{tinu je svakako cilj koji prièljkujemo i interpretacije koju ne treba su- stola pruìli su nam novi interpretatori sevda- za bosansku sevdalinku. vi{e imaginizirati. linke koji se javljaju tijekom ratnog i poratnog Iako je skup odràn prije dvije godine nismo razdoblja, sredinom i krajem devedesetih god- èljeli da ostane bez traga pa je nakon dosta Ako sevdalinka u sebi sadrì sirovi ina XX. stolje}a. Pritisnuti agresivom realno{- uloènog truda pred vama zbornik ve}ine ra- divlji efekt pobune protiv patrijar- }u nove generacije se okre}u tradiciji, prepoz- dova predstavljenih na okruglom stolu “Sev- halnog autoriteta, ~ak prelazi je- na ju vrijednost sevdalinke i donose njenu no- dah i sevdalinka“. Vije}e BNMGZ se zahvaljuje zi~ke granice me|u razli~itim kul- vu, sublimiraniju interpretaciju za 21. stolje- KDBH “Preporod“ i uredniku i uredni{tvu ~aso- turama (pribli`no s istim àrom }e. Mostar Sevdah Reunion , rahmetli Farah pisa “Behar“ bez ~ije pomo}i ovo izdanje ne bi pjevaju je Bosanci, Zagorci, Piro- Tahirbegovi}, Damir Imamovi}, Amira Medu- bilo mogu}e. Posebnu zahvalu upu}ujemo }anci, Dalmatinci, Vojvo|ani i {i- njanin ne zadràvaju se samo na izvedbenoj u~esnicima i autorima radova za okrugli stol rom svijeta), sadrì i sanjala~ko razini, oni ulaze u teoriju, istraìvanje i dubin- “Sevdah i sevdalinka“ bez ~ijih znanstvenih sko razumijevanje glazbenog naslje|a. istraìvanja ne bi mogli realizirati ovaj projekt. trpno stanje prepuno melankolije, Ovaj novi pristup sevdalinki, kao ilustraciju a {to je to drugo nego nezabo- Ovaj zbornik posve}ujemo sje}anju na rah- onoga {to je izre~eno na okruglom stolu pred- metli dr. Muhidina Ali~ehaji}a, predsjednika ravno “um jetni~ko drugo stanje“. stavili su nam Damir Imamovi} (umjetnik i is- BKUD “Sevdah“, istinskog zaljubljenika u U tom smislu ona jest kohezivni traìva~ sevdaha, gitara i vokal), Emina Karo- bosansku gradsku pjesmu i folklornu tradiciju faktor. I kako bi rekli na{i ulju|eni vi} (~lanica opere Narodnog pozori{ta u Sara- koji je svoj zanos prenio na mlade nara{taje i kulturni poduzetnici: U sevda- jevu, vokal) i Vanja Muhovi} (etnomuzikolog, Bo{njaka u Hrvatskoj. linku treba investirati.

4 BEHAR103 MUNIB MAGLAJLI] LEKSIKOGRAFSKO ODRE\ENJE SEVDALINKE

Pi{e: Prof. dr. Munib Maglajli}

O ljubavnoj narodnoj pjesmi koja onih koji su pisali na nekom od je od kraja 19. stolje}a uobi~ajeno ju`noslavenskih jezika, i onih os- ozna~avana terminom sevdalinka talih – na razli~ita pitanja koja se postoji obimna literatura, koja je – ti~u ove ljubavne pjesme: sredina i u kakvom-takvom kontinuitetu – vri jeme nastanka (uklju~uju}i us- nastajala u vremenskom rasponu redoto~enje na samo jednu ili na od gotovo dva stolje}a. Naime, odre|enu skupinu pjesama), pjes- prema dosada{njim uvidima – ako nici i pjeva~i, priroda napjeva, obli- se izuzme davna{nja vijest u izvje- ci instrumentalne pratnje, na~ini {taju splitskog kneza mleta~kom {irenja, odnos slavenskog i isto~- senatu iz osme decenije 16. stolje- nja~kog (uzimaju}i u obzir uticaje i }a – literatura o sevdalinci ima veze sa susjednim tradicijama), svoj “novi po~etak” godine 1814, u odnos pjesme i zbilje, ìvot opjeva- opaskama Vuka Karadì}a u nje- nih po jedinaca u novoj zbilji pjes- govoj prvoj, u Be~u objavljenoj zbi- ni~ke tvorevine, novije pjevanje po rci narodnih pjesama pod naslo- uzoru na sevdalinku (kao vjero- vom Mala prostonarodna slaveno- dostojno usmenoknjièvnu tvore- serbska pjesnarica. Sam termin vinu), odjeci u pisanoj knjièvnosti, sevdalinka u vrijeme njegovog ra- razli~iti vidovi obrade ove pjesme i nog ustaljivanja u praksi imao je sli~no. U ne{to manjoj mjeri nego varijaciju u obliku sevdalija (J. Ili}, usmena balada sa istog prostora, E. Mulabdi}, S. Ba{agi}), koji }e se kada je rije~ o svekolikoj literaturi kasnije koristiti za onog pojedinca nastaloj o ovoj lirskoj po javi, sev- ko ji uìva u ovoj ljubavnoj pjesmi ili dalinka je imala tako|er “slavnu ìvi u znaku onog doìvljaja svijeta pro{lost”, koja se proteè do sa- koji je prispodobiv ovoj vrsti lirske vremenosti: govorili su i pisali o narodne pjesme. Priroda priloga u njoj veliki pjesnici i zna~ajni u~e- zama{noj literaturi o sevdalinci njaci, na njenim motivima razvi jali raznolika je i raznovrsna po neko- su svoja pjesni~ka i prozna os- liko osnova: od usputnih jezgrovi- tvarenja ugledna knjièvna imena tih opaski do zasebnih knjiga, na ju`noslavenskom prostoru. pisanih iz ugla knjièvnih histori- Zasebne leksikografske obrade ~ara, teoreti~ara i kriti~ara, na sevdalinke srazmjerno su novijeg jednoj, te pogleda na ovu lirsku datuma, ali i u starijoj literaturi po javu iz ugla melografa, muziko- postoje primjeri usmjeravanja loga, etnomuzikologa, na drugoj, pa`nje na teorijsko odre|enje ove odnosno sociologa, psihologa, pjesme, naj~e{}e u knjièvnohis- koji u Pregledu srpske knjièvnos- kulturnih histori~ara, publicista torijskim pres jecima koji se odno- ti iz 1909. godine, u dionici o lirskoj razli~itih profila, na tre}oj strani. se na ju`noslavenske knjièvnosti, pjesmi, uo~ava: “Naro~ito se me- Raznovrsna su i usredsre|enja kakav je onaj iz pera srpskog knji- |u tim pesmama isti~u tzv. ‘sevda- autora iz pobrojanih skupina – i èvnog histori~ara Pavla Popovi}a, liske pesme’, a to su bosanske

BEHAR 103 5 SEVDAH I SEVDALINKA

ljubavne, s puno muhamedanskog banjalu~kih sevdalinki. Do po~etka elementa, s puno strasti i ~e`nje, 2. svjetskog rata sa po nekoliko na- katkad sa ne{to duha i osmeha, i pisa, bez vidljivog knjièvoteorij- ko je otkrivaju jedan interesantan skog doprinosa, javili su se jo{ Ivan ìvot orientalskih trubadura {to se K. Ostoji}, Sait Orahovac, Hasan vodio valjda krajem 18 veka po Sa- Kadragi} i Du{an Umi~evi}. rajevu i drugde. To je ìvot bogatih Sredinom tridesetih godina 20. sto- ljudi u jednom mirnom vremenu, lje}a uslijedilo je ìvlje zanimanje ìvot mladih i besnih momaka koji stranaca za sevdalinku. Ova lju- su na obalama Miljacke ìveli bez- bavna pjesma bila je u sredi{tu pa`- bri`no, provodili svo vreme u lju- nje ~e{kog muzikologa Ludvíka Ku- bavi i a{ikovanju...” Izrazitije knji- be, u ogledu posve}enom pitanju èvnohistorijsko i knjièvnoteorij- o~itovanja ljubavi u bosanskoher- sko odre|enje sevdalinke od Po- cegova~kim narodnim pjesmama: povi}evog donosi 1911. godine hr- Láska v bosansko-hercegovských vatski knjièvni histori~ar Dragutin písních / Ljubav u bosanskoherce- Prohaska u knjizi Das kroatisch- gova~kim pjesmama, u knjizi Cesty serbische Schrifttum in Bosnien za slovanskou písní 1885-1929 / und der Herzegowina / Hrvatsko- Putovanja za slavenskom pjesmom srpska knjièvnost u Bosni i Her- 1885-1929 (Praha 1935). Tako|er, u cegovini, Zagreb 1911). Prohaski- knjizi njema~kog slaviste Leopolda no razmatranje o ovoj lirskoj vrsti Karla Goetza o narodnom ìvotu i potkrijepljeno je pore|enjem jed- narodnoj pjesmi kod Hrvata i Srba ne ljubavne pjesme iz seoske, za- dotaknuto je pitanje sevdalinke dru`ne sredine, sa jednom sevda- (Volkslied und Volksleben der linkom, na koju se gleda kao na iz- Kroaten und Serben / Narodna pje- razito gradsku tvorevinu. sma i narodni ìvot Hrvata i Srba, I- U tre}oj i ~etvrtoj deceniji 20. sto- II, Heilderberg 1936-1937). Godine lje}a pojavljuje se u novinama i ~a- 1937. boravila je u Sarajevu muziko- sopisima, osobito u Sarajevu, ~itav lo{ka ekipa iz Njema~ke, sa zada- niz napisa o sevdalinci. Od priloga tkom da na~ini fonografske snimke Hamze Hume Sevdalinke iz 1927. narodnih pjesama. Ova skupina do ogleda Ahmeda Muradbegovi}a u~enjaka – ~ijim radom je rukovodio Sevdalinka, pesma feudalne gos- njema~ki slavist G. Gesemann – po- pode iz 1940. godine nastalo je ~ak sebno zanimanje je pokazala za pedesetak napisa o ovoj lirskoj lju- sevdalinku, koja zauzima zna~ajnu bavnoj pjesmi. Neki autori javljali dionicu u snimljenom materijalu. su se i u vi{e navrata. Ovo naglo za- Iste, 1937. godine, u Pragu je iza{ao nimanje za sevdalinku svakako je iz {tampe putopis L. Kube o Bosni i znatnim dijelom uzrokovano po~et- Hercegovini (^tení o Bosn a Herce- kom rada radiostanica, {to je nesu- govin / [tivo o Bosni i Hercegovini), mnjivo doprinijelo {irenju popular- u ko jem je ovaj znameniti sakuplja~ nosti ove pjesme. U ovom razdoblju i prou~avalac narodnih pjesama nastaju zna~ajni ogledi o sevda- slavenskih naroda ponovno pisao o linci: Sevdalinka na rubu dva ju sevdalinkama. Godinu dana kasnije, dru{tvenih sistema Hamze Hume, Francuz René Pelletier objavio je Sarajevo u sevdalinci Jovana Kr{- antologiju narodne ljubavne lirike: i}a, O bosanskim sevdalinkama 63 pjesme, preuzete iz rukopisnih i Gerharda Gesemanna, a zatim niz {tampanih zbirki sa bosansko- novinarsko-reporterskih napisa hercegova~kog prostora, prepje- Hamida Dizdara i Namika Kuleno- vane su na francuski jezik, a me|u vi}a, koji su se bavili pitanjem nas- njima na{ao se znatan broj sev- tanka nekih poznatih sarajevskih i dalinki (La chanson d’ amour à

6 BEHAR103 MUNIB MAGLAJLI]

Sarajevo / Ljubavna pjesma u Sara- ni~nih usmenoknjièvnih oblika, rajevu, Besançon 1938). Ovo nije ostao zmatran je u jednom poglavlju knji- usamljen primjer prevo|enja ovih ge Hatidè Krnjevi}, Usmene bala- pjesama na neki strani jezik: jednu de Bosne i Hercegovine (Sarajevo sevdalinku prepjevao je na njema~ki 1973), a ista autorica se akademski D. Prohaska u spominjanom prije- usredsre|eno pozabavila knjièv- gledu hrvatske i srpske knjièvnos- noteorijskim odre|enjem ove pjes- ti, niz ovih pjesama prepjevao je na me u ogledu O poetskoj prirodi sev- ~e{ki L. Kuba, a me|u 300 pjesama dalinke (u zborniku Uporedna istra- iz repertoara pljevaljskog pjeva~a ìvanja Instituta za knjièvnost i Hamdije [ahinpa{i}a – u zbirci ko ja umetnost, Beograd 1976). je dvojezi~no, na bosanskom i rus- Razli~iti izbori sevdalinki – koji su kom, objavljena u Moskvi 1967. go- nastajali u razdoblju duèm od jed- dine – najvi{e je sevdalinki (Miodrag nog stolje}a – tako|er su doprini jeli A. Vasiljevi}, Jugoslovenske na- teorijskom odre|enju ove lirske narodne pesme iz Sandàka. Po pe- rodne pjesme. Najraniji takav oda- vanju Hamdije [ahinpa{i}a iz bir, pod naslovom Hercegovke i Bo- Pljevalja , Moskva 1967). sanke. Sto najradije pjevanih èn- U razdoblju nakon zavr{etka 2. skih pjesama , sa~inio je i u Sarajevu svjetskog rata nastao je ~itav niz 1888. godine objavio Ivan Zovko, priloga koji su doprinijeli izrazitijem hrvatski u~itelj u Bosni, iza ko jeg je teorijskom odre|enju sevdalinke. u rukopisu ostala jo{ i obimna, ~et- Kulturni histori~ar Alija Bejti} je u verotomna zbirka, u kojoj je zabilje- opse`noj radnji tragao za povi je- èno 1.000 pjesama (prete`no lir- snim identitetom junaka opjevanih skih, uz ne{to balada i romansi), iz u dvadesetak, prete`no sara jevskih raznih krajeva Bosne i Hercegovine. sevdalinki i ispitivao okolnosti nas- Najraniji izbor u kojem je ova pje- tanka pjesama, pozivaju}i se na ar- sma ve} u naslovu ozna~ena termi- hivske izvore osmanskog razdoblja nom koji }e se tih godina po~eti od- (Prilozi prou~avanju na{ih narodnih sudno ustaljivati u literaturi, na~inio pjesama , Bilten Instituta za prou~a- je srpski knjièvnik Janko Veselino- vanje folklora, Sara jevo 1953); mu- vi}, koji je 1895. godine u Beogradu zikolog Vlado Milo{evi} objavio je objavio omanju antologiju (85 pjesa- studiju o sevdalinci kao zasebnu ma), pod naslovom Sevdalinke. knjigu (Sevdalinka , Banjaluka Narodne biser-pesme za pevanje. 1964), koja je zna~ajna i za knjièv- Po~etkom 20. stolje}a i u razdoblju noteorijsko odre|enje ove pjesme, izme|u dva svjetska rata Mihajlo koje }e na obuhvatan na~in ponudi- Milanovi}, vlasnik knjiàre i papirni- ti Muhsin Rizvi} u svome Ogledu o ce u Sarajevu, koji je djelovao i pod sevdalinci (Izraz, 13/1969, 11, str. pseudonimom Abdul Hak, ob javio je 454-466). Kona~no, njema~ki slav- dva izbora ovih pjesama sa znakovi- ist Wolfgang Eschker odbranio je tim razlikama u nacionalnoj nomi- 1969. godine doktorsku disertaciju naciji donesene usmenoknjièvne o funkciji jezi~kih figura u usme- gra|e (prvi: Muslimanske sevda lin- nom preno{enju sevdalinki, koja je ke. Narodne pjesme iz Bosne i Her- nakon toga objavljena i kao zasebna cegovine , Sarajevo 1906; drugi: knjiga (Untursuchungen zur Impro- Odabrane srpske narodne pjesme, visation und Tradierung der Sevda- “sevdahlinke”, ljubavne a{iklije , Sa- linka an Hand der sprachlichen Fi- ra jevo 1920). U razdoblju nakon izbi- guren / Istraìvanje improvizacije i janja 2. svjetskog rata kulturni his- tradicije sevdalinke na primjerima tori~ar, novinar i knjièvnik Hamid jezi~kih figura, München 1971). Dizdar objavio je u Sarajevu zbirku Odnos sevdalinke i balade, kao gra- ko ja je i naslovom i odabirom pje-

BEHAR 103 7 SEVDAH I SEVDALINKA sama podrazumijevala usmjerenje èljom da za nara{taje koji dolaze ha} 1997; Sarajevo divno mjesto, na sevdalinku (Sevdalinke. Izbor iz sa~uva i napjeve ovih pjesama, koji Sarajevo 1999; Sevdalinke , I-II, bosansko-hercegova~ke narodne su se dotada na{li zabiljeèni jedino Jelah 2003). U ve}em obimu nego u lirike , Sarajevo 1944). Isto se moè u obimnim zbirkama Ludvíka Kube prethodnim Guni}evim knjigama primijetiti i za zbirku koju je ~etvrt (Pjesme i napjevi iz Bosne i Herce- vezanim za sevdalinku, osim samih stolje}a kasnije priredio i u Sara jevu govine , Sarajevo 1984) i Vlade tekstova, u knjizi Najbolje sevdalin- objavio knjièvnik Sait Orahovac Milo{evi}a (Bosanske narodne pje- ke donesene su pri~e o pjesmama, (Sevdalinke, balade i romanse Bos- sme , I-IV, Banjaluka 1954-1964). podaci o pjeva~ima i oblicima mu - ne i Hercegovine , Sarajevo 1968). Najmla|i od izbora sevdalinki koji zi~ke pratnje, memoarska i repor- Zajedni~ka slabost ovih zbirki-izbo- zavrje|uju pa`nju zaustavio se na terska svjedo~enja o ìvotu pjesme i ra – od Milanovi}a do Orahovca – bro ju od 200 pjesama, a na~inio ga pjeva~a i sli~no. Zajedni~ka osobina jeste odsustvo kriti~kog odnosa u je (i predgovor Odjek na{ih du{a na- svih pobrojanih Guni}evih knjiga je njihovom sastavljanju: preuzimanje pisao) knjièvnik, publicist i kulturni otvorenost za sve vrste obavijesti i pjesama bez navo|enja izvora, uz histori~ar Ivan Lovrenovi}: Za gra- podataka vezanih za sevdalinku, na nerijetke primjere nedopustivih re- dom jabuka . 200 najljep{ih sevda- jednoj, te neumjerenost u pohvala- daktorskih zahvata na tekstovima linki (Sarajevo 2004), koji, naàlost, ma i pomanjkanje kriti~ke svijesti i pjesama. nije ~itaocima antologije ponudio mjere, na drugoj strani. Obimna literatura te izbori o kojima je u kriti~kom presjeku bilo rije~i bili su osnova za leksikografsku ob- radu ove pjesme, koja je ostvarena u nekoliko primjera. Najraniji se nalazi u 5. svesci op}e Enciklopedi- je Leksikografskog zavoda (Zagreb 1969, str. 689), a glasi: “Sevdalinka , ljubavna pjesma. Bos.-herc. sevdalinke su musl. nar. gradske pjesme; podrijetlo im treba traìti u na{oj nar. pjesmi i islamsko-orijentalnoj muzici. Obilno koloriranje, bujna melizmatika, slobodan ritam i dina- mi~ki kontrasti dopu{taju da do|e do izraàja ljepota glasa i intenzitet proìvljavanja. Zbog svoje lirske profinjenosti i ljepote melodija Od kraja sedamdesetih godina 20. podatke o kori{tenim izvorima. Iz- mnoge su sevdalinke postale popu - stolje}a do danas nastalo je neko- bori koje su sastavili Omer Pobri} larne i izvan kraja u kome su na- liko izbora sevdalinki u kojima su (99 sevdalinki ... i poneka pjesma , stale.” U sasvim jezgrovitom obliku, uglavnom prevladane slabosti sas- Sarajevo 1992) i Zijad Fuka (101 na tragu predo~ene, na{la se na- tavlja~a o kojima je bilo rije~i. Naj- sevdalinka , Zagreb 2005) ponovili tuknica o sevdalinci i u op}em, jed - raniji od njih predstavljao je najstr- su slabosti o kojima je bilo rije~i po- notomnom leksikonu iste leksikog - oìji izbor s obzirom na broj pjesa- vodom zbirki-izbora koje su na~inili rafske ku}e, nekoliko godina kasni- ma (101 sevdalinka. Odabrao i M. Milanovi}, H. Dizdar i S. Oraho- je (Leksikon JLZ , Zagreb 1974, str. priredio Munib Maglajli}, Mostar vac, a korisna strana su im notni 886). 1978) i ukupno uzev{i rije~ je o bibli- zapisi i o~ekivati je da su vjerodos- Kona~no, u prvim knjièvnim leksi- ofilskom, divot-izdanju (izbor je li- tojni, budu}i da su sastavlja~i izbo- konima nastalim na {tokavskom je - kovno oboga}en crteìma Safeta ra vrsni harmonika{i. Na kraju, zi~kom podru~ju osamdesetih god- Zeca, ~ije ulje je i na koricama anto- zbornik pjesama pod naslovom ina 20. stolje}a, sevdalinka je dobila logije); petnaestak godina kasnije Najbolje sevdalinke (Tuzla 2006) zasluènu i odgovaraju}u pa`nju. U Muhamed @ero iz Sarajeva na~inio najobimnija je u nizu od nekoliko leksikonu Narodna knjièvnost (Be- je jedan znatno {iri izbor (Sevdah knjiga ove vrste koje je priredio ograd 1984, str. 230) Radmile Pe{i} Bo{njaka. 430 sevdalinki sa notnim Vehid Guni} (Meraklije , Sarajevo i Nade Milo{evi}-\or|evi}, natukni- zapisima, Sarajevo 1995), povu~en 1993; Sevdalinke o gradovima , Bi- cu o ovoj pjesmi potpisuje potonja

8 BEHAR103 MUNIB MAGLAJLI]

autorica. U Re~niku knjièvnih ter- doksalno, na teorijsko odre|enje orijskom odre|enju ove pjesme, mina (Beograd 1985, str. 715-716) sevdalinke op}enito uticala je ka- jednodu{no je isticano da je rije~ o sevdalinku je obradila Hatidà fanska pjesma nastala po uzoru na izrazito gradskoj pjesmi. Postoji ta- Krnjevi}. Zajedni~ko ovim obrada- ovu usmenoknjièvnu tvorevinu, ~i- ko|er neupitna saglasnost u ocjeni ma jeste da vi{e istrajavaju na ob- jem su ugo|aju – u znaku osje}anja da su za osje}ajnost pjesnika sev- ja{njavanju osobenih poeti~kih crta, derta i karasevdaha – itekako dop- dalinke i doìvljaj ìvota i svijeta bit- nego na prikazu op}ih knjièvnote- rinosili àl za pro{lim vremenima i ne promjene u kulturi ìvljenja koje orijskih odlika ove ljubavne pjesme; prizivanje prohujalih dana, pri ~emu u Bosnu donijelo {irenje islama na drugim rije~ima, vi{e je govoreno o je klijentela bosanskih i srbijanskih ove prostore te da je svekoliki ìvot osobenostima nego o osobinama, gostiona izme|u dva svjetska rata bosanskomuslimanske gradske pa su neke va`ne odlike (kao {to su ~esto na dnu ~a{ice nalazila “nesh- sredine bio od presudne va`nosti za lokalna obilje`ja) ostale nepred- vatljivi bol”, o kojem pi{e N. Milo{e- nastanak ove pjesme. Tek u novije stavljene. Nesumnjiva razlikovna vi}-\or|evi}, ili “neizle~ivi bol, ka- vri jeme je u nekim krutim etnona- crta ove pjesme u odnosu na usme- rasevdah i dert”, o kojima pi{e H. cionalnim pristupima zao{treno nu ljubavnu liriku drugih naroda na Krnjevi}. Utemeljeno je povodom “pitanje vlasni{tva” ove pjesme na ju`noslavenskom prostoru, tj. izra- ove poeti~ke odlike sevdalinke na~in kojim je zapravo osporavano zitije usredsre|enje na svekolika prizivana ju`nosrbijanska ljubavna njeno nesumnjivo bosanstvo, koje ljubavna doga|anja, unutar lirskog subjekta i u njegovoj okolini – koju je M. Rizvi} pronicljivo i duhovito saèo u opasku da sevdalinka nije samo pjesma o ljubavi, nego da je to pjesma o sevdahu – op}enito je u literaturi izbila u prvi plan, vjerovatno zbog svoje zamamne privla~nosti. U prikazu N. Milo{evi}-\or|e- vi}, s tim u vezi se kaè kako je ova pjesma “nikla u nepoznatim pes- ni~kim du{ama koje boluju od ‘nes- hvatljivog bola’”. Ovu razlikovnu crtu kao temeljnu jo{ je izrazitije is- takla u svojoj natuknici H. Krnjevi}, koja primje}uje: “...Su{tinu s./ evda- linke/ ~ini jedno specifi~no ose}anje ljubavi kao neizle~ivog bola, karasevdaha i derta, strasnih o~itovanja pjesma, tako|er natopljena ovom nije upitno ni kod bosanske ku}e, ni neizrecive tajne ljubavi na granici “neshvatljivom i neizlje~ivom boli”, kod bosanskog jezika. Na ovo pitan- bezna|a...” U literaturi o sevdalinci te neizostavno Bora Stankovi}, sa je jezgrovit odgovor dao je Ivan Lov- op}enito isticanje karasevdaha i mutnim i strasnim talogom “ne~is- renovi} u uvodnom tekstu za njego- derta kao bitnih odrednica u obja{- te krvi”, o ~emu je tada, a i nakon vu antologiju, naslovljenom (Odjek njenju ove usmene lirske tvorevine zavr{etka 2. svjetskog rata najop- na{e du{e ), prema ~lanku stiha nastalo je pod uticajem sociolo{kih {irnije pisao Ljudevit Dvornikovi}, te pjesme Sevdalinka Antuna Branka i psiholo{kih pristupa, u kojima je jo{ neki autori. U razmatranim [imi}a: “Po nastanku sevdalinka je ozra~je u vezi sa ukupnim de{ava- odrednicama, posve na tragu lite- pjesma urbane bosanske sredine, njima u bosanskom, i jo{ bliè bo{- rature o ovoj pjesmi, pretjerano je nastala u otomanskome razdoblju nja~kom dru{tvu izme|u dva svjet- isticana sjetna, melanholi~na nit, u ekonomski i materijalno stabilni- ska rata pogodovalo jo{ izrazitijoj nau{trb one po kojoj je sevdalinka jem trgova~ko-zanatlijskom miljeu. kafanskoj promociji ove pjesme od itekako pjesma ljubavne radosti i Taj milje dominantno jest bio islam- one koja je zapo~ela sa austrougar- ushi}enja, a ne samo ~e`njive boli sko-orijentalni, i ova pjesma pre- skim razdobljem, pjesme koja je zbog neostvarene ili neuzvra}ene te`no se prepoznaje kao izraz mus- ve} imala zahuktali nastup u prog- ljubavi. limanske ìvotne sredine i kulture. ramima radio-stanica i u produkciji U literaturi o sevdalinci, u dionica- To tuma~enje, me|utim, gubi na diskografskih ku}a. Dodatno i para- ma u kojima se teìlo knjièvnote- uvjerljivosti onda kada se etni~ki

BEHAR 103 9 SEVDAH I SEVDALINKA apsolutizira. Naime, u izgradnji cje- ukrasnim muzi~kim dodacima, i bez stova, zajedno sa notnim zapisima lovite socijalne i kulturne fizionomi- nagla{ene strofi~nosti, bez pratnje i njihovih napjeva, u prigodnim albu- je ve}ine gradova i manjih gradskih uz pratnju muzi~kih instrumenata (u mima i pjesmaricama. c) u razdoblju naselja sudjelovali su, osim musli- ranijem razdoblju saza, a kasnije ha- nakon zavr{etka 2. svjetskog rata – mansko-bo{nja~koga, i drugi etni~- rmonike i violine, posebno u kafan- ljubavna pjesma uobli~ena na tragu ko-kulturni elementi (katoli~ko-hr- skim izvo|enjima). Izrazito usred- folklornog pjesni~kog naslje|a, ali i vatski, pravoslavno-srpski, sefard- sre|ena na ljubavna de{avanja u ì- na vezi sa pjevanjem koje je na istom sko-ìdovski, romski...). Tako su votu po jedinca, pjesma i ljubavne ra- prostoru i na sli~nim osnovama nas- sudjelovali i u nastanku, a pogotovo dosti, i ljubavne boli podjednako tajalo tokom austrougarskog i u raz- u prakticiranju bosanske lirske pje- upe~atljivo, ponekad sa nagla{enom doblju izme|u dva svjetska rata. sme...” U oblikovanju sevdalinke, u ~ulno{}u u izrazu, sevdalinka je u Njihovi nosioci – novi pjeva~ki prvaci dugom nizu godina i decenija, u~es- brojnim primjerima opjevala ljubav- sevdalinke i sevdaha , {to je u estrad- tvovale su – srazmjerno prisustvu u ne zgode koje su se odigrale u sara- noj upotrebi skraja 20. i po~etka 21. gradskom stanovni{tvu tokom os- jevskoj, banjalu~koj, mostarskoj, stolje}a kao sinonim za sevdalinku, manskog i austrougarskog raz- pljevaljskoj i drugim gradskim sredi- u {irokom spektru zna~enja koja doblja – sve bosanskohercegova~ke nama bosanskohercegova~kim i sa- pokriva ovaj termin – bili su poznati i etni~ko-kulturne sastavnice, na isti ndà~kim, i zapamtila djevojke i omiljeni pjeva~i i pjeva~ice narodnih na~in na koji su sudjelovale i u obli- mladi}e, vedre ili tu`ne junake pjesama. [irenju ove pjesme – poz- kovanju bosanske ku}e, simbola opjevanih zbivanja ili po jedince ~uve- nate i kao “novokomponovana” – grada novog ustroja, nastalog pos- ne zbog svoje ljepote, drànja ili giz- zna~ajno su doprinijeli, ne samo us- lije uspostavljanja osmanske vlasti davosti, kojima se iz pjesme saznaje postavljene diskografske ku}e te ra- u Bosni, koji ~ini pozornicu de{ava- ne samo ime i prezime te nadimak dio i televizijske stanice sa svojim nja u velikom broju ovih pjesama sa od milja, nego i di jelovi grada (“ku}- odgovaraju}im programima, nego i lokalnim obilje`jima. U tom smislu, na adresa”) u kojima su ìvjeli; 2. za tu svrhu posebno organizirani neupitna postavka koja proisti~e iz pjesma nastala po uzoru na sevda- festivali. svekolike literature o ovoj pjesmi linku; a) u austrougarskom razdob- glasi: Sevdalinka je bosanska ljubav- lju – pjesme uobli~ene tako {to su Literatura na pjesma, pri ~emu odrednica bo- nepoznati pojedinci “iz naroda” da- sanska obuhvata u sebi i pokriva i vali stihovima poznatih pjesnika (S. Hamza Humo, Sevdalinka na rubu dvaju dru{- hercegova~ku, i sandà~ku sastav- Ba{agi}, O. A. \iki}, A. [anti} i dr.) tvenih sistema , Pravda, 30/1934, 10.483- nicu u ovoj ljubavnoj pjesmi. Na kra- “ruho napjeva”, nakon ~ega su ovak- 10.485, 25, 6-9. januara; Gerhard Gesemann, O bosanskim sevdalinkama , ju, leksikografska odrednica o sev- ve tvorevine ulazile u usmeni opticaj Prosveta, 21/1937, 10/12, 682-687; Jovan Kr{i}, dalinci mogla bi u saètom obliku i doìvljavale sitnije promjene. b) u Bosanska sevdalinka , @ena danas, 1/1938, 24, glasiti, kako slijedi: razdoblju izme|u dva svjetska ra ta – 4-5; ljubavna pjesma tekstom i napjevom Alija Bejti},Prilozi prou~avanju na{ih narodnih pje- sevdalinka – 1. ljubavna narodna tako|er u duhu sevdalinke kao folk- sama , Bilten Instituta za prou~avanje folklora pjesma nastala, kao muzi~ko-poets- lorne tvorevine, tek sporadi~no poz- Sarajevo, 2/1953, 387-405; 3/1955, 105-124; ka, vjerodostojno folklorna tradicij- natih autora, njegovana u ambijentu Vlado Milo{evi}, Sevdalinka , Banja Luka, 1964; ska tvorevina, u gradskim sredina- me|uratnih kafana i gostiona, u koji- Muhsin Rizvi}, Ogled o sevdalinci , Izraz, ma Bosne i Hercegovine i Novopa- ma su njihovu klijentelu zabavljali 13/1969, 11, 454-466; Wolfgang Eschker, zarskog Sandàka, uobli~enim pro- pjeva~ice i pjeva~i, pra}eni razli~itim Untersuchungen zur Improvisation und dorom isto~nja~ke kulture ìvljenja i instrumentalnim sastavima, ~iji je Tradierung der Sevdalinka an Hand der sprach- usmeno preno{ena vjerovatno ve} repertoar bio mje{ovit: i stare pjes- lichen Figuren , München, 1971; Hatidà Krnjevi}, O poetskoj prirodi sevdalinke , u od sredine 16. stolje}a. Pjevana jed- me, vjerodostojno muzi~ko-poetske zborniku Uporedna istraìvanja Instituta za noglasno i vi{eglasno, prete`no tzv. folklorne tvorevine, i nove pjesme, knjièvnost i umetnost, Beograd, 1976, 73-87; poravnim napjevom, spjevana naj- poznatih i nepoznatih pjesnika, na Munib Maglajli}, Odnos pjesme i zbilje u sevdal- ~e{}e epskim desetercem, zatim si- tragu sevdalinke. Tekstovi i napjevi inci , u knjizi Od zbilje do pjesme. Ogledi o metri~nim i nesimetri~nim osmer- ovih pjesama – osim posredstvom usmenom pjesni{tvu , Banjaluka 1983, 37-69; cem i trinaestercem, kao manje gramofonskih plo~a – postaju {ire Ivan Lovrenovi}, Odjek na{e du{e , predgovor u~estalim, te simetri~nim dvanaes- poznati zahvaljuju}i u~e{}u njihovih antologiji Za gradom jabuka. 200 najljep{ih tercem i ~etrnaestercem, kao sa- izvo|a~a u programima radiosta- sevdalinki , Sarajevo, 2004, 5-11; svim rijetkim oblicima stiha, sa obi- nica, koje tih godina zapo~inju svoj Selma Fazli}, Suton i no} kao posebna dimenzi- ljem varijacija usklika i pripjeva, kao rad, kao i fiksiranjem njihovih tek- ja sevdalinke , Novi izraz, 42, 127-132.

10 BEHAR103