Splitsko-dalmatinska županija Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša

IZVJEŠĆE

o provedbi

Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine na području Splitsko-dalmatinske županije i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave

za 2018. godinu

lipanj, 2019.

i

Za potrebe izrade ovog Izvješća, Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije koristio je podatke iz dostavljenih izvješća o provedbi Plan gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave, neverificirani podaci o gospodarenju otpadom za 2018. godinu preuzeti iz Registra onečišćivača okoliša (ROO) te podaci iz nacionalnih Izvješća koje izrađuje i objavljuje Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. NAPOMENA: čl. 73. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (NN 118/18) određeno je da danom stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvo zaštite okoliša i energetike preuzima sve poslove i radnike zatečene na preuzetim poslovima, imovinu, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstava za rad, nekretnine, prava i obveze te financijska sredstva Hrvatske agencije za zaštitu okoliša i prirode. Zakon je stupio na snagu 01. siječnja 2019. godine.

ii SADRŽAJ

1. UVOD …………………………………………………………………………………………………………………………… str. 01

2. NAČELA I CILJEVI IZ PROPISA KOJIMA SE UREĐUJE GOSPODARENJE OTPADOM …………… str. 04

3. PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM ………………………………………………………………………….. str. 08

3.1. Planovi gospodarenja otpadom gradova i općina ……………………………………………….. str. 08

3.2. Planovi gospodarenja otpadom proizvođača otpada ………………………………………….. str. 10

4. EVIDENCIJA TIJEKA OTPADA I REGISTAR ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA ……………………………… str. 11

5. GOSPODARENJE OTPADOM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI ……………………………… str. 12

5.1. Proizvodni otpad …..………..…………………………………..……………………………………………… str. 21

5.2. Komunalni otpad …………….……………………………………………..…………………………………… str. 25

5.3. Odlagališta otpada ………………………………………………………………………………………………. str. 29

5.4. Građevine za gospodarenje otpadom i sprječavanje nastanka otpada ..………………. str. 32

5.5. Nepropisno odbacivanje otpada..………………………………………………………………………… str. 46

6. IZOBRAZNO – INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I EKO-AKCIJE …………………………………………….. str. 52

7. OBVEZE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE U GOSPODARENJU OTPADOM ……………….. str. 53

PRILOG I

(Objedinjena izvješća o provedbi planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave na području Splitsko-dalmatinske županije) …………………………..………………….... str. 54

iii POPIS SLIKA I TABLICA

Slika 1. Dozvole za gospodarenje otpadom tvrtki s područja SDŽ ……………………………….. str. 12 Slika 2. Način postupanja s otpadom u SDŽ u 2017. i 2018. godini ……………………………… str. 20 Slika 3. Shema sustava gospodarenja komunalnim otpadom ……………………………………… str. 25 Slika 4. Udjeli pojedinih vrsta otpada sakupljenih s područja SDŽ u 2018. g. ………………. str. 27 Slika 5. Količina sakupljenih neopasnih komponenti odvojeno prikupljenog otpada ovisno o mjestu preuzimanja u SDŽ, 2018. g. …………………………………………………. str. 28 Slika 6. Udio MKO nastalog u gradovima i općinama SDŽ, 2018. g. …………………………….. str. 31 Slika 7. Udjeli vrsta otpada predanog u RD na području SDŽ, 2018. g. ………………………… str. 33 Slika 8. Odnos broja uspostavljenih MRD i RD na području SDŽ u odnosu na zakonski propisani minimum, 2018. g. ………………………………………………………………………….. str. 34 Slika 9. Udjeli količina nesaniranog nepropisno odbačenog otpada u SDŽ, 2018. ……….. str. 49

Tablica 1. Pregled jedinica lokalne samouprave na području SDŽ …………………………………… str. 01 Tablica 2. Planovi gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave s područja SDŽ … str. 08 Tablica 3. Dozvole za gospodarenje otpadom koje je izdao UO SDŽ ……………………………….. str. 13 Tablica 4. Količine otpada i način postupanja s otpadom na području SDŽ …………………….. str. 18 Tablica 5. Neopasni proizvodni otpad proizveden u SDŽ u 2018. g. ………………………………… str. 21 Tablica 6. Opasni proizvodni otpad proizveden u SDŽ u 2018. g. ……………………………………. str. 23 Tablica 7. Davatelj javne usluge prikupljanja MKO i BKO na području SDŽ ……………………… str. 26 Tablica 8. Komunalni otpad sakupljen s područja SDŽ u 2018. g. ……………………………………. str. 27 Tablica 9. Status odlagališta otpada na području SDŽ …………………………………………………….. str. 29 Tablica 10. Odložene količine otpada na području SDŽ …………………………………………………….. str. 31 Tablica 11. Preuzete količine otpada na RD s područja SDŽ ……………………………………………… str. 32 Tablica 12. Pregled uspostavljenih i planiranih građevina z gospodarenje otpadom i sprječavanje nastanka otpada na području SDŽ ……………………………………………… str. 39 Tablica 13. Lokacije nepropisno odbačenog otpada u SDŽ, 2018. g. …………………………………. str. 46 Tablica 14. Služba komunalnog redarstva i sustav video nadzora na području JLS u SDŽ … str. 50 Tablica 15. Izobrazno-informativne aktivnosti i eko-akcije JLS na području SDŽ, 2018. g. .. str. 52

KRATICE

FZOEU: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost HAOP: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu ISZO: Informacijski sustav zaštite okoliša JLS: Jedinica lokalne samouprave JP(R)S: Jedinice područne (regionalne) samouprave MZOE: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike PGO JLS: Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave PGO RH: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (NN 03/17) ROO: Registar onečišćavanja okoliša SDŽ: Splitsko-dalmatinska županija SG: Službeni glasnik UO SDŽ: Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije ZOGO: Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19)

iv 1. UVOD

Splitsko-dalmatinska županija prostorno je najveća županija Republike Hrvatske - ukupne površine 14.106,40 km2. Površina kopnenog dijela s površinom otoka je 4.523,64 km2 (8% površine Republike Hrvatske), a površina morskog dijela je 9.576,40 km2 (30,8% morske površine RH). Najveći dio površine zauzima zaobalje (59,88%), dok najmanji udio površine otpada na otoke (19%). Geografski je smještena na središnjem dijelu jadranske obale. Proteže se od Vrlike na sjeveru do najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagruže na jugu, od Marine na zapadu do Vrgorca na istoku. Splitsko-dalmatinska županija graniči na sjeveru s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Dubrovačko-neretvanskom županijom, a na jugu se prostire do granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Zaobalje, u kontinentalnom dijelu županije, ispresijecano je planinama koje se pružaju paralelno s obalom. Kraj je rijetko nastanjen i ekonomski siromašan. Priobalje čini uski pojas uz more između planinskih lanaca i mora. To je područje visoko urbanizirano i ekonomski razvijenije u odnosu na zaobalje. Otoci su slabo nastanjeni, ekonomski su razvijeniji od zaobalja, međutim zbog različitih prilika imali su trajnu emigraciju stanovnika. Otočno područje Županije sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena. Veličinom i naseljenošću se izdvaja 5 otoka, a to su Čiovo, Šolta, Brač, i . Naseljeno je još 6 otoka: Veli Drvenik, Mali Drvenik, Sv. Klement, Šćedro, Biševo i Sv. Andrija.

Na području Splitsko-dalmatinske županije ustrojeno je 55 jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS), od čega 16 gradova i 39 općina (Tab. 1.).

Tablica 1. Pregled jedinice lokalne samouprave na području Splitsko-dalmatinske županije

Broj R.br. GRAD / Površina Naselja u sastavu JLS Općina (km2) stanovnika*

1. HVAR 75,86 4.251 (6) Brusje, Hvar, , Velo Grablje, Sv. Nedjelja (Jagodna), Zaraće (6) Donji Vinjani, Glavina Donja, Glavina Gornja, Gornji Vinjani, , 2. IMOTSKI 75,25 10.764 Medvidovića Draga (7) Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Novi, Kaštel Stari, 3. KAŠTELA 57,67 38.667 Kaštel Sućurac, Kaštel Štafilić (10) Biševo, Borovik, Duboka, Komiža, Oključna, Palagruža, Podhumlje, 4. KOMIŽA 45,60 1.526 Podšpilje, Sveti Andrija, Žena Glava 5. 28,00 13.834 (10) Makarska, Puharići, Makar, Mlinice, Kotišina, Veliko Brdo, Baškovići, Matići, Rusendići, Gojac (31) Blato na Cetini, Borak, Celina, Cišla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kucice, Lokva Rogoznica, Marušici, Mimice, Naklice, Nova Sela, 6. OMIŠ 266,20 14.936 Omiš, Ostrvica, Pisak, Podašpilje, Podgrade, Putišici, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Stanici, Svinišce, Trnbusi, Tugare, Zakucac, Zvecanje 7. 194,30 24.826 (14) Bajagić, Brnaze, Čitluk, Glavice, Gljev, Jasensko, Karakašica, Lučane, Obrovac Sinjski, Radošić, Sinj, Suhač, Turjaci, Zelovo 8. 18,00 23.926 (5) Blaca, Kučine, Mravince, Solin, Vranjic

9. SPLIT 79,38 178.102 (8) Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Slatine, Split, Srinjine, Stobreč, Žrnovnica

10. STARI GRAD 53,00 2.781 (5) Dol, Rudina, Selca, Vrbanj, Stari Grad

11. 30,30 4.074 (4) Supetar, Splitska, Mirca, Škrip (26) Bisko, Budimir, Čačvina, Čaporice, Gardun, Grab, Jabuka, Kamensko, 12. 267,00 9.109 Košute, Krivodol, Ljut, Nova Sela, Podi, Rože, Strizirep, Strmendolac, Tijarica, Trilj, Ugljane, Vedrine, Velić, Vinine, Vojnić Sinjski, Voštane, Vrabač, Vrpolje (8) Arbanija, Divulje, Drvenik Velik 13. 39,20 13.192 i, Drvenik Mali (Ploča), Mastrinka, Plano, Trogir, Žedno 14. VIS 52,23 1.934 (9) Dračevo Polje, Marinje Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstražje, Rogačić, Rukavac, Vis

1 Tablica 1. Nastavak

Broj R.br. Površina Naselja u sastavu JLS GRAD / Općina (km2) stanovnika* (24) Banja, Dragljane, Draževitići, Duge Njive, Dusina, Kljenak, Kokorići, Kotezi, 15. 284,00 6.572 Kozica, Mijaca, Orah, Podprolog, Poljica Kozička, Propatnice, Raščane, Ravča, Stilja, Umčani, Veliki Prolog, Vina, Višnjica, Vlaka, Vrgorac, Zavojane 16. 237,73 2.177 (9) Vrlika, Garjak, Ježević, Koljane, Kosore, Maovice, Otišić, Podosoje, Vinalić

17. Baška Voda 12,45 2.924 (5) Bast, Baška Voda, Bratuš, Krvavica, Promajna

18. Bol 22,00 1.630 (2) Bol, Murvica

19. 27,00 1.703 (2) Brela, Brela Gornja

20. 107,30 2.335 (6) Aržano, Biorine, Cista Provo, Cista Velika, Dobranje, Svib

21. 68,00 2.802 (7) Ercegovci, Kraj, Krušvar, Osoje, Prisoje, Sičane, Sušci

22. 10,40 7.092 (3) Duće, Dugi Rat, Jesenice

23. 63,46 3.469 (4) Dugopolje, Liska, Koprivno, Kotlenice

24. Gradac 73,00 3.261 (5) Gradac, Brist, , , Drvenik

25. 206,03 3.653 (10) Dabar, Donji Bitelić, Gornji Bitelić, Hrvace, Laktac, Maljkovo, Potravlje, Satrić, Vučipolje, Zasiok 26. Jelsa 121,10 3.582 (12) Gdinj, Gromin Dolac, Humac, Ivan Dolac, Jelsa, , Poljica, Svirče, , Vrisnik, Zavala, Zastražišće

27. 148,7 4.801 (9) Broćanac, Brštanovo, Dugobabe, Klis, Konjsko, Korušce, Nisko, Prugovo, Vučevica 28. Lećevica 87,37 583 (4) Lećevica, Kladnjice, Radošić, Divojevići

29. Lokvičići 28,55 807 (2) Lokvičići, Dolića Draga

30. Lovreć 105,25 1.699 (5) Studenci, Medov Dolac, Opanci, Lovreć, Dobrinče (17) Blizna Gornja, Blizna Donja, Dograde, Gustirna, Marina, Mitlo, Najevi, 31. Marina 108,80 4.595 Poljica, Pozorac, Rastovac, Sevid, Svinca, Vinišće, Vinovac, Vrsine +? 32. Milna 35,00 1.009 (5) Bobovišća na moru, Bobovišća, Ližišća, Milna, Podhune (17) Bračević, Crivac, Donje Ogorje, Donje Postinje, Donji Muć, Gizdavac, Gornje 33. Muć 210,80 3.882 Ogorje, Gornje Postinje, Gornji Muć, Mala Milešina, Neorić, Pribude, Radunić, Ramljane, Sutina, Velika Milešina, Zelovo 34. Nerežišća 109,52 862 (3) Nerežišća, Donji Humac, Dračevica

35. Okrug 9,81 3.349 (2) Okrug Donji, Okrug Donji

36. Otok 95,00 5.474 (6) Gala, Korita, Otok, Ovrlje, Ruda, Udovičić

37. 41,76 4.680 (8) Kamenmost, Hršćevani, Podbablje Gornje, Poljica, Drum, Grubine, , Krivodol

38. Podgora 77,45 2.518 (5) Drašnice, Gornje Igrane, Igrane, Podgora, Živogošće

39. 11,50 9.129 (10) Žminjača, Sita, Strožanac Donji, Strožanac Gomji, Miljevac, Grljevac, Grbavac, Sv.Martin, Mutogras, Gomja Podstrana 40. 47,00 1.559 (2) Postira, Dol

41. Prgomet 77,21 683 (5) Prgomet, Labin, Trolokve, Bogdanovići, Sitno

42. 31,28 770 (14) Šustići, Barići, Bakovići, Vržine, Žunić, Stojaci, Balovi, Šećeri, Zekići, Kalpići, Franići, Podari, Ukići, Dračari 43. Proložac 85,60 3.802 (5) Proložac Donji, Proložac Gornji, Šumet, Ričice, Postranje

44. Pučišća 103,35 2.171 (3) Pučišća, Gornji Humac, Pražnica

2 Tablica 1. Nastavak

Broj R.br. Površina Naselja u sastavu JLS GRAD / Općina (km2) stanovnika*

45. Runovići 59,42 2.416 (3) Runovići, Podosoje, Slivno

46. Seget 79,08 4.863 (6) Seget Donji, Seget Vranjica, Seget Gornji, Bristivica, Prapatnica, Ljubitovica

47. Selca 54,02 1.804 (4) Novo Selo, Povlja, Selca, Sumartin

48. Sućuraj 44,65 463 (3) Bogomolje, Selca kod Bogomolja, Sućuraj

49. 22,00 822 (1) Sutivan

50. Šestanovac 85,00 1.958 (5) Grabovac, Katuni, Kreševo, Šestanovac, Žeževica

51. 57,89 1.700 (8) Donje Selo, Gornje Selo, Grohote, Maslinica, Nečujam, Rogač, Srednje Selo, Šolta Stomorska

52. Tučepi 22,00 1.931 (1) Tučepi

53. 13,20 289 (1) Zadvarje (7) 54. 138,50 1.188 Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa, Župa Srednja 55. 13,82 2.048 (1) Zmijavci

* Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj utvrđeni su Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) (dalje u tekstu: ZOGO), nizom pravilnika o gospodarenju otpadom kojima se regulira postupanje s posebnim kategorijama otpadom te Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. – do 2022. godine (NN 3/17) (dalje u tekstu: PGO RH). Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao planski dokument, propisala je smjernice, a ZOGO, kao provedbeni dokument Strategije, utvrđuje mjere za sprečavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom. PGO RH određuje i usmjerava gospodarenje otpadom te određuje mjere za sprječavanja nastanka otpada, mjere za unapređenje postupaka pripreme za ponovnu uporabu, recikliranja, oporabe i zbrinjavanja otpada, mjere za unaprjeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom i posebnim kategorijama otpada, mjere sanacije lokacija onečišćenih otpadom, kao i obvezu provođenja izobrazno - informativnih aktivnosti te unaprjeđenja sustava nadzora nad gospodarenjem otpadom. Planom su određeni nositelji provedbe Plana i rokovi za provedbu propisanih mjera. Provedbena tijela na državnoj razini su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (dalje u tekstu: MZOE), Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (dalje u tekstu: HAOP) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: FZOEU). JLS i JP(R)S dužne su u okviru svoje nadležnosti osigurati uvjete i provedbu mjera iz Plana na svom području. Uspješnost provedbe Plana provjerava se trogodišnjim izvještavanjem od strane MZOE prema Vladi i godišnjim izvješćima JLS i JP(R)S prema MZOE i HAOP-u. JLS obvezne su do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, dostaviti JP(R)S izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom (dalje u tekstu: PGO JLS). JP(R)S godišnje izvješće o provedbi Plana i objedinjena izvješća JLS dostavlja MZOE i HAOP-u i objavljuje ga u službenom glasilu i na svojim mrežnim stranicama.

3 2. NAČELA I CILJEVI IZ PROPISA KOJIMA SE UREĐUJE GOSPODARENJE OTPADOM

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO) utvrđuju se mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. ZOGO utvrđuje sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom. Sukladno ZOGO-u, gospodarenje otpadom temelji se i na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

 „načelo onečišćivač plaća“ – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad;  „načelo blizine“ – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš;  „načelo samodostatnosti“ – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada;  „načelo sljedivosti“ – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to:

1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. drugi postupci oporabe, 5. zbrinjavanje otpada.

4 Gospodarenje otpadom provodi se na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo

 rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti,  pojava neugode uzrokovane bukom i/ili mirisom,  štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te  drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa,  nastajanje eksplozije ili požara.

S obzirom na svojstva kojima djeluje na zdravlje ljudi i okoliš, otpad se klasificira kao:

 INERTNI OTPAD,  NEOPASNI OTPAD,  OPASNI OTPAD.

Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske teži se zatvaranju kruga od izbjegavanja nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti, reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke i energetske) do iskorištavanja inertnog ostatka. Strategijom su definirane upravne strukture u sustavu gospodarenja otpadom i njihove najvažnije zadaće koje proizlaze iz zakonskih propisa.

Strategija gospodarenja otpadom RH između ostalog određuje:

 načela, ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,  mjere gospodarenja opasnim otpadom,  smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.

Strategijom su određeni sljedeći prioriteti:

 usklađivanje zakonske regulative sa regulativom EU-a i osiguravanje njene provedbe,  odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,  izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih svojstava otpada,  povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša otpadom,  povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,  povećavanje odvojenog skupljanja otpada,  sanacija postojećih odlagališta,  povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i tokovima otpada,  izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,  povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja otpada.

5 Strategijom su utvrđeni i kvantitativni ciljevi koji određuju dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva i to do 2015. godine:

 90% stanovništva obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada,  količina obrađenog komunalnog otpada 20%,  količina odloženog komunalnog otpada 68%,  količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. godine 75%.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (PGO RH) stupio je na snagu 11. siječnja 2017. godine, te kao glavni provedbeni dokument Strategije gospodarenja otpadom na državnoj razini, sadrži: stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj; osnovne ciljeve gospodarenja otpadom; procjenu razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom; kriterije za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i postrojenja; opće tehničke zahtjeve za građevine i postrojenja; organizacijske aspekte gospodarenja otpadom i raspodjelu odgovornosti između privatnih i javnih subjekata koji se bave gospodarenjem otpadom; mjere za provedbu plana; projekte važne za provedbu plana gospodarenja otpadom; plan sprječavanja nastanka otpada; financijska sredstva za provedbu mjera plana i; procjenu korisnosti i prikladnosti uporabe ekonomskih instrumenata u gospodarenju otpadom uz nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Glavni zadatak PGO RH je organiziranje i provođenje mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se ostvarili ciljevi koje je potrebno postići do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu:

1. Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom  smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%,  odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.),  odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog koji je sastavni dio komunalnog otpada,  odložiti na odlagalište manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada.

2. Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada;  odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada,  uspostaviti sustav gospodarenje otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,  uspostaviti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom,  uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom,  uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu,  unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada.

3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom;

4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom;

6 5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti;

6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom;

7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom;

8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom.

Cilj provedbe PGO RH je uspostava gospodarenja otpadom u svakoj Županiji po regionalnom ili županijskom konceptu, povećanje udjela odvojeno prikupljenog otpada, recikliranje i ponovna oporaba otpada, prethodna obrada otpada prije odlaganja, izdvajanje goriva iz otpada, smanjenje odloženog otpada na odlagališta, smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš te samoodrživo financiranje sustava gospodarenja otpadom.

Sukladno propisima iz područja gospodarenja otpadom županije su odgovorne za gospodarenje sa svim vrstama otpada osim opasnog otpada i termičke obrade otpada. Županija kao JP(R)S dužna je:

 dokumentima prostornog uređenja utvrditi lokacije građevina i postrojenja za gospodarenje otpadom (uključujući i lokacije za gospodarenje građevnim otpadom i lokacije za odlaganje viška iskopa);  osigurati provedbu mjera za gospodarenje opasnim otpadom i termičku obradu otpada koje propisuje Vlada RH;  koordinirati provedbu mjera za odvojeno prikupljanje otpada;  uspostaviti županijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom uz podršku JLS;  sanirati i pomagati sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta sukladno PGO RH;  prikupljati i dostavljati podatke o otpadu sukladno propisima;  provoditi sustavnu edukaciju i informiranje.

Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) imaju obveze:

 utvrditi prostornim planovima lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom;  donijeti PGO JLS, usklađen s državnim PGO RH;  organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i PGO JLS;  poticati edukaciju i informiranost proizvodnih struktura i stanovništva;  poticati sustavno educiranje i informirati lokalne organizacije i stanovništvo;  omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada;  organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom;  dostavljati podatke u skladu s propisima;  poticati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda,  sanirati nelegalna odlagališta (tzv. „divlja odlagališta ili smetlišta“) na svom području.

7 3. PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM

3.1. Planovi gospodarenja otpadom gradova i općina

Plan gospodarenja otpadom temeljni je dokument za planiranje svih aktivnosti u cilju uspješnog gospodarenja otpadom na području pojedine JLS, a samim tim i na cjelokupnom području Splitsko- dalmatinske županije. Temeljem obveza iz ZOGO-a, PGO JLS donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće, uz prethodnu suglasnost upravnog tijela JP(R)S nadležnog za poslove zaštite okoliša. PGO JLS s područja Splitsko-dalmatinske županije u 2018. godini, za koju se donosi ovo Izvješće, najvećim dijelom izrađeni su sukladno ZOGO. PGO JLS pojedinih gradova i općina, a koji nisu donijeli nove PGO JLS, već su oni doneseni sukladno Zakonu o otpadu, prema članku 174. ZOGO su na snazi do isteka roka na koji su doneseni u dijelu u kojem nisu u suprotnosti sa odredbama ZOGO. JLS su u obvezi do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu dostavljati JP(R)S godišnje izvješće o provedbi PGO JLS i objaviti ga u svom službenom glasilu. U tablici 2. prikazani su podaci o donesenim PGO JLS s područja Splitsko-dalmatinske županije i dostavljenim izvješćima o njihovoj provedbi za 2018. godinu.

Tablica 2. Planovi gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave s područja Splitsko- dalmatinske županije

R.br. Plan gospodarenja otpadom (PGO) Dostavljeno izvješće GRAD / Općina Službeno glasilo JLS za 2018. godinu

1. HVAR PGO Grada Hvara za razdoblje 2014. – 2020. g. SG Grada Hvara 07/14 +

2. IMOTSKI PGO Grada Imotskog za razdoblje 2012. – 2019. g. / -

3. KAŠTELA PGO Grada Kaštela za razdoblje 2018. – 2022. g. SG Grada Kaštela 05/18 +

4. KOMIŽA PGO Grada Komiže za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Grada Komiže 04/18 +

5. MAKARSKA PGO Grada Makarske za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Grada Makarske 7/18 +

6. OMIŠ PGO Grada Omiša za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Grada Omiša 3a/17 +

7. SINJ PGO Grada Sinja za razdoblje 2015.-2021.g. SG Grada Sinja 01/16 +

8. SOLIN PGO Grada Solina za razdoblje 2017.-2022.g. SG Grada Solina 11/17 +

9. SPLIT PGO Grada Splita za razdoblje 2017.-2022.g. SG Grada Splita 19/18 + PGO Grada Staroga Grada za razdoblje 2018.- 10. STARI GRAD - 2022.g.

11. SUPETAR PGO Grada Supetra za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Grada Supetra 09/18 +

12. TRILJ PGO Grada Trilja za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Grada Trilja 04/18 +

13. TROGIR PGO Grada Trogira za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Grada Trogira 04/18 +

14. VIS PGO Grada Visa za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Grada Visa 04/18 +

15. VRGORAC PGO Grada Vrgorca za razdoblje 2017. – 2022. g. Vjesnik Grada Vrgorca 10/18 +

16. VRLIKA PGO Grada Vrlike za razdoblje 2015. – 2021. g. SG Grada Vrlike 07/15 +

8 Tablica 2. Nastavak

R.br. Plan gospodarenja otpadom (PGO) Dostavljeno izvješće GRAD / Općina Službeno glasilo JLS za 2018. godinu Glasnik 17. PGO 2017. g. Općine Baška - Baška Voda Općine Baška Voda za razdoblje 2010. – Voda 06/11

18. Bol PGO Općine Bol za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Općine Bol 8/18 +

19. Brela PGO 2022. g. Glasnik Općine Brela + Općine Brela za razdoblje 2018. – 2/18 20. Cista Provo PGO 2022. g. SG Općine Cista Provo + Općine Cista Provo za razdoblje 2017. – 03/18

21. Dicmo PGO Općine Dicmo za razdoblje 2014. – 2019. g. SG Općine Dicmo 02/14 +

22. Dugi Rat PGO 2022. g. SG Općine Dugi Rat + Općine Dugi Rat za razdoblje 2017. – 05/17 23. Dugopolje PGO 2021. g. SG Općine Dugopolje, + Općine Dugopolje za razdoblje 2015. – 03/16, 8/18 24. Gradac PGO ac za razdoblje 2014. 2019. g. SG Općine Gradac, + Općine Grad – 09/14 25. Hrvace PGO 2023. g. SG Općine Hrvace, + Općine Hrvace za razdoblje 2018. – 10/18

26. Jelsa PGO Općine Jelsa za razdoblje 2015. – 2021. g. SG Općine Jelsa, 07a/15 + Klis, 27. Klis PGO za razdoblje 2013. 2019. g. Vjesnik Općine - Općine Klis – 01/14 28. PGO 2020. g. SG Općine Lećevica + Lećevica Općine Lećevica za razdoblje 2014. – 11/15 29. PGO SG Općine Lokvičići, + Lokvičići Općine Lokvičići do 2022. g. 04/18 30. PGO za razdoblje 2018. 2023. g. SG Općine Lovreć, + Lovreć Općine Lovreć – 01/19 31. Marina PGO 2022. g. SG Općine Marina, + Općine Marina za razdoblje 2017. – 17/18 32. Milna -

33. Muć PGO Općine Muć za razdoblje 2015. – 2021. g. SG Općine Muć, 09/15 -

34. PGO 2022. g. SG Općine Nerežišća, + Nerežišća Općine Nerežišća za razdoblje 2017. – 2/18

35. Okrug PGO Općine Okrug za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Općine Okrug, 04/18 +

36. Otok PGO Općine Otok za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Općine Otok, 11/18 +

37. Podbablje PGO Op 2022. g. SG Općine Podbablje, + ćine Podbablje za razdoblje 2017. – 02/18 38. Podgora PGO 2022. g. Glasnik Općine Podgora, + Općine Podgora za razdoblje 2017. – 24/18 39. Podstrana PGO 2023. g. SG Općine Podstrana, + Općine Podgora za razdoblje 2018. – 27/18 40. Postira PGO 2022. g. SG Općine Postira, + Općine Postira za razdoblje 2017. – 03/18 Prgomet, 41. Prgomet PGO SG Općine + Općine Prgomet 03/09 42. Primorski Dolac PGO 2022. g. SG Općine Primorski + Općine Primorski Dolac za razdoblje 2017. – Dolac 52/17 43. PGO -2018.g. SG Općine Proložac - Proložac Općine Proložac za razdoblje 2010. 04/10 44. PGO -2022.g. SG Općine Pučišća + Pučišća Općine Pučišća za razdoblje 2017. 06/18

45. Runovići PGO Općine Runovići za razdoblje 2014.-2020.g. / +

46. Seget PGO Općine Seget za razdoblje 2017.-2022.g. / +

47. Selca PGO Općine Selca za razdoblje 2015.-2021.g. SG Općine Selca 04/16 -

9 Tablica 2. Nastavak

R.br. Plan gospodarenja otpadom (PGO) Dostavljeno izvješće GRAD / Općina Službeno glasilo JLS za 2018. godinu

48. Sućuraj PGO Općine Sućuraj za razdoblje 2014.-2020.g. SG Općine Sućuraj 01/15 +

49. Sutivan PGO Općine Sutivan za razdoblje 2017.-2022.g. SG Općine Sutivan 05/18 +

50. PGO 2021. g. SG Općine Šestanovac + Šestanovac Općine Šestanovac za razdoblje 2016. – 09/16

51. Šolta PGO Općine Šolta za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Općine Šolta 02/18 +

52. Tučepi PGO Općine Tučepi za razdoblje 2017.-2022.g. SG Općine Tučepi 05/18 +

53. Zadvarje PGO Općine Zadvarje za razdoblje 2017. – 2022. g. SG Općine Zadvarje 03/17 +

54. Zagvozd PGO Općine Zagvozd za razdoblje 2017.-2022. g. SG Općine Zagvozd 03/18 -

55. Zmijavci PGO Općine Zmijavci za razdoblje 2018. – 2023. g. SG Općine Zmijavci 02/18 +

Iz tablice 2. je razvidno da od ukupno 55 JLS s područja Splitsko-dalmatinske županije izvješće o provedbi PGO JLS za 2018. godinu nadležnom Upravnom odjelu za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša u Splitsko-dalmatinskoj županiji nije dostavilo ukupno njih 9 (gradovi Imotski i Stari Grad te općine Baška Voda, Klis, Milna, Muć, Proložac, Selca i Zagvozd). Kratak pregled podataka iz dostavljenih izvješća JLS dan je u Prilogu I. koji se nalazi u privitku Izvješća i čini njegov sastavni dio.

3.2. Planovi gospodarenja otpadom proizvođača otpada

Sukladno bivšem ZOGO-u proizvođač otpada koji je stvarao 500 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji bio je dužan izraditi plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada za određenu lokaciju. Plan nije bilo potrebno izraditi slučaju da proizvođač otpada posjeduje važeću izjavu o okolišu sukladno propisu o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili ISO 14001 ili je posjedovao važeću Dozvolu za gospodarenje otpadom. Proizvođač otpada bio je dužan izraditi plan u roku od godine dana od dana početka rada, odnosno u roku od tri mjeseca nakon što je prvi put proizveo 500 i više kilograma opasnog otpada u godinu dana. Plan se potom dostavljao nadležnom upravnom tijelu, odnosno UO SDŽ radi provjere usklađenosti sadržaja s odredbama propisa o gospodarenju otpadom. UO SDŽ bi izradio popis obveznika izrade plana i popis obveznika koji su izradili plan na području JP(R)S i dostavio ga HAOP-u do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Sukladno izmjenama ZOGO-a (NN 14/19) UKINUTA je obveza izrade Plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada. Također, više ne postoji obveza županijskog ureda da izrađuje popis obveznika izrade plana i popis obveznika koji su izradili plan na području županije i dostavlja ga do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

10 4. EVIDENCIJA TIJEKA OTPADA I REGISTAR ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA

Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša (dalje u tekstu: UO SDŽ) vodi Registar onečišćavanja okoliša (ROO) za područje Splitsko-dalmatinske županije. Stupanjem na snagu Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15) bitno su se izmijenile količine koje predstavljaju obvezu prijave (dostave) podataka u ROO, što onemogućava usporedbu podataka iz 2016. i 2017. godine sa prethodnim godinama. Sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša, obveznik dostave podataka dužan je nadležnom tijelu dostaviti podatke o nastanku i/ili prijenosu izvan mjesta nastanka opasnog otpada u ukupnoj količini većoj od ili jednakoj 0,5 tona godišnje i neopasnog otpada u ukupnoj količini većoj od ili jednakoj 20 tona godišnje. Obveznik dostave podataka dostavlja podatke o obavljanju djelatnosti oporabe odnosno zbrinjavanja otpada (osim zbrinjavanja otpada postupkom D2 odnosno D3), djelatnosti sakupljanja otpada, pružanju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, radu reciklažnog dvorišta uključujući i rad mobilnog reciklažnog dvorišta, te obavljanju djelatnosti trgovanja otpadom postupkom trgovanjem otpadom na malo. Podaci ROO za područje Splitsko-dalmatinske županije sastavni su dio Informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske (ISZO), u koji se između ostalog prikupljaju i podaci o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš koje nastaju u pojedinim djelatnostima tijekom kalendarske godine. Dostavljeni podaci sadrže naziv i vrstu otpada, ključni broj otpada koji se određuje prema djelatnostima iz kojih otpad nastaje, kao i količinu te tijek otpada kojim su gospodarile. Ključni brojevi otpada definirani su Pravilnikom o katalogu otpada (NN 90/15). Osnovna svrha ROO je uspostava jedinstvenog registra o ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari i otpada u okoliš, u obliku javnosti dostupne baze podataka o onečišćivačima i ispuštanjima onečišćujućih tvari i otpada u okoliš (zrak, tlo i vodu) iz pojedinačnih izvora. Ujedno treba naglasiti da se ulaskom Republike Hrvatske u EU kroz ROO osigurava obaveza dostavljanja podataka o onečišćavanju okoliša. U tu svrhu, obveznici ROO, imaju obvezu do 31. ožujka tekuće godine, elektroničkim putem dostaviti nadležnom tijelu u Županiji odgovarajuće obrasce za proteklu kalendarsku godinu. Za pristup i vođenje ROO koristi se elektronička programska oprema (aplikacija) koja omogućava mrežni unos, obradu i prikaz podataka pohranjenih u ROO. HAOP je za 2017. godinu izradilo novu aplikaciju u koju su po prvi put uključeni i obrasci i pragovi onečišćavanja propisani Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15). Podaci dostavljeni u ROO čuvaju se deset godina. UO SDŽ osigurava provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka i dostavlja ih HAOP-u u elektroničkom obliku do 15. svibnja tekuće godine za proteklu kalendarsku izvješće na razini države, te ga objavljuje na svojoj mrežnoj stranici do 01. prosinca tekuće godine. Primitkom Republike Hrvatske u Europsku Uniju HAOP je u obvezi Europskoj komisiji dostavljati podatke za Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari u okoliš. Za područje Splitsko-dalmatinske županije u 2018. godini nastanak opasnog otpada u ROO prijavio je ukupno 201 operater, a nastanak neopasnog otpada njih 94. Skupljanje otpada prijavilo je ukupno 27 operatera, dok je oporabu/zbrinjavanje prijavilo njih 23.

11 5. GOSPODARENJE OTPADOM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

Sukladno ZOGO-u, pravne i fizičke osobe-obrtnici mogu, nakon što ishode odgovarajuću dozvolu za gospodarenje otpadom, započeti obavljati djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja otpada i interventnog sakupljanja otpada, te djelatnost oporabe, zbrinjavanja ili druge obrade otpada. UO SDŽ rješava o zahtjevima za izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom za djelatnost gospodarenja otpadom, osim za gospodarenje opasnim otpadom i termičke obrade neopasnog otpada koja je u nadležnosti MZOE. U tablici 3. i na slici 1. daje se pregled 30 tvrtki koje posjeduju ukupno 54 dozvole i/ili rješenja o izmjeni i dopuni dozvole za gospodarenje otpadom na području Splitsko-dalmatinske županije. Među navedenim, 2 tvrtke posjeduju dozvolu za biološku obradu otpada, njih 15 za interventno sakupljanje otpada, 20 za obradu, 3 za odlaganje, 22 za oporabu, 23 za pripremu prije oporabe ili zbrinjavanja, 13 za pripremu za ponovnu uporabu, 16 za pripremne radnje, 26 za skladištenje, 29 za skupljanje i 6 za zbrinjavanje otpada. Pritom, samo jedna tvrtka s područja Županije (Cemex Hrvatska d.d.) ima dozvolu za spaljivanje/suspaljivanje i za termičku obradu otpada koju je izdalo nadležno Ministarstvo.

50 45 40 35 30

25

20 Vrstadozvole 15 10 5 0

Obrada Oporaba

Odlaganje Skupljanje Zbrinjavanje Skladištenje Biološka obrada Termička obrada radnje Pripremne

sakupljanje Interventno Spaljivanje / suspaljivanje

Proprema za ponovnu uporabu zaProprema ponovnu

ili Priprema prije zbrinjavanja oporabe

Broj dozvola / rješenja

Broj izdanih dozvola / rješenja Broj tvrtki

Slika 1. Dozvole za gospodarenje otpadom tvrtki s područja Splitsko-dalmatinske županije

12 Tablica 3. Dozvole za gospodarenje otpadom koje je izdao Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije

Datum Datum R.br. Tvrtka Dozvola izdavanja isteka Obrada Obrada uporabu uporabu Oporaba Oporaba Odlaganje Odlaganje Skupljanje Skupljanje Skladištenje Zbrinjavanje Zbrinjavanje ili zbrinjavanja zbrinjavanja ili Biološka obrada Biološka iprema za ponovnu zaponovnu iprema Pripremne radnje radnje Pripremne Pr Priprema prije oporabe oporabe prije Priprema Interventno sakupljanje sakupljanje Interventno

ADRIATIC- Dozvola za 1. BLIZNA d.o.o., gospodarenje          Trogir otpadom 30.5.2017 30.5.2017 30.5.2022

ARMANDA Dozvola za PROMET, obrt 2. gospodarenje za trg. i gosp.    otpadom otp., Hrvace 19.4.2016 19.4.2021

Rješenje o izmjeni i dopuni        dozvole 11.5.2017 11.5.2017 19.12.2019 19.12.2019

Rješenje o izmjeni dozvole        2.12.2015 2.12.2015 19.12.2019 19.12.2019

Rješenje o izmjeni dozvole   

BA - COM 15.10.2015 19.12.2019 3. d.o.o., Dicmo Rješenje o ispravci greške    14.10.2015 14.10.2015 19.12.2019

Rješenje o ispravci pogreške    12.2.2015 12.2.2015 19.12.2019 19.12.2019 Dozvola za obavljanje djelatnosti        gospodarenja otpadom 19.12.2014 19.12.2019

BRANIMIR - Dozvola za 4. COMERCE gospodarenje     d.o.o., Split otpadom 28.9.2017 28.9.2017 28.9.2022

Rješenje o izmjeni i dopuni dozvole za BRKAN-       gospodarenje PLANO d.o.o. 19.1.2018 15.3.2022 otpadom 5. za građenje i ekološku Dozvola za zaštitu, Trogir gospodarenje       otpadom 15.3.2017 15.3.2017 15.3.2022

13 Tablica 3. Nastavak

Datum Datum R.br. Tvrtka Dozvola izdavanja isteka Obrada Obrada uporabu uporabu Oporaba Oporaba Odlaganje Odlaganje Skupljanje Skupljanje Skladištenje Zbrinjavanje Zbrinjavanje ili zbrinjavanja zbrinjavanja ili Biološka obrada Biološka Pripremne radnje radnje Pripremne Priprema za ponovnu zaponovnu Priprema Priprema prije oporabe oporabe prije Priprema Interventno sakupljanje sakupljanje Interventno

Rješenje o izmjeni dozvole    4.5.2018 4.5.2018 29.9.2021 29.9.2021

Rješenje o izmjeni dozvole    4.5.2018 4.5.2018 29.9.2021 29.9.2021

Rješenje o izmjeni dozvole   4.5.2018 4.5.2018 29.9.2021 29.9.2021

Rješenje o izmjeni i dopuni     CEMEX dozvole HRVATSKA 3.10.2017 29.9.2021 6. d.o.o., Kaštel Sućurac Rješenje o izmjeni i dopuni     dozvole 22.8.2017 22.8.2017 29.9.2021

Dozvola za gospodarenje   otpadom 30.9.2016 30.9.2016 29.9.2021

Dozvola za gospodarenje    otpadom 29.9.2016 29.9.2016 29.9.2021

Dozvola za gospodarenje    otpadom 28.9.2016 28.9.2016 29.9.2021

CE-ZA-R Dozvola za Centar za 7. gospodarenje          reciklažu otpadom d.o.o., Zagreb 23.2.2017 23.2.2022

Rješenje o ispravci         pogreške CIAN d.o.o., 23.5.2017 27.7.2021 8. Split Dozvola za gospodarenje         otpadom 27.7.2016 27.7.2016 27.7.2021

14 Tablica 3. Nastavak

Datum Datum enje R.br. Tvrtka Dozvola izdavanja isteka Obrada Obrada uporabu uporabu Oporaba Oporaba Odlaganje Odlaganje Skupljanje Skupljanje Skladišt Zbrinjavanje Zbrinjavanje ili zbrinjavanja zbrinjavanja ili Biološka obrada Biološka Pripremne radnje radnje Pripremne Priprema za ponovnu zaponovnu Priprema Priprema prije oporabe oporabe prije Priprema Interventno sakupljanje sakupljanje Interventno

Dozvola za 9. ČISTOĆA d.o.o. gospodarenje Split       otpadom 17.10.2016 17.10.2016 31.12.2018

ČISTOĆA Dozvola za IMOTSKE 10. gospodarenje KRAJINE d.o.o.,        otpadom Imotski 27.4.2018 27.4.2023

D.V.D KAŠTEL Dozvola za GOMILICA 11. gospodarenje     d.o.o., Kaštel otpadom Gomilica 31.5.2016 31.5.2021 DOMIS d.o.o. za proizv., Dozvola za 12. reciklažu, trgov. gospodarenje        i usluge, Kaštel otpadom 16.8.2016 16.8.2016 16.8.2021 Sućurac DS SMITH Dozvola za UNIJAPAPIR 13. gospodarenje d.o.o.,       otpadom Zagreb 1.6.2016 1.6.2021 EKO KOMUNALIJE Dozvola za 14.. PLUS d.o.o. za gospodarenje          trg. i usluge, otpadom Podstrana 24.8.2018 24.8.2023

EKO PROLOŽAC, Dozvola za obrt za skuplj. i 15. gospodarenje distri. otpada,       otpadom Gornji Proložac 26.6.2017 26.6.2022

Dozvola za EKO SIROVINA 16. gospodarenje d.o.o., Split  otpadom 16.10.2015 16.10.2015 16.10.2020

Rješenje o izmjeni i dopuni        16.8.2021 16.8.2021

dozvole 18.10.2017

EKO-IMOTSKI, Dozvola za j.d.o.o. za 17. gospodarenje trgovinu i       otpadom usluge, Imotski 23.5.2017 23.5.2022

Dozvola za gospodarenje        otpadom 16.8.2016 16.8.2016 16.8.2021

15 Tablica 3. Nastavak

Datum Datum R.br. Tvrtka Dozvola izdavanja isteka Obrada Obrada uporabu uporabu Oporaba Oporaba Odlaganje Odlaganje Skupljanje Skupljanje Skladištenje Zbrinjavanje Zbrinjavanje ili zbrinjavanja zbrinjavanja ili Biološka obrada Biološka Pripremne radnje radnje Pripremne Priprema za ponovnu zaponovnu Priprema Priprema prije oporabe oporabe prije Priprema Interventno sakupljanje sakupljanje Interventno

Rješenje o izmjeni dozvole        

e-KOLEKTOR 24.8.2018 31.3.2022 18. d.o.o., Zagreb Dozvola za gospodarenje          otpadom 31.3.2017 31.3.2017 31.3.2022

Dozvola za JOLLY EKO 19. gospodarenje       d.o.o., Šibenik otpadom 29.12.2017 29.12.2017 29.12.2022

Rješenje o izmjeni dozvole        8.11.2017 8.11.2017 22.12.2019 22.12.2019

Dozvola za gospodarenje        otpadom KORUŠCE- 13.6.2017 13.6.2022 20. METALI d.o.o., Split Rješenje o dopuni dozvole        16.1.2017 16.1.2017 22.12.2019 22.12.2019 Dozvola za obavljanje djelatnosti        gospodarenja otpadom 22.12.2014 22.12.2019

MAJKA ZEMLJA Dozvola za 21. d.o.o., Dicmo gospodarenje        Prisoje otpadom 8.6.2017 8.6.2017 8.6.2022

MALI LUKA ZA Dozvola za 16 TRGOVINU I 22. gospodarenje USLUGE d.o.o.,      otpadom Podstrana 27.4.20 27.4.2021

Rješenje o izmjeni i dopuni       dozvole 8.6.2017 8.6.2017 12.4.2021 12.4.2021

MARASOVIĆ Dozvola za 23. d.o.o., gospodarenje       Dugopolje otpadom 23.5.2017 23.5.2017 23.5.2022

Dozvola za gospodarenje       otpada 12.4.2016 12.4.2016 12.4.2021

16 Tablica 3. Nastavak

Datum Datum R.br. Tvrtka Dozvola izdavanja isteka Obrada Obrada uporabu uporabu Oporaba Oporaba Odlaganje Odlaganje Skupljanje Skupljanje Skladištenje Zbrinjavanje Zbrinjavanje ili zbrinjavanja zbrinjavanja ili Biološka obrada Biološka Pripremne radnje radnje Pripremne Priprema za ponovnu zaponovnu Priprema Priprema prije oporabe oporabe prije Priprema Interventno sakupljanje sakupljanje Interventno

MICHIELI - Dozvola za 24. TOMIĆ d.o.o., gospodarenje     Pražnica otpadom 31.5.2017 31.5.2017 31.5.2021

Dozvola za ODVODNJA 25. gospodarenje d.o.o., Split     otpadom 28.7.2016 28.7.2016 28.7.2021

Rješenje o dopuni dozvole  13.7.2016 13.7.2016 PEOVICA 31.12.2018 26. d.o.o., Omiš Dozvola za gospodarenje  otpadom 4.5.2016 4.5.2016 31.12.2018 31.12.2018

TEKSTIL Dozvola za VLAKNO 27. gospodarenje d.o.o.,       otpadom Podstrana 24.4.2017 24.4.2022

Dozvola za gospodarenje       otpadom 8.2.2018 8.2.2018

TROGIR 31.12.2018 28. HOLDING d.o.o., Trogir Dozvola za gospodarenje      otpadom 21.11.2016 21.11.2016 21.11.2021

UGRIN- Dozvola za 29. TRADE, d.o.o., gospodarenje   otpadom Stobreč 7.9.2016 7.9.2021

Dozvola za UNIJA NOVA 30. gospodarenje d.o.o., Zagreb       otpadom 27.11.2017 27.11.2017 27.11.2022

Izdanih dozvola i rješenja = 54 3 22 35 4 41 39 20 26 45 46 8 UKUPNO Pravnih subjekata = 30 2 15 20 3 22 23 13 16 26 29 6

Na području Splitsko-dalmatinske županije u 2018. godini (izvor: ROO) obrađeno je ukupno 286.608,46 t otpada, što je za 18.230,56 t više nego u 2017. godini. Prijavljeni podatci o načinu postupanja s otpadom u 2017. i 2018. godini prikazani su u tablici 4.

17 Tablica 4. Količine otpada i način postupanja s otpadom na području Splitsko-dalmatinske županije

Količina (t) Ključni broj otpada Postupanje s otpadom Godina: 2017 Godina: 2018 01 04 13 R5 Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala 906,00 02 01 03 R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 2.695,00 269,00 02 03 04 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 0,35 04 02 09 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 0,55 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 06 01 02* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 0,36 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 08 01 15* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 33,23 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 11 01 11* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 35,84 3,50 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 11 01 13* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 99,58 43,95 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 12 01 01 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 1.493,26 651,18 12 01 03 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 15,96 10,84 12 01 05 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 41,31 66,74 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 12 01 09* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 103,77 650,94 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 12 01 17 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 167,22 5,84 13 01 05* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 1,92 28,63 13 01 10* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 16,24 20,34 13 01 13* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 11,22 6,67 13 02 04* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 8,33 3,24 13 02 05* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 251,48 250,36 13 02 06* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 25,61 36,63 13 02 08* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 303,40 500,56 13 03 07* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 8,00 92,59 13 03 10* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 0,60 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 13 04 03* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 2.154,11 3.334,92 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 13 04 03* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 39,60 79,79 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 13 05 02* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 42,49 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 13 05 07* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 1.039,66 754,02 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 13 05 07* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 40,24 81,86 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 13 05 08* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 3,90 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 13 07 03* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 57,12 22,90 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 13 07 03* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 11,16 Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao 15 01 02 R3 15,69 otapala (uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe) 15 01 02 R13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r12 (osim 37,50 privremenog skladištenja na mjestu nastanka, prije skupljanja) 15 01 04 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 206,73 589,21 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 15 01 10* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 37,12 28,48 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12

18 Tablica 4. Nastavak

Količina (t) Ključni broj otpada Postupanje s otpadom Godina: 2017 Godina: 2018 16 01 04* R4 Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala 1.893,43 2.603,94 16 01 06 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 28,74 4,04 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 16 01 07* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 17,05 19,72 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 16 01 13* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 0,14 16 01 17 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 228,73 103,72 16 01 19 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 0,75

16 01 19 R13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r12 (osim 0,01 privremenog skladištenja na mjestu nastanka, prije skupljanja) 16 01 22 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 0,14 0,29 16 02 13* R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 131,58 46,38 16 02 16 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 3,44 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 16 07 08* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 164,72 463,44 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 16 07 08* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 11,20 21,94 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 16 07 09* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 6,30 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 17 01 07 R5 Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala 31,32 17 04 01 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 27,96 22,14 17 04 02 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 93,22 36,47 17 04 03 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 2,93 2,72 17 04 04 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 0,13 17 04 05 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 31.652,87 44.898,38 17 04 07 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 245,83 40,22 17 04 07 PP Priprema prije oporabe ili zbrinjavanja 78,95 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 17 04 09* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 144,25 77,12 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 17 04 09* R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 0,42 23,36 17 04 11 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 20,27 21,27 17 06 04 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 6,40 35,06 Odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište (na primjer 17 06 05* D5 odlaganje u povezane komore koje su poklopljene i izolirane jedna od 466,24 338,62 druge kao i od okoliša itd.) Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 19 07 03 D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 13,56 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 19 08 01 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 1.330,66 1.143,80 19 08 02 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 194,27 146,24 19 08 05 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 390,00 385,00 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 19 08 09 D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 1.174,73 1.287,21 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 19 08 09 R13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r12 (osim 21,82 privremenog skladištenja na mjestu nastanka, prije skupljanja) Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 19 08 10* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 233,31 125,03 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 19 08 10* R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije 7,14 14,58 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 19 08 13* D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 22,72 13,06 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12

19 Tablica 4. Nastavak

Količina (t) Ključni broj otpada Postupanje s otpadom Godina: 2017 Godina: 2018 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 19 08 14 D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 26,42 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 20 01 01 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 443,00

20 01 01 R13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r12 (osim 696,30 privremenog skladištenja na mjestu nastanka, prije skupljanja) 20 01 08 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 182,70 20 01 36 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 6,22 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim 20 01 39 D9 postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se 8,01 zbrinjavaju bilo kojim postupkom d1 do d12 20 01 40 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 5.359,26 5.989,83 20 02 01 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 2.371,58 1.681,43 20 03 01 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 184.300,68 195.534,45 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja d 1 20 03 01 D15 do d 14 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije 14.238,92 7.011,50 skupljanja) 20 03 02 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 1.575,62 1.540,36 20 03 03 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 1.483,84 1.861,01 20 03 07 D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.) 10.942,21 10.573,19 20 03 07 R12 Mijenjanje otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r11 627,40 563,71

20 03 07 R13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe r1 do r12 (osim 13,00 privremenog skladištenja na mjestu nastanka, prije skupljanja) UKUPNO 268.377,90 286.608,46

Slika 2. prikazuje blagi pad udjela zbrinutog otpada (postupci D) u odnosu na udio oporabljenog (postupci R) koji je blago porastao u 2018. godini, a u odnosu na 2017. godinu. Postupak D1 – odlaganje otpada u ili na tlo u 2017. godini činio je 76%, a u 2018. godini 74% ukupne količine oporabljenog/zbrinutog otpada, što ga i dalje čini najzastupljenijim prijavljenim postupkom obrade otpada na području Županije. Ukupni postotak svih postupaka oporabe (R1-R13) u 2017. godini iznosio je svega 16,9%, a u 2018. godini 20,6%. Ovaj porast javlja se uslijed porasta količina otpada oporabljenog inače najzastupljenijim postupkom oporabe u Splitsko-dalmatinskoj županiji R12 – razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe R1 do R11, a koji čini gotovo 90% svih postupaka oporabe (R1-R13), te oko 18% ukupne količine oporabljenog/zbrinutog otpada.

120

100

80 Oporaba (R) 60 Zbrinjavanje (D) Udio Udio (%) 40

20

0 2017. 2018. Godina

Slika 2. Način postupanja s otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. i 2018. godini

20 5.1. Proizvodni otpad

Prema podacima iz ROO za 2018. godinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji prijavljena je ukupno 81.900,92 t proizvodnog otpada, od čega je oko 95% neopasnog, odnosno oko 5% opasnog proizvodnog otpada.

Ukupno 77.978,00 t neopasnog proizvodnog otpada dolazi iz 15 različitih grupa otpada koje označavaju vrstu industrije i procesa u kojem otpad nastaje (Tab. 5.). Analiza podataka pokazuje kako većina ovog otpada (76%) proizlazi iz grupe 19: Otpad iz građevina za gospodarenje otpadom, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda izvan mjesta nastanka i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu, najveći dio kojeg čini otpad ključnog broja 19 12 02 – željezni metali nastali mehaničkom obradom otpada.

Tablica 5. Neopasni proizvodni otpad proizveden u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2018. g.

Grupa i naziv otpada Proizvedeno (t) Ključni broj otpada Proizvedeno (t)

- 01 Otpad koji nastaje pri istraživanju, eksploatiranju i fizikalno 841,00 01 04 13 841,00 kemijskoj obradi mineralnih sirovina 02 01 03 340,42 02 01 04 0,02 Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, 02 02 02 39,28 02 799,15 šumarstva, lovstva i ribarstva, pripremanja i prerade hrane 02 03 04 357,96 02 06 01 14,98 02 07 04 46,49 Otpad od prerade drveta i proizvodnje drvenih i 03 ploča 147,96 03 01 05 147,96 namještaja, celuloze, papira i kartona 07 02 13 41,62 07 Otpad iz organskih kemijskih procesa 52,77 07 02 99 11,15 Otpad od proizvodnje, formulacije, dobave i uporabe (PFDU) 08 premaza (boje, lakovi i staklasti emajl), ljepila, sredstava za 0,16 08 03 18 0,16 brtvljenje i tiskarskih boja 09 Otpad iz fotografske industrije 6,40 09 01 99 6,40 10 Otpad iz termičkih procesa 613,38 10 13 04 613,38 metala i drugih 11 05 01 66,02 11 Otpad od kemijske površinske obrade i zaštite 87,19 materijala; hidrometalurgija neželjeznih metala 11 05 02 21,17 12 01 01 780,51 12 01 02 246,73 12 01 03 1.773,69 12 01 04 0,01 12 Otpad od mehaničkog oblikovanja te fizikalne i mehaničke 3.200,47 površinske obrade metala i plastike 12 01 05 77,97 12 01 13 0,00 12 01 17 317,88 12 01 99 3,68 15 01 01 5.224,65 15 01 02 424,26 Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine i sredstva za brisanje i 15 01 03 154,93 15 upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije 5.855,80 15 01 04 46,04 specificirana na drugi način 15 01 05 0,16 15 01 07 5,14 15 02 03 0,62

21 Tablica 5. Nastavak

Grupa i naziv otpada Proizvedeno (t) Ključni broj otpada Proizvedeno (t)

16 01 03 908,91 16 01 06 7,45 16 01 17 62,14 16 01 19 50,11 16 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu 1.075,30 16 01 20 21,65 16 01 22 20,86 16 06 04 0,44 16 08 01 3,74 17 01 01 22,30 17 01 02 13,20 17 01 03 12,98 17 01 07 29,94 17 02 01 9,43 17 02 02 0,50 17 02 03 2,34 17 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući 3.434,08 iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija) 17 04 01 16,66 17 04 02 63,20 17 04 05 3.059,25 17 04 07 102,84 17 04 11 14,62 17 06 04 32,94 17 08 02 53,88 Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili 18 01 01 0,04 18 srodnih istraživanja (osim otpada iz kuhinja i restorana koji ne 5,88 18 01 02 5,82 potječe iz neposredne zdravstvene zaštite) 18 01 09 0,02 19 02 06 0,16 19 07 03 646,04 19 08 01 1.130,17 19 08 02 146,97 19 08 05 380,00 Otpad iz uređaja za postupanje s otpadom, uređaja za 19 08 09 711,27 19 pročišćavanje gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i 59.684,70 19 09 05 0,44 vode i vode za industrijsku uporabu 19 12 01 641,46 19 12 02 55.059,56 19 12 03 590,01 19 12 04 2,84 19 12 07 311,84 19 12 12 63,94 20 01 01 1.201,97 20 01 02 0,02 20 01 08 303,76 20 01 10 0,94 20 01 11 0,15 20 01 25 78,08 20 01 36 19,52 obrta, 20 01 38 3,40 20 Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz 2.173,76 industrije i ustanova) uključujući odvojeno sakupljene sastojke 20 01 39 12,54 20 01 40 1,43 20 01 99 0,03 20 02 01 45,11 20 03 03 139,64 20 03 04 8,04 20 03 07 247,76 20 03 99 111,37 UKUPNO 77.978,00

22 Osim neopasnog proizvedeno je i ukupno 3.922,92 t opasnog proizvodnog otpada iz 16 različitih grupa otpada (Tab. 6.). Analiza podataka pokazuje kako gotovo 50% opasnog proizvodnog otpada proizlazi iz grupe 13: Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05,12 i 19), najveći dio kojeg čini otpad ključnog broja 13 04 03* – kaljužna ulja iz drugih plovila.

Tablica 6. Opasni proizvodni otpad proizveden u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2018. g.

Grupa i naziv otpada Proizvedeno (t) Ključni broj otpada Proizvedeno (t) Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, 02 0,03 02 01 08* 0,03 šumarstva, lovstva i ribarstva, pripremanja i prerade hrane 05 Otpad o prerade nafte, pročišćavanja prirodnog plina i 3,64 05 01 03* 3,64 pirolitičke obrade ugljena 06 01 02* 0,30 06 Otpad iz anorganskih kemijskih procesa 0,35 06 01 06* 0,04 06 04 04* 0,01 08 01 11* 79,06 Otpad od proizvodnje, formulacije, dobave i uporabe (PFDU) 08 01 17* 89,68 08 premaza (boje, lakovi i staklasti emajl), ljepila, sredstava za 176,3 brtvljenje i tiskarskih boja 08 03 17* 4,16 08 04 09* 3,40 09 01 01* 64,21 09 01 02* 2,92 09 Otpad iz fotografske industrije 68,55 09 01 03* 0,26 09 01 04* 1,16 10 Otpad iz termičkih procesa 0,18 10 01 04* 0,18 11 01 05* 81,15 11 01 06* 0,98 11 Otpad od kemijske površinske obrade i zaštite metala i drugih 326,00 11 01 09* 239,35 materijala; hidrometalurgija neželjeznih metala 11 01 13* 4,19 11 01 98* 0,33 12 01 09* 4,70 12 01 12* 22,83 12 Otpad od mehaničkog oblikovanja te fizikalne i mehaničke 28,82 površinske obrade metala i plastike 12 01 14* 0,72 12 01 20* 0,57 13 01 05* 24,90 13 01 10* 4,55 13 01 11* 0,60 13 01 13* 25,03 13 02 04* 0,70 13 02 05* 196,06 13 02 06* 4,93 13 02 08* 233,10 13 03 07* 37,52 13 03 10* 0,30 13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja 1.932,89 iz poglavlja 05,12 i 19) 13 04 03* 827,04 13 05 01* 3,12 13 05 02* 114,83 13 05 03* 1,75 13 05 07* 281,38 13 05 08* 4,20 13 07 01* 4,53 13 07 02* 4,02 13 07 03* 37,99 13 08 99* 126,34 Otpad od organskih otapala, rashladnih i potisnih medija (osim 14 06 01* 0,19 14 4,07 07 i 08) 14 06 03* 3,88

23 Tablica 6. Nastavak

Grupa i naziv otpada Proizvedeno (t) Ključni broj otpada Proizvedeno (t)

Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine i sredstva za brisanje i 15 01 10* 90,25 15 upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije 149,39 15 01 11* 0,93 specificirana na drugi način 15 02 02* 58,21 16 01 04* 109,09 16 01 07* 38,53 16 01 11* 0,00 16 01 13* 0,12 16 01 14* 3,11 16 01 21* 0,14 16 02 11* 26,88 16 02 13* 26,56 16 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu 472,53 16 03 03* 1,78 16 05 06* 4,69 16 05 07* 0,65 16 05 08* 0,23 16 06 01* 95,44 16 07 08* 164,31 16 07 09* 0,90 16 11 05* 0,10 17 02 04* 10,38 17 04 09* 109,44 17 04 10* 44,64 17 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući 271,57 iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija) 17 05 03* 0,17 17 06 03* 0,28 17 06 05* 106,66 Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili 18 01 03* 210,79 18 srodnih istraživanja (osim otpada iz kuhinja i restorana koji ne 217,08 18 01 06* 0,38 potječe iz neposredne zdravstvene zaštite) 18 01 08* 5,91 Otpad iz uređaja za postupanje s otpadom, uređaja za 19 02 05* 0,31 19 pročišćavanje gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i 133,05 19 08 10* 112,20 vode i vode za industrijsku uporabu 19 08 13* 20,54 20 01 21* 4,29 20 01 23* 63,27 20 Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz obrta, 138,47 20 01 33* 0,22 industrije i ustanova) uključujući odvojeno sakupljene sastojke 20 01 35* 69,89 20 01 37* 0,80 UKUPNO 3.922,92

24 5.2. Komunalni otpad

Komunalni otpad je otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Pri opisu gospodarenja komunalnim otpadom u praksi se najčešće govori o miješanom komunalnom otpadu koji se prikuplja putem kontejnera i kanti na javnim površinama, zgradama i obiteljskim kućama, glomaznom komunalnom otpadu, otpadu od čišćenja ulica, otpadu iz vrtova, parkova i kućanstava (biootpad i zeleni otpad), otpadnim muljevima (septičke jame, kanalizacija) te ostalima odvojeno skupljenim ili naknadno izdvojenim sastojcima komunalnog otpada koji mogu biti neopasni (npr. papir, staklo, plastika, tekstil, drvo i sl.) ili opasni s kojima se gospodari odvojeno (npr. baterije, fluorescentne cijevi). Sukladno PGO RH, očekuje se blagi rast količina komunalnog otpada do 2030. godine. Kako bi zaustavili trend rasta proizvedenog komunalnog otpada, povećali stupanj odvojenog prikupljanja i recikliranja te smanjili udio odloženog biorazgradivog otpada potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom koji potiče sprječavanje nastanka otpada, odvajanje otpada na mjestu nastanka i sadrži infrastrukturu koja omogućuje ispunjavanje ciljeva i gospodarenje otpadom sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom. Takav sustav daje naglasak na ponovno korištenje, popravak, obnavljanje i recikliranje postojećih materijala i proizvoda (Sl. 3).

Slika 3. Shema sustava gospodarenja komunalnim otpadom

Komunalni otpad u gradovima i općinama na području Splitsko-dalmatinske županije uglavnom sakupljaju komunalna društva i odlažu na odlagališta komunalnog otpada. Na području Splitsko- dalmatinske županije u ROO je prijavljeno ukupno 27 davatelja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, a koji otpad sakupljaju s područja 54 JLS Splitsko-dalmatinske županije te sakupljanjem obuhvaćaju ukupno 451.537 stanovnika (Tab. 7.). Otpad s područja općine Gradac prikuplja tvrtka Komunalno održavanje d.o.o. iz Ploča, i isti se odlaže izvan općine Gradac točnije na odlagalištu Lovornik u mjestu Baćina, a sve temeljem Ugovora o koncesiji KLASA: 022-05/17-03/06, URBROJ: 2147-04/17-03 od 12. siječnja 2017. godine.

25 Tablica 7. Davatelji javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada (MKO) i biorazgradivog komunalnog otpada (BKO) na području Splitsko-dalmatinske županije

Davatelj usluge* Područje s kojeg je otpad Broj stanovnika R.br. Naziv operatera sakupljen obuhvaćen MKO BKO MRD (GRAD / općina) sakupljanjem 1. Nautički centar Komiža d.o.o.  KOMIŽA 1.526 Dicmo 2.802 Hrvace 3.617 2. Čistoća Cetinske Krajine d.o.o.   Otok 5.474 SINJ 24.826 TRILJ 9.109 Dugopolje 3.469 KAŠTELA 38.667 Klis 4.801 3. Čistoća d.o.o.  Podstrana 9.129 SOLIN 23.926 SPLIT 178.102 Cista Provo 2.335 Lokvičići 807 Lovreć 1.699 Podbablje 4.680 4. Čistoća Imotske krajine d.o.o.   Proložac 3.802 Runovići 2.416 Zagvozd 1.188 Zmijavci 2.048 5. Eko Balkan j.d.o.o.  Prgomet 673 6. Eko Vrlika d.o.o.   VRLIKA 2.177 7. Grad Imotski - vlastiti pogon  IMOTSKI 10.764 8. Gradina Baška Voda d.o.o.  Baška Voda 2.775 9. Gradina Vis d.o.o.   VIS 1.934 10. Gradska čistoća i usluge d.o.o.  VRGORAC 6.572 11. Greben Brela d.o.o.  Brela 1.703 12. Jelkom d.o.o.  Jelsa 3.582 13. Komunalno Basilija d.o.o.  Šolta 1.700 14. Komunalno društvo "Grad" d.o.o.  SUPETAR 4.074 15. Komunalno Hvar d.o.o.   HVAR 4.251 16. Komunalno Stari Grad d.o.o.   STARI GRAD 2.781 17. Makarski komunalac d.o.o.   MAKARSKA 13.834 Marina 4.595 18. Marinski komunalac d.o.o.  Primorski Dolac 770 Bol 1.630 Milna 1.034 Nerežišća 862 Postira 1.559 19. Michieli-Tomić d.o.o.  Pučišća 2.171 Selca 1.804 Sutivan 822 Seget 4.854 20. Općina Lećevica  Lećevica 583 21. Općina Muć  Muć 3.882 22. Općina Sućuraj  Sućuraj 463 Dugi Rat 7.092 OMIŠ 14.936 23. Peovica d.o.o.  Šestanovac 1.958 Zadvarje 289 24. Podgora čistoća d.o.o.  Podgora 2.518 25. Rudej d.o.o.  Okrug 3.349 26. Trogir Holding d.o.o.   TROGIR 13.192 27. Tučepi d.o.o.  Tučepi 1.931

(MKO) Miješani komunalni otpad, (BKO) Biorazgradivi komunalni otpad, (MRD) Mobilno reciklažno dvorište

26 U 2018. godini davatelji javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada s područja Splitsko-dalmatinske županije preuzeli su ukupno 232.073,86 t otpada, od čega 99,98% neopasnog i 0,02% opasnog otpada. Količine i udjeli pojedinih vrsta komunalnog otpada sakupljenih s područja Županije u 2018. godini prikazani su u tablici 8. i na slici 4.

Tablica 8. Komunalni otpad sakupljen s područja Splitsko-dalmatinske županije u 2018. g.

PREUZETO (t) Poslovni subjekti UKUPNO Kućanstva Javne površine Spremnici za KBO NAZIV OTPADA PREUZETO Ostale odvojeno (t) Uslužne ekonomske Ostalo Kućanstva djelatnosti prikupljanje djelatnosti otpada papirna i kartonska 15 01 01 2.498,34 95 280,28 120,01 1.916,83 86,22 ambalaža 15 01 02 plastična ambalaža 183,33 64,46 41,12 5,48 69,75 2,52 15 01 04 metalna ambalaža 18,58 7,18 4 0 7,4 0 ompozitna) 15 01 05 višeslojna (k 41,09 0 0 0 41,09 0 ambalaža 15 01 07 staklena ambalaža 276,11 8,28 6,24 0 250,09 11,5 ambalaža koja sadrži 15 01 10* ostatke ili je onečišćena 1,13 0 0 0 1,13 0 opasnim tvarima 20 01 01 papir i karton 488,44 265,48 82,65 53,31 85,99 1 20 01 02 staklo 68,5 45 17 2,5 0 4 20 01 11 tekstili 2,53 0 0 0 2,53 0 20 01 23* odbačena oprema koja 1,51 0 0 0 1,51 0 sadrži klorofluorougljike 20 01 35* odbačena električna i 42,8 1,84 0 0 34,58 6,38 elektronička oprema drvo (nije navedeno 20 01 38 854,06 15,86 0 0 832,7 5,5 pod 20 01 37*) 20 01 39 plastika 58,27 8 4 1 40,71 4,56 20 01 40 metali 96,08 50 0 11,52 34,56 0 20 03 01 miješani komunalni 213.883,40 170.242,25 30.063,35 6.300,12 0 7.277,67 otpad 20 03 03 ostaci od čišćenja ulica 1.721,37 0 0 0 0 1.721,37 20 03 07 glomazni otpad 11.838,32 864,36 16,08 16,32 3.970,59 6.970,97 232.073,86 171.667,71 30.514,72 6.510,26 7.289,46 16.091,69

glomazni otpad 5%

ostaci od čišćenja miješani ulica komunalni otpad 1% 92%

odvojeni otpad 2%

Slika 4. Udjeli pojedinih vrsta otpada sakupljenih s područja Splitsko-dalmatinske županije u 2018. g.

27 Najveći udio, odnosno 92% sakupljenog otpada u 2018. godini činio je miješani komunalni otpad (20 03 01), od kojeg je 80% preuzeto iz kućanstava, 14% od poslovnih subjekata iz sektora uslužnih djelatnosti te po 3% od poslovnih subjekata iz ostalih ekonomskih djelatnosti i s javnih površina. Po udjelu od 5% slijedi ga glomazni otpad (20 03 07) kojeg je 93% preuzeto s javnih površina (od čega samo 34% iz spremnika) te 7% iz kućanstava. Najveći dio glomaznog otpada (30%) sakupljen je s područja Grada Supetra. Otpad kategoriziran kao ostaci od čišćenja ulica (20 03 03), sakupljen je samo s područja gradova Split i Solin te čini ~ 1% ukupno sakupljenog otpada. Ostali, odvojeno prikupljeni otpad činio je svega 2% ukupno sakupljenog opasnog i neopasnog otpada. Od OPASNIH KOMPONENTI koje su sakupljene s područja gradova Makarske i Omiša te općina Baška Voda, Dugi Rat, Podgora, Šestanovac i Zadvarje, najveći udio činila je odbačena električna i elektronička oprema (20 01 35*) te nešto ambalaže koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima (15 01 10*) kao i odbačene opreme koja sadrži klorofluorougljike (20 01 23*). Sav sakupljeni opasni otpad (izuzev ambalaže 15 01 10*) namijenjen je za postupak oporabe (R). Najveći udio opasnih komponenti (85%) sakupljen je putem spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Kada govorimo o odvojenom sakupljanju NEOPASNIH KOMPONENTI komunalnog otpada, prema podatcima ROO sa područja Županije u 2018. godini komunalne tvrtke odvojeno su prikupile 1.567,88 t otpadnog papira i kartona, stakla, tekstila, drva, plastike i metala, što čini svega 0,74% ukupno prikupljenog komunalnog otpada u Županiji te 2.963,10 t otpadne papirne i kartonske, plastične, metalne, višeslojne i staklene ambalaže, što čini svega 1,40% ukupno prikupljenog komunalnog otpada u Županiji. Ukupno 72% odvojeno prikupljenih neopasnih komponenti sakupljeno je putem spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na javnim površinama (59% papirne i kartonske ambalaže, 25% drva, 8% staklene ambalaže te manje od 3% za ostale ključne brojeve), 12% sakupljeno je iz kućanstava, 9% od poslovnih subjekata iz sektora uslužne djelatnosti, 4% od ostale ekonomske djelatnosti te 3% s ostalih javnih površina. Odnosi količina sakupljenih neopasnih komponenti odvojeno sakupljenog otpada ovisno o mjestu preuzimanja prikazani su na slici 5., a iz koje je razvidno kako se u kućanstvima sakuplja više ostalog otpada (69%, i to najvećim dijelom papir i karton), dok se od poslovnih subjekata i s javnih površina sakuplja više ambalažnog otpada (71%, i to najvećim dijelom papirna i kartonska ambalaža).

2.500,00

2.000,00

1.500,00

ambalaža (15 01) 1.000,00 Količina (t) Količina ostalo (20 01)

500,00

0,00 Kućanstva Poslovni subjekti - Poslovni subjekti - Javne površine – Javne površine – sektor uslužnih ostale ekonomske Spremnici za Ostalo djelatnosti djelatnosti odvojeno prikupljanje otpada

Mjesto preuzimanja otpada

Slika 5. Količina sakupljenih neopasnih komponenti odvojeno prikupljenog otpada ovisno o mjestu preuzimanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 2018. g.

28 5.3. Odlagališta otpada

Skupljeni otpad s područja JLS Splitsko-dalmatinske županije, a koji je namijenjen odlaganju, odlaže se na 15 službenih odlagališta: Ajdanovac (Vrgorac), Borovik (Grohote), Brdo Košer (Gornji Humac), Dolci (Stari Grad), Karepovac (Split), Kozjačić (Vinjani Gornji), Kupinovica (Supetar), Mala Prapratna (Jelsa), Mojanka (Kukuzovac), Poljanak (Otišić), Prapatna (Sućuraj), Stanišće (Hvar), Šćeće (Komiža), Vučje Brdo – Plano (Plano), Wellington (Vis), izuzev otpada sakupljenog s područja Grada Makarske i Općine Gradac. Sakupljeni komunalni otpad s područja Grada Makarske odvozi se na lokaciju Zagon gdje se razvrstavanje prikupljenog otpada i prešanje obavlja u stacionarnoj presi s press kontejnerima te se tako prešani otpad prevozi i predaje na daljnje zbrinjavanje ovlaštenim osobama Eko Moslavina d.o.o. i Komunalac Garešnica d.o.o. Otpad s područja općine Gradac prikuplja tvrtka Komunalno održavanje d.o.o. iz Ploča, i isti se odlaže izvan općine Gradac točnije na odlagalištu Lovornik u mjestu Baćina. Status sanacije službenih odlagališta na području Splitsko-dalmatinske županije (izuzev odlagališta Dolci i Kozjačić), a temeljem informacija dostavljenih putem Izvješća JLS za 2018. godinu, prikazan je u tablici 9.

Tablica 9. Status odlagališta otpada na području Splitsko-dalmatinske županije

NAZIV STATUS OPIS I STATUS SANACIJE ODLAGALIŠTA KORIŠTENJA Na odlagalište se odlaže komunalni, neopasni proizvodni otpad, a za prekrivanje se koristi i građevinski otpad. Odlagalište je ograđeno, ali nema donji brtveni sloj, procjedne vode su nekontrolirano odlazile u podzemlje, nije se otplinjavao otpad i nije postojao sustav za odvodnju oborinskih voda. Za izradu AJDANOVAC AKTIVNO projektne dokumentacije za sanaciju i zatvaranje odlagališta Ajdanovac dana 11. rujna 2017. sa Institutom IGH d.d. potpisan je Ugovor za izradu Elaborata zaštite okoliša i Idejnog projekta uključujući i izradu Geodetskog projekta te ishođenje Lokacijske dozvole za sanaciju i zatvaranje odlagališta. FZOEU je spreman sufinancirati izradu tehničke dokumentacije sa 75% ukupne vrijednosti. Prema PGO SDŽ nakon izgradnje RCGO Lećevica, odlagalište Borovik će se zatvoriti. Općina Šolta planira BOROVIK AKTIVNO izmjenu zahvata sanacije odlagališta otpada Borovik. Zahvatom je planirana sanacija i uređenje, nastavak odlaganja komunalnog otpada i naposljetku zatvaranje odlagališta. Odlagalište se službeno koristi od 2000. godine, međutim odlagalište ne posjeduje lokacijsku, građevinsku niti uporabnu dozvolu. Do sada je izrađena i ishođena sljedeća dokumentacija: Plan zatvaranja odlagališta ''Sanacija odlagališta komunalnog otpada Košer, Općina Pučišća'' (IGH PC Split, ožujak 2006.); Studija ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš za izvođenje radova na odlagalištu komunalnog otpada ''Košer'' u općini Pučišća u svrhu sanacije, nastavka rada, zatvaranja i prenamjene u pretovarnu stanicu (IGH-PC Split 2006.); Idejno rješenje – Sanacija odlagališta otpada Košer u Općini Pučišća (PanGeo projekt d.o.o., listopad 2016.); Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš BRDO KOŠER AKTIVNO ''Izmjena zahvata sanacije odlagališta otpada ''Košer'', Općina Pučišća'' (Maxicon d.o.o., Zagreb, studeni 2016.); Idejni projekt sanacije odlagališta otpada ''Košer'', Općina Pučišća (PanGeo Projekt d.o.o., srpanj 2017.); Geodetski projekt sanacije odlagališta (listopad 2017); Sklopljen je Kupoprodajni ugovor između Općine Pučišća i Jakova Michieli-Tomića kojim je riješen imovinsko-pravni status zemljišta na odlagalištu (listopad 2017); Izdana je Lokacijska dozvola za sanaciju odlagališta (pravomoćna od 11.07.2018); Sklopljen je Ugovor o izvođenju geotehničkih i geoloških istražnih radova s izradom geotehničkog elaborata (studeni 2018); Sklopljen je Ugovor o izradi glavnog građevinskog projekta sanacije odlagališta (studeni 2018); Katastar je donio rješenje o provedbi parcelacije za sanaciju odlagališta (prosinac 2018). Rad odlagališta planiran je do otvaranja CGO „Lećevica“. Tehničko-tehnološko rješenje sanacije odlagališta „Karepovac“ obuhvaća: 1. Sanaciju postojećeg stanja koja uključuje preoblikovanje starog otpada i prekrivanje završnim prekrivnim sustavom; 2. Izgradnju aktivnog sustava za prikupljanje, obradu i energetsko iskorištavanje odlagališnog plina; 3. Izgradnju nove plohe za odlaganje; 4. Izgradnju pratećih objekata (ulazno – izlazna zona, interne prometnice i sl.); 5. Krajobrazno uređenje saniranog dijela. Sanacija i zatvaranje odlagališta ''Karepovac'' obuhvaća faznu izgradnju i sastoji se od PAKETA A, B i C. U tijeku su radovi 1. faze paketa A koje obuhvaćaju izgradnju novih ploha s iskopom i premještanjem KAREPOVAC AKTIVNO postojećeg otpada uz izgradnju prateće infrastrukture. U tijeku je također i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu u obuhvatu sanacije. Za sanaciju je do sada izrađena projektna dokumentacija i ishođene su dozvole: Stručna podloga za ishođenje lokacijske dozvole (IGH d.d., siječanj 2006.); Lokacijska dozvola (17.07.2006., Split); Idejni projekt za ishođenje načelne dozvole (IGH d.d., srpanj 2006.); Načelna dozvola (08.11.2006., Split); Glavni projekt – Paket A za ishođenje potvrde glavnog projekta (IGH d.d., lipanj 2006.); Potvrda glavnog projekta za Paket A (24.04.2015., Split); Izmjene i dopune glavnog projekta – Paket A za ishođenje izmjene i dopune potvrde glavnog projekta (Institut IGH d.d., lipanj 2015.); Potvrda izmjene i dopune glavnog projekta za Paket A (10.08.2017).

29 Tablica 9. Nastavak

NAZIV STATUS OPIS I STATUS SANACIJE ODLAGALIŠTA KORIŠTENJA Do izgradnje ŽCGO i ustrojavanja ukupnog sustava zbrinjavanja otpada na području SDŽ, odlaganje komunalnog otpada vršit će se na postojećem odlagalištu otpada „Kupinovica“, uz istovremeno provođenje mjera njegove sanacije i uređenja. S ciljem sanacije i zatvaranja odlagališta, do sada je izrađena projektna dokumentacija (idejni, glavni projekt i izvedbeni projekt), ishođena je pravomoćna građevinska dozvola, izrađene su istražne bušotine te je ishođeno Rješenje Ministarstava zaštite okoliša i prirode. Sukladno Glavnom projektu (H-PROJEKT d.o.o., 2016), sanacija odlagališta će se provesti kroz dvije faze: FAZA 1: formiranje odloženog otpada, izgradnja obodnih prometnica i nasipa, brtvenog sustava preko formiranog otpada te na unutarnjim pokosima obodnih prometnica, sustava sakupljanja i KUPINOVICA AKTIVNO recirkulacije procjednih voda, sustava sakupljanja oborinskih voda, sustava otplinjavanja odloženog otpada, ulazne zone odlagališta i infrastrukturnih sustava; FAZA 2: izgradnja prekrivnog brtvenog sustava i ugradnja biofiltera na vrh izvedenih bunara. Nakon što se postojeći otpad prekrije s temeljnim 3 brtvenim sustavom, kapacitet nove plohe za odlaganje otpada iznosit će 78.000 m . Kroz 2018. godinu je ishođena pravomoćna građevinska dozvola za 1. fazu sanacije odlagališta, izrađen Izvedbeni projekt sa troškovnikom, te se geodetski redovito prati stanje na terenu. Dokumentacija za pokretanje postupka javne nabavke je krajem 2018.g. dostavljena FZOEU u svrhu pribavljanja potrebitih sredstava za sufinanciranje radova. Postupak javne nabavke i Ugovaranja radova na sanaciji se očekuje do kraja 2019. Općina Jelsa je krajem 2009. godine u cijelosti otkupila zemljište na kojemu se nalazi odlagalište i pristupila je izradi projektne dokumentacije za glavni izvedbeni projekt sanacije odlagališta. Tijekom postupka izrade i ishođenja potvrde glavnog projekta pojavila se potreba za otkupom manjeg dijela dodatnog zemljišta. Nakon što su riješeni imovinsko – pravni odnosi vezani uz otkup potrebnog MALA AKTIVNO zemljišta, sa vlasnicima je potpisan kupoprodajni ugovor čime su dali suglasnost na pravo građenja PRAPRATNA potrebno za ishođenje potvrde glavnog projekta, a koje rješenje je doneseno 2014. godine. Nakon toga pristupilo se novelaciji i izradi izvedbenog projekta i troškovnika radova 1. etape sanacije. Zatražena je suglasnost za daljnji postupak razrade idejnog rješenja i ishođenja građevinske dozvole za povećanje 3 3 kapaciteta buduće kazete za odlaganje novog otpada sa 12.000 m na kapacitet od 32.500 m . Za 1 . fazu proširenja, sanacije i zatvaranja sredstva će biti osigurana iz FZOEU. U 2018. godini je MOJANKA AKTIVNO ishođena Građevinska dozvola i izrađen je izvedbeni projekt proširenja, sanacije i zatvaranja odlagališta. POLJANAK AKTIVNO Nastavljeni su dogovori između Grada Vrlike i FZOEU vezano uz sanaciju deponija “Poljanak”. PRAPATNA AKTIVNO Sanacija je u pripremi. Mogućnosti daljnjeg odlaganja na odlagalište Stanišće su ograničene, a uvjeti neprihvatljivi. Odlagalište je potrebno djelomično sanirati i omogućiti daljnje odlaganje otpada dok se ne izgradi RCGO i pretovarna stanica na području Starog Grada. Planira se sanacija odlagališta u granicama određenim PPU Grada Hvara, te se po završetku sanacije i nakon zatvaranja odlagališta prostor odlagališta prekriva STANIŠĆE AKTIVNO pokrovnim brtvenim sustavom i privodi novoj namjeni. Za projekt sanacije odlagališta ishođena je Lokacijska dozvola (srpanj, 2013.), a zbog korekcije zone obuhvata ishođena je Izmjena i dopuna lokacijske dozvole (prosinac 2014.). U veljači 2015. godine kompletirana je tehnička dokumentacija – Glavni projekt sanacije odlagališta. Izrađen je parcelacioni elaborat , temeljem kojeg se pristupilo otkupu preostalog zemljišta i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Taj postupak je i dalje u tijeku. Površina otpada na odlagalištu iznosi više od 0,5 ha. Odlagalište se uredno nakon odlaganja ''pogurava'' i ŠĆEĆE AKTIVNO nasipava zemljanim materijalom. Sanacija je u pripremi. Završena je 1. faza sanacije: ishođena je uporabna dozvola, a u toku je postupak ishođenja okolišne

VUČJE BRDO – AKTIVNO dozvole. U veljači 2018. dobivena je dozvola za gospodarenje otpadom. 2. faza sanacije: u svibnju 2018. PLANO dobivena je građevinska dozvola . Od projektne dokumentacije za sanaciju odlagališta izrađena je Studija o utjecaju na okoliš (Institut IGH d.d., 2011.), lokacijska dozvola za sanaciju odlagališta i njegovo korištenje do uspostave RCGO prema Idejnom građevinskom projektu izrađenom od strane H-PROJEKT d.o.o. Od 2013. godine traje postupak ishođenja građevinske dozvole. Planirana sanacija obuhvaća preoblikovanje postojećeg otpada i njegovo prekrivanje završnim prekrivnim sustavom, izuzev dijela na kojem je izvedena ploha za prihvat građevinskog otpada koji sadrži azbest. Načelno područje zahvata sanacije odlagališta će se sastojati od: Ploha za prihvat građevinskog otpada koji sadrži azbest i ostali čvrsto vezani azbestni otpad; Sanirani WELLINGTON AKTIVNO stari dio odlagališta; Nova ploha za nastavak odlaganja uključujući i obodni nasip; Plato za pretovarnu stanicu; Protupožarni put s okretištem na kraju; Upravni i servisni dio komunalnog poduzeća Gradina Vis d.o.o. i buduće pretovarne stanice; Asfaltirana interna prometnica unutar kruga odlagališta; Sustav za odvodnju oborinskih voda – obodni kanal, separator i taložnice; Ograda. Zbog nedobivanja građevinske dozvole uslijed neusklađenosti stanja u zemljišniku i katastru, Grad Vis je u travnju 2018. godine podnio tužbu Državnom odvjetništvu protiv nepoznatog počinitelja. 2019. godine je sa FZOEU potpisan četrnaesti aneks ugovora o sufinanciranju sanacije i izgradnje odlagališta Welington.

30 Tablica 10. donosi prikaz podataka o količinama odloženog otpada na odlagališta u Splitsko- dalmatinskoj županiji tijekom 2017. i 2018. godine. Analizom dostupnih podataka može se zaključiti kako se na razini Županije na odlagališta još uvijek odlaže otpad u čijem sastavu se nalazi više od 90% miješanog komunalnog otpada.

Tablica 10. Odložene količine otpada na području Splitsko-dalmatinske županije

Udio MKO u ukupno odloženom Ukupno odloženo otpada (t) Ukupno odloženo MKO (t) ODLAGALIŠTE otpadu (%) 2017. 2018. 2017. 2018. 2017. 2018. Ajdanovac 2.629,00 2.628,00 2.629,00 2.628,00 100 100 Borovik 1.174,70 1.164,00 832,40 817,20 71 70 Brdo Košer 7.903,16 8.402,64 5.796,79 6120,78 73 73 Dolci 1.628,00 1.636,00 1.628,00 1.636,00 100 100 Karepovac 135.361,95 140.376,27 125.544,19 130.133,77 93 93 Kozjačić 8.220,00 7.865,00 8.100,00 7.645,00 99 97 Kupinovica 8.028,80 6.663,20 3.071,20 3.526,00 38 53 Mala Prapratna 2.863,00 2.921,00 2.863,00 2.921,00 100 100 Mojanka 27.290,81 27.394,25 25.773,00 25.929,00 94 95 Poljanak 289,50 296,50 289,50 296,50 100 100 Prapatna 268,00 258,00 268,00 258,00 100 100 Stanišće 4.215,10 3.346,03 4.215,10 3.346,03 100 100 Šćeće 1.793,00 1.220,00 1.793,00 1.220,00 100 100 Vučje Brdo - Plano / 8.715,08 / 8.466,50 / 97 Welington 1.605,00 608,48 1.497,50 590,68 93 97 Ukupno SDŽ 203.270,02 213.494,45 184.300,68 195.534,45 91 92 Ukupno RH 1.427.577,12 1.351.630,24 907.226,56 813.057,42 64 60

Od ukupne količine miješanog komunalnog otpada, najveća količina nastaje u Gradu Splitu (34%), dok ostale JLS sudjeluju s manje od 10% udjela (Sl. 6.).

0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%0%

Split Sinj Kaštela Trogir Solin Makarska Omiš Podstrana Trilj 34% Imotski Supetar Hvar Jelsa Seget Dugi Rat Baška Voda Podgora Otok Vrgorac Okrug Hrvace Dugopolje Bol Dicmo 1% Tučepi Brela Marina 2% Stari Grad Šestanovac Komiža 2% Klis Šolta Selca 2% Milna Muć Postira Sutivan Podbablje Proložac 2% Pučišća Runovići Vis 2% Cista Provo Zmijavci Lovreć 3% Zagvozd Nerežišća Vrlika 8% Sućuraj Lokvičići Primorski Dolac 4% Lećevica Zadvarje Prgomet 4% 7% 6%

Slika 6. Udio MKO nastalog u gradovima i općinama Splitsko-dalmatinske županije, 2018. g.

31 5.4. Građevine za gospodarenje otpadom i sprječavanje nastanka otpada

GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE OTPADOM su građevine za sakupljanje otpada, građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Građevinom za gospodarenje otpadom se ne smatra građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada.

1. Reciklažno dvorište (RD) je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada, dok je reciklažno dvorište za građevni otpad (RDGO) građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada. Prema podacima iz ROO u 2018. godini RD su od građana s područja gradova Split, Sinj i Trogir preuzela ukupno 9,13 t otpada (Tab. 11.). Najviše otpada preuzeto je s područja Grada Trogira (47%), a kojeg slijedi Grad Sinj (31%), dok je najmanje otpada preuzeto s područja Grada Splita (22%).

Tablica 11. Preuzete količine otpada na RD s područja Splitsko-dalmatinske županije

Ukupno Namijenjeno za postupak oporabe (R) Količi Naziv i adresa tvrtke/obrta koja Naziv operatera KBO na preuzeto (t) ili zbrinjavanja (D) preuzima otpad (t)

ČISTOĆA CETINSKE 20 01 01 2,84 (R) Oporaba 2,84 BA - COM d.o.o., Dicmo KRAJINE d.o.o., Sinj 08 03 17* 0,00 (R) Oporaba 0,00 TEHNOMOBIL obrt, Metković 15 01 01 0,01 (R) Oporaba 0,01 JOLLY EKO d.o.o., Šibenik 15 01 01 0,02 (R) Oporaba 0,02 JOLLY EKO d.o.o., Šibenik 15 01 02 0,01 (R) Oporaba 0,01 JOLLY EKO d.o.o., Šibenik 15 01 02 0,02 (R) Oporaba 0,02 JOLLY EKO d.o.o., Šibenik 15 01 04 0,00 (R) Oporaba 0,00 JOLLY EKO d.o.o., Šibenik 15 01 04 0,01 (R) Oporaba 0,01 JOLLY EKO d.o.o., Šibenik 15 01 05 0,01 (R) Oporaba 0,01 JOLLY EKO d.o.o., Šibenik 15 01 05 0,01 (R) Oporaba 0,01 JOLLY EKO d.o.o., Šibenik ČISTOĆA d.o.o., Split 15 01 07 0,04 (R) Oporaba 0,04 JOLLY EKO d.o.o., Šibenik 15 01 07 0,06 (R) Oporaba 0,06 JOLLY EKO d.o.o., Šibenik 20 01 10 0,01 (R) Oporaba 0,01 TEKSTIL VLAKNO d.o.o., Podstrana 20 01 10 0,03 (R) Oporaba 0,03 TEKSTIL VLAKNO d.o.o., Podstrana 20 01 11 0,00 (R) Oporaba 0,00 TEKSTIL VLAKNO d.o.o., Podstrana 20 01 11 0,01 (R) Oporaba 0,01 TEKSTIL VLAKNO d.o.o., Podstrana 20 01 23* 1,68 (R) Oporaba 1,68 TEHNOMOBIL obrt, Metković 20 01 32 0,00 (R) Oporaba 0,00 CIAN d.o.o., Split 20 01 34 0,00 (R) Oporaba 0,00 CIAN d.o.o., Split 20 01 35* 0,06 (R) Oporaba 0,06 TEHNOMOBIL obrt, Metković 13 02 05* 0,05 (R) Oporaba 0,05 CIAN d.o.o., Split 15 01 01 0,03 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,03 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 15 01 02 0,03 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,03 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 15 01 04 0,01 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,01 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 15 01 07 0,02 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,02 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 15 01 10* 0,00 (D) Zbrinjavanje 0,00 CIAN d.o.o., Split 16 01 14* 0,00 (D) Zbrinjavanje 0,00 CIAN d.o.o., Split 17 01 02 0,20 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,20 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 20 01 01 0,22 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,22 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 20 01 02 0,00 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,00 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 20 01 10 0,03 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,03 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir TROGIR HOLDING d.o.o., 20 01 11 0,03 -R12 0,03 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir Trogir (R13) Skladištenje prije R1 20 01 25 0,01 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,01 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 20 01 28 0,00 (D15) Skladištenje prije D1-D14 0,00 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 20 01 32 0,00 (D15) Skladištenje prije D1-D14 0,00 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 20 01 33* 0,00 (R4) Recikliranje/obnavljanje metala 0,00 CIAN d.o.o., Split 20 01 34 0,00 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,00 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 20 01 35* 0,13 (D) Zbrinjavanje 0,13 CIAN d.o.o., Split 20 01 35* 0,13 (D) Zbrinjavanje 0,03 TEHNOMOBIL obrt, Metković 20 01 38 0,00 (D) Zbrinjavanje 0,00 CIAN d.o.o., Split 20 01 39 0,07 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,07 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 20 01 40 0,03 (R13) Skladištenje prije R1-R12 0,03 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir 20 03 07 3,31 (R13) Skladištenje prije R1-R12 3,31 TROGIR HOLDING d.o.o., Trogir UKUPNO 9,13 9,03

32 Analizom podataka može se zaključiti da je u RD u Splitsko-dalmatinskoj županiji u izvještajnoj godini od ukupno preuzetog otpada sakupljeno najviše glomaznog otpada (36%), zatim papira i kartona (33%), odbačene opreme koja sadrži klorofluorougljike (18%), odbačena električna i elektronička oprema koja sadrži opasne komponente (4%) i cigle (2%), dok su ostale vrste otpada činile 1% ili manje udjela u ukupno preuzetoj količini otpada na RD (Sl. 7.). Promatramo li RD prema području preuzimanja, s područja Grada Trogira najveći udio (77%) činio je glomazni otpad (20 03 07), u Gradu Sinju je prijavljen jedino otpadni papir i karton (20 01 01), dok je na području Grada Splita od građana najviše (85%) preuzeto odbačene opreme koja sadrži klorofluorougljike (20 01 23*).

1% 2% 20 03 07 20 01 01 4% 20 01 23* 20 01 35*

17 01 02 15 01 07

36% 20 01 39 20 01 10

15 01 01 15 01 02 18% 13 02 05* 20 01 11

20 01 40 15 01 04

15 01 05 20 01 25

20 01 34 08 03 17*

20 01 28 15 01 10*

16 01 14* 20 01 38

20 01 32 20 01 33*

33% 20 01 02

Slika 7. Udjeli vrsta otpada predanog u RD na području Splitsko-dalmatinske županije, 2018. g.

ZOGO-om je propisana obveza JLS da osiguraju uspostavu minimalnog broja RD ili mobilnih jedinica (MRD) ovisno o broju stanovnika. Sukladno ZOGO-u, JLS koja ima 3.000 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje RD, dužna je osigurati funkcioniranje istog putem MRD. JLS koja ima više od 3.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog RD i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području. JLS koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri RD i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području. Sukladno gore navedenom Zakonu, ukupno 55 općina i gradova s područja Splitsko- dalmatinske županije obvezne su osigurati minimalno 29 MRD i 33 RD (Tab. 12.). Prema trenutnom stanju, dio JLS koje imaju između 1.500 i 3.000 stanovnika, te su do posljednjih Izmjena i dopuna predmetnog zakona iz 2019. godine imale obvezu izgradnje RD, već su izgradile ili su u prostorno-planskoj dokumentaciji predvidjele i započele postupak realizacije izgradnje RD, premda više nemaju ovu obvezu. Također, dio JLS koje imaju obvezu izgradnje RD, privremeno su ili trajno nabavile i MRD. Treba napomenuti i kako dio JLS planira suradnju kroz nabavu MRD te izgradnju i zajedničko korištenje RD izgrađenog na području jedne od njih. Analizom podataka iz izvješća JLS za 2018. godinu može se zaključiti da je zakonski propisan minimalni broj MRD/RD na području Županije do 2019. godine zadovoljilo svega 8 JLS: gradovi

33 Komiža i Vrlika te općine Baška Voda, Brela, Postira, Prgomet, Sućuraj i Šestanovac (Tab. 12.). Iz priloženih podataka može se zaključiti kako ukupni broj uspostavljenih RD, uključujući i MRD, nije zadovoljavajući (Sl. 8), te ga je u narednom razdoblju potrebno povećati. Temeljem izvješća JLS za 2018. godinu ukupno 20 JLS tijekom 2019. planira nabavu MRD (samostalno ili u suradnji), dok 44 JLS planira izgradnju RD s očekivanom realizacijom najkasnije do 2022. godine (samostalno ili u suradnji). Izgradnja RDGO u sklopu RD planirana je od strane ukupno 31 JLS (samostalno ili u suradnji više JLS). Obzirom na to da je izgradnja RD prema terminskom planu provedbe PGO RH predviđena do kraja 2019. godine (mjera M1.2.3), a temeljem planiranog kako je navedeno u izvješćima JLS za 2018., evidentno je da dio JLS s područja Splitsko-dalmatinske županije neće uspjeti zadovoljiti predviđeni rok za izgradnju RD do 2019. godine.

35 RD

30

25

20

15

10

5

Broj JLS na kojima je osigurano funkcioniranje MRD / MRD funkcioniranje osigurano je kojima na JLS Broj 0 Mobilno reciklažno dvorište Reciklažno dvorište

Minimalni zakonski uvjeti Uspostavljeno

Slika 8. Odnos broja uspostavljenih MRD i RD na području Splitsko-dalmatinske županije u odnosu na zakonski propisani minimum, 2018. g.

2. Sortirnica (S) odnosno postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada je građevina za gospodarenje otpadom namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i skladištenju odvojeno prikupljenog komunalnog otpada. Predviđeni rok za izgradnju postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog papira, kartona, metala, stakla, plastike i dr. (mjera M1.2.2) je prema PGO RH 2020. godina. Plan uspostave sortirnica na području Splitsko-dalmatinske županije prikazan je u tablici 12.

3. Kompostana i bioplinsko postrojenje (K/BP) su građevine za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, a koriste se za aerobnu (kompostište) ili anaerobnu (digestor) obradu s ciljem proizvodnje komposta, digestata i bioplina. Predviđeni rok za izgradnju postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada (mjera M1.3.3) je prema PGO RH 2020. godina. Plan uspostave ovih građevina na području Županije prikazan je u tablici 12.

34 4. Centar za gospodarenje otpadom (CGO) je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, a obično se sastoji od postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), za rad centra potrebnih zgrada, postrojenja za obradu otpadnih voda, unutrašnje infrastrukture, druge opreme, odlagališta za ostatni otpad te pretovarnih stanica. Predviđeni rok za izgradnju centara za gospodarenje otpadom (mjera M1.4.5) je prema PGO RH 2022. godina.

CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE Lokacija CGO Splitsko-dalmatinske županije planirana je otprilike 1 km sjeverozapadno od naselja Kladnjice u općini Lećevica. U centru će se prikupljati, obrađivati otpad koji nastaje na području 55 gradova i općina u Županiji. Dio otpada nastao u blizini dopremat će se u CGO izravno, dok će se otpad iz udaljenijih dijelova županije pretovarivati u pretovarnim stanicama (PS). Sukladno Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, planirana je izgradnja PS koje bi trebale biti izgrađene u Splitu, Sinju, Imotskom, Makarskoj, Vrgorcu te na otocima Šolta, Brač, Hvar i Vis. Konačan broj lokacija pretovarnih stanica će se odrediti studijom izvedivosti.

CGO Lećevica sastojat će se od:

 postrojenja za mehaničku obradu ostatka nerazvrstanog, miješanog komunalnog otpada  pogona za obradu mehanički izdvojenog biorazgradivog otpada iz miješanog komunalnog otpada  pogona za dozrijevanje kompostu sličnog proizvoda  pogona za biološku obradu prethodno izdvojenog biorazgradivog otpada  pogona za dozrijevanje komposta iz prethodno odvojenog biootpada  reciklažnog dvorišta  postrojenja za obradu građevnog otpada  odlagališta za obrađeni i neopasni otpad  sustava za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda,

Status uspostave CGO Lećevica Zbog uvedenih promjena u novom PGO RH i čekanja na uspostavu ugovornih odnosa između MZOE i konzultanata JASPERS (sredinom 2017.) koja nadgleda izradu Studije izvedivosti, revizija Studije se protegnula na 2018. g. Rad je rezultirao nastankom Studije izvedivosti po svemu usklađenoj s izmijenjenim zahtjevima PGO RH. MZOE je dana 24. prosinca 2018. godine objavilo Postupak izravne dodjele bespovratnih sredstava za CGO u Splitsko-dalmatinskoj županiji u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Specifični cilj 6i1 – Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta (šifra poziva KK.06.3.1.10). Za Društvo je uslijedila faza nacionalnog odobravanja Projekta odnosno primanja poziva na dostavu projektnog prijedloga za sufinanciranje Projekta. Nastavno na navedeno, Društvo je kao prihvatljivi prijavitelj dana 27. prosinca 2018. godine spremno podnijelo projektni prijedlog kroz sustav eFondovi. Donošenjem Odluke MZOE o financiranju, Projektu su dodjeljena sredstva EU u iznosu od 322.498.130,90 HRK.

Zbog okolnosti čekanja na nastavak započetih procedura pregleda i odobravanja Studije izvedivosti i projektne prijave od strane nadležnih institucija, odgođena je objava planiranih javnih nabava. Planirano ugovaranje se nije odigralo u 2018. godini, nije započelo izvršavanje ugovora pa niti plaćanje računa te sredstva nisu utrošena u planiranoj visini.

35 Imovinsko-pravno stanje na lokaciji CGO:  Zemljište u privatnom vlasništvu: Već su ranije sklopljeni predugovori s vlasnicima privatnih k.č. te je usklađeno katastarsko i zemljišnoknjižno stanje. Očekuje se rješavanje otkupa zemljišta.  Zemljište u vlasništvu RH: Društvo je već ranije zatražilo prijenos prava vlasništva nad oko 15 ha zemljišta s Ministarstva države imovine bez naknade. Tijekom 2018. godine Društvo je od zahtjeva odustalo, a zahtjev podnijela SDŽ. Rješavanje zahtjeva je u proceduri.  Zemljište u vlasništvu Općine Lećevica (oko 700 m2): zatražen je prijenos zemljišta u vlasništvo RCČO bez naknade, postupak u tijeku. Realizacija će biti vezana za otkup privatnog dijela zemljišta.

Javna nabava Za provedbu postupaka javne nabave izrađena je dokumentacija o nabavi javne nabave za sljedeća 4 predmete nabave - usluge:

 tehničke pomoći i upravljanja projektom CGO u SDŽ,  stručnog nadzora gradnje CGO u SDŽ,  vođenja odnosa s javnošću na području informiranja, komunikacije i vidljivosti projekta u SDŽ,  projektiranja 6 pretovarnih stanica u SDŽ.

U skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, za navedene predmete nabave provedeni su postupci Prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima (I. Prethodno savjetovanje u razdoblju od 21.02.2018.-05.04.2018., te II. Prethodno savjetovanje u razdoblju od 10.07.2018.- 25.07.2018.). Osim prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, provedene su i konzultacije sa službenih tijelima nadležnima za ex-ante (prethodnu) kontrolu dokumentacije o nabavi te su krajem srpnja 2018. godine objavljena sva 4 javna nadmetanja. Tijekom rujna 2018. godine izvršena su javna otvaranja ponuda, te je započela evaluacija ponuda za 3 predmeta nabave (tehnička pomoć i upravljanje projektom CGO u SDŽ, stručni nadzor gradnje CGO u SDŽ, projektiranje 6 PS u SDŽ), dok je za predmet nabave usluga vođenja odnosa s javnošću na području informiranja, komunikacije i vidljivosti projekta CGO u SDŽ, u prosincu 2018. godine donesena Odluka o odabiru izvršitelja usluge. Paralelno s prethodno navedenim, izrađivala se opsežna dokumentacija o nabavi za predmet nabave projektiranje i građenje CGO u SDŽ.

Infrastruktura za CGO Po pitanju komunalne infrastrukture za CGO i 6 pretovarnih stanica održani su sastanci s predstavnicima tvrtki nadležnih za pojedini infrastrukturni priključak te je dogovorena dinamika pripreme i izgradnje. Stanje je sljedeće:

 ishođene su građevinske dozvole za sve 3 dionice Rekonstrukcije i djelomičnog izmještanja ceste Ž 6098 i 6115, te građevinska dozvola za Rekonstrukciju raskrižja Ž6098 i nerazvrstane ceste kroz koje će biti položene instalacije vode, struje i telekomunikacije do CGO;  ishođena je građevinska dozvola za vodoopskrbu izvan obuhvata županijskih cesta za dionice kroz zaseok Taraši i zaseok Barani;  za objekte vodoopskrbe za CGO (procrpnica, vodosprema i cjevovod) u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole;  ishođena je i građevinska dozvola za izgradnju trafostanice Lećevica te građevinska dozvola za elektroenergetski kabel KB 35 kV Uble Lećevica.

36 Prijava za proglašenje projekta strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske:  izrađena je kompletna dokumentacija potrebna za uvrštenje projekta „Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije“ na Listu strateških investicijskih projekata RH;  osnovana je Operativna skupina za pripremu i provedbu projekta;  u veljači 2018. godine Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je donijelo Odluku o uvrštenju projekta na Listu strateških projekata;  u svibnju 2018. godine održan je prvi sastanak Operativne skupine radi međuresornog usuglašavanja i koordiniranja aktivnosti koje su potrebne za provedbu projekta i rokova njihova izvršenja, te drugi u listopadu 2018. godine.

PRETOVARNE STANICE (PS Split, PS Sinj, PS Zagvozd, PS Brač, PS Vis, PS Hvar) Pretovarna stanica Split Imovinsko-pravno stanje: Društvo je izradilo prijedlog Ugovora o osnivanju i prenošenju prava građenja, te je isti sa Gradom Splitom zaključen 08. siječnja 2018. godine. Infrastruktura: U sklopu projekta prometnice Put Kamena nalazi se i se pristupna cesta do PS Split na Karepovcu koja je neophodna da bi PS Split bila u funkciji i dobila uporabnu dozvolu. Ishođena je lokacijska dozvola za pristupnu cestu koja još nije postala pravomoćna, s obzirom na uloženu tužbu od stranki u postupku Upravnom sudu. Postupak u tijeku.

Pretovarna stanica Brač, Općina Pučišća Imovinsko-pravno stanje: Ugovor o osnivanju prava građenja između Društva i Općine Pučišća zaključen je 19. siječnja 2018. godine.

Pretovarna stanica Zagvozd Infrastruktura: Nakon izdavanja lokacijske dozvole za pristupnu cestu od D76 do PS Zagvozd Društvo je dobilo punomoć od Hrvatskih cesta d.o.o. za izradu glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole što se očekuje da bi trebalo biti dovršeno u veljači 2019. godine. Hrvatskim cestama je upućen zahtjev da se izvođenje predmetne ceste stavi u plan nabave za 2019.

Pretovarna stanica Vis Imovinsko-pravno stanje: rješavanje ovog pitanja je u tijeku u sklopu rješavanja istog pitanja na lokaciji odlagališta Wellington. Problem predstavlja neusklađenost zemljišnika i katastra. Svi započeti postupci su u tijeku.

Pretovarna stanica Stari Grad, Hvar Imovinsko-pravno stanje: Radi se o zemljištu u vlasništvu RH i rješavanje ovog pitanja je u tijeku. Infrastruktura: Pristupna prometnica sastavni je dio projekta izgradnje PS Stari Grad. Izrađena je Podloga za građevine i zahvate u prostoru, za prometni priključak PS Stari Grad, te je u tijeku ishođenje lokacijske dozvole za priključak na ŽC 6252.

Lokacijske dozvole za PS: za PS Sinj, PS Zagvozd i PS Pučišća su predani zahtjevi temeljem kojih su produžene valjanosti lokacijskih dozvola za iduće dvije godine (do 2020.)

37 SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA temelj je cjelokupnog sustava koji za cilj ima zaustaviti trend rasta proizvedenog komunalnog otpada, povećanje stupnja odvojenog prikupljanja i recikliranja te smanjenje udjela odloženog biorazgradivog otpada. Ovakav sustav gospodarenja komunalnim otpadom potiče sprječavanje nastanka otpada, odvajanje otpada na mjestu nastanka i sadrži infrastrukturu koja omogućuje ispunjavanje ciljeva i gospodarenje otpadom sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom te istovremeno daje naglasak na ponovno korištenje, popravak, obnavljanje i recikliranje postojećih materijala i proizvoda. Ono što se smatralo „otpadom“ može se pretvoriti u resurs. Prvi korak u cjelokupnom sustavu je osigurati provođenje mjera za sprječavanje nastanka otpada, a koje su definirane Planom sprječavanja nastanaka otpada. Najvažnije mjere u poglavlju sprječavanja nastanka otpada su uspostava Centara za ponovnu uporabu (CPU) i osiguranje potrebne opreme za kućno kompostiranje (KK). Također, kroz PGO RH propisano je kako se u okviru reciklažnog dvorišta može se osigurati i odvojeni dio za ponovnu uporabu proizvoda (npr. »kutak ponovne uporabe proizvoda«) (KPU).

5. Centar za ponovnu uporabu (CPU) je subjekt čija je aktivnost sakupljanje, obnova ili popravak i ponovna distribucija proizvoda koji bi u suprotnom postali otpad. Pod određenim uvjetima CPU proizvode ili dijelove proizvoda koji su postali otpad postupkom oporabe odnosno pripremom za ponovnu uporabu (provjera, čišćenje ili popravak) može pripremiti za ponovnu uporabu i uz ukidanje statusa otpada vratiti na tržište kao proizvod. U skladu s opisom aktivnosti djelatnosti CPU predstavlja aktivnosti sprječavanja nastanka otpada kad se radi o proizvodima i aktivnosti pripreme za ponovnu uporabu kad se radi o otpadu. Uspostavom CPU potiče se razmjena i ponovna uporaba isluženih proizvoda ili stvari i predmeta koje posjednik ne treba i ne želi, a još uvijek se mogu koristiti. Kroz CPU ponovno će se moći uporabiti tekstil (odjeća i obuća), namještaj, električni i elektronički uređaji, te predmeti široke potrošnje poput posuđa, knjiga, igračaka, sportske opreme, bicikala, dječje opreme i sl. Predviđeni rok za uspostavu centara za ponovnu uporabu (mjera M1.1.2) je prema PGO RH 2022. godina. Plan uspostave ovih građevina na području Splitsko-dalmatinske županije prikazan je u tablici 12.

6. Kutak ponovne uporabe (KPU) može se osigurati u okviru RD. Na ovom mjestu građani mogu donijeti stvari koje ma više ne trebaju, a drugi građani (slabijeg imovinskog statusa) mogu te stvari uzeti za daljnju upotrebu. Plan uspostave KPU na području Splitsko-dalmatinske županije prikazan je u tablici 12.

7. Kućno kompostiranje (KK) način je sprječavanja odlaganja biootpada na odlagališta otpada i doprinošenja ostvarenju ostalih ciljeva gospodarenja otpadom. Naime, poticanjem građana na kompostiranje nastoji se postići Cilj je postići da kućanstva odvajaju biootpad od ostalog kućnog (komunalnog) otpada odlaganjem u spremnike za biootpad, te da kompostiranjem u vlastitim komposterima ili u vlastitom vrtu smanje ukupnu količinu proizvedenog otpada. KK predviđeno je za ruralna područja, odnosno predgrađa urbanih sredina s većim brojem samostalnih stambenih jedinica s okućnicom. Predviđeni rok za uspostavu kućnog kompostiranja (mjera M1.1.3) je prema PGO RH 2020. godina. Plan uspostave KK na području Splitsko-dalmatinske županije prikazan je u tablici 12. Temeljem izvješća JLS za 2018. godinu može se zaključiti kako veliki dio JLS u Županiji, njih 37 promiče uspostavu KK. Od navedenih, svega 6 JLS je započelo s konkretnim aktivnostima uspostave, dok su druge JLS u raznim fazama planiranja i uspostave.

38 Tablica 12. Pregled uspostavljenih i planiranih građevina za gospodarenje otpadom (MRD – mobilno reciklažno dvorište, RD - reciklažno dvorište, RDGO - reciklažno dvorište za građevni otpad, S – sortirnica, K/BP – kompostana / bioplinsko postrojenje) i sprječavanje nastanka otpada (KPU – „kutak ponovne uporabe“, CPU – centar za ponovnu uporabu, KK – kućno kompostiranje) na području Splitsko-dalmatinske županije

Legenda:  zadovoljen zakonski propisani minimum,  uspostavljeno, Da – planirano, Ne – nije planirano, ! – planirano u suradnji

Propisani Broj R.br. minimum MRD RD KPU RDGO S K/BP CPU KK Napomena GRAD / Općina stanovnika broja RD

Nabava MRD u tijeku. Realizacija RD i RDGO očekuje se do kraja 2020. U sklopu RD planira se KPU, i to u prvoj fazi gradnje. S u drugoj fazi gradnje RD 1. HVAR 4.251 1 RD Da Da Da Da Da Da i K u trećoj fazi  planirani su s realizacijom do 2022. Sustav KK je uspostavljen i baziran je na volju građana. Građanima je podijeljeno 70 vrtnih kompostera zapremine 400 l. U planu je izgradnja suvremenog RD, a koje će biti na raspolaganju i stanovnicima U planu je nabaviti cca 100 posuda za kompostiranje vrtnog 2. IMOTSKI* 10.764 1 RD Da Da O. Lokvičići i Proložac. otpada koje će se zainteresiranim građanima podijeliti besplatno. Konačan broj posuda odredit će se nakon provođenja ankete među građanima. Nabava MRD je planirana tijekom 2019. RD je izgrađeno na lokaciji Rudine, K. Novi. RDGO je planirano na području tupinoloma. Na području Grada Kaštela djeluje udruga „Reto centar prijatelji nade“ koji u okviru svog djelovanja ima radionice za 3. KAŠTELA 38.667 2 RD Da  Ne Da Ne Ne Ne Da popravak bijele tehnike, rabljenog namještaja te restauratorske radionice. Grad ne planira otvaranje vlastitog CPU već bi s navedenom udrugom sklopio ugovor o obavljanju navedene djelatnosti. Planirana je uspostava KK podjelom spremnika i edukativnim radionicama. Nabavljeno je MRD, a planirana je nabava još jednog. Realizacija RD očekuje se do kraja 2022. RDGO i S nisu predviđeni u PGO Komiže. Nabava mini sustava za kompostiranje predviđena je kroz PGO Grada Komiže do 2022. no još uvijek nije definirana lokacija. Stanovnici Komiže do uspostave svojeg RD koristiti će RD s 4. KOMIŽA 1.526 1 MRD Da Ne Ne Ne Da Da   RDGO, S i K na odlagalištu Welington (G. Vis). Uspostava CPU predviđena je u PGO Komiže, no do sada nisu pokrenute radnje za uspostavu. Grad Komiža provoditi će edukativne aktivnosti o važnosti sprječavanja nastanka otpada i kompostiranju. Nabaviti će se dodatni kućni komposteri i podijeliti stanovništvu. Tijekom 2018. nabavljena su 2 MRD. Realizacija RD je u fazi postupka određivanja lokacije. Trenutno nema adekvatnog područja za prikupljanje i kompostiranje 5. MAKARSKA 13.834 1 RD  Da Ne Ne Ne Ne Da biootpada. Planira se i dodjela kućnih kompostera građanima koji imaju uvjete za postavljanje i korištenje kompostera. Očekivano vrijeme realizacije 2019. godina.

39 Tablica 12. Nastavak

Propisani Broj R.br. minimum MRD RD KPU RDGO S K/BP CPU KK Napomena GRAD / Općina stanovnika broja RD Tijekom 2016. nabavljeno je MRD, a koje koriste i stanovnici O. Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje. RD je u fazi završetka izgradnje, a sadržavat će i RDGO, S i K. Izrađuje se idejni projekt za RDGO. S je u izgradnji u sklopu RD, te se njen dovršetak planira u 2019. godini. Tijekom 2018. ishodovana je pravomoćnu građevinsku 6. OMIŠ 14.936 1 RD Da Da Da Da Da Ne Da  dozvolu za K. RD sa RDGO, S i K biti će na raspolaganju stanovnicima Općine Dugi Rat, Zadvarje i Šestanovac. Grad Omiš je aplicirao za nabavku 1500 spremnika za kompostiranje, te će oni biti raspoređeni korisnicima za području Grada Omiša u zadnjem kvartalu 2019. godine. Nabava MRD je planirana. Realizacija RD očekuje se do kraja 2019. RDGO i CPU nisu predviđeni prostorno-planskom dokumentacijom. U 2018. godini G. Sinj prijavio na Javni poziv za iskaz interesa za izgradnju i opremanje S. na 7. SINJ 24.826 1 RD Da Da Ne Da Ne Ne K nije predviđe  prostorno-planskom dokumentacijom. U 2015 godini nabavljeno je 150 kompostera. U narednom razdoblju komposteri će se nabavljati sukladno raspoloživim sredstvima. Grad Solin ne planira nabavu MRD. Očekivana realizacija RD je do kraja 2019., a planira se i još jedna lokacija u Mravincima. U planu je određivanje lokacije za RDGO u prostorno-planskoj dokumentaciji. S, K i CPU će se koristiti zajedno s 8. SOLIN 23.926 1 RD Ne Da Ne Da ! ! ! Da gradom Splitom, na Karepovcu. Grad Solin u 2019. godini priprema natječaj za nabavku kućnih kompostera koje će dijeliti na adresama kuća koje su izrazile potrebu za istim. Nabavljena su 2 MRD kojima upravlja tvrtka Čistoća d.o.o. MRD koriste i stanovnici O. Podstrana. Trenutno na području Grada Splita od minimalno 7 postoji samo jedno RD, a za 3 nova su izrađeni glavni projekti. RDGO i CPU su planirani u PGO Splita, a koji predviđa korištenje S u partnerstvu s ovlaštenom pravnom osobom za gospodarenje otpadom (tvrtka JOLLY EKO d.o.o.), dok ne izgradi svoju na području Grada Splita ili u suradnji s drugim JLS. Na području Grada Splita razmatrano je i područje za izgradnju K u blizini odlagališta „Karepovac“. Rezultati analize 9. SPLIT 178.102 7 RD   Ne Da Da Da Da Da potencijalne 2 lokacije pokazali su da zbog utvrđenih ograničenja nisu prihvatljive za realizaciju K potrebnog kapaciteta. Elaborat izbora lokacije i tehnologije za obradu biootpada izradit će Zajednica gospodarskih subjekata temeljem potpisanog Ugovora o pružanju usluge u suradnji sa Gradom Splitom. Broj zainteresiranih korisnika za postavljanje i primjenu kućnih kompostera iznosi oko 1.100 domaćinstava. Izradit će se elaborat za ocjenu mogućnosti primjene kućnog kompostiranja na području Grada Splita za vlasnike samostalnih stambenih jedinica i obiteljskih kuća sa okućnicom. 10. STARI GRAD* 2.781 1 MRD Da Predviđena je izgradnja RD, revizija lokacije je u tijeku.

40 Tablica 12. Nastavak

Propisani Broj R.br. minimum MRD RD KPU RDGO S K/BP CPU KK Napomena GRAD / Općina stanovnika broja RD U tijeku je postupak ishođenja građevinske dozvole za RD. U tijeku je i ID PPU Grada Supetra kojom bi se odredila lokacija za zbrinjavanje biootpada na lokaciji 11. SUPETAR 4.074 1 RD Da Da Da Da Milovica u k.o. Škrip – izvan građevinskog područja naselja. Planira nabavu kućnih kompostera u narednom razdoblju. Nabava MRD je planirana tijekom 2019. U tijeku je priprema projektne dokumentacije za RD i dokumentacije za izvlaštenje RDGO. G. Trilj javio se na 12. TRILJ 9.109 1 RD Da Da Da Da Ne Ne Da natječaj MZOE za nabavu S. K nije predviđena prostorno-planskom dokumentacijom. CPU trenutno nije predviđen prostornom dokumentacijom. Grad Trilj ima namjeru opskrbiti svako domaćinstvo kućnim komposterom. Grad Trogir nabavio je 2 MRD. Realizacija RD očekuje se do kraja 2019. ili početka 2020. RDGO planirano je u sklopu odlagališta Vučje Brdo – Plano u 2020. Izgradnja 13. TROGIR 13.192 1 RD  Da Da Da Da Ne Ne Da S planirana je do kraja 2019. godine ili početka 2020. godine. Planirana je nabava kućnih kompostera za područje Grada u kojima ih je moguće postaviti. Očekivano vrijeme realizacije do 2020. godine. Ne planira se nabava MRD. Izgradnja RD na odlagalištu Welington je u tijeku. U sklopu RD planirana je i izgradnja RDGO, S i K, a koje će koristiti i stanovnici G. 14. VIS 1.934 1 MRD Ne Da Ne Da Da Da Ne  Komiže. Uspostava sustava KK je u fazi nabave spremnika. Budući da u Gradu Visu postoji veliki broj kućanstava s kućama i okućnicama te da se već podijelilo 50 kompostera građanima, u planu je nastaviti s istim. MRD je nabavljeno u 2019. Za RD na lokaciji PZ Jurilji izrađeno je idejno rješenje. 15. VRGORAC 6.572 1 RD  Da Da Da Da Da Da RDGO, S i K planirani su u sklopu RD. Uspostava sustava KK planira se uspostaviti nabavkom vrtnih kompostera za domaćinstvo. - 16. VRLIKA 2.177 1 MRD Da MRD je nabavljeno u 2018. Za RD izrađen je elaborat tehničko tehnološkog rješenja   i nabavljena je oprema. Komposteri za KK su nabavljeni. MRD je nabavljeno tijekom 2016. RD je uspostavljeno na lokaciji „Lipa glavica“. U 17. Baška Voda* 2.924 1 MRD !   tijeku su pregovori s O. Zadvarje i Zagvozd o realizaciji zajedničkog RDGO. Ne planira se nabava MRD. Izgradnja RD je u planu, a u sklopu njega planirano je i 18. Bol 1.630 1 MRD Ne Da Da ! ! RDGO. O. Bol trenutno koristi S odlagališta Košer (O. Pučišća). K je planirana za cijeli otok Brač. MRD je nabavljeno tijekom 2018. Za RD je izrađena projektna dokumentacija. 19. Brela 1.703 1 MRD  Da Da Ne Ne Ne Ne Da Izgradnja RDGO nije planirana. U slučaju potrebe za S predviđena je suradnja s drugim JLS. Planirana je uspostava sustava KK s očekivanom realizacijom do 2020. Nabava MRD je planirana tijekom 2019. Realizacija RD se očekuje do kraja 2019. U tijeku je postupak prona KK je u fazi uspostave. 20. Cista Provo 2.335 1 MRD Da Da Ne Da Ne Ne Ne Da laženja lokacije za RDGO. Dostavljeni su letci i potrebne obavijesti i upute svim korisnicima usluge od strane Čistoće Imotske krajine. 21. Dicmo 2.802 1 MRD Da U 2018. je ishođena pravomoćna građevinska dozvola za RD.

41 Tablica 12. Nastavak

Propisani Broj R.br. minimum MRD RD KPU RDGO S K/BP CPU KK Napomena GRAD / Općina stanovnika broja RD Općina Dugi Rat koristi MRD u suradnji s G. Omišem te O. Šestanovac i Zadvarje, a 22. Dugi Rat 7.092 1 RD ! ! ! ! ! ! Ne Da nakon izgradnje koristiti će i RD sa RDGO, S i K u Zakučcu (G. Omiš). Općina Dugi Rat planira podjelu kućnih kompostera u zadnjem kvartalu 2019. godine. MRD je nabavljeno tijekom 2018. Za RD je ishođena građevinska dozvola i sklopljen je ugovor s izvođačem radova. RDGO nije predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom, građevinski otpad odlaže se na privatnom RDGO Marasović d.o.o. 23. Dugopolje 3.469 1 RD  Da Da ! Ne Ne Ne Da Na području Općine Dugopolje većina stanovnika stanuje u vlastitim kućama, neki imaju svoje kompostane, a cilj je potaknuti još više ljudi da sami kompostiraju biootpad. Planira se nabava spremnika za biootpad na kućnom pragu kao i nabava kompostera. Planira se podjela kanti za biootpad i kompostera. MRD je nabavljeno tijekom 2018. Općina Gradac nema mogućnost izgradnje RD te će isto, kao i RDGO, S i K koristiti u suradnji s Gradom Ploče nakon realizacije koja 24. Gradac 3.261 1 RD  ! ! ! ! ! Ne Da se očekuje do kraja 2018. Sustav KK nije još uspostavljen ali je planirana uspostava. Do kraja 2019. u planu je nabaviti 50 kompostera koji bi se bez naknade ustupili mještanima s područja Općine Gradac. Biootpad se kompostira 25. Hrvace* 3.653 1 RD Da Izgradnja RD je u planu, no još nije definirana lokacija. privatno. Nabava MRD je planirana tijekom 2019. U 2018. je izrađena projektna 26. Jelsa 3.582 1 RD Da Da Da dokumentacija za ishođenje građevinske dozvole za RD. Lokacija za izgradnju RDGO je osigurana u PPU Jelsa.

27. Klis* 4.801 1 RD Da Izgradnja RD je u planu. U tijeku je postupak pronalaženja lokacije. Planira se nabava MRD. Nije planirana izgradnja RD. RDGO se planira uvrstiti u 28. Lećevica 583 1 MRD Da Ne Ne Da Da Da Da Da prostorno-plansku dokumentaciju. S i K su planirane u sklopu CGO Lećevica. Planira se uspostaviti sustav KK u skoro vrijeme. Planira se nabava MRD te izgradnja RD u suradnji sa susjednim općinama i G. 29. Lokvičići 807 1 MRD ! ! ! Da Ne Ne Ne Ne Imotskim. RDGO je u postupku pronalaženja lokacije. Sustav KK nije planiran jer je Općina Lokvičići ruralno područje. Planirana je nabava MRD tijekom 2019. Planirana je uspostava KK i u tijeku je 30. Lovreć 1.699 1 MRD Da Ne Ne Ne Ne Ne Ne Da realizacija sustava. Edukacija je vršena putem letaka. U 2019. je planirana nabav U tijeku 31. Marina 4.595 1 RD Da Da Da a MRD, a kojeg će koristiti i O. Primorski Dolac. je ishođenje građevinske dozvole za RD Vinovac u sklopu kojeg će biti i S. 32. Milna 1.009 1 MRD / Planira nabavu 100 komada posuda za 33. * 3.882 1 RD Da Da Određena je lokacija RD u RZ Prisike 1. Muć kompostiranje od 350 l.

42 Tablica 12. Nastavak

Propisani Broj R.br. minimum MRD RD KPU RDGO S K/BP CPU KK Napomena GRAD / Općina stanovnika broja RD Planirana je nabava MRD. U prostorno-planskoj dokumentaciji predviđa se evidentiranje lokacije za RDGO. Za zbrinjavanje organskog otpada zainteresiranim su korisnicama dani na korištenje komposteri te su isti educirani o načinu korištenja, a obrađeni organski otpad koristi se za vlastite potrebe. S obzirom da je 34. Nerežišća 862 1 MRD Da Da  područje Općine ruralno područje gdje većina stanovnika raspolaže okućnicama i vrtovima te s obzirom da biootpad čini najveći udio u otpadu, Općina Nerežišća kontinuirano educira stanovnike o mogućnostima i načinu izgradnje i korištenja kompostišta u vlastitom kućanstvu. Na području Općine funkcionira kamion s oznakama MRD, a koji dolazi po dogovoru. Nabava MRD nije planirana. Izgradnja RD započela je u 2019., a očekivana realizacija je krajem iste godine. RGDO je planirano za 2020. Nabava S 35. Okrug 3.349 1 RD  Da Ne Da Da Da Ne Da planirana je u 2019. godini. Izgradnja K planirana je za 2020. Sustav KK još nije uspostavljen. Općina planira nabavu kućnih kompostera te će poticati stanovništvo na kućno kompostiranje na privatnim površinama ili pomoću spremnika- kompostera. MRD je nabavljeno tijekom 2016. U tijeku je utvrđivanje lokacije za RD, a do 36. Otok 5.474 1 RD  Da Ne Ne Ne Ne Da izgradnje se planira koristiti RD G. Sinja. Općina namjerava nabaviti oko 500 kompostera za kućnu uporabu (do 2020). Ne planira se nabava MRD. Ishođena je građevinska dozvola za RD čija realizacija se 37. Podbablje 4.680 1 RD Ne Da Ne Da Ne Ne Ne  očekuje do kraja 2019. RD izgradit će se u suradnji s O. Runovići. Lokacija za RDGO je određena. Uspostava sustava KK se primjenjuje po domaćinstvima. Ishođena je lokacijska dozvola za RD, no u tijeku je rješavanje imovinsko – pravnih 38. Podgora 2.518 1 MRD Da Ne Da Da Da Ne Da odnosa. RDGO, S i K planirani su u sklopu RD, a planira se da će ih koristiti i stanovnici O. Tučepi. Uspostava KK planira se do kraja 2019. godine. MRD je osigurano u suradnji s tvrtkom Čistoća d.o.o. Ishođena je građevinska dozvola za RD te je u tijeku postupak javne nabave odabira izvođača. Očekivana realizacija izgradnje RD u sklopu kojeg je planirana S je do početka 2020. Planira se 39. Podstrana 9.129 1 RD ! Da Da Da Da Da Ne Da utvrđivanje lokacije za RDGO u prostorno-planskoj dokumentaciji. K će se realizirati u suradnji s tvrtkom Čistoća d.o.o. Uspostava sustava KK realizirat će se prema planu tvrtke Čistoća d.o.o. Split. MRD je nabavljeno tijekom 2018. Uspostava sustava KK nije planirana zbog 40. Postira 1.559 1 MRD Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne  nedostataka ljudskih i novčanih kapaciteta. 41. Prgomet 683 1 MRD  Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne MRD je nabavljeno. Planira se korištenje MRD u suradnji s O. Marina. S obzirom da je područje Općine 42. Primorski Dolac 770 1 MRD ! Ne Ne Ne Ne Ne Ne Primorski Dolac ruralno područje nije planirana nabava kućnih kompostera već će se lokalno stanovništvo nastaviti baviti kompostiranjem kao i do sada. Planira se nabava MRD te izgradnja RD u suradnji sa susjednim općinama i G. 43. Proložac* 3.802 1 RD ! ! ! Da Imotskim. Lokacija za RDGO je utvrđena.

43 Tablica 12. Nastavak

Propisani Broj R.br. minimum MRD RD KPU RDGO S K/BP CPU KK Napomena GRAD / Općina stanovnika broja RD Planira se nabava MRD tijekom 2019. Očekivano vrijeme realizacije RD je 2020. Na odlagalištu Košer postoji sortirnica u vlasništvu koncesionara Michieli Tomić d.o.o., a koju koriste i stanovnici O. Bol. U PPU Općine Pučišća u sklopu pretovarne stanice na lokaciji 44. 2.171 1 MRD Da Da Da Ne Da Da Ne Da „Košer“ predviđeno je područje za izgradnju građevina kao što su K i sl. Pučišća Za sada se ne planira ulaganje u K jer je naglasak stavljen na BP. U planskom razdoblju nabavit će se spremnici za kompostiranje te će se izraditi edukacijsko- informativni materijali i organizirat edukativne i promidžbene aktivnosti i radionice. Očekivano vrijeme realizacije 2019./2020. godina. Planirana je nabava MRD u suradnji s JLS na području kojih djeluje tvrtka Čistoća 45. Runovići 2.416 1 MRD ! ! ! Ne Ne Ne Da Imotske krajine d.o.o. Izgradnja RD planirana je u suradnji s O. Podbablje. Promiče se sustav KK.

46. Seget 4.863 1 RD Da U tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole za RD na lokaciji PZ Ljutine. Planirana je nabava MRD. Izgradnja RD u GZ Konopice planirana je s realizacijom do 47. Selca* 1.804 1 MRD Da Da Da Da sredine 2019. Planirana je i izgradnja RDGO. Planirana je nabava 550 kućnih kompostera. Izgradnja K 48. 463 1 MRD Da Ne Ne Ne RD Prapatna je u fazi ishođenja građevinske dozvole. rješavat će se u Sućuraj  suradnji s ostalim JLS otoka Hvara Planirana je nabava MRD. Na uspostavi s 49. Sutivan 822 1 MRD Da Ne Ne Ne Ne Ne Da ustava KK raditi će se ovisno o zainteresiranosti lokalnog stanovništva i prostornim uvjetima. Općina Šestanovac koristi MRD u suradnji s G. Omišem te O. Dugi Rat i Zadvarje. Projektna dokumentacija za RD Šestanovac biti će spremna za lokacijsku dozvolu sredinom 2019. RDGO planirano je u sklopu RD Šestanovac. O. Šestanovac koristiti 50. Šestanovac 1.958 1 MRD  Da Da ! ! Ne Da će S i K u sklopu RD u Zakučcu u suradnji s G. Omišem te O. Dugi Rat i Zadvarje. Većina mještana Općine Šestanovac izjasnila se o kompostiranju biorazgradivog otpada na vlastitoj kompostnoj hrpi pa će stoga Općina provesti javni poziv za iskaz interesa za nabavku kompostera i iste nabaviti ovisno o interesu mještana. Nabava MRD planirana je tijekom 2019. Realizacija RD očekuje se tijekom 2019. U 51. Šolta 1.700 1 MRD Da Da Da Da Da Ne Da tijeku je izrada glavnog projekta za RDGO. Izgradnja S i K planirana je do 2020. Planirana je nabava kućnih kompostera do 2020. godine. Ne planira se nabava MRD. U tijeku je postupak izmjene projektno-tehničke dokumentacije za RD. Izgradnja RDGO, S i K nije planirana već se planira korištenje 52. Tučepi 1.931 1 MRD Ne Da Ne ! ! ! Ne Da onih u sklopu RD O. Podgora. Sustav KK je u planu te će se zainteresiranim građanima podijeliti komposteri i upute za korištenje.

44 Tablica 12. Nastavak

Propisani Broj R.br. minimum MRD RD KPU RDGO S K/BP CPU KK Napomena GRAD / Općina stanovnika broja RD Općina Zadvarje koristi MRD u suradnji s G. Omišem te O. Dugi Rat i Šestanovac. Planirana je izgradnja RD. RDGO je u fazi završnog idejnog rješenja. U tijeku su pregovori s O. Baška Voda i Zagvozd o realizaciji zajedničkog RDGO. Do izgradnje 53. Zadvarje 289 1 MRD ! Da Da ! ! Da Da vlastitog RD O. Zadvarje koristit RD zajedno s RDGO, S i K u suradnji s G. Omišem te O. Dugi Rat i Zadvarje. CPU je planiran za period nakon završetka radova na reciklažnom dvorištu. Sustav KK planiran je po nabavci spremnika za kućno kompostiranje. U tijeku su pregovori s O. Baška Voda i Zadvarje o realizaciji zajedničkog RDGO. 54. Zagvozd* 1.188 1 MRD ! Da Općina planira mini kompostane za svako domaćinstvo, a već duži period komunalno poduzeće letcima i obavijestima stanovnike educiraju o tehnikama kompostiranja. Planirana je nabava MRD u suradnji s JLS na području kojih djeluje tvrtka Čistoća 55. Zmijavci 2.048 1 MRD ! ! ! Da Ne Ne Ne Da Imotske krajine d.o.o. Izgradnja RD planirana je u suradnji s O. Podbablje. Planirana je izgradnja RDGO. Općina promiče se sustav KK.

*JLS u svom izvješću za 2018. godinu nije dostavila podatke te su planovi o izgradnji i nabavi preuzeti iz izvješća za 2017. godinu

Na području Splitsko-dalmatinske županije uspostavljeno je ili planirano i slijedeće:  OPREMA ZA SJECKANJE GRANJA I VRTNOG OTPAD: opremu je do sada nabavilo ukupno 6 JLS: gradovi Hvar, Kaštela, Split i Vis te općine Runovići i Zmijavci. Nabavu opreme za sjeckanje granja i vrtnog otpada u narednom periodu planira dodatnih 11 JLS : gradovi Makarska, Omiš i Vrgorac te općine Brela, Gradac, Okrug, Podstrana, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zadvarje.  Provedbu ZELENE JAVNE NABAVE planiraju gradovi Hvar, Kaštela, Komiža, Makarska, Omiš, Solin, Trilj i Vrgorac te općine Dugi Rat, Dugopolje, Okrug, Podgora, Podstrana, Primorski Dolac, Runovići, Šestanovac, Zadvarje i Zmijavci.

Postojeće i planirano stanje „ZELENIH OTOKA“ kao i sam način gospodarenja otpadom, pojedinačno po JLS, detaljno je opisano u Prilogu I koji je sastavni dio ovog Izvješća.

45 5.5. Nepropisno odbacivanje otpada

Temeljem podataka iz Izvješća JLS za 2018. godinu (Tab. 13.), 28 JLS prijavilo je ukupno 177 lokacija na kojima se nalazi nepropisno odbačeni otpad. Od navedenih, 35 lokacija je sanirano, 3 su nakon sanacije ponovno aktivne, djelomično je sanirano njih 30 dok je 109 lokacija i dalje nesanirano.

Tablica 13. Lokacije nepropisno odbačenog otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 2018.g.

Procijenjena količina otpada GRAD / Općina Naziv divljeg odlagališta (m3) Divlje odlagalište uklonjeno Jelavića pogon 660 DA IMOTSKI* Put od Podjezerina do Agrokoke 200 DA Put Dragočeva, Kaštel Sućurca 100 NE Rimski put, Kaštel Sućurac 20 NE Rimski put, kaštel Sućurac 20 DA Put Groblja, Kaštel Sućurac 500 NE Put Kave, Kaštel Sućurac 120 NE Cesta dr. Franje Tuđmana, Kaštel Sućurac 40 NE Ivana Pavla II, Kaštel Kambelovac 60 NE KAŠTELA Ivana Pavla II, Kaštel Lukšić 40 NE Ulica Sv. Felicije, Kaštel Stari 15 NE Put Malačke, Kaštel, Stari 70 NE Put Sv Jurja, Kaštel Stari 25 NE Put SV. Jurja, Kaštel Novi 100 NE Ivana Pavla II, Kaštel Novi 120 NE Put Umca, Kaštel Novi 70 NE Put sv. Marte, Kaštel Štafilić 80 NE Ulaz ulice Put Volicije od lstoka 5 NE Protupožarni put prema selu Kotišina, prvi sa desna 8 NE Protupožarni put prema selu Kotišina, drugi sa desna 3 NE MAKARSKA Makadam put 50 metara od sela Zlib prema zapadu , 10 NE Ulica Mate Vladića preko puta TC ,,Pevec" 2 NE Protupožarni put povise svetišta Vepric - ulaz sa Kuka 3 NE Vrisovci 50 NE Mimice – Stara cesta 10.000 NE Slime 2.000 NE Podgrađe 800 NE OMIŠ Kostanje 5.000 NE Zvečanje 10 NE Gata 500 NE Stanići 150 NE Donja Ostrvica 500 DA Jasensko i Karakašica DA SINJ Bazana – Sinj DA Suhač – Kava Bulji – Put prema Pandži DA Mravinački gaj 200 NE Put Voljaka (na dvije lokacije) 170 NE Ulica sv. Tekle 150 NE Ulica Joze Kljakovića Šantića 120 NE Ulica Marka Marulića 50 NE Ulica Vladimira Čerine 50 NE SOLIN Ulica Braće Radić u Marvincima 50 NE Krešimirova ulica u Vranjicu 80 NE Bubići 10 DA Vranjički put 200 NE Ulica don Frane Bulića 3.000 NE Ispod nadvožnjaka brze ceste Solin-Klis 50 DA Lokacija starog kamenoloma Plate ispod Škripa 1.000 NE Lokacija šumskog puta Stubli - Sv. Rok iznad Supetra 400 NE SUPETAR Lokacija uz poljski put iznad Gospe Lurdske 10 NE Lokacija uz poljski put iznad Glavice u Mircima 115 NE Lokacija uz ulicu Don Drage Bosiljevca - Put Mutnika 50 NE Velić 300 DJELOMIČNO Vedrine 250 DJELOMIČNO TRILJ Tijarica 500 DJELOMIČNO Čaporice 200 DJELOMIČNO Vojnić 100 DJELOMIČNO

46 Tablica 13. Nastavak

Naziv divljeg odlagal Procijenjena količina otpada GRAD / Općina išta (m3) Divlje odlagalište uklonjeno Drvenik Veli 1.100 DJELOMIČNO Drvenik Mali 550 DJELOMIČNO Put Sv. Ante, Žedno 1.100 DJELOMIČNO Kod groblja Žedno 20 DJELOMIČNO Pantan (ispod trgovačkog centra Lidl) DA Naselje Plano-put odlagališta iza Plive DJELOMIČNO Zagorska ulica DJELOMIČNO Plano, Gornje Plano kod doma starih 100 DJELOMIČNO Plano, Donje Plano kod piste 100 DJELOMIČNO TROGIR Divulje stanica 80 DJELOMIČNO Travarica, Soline 50 DJELOMIČNO Travarica, Zagorska ulica 70 DJELOMIČNO Travarica, Ribola 80 DJELOMIČNO Travarica, Naselje vrtić 70 DJELOMIČNO Travarica, Groblje 150 DJELOMIČNO Travarica, Betanija zgrade 50 DJELOMIČNO Arbanija, Sv. Križ 100 DJELOMIČNO Arbanija kod Škrape 80 DJELOMIČNO Mastrinka 80 DJELOMIČNO Okjuc – Podstražje 1.000 DA Samogor – Vis 10 DA VIS Serpentine - Vis 15 DA Lorca - Vis 20 DA Tihobraćepolje – Stončica -Vis 20 DA Stilja 50 NE Stilja prema lukovima 1 40 NE Stilja prema lukovima 2 60 NE Stilja prema lukovima 3 300 NE Milina zasjeda Mijaca jama 1.000 NE Raskrižje Kozica-Mijaca 400 NE Poljica 1 60 NE Poljica 2 50 NE Poljica 3 300 NE Raščane 80 DA Kozica-stara cesta Makarska 200 NE Vlaka 250 NE Majići 1.300 NE VRGORAC Zavojane 500 NE Turići 50 NE Višnjica 200 NE Kokorići 70 NE Orah Bubnji 60 NE Rastok polje 30 NE Podprolog NE Veliki Prolog Dropulići 150 NE Barbiri 150 NE Umčani 300 NE Umčani pored groblja 10 DA Vrgorac 200 NE Škulja Vidovići 5.000 NE Paklina - Striževica 2.000 NE Bol Vranina 2.000 NE Dračeva luka 2.000 NE Koprivno 200.000 DA Pasike 10.000 DA Dugopolje Bani Sjever 4.000 DA Macanova Kava DA Dugi Rat - Tvornica NE Dugi Rat Dugi Rat – zemljište oko bivše ambulante NE Hrvace - stadion 21 NE Bitelić Gornji - Đapići 8 NE Hrvace Bitelić Donji - Ezgete 4 NE Alebića kula 21 NE Potravlje – Crkva sv. Filip i Jakov 4 NE Krčina 15 DA Magića Privija 10 DJELOMIČNO Lokvičići Rastovina 25 DJELOMIČNO Leginovac 8 DA

47 Tablica 13. Nastavak

Procijenjena količina Divlje odlagalište GRAD / Općina Naziv divljeg odlagališta otpada (m3) uklonjeno Vinišće 100 NE Ljubljeva 50 NE Marina Marina 200 NE Vrsine 20 NE Vrsine 250 NE Dubeljin (naselje Otok) 20 NE Staro korito Cetine (Račijak)(naselje Otok) 80 NE Barutana – put Korita (naselje Korita) 5 DA Otok Bivši kamenolom (naselje Korita) 10 DA Galjsko polje (ispod mosta na Krenici) (naselje Gala) 300 NE Raičova draga (naselje Otok) 10 DA Obla greda (naselje Ruda) 10 DA Podgora-Spile 100 NE Kod prijevoja Saranač uz županijsku cestu Ž-6199 50 NE Kod 11. km županijske ceste Ž-6199, 50 NE Podgora Gornje Igrane s južne strane ceste Makarska-Vrgorac 2.000 NE Gornje Igrane s južne strane ceste Makarska –Vrgorac 1.000 NE Gornje Igrane s južne strane ceste Makarska-Vrgorac 4.000 DJELOMIČNO Gornje Igrane sa južne strane ceste Makarska-Vrgorac 2.000 DJELOMIČNO Postira Šantića voda 22 NE Labin (više lokacija) 100 NE 1.550 NE Prgomet Prgomet (više lokacija) Bogdanovići (više lokacija) 120 NE Sitno (više lokacija) 160 NE Čanjavice 400 DJELOMIČNO Veštida 10 DA Proložac* Kod Bašića kuće 10 DA Kod Vinarije 20 DJELOMIČNO Viadukt 5.000 DJELOMIČNO Kozjaci DA

Pučišća Jama Markovac DA Čavli DA Velim 500 NE Runovići Sebišina 800 NE Groblje sv. Mihovila 500 NE Katuni Brdo-Balića strana 1 400 NE Katuni Brdo-Balića strana 2 300 NE Katuni Brdo-Predjel Kolačina 300 NE Šestanovac Katuni Prpuša-Gornji Merčepi 300 NE Kreševo Brdo-„Vilića strana“ 400 NE Katuni Polje-„Put Lasica“ 70 NE Žeževica-„Istočni ulaz u Bekavce“ 200 NE Zadvarje Slime I 8.000 NE Jama Vitrenik - NE Rakići 60 DA (ponovo aktivno) Drežanj 60 DA (ponovo aktivno) Zagvozd* Rake-Krstatice 9 DA (ponovo aktivno) Mlikote 5 DA Lupoglava 9 DA Stapići 6 DA Ovčarine 500 NE Zmijavci Karoglani 800 NE

*JLS u svom izvješću za 2018. godinu nije dostavila podatke te su isti preuzeti iz izvješća za 2017. godinu

48 Procijenjeno je da je na predmetna „divlja odlagališta“ nepropisno odbačeno ukupno 294.973,00 m3 otpada. Od ukupne količine otpada, oko 20% ostalo je neuklonjeno, i to na području 19 JLS. Najveća količina nesaniranog nepropisno odbačenog otpada nalazi se na području gradova Omiš (30%) i Vrgorac (17%) (Sl. 9).

30%

Dugi Rat Zagvozd*

Postira MAKARSKA

17% 1% Hrvace Otok

2% Marina Zmijavci 2% KAŠTELA SUPETAR 3% Runovići Prgomet 3% Šestanovac Podgora 3% Solin Bol 13% 3% Zadvarje VRGORAC 5% OMIŠ 10% 7%

Slika 9. Udjeli količina nesaniranog nepropisno odbačenog otpada u Splitsko-dalmatinskoj županij, 2018. g.

Člankom 28. stavak 1. ZOGO-a propisana je obveza JLS da na svom području osiguraju sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ZOGO-u kao i uklanjanje tako odbačenog otpada. PGO RH (mjera M4.5) predvidio je 2020. godinu kao rok za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš. Propisane obveze ostvaruju se, između ostalog, provedbom mjera za sprječavanje nepropisno odbačenog otpada, a koje uključuju:

1. Uspostavu sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu 2. Uspostavu sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada 3. Provedbu redovitog godišnjeg nadzora područja radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada 4. Druge mjere sukladno odluci predstavničkog tijela JLS

Za provedbu mjera za sprječavanje nepropisno odbačenog otpada nadležne su službe za komunalni red JLS. Način uređenja službi za komunalni red kao i status uspostave sustava video nadzora za evidentiranje lokacija odbačenog otpada na području Županije prikazani su u tablici 14.

49 Tablica 14. Služba komunalnog redarstva i sustav video nadzora na području općina i gradova u Splitsko-dalmatinskoj županiji

GRAD / Služba R.br. komunalnog Sustav video nadzora (SVN)

Općina redarstva SVN je dijelom fizički uspostavljen, a u tijeku je njegova nadogradnja. Radi se na pokrivenosti lokacija zelenih otoka SVN 1. HVAR 4 „ “ i obračunskih mjesta. Zbog zakonskih regulativa, nije još upotrebljiv u službene svrhe te je izrada potrebne dokumentacije u tijeku. Uspostava sustava očekuje se do kraja 2019. godine. 2. IMOTSKI / Postavljanje SVN planira se na najopterećenije lokacije. U tijeku je predprojektiranje i 3. KAŠTELA 8 usuglašavanje sa MUP-om. Nije planirano uvođenje SVN. Isti je procijenjen kao skup i nepraktičan s obzirom na prostornu 4. KOMIŽA 1 (sezonski) definiranost područja te je upitan s gledišta provedbe GDPR mjera. Nadgledanje je planirano putem komunalnih djelatnika. 5. MAKARSKA 5 + 4 (sezonski) SVN na području Grada Makarske već postoji te se planira uključivanje novih lokacija. Planira se uspostava SVN (priprema katastarske dokumentacije za izradu idejnog plana- 6. OMIŠ 5 elaborata postavljanja kamera), koji bi obuhvatio i dvije lokacije odlagališta otpada na "staroj cesti za Mimice". Planirano vrijeme realizacije je dvije godine. Pojedini dijelovi Grada pokriveni su SVN 7. SINJ 2 . Daljnje širenje pokrivenosti vršit će se sukladno raspoloživim sredstvima. Za uspostavu SVN Grad Solin planira potpisati ugovor s ovlaštenom tvrtkom za izradu 8. SOLIN 4 dokumentacije sustava tehničke zaštite. SVN će se postaviti na lokacijama na kojima je uočeno kontinuirano nepropisno odlaganje otpada (Mravinački gaj i šuma Voljak). 9. SPLIT 25 Uspostava SVN nije planirana niti razmatrana. 10. STARI GRAD / 11. SUPETAR / 12. TRILJ 5 Uspostava SVN nije planirana. 13. TROGIR 3 Uspostava SVN je planirana, no još nisu određene lokacije. Vrijeme realizacije je 2019. SVN. Lokacije na kojima se planira uspostaviti SVN su sva divlja 14. VIS 1 Započeto je provođenje odlagališta na području grada Visa i zeleni otoci. Vrijeme realizacije je godina dana. 15. VRGORAC 2 SVN za sada nije predviđen. Postoje određeni planovi, ali nisu definirani vremenski. 16. VRLIKA 1 / Postavljene su nadzorne kamere na pristupnim cestama, prekrcajnoj stanici, reciklažnom 17. Baška Voda / dvorištu i nadzoru same garaže i radionice na lokaciji „Lipa glava“. 18. Bol 1 / 19. Brela 3 Uspostava SVN nije planirana. Suradnja s O. 20. Cista Provo SVN će biti uspostavljen sa susjednim Općinama do kraja 2019. Lokvičići. 21. Dicmo / Planira se uspostava SVN (priprema katastarske dokumentacije za izradu idejnog plana- 22. Dugi Rat 2 elaborata postavljanja kamera), koji bi obuhvatio i dvije lokacije odlagališta otpada, jedna u Dugom Ratu u predjelu Vila i druga na groblju Sustipan u Sumpetru-Jesenice. Planirano vrijeme realizacije je dvije godine. SVN 23. Dugopolje 1 je postavljen na lokaciji Ulica Sv. Jeronima. U planu je nabava još kamera i njihovo postavljanje na mjesta na kojima to bude potrebno. 24. Gradac 2 Razmatra se uvođenje SVN na najugroženijim mjestima, u suradnji s koncesionarom 25. Hrvace / 26. Jelsa / 27. Klis / 28. Lećevica / Uspostava SVN nije planirana zbog nedostatka tehničkih i financijskih mogućnosti. Službenici 29. Lokvičići Uspostava SVN nije planirana zbog nedostatka financijskih sredstava. Općine SVN se planira uvesti na mjesta zelenih otoka radi nepropisnog postupanja pojedinih korisnika. 30. 3 Lovreć Planira se nabaviti 3 prijenosne kamere. 31. Marina 1 U tijeku je nabava SVN. Monataža sustava očekuje se do početka sezone 2019.godine. 32. Milna / 33. Muć / 34. Nerežišća / 35. Okrug 1 SVN je planiran u 2019. godini, a u funkciji bi trebao biti do kraja 2019. godine. 36. Otok 0 Uspostava SVN nije planirana zbog ekonomske neisplativosti. SVN se planira uvesti na mjesta zelenih otoka poradi nepropisnog postupanja pojedinih 37. Podbablje 3 korisnika. Planira se nabaviti 6 prijenosnih kamera. Za potrebe uspostave SVN a ilegalnih deponija do kraja 38. Podgora 3 + 1 (sezonski) , a koji će se uspostaviti na lokacijam 2019., trenutno se prikupljaju ponude.

50 Tablica 14. Nastavak

R.br. GRAD / Općina Služba komunalnog redarstva Sustav video nadzora (SVN)

Postavljanje 39. Podstrana 3 SVN planirano je na području obalnog dijela od ušća rijeke Žrnovnice do sportske lučice Strožanac. 40. Postira 2 Uspostava SVN nije planirana zbog nedostatka financijskih sredstava. 41. Prgomet 1 / Uspostavljen je sustav za zaprimanje obavijest o nepropisno odbačenom 42. Primorski Dolac Službenici Općine otpadu i sustav evidentiranja lokacija odbačenog otpada. Prema dostupnim podacima Općina nema u planu ulaganje u SVN. 43. Proložac Službenici Općine Uspostava SVN nije planirana zbog nedostatka financijskih sredstava. 44. Pučišća / 45. Runovići 0 Uspostava SVN nije planirana zbog nedostatka financijskih sredstava. 46. Seget / 47. Selca / 48. Sućuraj Službenici Općine / 49. Sutivan 1 Uspostava SVN je planirana. Ne planira u dogledno vrijeme uvođenje SVN s obzirom na prevelike troškove uvođenja sustava i veliki prostor Općine. Razmatra se 50. Šestanovac 1 eventualna nabavka mobilne kamere koja bi se postavila na potencijalno kritične lokacije za nepropisno odlaganje otpada. Planirano vrijeme realizacije je dvije godine. 51. Šolta 1 + 1 (sezonski) Planira se uvođenje SVN na područje svih naseljenih mjesta na otoku. Uspostavljen je SVN na lokaciji kod groblja Male Gospe, gdje su 52. Tučepi 1 + 3 (sezonski) privremeno smještena vozila za odvoz i sakupljanje otpada „Tučepi“ d.o.o. 53. Zadvarje 1 SVN je u fazi kalkulacije optimalnog financijskog ali i tehničkog rješenja. Posao komunalnog redara 54. Zagvozd obavljao je komunalni redar G. / Imotskog 55. Zmijavci / Uspostava SVN nije planirana zbog nedostatka financijskih sredstava.

51 6. IZOBRAZNO – INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I EKO-AKCIJE

Kako bi se unaprijedio sustav gospodarenja komunalnim otpadom JLS su nadležne, između ostalog, i za provedbu izobrazno – informativnih aktivnosti koje je prema terminskom planu provedbe PGO RH potrebno provoditi kontinuirano. Pregled ostvarivanja mjere provedbe izobrazno – informativnih aktivnosti kao i eko-akcija na području JLS u Splitsko-dalmatinskoj županiji prikazan je u tablici 15. Detaljan opis istih donosi se u Prilogu I ovog Izvješća.

Tablica 15. Izobrazno – informativne aktivnosti i eko akcije JLS na području SDŽ, 2018. g.

R.br. GRAD / Općina Izobrazno – informativne aktivnosti EKO - akcije

1. HVAR   2. IMOTSKI 3. KAŠTELA u planu  4. KOMIŽA   5. MAKARSKA   6. OMIŠ   7. SINJ   8. SOLIN   9. SPLIT   10. STARI GRAD 11. SUPETAR   12. TRILJ   13. TROGIR   14. VIS   15. VRGORAC   16. VRLIKA  17. Baška Voda 18. Bol  19. Brela   20. Cista Provo   21. Dicmo 22. Dugi Rat   23. Dugopolje  24. Gradac   25. Hrvace 26. Jelsa   27. Klis 28. Lećevica u planu 29. Lokvičići  30. Lovreć  31. Marina   32. Milna 33. Muć 34. Nerežišća  35. Okrug   36. Otok u planu  37. Podbablje  38. Podgora  39. Podstrana   40. Postira u planu  41. Prgomet  42. Primorski Dolac   43. Proložac 44. Pučišća   45. Runovići  NE 46. Seget  47. Selca 48. Sućuraj  49. Sutivan 50. Šestanovac   51. Šolta   52. Tučepi   53. Zadvarje   54. Zagvozd 55. Zmijavci 

52 7. OBVEZE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE U GOSPODARENJU OTPADOM

Temeljem terminskog plana provedbe PGO RH, Splitsko-dalmatinska županija je određena kao jedini nosioc i jedan od mogućih izvora financiranja za mjeru M 1.4.5 IZGRADNJA CENTARA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, za čiji rok realizacije je određena 2022. godina. U terminskom planu provedbe Županija se navodi i kao jedan od dionika i/ili mogući izvor financiranja slijedećih mjera:

Izvor Br.mjere Mjera Rok Nosioc financiranja Izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za M 2.1.2 2020.   građevni otpad Uspostava sustava sprječavanja, prikupljanja i M 2.4.2 zbrinjavanja morskog otpada, kao integralnog 2019.  dijela sustava gospodarenja otpadom u RH Interventno prikupljanje i zbrinjavanje morskog M 2.4.3 2018.  otpada Izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje M 2.6.3 2022.   građevnog otpada koji sadrži azbest Izrada Plana zatvaranja odlagališta neopasnog M 4.1 2017.  otpada Provedba aktivnosti predviđenih Programom M 5.2 izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom 2022.   gospodarenju otpadom Izobrazba svih sudionika uključenih u nadzor M 7.1 kontinuirano  gospodarenja otpadom

U svom proračunu za 2019. godinu Splitsko-dalmatinska županija je planirala izdatak od ukupno 90.673.693,09 kn za slijedeće aktivnosti:

 Nabava opreme za prikupljanje i odvoz otpada;  Izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom;  Izrada dokumentacije iz područja zaštite prirode, okoliša i gospodarenja otpadom;  Sanacija nelegalnih odlagališta otpada;  Podizanje razine svijesti o okolišu;  Priprema, projektiranje, sanacija i izgradnja reciklažnih dvorišta i službenih odlagališta.

Županija jednom godišnje donosi Program podizanja razine svijesti o okolišu na području Splitsko- dalmatinske županije temeljem kojih Odluka nevladinim udrugama raspodjeljuje do 80.000,00 kn za projekte / programe koji se odnose na edukaciju i promociju životnih stilova u području gospodarenja otpadom, izbjegavanje nastanka otpada, recikliranje i oporaba otpada, pravilno postupanje s otpadom i održivo gospodarenje otpadom.

53 PRILOG I

54 OBJEDINJENA IZVJEŠĆA O PROVEDBI PLANOVA GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Izvješće o provedbi PGO JLS u 2018. godini, do zakonom određenog roka i naknadno, dostavilo je ukupno 46 JLS s područja Splitsko-dalmatinske županije, a čiji podatci su objedinjeni niže u tekstu. Izvješće o provedbi PGO JLS u 2018. godini nisu dostavili:

1. Grad Imotski 2. Grad Stari Grad 3. Općina Baška Voda 4. Općina Klis 5. Općina Milna 6. Općina Muć 7. Općina Proložac 8. Općina Selca 9. Općina Zagvozd

1.1. ANALIZA, OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM GRADOVA I OPĆINA NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

A) JAVNA USLUGA PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA

U smislu smanjenja količine biorazgradivog otpada na području Splitsko-dalmatinske županije, JLS koje su uspostavili ili planiraju uspostaviti SUSTAV KUĆNOG KOMPOSTIRANJA donose slijedeće informacije:

- Grad Hvar: Grad Hvar je uspostavio sustav kućnog kompostiranja, baziranu na volju građana i informativno- edukativnu pomoć i sufinanciranje u obliku davanja opreme za kućno kompostiranje Komunalnog Hvar. Komunalno Hvar je uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pribavilo i podijelilo građanima 70 vrtnih kompostera zapremine 400 l . Zainteresirani građani uz komposter dobili su i uputstvo za upotrebu načina korištenja , radi pripreme komposta isključivo za vlastite potrebe. Područje naselja Brusje, Velo Grablje, Malo Grablje, Zaraće i Sv. Nedjelja ima obilježja ruralne sredine. Stanovništvo se bavi uzgojem domaćih životinja te poljoprivrednim kulturama (vinogradarstvo, voćarstvo i ratarstvo). Na temelju tih djelatnosti cijeli bio-otpad (hrana i ostaci hrane) iz kućanstava upotrebljava se za hranjenje domaćih životinja, time je komunalni otpad neopterećen bio-otpadom. - Grad Kaštela: Planira se uspostava kućnog kompostiranja na području Grada Kaštela. Poticati će se građane koji imaju mogućnosti, na kućno kompostiranje podjelom spremnika i edukativnim radionicama. - Grad Komiža: Kako bi se spriječilo odlaganje biootpada na odlagališta otpada i doprinijelo ostvarenju zadanih ciljeva gospodarenja otpadom potrebno je potaknuti građane na kompostiranje unutar vlastitih domova. Cilj ove mjere je postići da kućanstva odvajaju biootpad od ostalog kućnog (komunalnog) otpada kroz kompostiranje u vlastitim komposterima, te dobiju

55 potpuno besplatno organsko gnojivo čime će ostvariti uštedu na kupovini umjetnog gnojiva ili zemlje za cvijeće. Grad Komiža provoditi će edukativne aktivnosti o važnosti sprječavanja nastanka otpada i kompostiranju. Nabaviti će se dodatni kućni komposteri i podijeliti stanovništvu kako bi mogli odvajati bio otpad i kompostirati. - Grad Makarska: Kroz implementaciju komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, planira se i dodjela kućnih kompostera građanima koji imaju uvjete za postavljanje i korištenje kompostera. Predviđeno je da ce građani dobiveni kompost koristiti za svoje potrebe. Očekivano vrijeme realizacije 2019. godina. - Grad Omiš: Grad Omiš planira podjelu kućnih kompostera u zadnjem kvartalu 2019. godine, sukladno isporuci opreme koja će biti isporučena putem operativnog programa konkurentnost i kohezija, a za projekt nabave spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Grad Omiš je aplicirao za nabavku 1500 spremnika za kompostiranje, te će oni biti raspoređeni korisnicima za području Grada Omiša. - Grad Sinj: u 2015 godini nabavljena je oprema - 150 kompostera. U narednom razdoblju komposteri će se nabavljati sukladno raspoloživim sredstvima. - Grad Solin: Grad Solin priprema natječaj u 2019. godini, za nabavku kućnih kompostera, koje će dijeliti na adresama kuća koje su izrazile potrebu za kućnim komposterima. S obzirom da u narednoj godini nemamo u planu izgradnju kompostane na području grada, dogovorit ćemo s Čistoćom d.o.o. Split odvoz ove vrste otpada na Karepovac. - Grad Split: Na području Grada Splita, broj kućanstava s okućnicom odnosno vrtovima u okviru kojih je moguća primjena kućnih kompostera je oko 9.500. Broj zainteresiranih korisnika za postavljanje i primjenu kućnih kompostera na temelju prikupljenih lzjava iznosi oko 1.100 domaćinstava (kuće i stambeni objekti). Na temelju Ugovora o pružanju usluga od 29. studenog 2018. godine, biti će izrađen posebni elaborat za ocjenu mogućnosti primjene kućnog kompostiranja na području Grada Splita za vlasnike samostalnih stambenih jedinica i obiteljskih kuća sa okućnicom. - Grad Trilj: Kako je u tijeku natječaj za nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, Grad Trilj ima namjeru opskrbiti svako domaćinstvo kućnim komposterom. - Grad Trogir: Grad će provoditi edukativne aktivnosti o važnosti sprječavanja nastanka otpada i kompostiranja, planira se nastavak edukacije u vrtićima. Planirana je nabava kućnih kompostera za područje Grada u kojima ih je moguće postaviti. Očekivano vrijeme realizacije do 2020. godine. - Grad Vis: Uspostava sustava kućnog kompostiranja je u fazi nabave spremnika. Budući da u Gradu Visu postoji veliki broj kućanstava s kućama i okućnicama te da se već podijelilo 50 kompostera građanima, u planu je nastaviti s istim. - Grad Vrgorac: Uspostava sustava kućnog kompostiranja planira se uspostaviti nabavkom vrtnih kompostera za domaćinstvo. - Grad Vrlika: Nabavljeni su komposteri za odvojene prikupljanje otpada. - Općina Brela: Planirana je uspostava sustava kućnog kompostiranja. Očekivano vrijeme uspostave kompostiranja je 2020. godina. - Općina Cista Provo: Kućno kompostiranje je u fazi uspostave. Dostavljeni letci i potrebne obavijesti i upute svim korisnicima usluge od strane Čistoće Imotske krajine. - Općina Dugi Rat: Općina Dugi Rat planira podjelu kućnih kompostera u zadnjem kvartalu 2019. godine, sukladno isporuci opreme koja će biti isporučena putem operativnog programa konkurentnost i kohezija, a za projekt nabave spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada.

56 - Općina Dugopolje: Na području Općine ne provodi se odvojeno sakupljanje biootpada. Obzirom da većina stanovnika stanuje u vlastitim kućama, neki imaju svoje kompostane, a cilj je potaknuti još više ljudi da sami kompostiraju biootpad. Prema ZOGO potrebno je osigurati stanovništvu odvojeno sakupljanje biootpada postavljanjem spremnika. Planira se nabava spremnika za biootpad na kućnom pragu kao i nabava kompostera. Planira se podjela kanti za biootpad. Ujedno nisu podijeljeni komposteri, ali je u planu njihova podjela stanovništvu ovisno o provedbi Fonda za zaštitu okoliša. Općina Dugopolje je pripremila skladišne kapacitete i spremna je za podjelu. - Općina Gradac: Sustav kućnog kompostiranja nije još uspostavljen ali je planirana uspostava. Općina Gradac ima u planu do kraja 2019. nabaviti 50 kompostera koji bi se bez naknade ustupili mještanima s područja Općine Gradac. - Općina Hrvace: Biootpad se privatno kompostira. - Općina Lećevica: Planira uspostaviti sustav kućnog kompostiranja u skoro vrijeme. - Općina Lokvičići: Sustav kućnog kompostiranja općina Lokvičići nije planirala uspostaviti jer je općina Lokvičići ruralno područje. - Općina Lovreć: Planirana je uspostava sustava kućnog kompostiranja i u tijeku je realizacija tog sustava. Edukacija je vršena putem letaka. - Općina Nerežišća: Za zbrinjavanje organskog otpada zainteresiranim su korisnicama dani na korištenje komposteri te su isti educirani o načinu korištenja, a obrađeni organski otpad koristi se za vlastite potrebe. S obzirom da je područje Općine ruralno područje gdje većina stanovnika raspolaže okućnicama i vrtovima te s obzirom da biootpad čini najveći udio u otpadu, Općina Nerežišća kontinuirano educira stanovnike o mogućnostima i načinu izgradnje i korištenja kompostišta u vlastitom kućanstvu. - Općina Okrug: Sustav kućnog kompostiranja nije još uspostavljen. - Općina Otok: Namjerava nabaviti oko 500 kompostera za kućnu uporabu (do 2020). - Općina Podbablje: Uspostava sustava kućnog kompostiranja se primjenjuje po domaćinstvima. - Općina Podgora: Uspostava kućnog kompostiranja planira se do kraja 2019. godine. - Općina Podstrana: Uspostava sustava kućnog kompostiranja realizirat će se prema planu komunalne tvrtke Čistoća d.o.o. Split. - Općina Postira: Uspostava sustava kućnog kompostiranja nije planirana nedostataka ljudskih kapaciteta i novčanih. - Općina Prgomet: Uspostava sustava kućnog kompostiranja nije planirana. - Općina Primorski Dolac: S obzirom da je područje Općine Primorski Dolac ruralno područje nije planirana nabava kućnih kompostera već će se lokalno stanovništvo nastaviti baviti kompostiranjem kao i do sada. - Općina Pučišća: U planskom razdoblju u Općini Pučišća nabavit de se spremnici za kompostiranje biootpada te će se izraditi edukacijsko-informativni materijali i organizirat će se edukativne i promidžbene aktivnosti i radionice. Očekivano vrijeme realizacije 2019./2020. godina. - Općina Runovići: Promiče se sustav kućnog kompostiranja. - Općina Sutivan: Ovisno o zainteresiranosti lokalnog stanovništva i prostornim uvjetima, raditi će se na uspostavi sustava kućnog kompostiranja. - Općina Šestanovac: Obzirom da se većina mještana Općine Šestanovac izjasnila o kompostiranju svog biorazgradivog otpada na vlastitoj kompostnoj hrpi Općina će provesti javni poziv za iskaz interesa za nabavku kompostera te iste nabaviti ovisno o interesu mještana.

57 - Općina Šolta: Planirana je nabava kućnih kompostera do 2020. godine. - Općina Tučepi: Kućno kompostiranje je u planu te će se zainteresiranim građanima podijeliti komposteri i upute za korištenje. - Općina Zadvarje: Sustav kućnog kompostiranja planiran je po nabavci spremnika za kućno kompostiranje, a koja ovisi o realizaciji javnog poziva za bespovratno sufinanciranje iz EU Fonda Konkurentnost i Kohezija. - Općina Zmijavci: Promiče se sustav kućnog kompostiranja.

Opremu za sjeckanje granja i vrtnog otpad do sada je nabavio Grad Hvar. Grad Kaštela trenutno koristi jednu sjeckalicu granja (malčer) dok se vrtni otpad kompostira dijelom u vrtovima privatnih kuća koje imaju okućnicu, a dio odvozi na odlagalište komunalnog otpada Karepovac. Grad Makarska planira nabavu opreme za sjeckanje granja i vrtnog otpada s vremenom realizacije do 2020. godina. Grad Omiš će u drugom kvartalu 2019. godine u sklopu izgradnje reciklažnog dvorišta Zakučac dobiti sjeckalicu za granje i vrtni otpad koju planira koristiti samostalno za vlastite potrebe u suradnji s komunalnim poduzećem Peovica d.o.o. Tvrtka koja djeluje na područje Grada Splita, Trgovačko društvo „Čistoća“ d.o.o. Split raspolaže s jednom sjeckalicom granja i vrtnog otpada koja je nabavljena 2015. godine, a ista se upotrebljava za pripremu krupnog granja u sitni drvni otpad. U Gradu Visu tvrtka Gradina Vis d.o.o. posjeduje opremu za sjeckanje granja i vrtnog otpada, poput motornih kosilica sa i bez noževa, motorna kosilica na guranje, motorne pile za rezanje grana, kresač visokih grana s teleskopom, škare za rezanje grana, teleskopske škare za rezanje grana, puhači za lišće i ljestve raznih dimenzija. Grad Vrgorac planira nabavu opreme za sjeckanje granja i vrtnog otpada u 2019. godini. U Općini Brela nije nabavljena oprema za sjeckanje granja i vrtnog otpada. Planirana je nabava vučne prikolice za sječu granja i vrtnog otpada za 2019. godinu. Općina Cista Provo ne planira nabavu opreme. Općina Gradac planira nabavu sjeckalice drvene mase, LINDDANA A/S. U Općini Lećevica ne posjeduje niti planira u skoro vrijeme nabavljati opremu jer smatramo da nemamo potrebu za tim. Općina Okrug planira nabavu opreme za sjeckanje granja i vrtnog otpad samostalno u 2019. godini. Općina Podbablje nije nabavila opremu za sjeckanje granja i vrtnog otpada niti je ista u planu. Općina Podstrana planira osigurati opremu za sjeckanje granja i vrtnog otpada u sklopu planiranog reciklažnog dvorišta. Općina Pučišća ne planira nabavu opreme za sjeckanje granja i vrtnog otpada osim od strane koncesionara. Općina Runovići je samostalno nabavila motorne pile, trimer i škare za sjeckanje grana i vrtnog otpada. Općina Sutivan nije nabavila opremu za sjeckanje granja i vrtnog otpada , ista se planira za nabavu, samostalno. Općina Šestanovac će u sklopu izgradnje reciklažnog dvorišta Šestanovac dobiti sjeckalicu za granje i vrtni otpad koju planira koristiti samostalno za vlastite potrebe u suradnji s komunalnim poduzećem Peovica d.o.o. Općina Šolta planira nabavu opreme do 2020. godine. Općina Zadvarje trenutno nema u svom vlasništvu opremu za sjeckanje granja i vrtnog otpada. Planirana nabavka sjeckalice je u 2019. godini. Općina Zmijavci samostalno je nabavila motorne pile, trimer i škare za sjeckanje grana i vrtnog otpada.

B) GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA

- Grad Hvar: Broj samostalno nabavljenih spremnika „Zelenih otoka“ su: plavi za papir kapaciteta 240 l, 6 komada i kapaciteta 1100 l, 17 kom.; žuti za plastiku i metal kapaciteta 240 l, 6 komada i kapaciteta 1100 l, 17 kom; zeleni za staklo kapaciteta 240 l, 6 komada i kapaciteta 1100 l, 17 kom. Na području Grada Hvara postavljena su 3 „zelena otoka“ i to na slijedećim lokacijama: Trg Marka Miličića – 4 kontejnera kapaciteta 1100 litara: 2 za plastiku i metal, 1 za papir i 1 za staklo; Ulica biskupa Jurja Dubokovića – 3 kontejnera kapaciteta 1100 litara: 1 za plastiku i metal, 1 za

58 papir i 1 za staklo; Ulica Mate Hraste – 4 kontejnera kapaciteta 1100 litara: 2 za plastiku i metal, 1 za papir i 1 za staklo. Pojedinačni spremnici za odvojeno prikupljanje „od vrata do vrata“ i na obračunskom mjestu su vrećice od 80 litara i to žute vrećice za prikupljanje plastike, metala i stakla, te plave vrećice za prikupljanje papira. Sve vrećice dijele se korisnicima u količini prema njihovim potrebama. Planirana je nabava 800 komada opreme/spremnika za odvojeno prikupljanje papira, metala, plastike, stakla kapaciteta 80 litara, do kraja 2020. godine. Grad Hvar je na privremenom reciklažnom dvorištu postavio posebne posude za odvajanje istrošenih baterija i EE otpada kao i za otpadna ulja (mineralno i jestivo otpadno ulje). Korisnici usluge dužni su ambalažu koja je opasni otpad predati ovlaštenom sakupljaču uz propisanu prateću dokumentaciju. Prodavatelj koji prodaje proizvode u ambalaži od kojih nastaje otpadna ambalaža koja je opasni otpad (KB 15 01 10*-ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima) je dužan preuzimati takvu otpadnu ambalažu od fizičkih osoba. Prodavatelj je obvezan postaviti spremnik za sakupljanje otpadne ambalaže koja je opasni otpad i na vidnom mjestu, na ulazu za potrošače u trgovinu, informirati potrošače o njihovoj mogućnosti predaje i njegovoj dužnosti preuzimanja otpadne ambalaže koja je opasni otpad u njegovom prodajnom prostoru tijekom cijelog radnog vremena. Kao mjere za prikupljanje miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog otpada, odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila i krupnog (glomaznog) komunalnog otpada navode se slijedeće: 1) Sakupljanje miješanog komunalnog otpada na obračunskom mjestu Korisnika usluge ili na mjestu primopredaje ukoliko nije moguće pristupiti vozilom davatelja usluge obračunskom mjestu Korisnika usluge. 2) Sakupljanje biorazgradivog komunalnog otpada na obračunskom mjestu Korisnika usluge ili na mjestu primopredaje ukoliko nije moguće pristupiti vozilom davatelja usluge obračunskom mjestu Korisnika usluge. 3) Sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila na obračunskom mjestu/na mjestu primopredaje spremnika, putem spremnika postavljenih na javnoj površini (zeleni otoci) ukoliko su isti postavljeni na javnoj površini i u privremenom reciklažnom dvorištu. 4) Sakupljanje krupnog (glomaznog) otpada predviđeno je jednom godišnje uz dogovor sa Davateljem usluga na obračunskom mjestu ili mjestu primopredaje u periodu od 01.11. do 01.04.Izvan tog perioda Korisnik usluge dužan je sam donijeti otpad na mjesto za privremeno skladištenje istog uz prethodni dogovor sa Davateljem usluga. Kroz prethodnu 2018. godinu vidljivo je smanjenje količine otpada odloženog na odlagalištu Stanišće, točnije odloženo je 869,07 t manje otpada nego u 2017. godini. - Grad Kaštela: Na području Grada Kaštela nalaze se spremnici za odvojeno prikupljanje plastike, papira, stakla i tetrapaka. Otpad se prikupljao u plastičnim spremnicima zapremine 1000l te zvonima. Spremnici se nalaze na sljedeći lokacijama: Kaštel Novi, Rudine, uz centar Mir; Kaštel Novi, parkiralište Plavi Jadran; Kaštel Stari, Vlastiti pogon; Kaštel Lukšić, Cesta DR. Franje Tuđmana; Kaštel Kambelovac, uz Dudanov park; Kaštel Gomilica, uz GOŠK; Kaštel Sućurac, Obala kralja Tomislava. Tijekom 2019. planiraju se nabaviti spremnici za odvojeno prikupljanje papira i plastike sukladno ugovoru o subvenciji između Grada Kaštela i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji će omogućiti odvajanje otpada na obračunskom mjestu korisnika. Također se planira nabavka zajedničkih podzemnih spremnika koji će se sastojati od podzemnih posuda za papir, plastiku i miješani komunalni otpad (MKO). Posuda za MKO će imati ugrađen „otpadomjer“ koji će evidentirati odloženu količinu MKO za svakog pojedinog korisnika na obračunskom mjestu. Također tijekom 2019. se očekuje isporuka 7 000 spremnika za odvojeno prikupljanje plastike i papira na kućnom pragu te 50 velikih spremnika za odvojeno prikupljanje stakla. Dinamika isporuke ovisiti će o aktivnostima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tijekom 2018. otpad se prikupljao na 7 zelenih otoka, dok se dio otpada mogao dovesti u prostor Vlastitog pogona Grada Kaštela. Opasni otpad se, sukladno zakonskim odredbama, zbrinjavao na odlagalištu komunalnog otpada Karepovac u za to predviđene spremnike. Tijekom 2018. staklo, papir, plastika i tetrapak su se prikupljali na 7 zelenih otoka dok se metal otkupljuje od strane za to specijaliziranih gospodarskih subjekata. Tekstil se prikupljao u spremnicima koji su postavljeni na području grada. Glomazni otpad se prikuplja po principu

59 poziva s obzirom da postavljanje spremnika za glomazni otpad na javne površine rezultira stvaranjem divljih odlagališta oko spremnika. - Grad Komiža: Na području Grada Komiže trenutno se vrši prikupljanje komunalnog otpada na 16 lokacija „zelenih otoka“. Na istima je uz miješani komunalni otpad omogućeno odvojeno prikupljanje papira i plastike dok je za ostale kategorije otpada dostupno mobilno reciklažno dvorište. U ljetnim mjesecima organizira se prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada s otoka Biševa. U 2018. godini pribavljeno je 20 spremnika za miješani komunalni otpad kapaciteta 240 l te 10 spremnika za miješani komunalni otpad kapaciteta 360 l. Grad Komiža kao jedinica lokalne samouprave dužan je omogućiti odgovarajuću infrastrukturu za odvojeno prikupljanje opasnog otpada iz kućanstava putem mobilnog reciklažnog dvorišta. Na području naselja Komiže se nalazi mobilno reciklažno dvorište u kojem je omogućeno prikupljanje neopasnog (papir, karton, ambalaža, metal, gume, plastika, itd.) i opasnog otpada (otpadna ulja, rabljeni akumulatori, EE otpada iz kućanstva koji sadrži opasne tvari, boje i sl.). Konstantno se provode informativne aktivnosti na ovom području te su građani upoznati s mogućnostima za odlaganje navedenih vrsta otpada. Ovlašteni koncesionari u dogovoru s Nautičkim centrom Komiža d.o.o. dalje preuzimaju prikupljeni opasni otpad i zbrinjavaju ga u skladu s posebnim propisima. Prikupljanje miješanog komunalnog otpada i prikupljanje biorazgradivog komunalnog otpada te odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada obavlja se u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada sukladno propisanim standardima te podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada. Pružatelj javne usluge prikupljanja i odvoza predmetnog otpada, Nautički centar Komiža d.o.o., vrši prikupljanje miješanog komunalnog otpada sa 16 lokacija „zelenih otoka“ na području Grada Komiže što uključuje i organizirani prijevoz otpada s otoka Biševa u ljetnim mjesecima turističke sezone. Organizirano je odvojeno prikupljanje otpadnog papira koji se potom predaje društvu Gradina Vis d.o.o. na daljnje zbrinjavanje. Ostale predmetne kategorije otpada: metal, staklo i plastika također se mogu odvojeno prikupljati ponajprije putem mobilnog reciklažnog dvorišta. Na zahtjev korisnika javne usluge osigurana je usluga odvoza većih količina glomaznog otpada jednom godišnje. - Grad Makarska: Trenutno stanje nabavljene opreme za odvojeno prikupljanje otpada je slijedeće: 16 spremnika od 3m3 za odvojeno prikupljanje papira, 15 spremnika od 3m3 za odvojeno prikupljanje plastike U stambeno poslovnim zgradama: 150 spremnika od 120 I za odvojeno prikupljanje papira Sva navedena oprema nabavljena je samostalno. Grad Makarska se prijavio na Javni poziv za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada kojeg je objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Prijava je bila uspješna, potpisan je ugovor u kolovozu 2018. godine za 1256 spremnika za prikupljanje otpadnog papira (kapaciteta 120 I, 240 I i 360 I) i 4 spremnika za javno prometne površine za prikupljanje stakla. Isporuka još nije obavljena zbog provedbe javne nabave koju obavlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Građani su kroz dosadašnje edukativne aktivnosti informirani putem letaka, radijskih emisija, web stranice i radionica za vrijeme održavanja "Tjedna održivog razvoja". Na privremenom reciklažnom dvorištu građani Makarske mogu u tijekom radnog vremena besplatno odložiti posebne vrste otpada kao sto su otpadni lijekovi, motorna ulja, gume, EE otpad, stari toneri i dr. Kroz poslovno stambene objekte su postavljeni spremnici za odvojeno prikupljanje papira. Makarski komunalac d.o.o. besplatno na poziv građana s adrese prikuplja glomazni otpad i papir. Spremnici za prikupljanje tekstila postavljeni su na javno-prometnim površinama. Sustavno se provode edukativno-informativne aktivnosti od 2014. godine: radionice u školama i vrtićima, informiranje kroz medije, radio jingl, plakati, informiranje putem web stranice Makarskog komunalca, dodjela letaka...

60 - Grad Omiš: Oprema za odvojeno prikupljanje otpadom u 2018. godini je nabavljana u suradnji s komunalnim poduzećem Peovica d.o.o. te su vrijednosno izvršene podjednake nabave. S obzirom da se uvodi novi sustav prikupljanja otpada od vrata do vrata, Peovica d.o.o. je uklanjala javne spremnike s javnih površina i dijelila pojedinačne spremnike za miješani komunalni otpad te papir i karton. Tijekom 2018. godine uspostavljen je novi sustav prikupljanja otpada u priobalju, a tijekom 2019. godine će se raditi na uspostavi sustava u zagori. Tijekom 2018. godine na području Grada Omiša podijeljeno je: Spremnik 120 litara za MKO – 1649 komada, spremnik 120 litara za papir i karton – 1753 komada, spremnik 240 litara za MKO – 355 komada, spremnik 240 litara za papir i karton – 136 komada, spremnik 660 litara za MKO – 3 komada, spremnik 660 litara za papir i karton – 2 komada, spremnik 770 litara za papir i karton – 1 komada, spremnik 1100 litara za MKO – 13 komada, spremnik 1100 litara za papir i karton – 7 komada, ugrađena 4 polupodzemna spremnika od 5000 litara u Omišu, postavljena 4 nova zelena otoka s svim pripadajućim spremnicima u Omišu. Grad Omiš je u 2018. godini uspješno aplicirao na operativni program konkurentnost i kohezija, specifični cilj – smanjenja količina otpada koji se odlaže na odlagališta, te je potpisao ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za dodjelu planiranih spremnika. Oprema je sufinancirana u visini od 85%, te se realizacija isporuke opreme očekuje u zadnjem kvartalu 2019. godine. Spremnici za miješani komunalni otpad nisu predmet tog ugovora te će njihov trošak snositi Grad Omiš i Peovica d.o.o. (planirana nabava spremnika za MKO – 2000 komada). Ugovorena oprema s FZOEU: Spremnik 120 litara za papir i karton – 1800 komada, spremnik 240 litara za papir i karton – 355 komada, spremnik 770 litara za papir i karton – 25 komada, spremnik 1100 litara za papir i karton – 40 komada, spremnik 770 litara za staklo – 9 komada, spremnik 1100 litara za staklo – 10 komada, spremnik 120 litara za korisni otpad – 2000 komada, spremnik 240 litara za korisni otpad – 900 komada, spremnik 770 litara za korisni otpad – 25 komada, spremnik 1100 litara za korisni otpad – 40 komada, spremnik za kompostiranje – 1500 komada. Sav problematičan otpad stanovnici Grada moći će predavati u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu ili na mjestu kupnje proizvoda od kojeg nastaje opasan otpad sukladno zakonskim propisima, dok će ostale komponente MKO odvajati putem zelenih otoka i na kućnom pragu. Opasan otpad koji nastaje određenom proizvodnom djelatnošću potrebno je propisno privremeno skladištiti do predaje takvog otpada ovlaštenoj osobi uz ispunjavanje prateće dokumentacije. U svrhu nadzora predaje proizvodnog otpada komunalno redarstvo može tražiti uvid u dokumentaciju za gospodarenje otpadom u gospodarskim subjektima (prateći listovi i ONTO očevidnici). Korisnici na području Grada Omiša već koriste usluge Peovice d.o.o. za mogućnosti odlaganja opasnog otpada na reciklažnom centru Zakučac, te se o tome vodi propisana dokumentacija.

- Grad Sinj: Lokacije zelenih otoka na području Grada Sinja su slijedeće: Šetalište Alojzija Stepinca, Žankova glavica, Štalija, Tripalov voćnjak, Put Ferate, Trg Gojka Suška, Kod pravoslavne crkve (na parkingu), Ul. Vladimira Nazora (novo naselje), Kod Dalmatinke, Kod Pazara, Ul. Fra lvana Markovića (put groblja), Lumbinov most, Dalmatinska ulica, Ul. Žrtava rata (uz košarkaško igralište), Kvartiri, Put Piketa (uz ogradu Hipodroma), Škola u Brnazama (kod pošte), Franjevačka gimnazija. U 2018. godini Grad Sinj se prijavio na Javni poziv za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada te sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisao Ugovor o sufinanciranju. Planira se i daljnja nabava kompostera sukladno raspoloživim sredstvima. Posude za bio otpad će se nabaviti ovisno o izgradnji centra za gospodarenje otpadom ili kompostane.

- Grad Solin: Opremu za odvojeno prikupljanje otpada do sada je nabavljala tvrtka Čistoća d.o.o. Split. U srpnju 2018. Grad Solin je potpisao ugovor o nabavci spremnika za odvojeno prikupljanje otpada s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i realizacija se očekuje u 2019. godini. Za sakupljanje komunalnog otpada „od kuće do kuće“, nakon postupka javne nabave, Grad je kupio od tvrtke Gradatin d.o.o. 924 kante od 120 litra. Putem narudžbenice od tvrtke Mark2 d.o.o., Grad je kupio 10.350 žutih plastičnih vreća za sakupljanje pet ambalaže i 12.340 za

61 sakupljanje papira koje su podijeljene građanima. Na razini grada postoji 46 lokacija zelenih otoka za odvojeno prikupljanje razvrstanog komunalnog otpada.Na području grada Solina provodi se odvojeno sakupljanje papira, pet ambalaže, stakla, tetrapaka i tekstila na zelenim otocima opremljenim sa spremnicima i posudama za odvojeno sakupljanje različitih vrsta iskoristivih otpadnih tvari te postavljanjem novih posuda i spremnika za odvojeno sakupljanje uz već postojeće spremnike za sakupljanje komunalnog otpada. Na razini grada postoji 46 lokacija zelenih otoka za odvojeno prikupljanje komponenti komunalnog otpada koje odvozi Čistoća d.o.o. Split. Postavljeni su kontejneri za: PET ambalažu: 46 kom. ( od toga 9 novih ), papir: 46 kom. (10 novih ), staklo: 41 kom. ( 15 novih ), tetrapak: 5 kom., tekstil: 11 kom. (1 novi). Odvojeno sakupljanje i odvoz papira provodi tvrtka DS Smith Unijapapir Croatia d.o.o. Pogon Split, putem kutija ili spremnika koji se postavljaju na poziv građana ili tvrtki, a nikad samoinicijativno. Čistoća d.o.o. Split po pozivu dovozi kontejnere za glomazni otpad. Na javnim površinama na području grada Solina postavljaju se kontejneri na zahtjev građana uz redovan odvoz. S obzirom na to da Grad Solin organizira stalno sakupljanje glomaznog otpada na širem području grada, sve je manji broj nelegalnih deponija takvog otpada. Ukoliko ipak dođe do nelegalnog odlaganja tvrtka Čistoća d.o.o. Split, po pozivu djelatnika gradske uprave, odvozi nelegalno odložen glomazni otpad. Na području grada Solina nisu postavljeni spremnici za odvojeno sakupljanje bio otpada. Bio otpad se najčešće odlaže u spremniku za otpad s ostalim vrstama otpada te kao takav odvozi na odlagalište. Bio otpad sa zelenih površina u vlasništvu Grada Solina u količini od cca 1.000 m3 u 2018. je predan tvrtki Čistoća d.o.o. na daljnju obradu. Obzirom da većina stanovnika stanuje u vlastitim kućama, neki imaju svoje kompostere, a cilj je potaknuti još više ljudi da sami kompostiraju bio otpad. U sklopu reciklažnog dvorišta predviđeno je postavljanje kontejnera za obradu bio otpada sa zelenih površina. Na području grada Solina ne postoji legalna deponija za zbrinjavanje građevinskog otpada. Bez obzira na tu činjenicu, Grad Solin u što većoj mjeri pokušava spriječiti nelegalna deponiranja građevinskog otpada, obzirom da tijekom godine građani nelegalno i nesavjesno odlože znatnu količinu građevinskog otpada. Grad Solin je u kontaktu s tvrtkom, koja je u postupku i planiranju ishođenja dozvole za gospodarenje građevinskog otpadom koje bi trebalo biti na području Kaštela, te će po ishođenju iste dogovoriti organizirano zbrinjavanje građevinskog otpada. U Prostornom planu ne postoji predviđena lokacija za odlaganje građevnog otpada ali će izmjenama i dopunama Prostornog plana, koje su u tijeku, biti osigurana lokacija na području Karabaša. Grad Solin ima ugovor s tvrtkom As Eko d.o.o. Šibenik, koja je odgovorna za zbrinjavanje lešina životinja i animalnog otpada. Lešine divljih životinja sukladno Programu zaštite od divljači iz prosinca 2016. zbrinjavaju se putem sporazuma s lokalnom Lovačkom udrugom. Na području grada Solina opasni otpad se sakuplja po potrebi, od strane ovlaštenog skupljača opasnog otpada, tvrtke Cian d.o.o. Split. Za jedan dio opasnog otpada bit će osiguran prostor u budućem reciklažnom dvorištu i to: akumulatori, baterije, boje, lakovi, stara ulja i masti, deterdženti, lijekovi, živine i ostale sijalice, dio elektro otpada, i dr.

- Grad Split: Kroz 2018. godinu „Čistoća“ d.o.o. Split nabavila je sljedeću opremu za reciklažni otpad: kontejneri od 1.100 l PVC žuti (plastika) 200 komada, kontejneri od 1.100 l PVC plavi (papir) 520 komada, kontejneri od 1.100 l PVC sivi (tetrapak) 135 komada, kontejneri od 2m3 zvona zeleni (staklo) 45 komada, vrećice za reciklažni otpad (papir – plava) 303.812 komada, vrećice za reciklažni otpad (plastika – žuta) 312.000 komada. Osim kupljenih spremnika za reciklabilni otpad, davatelj javne usluge „Čistoća“ d.o.o. nabavila je u prethodnom razdoblju i značajnu količinu spremnika za miješani komunalni otpad, kako slijedi: spremnici od 80 l, 5.000 kom, spremnici od 120 l, 10.000 kom, spremnici od 240 l, 1.000 kom. Vrsta i broj opreme koja se planira nabaviti u narednom razdoblju (iz Plana poslovanja za 2019. godinu): kontejneri od 1.100l, 400 komada, kontejneri od 1.100 l PVC žuti (plastika), 200 komada, kontejneri od 1.100 l PVC plavi (papir), 300 komada, kontejneri od 1.100 l PVC sivi (tetrapak), 100 komada, kontejneri od 2m3 zvona zeleni (staklo), 45 komada, kontejneri od 7 m³, 10 komada, kontejneri od 12 m³, 4 komada, press kontejneri od 10 m³, 2 komada, press kontejneri od 16 m³, 3 komada, rollo

62 kontejneri od 20 m³, 6 komada. Grad Split je preko Službe za međunarodne i EU fondove sudjelovao na Javnom pozivu za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Nabava se odnosi na spremnike za odvojeno prikupljanje otpada iz komunalnog otpada i to: biorazgradivog komunalnog otpada (otpadni papir, karton i biootpad) i reciklabilnog komunalnog otpada (otpadna plastika i otpadno staklo), koji bi omogućili odvajanje otpada na mjestu nastanka radi povećanja odvojenog prikupljanja i recikliranja komunalnog otpada, smanjenja udjela biorazgradivog komunalnog otpada koje se odlaže na odlagališta i smanjenja odlaganja miješanog komunalnog otpada (naknadno je iz predmeta financiranja izbačena nabavka vrtnih kompostera i spremnika za tekstil). Projekt je odobren, Ugovor o provedbi je potpisan, a u Proračunu Grada Splita za 2019. godinu planirana su sredstva u visini od 2.132.437,51 kuna. Vrsta i broj spremnika koja se nabavlja putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je slijedeća: za papir spremnici 120 L - 20 komada, kontejner 1100 L - 954 komada; za plastiku spremnici 240 L - 50 komada, kontejner 1100 L - 776 komada; za staklo kontejner 1100 L - 20 komada, zvono 2m3 - 42 komada; za biootpad spremnici 80 L - 12.000 komada, spremnici 120 L - 13.000 komada, kontejner 1100 L - 1.750 komada. U proteklom razdoblju, davatelj javne usluge „Čistoća“ d.o.o. Split nabavila je specijalizirane Big Belly spremnike, koji su postavljeni na sljedeće lokacije: ulaz u Dioklecijanove podrume s Rive (dupli spremnik: jedan za miješani komunalni otpad i jedan za plastiku), dno Marmontove, Riva (miješani komunalni otpad) i Đardin, Galerija umjetnina (dupli spremnik: jedan za miješani komunalni otpad i jedan za plastiku). Plan gospodarenja otpadom Grada Splita predviđa uspostavu oko 360 „zelenih otoka“ na području Grada Splita. Stručne službe Grada Splita u suradnji sa mjesnim odborima i gradskim kotarima definirali su ukupno 381 lokaciju „zelenih otoka“, koji bi se trebali kompletirati tijekom narednog razdoblja. Trenutno na javno-prometnim površinama postoje 128 kompletirana „zelena otoka“ koji sadrže spremnike za papir, plastiku, tetrapak i staklo, 400 lokacija na kojima postoje spremnici za papir i plastiku i još 97 lokacija na kojima je samo spremnik za papir. Od navedenih kompletiranih „zelenih otoka“, njih 106 izgradili su mjesni odbori i kotari iz svojih sredstava u suradnji sa stručnim službama Grada Splita. Za usporedbu, podatak iz 2017. godine: broj kompletiranih „zelenih otoka“ bio je 63. Tijekom 2018. godine, trgovačko društvo „Čistoća“ d.o.o. započela je s uvođenjem prikupljanja miješanog komunalnog otpada sustavom „od vrata do vrata“ za individualne objekte – obiteljske kuće za istočni dio grada Splita. Podijeljeno je oko 6.000 posuda veličine 80, 120, 240 litara i postavljeni čipovi na iste. Grad Split planira uvođenje kućnog kompostiranja tijekom 2019. godine za kućanstva sa okućnicama koje imaju mogućnost korištenja dobivenog komposta. Davatelj javne usluge „Čistoća“ u fazi je nabavke kompostera, ukupno se nabavlja 10.000 kompostera, koji će biti predani korisnicima tijekom 2019. godine. Broj zainteresiranih korisnika za postavljanje i primjenu kućnih kompostera na temelju prikupljenih lzjava davatelja javne usluge iznosi oko 1.100 domaćinstava. Elaboratom koji će biti izrađen u prvoj polovici 2019. godine definirat će se okvirno broj korisnika te količine biootpada koje bi se obradile i koristile kod zainteresiranih korisnika. Odvoz krupnog (glomaznog) otpada se na području Grada Splita odvija na način da tajnici gradskih kotareva sa područja Grada Splita, po zahtjevu građana, dojavljuju lokaciju odlaganja glomaznog otpada, te po toj dojavi „Čistoća“ d.o.o. izlazi na teren i prikuplja glomazni otpad. Svaki gradski kotar ima pravo na deset lokacija za potrebe građana jednom mjesečno. - Grad Supetar: Sakupljanje miješanog komunalnog otpada u Gradu Supetru je organizirano putem kontejnera od 1.100 litara i putem kanti kapaciteta 120 i 240 litara. Kontejneri su postavljeni na javne površine, dok su kante podijeljene kućanstvima. Sakupljeni otpad se po točno određenom rasporedu odvozi na zbrinjavanje vozilima za prijevoz otpada. Na lokacijama većih subjekata (Svpetrvs, Konzum, Arnerić) su postavljena 3 press kontejnera (kapaciteta 5 m3) i 3 kontejnera (kapaciteta 5 m3) za miješani komunalni otpad. U Mircima i Škripu je uveden sustav sakupljanja miješanog komunalnog otpada „sa kućnog praga“, te se isti u zimskim mjesecima sakuplja dva puta tjedno, dok se ljeti sakuplja tri puta tjedno. U planu je navedeni sustav prikupljanja u Splitskoj uvesti do turističke sezone 2019.g, dok bi se u Supetru uveo do kraja 2019. godine. Po

63 dovršetku uvođenja navedenog sustava ukloniti će se svi kontejneri s javnih površina izuzev „Zelenih otoka“ namijenjenih za odvojeno prikupljanje otpada. Glomazni otpad se odvozi na osnovi kupona kojeg dobije svaki korisnik, te njime ima pravo na besplatan odvoz glomaznog otpada jednom godišnje. Ukoliko postoji potreba za većim brojem godišnjeg odvoza glomaznog otpada, isti se odvozi uz naknadu. Posebne kategorije otpada u RH skupljaju se putem sakupljačke mreže, tj. putem spremnika na javnim površinama, putem reciklažnih dvorišta, sustava kojim upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ili putem tvrtki koje posjeduju odgovarajuću dozvolu za gospodarenje otpadom. Na području Grada Supetra je djelomično uspostavljen sustav cjelovitog postupanja s komunalnim otpadom, odnosno primjenjuje se sustav primarne reciklaže s izdvajanjem pojedinih reciklabilnih iskoristivih komponenti: otpadna plastika, staklo, tekstil i gume. Nadalje, iz biorazgradivog komunalnog otpada u okviru javne usluge izdvaja se otpadni papir i karton, ali ne i biootpad. Prema dosadašnjim podacima, u cilju smanjenja količine odloženog otpada, provodi se selekcija sljedećih vrsta: papir i karton, staklo, plastika, PET ambalaža i automobilske gume. Komunalno društvo Grad d.o.o. sudjeluje u primarnoj reciklaži odnosno odvojenom prikupljanju sljedećih korisnih vrsta otpada: papir i karton, staklo, plastika. Pojedine odvojeno sakupljene komponente reciklabilnog otpada (PET ambalaža, automobilske gume) preuzimaju ovlašteni koncesionari. U listopadu 2017. je potpisan Ugovor o preuzimanju odvojeno prikupljenog otpada s tvrtkom Michieli – Tomić d.o.o. za sljedeće vrste neopasnog otpada: ambalažni karton, ambalaža od plastike, ambalaža od metala, ambalaža od stakla, otpadne gume, miješani metal, papir, metal i elektro oprema. Prema podacima za 2018 g. iz zelenih otoka je ukupno izdvojeno: 24,66 t papira i kartona, 1,42 stakla, te 0,46 t plastike. Na području Grada postoji 15 zelenih otoka, a reciklažno dvorište je u fazi izrade. Daljnjom nadogradnjom sustava odvojenog sakupljanja otpada (uvođenjem dodatnih spremnika, uključivo spremnika za metal i dr.) i uspostavom reciklažnog dvorišta, količine odvojeno prikupljenih iskoristivih komponenti otpada će se značajno povećati. U sklopu natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na nivou cijele RH, u Gradu Supetru osigurao bi se slijedeći broj spremnika: Spremnici za papir i karton - 2.360 kom od 120 lit, 63 kom od 240 lit, 35 kom od 360 lit, 8 kom od 770 lit od HDPE materijala, te 20 kom od 1100 lit metalni; Spremnici za staklo - 30 kom od 1100 lit metalni; Spremnici za plastiku - 2.360 kom od 120 lit, 63 kom od 240 lit, 35 kom od 360 lit, 8 kom od 770 lit od HDPE materijala, te 20 kom od 1100 lit metalni. - Grad Trilj: Grad Trilj odvojeno prikuplja papir, plastiku i staklo na preko 25 „zelenih otoka“. Kako je u tijeku natječaj za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, grad Trilj ima namjeru opskrbiti svako domaćinstvo posudom za papir i plastiku. Kao mjera se ističe uspostava sustava od vrata do vrata u suradnji sa Društvom ČISTOĆA CETINSKE KRAJINE d.o.o. - Grad Trogir: Grad Trogir je tijekom 2018. godine podijelio dijelu kućanstava kante od 120 litara za skupljanje „od vrata do vrata“ . Za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla i plastike postavljeni su Zeleni otoci. Krupni (glomazni) komunalni kao i građevni otpad odvozi privatna firma ugovorom o suradnji. Miješani komunalni otpad se skuplja putem 2000 spremnika volumena 120 L, 235 spremnika volumena 1100 L, 20 spremnika volumena 5 i 7 m3 i 4 press kontejnera. Spremnici za sakupljanje otpadnog tekstila nalaze se pored spremnika za miješani komunalni otpad na četiri lokacije; Čiovo kod Doma starih, Travarica kod dječjeg vrtića, kod dvorane i Balančane. Nabavljeno je ukupno 63 spremnika za zelene otoke kapaciteta 1100 L. Putem zelenih otoka se odvojeno skuplja papir, staklo, plastika , a na području Grada se nalazi ukupno 15 zelenih otoka. Na zelenim otocima se putem spremnika sakupljao i problematični otpad (baterije, lijekovi), no u 2017. godini ovi spremnici su uklonjeni jer je započelo sakupljanje navedenih vrsta otpada u mobilnim reciklažnim dvorištima. Oprema je nabavljeno samostalno. Planira se nabava sljedeće opreme: 2500 spremnika za miješani komunalni otpad kapaciteta 120 L, te 500 spremnika kapaciteta 60 L (za samačka domaćinstva i sl.); 1000 spremnika od 240 L; 5 press kontejnera (za miješani komunalni otpad i papir); 4000 spremnika za papir kapaciteta 120 L; 5000 spremnika kapaciteta 120 L za plastiku i drugi reciklabilni otpad; vrećice za miješani

64 komunalni otpad volumena 60 L i za reciklabilni otpad volumena 120 L; 800 spremnika kapaciteta 1100 L (spremnici za miješani komunalni otpad, zatvoreni spremnici za odvojeno sakupljanje papira, stakla i plastike); 20 spremnika (otvorenog i zatvorenog tipa) od 5 ili 7 m3; polu-podzemni ili podzemni spremnici s otpadomjerima (10x3 spremnika); 2 mobilne pretovarne stanice, 2 abroll kontejnera, 1 rolopress kontejner. Planira se i nabava 4000 spremnika za biootpad, kapaciteta 120 L, 200 spremnika 1100 L i vrećica za prikupljanje biootpada volumena 60 L. Očekivano vrijeme realizacije je do 2022. godine. Za nabavu spremnika planirano je sufinanciranje iz EU fondova. - Grad Vis: Tijekom 2018. godine nabavljeno je 6 kontejnera kapaciteta 1100 l za odvojeno prikupljanje papira, 6 kontejnera kapaciteta 1100 l za odvojeno prikupljanje miješanog komunalnog otpada, 10 spremnika kapaciteta 240 l za biootpad, 2 kontejnera kapaciteta 1100 l za odvojeno prikupljanje biootpada. U tijeku je postupak dobivanja kanti za miješani komunalni i biorazgradivi komunalni otpad. Dinamika odvoza komunalnog otpada tijekom turističke sezone odvija se svaki dan 2 x za naselje Vis, dok za ostala naselja 1 x svaki dan osim nedjelje. Odvoz otpada u razdoblju van turističke sezone odvija se svaki dan na području naselja Vis, dok se za druga naselja odvoz obavlja 2 x tjedno. Sustav prikupljanja komunalnog otpada iz kućanstava odvija se u plastičnim posudama (kantama od 120 / 140 l) i kontejnerima od 1100 l. Svaki korisnik ima pravo na jedan odvoz glomaznog otpada godišnje bez naknade. Na području Grada Visa postavljeno je 7 zelenih otoka za prikupljanje odvojenog otpada, sa spremnicima za papir, staklo, plastiku i tekstil. - Grad Vrgorac: Komunalni otpad se prikupljao u naseljima Grada Vrgorca jednom tjedno, dok se u samom gradu Vrgorcu prikupljao 2-3 puta tjedno. Glomazni otpad se prikupljao prema pozivu građana (do 3 m3 bez naknade), a bez poziva u slučaju primijećenog nekontroliranog odlaganja i na taj način se sprječavalo stvaranje novih „divljih“ odlagališta otpada. Odvojeno sakupljanje papira i kartona, plastike, stakla i tekstila se provodi putem zelenih otoka koji su postavljeni u 5 naselja na području Grada. Također građani prikupljenu otpadnu ambalažu (plastičnu, staklenu i metalnu) predaju u trgovine na području Grada Vrgorca koji preuzimaju ovlašteni sakupljači UNIJA NOVA d.o.o. i Respekt d.o.o. Grad Vrgorac je 26. srpnja 2018. godine potpisao Ugovor o nabavi spremnika za odvojeno prikupljanje otpada sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Realizacijom navedenog Ugovora Grad Vrgorac će osigurati svojim stanovnicima 3579 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Zbrinjavanje opasnog otpada je osigurano potpisom ugovora sa tvrtkom CIAN d.o.o. iz Splita, koji posjeduje dozvolu ministarstva zaštite okoliša i prirode za gospodarenje otpadom kao i Dozvolu nadležnog ureda županije Splitsko- dalmatinske za gospodarenje neopasnim otpadom. - Grad Vrlika: Nabavljene su PEHD kante za prikupljanje otpada, kontejneri i komposteri za odvojene prikupljanje otpada te su postavljeni “zeleni otoci”: - Općina Bol: Na području općine Bol građani su naučili odvajati otpad u poluukopane kontejnere , a koristi se priručno reciklažno dvorište u koje se odlaže krupni otpad i dio građevinskog otpada. Ostali kućni otpad se sakuplja u spremnicima do 120 l, koje se prazne u toku turističke sezone svakog dana a u zimskom razdoblju tri puta na tjedan. - Općina Brela: Miješani komunalni otpad se redovito prikuplja, dok za biorazgradivi otpad zbog nepostojanja kompostane nije moguće uspostaviti sustav prikupljanja. Građani i gospodarski subjekti imaju mogućnost odvajanja korisnog otpada putem zelenih otoka, te za papir na poziv ili prema organiziranom rasporedu. Postavljena su 4 eko-otoka, samostalno nabavljena, na kojima se nalaze sljedeći spremnici za odvojeno prikupljanje otpada: staklo, pet-met, papir, te na 2 eko- otoka dodatno spremnici za tekstil. Planirana je podjela spremnika „od vrata do vrata“ čim iste Općina Brela dobije od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jer se Općina Brela u 2018. godini prijavila na javni poziv Fonda za dodjelu spremnika i ispunila sve uvjete natječaja i

65 potpisala Ugovor s Fondom. Postupak nabave spremnika pri Fondu je u tijeku, te će podjela spremnika uslijediti čim iste dobijemo od Fonda. - Općina Cista Provo: Svi mještani su upućeni da biorazgradivi otpad odlažu u mini kompostane na području svojih okućnica. Tako da je količina odvojenog miješanog komunalnog otpada manja nego prethodne godine, što se vidi po masi odloženog otpada po stanovniku. Staklo i plastika se prikupljaju u zelenim otocima, a spremnike za metalni otpad zapremine 1100 l planiramo nabaviti do kraja 2019.g. Odvojeno prikupljanje se vrši samo putem zelenih otoka postavljenih na 37 lokacije i to za papir,plastiku,staklo i tekstil. Nabava dodatnog spremnika za metal ( 37 kom) i 7 novih kompletnih zelenih otoka planirana do kraja 2019 god. - Općina Dicmo: Prikupljanje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada koji nastaje u kućanstvu te gospodarskim djelatnostima na području općine Dicmo obavlja se putem 164 kontejnera zapremine 1100 L, a glomazni otpad putem 5 kontejnera zapremine 7 m3. Tako prikupljeni otpad jednom tjedno odvozi se na odlagalište „Mojanka“-Kukuzovac, a glomazni otpad se odvozi, na isto odlagalište, prema potrebi, u prosjeku 25 puta na godinu. Početkom 2015.godine općina Dicmo je sukladno Planu, nabavila i na pet lokacija rasporedila odgovarajuće posude (kontejnere- zapremine 1100L) za odvojeno prikupljanje otpada (papira, stakla, plastike) tzv. „zeleni otoci“. Tijekom svibnja 2018.godine Općina Dicmo je podnijela prijavu na Javni poziv za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Odlukom FZOEU prijava je prihvaćena i Općina je ušla u postupak objedinjene nabave spremnika (za papir/karton: zapremina 240 L – 750 kom i zapremine 1100 L - 20 kom. ; za plastiku: zapremina 240 L – 750 kom. i zapremine 1100 L - 20 kom; te za staklo: 10 kom zapremine 1100 L). Ugovorom br 2018/001408 o nabavi spremnika za odvojeno prikupljanje otpada sklopljen između FZOEU-a: KLASA: 351-04/18-58/107; URBROJ: 563-02-2/253-18-4 od 17.7.2018. godine; i korisnika Općine Dicmo KLASA: 022-01/18-01/35; URBROJ: 2175/02-02-18-2 od 26.7.2018. godine Općini je odobreno sufinanciranje nabave predmetnih spremnika u iznosu od 85% prihvatljivih troškova koji su procijenjeni na iznos od 699.495,00 kuna. - Općina Dugi Rat: Oprema za odvojeno prikupljanje otpadom u 2018. godini je nabavljana u suradnji s komunalnim poduzećem Peovica d.o.o. te su vrijednosno izvršene podjednake nabave. S obzirom da se uvodi novi sustav prikupljanja otpada od vrata do vrata, Peovica d.o.o. je uklanjala javne spremnike s javnih površina i dijelila pojedinačne spremnike za miješani komunalni otpad te papir i karton. Tijekom 2018. godine uspostavljen je novi sustav prikupljanja otpada u na dijelu područja Općine Dugi Rat dok će se preostali dio realizirati tijekom 2019. godine. Tijekom 2018. godine na području Općine Dugi Rat podijeljeno je: Spremnik 120 litara za MKO – 330 komada; Spremnik 120 litara za papir i karton – 332 komada; Spremnik 240 litara za MKO – 51 komada; Spremnik 240 litara za papir i karton – 44 komada; Spremnik 770 litara za papir i karton – 2 komada; Spremnik 1100 litara za MKO – 3 komada; Spremnik 1100 litara za papir i karton – 2 komada; Ugrađen 1 polupodzemni spremnik od 5000 litara u Dugom Ratu za MKO. Sav problematičan otpad stanovnici Općine Dugi Rat moći će predavati u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu ili na mjestu kupnje proizvoda od kojeg nastaje opasan otpad sukladno zakonskim propisima, dok će ostale komponente MKO odvajati putem zelenih otoka i na kućnom pragu. Opasan otpad koji nastaje određenom proizvodnom djelatnošću potrebno je propisno privremeno skladištiti do predaje takvog otpada ovlaštenoj osobi uz ispunjavanje prateće dokumentacije. U svrhu nadzora predaje proizvodnog otpada komunalno redarstvo može tražiti uvid u dokumentaciju za gospodarenje otpadom u gospodarskim subjektima (prateći listovi i ONTO očevidnici). Korisnici na području Općine Dugi Rat već koriste usluge Peovice d.o.o. za mogućnosti odlaganja opasnog otpada na reciklažnom centru Zakučac, te se o tome vodi propisana dokumentacija. - Općina Dugopolje: Prikupljanje miješanog komunalnog otpada na javnim površinama provodi se putem kontejnera od 1.100 l dok se papir, plastika, staklo i metal prikupljaju u kontejnerima od 1.100 l u sklopu zelenih otoka. Poslovni subjekti u gospodarskim zonama „Podi“ i „Bani“

66 prikupljaju miješani komunalni otpad u spremnicima od 1.100 l i 7 m3. Prikupljanje miješanog komunalnog otpada na kućnom pragu nije uspostavljeno, ali u planu je njegovo uspostavljenje. Na području Općine stanovništvu nisu podijeljene vrećice za razvrstavanje otpada. Na području Općine nalaze se zeleni otoci na 6 lokacija te se vrši odvojeno sakupljanje papira, plastike, stakla i metala. Jedan zeleni otok posjeduje i spremnik za odvojeno sakupljanje tekstila. Na kućnom pragu nije uspostavljeno odvojeno sakupljanje otpada, posebice biootpada i papira, čije je prikupljanje propisano Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN br. 50/17). U planu je nabavka posuda za odvojeno prikupljanje papira, plastike i biootpada na kućnom pragu. Također, ne postoje objekti za prihvat odvojeno sakupljenih pojedinih vrsta otpadnih materijala. Planira se nabava spremnika za biootpad na kućnom pragu kao i nabava kompostera. Općina Dugopolje izvršila je obvezu odvojenog prikupljanja krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da je osigurala odvoz glomaznog otpada na zahtjev građana. Ujedno se odvoz glomaznog otpada vrši prema potrebi, po dojavi komunalnog redara. Osigurano je mobilno reciklažno dvorište, ali tijekom 2018. godine još nije bilo postavljeno na utvrđenim lokacijama unutar Općine. Opasni otpad će se odvojeno sakupljati u sklopu mobilnog reciklažnog dvorišta koji će postavljati Čistoća d.o.o. Split prema unaprijed utvrđenom rasporedu. Općina se prijavila na natječaj Fonda za zaštitu okoliša vezano uz sufinanciranje spremnika za odvojeno prikupljanje otpada te trenutno čeka na dostavu istih. Oprema koja se planira nabaviti u narednom periodu je: 900 kom. kanti za papir na kućnom pragu i 900 kom. kanti za plastiku na kućnom pragu. - Općina Gradac: Zeleni otoci (od 2016.g.) na lokacijama: Gradac (3), Drvenik (2), Zaostrog (1), Podaca (1) i Brist (1); na svakoj od tih lokacija nalaze se spremnici za papir, PET ambalažu i staklo, te po jedan spremnik za tekstil u Drveniku i Gradcu. Planirana je nabava posuda za odvojeno prikupljanje otpada do 01. studenog 2018. godine, a u suradnji sa koncesionarom. - Općina Hrvace: Na području Općine Hrvace usluge odvoza otpada iz domaćinstva obavlja komunalna tvrtka Čistoća Cetinske krajine d.o.o. Sinj. Postavljeno je 250 komada kontejnera od 1100l u kojima se skuplja komunalni otpad. Skupljen otpad odvozi se na odlagalište otpada MOJANKA na području Kukuzovca (grad Sinj), dva puta tjedno u centru Hrvaca, a jedan put tjedno u ostalim naseljima. Glomazni otpad odvozi se po potrebi te se također odlaže na odlagalište Mojanka. Za prikupljanje glomaznog otpada koriste se kontejneri smješteni na groblju, volumena 5000l i 7000 l. Stanovništvo skuplja stare lijekove te donosi u ljekarnu, a ovlašteni koncesionar ga sakuplja. Otpadna ulja sakupljaju autoserviseri na području Općine. Ovlašteni sakupljač „Armanda otpad“ skuplja željezo, akumulatore, baterije, televizore, električni i elektronički otpad. Otpadne gume od automobila skupljaju vulkanizeri. Biootpad se privatno kompostira. Na području Općine Hrvace postavljeno je 5 zelenih otoka. Zeleni otoci sadržavaju kontejnere jednakih kapaciteta za skupljanje papira, kartona, staklene, te plastične ambalaže. - Općina Jelsa: Područje općine Jelsa ima obilježja ruralne sredine koja je vezana uz turizam, šumu, blago i zemlju. Stanovništvo se bavi uzgojem poljoprivrednih kultura. Na temelju tih djelatnosti dio bio otpada (hrana i ostaci hrane) iz kućanstava upotrebljava se za hranjenje domaćih životinja, time je komunalni otpad neopterećen bio otpadom iz kuhinje. Otpad se sakuplja u posudama odnosno kontejnerima od 1100 lit, zatim PVC vrećama i PVC kantama za smeće zapremine 80, 120 i 240 lit. Glomazni otpad odvozi kamion “grajfer”, te se također odlaže na odlagalištu ,,Prapatna’’. Sav otpad se na odlagalištu zastire inertnim materijalom. Na odlagalištu se sustavno vrši deratizacija i dezinsekcija. Trenutno na području Općine ne postoje kontejneri za skupljanje korisnog otpada za reciklažu, osim za baterije, jestiva i motorna ulja. U naselju Jelsa i Vrboska nalaze se kontejneri za jestivo i motorno ulje (1000 lit) čije zbrinjavanje provodi tvrtka Cian d.o.o. Postoji sustav prikupljanja glomaznog otpada, odvozi se kamionom kiperom sa grajferom 2 puta mjesečno. No, ne postoji sustav prikupljanja EE otpada. Konačno rješenje odlaganja otpada (komunalni i tehnološki) s područja Općine predviđa se na području Županijskog centra za gospodarenje otpadom koji je planiran izvan granica ove administrativne jedinice. Sabirni centar za otok Hvar predviđa se na području Grada Starog Grada. Planom

67 gospodarenja otpadom Općine Jelsa za razdoblje 2014.- 2020. godine propisano je postavljanje zelenih otoka na području Općine Jelsa. U sklopu ''zelenih otoka'' koji su postavljeni na javnim površinama na području ove JLS osigurano je odvojeno prikupljanje otpadnog papira, plastike i stakla, dok za odvojeno prikupljanje tekstila općina Jelsa je zatražila ponudu 5 komada kontejnera za tekstil od tvrtke Gradatin. Na nekoliko lokacija na području naselja Jelsa i Vrboska postavljeni su spremnici za problematični otpad-otpadno motorno ulje, koje sakuplja tvrtka CIAN d.o.o. iz Splita prema pozivu općine Jelsa nakon što se u spremnicima sakupe dovoljne količine za pražnjenje. - Općina Lećevica: Komunalni otpad prikuplja se putem kontejnera kapaciteta 1.100 l. Na području općine ukupno se nalazi 100 kontejnera za mješoviti otpad koji su u vlasništvu Općine Lećevica. Kontejneri su raspoređeni ovisno o broju stanovnika koji žive u zaseocima, tako da broj kontejnera po zaseoku varira od 1-3 kontejnera, a na grobljima do 2 kontejnera. Općina Lećevica je u 2014 god. uz FZOEU nabavila je komunalnu opremu u vrijednosti od 440.747,50 kn (kontejnere za sakupljanje papira, zapremine 1100 l - 45 kom, kontejnere za sakupljanje stakla, zapremine 1100 l - 45 kom, kontejnere za sakupljanje plastike, zapremine 1100 l -45 kom, metalne kontejnere zapremine 5 m3 - 5 kom, vanjske kontejnere za selekciju otpada zapremine 50 litara- 3 kom – (u obliku životinja ,namijenjeni djeci), i koševe za mješoviti otpad zapremine 35 l -10 kom ).Tako da trenutno na području Općine ima ukupno 49 tkz. zelenih otoka i 9 velika kontejnera 5m3 za glomazni otpad i 1 kontejner za tekstil. U narednom periodu, krećemo u nabavku kompostera i posuda za miješani komunalni otpad kućanstva. - Općina Lokvičići: Općina Lokvičići je uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nabavila po 18 kontejnera od 1100 lit., za papir, plastiku, tekstil i staklo, te 5 kontejnera od 7 m³ za glomazni otpad, vreće za miješani komunalni otpad kućanstvima dijeli Čistoća Imotske krajine. Općina je postavila ukupno 18 „zelenih otoka“na lokacije Berinovac, Kljenovac, Lokvičići i Dolića Draga. Na „zelenim otocima“ nalaze se spremnici za papir, plastiku, tekstil, staklo. - Općina Lovreć: Oprema za odvojeno prikupljanje se sastoji od zelenih otoka ,spremnika od 1100 litara za: papir i karton ,plastiku ,staklo i tekstil. U pripremi je nabava spremnika za metal, kao petog u sastavu zelenih otoka , a to će se realizirati u tijeku 2019 godine. Ukupno je postavljeno 49 zelena otoka. Početkom 2018, veljača 2018g.,uveden je sustav odlaganja miješanog komunalnog otpada u vreće s logom davatelja usluge ,volumen vreća 120 ili 80 litara , isti dosta dobro funkcionira, iako postoje korisnici koji ,zbog nedovoljnog broja vreća (broj vreća je ovisan o visini računa), odlože dio otpada u zelene otoke. Taj problem će se u potpunosti ukloniti postavljanjem video nadzora na kritična mjesta. Odvojeno prikupljanje otpada papira i plastike je aktivno,dok tekstil i staklo nije zaživjelo. Edukacija se vrši učestalo putem letaka koji će se opet dostaviti tijekom svibnja i lipnja. Biorazgradivi otpad korisnici u dobroj mjeri odlažu na kompostišta formirana na prostoru okućnice prema uputama iz dostavljenog letka. Glomazni otpad se jednom organizirao ,a korisnici koji imaju veće količine ponekad, jer im je tako isplativije, sami dopreme glomazni otpad na odlagalište kojeg Čistoća zbrine bez naknade. - Općina Marina: Od 01.06.2018.godine Marinski komunalac d.o.o. reciklirani otpad prikuplja „od vrata do vrata“. Svim korisnicima javne usluge prikupljanja otpada dodijeljene su vreće za razvrstavanje papira, stakla i plastike. Prikupljeni reciklirani otpad predaje tvrtci JOLLY EKO d.o.o. iz Šibenika. Zeleni otoci su uklonjeni sa javnih površina nakon što se na njima stvarao deponij miješanog komunalnog i glomaznog otpada. Miješani komunalni otpad prikuplja se dva puta tjedno sustavom odvoza sa kućnog praga iz kanti od 120 litara. Ukoliko se ukaže potreba, za neke objekte i pravne osobe osigurani su kontejneri od 1100 litara. Ovakav sustav prikupljanja MKO primjenjuje se kod svih 17 naselja Općine Marina. Ugostiteljskim obrtima tijekom sezone miješani komunalni otpad se odvozio svaki dan. Od lipnja 2018.godine prikuplja se i razvrstani otpad: papir, staklo i plastika, i to iz plastičnih vreća koje su dodijeljene mještanima. Reciklirani otpad se prikupljao jednom mjesečno u svih 17 naselja općine Marina sustavom odvoza sa kućnog praga.

68 Glomazni otpad odvozio se u razdoblju od siječnja do lipnja te od rujna do prosinca (ne odvozi se u razdoblju glavne sezone) po pozivu i predbilježbi mještana kojima se ukaže potreba za odvozom istog. - Općina Nerežišća: Miješani komunalni otpad na području Općine se prikuplja putem 42 kontejnera kapaciteta 1.100 L. Biorazgradivi otpad se prikuplja zajedno s miješanim komunalnim otpadom. Sustav odvojenog prikupljanja otpada uspostavljen je putem 8 zelenih otoka na kojima su postavljeni spremnici za staklo, papir i PET ambalažu. Za sakupljanje i odvoz glomaznog otpada koristi se vozilo otvorenog tipa za prijevoz kontejnera kapaciteta 7 m3. Općina Nerežišća uputila je Zahtjev za iskazivanje interesa po Javnom pozivu za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada FZOEU. Ugovor s FZOEU potpisan je u srpnju 2018. godine. Sufinancirati će se iz OPKK u visini 85% FZOEU, 15% JLS za nabavu spremnika. FZOEU je u veljači 2019. godine objavio otvoreni postupak javne nabave spremnika. Općina je iskazala interes za nabavu 349 kanti zapremine 120 l te 10 zapremine 1100 l. - Općina Okrug: Nabavljeni su novi čipirani spremnici za MKO te su uvedene vrećice za odvojeno prikupljanje otpada. Dakle, Općina ne koristi pojedinačne spremnike za prikupljanje „od vrata do vrata“ već primjenjuje vrećice za razvrstavanje otpada. U sklopu reciklažnog dvorišta nalaze se dvije lokacije „zelenih otoka“, jedna u Okrugu Donjem i jedna u Okrugu Gornjem, na kojima djelatnici komunalne tvrtke preuzimaju otpad. U 2019. godini planirana je nabava spremnika i koševa za otpad: 400 posuda od 120 l za MKO (zelena), 10 posuda od 360 l za MKO (zelena), 15 kontejnera od 1100 l za MKO (zelena), 5 kontejnera od 1100 l za papir (plava), 5 kontejnera od 1100 l za plastiku (žuta), 5 kontejnera od 1100 l za staklo (zelena). - Općina Otok: Općina Otok raspolaže s 200 pocinčanih kontejnera kapaciteta 1100 l, a dinamika odvoza je 2 puta tjedno u centru mjesta Otok i većeg lokalnog središta te 1 put tjedno za manje lokalno središte. Za skupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada koriste se vozila tipa Mercedes kapaciteta 14 m3. Sakupljeni miješani komunalni i glomazni otpad se odvozi na odlagalište Mojanka, koje se nalazi na području Grada Sinja. Glomazni otpad sakuplja se putem 3 kontejnera kapaciteta 7m3. Za odvoz glomaznog otpada svaka fizička osoba ima pravo jednom godišnje na besplatan odvoz. Na području Općine Otok trenutno je od opreme za odvojeno prikupljanje otpada postavljeno 11 zelenih otoka (po 3 spremnika za odvojeno prikupljanje plastike, stakla i papira), koji su samostalno nabavljeni te niti jedan pojedinačni spremnik za prikupljanje „od vrata do vrata“. Zeleni otoci su smješteni uz lokalne i županijske ceste te nije moguće navesti adrese lokacija sa približno određenim slijedećim lokacijama: Centar Otoka uz Tržnicu, Uz igralište NK OSK, Živinić – Batlan, Put Balinica, Ovrlje, uz trafostanicu. Potpisan je ugovor sa Fondom za zaštitu okoliša o nabavci 10 zelenih otoka i 1450 pojedinačnih spremnika za prikupljanje „od vrata do vrata“. Vrijeme realizacije je do 2020. godine. - Općina Podbablje: Oprema za odvojeno prikupljanje se sastoji od zelenih otoka ,spremnika od 1100 litara za: papir i karton ,plastiku ,staklo i tekstil. U pripremi je nabava spremnika za metal, kao petog u sastavu zelenih otoka , a to će se realizirati u tijeku 2019 godine. Ukupno je postavljeno 43 zelena otoka. Početkom 2018, uveden je sustav odlaganja miješanog komunalnog otpada u vreće s logom davatelja usluge ,volumen vreća 120 ili 80 litara , isti dosta dobro funkcionira, iako postoje korisnici koji ,zbog nedovoljnog broja vreća (broj vreća je ovisan o visini računa),odlože dio otpada u zelene otoke. Taj problem će se u potpunosti ukloniti postavljanjem video nadzora na kritična mjesta. Odvojeno prikupljanje otpada papira i plastike je aktivno, dok tekstil i staklo nije zaživjelo. Edukacija se vrši učestalo putem letaka koji će se opet dostaviti tijekom svibnja i lipnja. Biorazgradivi otpad korisnici u dobroj mjeri odlažu na kompostišta formirana na prostoru okućnice prema uputama iz dostavljenog letka. Glomazni otpad se jednom organizirao ,a korisnici koji imaju veće količine ponekad, jer im je tako isplativije ,sami dopreme glomazni otpad na odlagalište kojeg Čistoća zbrine bez naknade.

69 - Općina Podgora: Dinamika odvoza komunalnog otpada je različita tijekom godine. Odvoz komunalnog otpada tijekom turističke sezone (od lipnja do rujna) obavlja se svakodnevno, u predsezoni i posezoni (travanj, svibanj, listopad) obavlja se tri puta tjedno, a u zimskom periodu (studeni, prosinac, siječanj, veljača i ožujak) dva puta tjedno. Komunalni otpad se na području Općine Podgora skuplja putem spremnika volumena 80, 120 i 240 l (968 komada) te kontejnerima volumena 1.100 l (65 komada). Na području Općine na 8 zelenih otoka postavljeno je 25 polu ukopanih MOLOK spremnika za selektivno sakupljanje papira, plastike, staklo i biootpada. Spremnici zelenih otoka su: papir (5.000 l), PET (5.000 l), staklo (3.000 l) i biootpad (3.000 l). Lokacije zelenih otoka: Podgora porat, Podgora Put spomenika, Podgora kraj hotela Natali, Podgora Čaklje, Drašnice porat, Igrane ulaz, Igrane nova lučica, Živogošće Blato, ulaz istok. Skupljanje glomaznog otpada je dva puta godišnje ili po pozivu.

- Općina Podstrana: Opremu za odvojeno prikupljanje otpada osigurava Čistoća d.o.o. Split, i to pojedinačne spremnike za prikupljanje „od vrata do vrata“ i spremnike „zelenih otoka“ dok Općina Podstrana osigurava lokacije spremnika „zelenih otoka“. Lokacije zelenih otoka na području Općine Podstrana su objavljene na službenoj stranici Općine Podstrana. - Općina Postira: Što se tiče „zelenih otoka“ u općini se nalazi 13 takvih sa 75 spremnika od 1100 litara (25 plavih, 15 zelenih i 35 žutih). Opremu nabavljamo samostalno. Nije predviđena nabavka novih spremnika od 1100 litara. - Općina Prgomet: Komunalni otpad se prikuplja u 90 metalnih kontejnera od po 1100 l dok se odvojeno prikupljanje otpada vrši na 14 lokacija zelenih otoka od kojih svaka ima po 5 metalnih kontejnera (4 kontejnera od 1100 l za staklo, papir, metal i plastiku te 1 metalni kontejner za tekstil). Isto tako na području općine ravnomjerno je raspoređeno 7 kontejnera za glomazni otpad svaki od po 7 m3. Zeleni otoci smješteni su po naseljima i to: Bogdanovići 3, Labin 2, Prgomet 2, Trolokve 2 i Sitno 5 zelenih otoka. Svaki zeleni otok ima 5 kontejnera (za papir, plastiku, staklo, metal i tekstil). Kontejneri su nabavljeni u suradnji sa FZOEU. - Općina Primorski Dolac: Općina Primorski Dolac tijekom 2018. godine nabavila je 350 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, prikupljanje „od vrata do vrata“ (zeleni spremnici od 120 litara koji su podijeljeni mještanima Općine). Općina Primorski Dolac je u 2018.g. sklopila ugovor sa Fondom za zaštitu okoliša za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Planirana je nabava pres kontejnera, vozila za sakupljanje komunalnog i selektiranog otpada, te nabava mobilnog reciklažnog dvorišta. Unutar petogodišnjeg razdoblja Općina svake godine planira obnovu 10% pvc kanti, te nabavu još jednog pres kontejnera. - Općina Pučišća: Miješani komunalni otpad se odvozi 3 puta tjedno u zimskom periodu, a tijekom ljetnog perioda svaki dan. Odvojeno sakupljeni otpad se prikuplja jednom tjedno. Sakupljanje 3 3 glomaznog otpada obavlja putem spremnika od 7m i 21m , a odvoz se vrši na poziv komunalnog redara Općine Pučišća i po potrebi. Miješani komunalni otpad se sakuplja u spremnicima zapremine 120 L i 1.100 L. Sakupljanje korisnog otpada se vrši putem zelenih otoka. Na području Općine Pučišća su postavljena četiri zelena otoka na kojima se odvojeno sakuplja papir i karton, staklo, plastika, metal i tekstil (spremnici zapremine 2.000 L). Zeleni otoci su postavljeni na sljedećim lokacijama: Naselje Gornji Humac – 1 zeleni otok, kod Područne škole Gornji Humac; Naselje Pražnica – 1 zeleni otok, kod Područne škole Pražnica; Naselje Pučišća – 2 zelena otoka: Poljana sv. Stjepana (kod groblja) i Ulica Vicka Prodića (kod Dječjeg vrtića i igrališta u Pučišćima). Spremnike za tekstil je postavila forma Tekstil vlakno d.o.o. U 2019. godini Općina Pučišća namjerava nabaviti spremnike za odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu uključujući i kompostere. Spremnici će se nabaviti putem javnog poziva za nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada koji će biti sufinancirani u iznosu od 85% od strane EU fondova. - Općina Runovići: Općina Runovići potpisala je sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ugovor o nabavi spremnika za odvojenu prikupljanje otpada „od vrata do vrata“,

70 KLASA: 351-04/18-58/405; URBROJ: 563-02-2/253-18-2 dana 19. Srpnja 2018. godine. Od opreme za odvojeno prikupljanje otpada Općina Runovići je u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nabavila spremnike za papir, staklo, metal i plastiku, a smješteni su na devetnaest „zelenih otoka“ Lokacije spremnika za odvojeno prikupljanje KO: KONTEJNERI ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJEOTPADA (ZELENI OTOCI) - Puljizi Orašine, Fratrova kuća, Nogostup zapadno od Crkve gospe od Karmela, Puljići, Jakići – Babića brig, Lubine, Biočići – Vodanovići, Dom za starije i nemoćne osobe, Bitange donja cesta, Jakići – Ljubičići, Kavazića strana, Đikovića kuća, Škola Sebišina, Glavote, Alerići – Bakavići, Velim, Vrdoljaci, Slivno Centar, Barići; KONTEJENR ZA ODVOZ ODJEĆE - Nogostup LC Runović – Vinjani; KONTEJERI ZA ODVOZ SVIJEĆA I CVIJEĆA S GROBLJA - Crkva gospe od Karmela, Groblje svetog Mihovila, Groblje svetog Ivana, Groblje svetog Trojstva; PRIKUPLJANJE GLOMAZNOG OTPADA - Nogostup Runović, Nogostup Slivno; PRIKUPLJANJE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA - U naselju Runović na nogostupu uz zelene otoke – tjedni odvoz četvrtkom, u naselju Slivno uz glavnu prometnicu – tjedni odvoz ponedjeljkom. „Čistoća Imotske krajine d.o.o.“ dostavlja korisnicima logirane vreće za prikupljanje miješanog komunalnog otpada, na deset „zelenih otoka“ su postavljeni kontejneri za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla i plastike, a krupni (glomazni) komunalni otpad se prikuplja i odvozi 2-3 puta godišnje na određenoj lokaciji.

- Općina Seget: Općina je po naseljima postavila ukupno 175 kontejnera od 1.100 L za potrebe odlaganja komunalnog otpada, 8 kontejnera za stare baterije (20L) i 7 kontejnera – baja ( 6 kapaciteta 7.000L i 1 kapaciteta 5.000L) te 21 kontejner od 1.100 L za odvojeno prikupljanje otpada (žuti, zeleni i plavi) te 1 kontejner za robu u Segetu Donjem. U Seget Vranjicu postoji zeleni otok na koji mještani odlažu komunalni i glomazni otpad. Općina je s FZOEU 17. kolovoza 2018. godine sklopila ugovor o nabavi spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Krajem 2018. godine pokrenut je postupak javne nabave spremnika za miješani komunalni otpad koji će se dodijeliti kućanstvima. - Općina Sutivan: Na području Općine Sutivan postavljeno je pet zelenih otoka putem kojih se odvojeno prikupljaju papir, staklo, tekstil i plastika. Zeleni otoci postavljeni su na sljedećim lokacijama: Ulica Braće Jutronić, Ulica Domovinskog rata, Ulica Svetog Ivana, Vukovarska ulica, Ulica Ratac. U svrhu ispunjenja zakonske obveze odvojenog prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada Općina Sutivan je putem natječaja za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada, aplicirala za nabavu spremnika za biorazgradivi otpad. - Općina Šestanovac: Općina Šestanovac je u 2014. i 2015. godini nabavila 8. zelenih otoka s spremnicima za plastiku,staklo i papir te rasporedila po Općini Šestanovac u naseljima Grabovac,Žeževica,Šestanovac i Katuni. Općina Šestanovac je u 2018.godini uspješno aplicirala na operativni program konkurentnost i kohezija, specifični cilj – smanjenja količina otpada koji se odlaže na odlagališta, te je potpisala ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za dodjelu planiranih spremnika. Oprema je sufinancirana u visini od 85%, te se realizacija isporuke opreme očekuje u zadnjem kvartalu 2019.godine. Spremnici za miješani komunalni otpad nisu predmet ovog ugovora te će njihov trošak snositi Općina Šestanovac i Peovica d.o.o. (planirana nabava spremnika za MKO – 500 komada). Ugovorena oprema s FZOEU: za papir 550 spremnika od 120L , 100 spremnika od 240L i 7 spremnika od 1100 L; za plastiku 450 spremnika od 120L, 200 spremnika od 240L, 5 spremnika od 770L i 8 spremnika od 1100L; za staklo 4 spremnika od 1100L.

- Općina Šolta: Općina Šolta aplicirala je na natječaj FZOEU za nabavu spremnika, i to za spremnike od 120 l za odvajanje reciklabilnog otpada „od vrata do vrata“ te određenu količinu spremnika od 1100 l koji će biti postavljeni na zelene otoke. Općina trenutno raspolaže sa: 124 pocinčana kontejnera od 1100 l, 15 pvc kanti od 360 l, 5 pvc kanti od 240 l, 104 pvc kante od 110 / 120 l, 45 žutih PVC kontejnera za PET od 1100 l, 14 plavih PVC kontejnera za papir od 1100 l, 9 zelenih PVC kontejnera za staklo od 1100 l, 12 zelenih kontejnera za staklo od 660 l, 8 žutih kontejnera 660 l i

71 14 kontejnera za glomazni otpad od 5,5 m3. Krajem 2018. godine Općina Šolta nabavila je dodatnih 460 spremnika od 120 l za miješani komunalni otpad, a uz to će biti potrebno još 50 spremnika od 1100 l za miješani otpad za zelene otoke te još jedna veća količina spremnika od 120 l za miješani otpad. Prema stanju na terenu, za prelazak na novi sustav i prilagodbu Uredbi, za odvojeno sakupljanje reciklabilnog otpada bilo bi potrebno još: 1000 kanti od 120 l, 100 kontejnera od 1100 l te 100 kanti od 240 l za dodatne potrebe ugostitelja. Obzirom na to da FZOEU sufinancira 85 % iznosa i to samo otpadnika za miješani otpad, Općina će morati naći model financiranja velikog broja kanti za miješani otpad. Ovisno o realizaciji javne nabave FZOEU, odnosno od trenutka kada ćemo dobiti očekivani broj spremnika za reciklabilni otpad, Općina Šolta krenut će s podjelom spremnika po otoku. Realno očekujemo kako ćemo spremnike dobiti do početka turističke sezone 2019. godine. Valja napomenuti kako je Komunalno Basilija d.o.o. već provelo javnu nabavu i sklopilo ugovor s poduzećem koje će obaviti označavanje spremnika i uvesti u naš sustav digitalnu evidenciju pražnjenja spremnika. Trenutne lokacije zelenih otoka na otoku Šolti su: Grohote: na parkiralištu Studenca, Rogač: u trajektnoj luci, Nečujam: raskrižje Nečujamske ceste i Ulice Vesne Parun, Stomorska: riva Pelegrin na rtu, Maslinica: Put Sv. Nikole na ulazu u mjesto i ispod Crkve Sv. Nikole, Gornje Selo: Put križica uz cestu, Donje Selo: raskrižje Ulice Sv. Martina i Put Lešćevišća, Srednje Selo: Ulica Prisada. Započelo se i s odvajanjem manjih količina reciklabilnog, glomaznog, opasnog i e-otpada.

- Općina Tučepi: Odvoz komunalnog otpada obavlja se u zimskoj sezoni tri puta tjedno, a u ljetnoj sezoni svakim danom. Komunalni otpad iz domaćinstva, ugostiteljskih objekata te ostalih obrtničkih radnji skuplja se putem spremnika volumena 80 i 120 l (cca. 450 komada), a komunalni otpad hotela skuplja se putem spremnika volumena 1.100 l (15 komada). Na području Općine Tučepi postavljeno je 6 zelenih otoka, opremljenih sa po 3 spremnika za papir, pet/met ambalažu i staklo. Ispred Osnovne škole „Tučepi“, u sklopu zelenog otoka, smješten je i jedan spremnik za tekstil (odjeću i obuću). Tvrtka „Tučepi“ d.o.o. najmanje jednom godišnje, a prema potrebi i češće, organizira akciju prikupljanja i zbrinjavanja glomaznog otpada. U 2019. godini biti će podijeljeni komposteri i spremnici za biorazgradivi otpad nakon što FZOEU provede javnu nabavu.

- Općina Zadvarje: U 2018. godini započela je uspostava sustava prikupljanja otpada „od vrata do vrata“. Svakom korisniku na raspolaganje će biti stavljen po najmanje jedan spremnik za odvojeno prikupljanje otpada, te zeleni otok, mobilno reciklažno dvorište, i fiksno reciklažno dvorište. Na području Općine Zadvarje postavljena su 3 zelena otoka (u svakom naselju po najmanje jedan). Isti se sastoje od: Spremnik za odvojeno prikupljanje papira volumena 1,100 lit, Spremnik za odvojeno prikupljanje plastike volumena 1,100 lit, Spremnik za odvojeno prikupljanje stakla volumena 1,100 lit. U 2019 godini planira se nabava oko 2,000 spremnika za papir, te za ostale vrste otpada sukladno kvoti iz poziva za sufinanciranje nabave spremnika iz EU Fonda Kohezija i Konkurentnost. - Općina Zmijavci: „Čistoća Imotske krajine d.o.o.“ dostavlja korisnicima logirane vreće za prikupljanje miješanog komunalnog otpada, na deset „zelenih otoka“ su postavljeni kontejneri za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla i plastike, a krupni (glomazni) komunalni otpad se prikuplja i odvozi 2-3 puta godišnje na određenoj lokaciji. Od opreme za odvojeno prikupljanje otpada Općina Zmijavci je samostalno nabavila spremnike za papir, staklo, metal i plastiku, a smješteni su na deset „zelenih otoka“ Lokacije spremnika za odvojeno prikupljanje KO: Šabića mostić, Miševići, Kod Paduške, Kod Lukičića, Jurezići, Milasov brig, Ćurde, Kod Bumeranga, Mečiljevo, Kraljevići.

VOZILA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA - Grad Hvar planira nabavu jednog malog komunalnog vozila i plovila za odvojeno prikupljanje papira, metala, plastike, stakla i biootpada do 2020. godine. Grad Kaštela u 2018. godini raspisao je nabavu za najam tri vozila za sakupljanje MKO. U 2019. godini

72 se planira raspisati nabava za četiri vozila za odvojeno prikupljanje otpada i to vozila sa nadogradnjom kapaciteta od 5 do 8 m3. Očekivano vrijeme realizacije nabave ovisi o potpori Ministarstva zaštite okoliša pružateljima javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada, te usluge povezane s javnom uslugom u obliku dodjele bespovratnih sredstava koja će se koristiti za nabavku vozila za odvojeno prikupljanje otpada. Ukoliko navedena potpora izostane odluka o nabavci navedenih vozila će se donijeti u dogovoru sa Gradom Kaštela. Za obavljanje svoje djelatnosti sakupljanja i odvoza otpada sa područja Grada Komiže, tvrtka Nautički centar Komiža d.o.o. raspolaže sljedećim vrstama vozila: Komunalno vozilo za sakupljanje komunalnog otpada kapaciteta 10m3, model MAN iz 2015. godine; Malo komunalno vozilo kapaciteta 5m3, model IVECO otvorenog spremnika; Specijalno komunalno vozilo za prijevoz komunalnog otpada kapaciteta 5m3, model IVECO, otvorenog spremnika, iz 2015. godine. Sva navedena vozila nabavljena su i koriste se samostalno. U narednom razdoblju, sukladno Planu gospodarenja otpadom grada Komiže, planirana je nabava specijalnog dvokomornog komunalnog vozila za sakupljanje otpada. Tvrtka Peovica d.o.o. u Gradu Omišu u 2018. godini vlastitim sredstvima nabavila je 3 vozila (1 x Mercedes axor zapremine 25 m3, i 3 x Mitsubishi Fuso zapremine 5 m3), a u 2019. godini planira se nabava dva manja vozila manje zapremine, od kojih će Grad Omiš sufinancirati nabavu jednog vozila, s realizacijom nabave u prvoj polovini 2019. godine. Grad Sinj u narednom razdoblju planira nabavu nekoliko specijalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada, sukladno raspoloživim sredstvima. Grad Solin kupio je specijalno, malo vozilo, kako bi se miješani komunalni otpad u teško pristupačnim, uskim ulicama grada mogao redovito kupiti i odvoziti. Ovo prikupljanje rade djelatnici Vlastitog pogona Grada. Čistoća d.o.o. Split planira do kraja 2019. godine kupiti jedno malo vozilo za potrebe grada Solina. U Gradu Splitu trgovačko društvo „Čistoća“ d.o.o. Split na kraju 2018. godine raspolagalo je sa 28 specijalnih vozila SMETLAR, 8 specijalnih vozila samopodizač, 5 specijalnih vozila grajfer/kiper, 12 specijalnih vozila čistilice/perilice, 9 malih specijalnih vozila PIAGGIO. U protekloj 2018. godini nabavljena su slijedeća vozila: 2 specijalna vozila smetlar, 2 specijalna vozila piaggio. U narednom razdoblju planira se nabavka: 2 specijalna vozila smetlar, 3 specijalna vozila smetlar – manja, specijalno vozilo za pranje kontejnera, malo specijalno vozilo za prijevoz komunalnog otpada, specijalno vozilo autonavlakač za rollo kontejnere, specijalno radno vozilo grajfer-kiper, građevinski stroj buldozer. Grad Trogir za skupljanje i odvoz otpada koristi ukupno jedanaest vozila, različitog tipa i namjene. Vozila su nabavljena samostalno. Planira se i nabava vozila: 2 vozila za odvojeno skupljanje otpada od 3 m3 (dizel ili benzin); 2 vozila za odvojeno skupljanje otpada od 5 m3 (dizel ili benzin); čistilica/perilica; vozilo abrollkiper „navlakač“; vozilo komunalno samopodizač; komunalno vozilo smećar 20 m3. Očekivano vrijeme realizacije je do 2020. godine. Grad Vis u 2018. godini nije nabavio niti jedno novo vozilo za odvojeno prikupljanje otpada, a u planu je nabava kamiona za odvojeno prikupljanje otpada (papira, kartona, plastike, stakla i metala, kapaciteta 16 m3 čije vrijeme realizacije ovisi o raspisivanju natječaja pri FZOEU za sufinanciranje vozila. Grad Vrgorac je u srpnju 2018. godine samostalno nabavio specijalizirano vozilo za sakupljanje otpada marke MAN, a u narednom periodu se planira nabaviti još jedno vozilo za odvojeno prikupljanje otpada, realizacija nabave se planira u drugoj polovici 2019. godine. U 2018 godini nabavljeno od strane Čistoće Imotske krajine d.o.o.(kreditnim sredstvima) vozilo IVECO EUROCARGO C-448990, 180E, kapaciteta 16 m3. Grad Vrlika osigurao je 2 nova vozila za sakupljanje otpada. U Općini Brela Općinsko komunalno poduzeće Greben Brela d.o.o. posjeduje 3 specijalizirana komunalna vozila (kamioni sa smećarskom nadogradnjom) koja se koriste za prikupljanje miješanog komunalnog otpada, ali su prikladni i za odvojeno prikupljanje otpada. Trenutno nije u planu nabava drugih vozila. Vozila su nabavljena samostalno, a jedno u suradnji-sufinanciranju FZOEU. Općina Cista Provo izjasnila se da je od strane Čistoće Imotske krajine d.o.o. nabavljeno vozilo IVECO, kapaciteta 16 m3, 2018 god. Općina Dugi Rat izjasnila se da je u 2018 godini tvrtka Peovica d.o.o. vlastitim sredstvima nabavila 2 vozila za prikupljanje otpada, a u 2019. godini se planiraju nabaviti dva manja vozila manje zapremine, a način sufinanciranja od strane Općine Dugi Rat definiran je Sporazumom između komunalnog poduzeća Peovica i svih jedinica lokalne samouprave suosnivača. U Općini Lećevica za prikupljanje miješanog komunalnog otpada koristi se MAN -tip TGM 15.250 4X2 BL/FAUN ROTOPRESS 512 B zapremine 12 m3, nabavljen samostalno preko FZOEU 2014 god. i TAM 130 T 11 za

73 prikupljanje glomaznog otpada -samostalno nabavljen. Općini Marina tvrtka Marinski komunalac d.o.o. uslugu sakupljanja miješanog komunalnog, glomaznog i recikliranog otpada obavlja sa 6 kamiona, a u 2018. godini nabavio specijalno vozilo za sakupljanje komunalnog otpada zapremine 7,5 m3 Mitsubishi Fuso Canter putem financijskog leasinga vrijednosti 489.950,00 bez PDV-a od čega je Općina Marina sufinancirala nabavku u iznosu od 150.000,00 kn. Marinski komunalac d.o.o. planira nabavku još dva vozila: kamion sa grajferom za prikupljanje glomaznog i recikliranog otpada te specijalno komunalno vozilo za prikupljanje miješanog komunalnog otpada zapremine 7,5 m3. Očekivani period realizacije je 2019/2020. Općina Otok kao jedan od suvlasnika pružatelja usluge Čistoća Cetinske krajine d.o.o koji trenutno nema vozila za odvojeno prikupljanje otpada, u suradnji s ostalim suvlasnicima navedenog pružatelja usluge, ima namjeru nabaviti vozilo za tu namjenu do 2022. godine. Općina Podbablje izjasnila se da je u 2018 godini nabavljeno od strane Čistoće Imotske krajine d.o.o.(kreditnim sredstvima) vozilo IVECO EUROCARGO C-448990, 180E, kapaciteta 16 m3. U Općini Podgora za odvoz otpada koristi se 6 vozila: MAN specijalno vozilo sa nadogradnjom Mazzochia (god. proizvodnje 2005.), kapacitet vozila:14 m3, omjer sabijanja 1:5; MAN specijalno vozilo sa nadogradnjom Mazzochia (god. proizvodnje 2004.), kapacitet vozila:11 m3, omjer sabijanja 1:5; MERCEDES, kiper, bez sabijanja (god. proizvodnje 2003.); MERCEDES specijalno vozilo, (god. proizvodnje 2000.) kapacitet vozila:11 m3, omjer sabijanja 1:5; MITSUBISHI CANTER (god. proizvodnje 2008.) kapacitet vozila: 7 m3, omjer sabijanja 1:2; MERCEDES NAVLAKAČ sa kranom kapaciteta 14 m3. Općina Primorski Dolac tijekom 2018. godine nije nabavljala vozila za odvojeno prikupljanje otpada, te buduća nabava vozila ovisi o dostupnim natječajima Fonda za zaštitu okoliša. Općina Primorski Dolac planira prijavu na natječaj FZOEU. Općina Runovići izjasnila se da je tvrtka „Čistoća Imotske krajine d.o.o.“ je nabavila vozilo vrijednosti (s pdv-om) 1.233.883,0 kn, koje se koristi za odvojeno prikupljanje otpada, u srpnju 2018. godine kreditnim sredstvima uz učešće općine Runovići sa 0,5 % odnosno sa 6600 kn. Vozilo IVECO EUROCARGO C-448990 , 180 E , kapaciteta 16 m3.Ostale jedinice lokalne samouprave su sudjelovale s pojedinačnim postotkom od 0,1% do 1,0%. Općina Sućuraj raspolaže s dva vozila za prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada, marke Iveco, koje je nabavila samostalno, a u planu je nabava još jednog vozila. Općina Sutivan je na temelju poziva za iskaz interesa, uputila prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iskazala interes za nabavu komunalnog vozila koji će služiti za odvojeno prikupljanje otpada. U Općini Tučepi za skupljanje i odvoz komunalnog otpada koriste se dva vozila: IVECO EUROCARGO, kapaciteta 14 m3, te vozilo IVECO DAILY, kapaciteta 7m3. Općina Zadvarje izjasnila se da su sva vozila nabavljena i planiraju se nabaviti u suradnji JLS: Omiš, Zadvarje, Šestanovac i Zadvarje. Općina Zmijavci izjasnila se da je tvrtka „Čistoća Imotske krajine d.o.o.“ nabavila vozilo vrijednosti (s pdv-om) 1.233.883,0 kn, koje se koristi za odvojeno prikupljanje otpada, u srpnju 2018. godine kreditnim sredstvima uz učešće općine Zmijavci sa 0,5 % odnosno sa 6600kn. Vozilo IVECO EUROCARGO C-448990 , 180 E , kapaciteta 16 m3.

C) SPRJEČAVANJE ODBACIVANJA OTPADA NA NAČIN SUPROTAN ZAKONU TE UKLANJANJE TAKO ODBAČENOG OTPADA

- Grad Hvar: Na području grada Hvara nema lokacija sa većim količinama nepropisno odbačenog otpada. Nepropisno odlaganje učestalo je na raznim lokacijama u naseljenom i nenaseljenom području Grada Hvara, ali radi se o manjim količinama otpada, pa se lokacije nakon detektiranja redovito saniraju i čiste. Za slučaj pojave nakupine odbačenog otpada, mjere su : 1) uspostavljen je sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu; nakon dojave lokalnog stanovništva; 2) uspostavljen je sustav za evidentiranje lokacija odbačenog otpada; 3) provodi se redoviti godišnji nadzor područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada; 4) U slučaju nepropisno odlaganja otpada, postaviti će se table sa informacijama o zabrani odlaganja otpada, odnosno sa informacijom odlaganja istog u namjenske kontejnere. Na području Grada Hvara tijekom 2018. godine evidentirano je i prikupljeno 1.996.733 litre odbačenog otpada na javnim površinama.

74 - Grad Kaštela: Komunalno redarstvo kontrolira pojavljivanje divljih deponija na području Grada Kaštela. Prema podacima komunalnog redarstva i podacima iz Plana gospodarenja otpadom Grada Kaštela za razdoblje od 2008. do 2016. godine, na području Grada evidentirano je 20 lokacija otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta. S obzirom na stihijsko formiranje neleganih deponija manjeg obujma koje se na dnevnoj bazi otklanjaju riječ je o interventnom djelovanju. Postavljanjem video nadzora u sljedećim godinama očekuje se da će takvih odlagališta biti manja. - Grad Komiža: Grad Komiža ima uspostavljen sustav zaprimanja prijava o lokacijama s nepropisno odbačenim otpadom objavljenim na službenim web stranicama Grada Komiže kao i Odluku o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš na području Grada Komiže („Službeni glasnik Grada Komiže“ br. 8/18). Na području Grada Komiže nisu registrirane lokacije onečišćene s nepropisno odbačenim otpadom. - Grad Makarska: Tijekom 2018. godine na području Makarske prijavljene su lokacije onečišćene nepropisno odloženim otpadom. Komunalno redarstvo je u više navrata postavljalo table s oznakom zabrane odlaganja otpada te organiziralo uklanjanje istog. Tijekom 2018. godine te lokacije su prijavljene za lskaz interesa za uklanjanje nepropisno odloženog otpada koji je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u kolovozu 2018. godine. Grad Makarska je Planom gospodarenja otpadom 2017.-2022. procijenio financijska sredstva za sanaciju navedenih lokacija.

- Grad Omiš: Grad Omiš je 2018. godine u suradnji s komunalnim poduzećem Peovica d.o.o. izveo djelomičnu sanaciju lokacija onečišćenih otpadom u Stanićima (Vukina kuća), Gata (kipa) i Donja Ostrvica. U 2019. godini se planira nastavak realizacije ostalih lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom s naglaskom na rješavanje problema odlaganja građevinskog otpada.

- Grad Sinj: Sanacija se vrši kontinuirano sukladno Programu održavanja komunalne infrastrukture. U 2019. godini su sanirane 4 lokacije.

- Grad Solin: Iz Proračuna Grada Solina, za troškove uklanjanja protupravno odbačenog otpada na divljim odlagalištima, u 2018. godini je utrošeno 49.250,00 kn, a za iste troškove u 2019. godinu, planiran je u Proračunu iznos od 250.000,00 kn. Za sanaciju lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom Grad Solin će u 2019. raspisati javnu nabavu te potpisati ugovor o sanaciji divljih odlagališta, na način da se mješoviti komunalni otpad odvaja od glomaznog, utovaruje na vozilo i odvozi na Karepovac. Svaki građanin putem formulara na stranicama Grada može prijaviti nepropisno odložen otpad. Sustav će biti uspostavljen samostalno, za potrebe grada Solina.

- Grad Split: Na području Grada Splita sanacija lokacija odbačenog otpada vrši se kontinuirano. Lokacije na kojima građani nepropisno odlažu otpad saniraju se od strane „Čistoće“ d.o.o. Split svakodnevno specijaliziranim vozilima grajfer. Vozila koja svakodnevno prikupljaju komunalni otpad (smećari) u nalog upisuju onečišćene lokacije na terenima, a te se lokacije slijedeći dan upisuju u nalog grajferima koji otpad uklanjaju sa javno – prometnih površinama. Davatelj javne usluge ''Čistoća'' d.o.o. Split vrši odvoz glomaznog otpada (otpad koji je nastao u domaćinstvima, a većih je gabarita od standardnog otpada), a Odsjek za redarstvo Grada Splita, putem ovlaštene tvrtke, odvozi građevinski otpad sa javno prometnih površina i ostali otpad sa površina koje nisu u nadležnosti davatelja javne usluge ''Čistoće'' d.o.o. Split. Prema evidenciji davatelja javne usluge „Čistoća“ d.o.o. Split, najčešći mini deponiji ilegalno odbačenog otpada na području Grada Splita su na sljedećim lokacijama: Duilovo, autobusna stanica iznad hotela Zagreb; Neslanovac, autobusna stanica preko puta Nirs; Spinut, Mandalinski put 24; Spinut, 9. mediteranskih igara 5; Ravne njive, Hercegovačka nasuprot broja 107; Kman, Šibenska ulica 47, 53, 55 (ulaz iz Domovinskog rata); Brda, Put brda 1, kod škole; Bačvice, Spinčićeva, KBC helidrom; Neslanovac, Mostarka 80; Gripe, Osječka 24 a; Mertojak, Odeska, kraj ulice; Mertojak, Ostravska 1; Blatine, Šimićeva 12; Blatine, cijela Šimićeva ulica; Blatine, Poljička cesta 17 (podzemni kont.); Sućidar, Novakova 22, 43; Kacunar, Mosećka 72; Meje, Marasovićeva 65 (Registar brodova); Trstenik,

75 Papandopulova tunel; Pujanke, gotovo sve lokacije , Mišina ulica; Slatine; Kacunarski prilaz; Ravne njive, Gradišćanskih hrvata 10; Kman, Mosečka 175 – križanje sa Varaždinskom ulicom. Ilegalno odloženi otpad se sa spomenutih lokacija uklanja svaki tjedan vozilima grajfer.

- Grad Supetar: U proteklih nekoliko godina provedena je sanacija otpadom onečišćenih lokacija na području Grada Supetra. Radilo se o manjim površinama na kojima je uglavnom bio odložen glomazni ili građevinski otpad. Ove lokacije su sanirane na način da je tako odloženi otpad prikupljen i odvezen na odlagalište Kupinovica. Grad Supetar donio je odluku o provedbi posebnih mjera sprječavanja odbacivanja otpada u odnosu na lokacije na kojima je u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada (Odluka o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš na području Grada Supetra Službeni glasnik Grada Supetra od 25. siječnja 2019. broj 2/ 19), te je na osnovu odredbi članak 36. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN RH br. 94/ 2013 i 73/ 2017) naručio od GEOSONDA d.o.o. iz Splita (Obavijest: Klasa je 361- 01/ 19- 01/003, Ur. broj 2104/ 01- 02/ 1- 19- 05 od 15. siječnja 2019. odnosno P/EKO-18/ 19/ 010771 od 14. siječnja 2019.), izradu elaborata za raspisivanje natječaja sanacije nelegalno deponiranog otpada na č.z. 646 k.o. Splitska, č.z. 759/1, 759/ 2, 759/ 3 , 759/ 4, 759/ 6 i 759/13 k.o. Škrip što sve predstavlja predio pod nazivom „Stara kava". Predmetno područje, uvidom u ZK uložak br. 356 za č. z. 646 k.o. Splitska i ZK uložak br. 571 za č.z. 759/ 1, 759/ 2, 759/ 3, 759/4 i 759/ 6 sve k.o. Škrip te ZK uložak br. 336 za č.z. 759/ 13 k.o. Škrip u vlasnosti Republike Hrvatske za cijelo, a kojima prema posebnom propisu upravlja Ministarstvo državne imovine, Ulica Ivana Dežmana 10, Zagreb. Izradom ovog Elaborata za raspisivanje natječaja sanacije nelegalno deponiranog otpada na predmetnim česticama definirana je natječajna dokumentacija, te je omogućeno raspisivanje natječaja primjenjivim postupkom javne nabave, pribavljanje ponuda te u konačnici sklapanje ugovora. Osim navedenoga, ovim Elaboratom definirane su vrste otpada, dana je procjena količine pojedinog otpada, propisan je način uklanjanja u skladu s Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN RH br. 117/ 2017) na štedljiv, racionalan, svrsishodan i nepristran način. Elaboratom je propisana kontrola postupka sanacije nelegalno deponiranog otpada u svrhu provođenja tehnički i ekonomski opravdanih aktivnosti. Konačno, Elaboratom su propisane mjere za sprječavanje ponovnog onečišćenja lokacije. Sredstva za saniranje navedene divlje deponije su osigurana u proračunu Grada Supetra. - Grad Trilj: Grad Trilj sa nekoliko godišnjih akcija sanira područja sa nepropisno odloženim otpadom. Isto će raditi i dalje. - Grad Trogir: Na području Grada ima nekoliko lokacija onečišćenih otpadom; put sv. Ante, Pantan (ispod trgovačkog centra Lidl), u naselju Žedno kod Crkve, u naselju Drvenik Veli, u naselju Drvenik Mali kod heliodroma, u naselju Plano – put odlagališta, iza Plive, te u Zagorskoj ulici. Lokacije se povremeno saniraju. - Grad Vis: Sanacija lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom je u 90% slučajeva izvršena, a preostalih 10% biti će sanirano do kraja tekuće godine. - Grad Vrgorac: Sanacija lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom se provodi, te je planirana sanacija svih lokacija kroz sljedeće dvije godine. - Grad Vrlika: Grad Vrlika je donio Odluku o mjerama za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada dana 31. siječnja 2018. godine. - Općina Brela: Na području Općine nema evidentiranih lokacija divljih odlagališta. - Općina Cista Provo: Na području Općine nema lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom. Veće lokacije koje su postojale su sanirane, a u slučaju pojavljivanja novih manjih lokacija iste se odmah saniraju.

76 - Općina Dicmo: Tijekom 2018.godine u provedbi mjera sprečavanja odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanju takvog otpada, komunalni redar je provodio slijedeće mjere: kontinuirano je nadzirao područje Općine radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacije saniranih divljih odlagališta; zaprimao obavijesti građana o nepropisno odbačenom otpadu; za uklanjanje nepropisno odloženog otpada vođeno je ukupno dva postupaka koji su riješeni tj. otpad uklonjen nakon opomene, - Općina Dugopolje: Na području Općine Dugopolje ne postoje divlja odlagališta otpada. - Općina Dugi Rat: Općina Dugi Rat je u 2018. godini preko Vlastitog pogona Općine Dugi Rat izvršila sanaciju lokacija onečišćenih otpadom u Sumpetru (Banjalučko odmaralište) te nekoliko lokacija onečišćenih otpadom na širem području Općine Dugi Rat. U 2019. godini planira se kontinuirano praćenje stanja mogućih novonastalih lokacija onečišćenih otpadom te njihova potrebna sanacija, bilo od strane Vlastitog pogona Općine ili ovlaštene fizičke i pravne osobe. U suradnji s komunalnim poduzećem, a ovisno o realizaciji reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Općina će organizirati akcije sanacije lokacija onečišćenih građevinskim otpadnim materijalom. - Općina Gradac: Lokacije onečišćene nepropisno odbačenim otpadom se u suradnji s koncesionarom saniraju u što kraćem roku. Na području Općine divlja odlagališta otpada su uklonjena. - Općina Hrvace: Na području Općine Hrvace ima 5 lokacija divljih odlagališta : Hrvace - stadion, Bitelić Gornji (Đapići), Bitelić Donji (Ezgete), Alebića kula i Potravlje (Crkva sv. Filipa i Jakova). Na osnovu evidentiranog stanja i procjene vrste onečišćenja odnosno vrste odloženog otpada određuju se prioriteti i redoslijed sanacije. U slučaju da se radi o vrsti otpada koja se ne može identificirati komunalni redar o tome obavještava inspekciju zaštite okoliša. Komunalni redar ima praksu stalnog nadziranja i provođenja postupaka saniranja uočenih onečišćenja okoliša u narednom periodu. Provode se mjere za sprječavanje nastanka divljih odlagališta redovitim odvozom glomaznog otpada i prihvatom glomaznog otpada na odlagalištu kako bi prestale potrebe za odbacivanjem otpada u prirodu. Općina Hrvace je iskazala interes za uklanjanje nepropisno odbačenog otpada. - Općina Jelsa: Općina Jelsa je, kao JLS, na svom području dužna osigurati sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu o održivom gospodarenju otpadom te uklanjanje tako odbačenog otpada, prema odredbama članka 28. Zakona, a što osigurava komunalni redar mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada te mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš što uključuje i uklanjanje naplavljenog morskog otpada, prema odredbama članka 36. Zakona. Navedene mjere uključuju uspostavu sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu, zatim, uspostavu sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada te provedbu redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada. Radi sprječavanja nastanka otpada te mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, donesena je Odluka o uspostavi sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu i evidentiranju lokacija odbačenog otpada. Sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu uspostavlja se putem web stranice Općine Jelsa www.jelsa.hr, u za to posebno označenoj rubrici „Obavijest o nepropisno odbačenom otpadu“ gdje se ispunjavanjem priloženog obrasca o nepropisno odbačenom otpadu i njegovom dostavom na e-mail: [email protected] ili poštom na adresu Općina Jelsa, Riva 404, 21 465 Jelsa, o tome izvještava nadležni komunalni redar, koji po prijavi postupa u skladu s pravilima radnog mjesta utvrđenog Pravilnikom o unutarnjem redu upravnih tijela Općine Jelsa. - Općina Lećevica: na području Općine Lećevica ne postoje divlje deponije otpada. Krajem 2008. godine izrađen je Plan sanacije divljih odlagališta koji je obuhvatio „divlja“odlagališta na području

77 općine i sva su danas sanirana. U slučaju pojave nakupine odbačenog otpada, nakon dojave lokalnog stanovništva , uklanjaju se u što kraćem vremenskom roku. - Općina Lokvičići: u fazi pripreme saniranja i zatvaranja. - Općina Lovreć: Po godišnjem Izvješću komunalnog redara na području Općine nama lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom. - Općina Marina: Nelegalna odlagališta na području općine Marina saniraju se po dojavama mještana i komunalnog redara. U predsezoni 2018.godine na lokacijama koje su bile najpogodnije za stvaranje nelegalnih deponija (Sevid, Vinišće i Vrsine) postavljene su dodatne oznake sa zabranom odlaganja otpada. Također, bila je pojačana kontrola navedenih područja od strane komunalnog redara koja se provodila i vikendima. - Općina Nerežišća: Tijekom 2018. godine na području Općine nije bilo evidentiranih lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš. - Općina Okrug: Na području Općine nema lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom. - Općina Otok: Na području Općine Otok ne nalaze se odlagališta otpada, ali postoji nekoliko lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš. U slučaju pojave nakupina odbačenog otpada, nakon dojave lokalnog stanovništva, uklanjaju se u što kraćem vremenskom roku. Sanacija lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom se redovito obavlja, ali isto tako i konstantno onečišćava. Kako je to problem koji je konstantan namjera je da se edukativnim mjerama utječe na stanovništvo u cilju smanjenja nepropisno odbačenog otpada i potpunog saniranja lokacija pod istim. - Općina Podbablje: Nema lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom - Općina Podgora: Lokacije onečišćene sa nepropisno odloženim otpadom se kontinuirano saniraju. - Općina Podstrana: Na području Općine Podstrana nema evidentiranih lokacija odbačenog otpada, a ako se na nekim lokacijama pojave manje količine odbačenog otpada komunalno redarstvo se brine o uklanjanju. - Općina Postira: Sanacija lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom je u završnoj fazi. - Općina Prgomet: Prema PGO Općine Prgomet iz 2009. velika većina nelegalnih odlagališta je sanirana no u međuvremenu su nastala nova, a u 2018. godini nije sanirano niti jedno. Plan je da se u 2019. i 2020. saniraju nelegalna odlagališta otpada ovisno o dobivenim financijski sredstvima - Općina Primorski Dolac: Na području Općine tijekom 2018.g. nisu utvrđene lokacije onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom, sredstva za provedbu mjera osiguravaju se proračunom općine. Način provedbe mjera uređeno je odlukom općinskog vijeća Općine Primorski Dolac, koja je dostavljena Ministarstvu zaštite okoliša i objavljena u Službenom glasniku Općine Primorski Dolac. - Općina Pučišća: Na području Općine Pučišća postoji „divlje“ odlagalište građevnog otpada u napuštenoj asfaltnoj bazi tvrtke Viadukt pokraj naselja Pražnica. Procjenjuje se da je količina odloženog otpada oko 5000 m3. Lokacija je djelomično sanirana te je u planu njena daljnja sanacija. Na lokaciji je postavljen znak zabrane nepropisnog odlaganja. U blizini eksploatacijskog polja Kalina na k.č.zem. 1014/1, k.o. Gornji Humac koja je u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđena je lokacija sa nepropisno odbačenim otpadom (gume, plastika, biljni otpad, građevinski otpad). Isti se planira hitno ukloniti i postaviti znak zabrane nepropisnog odlaganja. - Općina Runovići: Kroz naredne 2 do 3 godine sanirat će se lokacije onečišćene nepropisno odbačenim otpadom.

78 - Općina Sutivan: Lokacije onečišćene nepropisno odbačenim otpadom su sanirane, osigurati će se svake godine sredstva u slučaju onečišćenja za sanaciju.

- Općina Šestanovac: Općina Šestanovac je djelomično svake godine sanira lokacije u skladu s financijskim mogućnostima. Općina Šestanovac je uspostavila sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu i sustav evidentiranja lokacija odbačenog otpada objavom poziva stanovništvu na službenim stranicama komunalnog poduzeća Peovica d.o.o. koje gospodari otpadom na području Općine Šestanovac. - Općina Šolta: Na području Općine nema lokacija onečišćenih otpadom. U slučaju pojave manjih lokacija, iste se odmah saniraju. - Općina Tučepi: Na području Općine Tučepi nema lokacija odbačenog otpada. - Općina Zadvarje: U 2018. godini nije izvršena sanacija ilegalnih odlagališta otpada navedenih u PGO.

- Općina Zmijavci: Kroz naredne 2 do 3 godine sanirat će se lokacije onečišćene nepropisno odbačenim otpadom.

D) PROVOĐENJE IZOBRAZNO-INFORMATIVNIH AKTIVNOSTI

- Grad Hvar: Grad Hvar je 2015. godine uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodio projekt „Edukacija građana Hvara o odvajanju otpada“ vrijedan 151.250,00 kn kojeg Fond financira u 60 % iznosa. Projekt je obuhvaćao slijedeće aktivnosti : Dobava kartonskih kutija za učionice sa posebnim naljepnicama, izrada katastra zelenih otoka, idejno rješenje maskote, loga i slogana, tiskanje 3000 Eko-brošura za informiranje građana, izrađene su i djeci podijeljene bilježnice i bojanke na temu projekta. Održane su edukacije i radionice u Dječjem vrtiću Vanđela Božitković i u Osnovnoj školi Hvar. U tim događanjima obavezno učestvovala je i maskota Eko-zeko. Realiziran je i edukativni video u trajanju od 15 minuta koji je sastavni dio radionica i edukacija, a objavljen je i na službenim stranicama Grada. Tijekom 2018. godine nastavlja se sa primjenom gore navedenog projekta u edukaciji djece predškolske i školske dobi. Građanima koji su korisnici pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i odvojenog otpada, pruža se stalna usluga informiranja i davanja uputstva od strane davatelja usluge Komunalno Hvar d.o.o. i stručnih službi Grada Hvara. Planirano je i dalje intenzivno raditi na edukaciji najmlađih ,te svakako ponovno tiskati brošure za informiranje građana. Tijekom travnja 2019. godine planirane su tribine sa građanima/korisnicima usluge u cilju što boljeg uspostavljanja sustava sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Hvara.

- Grad Kaštela: Grad Kaštela će organizirati i provoditi programe edukacije stanovništva, samostalno ili u suradnji sa ovlaštenim tvrtkama, nevladinim udrugama, putem javnih medija i kroz sustav odgoja i obrazovanja. Edukaciju bi trebalo provoditi usmjereno prema različitim ciljnim skupinama: za djecu predškolske i školske dobi, za mlade (18 – 25 godina), odraslo stanovništvo, poduzetnike i obrtnike, turističke djelatnike i gradsku administraciju. Izobrazno- informativne aktivnosti vezane su uz održivo gospodarenje otpadom s ciljem upoznavanja građana s važnošću provođenja takvih aktivnosti putem javnih tribina, specijalnih priloga putem medija (lokalna televizija, radio, novine i sl.), informativnih letaka i dr. Grad Kaštela se u 208. godini prijavio na javni poziv za sufinanciranje projektnog prijedloga „Otpad ili smeće-sve od tebe kreće“ Grada Kaštela u zajednici sa općinama Muć i Lećevica. Ugovor o provedbi tog projekata potpisan je 01.10.2018. čime Fond za zaštitu okoliša sufinancira 85% prihvatljivih troškova projekta. Projektne aktivnosti su edukativne radionice u vrtićima, javne tribine, radio emisije te tiskanje promotivnih letaka, brošura i postera. Rok provedbe projekta je 20 mjeseci od potpisa ugovora.

79 - Grad Komiža: Edukativne aktivnosti provode se povremeno posredstvom gradskog komunalnog poduzeća Nautički centar Komiža d.o.o. i to putem informativnih letaka i brošura poslanih uz račune za pružene usluge. Edukacija se vrši i putem Geoparka Viški arhipelag kojeg su suosnivači Grad Komiža i Nautički centar Komiža d.o.o., edukacijom djece te putem društvenih mreža.

- Grad Makarska: U 2018. godini održane su edukativne aktivnosti u suradnji Grada Makarske i Makarskog komunalca d.o.o. sukladno s planovima i ciljevima Plana gospodarenja otpadom Grada Makarske 2017.-2022. godine. Edukativna kampanja ,,Skupi, složi i savjesno odloži!" financirana je sredstvima iz Kohezijskog fonda, kampanja je započela 27.11.2018. i trajati će do 27.11.2019.

- Grad Omiš: Grad Omiš provodi edukativne aktivnosti o odvojenom prikupljanju otpada u sklopu projekta izgradnje reciklažnog dvorišta. Održani su sastanci u lokalnim školama i s mjesnim odborima. Također komunalno poduzeće Peovica d.o.o. je korisnicima slalo informativne letke, te je razvijena mobilna aplikacija s informacijama o prikupljanju i pravilnom odvajanju otpada.

- Grad Sinj: Tijekom 2018. Čistoća Cetinske krajine d.o.o. provela je edukativne aktivnosti kojima su bila obuhvaćena djeca vrtićke dobi te stanovništvo srednje i starije dobi.

- Grad Solin: Edukativne aktivnosti koje su do sada provedene su: osam predstava za djecu o razvrstavanju otpada i očuvanju planete Zemlje; na edukativnoj radionici, učenici viših razreda osnovne škole izrađivali su plakate na temu: kružno gospodarenje otpadom; održane su dvije tv emisije na lokalnoj televiziji, na temu održivog gospodarenja otpadom, uz učestvovanje predstavnika Grada Solina i susjednih Gradova. Za 2019. godinu priprema se niz aktivnosti, između ostalih: plakati, letci, radio emisije i javne tribine na temu razvrstavanja otpada i očuvanju okoliša, a formira se i posebna sekcija na web stranici Grada vezano za ovu problematiku sa svim edukacijskim materijalima. Za sve gore navedene, održane i planirane aktivnosti potpisan je Ugovor Grada i MZOE, o dodjeli bespovratnih sredstava iz Kohezijskog fonda, referentni br. KK 06.3.1.07.0048 za projekt Razmišljam EKOlogično, 08. kolovoza 2018. Isto tako i Sporazum o udruživanju u provedbi projekta Razmišljam EKOlogično s općinama Dugopolje, Klis i Podstrana.

- Grad Split: U protekloj 2018. godini, provođenje edukativnih aktivnosti osiguralo je trgovačko društvo ''Čistoća'' d.o.o. u suradnji sa Udrugom za edukaciju građana (UZEG). Edukacije su podijeljene u vremenskom razdoblju od 4 mjeseca po svim gradskim kotarima i mjesnim odborima. Pozvani su svi građani koji su bili u mogućnosti sudjelovati na edukacijama. Podijeljene su vrećice za reciklažni otpad svim sudionicima edukacija, zajedno sa reklamnim materijalima, edukativnim brošurama i platnenim vrećicama za višekratno korištenje. Grad Split se također aktivno uključio u spomenute aktivnosti putem svoje Službe za međunarodne i EU fondove: dana 18. lipnja 2018. potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Otpad nije smeće!“ KK.06.3.1.07.0011, Plan nabave projekta usvojen je u listopadu 2018. godine, nakon čega su krenuli postupci nabave. Konkretne edukativne aktivnosti u sklopu projekta još se nisu održale jer su se u 2018. godini provodile javne nabave za odabir vanjskih stručnjaka/izvođača istih. U 2019. godini projektom „Otpad nije smeće!“ su planirane sljedeće izobrazno-informativne aktivnosti: tiskanje 300.000 informativnih letaka za građane koji će biti dostavljeni zajedno s računima za komunalne usluge; tiskanje 52.100 informativnih letaka za djecu koje će se dijeliti u vrtićima i školama; tisak 71.200 vodiča i brošura o gospodarenju otpadom; tisak 6000 informativnih letaka za turiste koji će se dijeliti na turističkim info-pultovima ; organizacija 6 natjecanja u školama s dva nagradna izleta i jednim javnim događajem povodom Dana planeta Zemlje; 6 javnih tribina i 34 javne tribine u Gradskim kotarima; Izvedba 2 tematska igrokaza u ukupno 20 škola/vrtića; 6 tematskih reklama na radio postajama i 4 tematske radio emisije; 6 specijaliziranih TV emisija; Izrada web stranice i aplikacije te oglašavanje na portalima; brošure i audio knjige za slijepe i slabovidne osobe; multimedijski sadržaji (animirani film i tri kratka videa); promotivne platnene vrećice; B2, Billboard i Citylight plakati.

80 - Grad Supetar: na području Grada Supetra je provedena prva faza projekta „Zeleni Brač“, u sklopu koje su odrađene edukacije u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama na području otoka Brača te radionice na temu selektivnog odvajanja otpada. U prvoj fazi projekta dijelili su se informativni letci s osnovnim uputama o razvrstavanju otpada. Grad Supetar potpisao je ugovor sa Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o provedbi zajedničkog projekta JLS otoka Brača, izobrazno informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom „Zeleni Brač - edukacijom do održivog gospodarenja otpadom na Braču“, vrijednosti 299.490,00 kuna. Gradu Supetru, koji je nositelj projekta odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 254.566,50 kuna, a preostali iznos sredstava točnije 44.923,50 kuna financirat će Grad Supetar i općine otoka Brača sukladno potpisanome sporazumu u udruživanju u projekt . Provedba projekta "Zeleni Brač - edukacijom do održivog gospodarenja otpadom na Braču" predstavlja nastavak uspješne suradnje bračkih općina te Grada Supetra na pitanju zaštite okoliša te gospodarenja otpadom na otoku Braču, kao i nastavak hvaljenog projekta „Zeleni Brač“ kojeg je 2014. godine financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt će zajednički provoditi sve bračke općine i Grad Supetar, kako bi se projektnim aktivnostima obuhvatila baš sva mjesta na otoku Braču te tako omogućila i ravnopravnost svih otočana u pristupu informacijama o gospodarenju otpadom. Do sada su provedeni postupci nabave usluga dizajna i tiska za provedbu izobrazno-informativne aktivnosti, te organizacije projekta. U narednom periodu nastavit će se s provođenjem edukacijskih aktivnosti kroz drugu fazu projekta, a također se kontinuirano provodi informiranje javnosti putem web stranica Grada Supetra i Komunalnog društva GRAD d.o.o. kao i facebook stranica. Grad Supetar je obavijestio kućanstva o lokacijama za odvojeno prikupljanje otpada putem letaka koji su distribuirani građanima zajedno s računima za komunalnu naknadu.

- Grad Trilj: Grad Trilj svake godine vrši edukativne aktivnosti u suradnji sa Društvom ČISTOĆA CETINSKE KRAJINE d.o.o., za skupine vrtićke dobi, srednje populacije i starijeg stanovništva.

- Grad Trogir: Na području Grada Trogira provođene su edukativne aktivnosti za građane i djecu iz vrtića.

- Grad Vis: Grad Vis već dugi niz godina provodi edukativne aktivnosti za sve dobne skupine (vrtić, osnovna škola, srednja škola, mladi, stanovnici grada Visa te gosti). Planirano je nastaviti s istim aktivnostima.

- Grad Vrgorac: Grad Vrgorac je u suradnji s Gradom Kninom i Općinama: Pirovac, Biskupija, Tribunj i Kijevo sklopio Sporazum o udruživanju u provedbi projekta „EKO Regija“: Provedba izobrazni-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom na području Knina, Vrgorca, Pirovca, Biskupije, Tribunja i Kijeva; u okviru kojeg su predviđene i aktivnosti poput javnih tribina, tiskanja i distribucija informativnih publikacija o gospodarenju otpadom, te objava specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio. Dana 19.12.2018. godine održano je predavanje pod nazivom „Moj Vrgorac bez azbesta“ s ciljem zajedničkog sudjelovanja u rješavanju azbestnog otpada korisnicima građevina u kojima se nalazi azbest (prema članku 18. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži Dana 19. prosinca azbest, NN 69/2016).

- Općina Brela: Svim korisnicima su uz račune za uslugu odvoza i deponiranja otpada slani dopisi sa obavijestima o mogućnosti korištenja zelenih otoka, kao i letci za odvojeno prikupljanje EE otpada preko ovlaštene tvrtke za skupljanje EE otpada. U osnovnoj školi Brela provođene su edukacije, te su u samoj školi postavljene posude za odvojeno prikupljanje otpada u svrhu edukacije, te su provođene i akcije prikupljanja starog papira, akcije čišćenja plaža i akcije prikupljanja EE otpada. Organizirana je i akcija prikupljanja krupnog otpada u svibnju 2018. g.

81 - Općina Cista Provo: Provedene su edukativne aktivnosti na području cijele Općine Cista Provo, za djecu u školama, za odraslo stanovništvo, poduzetnike i obrtnike. Putem letaka i objavama na internetskoj stranici i na oglasnoj ploči općine educirani su o potrebi razvrstavanja otpada, pravilnom postupanju sa otpadom, štetnosti divljih odlagališta po okoliš te mjerama koje se namjeravaju poduzeti kako bi se spriječilo neovlašteno odlaganje otpada.

- Općina Dugi Rat: Općina Dugi Rat u suradnji s komunalnim poduzećem Peovica provodi edukativne aktivnosti o odvojenom prikupljanju otpada u sklopu projekta izgradnje reciklažnog dvorišta. Održani su sastanci u lokalnim školama i s mjesnim odborima. Također komunalno poduzeće Peovica d.o.o. je korisnicima slalo informativne letke, te je razvijena mobilna aplikacija s informacijama o prikupljanju i pravilnom odvajanju otpada.

- Općina Dugopolje: Na području Općine Dugopolje u 2018. godini provodile su se izobrazno- informativne aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom u obliku letaka, koji su slani stanovništvu uz račune za komunalnu naknadu. Ujedno Općina kontinuirano objavljuje oglase na svojoj web stranici.

- Općina Gradac: U 2018. godini održane su edukativne aktivnosti na području Općine Gradac na temu odvojenog prikupljanja otpada koje je održalo Komunalno održavanje d.o.o. Ploče.

- Općina Jelsa: Općina Jelsa je, u 2017. i 2018. godini, organizirala dvije javne tribine na temu održivog gospodarenja otpadom u naseljima Jelsa i Vrboska, što je obavila komunalna tvrtka JELKOM d.o.o., Vrboska. Osigurana je nabava informativne publikacije ''Održivo gospodarenje otpadom-kružna ekonomija i energetska učinkovitost-faktor zaštite okoliša'', izdavača hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada, HGK i NZZJZ Primorsko-goranske županije, o gospodarenju otpadom koja će se dijelili po kućanstvima na području ove JLS, a tijekom 2017. i 2018. distribuirane su i publikacije za gospodarenje otpadom ugostiteljima ( publikacija Sprečavanje nastanka otpada od hrane prilikom obavljanja turističko-ugostiteljske djelatnosti, izdana od Agencije za zaštitu okoliša ).

- Općina Lećevica: Na području Općine Lećevica planirane su edukativne aktivnosti kroz ITU mehanizam, u postupku smo natječaja kampanje za otpad -Otpad ili smeće -sve od tebe kreće.

- Općina Lokvičići: Na području općine Lokvičići su provođene edukativne aktivnosti putem web stranice općine, putem oglasnih ploča, te putem Čistoće Imotske krajine d.o.o. u pisanom obliku.

- Općina Lovreć: Edukativne aktivnosti se provode preko Čistoće Imotske krajine koja korisnicima dostavlja letke s uputama za postupanje sa svim vrstama otpada .

- Općina Marina: Edukacije mještana provodile su se putem Marinskog lista – internog glasila Općine Marina, FB stranice Marinski list te dijeljenjem letaka sa naputcima za razvrstavanje otpada. U ožujku 2019.godine u rad je krenula i nova web stranica www.marinskikomunalac.hr.

- Općina Nerežišća: Općina kontinuirano provodi edukaciju stanovnika o mogućnostima i načinu izgradnje i korištenju kompostišta u vlastitom kućanstvu. Općina Nerežišća je potpisnik sporazuma o udruživanju u provedbi projekta „Zeleni Brač – edukacijom do održivog gospodarenja otpadom na Braču“ od 10.05.2018., a koji su potpisale sve JLS otoka Brača, temeljem otvorenog Poziva za dostavu projektnih prijedloga „Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom“ koji je raspisao FZOEU. Dana 11.10.2019. potpisan je ugovor s FZOEU o provedbi ovog programa.

82 - Općina Okrug: Na području općine provođene su edukativne aktivnosti. Na internetskoj stranici komunalnog poduzeća Rudej d.o.o. Okrug objavljena je Edukacija. Za žitelje Općine i sve druge zainteresirane, poduzeće Rudej d.o.o. izradilo je i službeno objavilo informativni letak o Gospodarenju otpadom u Općini Okrug na hrvatskom, engleskom, njemačkom i poljskom jeziku. Isto tako, objavljeni su i drugi letci u svrhu edukacije zainteresiranih.

- Općina Otok: Na području općine nisu provođene edukativne aktivnosti, ali je namjera u suradnji sa komunalnim poduzećem Čistoća Cetinske krajine d.o.o. provoditi edukativne aktivnosti u cilju podizanja svijesti stanovništva o važnosti održivog gospodarenja otpadom (organiziranje radionica, javnih tribina, radio emisija, dijeljenje letaka i dr. obavijesti na web stranicama). U cilju smanjenja i sprečavanja nastanka otpada planira se izrada edukativnih materijala i provedba edukacije koja će pridonijeti razvijanju ekološke svijesti svih mještana i promicanju razvrstavanja otpada u domaćinstvima, vrtićima, školama, svim poslovnom i gospodarskim subjektima. Kontinuirano će se informirati javnost o svim aktivnostima vezanim za okoliš kao i kreiranje informacija i poruka u suradnji sa školama, ustanovama i tvrtkama u cilju poticanja svakog pojedinca u društvu na smanjivanje i sprečavanje nastanka otpada kao i pravilnog postupanja s otpadom.

- Općina Podbablje: Edukativne aktivnosti se provode preko Čistoće Imotske krajine koja korisnicima dostavlja letke s uputama za postupanje sa svim vrstama otpada.

- Općina Podgora: Edukativne aktivnosti su provedene u obliku slanja letaka uz račun svim korisnicima.

- Općina Podstrana: Na području Općine Podstrana dana 29.03.2018. godine održana je javna tribina na temu razvrstavanja otpadom (zašto gospodariti otpadom, što i kamo možemo s otpadom, vrste otpada, recikliranje).

- Općina Postira: Na području općine nisu provođene edukativne aktivnosti. Provoditi će se tijekom 2019. god.

- Općina Prgomet: Preko općinskih vijećnika se uglavnom na zborovima mještana educiraju stanovnici općine.

- Općina Primorski Dolac: Edukativne aktivnosti su provođene na području Općine Primorski Dolac. Mještani su informirani putem info letaka koji su dostavljeni korisnicima usluge javne usluge prikupljanja otpada, provedene su radionice u dječjem vrtiću za najmlađe o važnostima odvajanja otpada. Općina kontinuirano provodi edukativne aktivnosti.

- Općina Pučišća: Na području otoka Brača se provodi projekt Zeleni Brač koji je sufinanciran od strane FZOEU, u kojem su Grad Supetar kao nositelj projekta i jedinice lokalne samouprave na Braču krenule s rješavanjem ekološkog problema uvođenjem razvrstavanja otpada. U sklopu prve faze projekta održane su edukacije na području Općine Pučišća u Klesarskoj školi Pučišća, Osnovnoj školi Pučišća, OŠ Pučišća – PŠ Gornji Humac i Dječjem vrtiću Pučišća – područno odjeljenje Gornji Humac. U ovoj fazi projekta dijelili su se i informativni letci s osnovnim uputama o razvrstavanju otpada. Projekt je poslužio kao alat za informiranje javnosti i edukacije djece i mladih, za jačanje suradnje te razvoj javnog partnerstva, što se pokazuje korisnim u daljnjim aktivnostima izobrazbe o održivom gospodarenju otpadam. Unutar zajedničkog projekta među JLS, Općina Pučišća će biti uključena u sljedeće izobrazno-informativne aktivnosti: objave s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području na zajedničkoj mrežnoj stranici projekta – ciljna skupina: opća javnost, obrazovne ustanove, djeca, mladi, starija populacija,

83 poduzetnici mediji; objava specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio, tiskani mediji, Internet mediji - ciljna skupina: opća javnost, starija populacija; održavanje javne tribine, edukacije radionice i druga javna događanja - ciljna skupina: opća javnost, djeca, mladi, obrazovne ustanove; izrada informativnih materijala (plakati, letci i brošure) - ciljna skupina: opća javnost, obrazovne ustanove, djeca, mladi, starija populacija, poduzetnici mediji. Informativno- obrazovne aktivnosti biti će najviše usmjerene ka sprječavanju nastanka otpada, oporabom otpada i odvojenom sakupljanju otpada.

- Općina Runovići: „Čistoća Imotske krajine d.o.o.“ je dostavila svim korisnicima edukativne letke o pravilnom odlaganju otpada i uputama za kompostiranje.

- Općina Seget: Po potrebi se provodi edukacija stanovništva o obvezi odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, dok na web stranicama Općine postoji obavijest korisnicama usluga.

- Općina Sućuraj: Aktivnosti na edukaciji stanovništva planiraju se do kraja 2018. godine, za što su dobivena sredstva od LAG-a Škoji.

- Općina Šestanovac: Edukacija stanovništva o mogućnosti predaje otpada u reciklažnom dvorištu te odvajanju otpada na kućnom pragu i na zelenim otocima.Edukacija turističkih posjetitelja o načinu gospodarenja otpadom na području Općine Šestanovac. Peovica d.o.o. izradila mobilnu aplikaciju – 20.000,00 kuna).

- Općina Šolta: Općina Šolta je krajem 2018. godine dobila sredstva na natječaju Kohezijskog fonda za izobrazno-edukativne aktivnosti na području otoka Šolte. Kao nositelj projekta “Eko – zeko I otočić”, Općina Šolta je u provedbu uključila sva tri otoka s područja LAG-a Škoji: uz Šoltu I otoke Hvar i Vis. U sklopu projekta planirano je tiskanje dvojezičnih brošura, plakata i naljepnica na temu odvajanja otpada i načinima sudjelovanja u sustavu održivog gospodarenja otpadom, zatim predstava za predškolce i osnovnoškolce te edukacije za građane u svakoj jedinici lokalne samouprave na području provedbe projekta. Predviđeno trajanje programa je 18 mjeseci i ovaj projekt bit će sveobuhvatni edukativni proces kojim ćemo doseći očekivanu razinu kvalitete i rasprostranjenosti informiranja i edukacije javnosti o temi održivog gospodarenja otpadom.

- Općina Tučepi: Edukacije o održivom gospodarenju otpadom provode se u Osnovnoj školi „Tučepi“.

- Općina Zadvarje: Na području Općine Zadvarje provedene su edukativne aktivnosti sa osnovno školskom djecom i vrtićkom djecom. Prezentirano je mobilno reciklažno dvorište, te razlozi odvojenog prikupljanja otpada.

- Općina Zmijavci: „Čistoća Imotske krajine d.o.o.“ je dostavila svim korisnicima edukativne letke o pravilnom odlaganju otpada i uputama za kompostiranje..

E) EKO-AKCIJE

- Grad Omiš: Grad Omiš i komunalno poduzeće Peovica d.o.o. redovno sudjeluju u eko-akcijama koje se svake godine održavaju na području kanjona Cetine, plaža na priobalju te čišćenju starih putova i nerazvrstanih cesta. Peovica d.o.o. svake godine besplatno odvozi sakupljeni otpad na navedenim lokacijama, te sudionicima omogući besplatnu zaštitnu radnu opremu i vrećice za prikupljanje otpada.

84 - Grad Sinj: Održane su eko-akcije u nekoliko osnovnih škola povodom Dana planeta Zemlje. Također, nekoliko udruga civilnog društva je organiziralo akcije čišćenja.

- Grad Split: Trgovačko društvo ''Čistoća'' d.o.o. sudjelovala u velikom broju eko akcija u protekloj godini, između ostalog u akcijama čišćenja podmorja i akcijama čišćenja zelenih površina u suradnji sa eko školama. Isto tako je, u suradnji sa Gradom Splitom sudjelovala u javnim radovima na velikoj akciji čišćenja zapuštenih javnih i privatnih površina koja je trajala više mjeseci.

- Grad Supetar: U Supetru planira se tradicionalno svake godine organiziraju akcije čišćenja podmorja u luci koju organizira KŠR Arbun.

- Općina Bol: Na području općine Bol se redovno provode dvije eko akcije i to: čišćenje podmorja oko 01. svibnja i Zelena čistka svake godine u travnju.

- Općina Dugi Rat: Općina Dugi Rat i komunalno poduzeće Peovica d.o.o. redovno sudjeluju u eko- akcijama čišćenja podmorja koje se održavaju na obalnom području Općine, posebice na području Luke Krilo.

- Općina Runovići: Na području Općine nisu provođene eko-akcije.

- Općina Šestanovac: Na području Općine Šestanovac djeluje nekoliko lokalnih udruga koje se povremeno samoorganiziraju u raznim akcijama čišćenja okoliša. Također učenici viših razreda iz osnovne škole u Šestanovcu sudjeluju kroz rad Ekološke grupe na uređenju školskog vrta a glavni cilj Ekološke grupe je osposobljavanje učenika u njegovanju i održavanju čistog i urednog okoliša.

- Općina Tučepi: Od eko-akcija svake godine se, u organizaciji Turističke zajednice Općine Tučepi, provodi čišćenje podmorja, kao i čišćenje plaža u organizaciji učenika i nastavnika Osnovne škole „Tučepi“ (u okviru šire akcije ZELENA ČISTKA).

Eko-akcije na području JLS u SDŽ prema Izvješćima o provedbi PGO JLS za 2018. godinu

Vrsta otpada koji je JLS Period provedbe Lokacija Naziv akcije Sudionici prevladavao

Institut za oceanografiju i Staklo, plastika, Od 1.1.2018.- do ribarstvo, Split, Ribarska tekstil, gume i Uvala Vira Projekt ML_REPAIR 30.06.2019. zadruga Hvar, Grad Hvar, odbačena ribarska samostalni ribari oprema

500 kg otpada- Viking , Uvala Vela Ronilački centar „ “ staklo, plastika, 09.04.2018. „ Grad Hvar, TZ Hvar, JU More Čišćenje podmorja „ papir, gume, tekstil i Garška“ i koncesionar i krš“ sl. Grad Hvar Edukacija i akcija Viking Staklo, plastika, 7. svibnja 2018. Plaža Plava čišćenja plaže Ronilački centar „ “, OŠ laguna „COASTAL CARE Hvar papir, gume tekstil 2018.

840 kg miješanog Uvala Grad Hvar, škola, građani, komunalnog otpada i 15. rujna 2018. Zele gradske udruge, Komunalno „ na čistka“ 360 kg papira, Križna luka Hvar d.o.o. kartona

85 Vrsta otpada koji je JLS Period provedbe Lokacija Naziv akcije Sudionici prevladavao

Automobilske gume, Članovi udruge Trokut mladih 21. travnja 2018. Kozjak Akcija čišćenja šut, plastična Kozjaka Kaštela, volonteri, Grad ambalaža, namještaj, Kaštela, Cemex keramika

30. travanj – 12. Grad Lipa su lipa moja Grad Kaštela, Turistička Automobilske gume, svibnja 2018. Kaštela Kaštela zajednica grada Kaštela plastika, namještaj

učenici i nastavnici SŠ Braća eko-akcija dio je Radić, susjedi škole, ribari rek -a Nejaj,ronioci Plaža Bile u međunarodne reativci ŠRD Automobilske gume, 27. svibnja 2018. akcije pod Kaštel RK Giričić te UPA Rostrum, plastika, staklo Štafiliću nazivom Clean up Mjesni odbor Kaštel Štafilić te the Mediterranean Samostalni pogon grada Kaštela

članovi Pomorsko – športskog ribolovnog društva Gojača i Grad Kaštela njihovi prijatelji, ronitelji DVD- čišćenje podmorja a Mladost, ronitelji DVD-a automobilske gume, Kaštel 11. lipnja 2018. uz obalu Kaštel Stupnik te ronilački klub metalni otpad, stari Sućurac Sućurca Hvidra Split. Pomoć u namještaj, boce organizaciji akcije pružili su tvrtka Cemex i Grad Kaštela.

ronilački klub Giričić, djelatnici Vlastitog pogona, brojni prijatelji iz ronilačkih klubova kamionskih i iz okolnih gradova, automobilskih guma, eko akcija čišćenja predstavnici pojedinih podmorja u različitih metalnih Kaštelanski institucija, ali i ronioci iz 16.lipnja 2018. Kaštelanskom predmeta, plastične i zaljev Kostrene, ribiči, članovi tri zaljevu, AKCIJA RK metalne ambalaže, ribička društva, Giričić iz boca, dijelova GIRIČIĆ Gomilice, Nebojsija iz

Kambelovca te Galeb iz namještaja Lukšića

Otok 24.7.2018. Čišćenje otoka rekreativci Brusnik Brusnika Miješani otpad

Akcija čišćenja Grad Komiža 7.9.2018. Komiža podmorja Luke Rekreativci, volonteri, ronioci Miješani otpad Komiža

15.9.2018. Zelena čistka, Komiža World Cleanup Day Građani volonteri Miješani otpad

Osejava, Sv. Rekreativci, volonteri, Plastika, staklo, Grad Makarska 04. /05 mj. 2018. Petar, Zelena čistka građani, škole papir, metal, drvo... Cvitačka sadnja stabala na Mravince i proljeće 2018. opožarenom Grad, građani,,, / Kučine Grad Solin području Pomorske udruge, Grad, ljeto 2018. Vranjic razno čišćenje podmorja Mjesni odbor Gradski Škole, vrtić, vatrogasci, Suho granje, raslinje i Proljeće 2018 park i Zelena čistka 1 športske i kulturne udruge, miješani komunalni šetnica jls…. otpad Grad Trilj Korito Škole, vrtić, vatrogasci, Autogume, plastikai Rujan 2018 rijeke Zelena čistka 2 športske i kulturne udruge, ostali miješani Cetine jls…. komunalni otpad Grad Trogir 09. mj. 2018. Žedno Zelena čistka građani Staklo, plastika, papir

86 Vrsta otpada koji je JLS Period provedbe Lokacija Naziv akcije Sudionici prevladavao

Uvala Staklo, plastika, 04. /05 mj. 2018. Limena glazba Vis Grandovac Čišćenje plaže naplavine Staklo, plastika, 04. /05 mj. 2018. Uvala Parja NK Vis Čišćenje plaže naplavine Uvala Staklo, plastika, 04. /05 mj. 2018. Perna. Otok Čišćenje plaže Planinarsko društvo Hum naplavine Budikovac Uvala Staklo, plastika, 04. /05 mj. 2018. Čišćenje plaže Građani Grad Vis Stončica naplavine Uvala Staklo, plastika, 04. /05 mj. 2018. Gradina Vis d.o.o. Zaglav Čišćenje plaže naplavine Uvala Staklo, plastika, 04. /05 mj. 2018. Stiniva Čišćenje plaže Građani naplavine Staklo, plastika, 09 mj. 2018. Uvala Milna Udruga Islomania, građani i Čišćenje plaže Gradina Vis d.o.o. naplavine Uvala Udruga Islomania, građani i Staklo, plastika, 11 mj. 2018. Čišćenje plaže Smričevica Gradina Vis d.o.o. metal, naplavine Grad „Osvjetlajmo 04. mj. 2018. Vrgorac Građani Plastika, papir Gradinu“ Grad Vrgorac (Gradina) Grad 09. mj. 2018. Staklo, plastika Vrgorac Zelena čistka 2018. Građani, vatrogasci Krupni otpad (stari Oragnizirano 05. mj. 2018. Brela prikupljanje Građani, djelatnici Greben namještaj, Brela d.o.o. drvenarija, krupnog otpada madraci,…) Osnovna Prikupljanje starog Općina Brela 12. mj. 2018. Učenici osnovne škole Papir škola papira Osnovna Prikupljanje starog 03. mj. 2019. Učenici osnovne škole, Papir škola papira i EE otpada Plaže u Učenici osnovne škole, Grane i otpad s 04. mj. 2019 Čišćenje plaža Brelima zainteresirani građani drveća Općina Cista Provo 04. mj. 2018. Aržano Zeleni korak Škole Papir Luka Staklo, plastika, 05. mj. 2018. Ronioci, volonteri Općina Gradac Gradac Čišćenje podmorja metal

Udruga Lanterna, ronioci RK 06. mj. 2018. Plastika, gume Vinišće Nautilus, rekreativci Općina Marina Otpad skupi, Moru 06. mj. 2018. Marina UPA Rostrum Split, PŠU Plastika, gume se iskupi! Angulja, mještani Uvala 05. mj. 2018. / Trogir diving centar / Mavarčica 06. mj. 2018. Luka Toč / PŠU Saldun / Općina Okrug Akvatorij 06. mj. 2018. Općine / PŠU Saldun, udruga Udica / Okrug Uvala 09. mj. 2018. / / Recetinovac PŠU Saldun Centar 04. mj. 2018. Dan planeta zemlje Plastika, papir Otoka Škola Općina Otok OŠ 06. mj. 2018. Kamešnica Prikupljanje papira Škola Papir Otok Obalno područje (od rta Rekreativci, Sportsko društvo 05. mj. 2018. Mutogras Čišćenje podmorja Plastika, guma, metal Strožanac, ŠRK Porat Općina Podstrana do ušća rijeke Žrnovnice) 03.-04. mj. 2018. Čišćenje šumskih Rekreativci, Vlastiti pogon OP Plastika, biootpad puteva

87 Vrsta otpada koji je JLS Period provedbe Lokacija Naziv akcije Sudionici prevladavao

05. mj. 2018. Postira Eko akcija Udruga Berekin i O. Š. Čišćenje podmorja i Vladimir Nazor plaža Općina Postira Udruga Berekin , Udruga Postira i 04. i 05. mj. 2018. Eko akcija Čišćenje podmorja, Dol Hrapoćuša, O.Š. Vladimir Nazor plaža i naselja Dol Groblje Sv. 06. mj. 2018. Zeleni okoliš Mještani Općine Staklo, plastika, papir Općina Primorski Ante Dolac Groblje Sv. 08. mj. 2018. Z Staklo, plastika, papir Martin eleni okoliš Mještani općine Podmorje KŠR Arbun, Crveni križ, Guma, staklo, 09. mj. 2018. Luke Akcija čišćenja Općina Pučišća podmorja profesionalni ronioci, školska metalni otpad Pučišća djeca i drugi volonteri Plaže Nečujam, Eko-akcija čišćenja Građani, stanovnici, djeca, 05. – 06. mj. 2018. Plastika Rogač, podmorja turisti

Općina Šolta Stomorska Eko- 05. mj. 2018. Maslinica akcija čišćenja Staklo podmorja Građani volonteri Cijelo područje Općina Zadvarje 01. - 12. mj. 2018. Zelena akcija Građani Plastika Općine Zadvarje

88 1.2. GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE OTPADOM GRADOVA I OPĆINA NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

A) PRETOVARNE STANICE

Grad Split - Pretovarna stanica nužna je za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema oporabiteljima i Centru za gospodarenjem otpadom. Za zahvat izgradnje pretovarne stanice proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, na temelju izrađenog Elaborata zaštite okoliša (Hudec plan d.o.o. Zagreb, srpanj 2015.). Prema podacima iz ovog Elaborata, Pretovarna stanica će se graditi u gradskom kotaru Mejaši u obuhvatu odlagališta „Karepovac“. Aktivnosti koje su do sada obavljene na izgradnji pretovarne stanice navodimo kronološki:

- u 2016. godini sklopljen je Sporazum o ustupanju izgradnje pretovarne stanice u sklopu odlagališta komunalnog otpada „Karepovac“ u Splitu „Regionalnom centru čistog okoliša“ d.o.o. Split, - krajem 2017. godine, na Gradskom vijeću Grada Splita, donesen je Zaključak o osnivanju i prijenosu prava građenja u svrhu izgradnje pretovarne stanice na predjelu „Karepovac“ u Splitu, - lokacijska dozvola je pravomoćna i vrijedi do 12. 1. 2020. godine, - dana 8. siječnja 2018. godine potpisan je Ugovor o osnivanju prava građenja između Regionalnog centra čistog okoliša d.o.o. i Grada Splita za izgradnju PS Split, - dana 8. veljače 2018. doneseno je Rješenje o promjeni podataka u katastarskom operatu K.O. Kamen u svrhu izgradnje građevine gospodarske namjene – pretežito gospodarenje otpadom – Pretovarna stanica Split, - u tijeku je postupak javne nabave za Usluge izrade glavnog projekta 6 pretovarnih stanica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, - dana 25. siječnja 2019. godine potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz EU fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine

B) RECIKLAŽNO DVORIŠTE (RD) / MOBILNO RECIKLAŽNO DVORIŠTE (MRD) / RECIKLAŽNO DVORIŠTE ZA GRAĐEVNI OTPAD (RDGO)

- Grad Hvar: Grad Hvar samostalno, neovisno o drugim JLS-ovima ima predviđenu lokaciju RD grada Hvara u neposrednoj blizini postojećeg odlagališta, te je kao takva uvrštena u Izmjene i dopune PPUG Hvara Zone UPU-a Stanišće Martinovik prema ID PPUG Hvara (Službeni glasnik Grada Hvara broj: 05/16). Nakon što su u kolovozu 2016. godine usvojene Izmjena i dopuna PPUG Hvara, pristupilo se izradi tehničke dokumentacije za gradnju RD. 28.09.2018. godine ishođena je Lokacijska dozvola za izgradnju RD, sortirnice i hale za izdvojene komponente otpada. Prikupljeni su svi posebni uvjeti i 07.12.2018. godine podnesen je zahtjev za izdavanje Građevinske dozvole za 1. etapu gradnje – RD. Ishođenje Građevinske dozvole je u tijeku. Rješavanje imovinsko-pravnih poslova i otkup parcela je u tijeku. Gradnja se planira do kraja 2020. godine.U sklopu RD predviđen je tzv. „kutak ponovne uporabe“. Grad Hvar je u tijeku sa realizacijom MRD. U tijeku je modifikacija postojećeg vozila i opremanje sa potrebnom opremom za odvojeno prikupljanje, te označavanje. MRD Grad Hvar će koristiti samostalno. Grad Hvar samostalno je omogućio za potrebe odlaganja građevinskog otpada, tijekom 2014. godine otkupom zemljišta koje neposredno graniči s odlagalištem Stanišće. Sve do početka 2015.godine

89 odlaganje građevinskog otpada odvijalo se bez kontrole, pa se na istom mjestu pojavila veća količina ostalog otpada. Ovo divlje odlagalište saniralo se na način da i nadalje ostaje odlagalište građevinskog otpada, ali uz potrebnu kontrolu, propisno odvajanje i prijem isključivo građevinskog otpada uz minimalnu naplatu. Ova mjera, iako najavljena i uz poslane obavijesti posebno građevinara i prijevoznika, urodila ja nastankom niza manjih divljih odlagališta na čitavom području Grada Hvara. Ova negativne posljedice potrebno je sanirati i unaprijed spriječiti daljnje širenje istih. Grad Hvar je Prostornim planom odredio lokaciju za prikupljanje neopasnog građevnog otpada koji će se privremeno skladištiti i razvrstavati do njegove mehaničke obrade. Do kraja 2020. godine očekuje se izgradnja i opremanje RDGO. - Grad Kaštela: RD na području lokacije Rudine na području Kaštel Novoga je izgrađeno i to na k.č. br. 1047/1, dok su ostale čestice – 1047/2 i 1049 rezervirane za buduće proširenje. RD je u vlasništvu grada, a njegovo funkcioniranje će se organizirati u suradnji sa poduzećem Čistoća d.o.o. ili kroz sklapanje nove koncesije sa drugim ovlaštenim poduzećem. RD nije opremljeno te nije predviđen „ kutak ponovne uporabe“. Grad Kaštela tijekom 2018. nije nabavio MRD, nabava istog planira se tijekom 2019. godine. RDGO nalaziti će se na području tupinoloma koje koristi cementara. Realizacija istog uvjetovana je usvajanjem izmjena i dopuna prostorno planske dokumentacije koja je u tijeku. - Grad Komiža: Urbanističkim planom uređenja radne zone Ravno („Službeni glasnik Grada Komiže“ br. 5/17) predviđena je izgradnja RD površine 3014 m2 na lokaciji k.č. 2363 i 2367/1 (novoformirana k.č. 2367/18). Za navedeno RD izrađen je idejni projekt koji je izradio Kozina Projekti d.o.o., oznake T.D. 1055-G/18, te je u tijeku ishođenje posebnih uvjeta za zahvat u prostoru. U okviru budućeg RD, sukladno Planu gospodarenja otpadom Grada Komiže nije predviđen „kutak ponovne uporabe“. Očekivano vrijeme realizacije izgradnje RD, sukladno Planu gospodarenja otpadom Grada Komiže je najkasnije do 2022. godine. RD Grad Komiža planira koristiti samostalno. Grad Komiža je još 2016. godine osigurao funkcioniranje MRD na svom području koje je upisano u očevidnik reciklažnih dvorišta (KLASA: 351-02/16-01/575, URBROJ: 517-06-3-2-16-2, od 3. svibnja 2016.g., broj upisa REC-61). Navedeno MRD Grad Komiža koristi samostalno. Planom gospodarenja otpadom Grada Komiže predviđena je nabavka još jednog MRD te bi isto bilo namijenjeno ruralnim područjima Grada Komiže. Planom gospodarenja otpadom Grada Komiže nije predviđena izgradnja zasebnog RDGO. Istim Planom će u okviru planiranog RD na području radne zone Ravno biti omogućeno privremeno skladištenje manjih količina građevinskog otpada od kućanstava. - Grad Makarska: lzgradnja RD je još uvijek nije započeta. Grad Makarska je pokrenuo postupak lzmjena i dopuna Prostornog plana uređenja kojim će se odrediti lokacija RD. Grad Makarska samostalno je nabavio u 2018. dva MRD. U siječnju 2019. godine upisan je u Očevidnik RD i prema rasporedu lokacija postavlja se na teren. Nije planirana izgradnja RDGO. - Grad Omiš: RD je u fazi završetka izgradnje, te je njegovo otvaranje planirano u drugom kvartalu 2019. godine. RD će imati svu potrebnu opremu za prihvat i manipulaciju otpadom te sortirnicu za korisni otpad. U RD je planiran kutak ponovne uporabe postavljanjem specijalnog spremnika. Grad Omiš će koristiti RD samostalno, a eventualno ustupanje korištenje dvorišta drugim jedinicama lokalne samouprave, grad planira pravno regulirati. Grad Omiš je nabavio MRD 2016g., u suradnji s Općinama Šestanovac, Zadvarje i Dugi Rat. MRD se koristi u suradnji s drugim JLS, te se ne planira nabava dodatne opreme. Grad Omiš u suradnji s tvrtkom Peovica d.o.o. je krenuo u izradu idejnog projekta za RDGO u Zakučcu. Projektna dokumentacija će biti spremna za lokacijsku dozvolu u drugom kvartalu 2019. godine. Projekt se sprema za sufinanciranje EU sredstvima te se izvodi na čestici u vlasništvu Republike Hrvatske. - Grad Sinj: U 2018. godini Grad Sinj je proveo otvoreni postupak javne nabave za radove izgradnje i opremanja RD. S izvođačem radova sklopljen je Ugovor 30. kolovoza 2018. godine. Rok izgradnje

90 je 8 mjeseci od dana uvođenja lzvođača u posao. Ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi 2.345.569,01 kn. Za realizaciju projekta izgradnje i opremanja RD, Grad Sinj je ostvario sufinanciranje i to: 1 . Temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Kohezijskog Fonda u financijskom razdoblju 2014 -2020. (broj: KK.06.3.1.03.0071), sklopljenim između Ministarstva zaštite okoliša i energetike, FZOEI i Grada Sinja, 2. Temeljem Ugovora o dodjeli sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini (broj: JPF.2018.4.241.), sklopljenim između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Grada Sinja. Planira se nabava MRD sukladno raspoloživim sredstvima. Prostornom dokumentacijom trenutno nije predviđeno RDGO. - Grad Solin: Za sufinanciranje izgradnje i opremanja RD, Grad Solin je s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike sklopio ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, 19. prosinca 2017., koji se financiraju iz Kohezijskog fonda u financijskom razdoblju 2104.- 2020., , referentni broj ugovora KK 06.3.1.0048. Građevinska dozvola za izgradnju je dobivena 10. 03. 2016. te se planira izgradnja u 2019. godini. Očekivano vrijeme realizacije izgradnje je do kraja 2019. Lokacija je određena Prostornim planom grada Solina i nalazi se u MO Srednja strana, u ulici Joze Kljakovića Šantića. RD će se koristiti samostalno za grad Solin. U sklopu RD nije predviđen „kutak ponovne uporabe“. U izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Solina, koje su u tijeku, predvidjeti će se još jedna lokacija za RD i to u Mravincima, pored Specijalne policije. Grad Solin ne planira nabavku MRD. Na području grada Solina još uvijek ne postoji legalna deponija za zbrinjavanje građevinskog otpada. Grad Solin je u kontaktu s tvrtkom koja je u postupku ishođenja dozvole za gospodarenje građevinskim otpadom. Grad Solin će u izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Solina predvidjeti lokaciju za odlaganje građevinskog otpada i to na području Karabaš. - Grad Split: Grad Split treba, temeljem članka 35. Zakona o održivom gospodarenju otpada, izgraditi sedam RD, uključivo postojeće RD na „Karepovcu“. Posljednjim inspekcijskim nadzorom obavljenom od strane Službe inspekcijskog nadzora zaštite okoliša - Područna jedinica Split od 29. studenog 2018. godine, navedeno je da je na području Grada Splita „potrebno osigurati funkcioniranje najmanje šest RD, a u naseljima u kojima se ne nalazi RD, Grad je dužan osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice“. S tim u vezi, gradski Upravni odjel za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša izradio je poseban Elaborat Plana rasporeda reciklažnih dvorišta i ekoloških otoka Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita“, broj 29/07, 11/08, 19/14, 6/17 i 7/18). Jedino izgrađeno RD na području Grada Splita je privremeno RD „Karepovac“, koji se nalazi na lokaciji Dračevac 122 u Splitu, te je upisano je u očevidnik reciklažnih dvorišta pod rednim brojem REC-52. RD upravlja trgovačko društvo „Čistoća“ d.o.o. Split. Gospodarenje otpadom u ovom RD obavlja se na otvorenom i zatvorenom skladišnom prostoru te udovoljava svim uvjetima koji su propisani odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 117/17). U 2018. izrađeni su glavni projekti te je u tijeku ishođenje građevinske dozvole za tri RD to: 1) Lokacija 2. Predio Orišca – sjeverni dio. Lokacija zauzima k.č. 7361; z.k.čest.zem. 1992/1, k.o. Split, ukupne površine cca 4.000 m2. Od ukupne površine, raspoloživa površina za izgradnju reciklažnog dvorišta je cca 2.100 m2. Prema namjeni prostora nalazi se u zoni gospodarske namjene - poslovne (K); 2) Lokacija 8. Trstenik uz helidrom. Lokacija zauzima k.č. 9958/1, 9958/4, 9958/5, 9958/6, 9958/7, 9958/8, 9958/9; z.k.čest.zem. 607/1, 607/2, 607/3, 607/4, 607/5, 607/6 607/7, K.o. Split. Zauzima ukupnu površinu od cca 2.500 m2. Od ukupne površine cca 2.500 m2, dio površine se nalazi pod pristupnom i parkirališnom površinom okolnih objekata. Za realizaciju reciklažnog dvorišta moguće je iskoristiti dio površine od cca 2.000 m2. Prema namjeni nalazi se u zoni namjene prostora gospodarska namjena-ugostiteljsko turistička (T1); 3) Lokacija Kopilica - kod Dalmacijavina Lokacija zauzima k.č.z. 1251/3 K.O.Split. Namjena po GUP-u gospodarska namjena (I). Površina predviđena za smještaj reciklažnog dvorišta iznosi oko 3450 m2 budući da zapadni dio čestice nije iskoristiv, a na jugoistočnom dijelu treba rezervirati koridor za izgradnju prometnice. U RD nije predviđen „kutak ponovne uporabe“ zbog nedovoljne površine predviđenih lokacija. Trgovačko društvo „Čistoća“ d.o.o. Split raspolaže s dva MRD. Planom gospodarenja otpadom Grada Splita planirana je

91 izgradnja jednog RDGO, u kojem bi se građevinski otpad prikupljao, obrađivao, privremeno skladištio te odvozio na ponovnu uporabu. Pretpostavljena površina je od 1,00 do 1,5 ha. Planskom dokumentacijom na području Grada Splita nije određena lokacija RDGO. Analiza nastanka građevnog otpada po količinama i vrstama (mogući izvori otpada, mjesta nastanka otpada, vrste građevnog otpada koji nastaje) i tehnička rješenja obrade, predmet su sklopljenog Ugovora o pružanju usluge izrade tehničke dokumentacije, kao i izrada elaborata o izboru mogućih lokacija. - Grad Supetar: Na području Grada Supetra trenutno ne postoji RD ili MRD. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Supetra definirana je lokacija RD u poslovno-gospodarskoj zoni Žedno - Drage u jugoistočnom dijelu grada. Za potrebe izgradnje RD planira se iskoristiti dio parcele u površini od oko 1.000 m2. Prilaz parceli treba biti omogućen preko buduće asfaltirane prometnice koja se planira izgraditi prema Urbanističkom planu uređenja gospodarsko–poslovne zone Žedno – Drage. Projekt treba biti u skladu s važećim prostornim planovima: Prostorni plan Grada Supetra (Službeni glasnik Grada Supetra br. 03/09 i 04/17) i Urbanistički plan uređenja gospodarsko-poslovne zone Žedno Drage (Službeni glasnik Grada Supetra br. 02/10). Sukladno Smjernicama o ponovnoj uporabi i točke 9.4 Mjere sprječavanja nastanka otpada (mjera 10) iz PGO RH za razdoblje 2017. – 2022. godine, preporuča se da RD sadrži i „Kutak ponovne uporabe“ gdje građani mogu donijeti stvari koje im više ne trebaju, a drugi građani (slabijeg imovinskog statusa) mogu te stvari uzeti za daljnju upotrebu. Glavni projekt za izgradnju RD je izrađen, te je postupak ishođenja građevinske dozvole u tijeku. Prepreku predstavlja potreba za izmjenu i dopunu Urbanističkog plana uređenja GPZ Žedno-Drage za što je u tijeku javna rasprava. - Grad Trilj: RD uplanjeno, te u tijeku priprema dokumentacije za projektiranje. MRD je u Planu nabave za 2019. godinu. RDGO je uplanjeno, u tijeku je priprema dokumentacije za izvlaštenje - Grad Trogir: U toku je postupak dobivanja sredstava od ministarstva za RD u sklopu kojeg je predviđen tzv. „kutak ponovne uporabe“. RD Grad Trogir koristit će samostalno. Lokacija RD je na dijelu k.č.br. 479/5 k.o. Trogir, u naselju Plano. Očekivano vrijeme izgradnje je u kraj 2019. godini ili početak 2020. godine. Sufinanciranje ide iz EU fondova. Grad Trogir je nabavio dva MRD koja su u funkciji. MRD koristi samostalno. Planirana je izgradnja RDGO u sklopu odlagališta Vučje brdo-Plano. RDGO će se koristiti samostalno, planirani rok izgradnje je u 2020. godini. - Grad Vis: U tijeku je izgradnja RD na odlagalištu Welington, a u sklopu istog nije predviđen „Kutak ponovne uporabe“. Nabava MRD nije planirana. Izgradnja RDGO je planirana na odlagalištu Welington. - Grad Vrgorac: Grad Vrgorac dužan je izgraditi RD u kojem bi se prikupljale i privremeno skladištile manje količina posebnih vrsta otpada prema Pravilniku o gospodarenju otpadom. Na lokaciji poslovne zone Jurilji u Zavojanima i Ravči predviđa se lokacija za smještaj RD za komunalni otpad. Tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA, Voćarska cesta 68, Zagreb, izradila je Idejno rješenje građevina za gospodarenje otpadom grada Vrgorca na lokaciji poslovne zone Jurilji koja se sastoji od RD, RDGO, sortirnice i kompostane. Nabavljeno je MRD u veljači 2019. godine koje će Grad Vrgorac koristiti samostalno. Rješenje je trajno, te se ne planira nabavka više MRD. - Grad Vrlika: Grad Vrlika je od lipnja 2018. godine osigurao funkcioniranje RD posredstvom MRD. Osigurana je površina za RD, asfaltirana, te je izrađen elaborat tehničko-tehnološkog rješenja RD te nabavljena opreme za RD. - Općina Bol: Na području općine Bol je u funkciji privremeno RD na kojem se odlaže krupni otpad i dio građevinskog materijala. Budući da je vlasnik zemljišta općina Bol na istom mjestu će se prema UPU-u u iduće tri godine izgraditi pravo RD. MRD nije planirano nabaviti jer je općina Bol po površini mala općina i svima RD dovoljno blizu. U isto vrijeme koncesionar je dužan jednom godišnje svakom domaćinstvu omogućiti besplatni odvoz krupnog otpada do 4 m3 sa kućnog praga. RD će biti posebno dvorište za građevinski otpad.

92 - Općina Brela: Za RD je izrađena projektna dokumentacija, te je podnijet zahtjev za dodjelu državnog zemljišta, pošto je izgradnja istog predviđena na državnom zemljištu, jer Općina Brela nema drugih mogućih lokacija. Predviđena lokacija komunalne zone i RD je na lokaciji k.č. 1092/1 k.o. Brela. U sklopu RD bit će i skladište u kojem će biti omogućen kutak ponovne uporabe. Općina Brela ima MRD koje je općinska komunalna tvrtka Greben Brela d.o.o. u studenom 2017. uzela u najam na tri mjeseca, te nakon isteka najma u veljači 2018. isto otkupila. Nije predviđena izgradnja RDGO. U sklopu RD predviđena je mogućnost odlaganja manjih količina građevinskog otpada za građane koji samostalno izvode manje radove i stvore manje količine građevinskog otpada. Za bilo kakve radove predviđena je obaveza izvođača radova da zbrine građevinski otpad. - Općina Cista Provo: Nije predviđen „kutak ponovne uporabe“. Do kraja 2019 planirano izgraditi RD u općini Podbablje. Predviđena nabava MRD do kraja ove godine. U traženju smo potencijalne lokacije za izgradnju RDGO. - Općina Dicmo: Izmjenama i dopunama PPU općine Dicmo iz svibnja 2016.godine stvorene su prostorne mogućnosti (u obuhvatu radne zone) za izgradnju RD. Izrađena projektna dokumentacija i predan je zahtjev za ishođenje građevinske dozvole. Građevinska dozvola je ishođena i postala je pravomoćna u svibnju 2018.godine. Nakon toga podnesena je prijava nadležnom Ministarstvu za financiranje izgradnje RD iz sredstava Europskog kohezijskog fonda. Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz kohezijskog fonda u financijskom razdoblju 2014-2020. godine Referentni broj Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava: KK.06.3.1.03.0115 Građenje reciklažnog dvorišta Općina Dicmo; koji je sklopljen između Posredničkog tijela razine 1 MZOE; KLASA: 351-04/18-12/43; URBROJ: 517-09-1-2-2-18-3 od 27.11.2018. godine; Posredničkog tijela razine 2 FZOEU: KLASA: 018-16/18-02/44; URBROJ: 563-11-1/205-18-14 od 15.11.2018. godine; korisnika Općina Dicmo KLASA: 022-01/18-01/58; URBROJ: 2175/02-02/1-18-6 od 22.11.2018. godine, Općini su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 1.843.330,18 kuna, odnosno najviši mogući iznos sufinanciranja koji predstavlja 85% ukupno prihvatljivih troškova Projekta koji iznose 2.168.623,75 kuna. - Općina Dugi Rat: RD Zakučac-Vurnaža čije usluge mogu koristiti i stanovnici Općine Dugi Rat je u fazi završetka izgradnje, te je njegovo otvaranje planirano u drugom kvartalu 2019. godine. RD će imati svu potrebnu opremu za prihvat i manipulaciju otpadom te sortirnicu za korisni otpad. U RD je planiran kutak ponovne uporabe postavljanjem specijalnog spremnika. Općina Dugi Rat će korištenje RD regulirati Ugovorom s komunalnim poduzećem Peovica odnosno s Gradom Omišem. Općina Dugi Rat je u suradnji s Gradom Omišem i Općinama Zadvarje i Šestanovac nabavila MRD 2016. g. MRD se koristi u suradnji s drugim JLS, te se ne planira nabava dodatne opreme. Grad Omiš u suradnji s tvrtkom Peovica d.o.o. je krenuo u izradu idejnog projekta za RDGO u Zakučcu. Projektna dokumentacija će biti spremna za lokacijsku dozvolu u drugom kvartalu 2019. godine. Projekt se sprema za sufinanciranje EU sredstvima te se izvodi na čestici u vlasništvu Republike Hrvatske. Korištenje usluga deponiranja građevinskog otpada biti će omogućeno i stanovnicima i ostalim subjektima sa područja Općine Dugi Rat, dok će Općina ugovorom s komunalnim poduzećem Peovica i Gradom Omišem regulirati korištenje. - Općina Dugopolje: Na području Općine Dugopolje planirana lokacija za RD je na čestici zemlje 1914/75 k.o. Dugopolje, zona Bani – sjever. Izrađena je projektna dokumentacija za RD, ishođena je građevinska dozvola, provedena javna nabava te sklopljen ugovor s izvođačem. U sklopu planiranog RD planira sa uspostaviti Kutak za ponovnu uporabu proizvoda.Na području Općine osigurano je MRD, ali tijekom 2018. godine još nije bilo postavljeno na utvrđenim lokacijama. MRD će postavljati komunalna tvrtka Čistoća d.o.o. Split prema unaprijed utvrđenom rasporedu. U prostornom planu Općine Dugopolje ne postoji određena lokacija za RDGO. Trenutno se građevinski otpad odlaže u RDGO Marasović d.o.o., koje je u privatnom vlasništvu. - Općina Gradac: Općina Gradac zbog specifičnog područja na kojem se nalazi nema mogućnost izgraditi vlastito RD. Grad Ploče do kraja 2018. godine planira završiti izgradnju RD koji će koristiti

93 koncesionar Općine Gradac, a time i sama Općina Gradac. Ugovorom LASA: 022-05/18-03/1074, URBROJ: 2147-04-18-03 od 11. prosinca 2018. nabavljeno je MRD tip P-7 dimenzija 4000x1800x2250 mm kojeg će Općina Gradac koristiti samostalno. RDGO po planu je planirano u suradnji sa Gradom Ploče te je isto predviđeno do kraja 2020. godine. - Općina Hrvace: U izvješću za 2018. godinu nisu dostavljeni podatci o statusu RD. - Općina Jelsa: Izgradnja RD je predviđena na području planirane gospodarske zone na lokaciji „Rake“ uz postojeću cestu, a između naselja Jelsa i Svirče. Ugovorom o neposrednom sudjelovanju Fonda u sufinanciranju troškova izrade projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole u cilju građenja RD, u 2018 godini izrađena je projektna dokumentacija, Glavni projekta izgradnje RD od tvrtke Hudec Plan d.o.o., za iznos od =35.625,00 kuna sa PDV- om, i Geodetski projekt, izrađivač tvrtka Triangulacija d.o.o., plaćen je u iznosu od =8.700,00 kuna. Sva projektna dokumentacija je sufinancirana sredstvima FZOEU-a. Istovremeno s izradom projektne dokumentacije za RD Općina Jelsa se javila na Javni poziv za Izgradnju i opremanje RD Općine Jelsa. Svrha izgradnje i opremanja funkcionalnog RD je povećanje količine odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenje količine otpada koja se odlaže na odlagalište, prije svega problematičnog otpada, stakla, plastike, papira, tekstila, metala, krupnog komunalnog otpada kao i posebnih vrsta otpada koje trenutno završavaju u komunalnom otpadu. Prilikom odabira lokacije RD poštivalo se načelo blizine kako bi troškovi manipulacije otpadom i njegova prijevoza bili što manji. Zbog nemogućnosti općine Jelsa da osigura sva potrebna financijska sredstva za izgradnju RD, potrebno je iskoristiti raspoloživa sredstva iz EU fondova kako bi se u prijelaznom razdoblju do 2020. godine postigli ciljevi iz direktiva EK o otpadu. Zbog problema sa dokumentacijom građevinska dozvola nije izdana na vrijeme, čime su propušteni rokovi za dostavu potrebne dokumentacije za građenje i opremanje RD. Općina Jelsa će se javiti na slijedeći javni poziv kako bi iskoristila raspoloživa sredstva iz EU fondova. U naseljima u kojima se ne nalazi RD, Općina mora osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice odnosno MRD. Komunalna tvrtka Jelkom d.o.o. ugovorila je kupnju MRD od tvrtke TECHNO WIN d.o.o., Pisarovina, o čemu je s istom sklopila ugovor od 29.12.2018., te će isto biti isporučeno u 2019 godini. Za zbrinjavanje građevnog otpada općina Jelsa je u prostornom planu uređenja Općine Jelsa osigurala lokaciju/prostor za obavljanje djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada. - Općina Lećevica: Općina Lećevica nije u obvezi izgradnje RD, već ima obvezu nabavke MRD. Općina Lećevica planira nabaviti MRD koje bi bilo na raspolaganju stanovnicima svih naselja. Predviđene su ukupno pet lokacija na kojima će se nalaziti MRD, a termini zadržavanja na pojedinoj lokaciji bit će dostupni na web stranicama Općine Lećevica. U narednom periodu potrebno je RDGO uvrstiti u dokumente prostornog uređenja Općine Lećevica, pripremiti projektnu dokumentaciju za izgradnju RDGO te ishoditi potrebne dozvole za gradnju. - Općina Lokvičići: Na području općine Lokvičići, podacima iz popisa stanovništva iz 2011. Godine živi 807 stanovnika. Stoga je sukladno odredbama članka 35. Zakona, potrebno osigurati funkcioniranje RD na području Općine posredstvom mobilne jedinice. Nabavu MRD, općina Lokvičići planira u suradnji sa susjednim općinama i Gradom Imotskim. Općina je u postupku iznalaženja lokacije za izgradnju RDGO. - Općina Lovreć: Izgradnja RD i RDGO nije planirana budući da jedinice lokalne samouprave koje imaju manje od 3.000 stanovnika po Zakonu nisu dužne graditi reciklažno dvorište. Tijekom 2019 g.planira se nabaviti MRD. - Općina Marina: U tijeku je ishođenje građevinske dozvole za izgradnju RD koje je predviđeno po prostorno planskoj dokumentaciji u radnoj zoni Vinovac. - Općina Nerežišća: Općina planira nabavu MRD. Također, u tijeku je izrada nacrta III. Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Nerežišća kojim se predviđa evidentiranje lokacije za RDGO.

94 - Općina Okrug: Izgradnja RD na k.č.z. 988/6 k.o. Okrug započela je 14.02.2019. godine polaganjem kamena temeljca. Očekivano vrijeme realizacije izgradnje je prosinac 2019. godine. RD će Općina Okrug koristiti samostalno te se radi o trajnom rješenju zbrinjavanja otpada. U sklopu istog nije predviđen „Kutak ponovne uporabe“. MRD nije nabavljeno, međutim na području Općine funkcionira dolazak kamiona komunalnog poduzeća s oznakama MDR, po dogovoru, čime je zadovoljena potreba za MDR. Nabava istog u 2019. nije planirana. RDGO planirano je za 2020. godinu, a Općina će ga koristiti samostalno. - Općina Otok: Općina Otok nema RD, ali je planirana njegova izgradnja. Kako lokacija vlastitog RD nije određena u prostornom planu Općine Otok namjera je najprije izmijeniti prostorni plan, a tek onda ići u izgradnju te očekivano vrijeme realizacije kao i adresu i kartografski prikaz budućeg RD nije moguće utvrditi. Temeljem pregovora koji su u tijeku između Općine Otok i Grada Sinja planirano je korištenje RD koje će graditi Grad Sinj sredstvima iz EU fondova. Navedeno dvorište bi se koristilo privremeno do izgradnje vlastitog reciklažnog dvorišta. Općina Otok samostalno koristi vlastito MRD od 1.1.2016. godine te ne planira nabavljati nova MRD u narednom periodu. Ne planira se izgradnja RDGO jer nije ekonomski opravdan zahvat zbog jako male količine navedenog otpada. Stanovništvu je omogućeno odvajanje građevinskog otpada putem kontejnera od 7 m3. Ukoliko dođe do povremenog generiranja većih količina građevinskog otpada, izvođač radova i investitor će zbrinjavanje nastalog otpada povjeriti ovlaštenim zbrinjavateljima. - Općina Podbablje: Za RD ishodovana je građevinska dozvola i odobrena su sredstva FZOEU. RD će koristiti isključivo Općina Podbablje, a „Kutak ponovne upotrebe“ nije planiran. Lokacija će bit uz državnu cestu D76. Očekivano vrijeme realizacije izgradnje je 12 mj. MRD nije planirano iz razloga što se Općina odlučila na izgradnju stalnog reciklažnog dvorišta. Za izgradnju RDGO određena je lokacija u naselju Poljica- zaseok Novak i Livajići uz lokalnu cestu LC 67160 Krivodol ( D76) Gornje Podbablje- Podosoje( L67163) uz Ulicu Alojzija Stepinca. RDGO koristiti će samo Općina Podbablje. Očekivano vrijeme izgradnje je 12 mjeseci - Općina Podgora: Za RD ishođena je lokacijska dozvola, u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. U sklopu istog planirana je sortirnica i kompostana te RDGO. Nije planiran kutak ponovne upotrebe. - Općina Podstrana: Za izgradnju RD ishođena je pravomoćna građevinska dozvola Klasa: UP/I- 361-03/17-01/000167, Urbroj: 2181/1-11-00-00/21-18-0006. RD bit će smješteno na novoformiranoj čst.zem. 5735/8, k.o. Gornja Podstrana, (formirana od osnovne čst.zem. 5735/5), anagrafske oznake Poljička cesta 104 u Podstrani te je u tijeku postupak javne nabave za odabir izvođača u svrhu izgradnje i opremanja RD. Planirani dovršetak izgradnje RD je početak 2020. godine nakon čega će isto biti stavljeno u uporabu. Planirano RD će se koristiti samostalno. U okviru RD je planiran „Kutak ponovne uporabe“. MRD osigurava se u suradnji sa komunalnom tvrtkom Čistoća d.o.o. Split. MRD se mjesečno izmješta po naseljima Općine Podstrana. Lokacije i termini postavljanja MRD objavljuju se pravovremeno na službenoj web stranici Općine Podstrana www.podstrana.hr/Komunala/Gospodarenje otpadom. Na području Općine Podstrana u ovom trenutku nije planirana izgradnja RDGO te će se kroz naredno razdoblje isto riješiti smještajem kroz prostorno plansku dokumentaciju odnosno ugovorom sa ovlaštenim koncesionarom za zbrinjavanje građevinskog otpada na području SDŽ. - Općina Postira: Nije planirano RD i/ili „kutak ponovne uporabe“ iz razloga što imamo mogućnost nabavke MRD koje može u potpunosti zadovoljiti potrebe Općine Postira. Krajem 2018. god. nabavljeno je MRD koje će se koristiti samostalno. Radi se o privremenom rješenju, a ukoliko zadovolji sve potrebe nameće se i kao trajno rješenje. Izgradnja RDGO nije predviđena zbog Zakonskih odredbi. - Općina Prgomet: RD i RDGO nisu planirani. Nabavljeno je jedno MRD, a koristit ćemo ga samostalno.

95 - Općina Primorski Dolac: Na području Općine Primorski Dolac nije predviđena izgradnja RD, planirano je korištenje MRD, sporazumno, u suradnji sa drugom JLS, Općinom Marina. Realizacija se očekuje tijekom 2019. godine. Na području Općine Primorski Dolac nije planirano RDGO. Na području Općine Primorski Dolac nije uspostavljen sustav prikupljanja građevinskog otpada. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, osoba koja odlaže građevni otpad dužna je plaćati naknadu za odlaganje građevnog otpada. - Općina Pučišća: RD Općine Pučišća izgradit de se sukladno Prostornom planu uređenja Općine Pučišća („Službeni glasnik Općine Pučišća“ br. 1/09 i 2/16) u Gospodarskoj zoni „Pučišća“, naselje Pučišća. Općina Pučišća namjerava se javiti na natječaj za dostavu projektnih prijedloga „Građenje reciklažnih dvorišta“ u kojem iznos bespovratnih sredstava po pojedinačnom projektnom prijedlogu iznosi maksimalno 85% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova projekta. Očekivano vrijeme realizacije je 2020. godina. Do izgradnje RD planira se korištenje MRD. Općina Pučišća namjerava samostalno nabaviti MRD. MRD se planira nabaviti u 2019. godini kao trajno rješenje osobito za naselja Pražnica i Gornji Humac koja su udaljena od planiranog RD. RDGO nije planirano. Građani su dužni osigurati da je građevni otpad predan ovlaštenoj osobi. Također fizička osoba koja je vlasnik građevnog otpada moći će otpad predati osobi koja upravlja RD koje će biti izgrađeno na području Općine Pučišća u količini ne većoj od 200 kg u šest uzastopnih mjeseci. Građevni otpad nastao od određenih proizvoda opće predviđene namjene (npr. bojanje, lakiranje i drugo premazivanje, čišćenje (uklanjanje) boje, laka i drugog premaza ili masa (razrjeđivač, i sl.), pigmenti za boje, punjenje šupljina, izolacija površina), lijepljenje, brtvljenje, punjenje šupljina i povezivanje komponenti) predati proizvođaču građevnog proizvoda koji na tržište područja Republike Hrvatske stavlja proizvod iste ili slične opće predviđene namjene na način da kupcu i/ili korisniku proizvoda osigura mogućnost povrata takvog uporabljenog proizvoda, što uključuje i višak materijala i mogućnost preuzimanja otpada koji nastaje od takvog proizvoda. - Općina Runovići: RD se planira u suradnji s općinama Runovići i Podbablje na području Općine Podbablje, kao trajno rješenje. Planira se nabava MRD u suradnji s ostalim jedinicama lokalne samouprave za koje uslugu odvoza otpada vrši komunalno poduzeće „Čistoća Imotske krajine d.o.o.“. Općina je potpisala ugovor o zbrinjavanju građevinskog otpada sa EKO IMOTSKI j.d.o.o. Glavina Donja 335/A 21260 Imotski.

- Općina Seget: Izrađen je projekt RD i u tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole, a koje se treba graditi unutar Proizvodno-poslovne zone „Ljutine“.

- Općina Sućuraj: Općina je nabavila MRD koje trenutno koristi samostalno. RD Prapatna je u fazi ishođenja građevinske dozvole. Općina nema planiranu izgradnju RDGO. - Općina Sutivan: Na području Općine Sutivan nije planirana izgradnja RD, već je planirana uspostava MRD. Način na koji će se koristiti MRD, samostalno ili u suradnji sa drugom jedinicom lokalne samouprave, još uvijek nije definiran. Planirana je nabava jednog MRD. Izgradnja RDGO nije planirana. - Općina Šestanovac: Općina Šestanovac je temeljem važećeg PPUO Šestanovac je ugovorila s tvrtkom IPZ Uniprojekt Terra d.o.o. iz Zagreba izradu Idejnog rješenja,lokacijske dozvole i glavnog projekta RD Šestanovac na dijelu čest.zem. 3033/21 k.o. Žeževica,projektna dokumentacija će biti spremna za lokacijsku dozvolu sredinom 2019. godine.Projekt se sprema za sufinanciranje EU sredstvima te se izvodi na čestici u vlasništvu Republike Hrvatske. Općina Šestanovac je nabavila MRD 2016 godine, u suradnji s Gradom Omišom,Općinom Zadvarje i Dugi Rat. MRD se koristi u suradnji s drugim JLS, te se ne planira nabava dodatne opreme. Nabavkom MDR uvelike se pridonijelo selektivnom prikupljanju otpada kojeg je Općina Šestanovac nabavila uz sufinanciranje FZOEU. MRD Općine Šestanovac je upisano kod Ministarstva zaštite okoliša i energetike pod brojem REC-79. U budućem RD Šestanovac predviđa se i dio za građevinski otpad

96 temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13, 73/17) i Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN br. 117/17) u nastavku se daje opis postupanja s otpadom u RD. U dijelu RDGO su predviđeni sljedeći sadržaji: Manipulativni plato, a služi i za smještaj građevnog materijala; Plato za smještaj ulaznog građevnog materijala pred sortiranje; Plato za smještaj miješanog ulaznog građevnog materijala za obradu; Plato za smještaj neiskorištenog građevnog materijala za odvoz na odlagalište; Zelena površina. Nakon izgradnje navedenog RD Općina Šestanovac će definirati ugovorom korištenje istog s drugim JLS. Projektna dokumentacija će biti spremna za lokacijsku dozvolu u drugom kvartalu 2019. godine. Projekt se sprema za sufinanciranje EU sredstvima te se izvodi na čestici u vlasništvu Republike Hrvatske. - Općina Šolta: Prema PGO Općine Šolta u 2018. godini predviđena je izgradnja RD, što zbog administrativnih i financijskih ograničenja nije realizirano. Prema trenutnoj situaciji očekivani završetak izgradnje RD očekuje se u 2019. godini. Općina Šolta koristit će ga samostalno za potrebe otoka Šolte. MRD još uvijek nije nabavljeno, no planiramo aplicirati na natječaje i dobiti dio sredstava potrebnih za kupnju te na taj način tijekom 2019. godine imati na otoku jedno trajno MRD koje će se koristiti isključivo za potrebe otoka Šolte. Općina je također u fazi izrade glavnog projekta izgradnje RDGO koje će se nalaziti na predjelu Vrvotine, Gornje Selo. Prema važećem PGO-u, izgradnja i opremanje RDGO očekuje se tijekom 2020. godine. - Općina Tučepi: Planirana je izgradnja RD u sklopu komunalno - servisne zone Tučepi, za što je u tijeku postupak izmjene postojeće projektno-tehničke dokumentacije. Nije planiran „Kutak ponovne uporabe“. Nije planirana nabava MRD. RDGO također nije planirano, budući je Općina Tučepi potpisala Izjavu o postojanju potrebe i namjere korištenja RDGO na području Općine Podgora. - Općina Zadvarje: Općina Zadvarje nema svoje RD pa se koristi onim poduzeća Peovica d.o.o. do izgradnje svoga. MRD nabavljeno je 2016. godine u suradnji sa gradom Omišem, i općinama Šestanovac i Zadvarje. U 2018. godini nije planirana nabava novih MRD. RDGO je u fazi završenog Idejnog rješenja. Planirano korištenje je zajedničko i to najmanje za JLS Omiš i Zadvarje. - Općina Zmijavci: RD se planira u suradnji s općinama Runovići i Podbablje na području Općine Podbablje, kao trajno rješenje. Planira se nabava MRD u suradnji s ostalim jedinicama lokalne samouprave za koje uslugu odvoza otpada vrši komunalno poduzeće „Čistoća Imotske krajine d.o.o.“ Općina planira Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Zmijavci, koje su u tijeku, izgradnju odlagališta za građevinski otpad.

C) CENTAR ZA PONOVNU UPRABU (CPU)

- Grad Hvar: Grad Hvar planira izgradnju CPU u sklopu svog reciklažnog dvorišta, i to u prvoj fazi gradnje. CPU će Grad Hvar koristiti samostalno. Očekivana je realizacija do kraja 2020. godine. - Grad Kaštela: Na području Grada Kaštela djeluje udruga Reto centar prijatelji nade (http://www.retocentar.hr/onama) koji u okviru svog djelovanja ima radionice za popravak bijele tehnike, rabljenog namještaja te restauratorske radionice. Grad ne planira otvaranje vlastitog CPU već bi s navedenom udrugom sklopio ugovor o obavljanju navedene djelatnosti. - Grad Komiža: Uspostava CPU predviđena je Planom gospodarenja otpadom Grada Komiže u okviru mjera za realizaciju Cilja 1.1.; Smanjenje ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada za 5% u odnosu na proizvedenu količinu komunalnog otpada u 2015. godini. Kao nosioci su naznačeni Ministarstvo zaštite okoliša i energetske učinkovitosti te Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Do sada nisu pokrenute nikakve radnje za uspostavu predmetnog centra. - Grad Makarska: Nije planiran CPU

97 - Grad Omiš: CPU nije planiran za izgradnju u sklopu reciklažnog centra kao zaseban projekt, zbog nedostatka prostora unutar centra i mogućnosti sufinanciranja projekta EU sredstvima. - Grad Sinj: Prostornom dokumentacijom trenutno nije predviđen CPU. - Grad Solin: Grad Solin nema u planu izgradnju centra za ponovnu uporabu. Centar za ponovnu uporabu će se koristiti zajedno s gradom Splitom, na Karepovcu. - Grad Split: Planom gospodarenja otpadom Grada Splita navedena je mogućnost izgradnje objekata za sakupljanje i ponovnu distribuciju stvari i proizvoda koji su odbačeni, a sve u cilju sprječavanja nastanka otpada. Takvi proizvodi i stvari prikupljali bi se direktno iz kućanstava, reciklažnim dvorištima ili posebnim spremnicima, a vraćali bi se natrag u upotrebu putem trgovina kroz materijalnu oporabu ili kroz donacije građana i kućanstvima slabijeg imovinskog stanja. Ovi centri mogu biti samostalne cjeline ili u sklopu reciklažnih dvorišta. U protekloj godini nije planirana izgradnja centra za ponovnu uporabu. - Grad Trilj: Prostornom dokumentacijom nije predviđen CPU. - Grad Trogir: Grad Trogir nema u planu izgradnju CPU. - Grad Vis: Nije planirana izgradnja CPU. - Grad Vrgorac: Planira se uspostava CPU kojom se potiče razmjena i ponovna uporaba isluženih proizvoda ili stvari i predmeta koje posjednik ne treba i ne želi, a još uvijek se mogu koristiti. - Općina Brela: Nije predviđen CPU, u sklopu reciklažnog dvorišta zamišljen je kutak za ponovnu uporabu što je za veličinu Općine Brela dovoljno. - Općina Cista Provo: Nije planirana izgradnja CPU. - Općina Dugi Rat: CPU nije planiran za izgradnju u sklopu reciklažnog centra kao zaseban projekt, zbog nedostatka prostora unutar centra i mogućnosti sufinanciranja projekta EU sredstvima. - Općina Dugopolje: Nije planirana izgradnja CPU. - Općina Gradac: Izgradnja CPU nije planirana zbog velikih troškova ali će svoj kutak/dio imati u reciklažnom dvorištu. - Općina Lećevica: Izgradnja CPU planirana je u sklopu izgradnje CGO. - Općina Lokvičići: Nije planirana izgradnja CPU. - Općina Lovreć: Nije planirana izgradnja CPU. - Općina Okrug: Nije planirana izgradnja CPU. - Općina Otok: Nije planirana izgradnja CPU. - Općina Podbablje: Nije planirana izgradnja CPU. - Općina Podgora: Nije planirana izgradnja CPU. - Općina Podstrana: Nije planirana izgradnja CPU. - Općina Postira: Izgradnja CPU nije predviđena zbog nedostataka kapaciteta i novčanih sredstva. - Općina Prgomet: Nije planirana izgradnja CPU. - Općina Primorski Dolac: Nije planirana izgradnja CPU, za sve potrebno Općina se planira udružiti s drugim jedinicama lokalne samouprave. - Općina Pučišća: Centar za ponovnu uporabu nije planiran. U Planu je predviđen kutak ponovne uporabe proizvoda koji se može izgraditi u sklopu projekta izgradnje reciklažnog dvorišta. - Općina Runovići: Nije planirana izgradnja CPU.

98 - Općina Sućuraj: Općina nema planiranu izgradnju CPU. Ista će se rješavati u suradnji s ostalim JLS otoka Hvara. - Općina Šestanovac: Centar za ponovnu uporabu nije planiran za izgradnju u sklopu reciklažnog centra kao zaseban projekt, zbog nedostatka prostora unutar centra i mogućnosti sufinanciranja projekta EU sredstvima.. - Općina Šolta: za sada nije planirana izgradnja CPU. - Općina Tučepi: Nije planirana izgradnja CPU. - Općina Zadvarje: CPU planiran je za period nakon završetka radova na reciklažnom dvorištu. - Općina Zmijavci: Nije planirana izgradnja CPU.

D) SORTIRNICA

- Grad Hvar: Sortirnica je planirana kao druga faza gradnje reciklažnog dvorišta grada Hvara s realizacijom do kraja 2022. godine. - Grad Kaštela: Grad Kaštela ne planira izgradnju sortirnice. Koristiti će se sortirnica u sklopu centra za održivo gospodarenje otpadom Lećevica za koji je u tijeku izrada projektne dokumentacije. - Grad Komiža: Prema Planu gospodarenje otpadom Grada Komiže nije predviđena uspostava sortirnice na području Grada Komiže. - Grad Makarska: Nije planirana sortirnica - Grad Omiš: Sortirnica za korisni otpad je u izgradnji u sklopu reciklažnog dvorišta, te se njen dovršetak planira u drugom kvartalu 2019.godine. Grad Omiš će upravljanje sortirnicom prepustiti komunalnom poduzeću Peovica d.o.o. te će se koristiti za sortiranje korisnog otpada i s područja Općina Dugi Rat, Zadvarje i Šestanovca. - Grad Sinj: U 2018. godini Grad Sinj se prijavio na Javni poziv za iskaz interesa za izgradnju i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i dr. - Grad Solin: Grad Solin nema u planu izgradnju sortirnice. Sortirnica će se koristiti zajedno s gradom Splitom, na Karepovcu. - Grad Split: Na temelju Ugovora o pružanju usluga, koji je sklopljen sa Zajednicom ponuditelja dana 29. studenog 2018. godine, biti će izrađen posebni elaborat koji će sadržavati analizu sastava i količina miješanog komunalnog otpada na području Grada Splita za određivanjem udjela komponenata otpada koja je biorazgradiva, kao i elaborat izbora mikrolokacije postrojenja za sortiranje otpada i obradu biootpada. Izbor lokacija nije ograničen samo na područje Grada Splita, već se može dogovoriti suradnja sa susjednim jedinicama lokane samouprave, što je u skladu sa zakonskim propisima. U postupku vrednovanja lokacija, vrednovati će se najmanje tri lokacije i opisati najmanje dva tehnološka postupka sortiranja odnosno obrade biootpada. Važeći Plan gospodarenja otpadom Grada Splita predviđa korištenje sortirnice za odvojeno prikupljeni otpad u partnerstvu s ovlaštenom pravnom osobom za gospodarenje otpadom (tvrtka JOLLY EKO d.o.o.), dok ne izgradi svoju sortirnicu na području Grada Splita ili u suradnji s drugim gradovima i općinama. U 2018. godini, trgovačko društvo „Čistoća“ d.o.o. koristio je sortirnicu za odvojeno prikupljeni otpad (papir, plastika, tetrapak i staklo) s javnih površina Grada Splita, koja se nalazi u Vranjicu u prostoru tvrtke „JOLLY EKO“ d.o.o. iz Šibenika. Po podacima davatelja javne usluge, navedena sortirnica ima kapacitet od 2 tone plastike ili 7 tona papira dnevno. Trenutno

99 zadovoljava potrebe Grada Splita. Sortirnica prihvaća sve vrste reciklažnog otpada kojeg ''Čistoća'' d.o.o. prikupi na javno prometnim površinama (papir, plastiku, tetrapak i staklo). - Grad Trilj: Grad Trilj javio se na natječaj Ministarstva zaštite okoliša za nabavu sortirnice. Čekamo odgovor. - Grad Trogir: Planirana je izgradnja sortirnice u sklopu reciklažnog dvorišta na dijelu k.č.br. 479/5 k.o. Trogir, u naselju Plano. Sortirnicu Grad Trogir koristit će samostalno, planirano vrijeme izgradnje je kraj 2019. godine ili početak 20220. godine. Sufinanciranje ide iz EU fondova. Pokrenut je postupak za dobivanje sredstava za izgradnju reciklažnog dvorišta i sortirnice. - Grad Vis: Izgradnja sortirnice planirana je u sklopu sanacije odlagališta Welington. Budući da je proces sanacije u fazi dobivanja građevinske dozvole, ista će biti izgrađena za vrijeme saniranja odlagališta otpada. Planirano je korištenje zajedno s gradom Komižom, budući da je njihovo odlagalište u fazi zatvaranja te će se u budućnosti sav otpad otoka Visa odlagati na odlagalištu Welington. - Grad Vrgorac: Izgradnja Sortirnice se planira na lokaciji poslovne zone Jurilji u Zavojanima i Ravči, koje bi Grad Vrgorac koristio samostalno. Tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA, Voćarska cesta 68, Zagreb, izradila je Idejno rješenje građevina za gospodarenje otpadom grada Vrgorca na lokaciji poslovne zone Jurilji koja se sastoji od reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta građevnog otpada, sortirnice i kompostane. - Općina Bol: Sortirnica postoji na odlagalištu Košer u vlasništvu koncesionara Michieli Tomich d.o.o. - Općina Brela: Nije planirana sortirnica. Planirano je odvojeno razvrstavati vrste otpada direktno kod korisnika i kroz reciklažno dvorište. U slučaju potrebe za sortirnicom predviđena je suradnja s drugim općinama. - Općina Cista Provo: Nije planirana izgradnja sortirnice. - Općina Dugi Rat: Sortirnica za korisni otpad je u izgradnji u sklopu reciklažnog dvorišta, te se njen dovršetak planira u drugom kvartalu 2019.godine. Grad Omiš će upravljanje sortirnicom prepustiti komunalnom poduzeću Peovica d.o.o. te će se koristiti za sortiranje korisnog otpada i s područja Općina Dugi Rat, Zadvarje i Šestanovca. - Općina Dugopolje: Nije planirana izgradnja sortirnice. - Općina Gradac: Grad Ploče planira u 2019. godini prikupiti svu preostalu potrebnu dokumentaciju vezanu i uz izgradnju sortirnice, a Općina Gradac bi u suradnji s Gradom Ploče a preko svog koncesionara koristila istu. - Općina Lećevica: Izgradnja sortirnice planirana je u sklopu izgradnje CGO. - Općina Lokvičići: Nije planirana izgradnja sortirnice. - Općina Lovreć: Nije planirana izgradnja sortirnice. - Općina Okrug: Nabava sortirnice planirana je u 2019. godini. Sortirnicu će Općina koristiti samostalno te ista predstavlja trajno rješenje. - Općina Otok: Nije planirana izgradnja sortirnice. - Općina Podbablje: Nije planirana izgradnja sortirnice. - Općina Podgora: Izgradnja sortirnice planirana je u sklopu RD. - Općina Podstrana: Sortiranje otpada će se provoditi u sklopu planiranog reciklažnog dvorišta. - Općina Postira: Izgradnja sortirnice nije planirana zbog nedostataka kapaciteta i novčanih sredstva. Predviđa je koncesionar za potrebe cijelog otok Brača.

100 - Općina Prgomet: Nije planirana izgradnja sortirnice. - Općina Primorski Dolac: Nije planirana izgradnja sortirnice, planira se nabava pres kontejnera na natječaj FZOEU i udruživanje sa drugim jedinicama lokalne samouprave do osnivanja vlastitog trgovačkog društva. - Općina Pučišća: Na području odlagališta „Košer“, naselje Gornji Humac, nalazi se sortirnica komunalnog otpada u vlasništvu komunalnog poduzeća Michieli-Tomić d.o.o. Sortirnica je puštena u pogon 2012. godine. Sortirnica služi za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada radi povećanja vrijednosti odnosno kvalitete odvojeno prikupljenog otpada i pripreme otpada za recikliranje.U planu je modernizacija sortirnice na način da se planira ugradnja roto sita za odvajanje biorazgradivog otpada iz miješanog komunalnog otpada te proširenje kapaciteta i automatizacija dijelova procesa sortiranja i baliranja otpada. Projekt se namjerava sufinancirati od strane EU fondova. - Općina Runovići: Nije planirana izgradnja sortirnice. - Općina Sutivan: Nije planirana izgradnja sortirnice. - Općina Šestanovac: Općina Šestanovac će koristiti zajedničku sortirnicu na području Grada Omiša koja je predviđena za Općine Dugi Rat, Zadvarje i Grad Omiš.Navedena sortirnica se nalazi na području Grada Omiša u sklopu reciklažnog dvorišta te se njen dovršetak planira u drugom kvartalu 2019.godine. Grad Omiš će upravljanje sortirnicom prepustiti komunalnom poduzeću Peovica d.o.o. te će se koristiti za sortiranje korisnog otpada i s područja Općina Dugi Rat, Zadvarje i Šestanovca. - Općina Šolta: Planirana je izgradnja sortirnice do 2020. godine. - Općina Zadvarje: Sortirnica je planirana za period nakon završetka radova na reciklažnom dvorištu. - Općina Zmijavci: Nije planirana izgradnja sortirnice.

E) KOMPOSTANA

- Grad Hvar: Kompostana je planirana kao treća faza gradnje reciklažnog dvorišta grada Hvara s realizacijom do kraja 2022. godine. - Grad Kaštela: Grad Kaštela ne planira izgradnju kompostane. Koristiti će se kompostana u sklopu centra za održivo gospodarenje otpadom Lećevica te vrtni komposteri. - Grad Komiža: Planom gospodarenja otpadom Grada Komiže predviđena je u narednom razdoblju do 2022. godine nabavka mini sustava za kompostiranje. Navedeni sustav se planira koristiti samostalno. Još nikakvim aktom nije definirana ni planirana buduća lokacija navedenog mini sustava za kompostiranje. - Grad Makarska: Na području Grada trenutno nema adekvatnog područja za prikupljanje i kompostiranje biootpada. - Grad Omiš: Grad Omiš je 2018.godine ishodovao pravomoćnu građevinsku dozvolu za kompostanu – postrojenje za sortiranje i kompostiranje korisnog biorazgradivog otpada. Projekt je izrađen u suradnji s komunalnim poduzećem Peovica d.o.o. te se planira koristiti u suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave. Izgradnja kompostane je planirana unutar reciklažnog centra Zakučac, te se projekt planira sufinancirat EU sredstvima tijekom 2019.godine. - Grad Sinj: Prostornom dokumentacijom trenutno nije predviđena kompostana.

101 - Grad Solin: Grad Solin nema u planu izgradnju kompostane. Kompostana će se koristiti zajedno s gradom Splitom, na Karepovcu. - Grad Split: Na temelju Ugovora o pružanju usluga, koji je sklopljen sa Zajednicom ponuditelja dana 29. studenog 2018. godine, biti će izrađen posebni elaborat koji će sadržavati analizu sastava i količina miješanog komunalnog otpada na području Grada Splita za određivanjem udjela komponenata otpada koja je biorazgradiva, kao i elaborat izbora mikrolokacije postrojenja za sortiranje otpada i obradu biootpada. Izbor lokacija nije ograničen samo na područje Grada Splita, već se može dogovoriti suradnja sa susjednim jedinicama lokane samouprave, što je u skladu sa zakonskim propisima. U postupku vrednovanja lokacija, vrednovati će se najmanje tri lokacije i opisati najmanje dva tehnološka postupka sortiranja odnosno obrade biootpada. S ciljem smanjivanja ostatnih količina otpada, koji će se po uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom upućivati na obradu u ŽCGO „Lećevica“, Planom gospodarenja Grada Splita za razdoblje 2012. do 2022. godine, predviđeno je izdvajanje biootpada na mjestu nastanaka. Za biootpad u individualnim stambenim jedinicama, sa okućnicom, predviđeno je uvođenje sustava „kućnog kompostiranja“, koji bi se iz godine u godinu nadograđivao. Na području Grada Splita, prema zadnjim procjenama, oko 9.500 kućanstava ima okućnice odnosno vrtove, u okviru kojih je moguća uspostava sustava ''kućnog kompostiranja''. Na području Grada Splita razmatrano je područje za izgradnju kompostane u blizini odlagališta „Karepovac“ u Splitu. Rezultati višekriterijalne analize potencijalne dvije lokacije na području u blizini odlagališta „Karepovac“ su pokazali da zbog utvrđenih ograničenja (neusklađenost jedne lokacije s važećim planovima prostornog uređenja, tehničko-tehnološka, geografska, klimatološka, imovinsko- pravna ograničenja te period realizacije druge razmatrane lokacije) nisu prihvatljive za realizaciju kompostane potrebnog kapaciteta. Elaborat izbora lokacije i tehnologije za obradu biootpada izradit će Zajednica gospodarskih subjekata temeljem potpisanog Ugovora o pružanju usluge od 29. studenog 2018. godine u suradnji sa Gradom Splitom. - Grad Supetar: U tijeku je izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Supetra kojom bi se odredila lokacija za zbrinjavanje biootpada na lokaciji Milovica u k.o. Škrip – izvan građevinskog područja naselja na udaljenosti od 5,5 km od središta Grada Supetra. Lokacija bi se nalazila na dijelovima k.č. 1347/4, 1347/5, 1348/1 i 1348/2 k.o. Škrip. - Grad Trilj: Prostornom dokumentacijom nije predviđena kompostana. - Grad Trogir: Grad Trogir nema u planu izgradnju kompostane, u planu je nabava i distribucija kućnih kompostera. Planirano vrijeme nabave i distribucije je do 2020. godine. - Grad Vis: Izgradnja kompostane planirana je u sklopu sanacije odlagališta Welington. Budući da je proces sanacije u fazi dobivanja građevinske dozvole, ista će biti izgrađena za vrijeme saniranja odlagališta otpada. Planirano je korištenje zajedno s gradom Komižom, budući da je njihovo odlagalište u fazi zatvaranja te će se u budućnosti sav otpad otoka Visa odlagati na odlagalištu Welington. - Grad Vrgorac: Izgradnja Kompostane se planira na lokaciji poslovne zone Jurilji u Zavojanima i Ravči, koje bi Grad Vrgorac koristio samostalno. Tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA, Voćarska cesta 68, Zagreb, izradila je Idejno rješenje građevina za gospodarenje otpadom grada Vrgorca na lokaciji poslovne zone Jurilji koja se sastoji od reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta građevnog otpada, sortirnice i kompostane. - Općina Bol: Kompostana je planirana za cijeli otok Brač, ali detalje o tome nemamo. - Općina Brela: Nije planirana kompostana. Nemamo prostornih mogućnosti niti dovoljne količine otpada za vlastitu kompostanu. Predviđeno je korištenje kompostane u budućem županijskom RCCO-u Lećevica, te kućno kompostiranje. - Općina Cista Provo: Nije planirana izgradnja kompostane. Svako domaćinstvo je dužno kompostirati otpad u mini kompostani na prostoru okućnice.

102 - Općina Dugi Rat: Grad Omiš je 2018. godine ishodovao pravomoćnu građevinsku dozvolu za kompostanu – postrojenje za sortiranje i kompostiranje korisnog biorazgradivog otpada. Projekt je izrađen u suradnji s komunalnim poduzećem Peovica d.o.o. te se planira koristiti u suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave. Izgradnja kompostane je planirana unutar reciklažnog centra Zakučac, te se projekt planira sufinancirat EU sredstvima tijekom 2019.godine. - Općina Dugopolje: Nije planirana izgradnja kompostane. - Općina Gradac: Grad Ploče planira do kraja 2020. godine izgraditi kompostanu, a Općina Gradac bi u suradnji s Gradom Ploče a preko svog koncesionara koristila istu. Općina Gradac ima u planu do kraja 2019. nabaviti 50 kompostera koji bi se bez naknade ustupili mještanima s područja Općine Gradac. - Općina Lećevica: Izgradnja kompostane planirana je u sklopu izgradnje CGO. - Općina Lokvičići: Nije planirana izgradnja kompostane jer se ostaci hrane i ostaci obrađivanja vrtova mogu kompostirati kod kuće. - Općina Lovreć: S obzirom da skoro svako kućanstvo ima prostor na kojem može formirati kućno kompostište, nije planirana izgradnja kompostane. - Općina Okrug: Izgradnja kompostane planirana je za 2020. godini. Kompostanu će Općina koristiti samostalno te ista predstavlja trajno rješenje. - Općina Otok: Nije planirana izgradnja kompostane. - Općina Podbablje: Nije planirana izgradnja kompostane jer se Općina bazira na kompostanama u sklopu domaćinstvima. - Općina Podgora: Izgradnja kompostane planirana je u sklopu RD. - Općina Podstrana: Kompostana će se realizirati prema planu komunalne tvrtke Čistoća d.o.o. Split. - Općina Postira: Izgradnja kompostane nije planirana zbog nedostataka kapaciteta i novčanih sredstva kao i zbog razloga da će istu koncesionar osigurati. - Općina Prgomet: Nije planirana izgradnja kompostane. - Općina Pučišća: Prostornim planom uređenja Općine Pučišća u sklopu pretovarne stanice na lokaciji „Košer“ jugoistočno od Gornjeg Humca predviđeno je područje za izgradnju građevina kao što su kompostane i slično. Za sada se ne planira ulaganje u kompostanu jer je naglasak stavljen na bioplinsko postrojenje. - Općina Runovići: Izgradnja kompostane nije planirana već se promiče kućno kompostiranje. - Općina Sućuraj: Općina nema planiranu izgradnju kompostane. Ista će se rješavati u suradnji s ostalim JLS otoka Hvara. - Općina Sutivan: Nije planirana izgradnja kompostane. - Općina Šestanovac: Općina Šestanovac će koristiti zajedničku kompostanu s drugim jedinicama lokalne samouprave čija je izgradnja planirana unutar reciklažnog centra Zakučac na području Grada Omiša. Projekt se planira sufinancirati EU sredstvima tijekom 2019.godine. - Općina Šolta: Planirana je izgradnja kompostane do 2020. godine. - Općina Tučepi: Nije planirana izgradnja kompostane. - Općina Zadvarje: Kompostana je u fazi ishođene građevinske dozvole. Planirano korištenje je zajedničko i to najmanje za JLS Omiš i Zadvarje. - Općina Zmijavci: Izgradnja kompostane nije planirana već se promiče kućno kompostiranje.

103 F) BIOPLINSKO POSTROJENJE

U blizini sortirnice, također na lokaciji „Košer“ jugoistočno od Gornjeg Humca Općina Pučišća planira izgradnju bioplinskog postrojenja, a projekt je u fazi izrade.

G) GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE MULJEM IZ UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

- Grad Omiš: Prema studiji izvodljivosti Aglomeracije Omiš u razdoblju prve četiri godine od stavljanja u pogon, postrojenjem za gospodarenjem otpadnim muljem će upravljati VODOVOD d.o.o. iz Omiša, te će služiti za vlastite potrebe. Postrojenje je u fazi projektiranja na području Općine Šestanovac, te će se graditi u suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave.

- Općina Brela: Izgradnja građevine za gospodarenje muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda planirana je uz postojeći kolektor na lokaciji Punta Rata u naselju Brela gdje je predviđena izgradnja privremenog skladišta za skladištenje djelomično dehidriranog mulja (min. 23 % suhe tvari). Potom je predviđen odvoz mulja u sušaru koja će biti zajednička za cijelo makarsko područje. Trenutno je aktivna faza projektiranja. Potpuna realizacija projekta predviđena je do 2023. godine.

- Općina Otok je u postupku aglomeracije koja jedio projekta integriranog sustava vodoopskrbe i odvodnje Cetinske krajine koju provodi tvrtka Vodovod i odvodnja Cetinske Krajine d.o.o., a koja je financirana sredstvima iz EU fondova, te je građevina za gospodarenje muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda dio aglomeracije Sinja, Trilja i Otoka.

- Općina Postira: Izgradnja građevine za gospodarenje muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda planirana je i trenutno je u fazi predviđanja adekvatne lokacije za isti. Sa svim daljnjim radnjama biti ćete promptno obaviješteni.

- Općina Šolta planira uspostavu sustava gospodarenja muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda do 2020. godine.

104 1.3. OSTALE MJERE

A) CJENIK JAVNE USLUGE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I ODLUKA O KOMUNALNOM REDU

- Grad Hvar: U studenom 2017. godine Gradsko vijeće Grada Hvara usvojilo je Odluku o načinu pružanja i naplati usluge odvoza miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada, reciklabilnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada. Ova odluka temelji se na Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) 31. siječnja 2018. godine Gradonačelnik Grada Hvara dao je suglasnost na cjenik komunalnih usluga za Grad Hvar. Uvođenje stimulativnih poticaja (popusta na cijenu) nije planirano u narednom periodu. Usvojena Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Hvara 8/17) je usklađena s Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13,73/17, 14/19), Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom ( NN 50/17) i svim regulativama iz područja zaštite okoliša. - Grad Kaštela: Cjenik javne usluge prikupljanja MKO i BKO je donesen i objavljen u Službenom glasniku Grada Kaštela. Sastoji se od cijene Minimalne javne usluge i cijene javne usluge za količinu predanog MKO. Stimulativan je u dijelu cijene koja se odnosi na količinu predanog MKO na način da je ukupna cijena Javne usluge za pojedinog korisnika manja ukoliko se preda manje MKO u obračunskom razdoblju. Trgovačko društvo Zeleno i modro d.o.o. održavati će čistoću i brinuti o odlaganju komunalnog otpada. Cjenik se primjenjuje od 1. veljače 2019. godine. Jedinična cijena minimalne javne usluge za 2019. godinu na području Grada Kaštela =0,3699 kn/l. Izrada Izmjene odluke o komunalnom redu koja će biti usklađena s novim zakonodavstvom je u fazi pripreme. - Grad Komiža: U postupku je donošenje cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koji će biti baziran na količini predanog otpada. U vezi istog postupka potrebno je ishoditi suglasnost izvršnog tijela Grada Komiže na cjenik davatelja usluga te potom dostaviti obavijest o primjeni cjenika nadležnim tijelima. Očekivano vrijeme donošenja cjenika prema navedenim radnjama je ožujak-travanj 2019. godine. Nije predviđeno uvođenje stimulativnih poticaja odnosno popusta na cijenu prikupljanja komunalnog otpada za one skupine korisnika koji dostižu odgovarajuće ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada zbog otežane mogućnosti kontrole ostvarenja takvih ciljeva. Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18), člankom 104. i 130., predviđeno je da jedinice lokalne samouprave radi usklađivanja s novim zakonodavstvom donesu odluku o komunalnom radu u roku od godine dana od dana stupanja na snagu istog Zakona, dakle do 04.08.2019. godine. Grad Komiža će do utvrđenog datuma provesti usklađenje sukladno navedenim zakonskim odredbama. - Grad Makarska: Novi cjenik javne usluge prikupljanja otpada je usvojen i objavljen u ,,Službenom Glasniku Grada Makarske". Početi će se primjenjivati kada se ostvare svi tehnički uvjeti, odnosno kada se uspostavi sva oprema za očitanje na terenu. Gradsko vijeće Grada Makarske je na 6. sjednici održanoj dana 30. siječnja 2018. godine, donijelo novu Odluku o komunalnom redu radi usklađenja iste u dijelu koji se odnosi na skupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (,,Narodne novine", br. 94/13, 73/17) i Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (,,Narodne novine", br. 50/17). Navedena Odluka objavljena je u Glasniku Grada Makarske, broj 1/2018. - Grad Omiš: Novi cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na području Grada Omiša donesen je sukladno čl. 33. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN94/13, 73/17) te čl. 18., 19. i 20. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 20/17) te Odlukom o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada („Službeni glasnik Grada Omiša“ broj 1/18). Novi cjenik je donesen 31. listopada 2018., te se primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine. U cjeniku su predviđeni stimulativni

105 poticaji za korisnike koji kompostiraju svoj biorazgradivi otpad, te je prikupljanje i odvoz svih korisnih frakcija besplatan. Nova Odluka o komunalnom redu je u pripremi te se njezin dovršetak i usvajanje planira izvršiti do 04. kolovoza 2019. godine.

- Grad Sinj: Skupština društva Čistoća Cetinske krajine d.o.o. je donijela Cjenik koji se primjenjuje 01. lipnja 2018. godine. Trenutno se ne planira uvođenje stimulativnih poticaja. U tijeku je izrada Odluke o komunalnom redu. Očekivano vrijeme donošenja je srpanj 2019. godine.

- Grad Solin: Od strane Čistoće d.o.o. Split donesene su Izmjene cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada na području grada Solina, 20.rujna 2018., a Grad Solin je, na sjednici Gradskog vijeća od 10. siječnja, donio odluku o suglasnosti na Cjenik. Izmjena odluke o komunalnom redu koja bi bila usklađena s novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18) još nije donesena. Biti će do ljeta 2019.

- Grad Split: Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 73/17 i 14/19) i Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, broj 50/17), od 01.11.2018. godine je na snazi novi sustav obračuna odvoza komunalnog otpada, koristeći kriterij udjela u volumena spremnika i broja pražnjenja spremnika (članak 20., Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom). Suglasnost na predloženi Cjenik javne usluge prikupljanja, prijevoza i odlaganja komunalnog otpada trgovačkom društvu „Čistoća“ d.o.o. Split na području Grada Splita, dao je Gradonačelnik Grada Splita dana 09. listopada 2018. godine, a isti Zaključak o davanju suglasnosti objavljen je u „Službenom glasniku Grada Splita, broj 51/18. Utvrđeni Cjenik u primjeni je od 01. studenog 2018. godine. Cjenik javne usluge prikupljanja, prijevoza i odlaganja komunalnog otpada sastoji se od fiksnog dijela (obvezna minimalna javna usluga), varijabilnog dijela (umnožak jedinične cijene pražnjenja volumena spremnika u kuna, broja pražnjenja spremnika u obračunskom razdoblju i udjela korisnika u korištenju spremnika) i cijene ugovorne kazne. Cijena javne usluge plaća se radi pokrića troškova nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada, troškova prijevoza otpada, troškova obrade otpada, troškova nastalih radom reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta, troškova prijevoza i obrade glomaznog otpada koji se prikuplja u okviru javne usluge, te troškova vođenja propisanih evidencija i izvješćivanja u vezi s javnom uslugom. Nova Odluka o komunalnom redu koja će biti usklađena s novim zakonodavstvom je u fazi izrade, a očekivano vrijeme donošenja je srpanj 2019. godine. - Grad Trilj: Cjenik je donesen 03.03.2018 te je kao kriterij obračuna volumen puta broj odvoza. Cjenik je u primjeni od 01.06.2018. Odluka o komunalnom redu će biti izmijenjena do konca 2019. - Grad Trogir: Grad Trogir je dao suglasnost na Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na području Grada Trogira 30. studenog 2018. godine. Planira se uvođenje stimulativnih poticaja odnosno popusta na cijenu prikupljanja komunalnog otpada za one skupine korisnika koji dostižu odgovarajuće ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada. Donesena je Izmjena odluke o komunalnom redu koja je usklađena s novim zakonodavstvom. Odluka o izmjeni Odluke o komunalnom redu donesena je 12. veljače 2018. godine. - Grad Vis: Izmjena cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koji će biti baziran na količini predanog otpada je u izradi. Planirano vrijeme izrade cjenika je do kraja tekuće godine. U sklopu cjenika planira se uvoditi stimulativni poticaj – popust na cijenu prikupljanja komunalnog otpada za skupinu korisnika koji dostižu odgovarajuće ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada. Izmjena Odluke o komunalnom redu koja će biti usklađena s novim zakonodavstvom je u fazi izrade, pripreme za slijedeću sjednicu Gradskog vijeća, koja će se održati do kraja lipnja ove godine. - Grad Vrgorac: Zbog donošenja nove Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području grada Vrgorca koja je stupila na snagu u prosincu 2018. godine novi cjenik je još u izradi i biti će dostavljen

106 Gradonačelniku na suglasnost početkom 2019. godine. Kroz novi cjenik će biti uvedeni stimulativni poticaji za korisnike koji budu smanjivali količine odloženog miješanog komunalnog otpada. Izmjena odluke o komunalnom redu se planira početkom 2019. godine. Novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu predviđen je rok od godine dana u kojem se mora donijeti nova Odluka. - Grad Vrlika: Cjenik javne usluge je izrađen 03. svibnja 2018. godine. Očitovanje na cjenik u zakonskom roku nije dano, čime se cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada smatra prihvaćenim. Grad Vrlika je donio Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Vrlike (KLASA:021-02/18-01/01, URBROJ:2175-06/01-01-18-01).

- Općina Bol: Načelnik općine Bol je dao suglasnost na cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koji će biti baziran na količini predanog otpada, a cjenik bi se trebao primjenjivati od 01. lipnja 2019. Nova odluka o komunalnom redu još nije donesena.

- Općina Brela: Cjenik je izrađen, ali još nije u primjeni zbog neostvarenih tehničkih preduvjeta. Popusti za korisnike koji dostižu ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada nisu predviđeni, ali sam planirani Cjenik je motivirajući u smislu da se naplata miješanog komunalnog otpada vrši prema broju odvoza i količini, pa je korisniku u interesu što manje otpada odlagati u miješani komunalni otpad, a što više odvajati. Izmjena odluke o komunalnom redu je usklađena s novim zakonodavstvom i usvojena dana 22.11.2017. godine.

- Općina Cista Provo: Cjenik baziran na obračunu volumena otpada kroz minimalnu naknadu i broj odvoza od 01.11.2018 g.za domaćinstva. Za pravne osobe cjenik po litru otpada od 01.06.2017. Donošenje nove Odluke o komunalnom redu planirano je do kraja mjeseca lipnja 2019. godine.

- Općina Dugi Rat: Novi cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na području Općine Dugi Rat komunalno poduzeće Peovica dostavilo je Općinskom načelniku 22. listopada 2018. godine na davanje suglasnosti. Općinski načelnik je Zaključkom KLASA: 363- 06/18-01/02 URBROJ: 155/02-02/1-18-5 od 22. studenog 2018. godine uskratio prethodnu suglasnost na Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na području Općine Dugi Rat, i isti Zaključak uz podnesak dostavio komunalnom poduzeću Peovica, navodeći da se uskraćuje prethodna suglasnost iz razloga poskupljenja cijena prema predloženom cjeniku u odnosu na trenutno važeći cjenik. Komunalno poduzeće Peovica je podneskom Broj: 5277/1-18 od 07. prosinca 2018. godine, upućenom Općinskom načelniku Općine Dugi Rat, istog obavijestilo kako se zbog neizjašnjavanja unutar roka, odnosno zakašnjelog izjašnjavanja na predmetni Cjenik, smatra da je suglasnost na cjenik izdana u skladu s odredbama članka 111. Odluke o načinu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Dugi Rat (Službeni glasnik općine Dugi Rat, broj. 01/18), kao i da se predmetni cjenik primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine. Nova Odluka o komunalnom redu je u pripremi te se njezin dovršetak i usvajanje planira izvršiti do 04. 08. 2019. godine.

- Općina Dugopolje: U 2018. godini je donesena Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Dugopolje (Službeni glasnik Općine Dugopolje br. 01/2018), prema kojoj je kriterij količine utvrđen prema zaduženom volumenu spremnika te broju pražnjenja spremnika u vremenskom razdoblju obračuna usluge od jednog mjeseca. Nije u planu uvođenje stimulativnih poticaja. U siječnju 2018. godine je donesena Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Dugopolje (Službeni glasnik Općine Dugopolje br. 01/2018). Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti

107 Odluka o komunalnom redu u dijelu koji se odnosi na sakupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom.

- Općina Gradac: Nije planirana izmjena cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Odluka o komunalnom redu donijet će se sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ 68/18, 110/18), najkasnije do kolovoza 2018.

- Općina Hrvace: Općinsko vijeće na 4. sjednici održanoj 31. siječnja 2018.g. donijelo je Odluku o načinu i pružanju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada s općim uvjetima ugovora o korištenju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada.

- Općina Lećevica: Izrada izmjene cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koji će biti baziran na količini predanog otpada, u postupku je izrade, planirano vrijeme donošenje Cjenika je mjesec lipanj 2018. Uvođenje stimulativnih poticaja odnosno popusta na cijenu prikupljanja komunalnog otpada za one skupine korisnika koji dostižu odgovarajuće ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada, nismo planirali, ali možda u dogledno vrijeme. - Općina Lokvičići: Cijenu sakupljanja otpada određuje Čistoća Imotske krajine koja se bavi zbrinjavanjem otpada na području Općine. U pripremi je izrada izmjene Odluke o komunalnom redu. - Općina Lovreć: Od 01.11.2018 na snazi cjenik usklađen s Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, kojim je definirana minimalna naknada i cijena po odvozu. Korisnik može ostvariti naknadu u manjem iznosu ukoliko ima potrebu za manjim brojem odvoza . Odlaganje miješanog komunalnog otpada se vrši u vreće s logom Čistoće koje se dostavljaju korisniku na osnovu prihvaćene Izjave. Izjave dostavljene svim korisnicima u lipnju 2018 godine. Nova Odluka o komunalnom redu je izglasana 21.03.2019. godine na sjednici predstavničkog tijela. - Općina Marina: Od 01.06.2018.godine na snazi je novi Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Cjenik je donesen je na temelju ODLUKE O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA (u nastavku teksta: Odluka). Odluka je donesena na temelju članka 30. stavka 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 94/13, 73/17), članka 4. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (Narodne novine br. 50/2017), članka 30. Statuta Općine Marina (Službeni glasnik Općine Marina broj 11/14, 20/15 i 22/17) na 6. sjednici Općinskog vijeća Općine Marina održanoj dana 30.01.2018. godine. Isti su objavljeni na službenim stranicama Općine Marina (www.marina.hr). Prema navedenom cjeniku, račun se sastoji od fiksnog dijela (minimalne javne usluge) i varijabilnog dijela (do uspostave primjene očitavanja spremnika putem bar koda svim stalnim korisnicima bila su naplaćivana 4 odvoza mjesečno, a Marinski komunalac d.o.o. vršio je pražnjenja spremnika 8 puta mjesečno). U tijeku je izrada Izmjene Odluke o komunalnom redu koja će biti usklađena sa novim zakonodavstvom. Očekuje se donošenje nove Odluke do kraja travnja 2019.godine. - Općina Okrug: Izmjene cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada su izrađene. Novi cjenik će se primjenjivati od 31.05.2019. Ne planira se uvođenje stimulativnih poticaja odnosno popusta na cijenu prikupljanja komunalnog otpada za one skupine korisnika koji dostižu odgovarajuće ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada. Izmjena Odluke o komunalnom redu koja je usklađena s novim zakonodavstvom je izrađena i u ožujku 2019. godine će biti upućena u postupak javnog savjetovanja. Očekivano vrijeme donošenja navedene Odluke je travanj 2019. godine. - Općina Otok: Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada je donesen je u ožujku 2018. godine od strane pružatelja usluge Čistoća Cetinske krajine d.o.o.,i stupio je na

108 snagu 1. lipnja 2018. godine. Izmjena odluke o komunalnom redu koja će biti usklađena s novim zakonodavstvom je u fazi pripreme te se očekuje njeno donošenje na jednoj od idućih sjednica općinskog vijeća.

- Općina Podbablje: Od 01.11.2018 na snazi cjenik usklađen s Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, kojim je definirana minimalna naknada i cijena po odvozu. Korisnik može ostvariti naknadu u manjem iznosu ukoliko ima potrebu za manjim brojem odvoza . Odlaganje miješanog komunalnog otpada se vrši u vreće s logom Čistoće koje se dostavljaju korisniku na osnovu prihvaćene Izjave .Izjave dostavljene svim korisnicima u lipnju 2018 godine. U pripremi je izrada Izmjene odluke o komunalnom redu koja će se donijeti u naredna dva mjeseca.

- Općina Podgora: Izmjena cjenika je u završnoj fazi, do ljeta 2019. Planira se uvesti stimulativni poticaj. Izrada Izmjene odluke o komunalnom redu je u završnoj fazi, planira se od ljeta 2019. ista usvojiti na Općinskom vijeću.

- Općina Podstrana: Izmjena cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koji je baziran na količini predanog otpada realizirat će se prema planu komunalne tvrtke Čistoća d.o.o. Split. Nova Odluka o komunalnom redu donijet će se u roku iz Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/18, 11/18).

- Općina Postira: Izrada izmjene cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada je definirana i čeka se suglasnost na istu. Ne planira se uvođenje stimulativnih poticaja odnosno popusta na cijenu prikupljanja komunalnog otpada za one skupine korisnika koji dostižu odgovarajuće ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada. Izrada izmjene Odluke o komunalnom redu koja će biti usklađena s novim Zakonom o gospodarstvu u za to predviđenom roku.

- Općina Prgomet: Još se nije krenulo sa uvođenjem stimulativnih poticaja. Nova Odluka o komunalnom redu je usvojena na 4. Sjednici O.V. dana 20.03.2018. – Sl. glasnik 2/18.

- Općina Primorski Dolac: Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada objavljen je u Službenom glasniku 50/18, provedena je javna rasprava i dana je suglasnost na isti. Izmjena Odluke o komunalnom redu planira se u zakonski ostavljenom roku utvrđenom odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu.

- Općina Pučišća: Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koji će biti baziran na količini predanog otpada će biti donesen do 01. svibnja 2019. godine. Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada usvojena je u siječnju 2018. godine („Službeni glasnik Općine Pučišća“ br. 1/18). Kao kriterij za obračun pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada određen je volumen spremnika za miješani komunalni otpad kod korisnika javne usluge i broj pražnjenja spremnika za miješani komunalni otpad. - Općina Runovići: Donesen je Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koji je baziran na količini predanog otpada. Nije u planu uvođenje stimulativnih poticaja odnosno popusta na cijenu prikupljanja komunalnog otpada za one skupine korisnika koji dostižu odgovarajuće ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada.

- Općina Seget: Donesena je Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada sa područja Općine Seget, te se primjenjuju i određene aktivnosti o načinu pružanja javne usluge koje su u tijeku.

109 - Općina Sućuraj: Izmjena cjenika javne usluge prikupljanja i odlaganja miješanog komunalnog otpada planira se do kraja 2018. godine.

- Općina Sutivan: Izmjena cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada donesena je i na isti je izdana suglasnost općinskog načelnika. Nije planirano uvođenje stimulativnih poticaja odnosno popusta na cijenu prikupljanja komunalnog otpada za one skupine koje dostižu odgovarajuće ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada. Izmjena Odluke o komunalnom redu usklađena sa novim zakonodavstvom trebala bi biti donesena do mjeseca srpnja 2019. godine. - Općina Šestanovac: Novi cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na području Općine Šestanovac donesen je sukladno članku 33 Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN94/2013, 73/2017), članku 18,19 i 20 Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 20/2017) TE Odlukom o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada Općine Šestanovac (Sl. glasnik 01A/2018). Novi cjenik je donesen 31.listopada 2018, te se primjenjuje od 1. siječnja 2019. U cjeniku su predviđeni stimulativni poticaji za korisnike koji kompostiraju svoj biorazgradivi otpad, te je prikupljanje i odvoz svih korisnih frakcija besplatan. Nova Odluka o komunalnom redu je u pripremi te se njezin dovršetak i usvajanje planira izvršiti sredinom 2019. godine. - Općina Šolta: Općina Šolta donijela je u 2018. godini Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području otoka Šolte, a prema kojoj je Komunalno Basilija izradilo novi Cjenik zbrinjavanja otpada uz suglasnost lokalne samouprave. Do kraja 2018. godine Komunalno Basilija poslalo je sve Izjave o načinu korištenja javne usluge svim korisnicima na području otoka Šolte te su početkom 2019. godine započeli s novim načinom naplate otpada. - Općina Tučepi: Donesena je Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada te je objavljena u „Glasniku Općine Tučepi“, br. 2/18. Također je donesena Odluka o davanju suglasnosti na Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada (s Cjenikom kao prilogom), a ista je objavljena u „Glasniku Općine Tučepi“, br. 6/18. - Općina Zadvarje: Izmjena cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada je u fazi početnih kalkulacija. Planirano vrijeme donošenja novog cjenika je 01.11.2018. godine. Planirani su stimulativni poticaji za one skupine korisnika koji dostižu odgovarajuće ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada. Odluka o komunalnom redu usklađena sa novim zakonodavstvom je u fazi izrade. Očekuje se njeno donošenje do kraja 2019. godine.

- Općina Zmijavci: Donesen je Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koji je baziran na količini predanog otpada. Nije u planu uvođenje stimulativnih poticaja odnosno popusta na cijenu prikupljanja komunalnog otpada za one skupine korisnika koji dostižu odgovarajuće ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada. Na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća planira se usvajanje izmijenjene Odluke o komunalnom redu koja će biti usklađena s novim zakonodavstvom.

B) INFORMATIČKI SUSTAV EVIDENCIJE KOLIČINE I VRSTE OTPADA

- Grad Hvar: Informatički sustav evidencije količine otpada prikupljenog od pojedinačnih korisnika odnosno lokacija zelenih otoka i zajedničkih spremnika je uspostavljen 01.svibnja 2018. godine.

110 - Grad Kaštela: Uvođenje informatičkog sustava evidencije količine i vrste otpada prikupljenog od pojedinačnih korisnika odnosno lokacija zelenih otoka i zajedničkih spremnika je u završnoj fazi izrade.

- Grad Komiža: U 2018. godini nije se pristupilo uvođenju informatičkog sustava evidencije količine i vrste otpada prikupljenog od pojedinačnih korisnika odnosno lokacija zelenih otoka i zajedničkih spremnika.

- Grad Makarska: Uvođenje informatičkog sustava evidencije količine i vrste otpada je u procesu nabave programa i opreme koja je potrebna za uspostavu sustava. Rok realizacije je 2019. g.

- Grad Omiš: Informatički sustav evidencije količine i vrste otpada e komunalno poduzeće Peovica d.o.o implementirala početkom 2018.godine. Sva oprema koja je dodijeljena korisnicima se očitava čitačima, te se o tome vodi propisana evidencija i vrši naplata predanog otpada.

- Grad Sinj: Čistoća Cetinske krajine d.o.o. priprema nabavu potrebne informatičke opreme. Implementacija se očekuje do kraja 2019. godine.

- Grad Solin: Za sada još ne postoji informatički sustav evidencije količine i vrste otpada prikupljenih od pojedinačnih korisnika na lokacijama zelenih otoka i zajedničkih spremnika. Podatke o tome Grad dobiva od Čistoće d.o.o. Split..

- Grad Split: Davatelj javne usluge prikupljanja komunalnog otpada trgovačko društvo „Čistoća“ d.o.o. Split uveo je Sustav evidencije pražnjenja posuda (SEPP) koji radi preko weba, a baze podataka su u Cloudu. U bazi podataka se nalaze svi korisnici , domaćinstva i poslovni korisnici, te posude raznih veličina (80, 120, 240, 1100) za različite vrste otpada, sa pripadajućom adresom primopredaje. U sustavu je definirano kojem korisniku je dodijeljena koja posuda. Do kraja 2018. godine čipirano je i podijeljeno cca. 6.000 posuda veličine 80, 120, 240 litara, a čipirano je na terenu i oko 1000 posuda za mješoviti komunalni otpad veličine 1100 litara. Očitanje odvoza otpada je još probnoj fazi, a izvodi se pomoću ručnih čitača koji bilježe čip na posudi, točno vrijeme i lokaciju odvoza.

- Grad Trilj: Društvo Čistoća Cetinske krajine d.o.o. koja je u suvlasništvu Grada Trilja ima u planu realizirati sustav do kraja 2019 godine. - Grad Trogir: U pripremi je uvođenje informatičkog sustava evidencije količine i vrste otpada prikupljenog od pojedinačnih korisnika i zajednički korisnika . - Grad Vis: Uvođenje informatičkog sustava evidencije količine i vrste otpada je planirano po dolasku opreme – kanti i kontejnera za prikupljanje otpada te nakon izrade cjenika. - Grad Vrgorac: Uvođenje Informatičkog sustava evidencije količine i vrste otpada je u fazi nabave. Davatelj usluge je u prosincu 2018. godine naručio dva ručna čitača (bad code skenera) i krenuo u označavanje spremnika.

- Općina Brela: Na vozila komunalnog poduzeća Greben Brela d.o.o. ugrađeni su sustavi za očitavanje čipova na posudama za otpad, u postupku je podjela i čipiranje spremnika za miješani komunalni otpad korisnicima koji nemaju odgovarajuće spremnike, a isto će se napraviti i po dodjeli spremnika od Fonda, što je preduvjet za ispunjenje navedenog.

- Općina Cista Provo: Evidentira se količina miješanog komunalnog otpada za svakog korisnika ,a reciklabilni otpad se evidentira od pravnih osoba koje pojedinačno predaju otpad.

111 - Općina Dugi Rat: Informatički sustav evidencije količine i vrste otpada je komunalno poduzeće Peovica d.o.o implementirala početkom 2018. godine. Sva oprema koja je dodijeljena korisnicima se očitava čitačima, te se o tome vodi propisana evidencija i vrši naplata predanog otpada.

- Općina Dugopolje: Prema podacima dostavljenim od strane Čistoće d.o.o. Split korisnici iz Općine Dugopolje su uneseni u njihov sustav sa svim podacima, međutim čipiranje kontejnera je još u tijeku. Tek kad se kontejneri čipiraju bit će u sustavu pridruženi korisnicima.

- Općina Gradac: Koncesionar Općine Gradac do kraja 2019. godine namjerava uvesti informatički sustav evidencije količine i vrste otpada.

- Općina Lokvičići: Uvođenje informatičkog sustava evidencije količine i vrste otpada prikupljenog od pojedinačnih korisnika odnosno lokacija zelenih otoka i zajedničkih spremnika nije u planu uvođenja, jer na području općine Lokvičići otpad zbrinjava Čistoća Imotske krajine, te općina nije u mogućnosti evidentirati prikupljenu količinu otpada.

- Općina Lovreć: Obračun se već vrši prema količini odloženog miješanog komunalnog otpada. Elektronička evidencija se vodi za sve vrste otpada prikupljene sa lokacija zelenih otoka.

- Općina Marina: Trenutno je u tijeku uspostavljanje sustava evidentiranja spremnika za komunalni otpad u službenu bazu podataka čime će spremnici za odlaganje miješanog komunalnog otpada biti označeni bar kodom i povezani s našom bazom podataka, a varijabilni dio računa će tada ovisiti o stvarnom broju pražnjenja. Očekivani početak primjene očitavanja spremnika očekuje se početkom svibnja 2019.

- Općina Okrug: Sustav je uspostavljen. Komunalno poduzeće je u upotrebu uvelo čipove, čitaće i bar kod naljepnice.

- Općina Otok: Pružatelj usluga je u početnoj fazi ispitivanja mogućnosti financiranja informatičkog sustava evidencije količine i vrste otpada.

- Općina Podbablje: Obračun se već vrši prema količini odloženog miješanog komunalnog otpada. Elektronička evidencija se vodi za sve vrste otpada prikupljene sa lokacija zelenih otoka.

- Općina Podgora: Uvođenje informatičkog sustava evidencije količine i vrste otpada prikupljenog od pojedinačnih korisnika odnosno lokacija zelenih otoka i zajedničkih spremnika planira se do ljeta 2019.

- Općina Podstrana: Informatički sustav evidencije količine i vrste otpada prikupljenog od pojedinačnih korisnika odnosno lokacija zelenih otoka i zajedničkih spremnika uspostavit će se prema planu komunalne tvrtke Čistoća d.o.o. Split, dok će se za otpad prikupljen u reciklažnom dvorištu voditi očevidnik prikupljenog otpada.

- Općina Postira: Planira se uvođenje informatičkog sustava evidencije količine i vrste otpada prikupljenog od pojedinačnih korisnika odnosno lokacija zelenih otoka i zajedničkih spremnika, do kraja 2019. god. godine.

- Općina Pučišća: Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu biti će uspostavljena tijekom 2019. godine.

112 - Općina Runovići: Evidencija otpada prikupljenog od pojedinačnih korisnika uvedena 1.11.2018. putem vreća s logom Čistoće. Svaki korisnik dobiva broj vreća koji mu je potreban i obračun se izvrši prema broju predanih vreća u obračunskom periodu. Putem e onta se vode podaci o prikupljenim količinama uporabljivih sastojaka otpada sakupljenih na lokacijama zelenih otoka.

- Općina Šestanovac: Informatički sustav evidencije količine i vrste otpada komunalno poduzeće Peovica d.o.o implementiralo početkom 2018.godine. Sva oprema koja je dodijeljena korisnicima se očitava čitačima, te se o tome vodi propisana evidencija i vrši naplata predanog otpada.

- Općina Šolta: Tvrtka Komunalno Basilija d.o.o. već je provela javnu nabavu i sklopila ugovor s poduzećem koje će obaviti označavanje spremnika i uvesti digitalnu evidenciju pražnjenja spremnika. - Općina Tučepi: Informatički sustav evidencije vrste i količine otpada nije uspostavljen, ali je uspostavljen sustav evidencije dinamike odvoza otpada putem čipiranih spremnika sa bar- kodovima.

- Općina Zadvarje: Sustav informatičke evidencije količine i vrste otpada koji se prikuplja je u potpunosti implementiran.

- Općina Zmijavci: Evidencija otpada prikupljenog od pojedinačnih korisnika uvedena 1.11.2018. putem vreća s logom Čistoće. Svaki korisnik dobiva broj vreća koji mu je potreban i obračun se izvrši prema broju predanih vreća u obračunskom periodu. Putem e onta se vode podaci o prikupljenim količinama oporabljivih sastojaka otpada sakupljenih na lokacijama zelenih otoka.

C) UVOĐENJE PROVEDBE ZELENE JAVNE NABAVE

- Grad Hvar: U narednom periodu planira se uvođenje „Zelene javne nabave“ koja se planira primijeniti prilikom nabave računala, uredskog namještaja, izgradnje zgrada sa smanjenom potrošnjom struje i vode, nabavom recikliranog papira, uslugama čišćenja s korištenjem ekološki sigurnih proizvoda ili nabavom električne energije iz obnovljivih izvora. Realizacija se planira od 2020 godine.

- Grad Kaštela: Zelena javna nabava planira se u onim područjima gdje je to moguće, primjerice edukativni materijali i plakati će se tiskati na recikliranom papiru i drveni vrtni komposteri.

- Grad Komiža: U okviru mogućnosti, zelena javna nabava planira se provoditi uključivanjem okolišnih kriterija te određivanjem novih specifikacija za robu i proizvode koji favoriziraju trajnost, mogućnost višekratne uporabe, manje ambalaže ili sniženu razinu toksičnosti, sve sa ciljem sprječavanje nastanka komunalnog otpada, EE otpada i otpadnog papira i kartona te sprječavanje nastanka građevnog otpada. Nije utvrđen rok provedbe.

- Grad Makarska: Planira se uvođenje provedbe Zelene javne nabave. Krajnji rok realizacije 2022.

- Grad Omiš: Zelena javna nabava će se uvoditi sukladno projektima koji se planiraju sufinancirati EU sredstvima i njihovim zahtjevima, rok moguće realizacije je krajem 2019.godine.

- Grad Sinj: ne planira se uvođenje zelene javne nabave.

- Grad Solin: Za sada se ne planira se uvođenje posebne provedbe zelene javne nabave, ali se kroz razne projekte financirane preko EU fondova provodi zelena nabava, kao npr.: korištenje

113 recikliranog papira, korištenje rasvjete sa smanjenim utroškom električne energije, upotreba štednih slavina za vodu i sl.

- Grad Trilj: Uvođenje provedbe zelene javne nabave u planu je za 2020.godinu.

- Grad Trogir: Grad Trogir ne planira uvođenje provedbe zelene javne nabave.

- Grad Vis: Nije u planu provođenje zelene javne nabave.

- Grad Vrgorac: Zelena javna nabava u 2018. godini provela za obnovu zgrade Dječjeg vrtića Pčelica u Vrgorcu i za postavljanje javne rasvjete u Gradu Vrgorcu.

- Općina Brela: Za sada nije planirano.

- Općina Cista Provo: Za sada nije planirano.

- Općina Dugi Rat : Zelena javna nabava će se uvoditi sukladno projektima koji se planiraju sufinancirati EU sredstvima i njihovim zahtjevima, rok moguće realizacije je krajem 2019. godine.

- Općina Dugopolje: Planira se zelena javna nabava i Općina je u fazi edukacije. - Općina Gradac: Nije u planu provođenje zelene javne nabave.

- Općina Lokvičići: Nije u planu provođenje zelene javne nabave.

- Općina Lovreć: Nije u planu provođenje zelene javne nabave.

- Općina Okrug: Zelena javna nabava nije uvedena ali je u planu.

- Općina Otok: Nije u planu provođenje zelene javne nabave.

- Općina Podbablje: Nije u planu provođenje zelene javne nabave.

- Općina Podgora: Uvođenje Zelene javne nabave je u planu, ali samo na one vrste roba, usluga i radova na koje se ista bude mogla primijeniti.

- Općina Podstrana: Općina Podstrana uvodi ZeJN nabavom energetski učinkovite rasvjete kao i nabavom tuševa za plažu sa fotonaponskim ćelijama, čime je znatno smanjena potrošnja vode te se općenito u postupcima javne nabave vodi računa o nabavi energetski učinkovitih proizvoda.

- Općina Postira: Nije u planu provođenje zelene javne nabave.

- Općina Primorski Dolac: Općina Primorski Dolac planira u budućnosti provođenje zelene javne nabave, s ciljem nabave onih proizvoda i usluga koji imaju manji utjecaj na okoliš i zagađenje. Uz zamjenu konvencionalnih roba, usluga i radova onima alternativnima koji imaju manje negativan utjecaj na okoliš, u postupcima javnih i korporativnih nabava dodatno treba definirati kriterije nadmetanja na način da pozitivno vrednuju i nagrađuju zelene alternative. Potrebno je izraditi smjernice za uspostavu okolišnih kriterija u dokumentaciji za nadmetanje, te praktičnih savjeta o zelenoj nabavi.

- Općina Runovići: Planira se uvođenje provedbe „zelene javne nabave“.

- Općina Sutivan: Nije u planu provođenje zelene javne nabave.

114 - Općina Šestanovac: Zelena javna nabava će se uvoditi sukladno projektima koji se planiraju sufinancirati EU sredstvima i njihovim zahtjevima, rok moguće realizacije je krajem 2019.godine.

- Općina Tučepi: Nije u planu provođenje zelene javne nabave.

- Općina Zadvarje : Uvođenje sustava zelene javne nabave planirano je za 2019. godinu.

- Općina Zmijavci: Planira se uvođenje provedbe „zelene javne nabave“.

D) SLUŽBA KOMUNALNOG REDARSTVA

- Grad Hvar: trenutno su zaposlena 2 komunalna redara i 2 komunalna izvidnika.

- Grad Kaštela: Trenutan broj zaposlenih djelatnika službe komunalnog redarstva je 8 zaposlenih.

- Grad Komiža: Poslove komunalnog redarstva prema Sistematizaciji radnih mjesta Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Grada Komiže („Službeni glasnik Grada Komiže“ br. 1/12) obavlja komunalni redar - jedan izvršitelj na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova. Sukladno tome, komunalni redar je zapošljavan sezonski na određeno vrijeme. Bitan problem je upražnjenost ovog radnog mjesta u 2018. godini zbog nepronalaženja kadra. S obzirom na navedenu problematiku, Grad Komiža ne planira povećanje broja djelatnika u službi komunalnog redarstva.

- Grad Makarska: Grad Makarska, u Odsjeku za komunalno i prometno redarstvo, uz voditelja Odsjeka, ima zaposlena 3 komunalna redara i 2 prometna redara, te 4 komunalna redara na određeno vrijeme. U 2019.g. planira se zapošljavanje još 4 izvršitelja komunalnog redara na neodređeno vrijeme te je u tijeku izmjena sistematizacije radnih mjesta kojom bi se, umjesto radnih mjesta komunalni redar i prometni redar, predvidjela radna mjesta komunalno-prometni redar, uslijed čega bi svi djelatnici navedenog Odsjeka, uz voditelja Odsjeka, mogli obavljati poslove komunalnog i prometnog redara, sto bi u konačnici nakon popunjavanja još 4 radna mjesta iznosilo ukupno 9 komunalno-prometnih redara.

- Grad Omiš: Komunalno redarstvo se sastoji od 4 komunalna redara i 1 višeg stručnog suradnika za komunalno redarstvo, te se ne planira dodatno proširenje službe.

- Grad Sinj: Trenutan broj zaposlenih djelatnika službe komunalnog redarstva je dva (2).

- Grad Solin: Trenutan broj zaposlenih djelatnika u Odsjeku za komunalno redarstvo je 4. Kroz 2019. godinu planira se zaposliti još jednog djelatnika.

- Grad Split: Broj zaposlenih komunalnih redara u Gradu Splitu, Odsjeku za redarstvo u 2018. godini je 25.

- Grad Trilj: Trenutan broj zaposlenih djelatnika službe komunalnog redarstva je pet (5).

- Grad Trogir: Trenutno su zaposleno 2 djelatnika na puno radno vrijeme, 1 djelatnik na pola radnog vremena službe komunalnog redarstva. Planirano je proširenje broja djelatnika s očekivanim vremenom realizacije do 2022.godine.

115 - Grad Vis: ima jednog zaposlenog djelatnika službe komunalnog redarstva na pola radnog vremena.

- Grad Vrgorac: U Službi komunalnog redarstva se trenutno nalaze dva djelatnika, te se ne planira povećanje broja djelatnika.

- Općina Bol: U jedinstvenom upravnom odjelu općine Bol zaposlen je jedan komunalni redar a prema pravilniku o unutrašnjem redu moguće je zaposliti i sezonskog komunalnog redara.

- Općina Brela: U Službi Komunalnog redarstva trenutno je zaposleno 3 službenika što zadovoljava potrebe Općine Brela.

- Općina Cista Provo: Služba komunalnog redarstva organizirana je sa susjednom Općinom Lokvičići.

- Općina Dugi Rat: Komunalno redarstvo se sastoji od 1 komunalnog redara i 1 komunalno prometnog redara.

- Općina Dugopolje: U službi komunalnog redarstva se nalazi 1 komunalni redar.

- Općina Gradac: Dva komunalna redara na neodređeno, u planu zapošljavanje jednog komunalnog redara na određeno.

- Općina Lokvičići: U općini nema stalne službe komunalnog redarstva, već poslove obavljaju službenici Općine

- Općina Lovreć: Jedan (1) komunalni redar i dva (2) komunalna djelatnika.

- Općina Marina: U Općini Marina trenutno je zaposlen samo jedan komunalni redar, do početka sezone 2019.godine planira se zapošljavanje još jednog.

- Općina Okrug: Općina Okrug trenutno ima jednog (1) zaposlenog komunalnog redara.

- Općina Otok: Nema zaposlenih djelatnika službe komunalnog redarstva. Do 2020. godine Općina namjerava ustrojiti službu komunalnog redarstva s jednim zaposlenim

- Općina Podbablje: Jedan (1) komunalni redar i dva (2) komunalna izvidnika.

- Općina Podgora: U službi komunalnog redarstva stalno je zaposleno 3 djelatnika, a u sezoni se zaposli još 1.

- Općina Podstrana: Služba komunalnog redarstva Općine Podstrana trenutno broji 3 (tri) komunalna redara, a planira se povećati broj komunalnih redara za još 1 (jednog) izvršitelja.

- Općina Postira: Trenutan broj zaposlenih djelatnika službe komunalnog redarstva je 2. Ne planira se proširenje.

- Općina Prgomet: U općini je zaposlen jedan Službenik kao Voditelj komunalnih poslova.

116 - Općina Primorski Dolac: Općina Primorski Dolac nema osnovano vlastito trgovačko društvo, poslovi komunalnog redara obavljaju se unutar Jedinstvenog upravnog odjela. Planira se osnivanje trgovačkog društva ovisno o mogućnostima proračuna općine.

- Općina Runovići: Trenutno nema zaposlenog komunalnog redara zbog odlaska dosadašnjeg u mirovinu, a planira se zapošljavanje jednog komunalnog redara.

- Općina Sućuraj: Na području Općine ne postoji komunalno poduzeće ili vlastiti pogon Općine koji bi obavljao uslugu prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada već to čini sama Općina Sućuraj. Kao djelatnici Općine zaposleni su na neodređeno vrijeme dvojica vozača i čistaća ulica, a sezonski se zapošljava još jedan čistač čiji je primarni zadatak čišćenje mjesne plaže Česminica.

- Općina Sutivan: U Općini Sutivan zaposlen je jedan komunalni redar. Povećanje broja komunalnih redara nije planirano..

- Općina Šestanovac: U Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Šestanovac zaposlen je jedan djelatnik na poslovima komunalnog redarstva.

- Općina Šolta: Općina Šolta ima zaposlenog jednog djelatnika na poslovima komunalnog redarstva. Planira se zapošljavanje još jednog djelatnika tijekom sezone.

- Općina Zadvarje: Općina Zadvarje trenutno u službi komunalnog redarstva ima 1 komunalni redar. Planirano je proširenje službe s posebnim naglaskom na aktivnosti vezane za nadzor ilegalnog odlaganja otpada na području davatelja usluge.

- Općina Zmijavci: Trenutno nema zaposlenog komunalnog redara zbog odlaska dosadašnjeg u mirovinu, a planira se zapošljavanje jednog komunalnog redara.

E) SUSTAV VIDEO NADZORA

- Grad Hvar: Sustav video nadzora dijelom je fizički uspostavljen, a u tijeku je njegova nadogradnja. Prvenstveno se radi na pokrivenosti lokacija „zelenih otoka“ i obračunskih mjesta. Zbog zakonskih regulativa, odobrenja službene upotrebe od strane Ministarstva unutarnjih poslova, sustav video nadzora nije još upotrebljiv u službene svrhe i u tom smislu smo u tijeku sa izradom potrebne dokumentacije. Očekujemo uspostavu sustava do kraja 2019. godine.

- Grad Kaštela: Planira se postavljanje video nadzora na lokacije koje su evidentno najopterećenije. U tijeku je predprojektiranje i usuglašavanje sa MUP-om u skladu sa zakonskim regulativama vezano uz nadzor javnih površina i odredbe koje se tiču zaštita identiteta.

- Grad Komiža: Nije planirano uvođenje sustava video nadzora za nadgledanja prostora grada s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada. Predmetni sustav je procijenjen kao iznimno skup i nepraktičan s obzirom na prostornu definiranost gradskog područja te je upitan s gledišta provedbe GDPR mjera. Nadgledanje je planirano putem ljudskih resursa, tj. komunalnih djelatnika, komunalnog redara i sl.

- Grad Makarska: Sustav video nadzora na području Grada Makarske već postoji te se planira uključivanje novih lokacija pod video nadzor.

117 - Grad Omiš: Planira se uspostava Sustava video nadzora (priprema katastarske dokumentacije za izradu idejnog plana-elaborata postavljanja kamera), koji bi obuhvatio između ostalog i dvije lokacije odlagališta otpada na "staroj cesti za Mimice". Sustav se ne planira uspostaviti u suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, te je planirano vrijeme realizacije dvije godine.

- Grad Sinj: Pojedini dijelovi Grada pokriveni su video nadzorom. Daljnje širenje pokrivenosti vršit će se sukladno raspoloživim sredstvima.

- Grad Solin: Za uspostavu sustava video nadzora za nadgledanja prostora grada, između ostalog s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada, Grad Solin planira potpisati ugovor s ovlaštenom tvrtkom za izradu dokumentacije sustava tehničke zaštite. Video nadzor će se postaviti na lokacijama na kojima je uočeno kontinuirano nepropisno odlaganje otpada i to na području Mravinačkog gaja i na području šume Voljak.

- Grad Split: Uspostava sustava video nadzora za nadgledanje prostora grada s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada nije planirana niti razmatrana.

- Grad Trilj: Trenutan nije planiran.

- Grad Trogir: U planu je uspostava sustava video nadzora za nadgledanja prostora grada s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada. Još nisu određene lokacije, očekivano vrijeme realizacije 2019. godina.

- Grad Vis: Započeto je provođenje sustava nadzora prostora grada s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada. Lokacije na kojima se planira uspostaviti video nadzor su sva divlja odlagališta na području grada Visa i zeleni otoci. Očekivano vrijeme realizacije je godina dana.

- Grad Vrgorac: Sustav video nadzora za sada nije predviđen. Postoje određeni planovi, ali nisu definirani vremenski.

- Općina Brela: Izrada sustava video nadzora za nadgledanja prostora grada/općine s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada nije planirana jer je isto u nadležnosti komunalnog redarstva.

- Općina Cista Provo: Sustav video nadzora će biti uspostavljen sa susjednim nam Općinama, planiramo realizirati do kraja 2019.

- Općina Dugi Rat: Planira se uspostava Sustava video nadzora (priprema katastarske dokumentacije za izradu idejnog plana-elaborata postavljanja kamera), koji bi obuhvatio između ostalog i dvije lokacije odlagališta otpada, jedna u Dugom Ratu u predjelu Vila i druga na groblju Sustipan u Sumpetru-Jesenice. Sustav se ne planira uspostaviti u suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, te je planirano vrijeme realizacije dvije godine.

- Općina Dugopolje: Sustav video nadzora za nadgledanja prostora s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada, postavljen je na lokaciji Ulica Sv. Jeronima (2 kamere). U planu je nabava još kamera i njihovo postavljanje na mjesta na kojima to bude potrebno.

- Općina Gradac: Zbog čestog nepropisnog odbacivanja otpada, u suradnji s koncesionarom, razmatra se uvođenje sustava video nadzora na najugroženijim mjestima.

- Općina Lećevica: Uspostava sustava video nadzora za nadgledanja prostora općine s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada, nije planiran budući da za sada nismo ni tehnički niti financijski u mogućnosti.

118 - Općina Lokvičići: Uspostava sustava video nadzora za nadgledanja prostora općine Lokvičići s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada nije planirana zbog nedostatka financijskih sredstava.

- Općina Lovreć: Video nadzor se planira uvesti na mjesta zelenih otoka poradi nepropisnog postupanja pojedinih korisnika (odlože miješani komunalni otpad u spremnike zelenih otoka). Planira se nabaviti 3 prijenosne kamera. - Općina Marina: U tijeku je nabava sustava video nadzora za nadgledanje prostora općine s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada. Monataža sustava video nadzora očekuje se do početka sezone 2019.godine.

- Općina Okrug: Općina Okrug nema sustav video nadzora ali je isti planiran u 2019. godini, a u funkciji bi trebao biti do kraja 2019. godine.

- Općina Otok: Uspostava sustava video nadzora za nadgledanja prostora općine s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada nije planirana zbog ekonomske neisplativosti

- Općina Podbablje: Video nadzor se planira uvesti na mjesta zelenih otoka poradi nepropisnog postupanja pojedinih korisnika (odlože miješani komunalni otpad u spremnike zelenih otoka ). Planira se nabaviti 6 prijenosnih kamera. - Općina Podgora: Za potrebe uspostave sustava video nadzora trenutno se prikupljaju ponude, video nadzor će se uspostaviti na lokacijama ilegalnih deponija do kraja 2019.

- Općina Podstrana: Na području Općine Podstrana – obalni dio od ušća rijeke Žrnovnice do sportske lučice Strožanac planirano je postavljanje sustava video nadzora za nadgledanje prostora s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada.

- Općina Postira: Uspostava sustava video nadzora za nadgledanja prostora grada/općine s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada nije planirana zbog nedostatka financijskih sredstava.

- Općina Primorski Dolac: Općina Primorski Dolac je uspostavila sustav za zaprimanje obavijest o nepropisno odbačenom otpadu i sustav evidentiranja lokacija odbačenog otpada. Prema dostupnim podacima općina nema u planu ulaganje u sustav video nadzora za nadgledanje općine s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada. Svi mještani Općine su putem web stranica Općine uključeni u informacije o održivom gospodarenju otpadom.

- Općina Runovići: Sustav video nadzora za nadgledanja pojedinih prostora Općine s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada nije u planu zbog nedostatka sredstava za uvođenje istog. - Općina Sutivan: Planirana je uspostava sustava video nadzora za nadgledanje prostora Općine Sutivan s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada.

- Općina Šestanovac: Općina Šestanovac ne planira u dogledno vrijeme uvođenje sustava video nadzora obzirom na prevelike troškove uvođenja sustava i veliki prostor Općine,razmatra se eventualna nabavka mobilne kamere koja bi se postavila na potencijalno kritične lokacije za nepropisno odlaganje otpada.Sustav se ne planira uspostaviti u suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, te je planirano vrijeme realizacije dvije godine.

- Općina Šolta: Planira se uvođenje sustava video nadzora na područje svih naseljenih mjesta na otoku.

119 - Općina Tučepi: Uspostavljen je sustav video nadzora na lokaciji kod groblja Male Gospe, gdje su privremeno smještena vozila za odvoz i sakupljanje otpada „Tučepi“ d.o.o.

- Općina Zadvarje: Sustav video nadzora je u fazi kalkulacije optimalnog financijskog ali i tehničkog rješenja. Sustav će biti u funkciji za Općina Zadvarje isključivo.

- Općina Zmijavci: Trenutno nije u planu sustav video nadzora za nadgledanja prostora Općine s ciljem uočavanja nepropisno odbačenog otpada zbog nedostatka sredstava za uvođenje istog..

1.4. STATUS ODLAGALIŠTA

AJDANOVAC AKTIVNO Na odlagalište se odlaže zajedno komunalni, neopasni proizvodni otpad, a za prekrivanje se koristi i građevinski otpad. Prilaz je osiguran cestom duljine 270 m. Odlagalište je ograđeno, ali nema donji brtveni sloj, procjedne vode su nekontrolirano odlazile u podzemlje, nije se otplinjavao otpad i nije postojao sustav za odvodnju oborinskih voda. Za izradu projektne dokumentacije za sanaciju i zatvaranje odlagališta Ajdanovac dana 11. rujna 2017. godine sa Institutom IGH d.d. potpisan je Ugovor za pružanje usluge izrade Elaborata zaštite okoliša i Idejnog projekta uključujući i izradu Geodetskog projekta, te ishođenje Lokacijske dozvole za sanaciju i zatvaranje odlagališta otpada „Ajdanovac“ na području Grada Vrgorca – u svrhu financiranja projekta iz EU fondova". FZOEU je spreman sufinancirati izradu tehničke dokumentacije sa 75% ukupne vrijednosti, a sukladno Ugovoru o korištenju sredstava Fonda za neposredno sudjelovanje Fonda u sufinanciranju Programa sanacije odlagališta komunalnog otpada Ajdanovac iz siječnja 2005. godine.

BOROVIK AKTIVNO Prema PGO SDŽ nakon izgradnje RCGO Lećevica, odlagalište Borovik će se zatvoriti. Općina Šolta planira izmjenu zahvata sanacije odlagališta otpada Borovik. Zahvatom je planirana sanacija i uređenje, nastavak odlaganja komunalnog otpada i naposljetku zatvaranje odlagališta.

KAREPOVAC AKTIVNO Odlagalište otpada „Karepovac“ nalazi se u geometrijskom središtu narasle urbane zone splitskog poluotoka i koristi se za odlaganje otpada od 1964. godine. Rad odlagališta planiran je do početka rada Centra za gospodarenje otpadom „Lećevica“. S obzirom da je odlagalište gotovo u potpunosti zapunjeno otpadom, a Centar za gospodarenje otpadom još nije realiziran, potrebno je na lokaciji ostvariti uvjete za nastavak odlaganja otpada na sanitarni način. Koncepcija cjelokupnog projekta sanacije odlagališta „Karepovac“ zasniva se na sanaciji postojećeg dijela odlagališta i osiguranju kapaciteta deponije (prostora) za buduće odlaganje na kontrolirani način te konačnu sanaciju nakon zatvaranja. Sanacija postojećeg stanja ima svrhu minimalizacije negativnih utjecaja koje odlagalište stvara u odnosu na okoliš. Tehničko-tehnološko rješenje sanacije odlagališta „Karepovac“ obuhvaća sljedeće:

120 - Sanacija postojećeg stanja koja uključuje preoblikovanje starog otpada prema prostornim ograničenjima i prekrivanje završnim prekrivnim sustavom– sprječavanje neposrednog kontakta s okolišem, uz značajno smanjenje nastajanja procjedne vode na starom dijelu prekrivenom umjetnim materijalima, - Izgradnja aktivnog sustava za prikupljanje, obradu i energetsko iskorištavanje odlagališnog plina – izgradnja zatvorenog sustava bez emisija odlagališnog plina u zrak, - Izgradnja nove plohe za odlaganje koja uključuje izgradnju obodnog nasipa, izgradnju temeljnog brtvenog sustava, izgradnju sustava odvodnje procjednih voda sa sabirnim bazenom za procjedne vode i priključenjem na uređaj za pročišćavanje Stupe, nakon čega će se odlagalište zatvoriti uz nastavak prikupljanja odlagališnog plina s proizvodnjom električne energije te prikupljanja i zbrinjavanja procjedne vode, - Izgradnja pratećih objekata (ulazno – izlazna zona, interne prometnice, i sl.), - Krajobrazno uređenje saniranog dijela – podizanje vrijednosti okoliša u krugu odlagališta.

Sanacija i zatvaranje odlagališta otpada ''Karepovac'' obuhvaća faznu izgradnju, sastoji se od PAKETA A, B i C s odgovarajućim fazama pojedinih paketa.

PAKET A (glavni paket): Faza 1 - preslagivanje i preoblikovanje postojećeg otpada i njegovo prekrivanje izravnavajućim slojem mješovitog materijala te izgradnja nove plohe za odlaganje novog otpada s pratećom infrastrukturom: - Obodna prometnica oko tijela odlagališta - Obodni kanal oko prostora odlagališta - Sustav odvodnje procjednih voda sa sanitarne plohe - Građevine sustava hidrantske mreže s pripadajućim spremnikom za vodu.

Ovoj cjelini pripada i projekt odvodnje oborinskih voda otvorenim kanalom do potoka Rokalovo, te projekt cjevovoda za procjedne vode do uređaja za pročišćavanje istih (UPPV Karepovac), smještenog na lokaciji današnjeg centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Faza 2 – izgradnja ulazno-izlazne zone odlagališta sa pripadajućom infrastrukturom Faza 3 – zatvaranje i konačno prekrivanje postojećeg presloženog otpada završnim prekrivnim sustavom i izgradnja aktivnog sustava otplinjavanja Faza 4 – zatvaranje i konačno prekrivanje otpada odloženog na novoj plohi završnim prekrivnim sustavom i izgradnja aktivnog sustava otplinjavanja (uvjetovano konačnim prestankom odlaganja otpada na Karepovcu i otvaranjem CGO Lećevica).

PAKET B: Faza 1 – izgradnja plinske baklje Faza 2 – izgradnja plinskog postrojenja za proizvodnju električne energije

PAKET C (izvodi se nakon provedenom monitoringa po završetku Paketa A/Faza 1): Faza 1 – izgradnja uređaja za pročišćavanje procjednih voda Za sanaciju odlagališta “Karepovac“ do sada izrađena projektna dokumentacija i ishođene dozvole:

- Stručna podloga za ishođenje lokacijske dozvole (IGH d.d., siječanj 2006.), - Lokacijska dozvola izdana od Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne odnose, Odsjek za prostorno planiranje i zaštitu okoliša (Klasa: UP/I 350- 05/06-01/00053/LJB, Ur.broj: 2181-05-01-00-06-05 17.07.2006., Split), - Idejni projekt za ishođenje načelne dozvole (IGH d.d., srpanj 2006.),

121 - Načelna dozvola izdana od Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne odnose, Odsjek za graditeljstvo i obnovu (Klasa: UP/I 361-03/06-02/00005, Ur.br.: 218-05-02-00-06-05 od 08.11.2006., Split), - Glavni projekt – Paket A za ishođenje potvrde glavnog projekta (IGH d.d., lipanj 2006.), - Potvrda glavnog projekta za Paket A izdana od Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za graditeljstvo (Klasa: 361-03/09-01/0091, Ur.br.: 2181/01-03-02/09-15- 0009, 24.04.2015., Split), - Izmjene i dopune glavnog projekta – Paket A za ishođenje izmjene i dopune potvrde glavnog projekta (Institut IGH d.d., lipanj 2015.), - Potvrda izmjene i dopune glavnog projekta za Paket A izdana od Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za graditeljstvo (Klasa: 361-03/15-01/00013, Ur.br.: 2181/01-03- 02/09-17-6, od 10.08.2017)

U tijeku su radovi 1. faze paketa A koje obuhvaćaju izgradnju novih ploha s iskopom i premještanjem postojećeg otpada uz izgradnju prateće infrastrukture: hidrantske mreže s hidroforskom stanicom, crpne stanice sa odvodnjom procjednih voda, vanjske rasvjete obodne prometnice, platoa za plinske stanice i obodnog kanala s odvodnjom oborinskih voda. U tijeku je također i rješavanje imovinsko- pravnih odnosa na zemljištu u obuhvatu sanacije.

KOŠER AKTIVNO Lokacija odlagališta otpada ''Košer'' neslužbeno se koristi od 1998. godine, te se prostire na površini od oko 1,1 ha. Službeno se odlagalište koristi od 2000. godine, od kada postoji službena odluka Općinskog vijeća Općine Pučišća o odlaganju otpada na lokaciji odlagališta ''Košer'' (17.5.2000.), međutim odlagalište ne posjeduje lokacijsku, građevinsku niti uporabnu dozvolu. Do sada izrađena i ishođena sljedeća dokumentacija:

 Plan zatvaranja odlagališta ''Sanacija odlagališta komunalnog otpada Košer, Općina Pučišća'' (IGH PC Split, ožujak 2006.)  Studija ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš za izvođenje radova na odlagalištu komunalnog otpada ''Košer'' u općini Pučišća u svrhu sanacije, nastavka rada, zatvaranja i prenamjene u pretovarnu stanicu (IGH-PC Split 2006.)  Idejno rješenje – Sanacija odlagališta otpada Košer u Općini Pučišća (PanGeo projekt d.o.o., listopad 2016.)  Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ''Izmjena zahvata sanacije odlagališta otpada ''Košer'', Općina Pučišća'' (Maxicon d.o.o., Zagreb, studeni 2016.)  Idejni projekt sanacije odlagališta otpada ''Košer'', Općina Pučišća (PanGeo Projekt d.o.o., srpanj 2017.)  Geodetski projekt sanacije odlagališta (listopad 2017)  Sklopljen je Kupoprodajni ugovor između Općine Pučišća i Jakova Michieli-Tomića kojim je riješen imovinsko-pravni status zemljišta na odlagalištu (listopad 2017)  Izdana je Lokacijska dozvola za sanaciju odlagališta Klasa: UP/I-350-05/18-01/000011, Ur.broj: 2181/1-11-00-07/05-18-0005 od 07.06.2018., pravomoćna od 11.07.2018.  Sklopljen Ugovor o izvođenju geotehničkih i geoloških istražnih radova s izradom geotehničkog elaborata (studeni 2018)  Sklopljen Ugovor o izradi glavnog građevinskog projekta sanacije odlagališta (studeni 2018)  Katastar donio rješenje o provedbi parcelacije za sanaciju odlagališta (prosinac 2018)

122 KUPINOVICA AKTIVNO Radi se o neusklađenom odlagalištu koje je potrebno sanirati i nakon otvaranja županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) zatvoriti s radom. Procjenjuje se da je do sredine 2015. godine na lokaciji odloženo oko 100.000 m3, ili između 45.000-50.000 t otpada, od čega najveći dio čini miješani komunalni otpad (ključni broj 20 03 01) i glomazni otpad (ključni broj 20 03 07). Na lokaciji postoje i značajne količine inertnog građevinskog otpada, koji se, između ostalog, koristi za dnevno prekrivanje komunalnog otpada te izvedbu pristupnih putova i platoa na odlagalištu. Ukupna površina na koju se odlaže otpad je oko 14.500 m2. Osim pristupne prometnice, na odlagalištu ne postoje infrastrukturni priključci (niskonaponska elektroenergetska mreža, sustav vodoopskrbe i odvodnje, elektro- komunikacijska infrastruktura i dr.). Godišnje se na odlagalište u prosjeku odloži oko 10.000,0 t otpada. Budući da je na odlagalištu dolazilo više puta do samozapaljenja, ukupna količina otpada je smanjena, a ostali dio otpada je inertiziran. Otpad se prije odlaganja ne važe, već se procjenjuje na temelju broja dovezenih tura. Nabavka kolne vage je planirana u sklopu sanacije odlagališta. Na lokaciji Kupinovica je izvedena pristupna rampa, stacionarna presa tipa Avermann sa dva pripadajuća kontejnera od 27 m3, kontejner od 20 m3 za odvojeni papirni otpad (ambalaža od papira i kartona i papir), spremnik vode, kancelarija sa sanitarnim čvorom, zaštitna ograda, te su nabavljeni presa i veliki kontejneri za prijevoz komunalnog otpada do planiranog CGO Lećevica. Na odlagalištu također postoji agregat, visokotlačni perač (miniwash) za pranje kamiona pri izlasku sa odlagališta i manji radni stroj (kombinirka), dok se za veće radove guranja i zastiranja otpada koriste veći radni strojevi tvrtki s kojima je sklopljen ugovor o održavanju odlagališta. Na lokaciji je organizirana čuvarska služba i služba održavanja komunalnog deponija potrebnim strojevima. Odlaganje otpada naplaćuje se prema odobrenom cjeniku Komunalnog društva Grad d.o.o. Do izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom i ustrojavanja ukupnog sustava zbrinjavanja otpada na području SDŽ, odlaganje komunalnog otpada vršit će se na postojećem odlagalištu otpada „Kupinovica“, uz istovremeno provođenje mjera njegove sanacije i uređenja. Naime, potrebno je ispoštovati mjere 4.1 i 4.2 iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine. Prema mjeri 4.1 potrebno je bilo izraditi Plan zatvaranja odlagališta neopasnog otpada do kraja 2017. godine, na temelju postojećih raspoloživih kapaciteta i drugih relevantnih kriterija, a koji će uključiti i daljnje odlaganje otpada nakon 31.12.2019. na usklađena odlagališta. Nadalje, prema mjeri 4.2 potrebno je izvršiti sanaciju odlagališta neopasnog otpada do 2022. godine. Rok za izgradnju centara za gospodarenje otpadom je također 2022. godina. S ciljem sanacije i zatvaranja odlagališta, do sada je izrađena projektna dokumentacija (idejni, glavni projekt i izvedbeni projekt), ishođena pravomoćna građevinska dozvola, izrađene istražne bušotine te je ishođeno Rješenje Ministarstava zaštite okoliša i prirode. Sukladno Glavnom projektu Sanacije postojećeg odlagališta komunalnog otpada Kupinovica (H-PROJEKT d.o.o., 2016), sanacija odlagališta će se provesti kroz dvije faze, i to:

• FAZA 1: formiranje odloženog otpada, izgradnja obodnih prometnica i nasipa, izgradnja brtvenog sustava preko formiranog otpada te na unutarnjim pokosima obodnih prometnica, izgradnja sustava sakupljanja i recirkulacije procjednih voda, izgradnja sustava sakupljanja oborinskih voda, izgradnja sustava otplinjavanja odloženog otpada (izvedba bunara bez biofiltera), izgradnja ulazne zone odlagališta i izgradnja infrastrukturnih sustava. • FAZA 2: izgradnja prekrivnog brtvenog sustava i ugradnja biofiltera na vrh izvedenih bunara.

Nakon što se postojeći otpad prekrije s temeljnim brtvenim sustavom, kapacitet nove plohe za odlaganje otpada iznosit će 78.000 m3. Uz pretpostavku da će se specifična gustoća ugrađenog otpada kretati oko 0,8 t/m3, to je dovoljno za odlaganje otpada tijekom razdoblja od 4 godine. Kroz 2018. godinu je ishođena pravomoćna građevinska dozvola za 1. Fazu sanacije odlagališta, izrađen Izvedbeni projekt sa troškovnikom, te se geodetski redovito prati stanje na terenu. Dokumentacija za pokretanje postupka javne nabavke je krajem 2018.g. dostavljena Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svrhu pribavljanja potrebitih sredstava za sufinanciranje radova, obzirom da Grad Supetar navedeno ne može osigurati iz vlastitih sredstava. Postupak javne nabavke i Ugovaranja radova na sanaciji se očekuje do kraja 2019.g.

123 MOJANKA AKTIVNO Za. 1 . fazu proširenja, sanacije i zatvaranja odlagališta otpada sredstva će biti osigurana iz sredstava Fonda za neposredno sudjelovanje Fonda u sufinanciranju sanacije odlagališta komunalnog otpada „Mojanka“. U 2018. godini je vezano za sanaciju odlagališta komunalnog otpada Mojanka ishođena Građevinska dozvola i izrađen je izvedbeni projekt proširenja, sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada "Mojanka".

POLJANAK AKTIVNO Nastavljeni su dogovori između Grada Vrlike i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi konačne sanacije deponija “Poljanak” u Otišiću.

PRAPRATNA – Sućuraj AKTIVNO Odlagalište komunalnog otpada smješteno 2 km od naselja Sućuraj, aktivno je od sredine 70-ih godina 20-og. stoljeća. Sanacija je u pripremi.

PRAPRATNA – Vrboska AKTIVNO Sav prikupljen otpad se odlaže na odlagalištu ,,Prapatna’’ udaljenom 8 km od Jelse kojim upravlja Jelkom d.o.o.,. Općina Jelsa je krajem 2009. godine u cijelosti otkupila zemljište na kojemu se nalazi odlagalište i pristupila je izradi projektne dokumentacije za glavni izvedbeni projekt sanacije odlagališta. Tijekom postupka izrade i ishođenja potvrde glavnog projekta pojavila se potreba za otkupom manjeg dijela dodatnog zemljišta. Nakon što su riješeni imovinsko – pravni odnosi vezani uz otkup potrebnog zemljišta, sa vlasnicima je potpisan kupoprodajni ugovor, 13. siječnja 2014 godine čime su oni dali suglasnost na pravo građenja nužno i potrebno za ishođenje potvrde glavnog projekta, a koje rješenje je doneseno 31.03.2014. godine, nakon kojeg se pristupilo novelaciji i izradi izvedbenog izvedbenog projekta i troškovnika radova prve etape sanacije deponija "Prapatna. Uslijed neizvjesnog početka rada Regionalnog centra za gospodarenjem otpadom „Lećevica“ u Splitsko- dalmatinskoj županiji od Fonda zatražili suglasnost za daljnji postupak razrade idejnog rješenja i ishođenja građevinske dozvole za povećanje kapaciteta buduće kazete za odlaganje novog otpada sa prvotno planiranih 12.000 m3 na kapacitet od 32.500 m3, koliko iznosi maksimalno proračunati kapacitet odlagališta „Prapatna“ u sadašnjim gabaritima. Poučeni dosadašnjim iskustvima i planovima zatvaranja našeg odlagališta sasvim je realno za očekivati da RCGO Lećevica neće započeti sa radom prije 2023. godine i da je potrebno osigurati prostor za odlaganje za narednih 4-5 godina.

STANIŠĆE AKTIVNO Na području grada Hvara ne postoje građevine i uređaji za gospodarenje otpadom osim službenog odlagališta komunalnog otpada na cesti prema Brusju- odlagalište Stanišće. Mogućnosti daljnjeg odlaganja su ograničene, a uvjeti neprihvatljivi. Ovo odlagalište potrebno je djelomično sanirati i omogućiti daljnje odlaganje otpada dok se ne izgradi Regionalni centar za gospodarenje otpadom Splitsko- Dalmatinske županije, te pretovarna stanica na području Starog Grada. Planira se sanacija postojećeg odlagališta u granicama određenim Prostornim planom uređenja grada Hvara, te se po potpunom završetku sanacije i nakon zatvaranja odlagališta, prostor odlagališta prekriva pokrovnim brtvenim sustavom, te se planira privesti novoj namjeni. Za projekt sanacije odlagališta Stanišće u Hvaru ishođena je Lokacijska dozvola 25. srpnja 2013. godine, te zbog korekcije zone obuhvata ishođena je Izmjena i dopuna lokacijske dozvole 24. prosinca 2014. godine. U veljači 2015. godine kompletirana je tehnička dokumentacija – Glavni projekt sanacije odlagališta. Izrađen je parcelacioni elaborat , temeljem kojeg se pristupilo otkupu preostalog zemljišta i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Taj postupak je i dalje u tijeku.

124 ŠĆEĆE AKTIVNO Otpad s područja Grada Komiže odlaže se na odlagalištu otpada „Šćeće“ koje se u tu svrhu koristi od 1963. godine. Od Komiže je udaljeno oko 3 km. Površina otpada na odlagalištu iznosi više od 0,5 ha. Odlagalište se uredno nakon odlaganja ''pogurava'' i nasipava zemljanim materijalom. Sanacija je u pripremi.

VUČJE BRDO – PLANO AKTIVNO Završena je 1. faza sanacije: ishođena je uporabna dozvola, a u toku je postupak ishođenja okolišne dozvole, 08.02.2018. dobivena dozvola za gospodarenje otpadom. 2. faza sanacije: 14.05.2018. dobivena građevinska dozvola .

WELLINGTON AKTIVNO Od projektne dokumentacije za sanaciju odlagališta izrađena je Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta otpada Welington 2011. godine od tvrtke Institut IGH d.d., zatim lokacijska dozvola za sanaciju odlagališta i njegovo korištenje do uspostave regionalnog centra za gospodarenje otpadom prema Idejnom građevinskom projektu izrađenom od strane tvrtke H-PROJEKT d.o.o. Od 2013. godine traje postupak ishođenja građevinske dozvole. Do sada je uređena pristupna cesta do odlagališta sa kompletnom infrastrukturom. Planirana sanacija obuhvaća preoblikovanje postojećeg otpada i njegovo prekrivanje završnim prekrivnim sustavom, izuzev dijela na kojem je izvedena ploha za prihvat građevinskog otpada koji sadrži azbest. Načelno područje zahvata sanacije odlagališta će se sastojati od:

- Ploha za prihvat građevinskog otpada koji sadrži azbest i ostali čvrsto vezani azbestni otpad - Sanirani stari dio odlagališta - Nova ploha za nastavak odlaganja uključujući i obodni nasip - Plato za pretovarnu stanicu - Protupožarni put s okretištem na kraju - Upravni i servisni dio komunalnog poduzeća Gradina Vis d.o.o. i buduće pretovarne stanice - Asfaltirana interna prometnica unutar kruga odlagališta - Sustav za odvodnju oborinskih voda – obodni kanal, separator i taložnice - Ograda

Zbog nedobivanja građevinske dozvole, a zbog neusklađenosti stanja u zemljišniku i katastru, Grad Vis je u travnju 2018. godine podnio tužbu Državnom odvjetništvu protiv nepoznatog počinitelja. 2019. godine je sa FZOEU potpisan četrnaesti aneks ugovora o sufinanciranju sanacije i izgradnje odlagališta Welington.

125 1.5. ZAKLJUČCI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Niže u tekstu navode se Zaključci iz dostavljenih Izvješća o provedbi PGO JLS u izvornom obliku.

GRAD HVAR U 2018. godini u Gradu Hvaru nastavljene su aktivnosti provedbe Plana gospodarenja otpadom Grada Hvara za razdoblje 2017.-2022. godine. Od 01.svibnja 2018. godini u Gradu Hvaru provodi se novi sustav prikupljanja i obrade miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, kao i usluga odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog otpada i naplate prema količini. Time je Grad Hvar, kao jedna od rijetkih JLS-ova u potpunosti ispunio odredbe i rokove određene Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom. Sustav se provodi uz određene poteškoće i nedostatke koje nastojimo otkloniti i unaprijediti sustav kako bi građanima bila pružena što bolja usluga. Neophodno je tijekom 2019. godine više truda uložiti u edukaciju i informiranje građana. Od 28.02.2019. godine u tijeku je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupku donošenja nove Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Hvara i trajati će do 31. ožujka 2019 godine. Nakon toga očekujemo usvajanje nove Odluke. Poboljšanje aktivnosti i mjera gospodarenja otpadom i dalje je opterećeno nepostojanjem županijskog centra za odlaganje otpada, potrebom sanacije postojećeg odlagališta Stanišće, nepostojanjem potpuno uređene i kontrolirane deponije građevinskog otpada, ograničenim mogućnostima odvoza komunalnog otpada iz centra grada, velikim povećanjem količine otpada tijekom ljetnih mjeseci, zbrinjavanje otpada od nautičara, odvozom otpada s Paklenih otoka itd. Prioritetna aktivnost je sanacija i zatvaranje komunalnog odlagališta otpada „Stanišće“. Sanacija postojećeg odlagališta ovisi o ishođenju građevinske dozvole, dok rokovi zatvaranja ovise o izgradnji Županijskog odlagališta komunalnog otpada što je još u tijeku planiranja. Potrebno je okončati otkup zemljišta kako bi se do lipnja 2019 godine konačno ishodila građevinska dozvola za sanaciju odlagališta. Realizacija Reciklažnog dvorišta, sortirnice u 2018. godini se nastavila, ishođena je Lokacijska dozvola koja predviđa faznu gradnju i u tijeku je ishođenje građevinske dozvole 1. faze gradnje. Nova divlja odlagališta građevinskog i drugog otpada na području Grada Hvara predstavljaju novi ekološki problem i potencijalnu opasnost te ih je potrebno što prije sanirati i učiniti sve kako bi preventivno spriječili nastajanje novih. Potrebno je i dalje poduzimati pojačane mjere informiranja i edukacije građevinskih firmi i poduzetnika oko obveze i načina separiranja i odlaganja građevinskog otpada. Potrebno je uspostaviti što učinkovitiju suradnju komunalnog redarstva Grada Hvara s Inspekcijom zaštite okoliša , a posebno na pitanjima uklanjanja postojećih i sprječavanja budućih „ privatnih deponija metala, olupina i građevinskog otpada“. U narednom razdoblju do 2022. godine mjere i realizacija gospodarenja otpadom moraju se znatno pojačati i poboljšati, a sve u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom ( NN 94/13 i 73/17,14/19) i Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. (NN 3/17), kako Grad Hvar ne bi snosio ozbiljne financijske posljedice.

GRAD KAŠTELA Grad Kaštela poduzima različite mjere kako bi osigurao provođenje aktivnosti održivog gospodarenja otpadom. Naime od siječnja 2019. Grad Kaštela aktivnosti prikupljanja miješanog komunalnog otpada sa područja grada organizira preko vlastitog komunalnog poduzeća „Zeleno i modro d.o.o.“ umjesto komunalnog poduzeća „Čistoća d.o.o.“ Kako se grad prijavio na natječaj Fonda za zaštitu okoliša za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje pojedinih kategorija otpada (staklo, papir i plastika) po dopremanju tih spremnika na područje Kaštela započeti će se sa programom odvajanja

126 korisnog otpada na kućnom pragu. Stanovništvo će poticajnim mjerama dodatno motivirati da odvaja sve vrste otpada koje su iskoristive, bilo preko spremnika ili kroz kućne i vrtne kompostere. Cilj ovih aktivnosti je da se primarna selekcija otpada obavi na mjestu nastanka kako bi se smanjila ukupna količina miješanog komunalnog otpada. Tijekom 2018. započet je projekt „Otpad ili smeće-sve od tebe kreće“ kojim će se educirati stanovnici grada Kaštela te općina Lećevica i Muć o potrebama i načinima razvrstavanja otpada. Projekt je prvenstveno usmjeren na djecu predškolske dobi kako bi se od najranije dobi osvijestili o potrebi očuvanja okoliša. Osim ovoga građani će se dodatno informirati o potrebi za smanjenjem korištenja određenih vrsta proizvoda kao što su plastične kesice, slamke, plastične čašice i sl. te promocija korištenja ambalaže i spremnika iz prirodnih materijala te višestruko iskoristive ambalaže. Tijekom 2019, Grad će opremiti i pokrenuti Reciklažno dvorište na lokalitetu Rudine kako bi se omogućilo odvojeno prikupljanje više kategorija otpada što se posebno odnosi na posebne vrste otpada koje se ne mogu odvajati u kućnim spremnicima (lijekovi, otpadna ulja, boje i sl.). Uvođenjem sustava video nadzora javnih površina smanjiti će se stvaranje nelegalnih odlagališta na onim punktovima koji su prepoznati kao posebno problematični. S obzirom na to da provedba dijela aktivnost, poglavito onih koji se odnose na miješani komunalni otpad ovisi o realizaciji centra za gospodarenje otpadom Lećevica, Grad Kaštela će poduzimati napore kako bi kroz edukaciju stanovnika podignuo svijest o potrebi gospodarenja otpadom te očuvanja prirode i okoliša na području Kaštela, a i šire.

GRAD KOMIŽA Gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada i/ili njegovih štetnih utjecaja na okoliš, skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način. Grad Komiža je u 2018. godini nastavio provoditi odredbe iz Plana gospodarenja otpadom Grada Komiže za razdoblje 2017.-2022. godine u svim segmentima uz nastojanje na poboljšanju istih. Putem gradskog komunalnog poduzeća Nautički centar Komiža d.o.o. kontinuirano i uredno se pružala usluga prikupljanja i odvoza svih vrsta komunalnog otpada pri čemu treba uzeti u obzir i činjenice otežanih mogućnosti realizacije koje najviše dolaze do izražaja zbog specifične otočne izoliranosti, kao primjerice prikupljanje i prijevoz otpada s otoka Biševa, smanjene prostorne mogućnosti, povećani financijski troškovi zbrinjavanja otpada i slično. Zadovoljavajuća je i činjenica da u protekloj godini nisu registrirana divlja odlagališta otpada. Naglasak u provedbi Plana gospodarenja otpadom i protekle godine stavljen je na sanaciju odlagališta komunalnog otpada Šćeće te su u 2018. godini postignuti bitniji pomaci u vidu ishođenja pravomoćne građevinske dozvole te provedenom postupku izvlaštenja zemljišta koje se nalazi u obuhvatu sanacije. Vezano za izgradnju reciklažnog dvorišta, u 2018. godini izrađen je Idejni projekt izgradnje reciklažnog dvorišta u području radne zone Ravno te se poduzimaju daljnje radnje na realizaciji istog projekta. Po pitanju reda prvenstva gospodarenja otpadom u daljnjem razdoblju potrebno je provoditi mjere propisane Planom gospodarenja otpadom, a sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom što uključuje: sprječavanje nastanka otpada i priprema za ponovnu uporabu, recikliranje, drugi postupci oporabe (npr. energetska oporaba) i zbrinjavanje otpada. Mjere sprječavanja nastanka otpada propisane su točkom 6.1. Plana gospodarenja otpadom te ih je potrebno provoditi i u narednom razdoblju ponajprije informativno-edukativnim aktivnostima usmjerenima prema građanima Grada Komiže kao i ostalim relevantnim subjektima.

GRAD MAKARSKA Kao i do sada nastaviti će se putem edukativno-informativnih aktivnosti informirati stanovnike grada ali i gospodarske subjekte o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom i sprječavanju nastanka otpada na njegovom izvoru - u kućanstvima i na radnim mjestima. Građane savjetujemo o tome da

127 razmisle prilikom kupovine o stvarima koje kupuju, o ambalaži u kojoj je predmet kupovine zapakiran, korištenju proizvoda koji se mogu reciklirati, smanjenju korištenja jednokratnih proizvoda, korištenje povratne ambalaže, poticanju ponovne upotrebe i sl.

GRAD OMIŠ Održivi razvoj i smjernice za uspostavu istog daju putokaz kojim Planovi gospodarenja otpadom svih subjekata, a posebice Gradova na kojima je velika odgovornost, obuhvaćaju sve aktivnosti i potrebna sredstva za učinkovito gospodarenje otpadom. Planiranim aktivnostima u gospodarenju otpadom, koje su navedene Planom gospodarenja otpadom Grada Omiša, postići će se ciljevi gospodarenja otpadom zacrtani na nacionalnoj razini. Mjere gospodarenja otpadom Grada Omiša obuhvaćaju sve mjere od smanjenje nastanka otpada, odvojenog prikupljanja otpada te smanjenja količina otpada koje se odlažu na odlagalištu otpada. Revizijom cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, unaprjeđenjem službe komunalnog redarstva, uspostavom funkcioniranja reciklažnog dvorišta, sortirnice otpada i kompostane, podjelom kućnih kompostera, nabavkom nove opreme za odvojeno prikupljanje otpada principom „od vrata do vrata“, nabavkom spremnika, izgradnjom kompostane i sortirnice i reciklažnog dvorišta za građevni otpad, revizijom Odluke o komunalnom redu i ostalih akata Grada te provođenjem intenzivnih edukacijskih aktivnosti motiviralo bi se stanovnike Grada na odvajanje komponenti miješanog komunalnog otpada, kućno kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada te predavanje samo ostatnog otpada, odnosno miješanog komunalnog otpada. Grad želi svim postati „zeleni grad”, ali isto tako, postupati sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. (NN 03/17) te biti Grad u kojem će svaki stanovnik promišljati o zaštiti okoliša. U toku 2018. godine provedene su značajne mjere kako bi se uspostavio novi sustav gospodarenja otpadom, te je on uveden na području cijelog priobalja. Također velika ulaganja na reciklažnom centru će olakšati građanstvu manipulaciju s glomaznim otpadom, a sortirnica koja se dovršava u sklopu reciklažnog dvorišta će povećati udio razdvajanja korisnog otpada.

GRAD SINJ lz prethodno izloženog razvidno je da su u 2018. godini uloženi značajni napori i financijska sredstva za realizaciju ciljeva definiranih Planom gospodarenja otpadom Grada Sinja 2015.-2021 . godina, što se posebno ogleda kroz realizaciju projekta izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta, zatim kroz izradu Izvedbenog projekta proširenja, sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada „Mojanka“, suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i vezano za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, kao i kontinuiranu provedbu edukativnih aktivnosti. Grad Sinj će i u nadolazećem razdoblju nastaviti intenzivno provoditi aktivnosti kako bi se ostvarili ciljevi definirani pranom gospodarenja otpadom Grada Sinja.

GRAD SOLIN Grad mora biti nositelj i pokretač svih mjera predloženih Planom gospodarenja otpadom grada Solina, Županijskim planom gospodarenja otpadom i Programom zaštite okoliša Splitsko- dalmatinske županije, te odgovoran za učinkovitost provedbe Plana.

128 GRAD SPLIT Zbog činjenice da nije došlo do planirane izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom, a oslanjajući se na isti, Grad Split nije osigurao izdvajanje korisnog dijela komunalnog otpada na izvoru u potrebnoj mjeri, posebno se to odnosi na odvajanje biorazgradivog komunalnog otpada. U protekloj 2018. godini zadovoljene su osnovne potrebe u sustavu gospodarenja otpadom koje se odnose na uslugu prikupljanja komunalnog otpada. U cilju ostvarivanja mjera odvojenog prikupljanja otpada, davatelj javne usluge „Čistoća“ d.o.o. Split nabavila je četiri specijalna radna stroja i značajan broj novih spremnika, posebno spremnika za prikupljanje reciklabilnog otpada. Grad Split je, također, sudjelovao u javnom pozivu za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada i to spremnika za papir, plastiku, staklo i za biootpad. Realizacija projekta je u 2019. godini. Grad Split treba dopuniti postojeći sustav prikupljanja „od vrata do vrata“, u potpunosti izgraditi „zelene otoke“ i reciklažna dvorišta, te prostor za krupni otpad. U tom smislu, Grad Split je, u prethodnoj godini, zajedno sa davateljem javne usluge, kompletirao 128 „zelenih otoka“ koji sadrže spremnike za papir, plastiku, tetrapak i staklo, uz napomenu da su 106 kompletnih „zelenih otoka“ izgradili mjesni odbori i gradski kotari iz svojih sredstava. Ukupna količina prikupljenog otpada putem sustava „zelenih otoka“ na području Grada Splita je 1.614,714 tona. Grad Split, za sada, ima jedno privremeno reciklažno dvorište na lokaciji odlagališta otpada „Karepovac“, površine oko 800 m²,u okviru kojeg se sakuplja i privremeno skladišti reciklabilni otpad od papira i kartona, višebojna tetrapak ambalaža, PET (boce), PP (gajbe, kanistri), PE LD i PE HD (folija), staklena ambalaža, ravno i automobilsko staklo, drvena ambalaža, tekstil i odjeća, metalna ambalaža, e-otpad i veliki kućanski uređaji, te se privremeno skladišti opasni otpad (boje, ljepila, smole, baterije, akumulatori i slično). Količina zaprimljenog otpada u protekloj godini u ovom reciklažnom dvorištu iznosila je 1,74 tone, od čega se najveći dio odnosi na velike kućanske uređaje. Kako bi se povećala količina prikupljenog otpada, Grad Split je poduzeo dodatne napore u pronalaženju novih lokacija reciklažnih dvorišta koje će imati povoljniji prostorni razmještaj, ali i biti kolno dostupni i komunalno opremljeni. Od zakonom propisanih sedam (šest po tumačenju inspektora zaštite okoliša) lokacija, tijekom 2018. godine, izrađeni su glavni projekti za tri reciklažna dvorišta, te su u tijeku postupci ishođenja građevinskih dozvola za iste i to na lokacijama: predio Orišca, sjeverni dio Trstenik uz helidrom i predio Kopilica - kod Dalmacijavina. Kako bi odvojeno prikupljanje otpada što više približili građanima, a zbog neizgrađenih reciklažnih dvorišta, davatelj javne usluge nabavio je dva mobilna reciklažna dvorišta. Količina prikupljenog otpada u mobilnim reciklažnim dvorištima je 0,084 tone. Davatelj javne usluge trgovačko društvo „Čistoća“ d.o.o. započelo je s uvođenjem prikupljanja miješanog komunalnog otpada sustavom „od vrata do vrata“ za individualne objekte – obiteljske kuće za istočni dio grada Splita: podijeljeno je oko 6.000 posuda veličine 80, 120, 240 litara i postavljeni čipovi na iste. Napravljeni su pomaci u sustavu kućnog kompostiranja, u tijeku je nabava 10.000 kućnih kompostera za kućanstva sa okućnicama koje imaju mogućnost korištenja dobivenog komposta. Tijekom izvještajnog razdoblja provedene su mjere koje se odnose na izobrazno-informativne aktivnosti: davatelj javne usluge „Čistoća“ d.o.o. Split organizirala je provođenje edukativnih aktivnosti u suradnji sa Udrugom za edukaciju građana (UZEG) po gradskim kotarima i mjesnim odborima, a Grad Split je preko strukturnih fondova sudjelovao u projektu „Otpad nije smeće!“. Konkretne edukativne aktivnosti u sklopu projekta biti će vidljive u 2019. godini (tiskanje letaka, vodiča i brošura o gospodarenju otpadom, posebnih letaka za turiste, organizacija natjecanja u školama, javne tribine, reklame, tv emisije, izrada web stranice i drugo). Grad Split nema zadovoljavajuće stanje izgrađenosti potrebne infrastrukture i građevina za gospodarenje otpadom. U cilju uspostave cjelovitog, ekološki i ekonomski održivog sustava gospodarenja otpadom, a temeljem Plana gospodarenja otpadom Grada Splita za razdoblje 2017-2022. godine, Grad Split je u svibnju 2018. godine pokrenuo otvoreni postupak javne nabave izrade tehničke dokumentacije za analizu stanja i odabir lokacija za izgradnju postrojenja za sortiranje prethodno izdvojenog komunalnog otpada, obradu biootpada te obradu i reciklažu građevnog otpada. Ugovor o pružanju usluge zaključen je 29. studenog 2018. godine sa Zajednicom gospodarskih subjekata: „ECOINA“ d.o.o. Zagreb, „HIDROPLAN“ d.o.o. Zagreb i „INSTITUT IGH“ d.d. Zagreb, temeljem kojeg će biti izrađene analize komunalnog otpada, građevnog otpada i

129 otpada koji sadrži azbest, zatim će biti izrađeni elaborati izbora lokacija i tehnologija za sortiranje prethodno izdvojenih sastavnica komunalnog otpada, biološku obradu biootpada i reciklažnog dvorišta za obradu i reciklažu građevnog otpada, te elaborata za ocjenu mogućnosti primjene kućnih kompostera, kao i potreba uspostave zasebnih sabirnih mjesta. Najvažniji projekt koji se provodi na području Grada Splita je sanacija odlagališta otpada „Karepovac“: U tijeku su radovi 1. faze paketa A koje obuhvaćaju izgradnju novih ploha s iskopom i premještanjem postojećeg otpada uz izgradnju prateće infrastrukture: hidrantske mreže s hidroforskom stanicom, crpne stanice sa odvodnjom procjednih voda, vanjske rasvjete obodne prometnice, platoa za plinske stanice i obodnog kanala s odvodnjom oborinskih voda. Ukupna količina odloženog miješanog otpada i biootpada na odlagalištu „Karepovac“ u 2018. godini iznosi 140.376,27 tona, od čega na biorazgradivu komponentu otpada 91.039,88 tona (udjel od 65% ukupno odloženog otpada). Od navedene količine, sa područja Grada Splita ukupno je odloženo 69.914,97 tone otpada, što čini udjel od 49,8% ukupno odloženog otpada na odlagalištu „Karepovac“. Sve gore navedene aktivnosti trebaju biti u međusobnoj sprezi u ostvarivanju osnovnog cilja gospodarenja otpadom - očuvanje okoliša, poštujući načela gospodarenja otpadom, koja uključuju „načelo onečišćivač plaća“, „načelo blizine“, „načelo samodostatnosti“ i „načelo sljedivosti“, te primjenjivati red prvenstva u gospodarenju otpadom, koji uključuje sprječavanje nastanka otpada, pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i druge postupke oporabe te samo zbrinjavanje otpada.

GRAD SUPETAR U 2018 je ishođena pravomoćna Građevinska dozvola za sanaciju postojećeg odlagališta otpada „Kupinovica“, te je izrađen troškovnik za raspisivanje natječaja za odabir izvođača radova u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Dokumentacija o nabavci je u izradi, te po osiguranju sredstava za sufinanciranje od strane FZOIEU će se raspisati natječaj za radove. Na samom odlagalištu se kontinuirano dovozi inertni materijal (zemljani miješani materijal) u svrhu zatrpavanja postojeće količine otpada i onemogućavanja daljnjih dubinskih požara i otplinjavanja. Nastavilo se sa otpremanjem razdvojenog otpada putem „zelenih otoka“ preuzimanju tvrtki Michieli – Tomić d.o.o. od strane KD Grad za sljedeće vrste neopasnog otpada: ambalažni karton, ambalaža od plastike, ambalaža od metala, ambalaža od stakla, otpadne gume, miješani metal, papir, metal i elektro oprema do izgradnje reciklažnog dvorišta. U postupku je ishođenje akta za izgradnju reciklažnog dvorišta koje je u planu izgraditi u gospodarsko-poduzetničkoj zoni Žedno-Drage pokraj Supetra. U tu svrhu je osigurano zemljište u vlasništvu Grada, te izrađen Glavni projekt za gradnju istoga. Do kraja 2019.g očekujemo isporuku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada koji su sufinancirani od strane FZOEU. U narednom periodu nastavit će se s provođenjem edukacijskih aktivnosti kroz drugu fazu projekta, a također će se kontinuirano provoditi informiranje javnosti putem web stranica Grada Supetra i Komunalnog društva GRAD d.o.o. kao i facebook stranica. Nadalje, Grad Supetar će nastaviti obavještavati kućanstva o lokacijama za odvojeno prikupljanje otpada, putem letaka koji se distribuiraju građanima zajedno s računima za komunalnu naknadu. Također u planu je i izrada studije izvodljivosti odvojenog sakupljanja i biološke obrade biootpada iz komunalnog otpada, te provedba pilot projekta odvojenog sakupljanja biootpada.

GRAD TROGIR Uz adekvatnu financijsku pomoć resornog ministarstva i SDŽ računamo na ubrzan ritam provođenja započetih mjera. Ostaje da se napravi i stavi u funkciju reciklažno dvorište kako bismo i u tom segmentu ispunili zakonsku obavezu. U cilju uspješnog rješavanja problematike divljih odlagališta, potrebno je osigurati dodatna sredstva u gradskom proračunu. Potrebno je također nastavit sustavnu edukaciju stanovništva, osobito djece. Također je potrebno nastaviti s podjelom kanti za otpad po domaćinstvima.

130 GRAD VIS Nastavit će se putem edukativno-informativnih aktivnosti informirati stanovnike grada ali i gospodarske subjekte o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom sprječavanju nastanka otpada na njegovom izvoru – u kućanstvima i na radnim mjestima. Građane savjetujemo o tome da razmisle prilikom kupovine o stvarima koje kupuju, o ambalaži u kojoj je predmet kupovine zapakiran, korištenju proizvoda koji se mogu reciklirati, smanjenju korištenja jednokratnih proizvoda, korištenju povratne ambalaže, poticanju ponovne upotrebe i sl.

GRAD VRGORAC Grad Vrgorac poduzima sve moguće mjere kako bi se smanjila količina miješanog komunalnog otpada. U tu svrhu kontinuirano se radi na poduzimanju mjera s posebnim naglaskom na kvalitetu kao npr. Prikupljanje otpada sa zelenih otoka, edukacijom stanovništva različitih dobnih skupina radi podizanja svijesti stanovništva o aktivnoj i jednako važnoj ulozi svakog pojedinca. Grad Vrgorac je dana 26. srpnja 2018. godine potpisao Ugovor o nabavi spremnika za odvojeno prikupljanje otpada sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Realizacijom navedenog Ugovora Grad Vrgorac će osigurati svojim stanovnicima 3579 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Grad Vrgorac je u suradnji s Gradom Kninom i Općinama: Pirovac, Biskupija, Tribunj i Kijevo sklopio Sporazum o udruživanju u provedbi projekta „EKO Regija“: Provedba izobrazni-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom na području Knina, Vrgorca, Pirovca, Biskupije, Tribunja i Kijeva; u okviru kojeg su predviđene i aktivnosti poput javnih tribina, tiskanja i distribucija informativnih publikacija o gospodarenju otpadom, te objava specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio.

GRAD VRLIKA Grad Vrlika je od donošenja Plana gospodarenja otpadom za grad Vrliku ostvario značajan napredak po pitanju gospodarenja otpadom. Od ciljeva definiranih Planom Grad Vrlika je ostvario sljedeće: nabavljene su PEHD kante za prikupljanje otpada, kontejneri i komposteri za odvojene prikupljanje otpada; osigurana su dva nova vozila za sakupljanje otpad; osigurana je površina za reciklažno dvorište, asfaltirana, te je izrađen elaborat tehničko-tehnološkog rješenja reciklažnog dvorišta te nabavljena opreme za reciklažno dvorište; donesen je novi Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2015. do 2021. godine; postavljeni su tzv. “Zeleni otoci”; podijeljeni komposteri; Podijeljene kante za sakupljanje otpada. Grad Vrlika pokazuje, u današnje gospodarski teško vrijeme, značajnu volju i napore za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom na njegovom području. S obzirom na doneseni plan gospodarenja otpadom te izmijenjene zakonske propise Grad Vrlika treba provesti još i sljedeće: sanaciju odlagališta otpada „Poljanak“; uspostaviti reciklažno dvorište; uspostaviti reciklažno dvorište građevinskog otpada; uspostaviti odvojeno sakupljanje papira, stakla, metala i tekstila i biootpada na području grada; uspostaviti i održavati sustav edukacije stanovništva na području grada. Grad Vrlika je pokrenuo postupak donošenja novog Plana gospodarenja otpadom za područje Grada Vrlike za razdoblje 2017-2022.

OPĆINA BOL Na području općine Bol se dobro gospodari s otpadom jer su građani već naučili odvajati otpad u poluukopane kontejnere , a koristi se priručno reciklažno dvorište u koje se odlaže krupni otpad i dio

131 građevinskog otpada. Ostali kućni otpad se sakuplja u spremnicima do 120 l, koje se prazne u toku turističke sezone svakog dana a u zimskom razdoblju tri puta na tjedan.

OPĆINA BRELA Kako bi uopće mogli izvršiti planirano u PGO Općine Brela, potrebno je ponajprije izgraditi reciklažno dvorište u kojem bi se izdvajalo i skladištilo sve ono što se može ponovno upotrijebiti i iskoristiti, zatim izdvajalo korisne vrste otpada i time smanjili količine otpada koje se vode na odlagalište. Također, potrebno je i ostvariti određene preduvjete na razini države (organizirana mreža otkupljivača otpada) i županije (RCCO u kojem će biti omogućeno dovoženje miješanog komunalnog otpada i biootpada

OPĆINA CISTA PROVO I dalje, u suradnji sa poduzećem "Čistoća Imotske krajine" provoditi edukativne mjere prema mještanima kako bi oni reciklirajući iskoristivi otpad i odlažući isti u mini kompostane u svojim dvorištima smanjivali količinu biorazgradivog otpada.

OPĆINA DICMO U narednom periodu, a u cilju provedbe Plana gospodarenja otpadom Općine te ispunjavanja obveza utvrđenih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom provodit će se aktivnosti na: 1. daljnjem stvaranju uvjeta za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada što većem broju domaćinstava; 2. smanjenju količina nastalog otpada poticanjem stanovništva da kuhinjske ostatke iz domaćinstva i vrtni otpad kompostiraju u vlastitim vrtovima; 3. organiziranju akcija prikupljanja otpada. Nadalje, u cilju sprečavanja odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu kontinuirano će se nadzirati područje Općine radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacije ranije saniranih divljih odlagališta.

OPĆINA DUGI RAT Održivi razvoj i smjernice za uspostavu istog daju putokaz kojim Planovi gospodarenja otpadom svih subjekata, a posebice Jedinica lokalne samouprave na kojima je velika odgovornost, obuhvaćaju sve aktivnosti i potrebna sredstva za učinkovito gospodarenje otpadom. Planiranim aktivnostima u gospodarenju otpadom, koje su navedene Planom gospodarenja otpadom Općine Dugi Rat, postići će se ciljevi gospodarenja otpadom zacrtani na nacionalnoj razini. Mjere gospodarenja otpadom Općine Dugi Rat obuhvaćaju sve mjere od smanjenje nastanka otpada, odvojenog prikupljanja otpada te smanjenja količina otpada koje se odlažu na odlagalištu otpada. Revizijom cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, unaprjeđenjem službe komunalnog redarstva, uspostavom funkcioniranja reciklažnog dvorišta, sortirnice otpada i kompostane, podjelom kućnih kompostera, nabavkom nove opreme za odvojeno prikupljanje otpada principom „od vrata do vrata“, nabavkom spremnika, izgradnjom kompostane i sortirnice i reciklažnog dvorišta za građevni otpad, donošenjem nove Odluke o komunalnom redu i ostalih zakonskih akata Općine Dugi Rat te provođenjem intenzivnih edukacijskih aktivnosti motiviralo bi se stanovnike Općine na odvajanje komponenti miješanog komunalnog otpada, kućno kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada te predavanje samo ostatnog otpada, odnosno miješanog komunalnog otpada. Kao neke od mjera potrebnih za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada Općina navodi: Kućno kompostiranje (Podjela kućnih kompostera te enzima za ubrzanje procesa kompostiranja, Edukacija stanovnika Grada putem radionica i izrade informativnih materijala, Podjela enzima za ubrzanje procesa

132 kompostiranja stanovnicima Općine koji vrše kompostiranje u svojim domovima); Zelena javna nabava za ustanove i tijela javne vlasti (Kupnja proizvoda koji se mogu reciklirati, izbjegavati proizvode u jednokratnoj ambalaži, kupovati proizvode u povratnoj ambalaži ili kupovati proizvode u većim pakiranjima – koncentrati, Za ustanove/tvrtke koje kupuju vodu poticati kupovinu aparata za vodu (izmjena plastičnih boca s vodom), Stimuliranje kupovine ekološki prihvatljivijih proizvoda); Poticaji Općine (na korištenje platnenih pelena, na djelatnosti prerade odbačenog namještaja, otvaranja centara za ponovnu uporabu, organizirati dane razmjene dobara u cilju poticanja ponovnog korištenja proizvoda, motivirati organizatore događaja koji zakupljuju javne površine na korištenje biorazgradivih materijala (čaše, tanjuri i sl.), vlasnika ugostiteljskih objekata na uporabu staklene i papirnate ambalaže, organizirati dijeljenje platnenih vrećica); Edukacija stanovništva (o mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja; vlasnika restorana i ugostiteljskih objekata o načinima smanjenja nastanka otpada; poticanje stanovništva na kupnju proizvoda koji se mogu reciklirati, izbjegavati proizvode u jednokratnoj ambalaži, kupovati proizvode u povratnoj ambalaži ili kupovati proizvode u većim pakiranjima – koncentrati; stimuliranje kupovine ekološki prihvatljivijih proizvoda). Općine Dugi Rat želi pružiti korisnicima usluge komunalnog poduzeća da odvajanjem korisnog otpada utječu na cijenu usluge koju će plaćati, ali isto tako, postupati sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13) i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. (NN 03/17). Tijekom 2018. godine provedene su značajne mjere kako bi se uspostavio novi sustav gospodarenja otpadom, te je on uveden na području cijelog priobalja. Također velika ulaganja na reciklažnom centru će olakšati građanstvu manipulaciju s glomaznim otpadom, a sortirnica koja se dovršava u sklopu reciklažnog dvorišta će povećati udio razdvajanja korisnog otpada.

OPĆINA DUGOPOLJE Općina mora biti nositelj i pokretač svih mjera predloženih Planom te je odgovorna za učinkovitost provedbe Plana gospodarenja otpadom Općine Dugopolje. Zbrinjavanje komunalnog otpada, a i otpada posebnih kategorija, nedovoljno je riješeno te je potrebno uspostaviti organizirani sustav PREVENCIJE - IZBJEGAVANJA - ADEKVATNE OBRADE I ZBRINJAVANJA. Tijekom postupanja s otpadom, treba primijeniti odgovarajuću hijerarhiju. U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to kako slijedi: sprječavanje nastanka otpada; priprema za ponovnu uporabu; recikliranje; drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba; zbrinjavanje otpada. Osnovni cilj je uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što podrazumijeva potpuni nadzor toka otpada od mjesta njegovog nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja. Na razini Općine počelo se provoditi odvojeno sakupljanje otpada. Izgradnjom reciklažnog dvorišta, postavljanjem mobilnog reciklažnog dvorišta, izgradnjom reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, postavljanjem dodatnih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada u sklopu zelenih otoka te organiziranjem odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu uspostavit će se sustav odvojenog sakupljanja otpada te na taj način iz ukupne mase komunalnog otpada izdvojiti posebne vrste otpada tj. oni iskoristivi materijali koji se dalje mogu plasirati kao vrijedne sirovine za stvaranje novih proizvoda ili proizvodnju energije. Cilj je smanjiti ukupnu količinu otpada koji predstavlja veliki ekološki problem jer ugrožava kakvoću podzemnih voda, tla i okolnog zraka ukoliko se odloži na odlagalište. Istovremeno, taj odbačeni otpad je izvor ekonomskog interesa pravnoj osobi ovlaštenoj za gospodarenje otpadom koja ga zbrinjava na legalan i ekološki prihvatljiv način rasterećujući prirodne resurse Općine. Glavnu ulogu u uređenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom ima odvojeno prikupljanje korisnih komponenti na mjestu nastanka i njihova oporaba. Na taj način se izravno utječe na izbjegavanje i smanjenje količina komunalnog otpada. Mjesta nastanka komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, te javne i uslužne djelatnosti u kojima nastaju znatne količine tzv. opasnih materijala.

133 OPĆINA GRADAC Na području Općine Gradac provode se aktivnosti vezane uz učinkovito gospodarenje otpadom. Za značajnije smanjenje količina otpada trebat će dulje vrijeme i disciplinirano pridržavanje svih predviđenih mjera za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada. Kako bi se postojeće stanje uskladilo sa zahtjevima Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) tijekom 2019. godine Općina Gradac treba uložiti dodatne napore u provođenju zadanih ciljeva.

OPĆINA JELSA Unatoč značajnim naporima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini da se smanji količina komunalnog otpada koji nastaje i koji se odlaže na odlagališta, prema službenim podacima, postotak odvojeno skupljenog i oporabljenog otpada još uvijek je relativno nizak i najveći dio proizvedenog komunalnog otpada završi na odlagalištima otpada i to bez prethodne obrade. S obzirom na već spomenuti red prvenstva u gospodarenju otpadom, propisane ciljeve koje RH mora ostvariti, a koji su ujedno i ciljevi Plana gospodarenja otpadom Općine Jelsa, potencijalni štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi nastao neodgovarajućim gospodarenjem komunalnim otpadom, te ostvarenje racionalnog korištenja i očuvanja prirodnih resursa, ovaj Plan sprječavanja nastanka otpada definira mjere kojima će se postići sprječavanje nastanka komunalnog otpada. Postojeći način postupanja s komunalnim otpadom još se uvijek ne može nazvati gospodarenjem otpadom budući da se otpad još uvijek odlaže na odlagalištu Prapatna bez prethodne obrade. Iz komunalnog se otpada nedovoljno izdvaja iskoristivi dio, što ovakvo postupanje s otpadom čini još uvijek neracionalnim i nepotrebno se opterećuje postojeće odlagalište. U postupku je donošenje novog cjenika usklađenog sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom i Odlukom o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Jelsa kojim će se definirati naplata po jedinici volumena otpada. Korisnici usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, bit će obaviješteni o novom cjeniku sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom. Uključenost tvrtke Jelkom d.o.o., i dalje predstavlja temelj izvršenja Plana kako u razmatranom razdoblju tako i u budućnosti, kako bi se ostvarili ciljevi određeni Planom gospodarenja otpadom, povećala učinkovitost gospodarenja otpadom i smanjila količina otpada na području Općine Jelsa, ispunile obveze te uspostavio kvalitetan i sveobuhvatan sustav gospodarenja otpadom.

OPĆINA LEĆEVICA Analizom provedbe Plana gospodarenja otpadom za Općinu Lećevica uočena je potreba za daljnjom stalnom edukacijom kako stanovništva i gospodarskih subjekata koji proizvode otpad, tako i stručnih osoba koje sudjeluju u praćenju provedbe samog Plana. Davatelj usluge -Javna ustanova Žuželj, dužan je pružiti javnu uslugu i povezane usluge na području Općine Lećevica u skladu sa zakonom kojim se uređuje održivo gospodarenje otpadom, podzakonskim aktom kojim se uređuje gospodarenje komunalnim otpadom i donesenom Odlukom o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Postepeno provoditi sustav prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada na terenu. Potrebno je nastaviti s realizacijom aktivnosti koje su već započele u prethodnom periodu kako bi se postigli ciljevi navedeni Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i pridonijelo zajedničkim naporima u smanjenju količine nastalog otpada. Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta bitan je projekt u smjeru što brže organizacije gospodarenja otpadom na području Općine Lećevica .

134 OPĆINA LOKVIČIĆI Cilj je unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom. Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%. Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.). Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada. Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada.

OPĆINA LOVREĆ Donesen je novi Plan gospodarenja otpadom općine Lovreć za 2018.-2023. koji je usklađen sa svim pozitivno pravnim propisima (Zakon o održivom gospodarenju otpadom itd…) Navedenim Planom su obuhvaćene sve mjere i ciljevi potrebni za zakonito prikupljanje otpada, sprečavanje nastanka novog, edukacija stanovništva…. Uspostavljeni sustav odvojenog sakupljanja otpada kod pravnih i fizičkih osoba, zadovoljava potrebe stanovništva Općine Lovreć, što potvrđuju podaci o prikupljenom i odloženom otpadu, no realizacijom Županijskog centra za gospodarenje otpadom riješiti će se sveobuhvatni i vrlo slični problem Općine, te stvoriti nužan uvjet za uspostavu cjelovitog sustava za odvojeno prikupljanje otpada na području Splitsko-dalmatinske županije. Općina Lovreć će i dalje provoditi sustavnu sanaciju divljih odlagališta otpada i nadzor lokacija na kojima je uočeno povremeno nelegalno odlaganje otpada u svrhu sprječavanju nastajanja novih, intenzivnije raditi na edukaciji pravnih i fizičkih osoba, te unaprijediti sustav odvojenog sakupljanja otpada sukladno planovima višeg reda, kako bi se do kraja proveo program cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i ispoštovale zakonske odredbe. Također, predviđa se daljnje sudjelovanje i pokroviteljstvo u i nad pojedinačnim akcijama, bilo onim organiziranim unutar same Općine ili onih na regionalnom, državnim ali i globalnom nivou, sukladno svojim financijskim mogućnostima.

OPĆINA NEREŽIŠĆA S obzirom na propisane aktivnosti i mjere u gospodarenju otpadom iz Plana gospodarenja otpadom Općine Nerežišća te još uvijek prisutnim nedostatcima i problemima u sustavu gospodarenja otpadom na području Općine, samo gospodarenje otpadom velikim je dijelom usklađeno i uređeno s relevantnom regulativom, uz napomenu da predstoji usklađenje na terenu u pojedinim segmentima s novom regulativom, posebno u dijelu koji se odnosi na prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada s područja Općine te nabavu mobilnog reciklažnog dvorišta. Definirani ciljevi u području gospodarenja otpadom ostvaruju se postupno, zavisno od provedbenih i financijskih mogućnosti Općine. Uspostavljeni sustav sakupljanja otpada zadovoljava potrebe stanovništva Općine, a što potvrđuju podaci o prikupljenom, obrađenom i odloženom otpadu. Međutim, tek će se realizacijom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom stvoriti nužni preduvjeti za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Uspostavom sustava prikupljanja komunalnog otpada iz kućanstava pomoću posuda za odvojeno prikupljanje korisnih frakcija otpada unaprijedit će se mogućnost za adekvatno tretiranje otpada na području Općine. Navedeni sustav omogućuje olakšano odvajanje najzastupljenijih vrsta otpada na samom mjestu nastanka tj. kućanstvima i pogodan je za primjenu prvenstveno u sredinama manje gustoće naseljenosti. Potrebno je intenzivirati provedbu izobrazno – informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom te osigurati svim korisnicima usluge odvojeno prikupljanje otpada, ali i mogućnost zbrinjavanja ostalih kategorija otpada iz kućanstava. Ovaj zahtjev biti će ispunjen nabavom mobilnog reciklažnog dvorišta. Tijekom 2020. godine Općina Nerežišća će uložiti dodatne napore u provođenju zadanih ciljeva, kako bi se u budućem razdoblju u potpunosti implementirao program cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i ispunile zakonske odredbe.

135 OPĆINA OKRUG Mjere gospodarenja otpadom Općine Okrug obuhvaćaju sve mjere smanjenja nastanka otpada, odvojenog prikupljanja otpada te smanjenja količina otpada koje se odlažu na odlagalištu otpada. Izradom novog cjenika javne usluge prikupljanja MKO i BKO, uspostavom efikasne službe komunalnog redarstva, izgradnjom reciklažnog dvorišta i reciklažnog dvorišta za građevni otpad, izgradnjom kompostane, podjelom kućnih kompostera, nabavom nove opreme za odvojeno prikupljanje otpada, uspostavom sustava odvojenog prikupljanja biootpada, unaprjeđenjem sustava „od vrata do vrata“ za sve stanovnike Općine, donošenjem nove Odluke o komunalnom redu i ostalih zakonskih akata Općine te provođenjem edukacijskih aktivnosti motiviralo bi se stanovnike Općine na predavanje samo ostatnog otpada, odnosno MKO. Općina želi svim mjerama iz vlastitog PGO postati „zelena Općina“ ali isto tako postupati sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/15, 78/15, 12/18, 118/18) i PGO RH za razdoblje 2017. – 2022. (NN 3/17) te biti Općina u kojoj će svaki stanovnik promišljati o zaštiti okoliša.

OPĆINA OTOK Na području Općine Otok, uslugu sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog i glomaznog otpada obavlja komunalno poduzeće Čistoća Cetinske krajine d.o.o. iz Sinja koji se odvozi do postojećeg odlagališta otpada „Mojanka“ čija je lokacija na području Grada Sinja. Miješani komunalni otpad se prikuplja putem kontejnera kapaciteta 1100 l. Kontejneri su u vlasništvu Općine Otok te su raspoređeni po svim naseljima Općine. Imajući u vidu da sav sakupljeni miješani komunalni otpad te biorazgradivi otpad sa područja Općine Otok završi na postupku odlaganja na lokaciji odlagališta „Mojanka“ koje se nalazi na području Grada Sinja, može se zaključiti da nisu ostvareni ciljevi postavljeni Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Da bi se postiglo smanjivanje odloženog otpada te na taj način smanjio pritisak na sastavnice okoliša, Strategija određuje koncept gospodarenja otpadom: 1. izbjegavanje nastanka otpada, što rezultira maksimalnim smanjivanjem količine i opasnih svojstava neizbježnog otpada na mjestu nastanka, tako da u sljedeće faze gospodarenja otpadom odlazi manje ukupnog, a osobito neškodljivog otpada; 2. vrednovanje – oporaba neizbježnog otpada ima zadaću iskoristiti materijalna i energetska svojstva otpada za proizvodnju sekundarnih sirovina i energije u granicama tehničkih mogućnosti te ekoloških i ekonomskih dobrobiti; ova faza započinje odvojenim skupljanjem korisnih i opasnih komponenti otpada i njihovim prijevozom do mjesta iskorištavanja; 3. odlaganje (zbrinjavanje) ostatnog otpada na uređena, kontrolirana odlagališta (sanirana postojeća ili nova), kao najniže rangiranoga u hijerarhiji otpada; uključene su sanacije odlagališta i drugih starih opterećenja. Prevencija stvaranja otpada najvažnija je karika u pravilnom gospodarenju otpadom. Primjenom modela sprečavanja nastanka otpada izravno se utječe na smanjenje količine samog otpada. Uvođenjem sustava naplate odvoza otpada iz kućanstava i poslovnih subjekata po količini nastalog otpada najviše bi se postiglo u sprečavanju nastanka otpada. Ovakav sustav naplate bio bi poticajan za stanovništvo, a rezultat bi bio izbjegavanje stvaranja otpada. Vrijeme primjene ovakvog sustava naplate je od 1. lipnja 2018. godine. Vrednovanje - iskorištavanje pojedinih vrsta otpada bitna je pretpostavka uspješnog djelovanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Odvojeno skupljanje pojedinih vrsta otpada preduvjet je za materijalno, biološko ili energetsko iskorištavanje otpadnih materijala. Temeljni cilj svakog sustava održivog gospodarenja otpadom jest smanjivanje ili sprječavanje nastanka otpada. Opće mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada: planiranje ili drugi ekonomski instrumenti kojima se promiče učinkovita uporaba sirovina i resursa; promicanje istraživanja i razvoja na području postizanja čišćih tehnologija i proizvoda kao i promicanje i uporaba rezultata takvoga istraživanja i razvoja, razvoj učinkovitih i sadržajnih pokazatelja pritisaka na okoliš povezanih s nastankom otpada u cilju doprinosa sprječavanja nastanka otpada na razini jedinice lokalne samouprave i regionalne (područne) samouprave i na razini Republike Hrvatske; promicanje eko-dizajna; pružanje informacija o tehnikama sprječavanja nastanka otpada s ciljem jednostavnije primjene najboljih dostupnih tehnika u industriji; promicanje provjerenih sustava za gospodarenje

136 okolišem uključujući EMAS i ISO14001; ekonomski instrumenti za odgovornije ponašanje potrošača prema okolišu u smislu kupnje proizvoda sa što manje ambalaže; organizacija kampanja podizanja svijesti i pružanje informacija usmjereno na širu javnost ili određenu kategoriju potrošača; promicanje znaka zaštite okoliša; integracija kriterija zaštite okoliša i sprječavanje nastanka otpada u postupcima javnih i korporativnih nabava; promicanje ponovne uporabe i/ili popravka odgovarajućih isluženih proizvoda ili njihovih komponenata. Konkretne mjere za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada: odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada; odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) otpada; provođenje edukativno - informativne aktivnosti na svom području; provedba akcija prikupljanja otpada. Zakon o održivom gospodarenju otpadom nalaže odvojeno sakupljanje otpada čija se vrijedna svojstva (materijalna i energetska) mogu iskoristiti. Razvrstavanjem i odvojenim sakupljanjem otpada na mjestu nastanka omogućuje se njegova ponovna uporaba, recikliranje ili oporaba otpada u energetske svrhe, uz smanjenje količina ostalog otpada koji se mora zbrinuti na odlagalište otpada.

OPĆINA PODBABLJE Općina Podbablje u cilju sprečavanja nastanka otpada planira sljedeće aktivnosti: povećati postotak uključenosti kućanstava koji bi koristili javne usluge sakupljanja i odvoza otpada ovlaštene tvrtke sakupljača; povećanje broja korisnika koji bi odvojeno sakupljali bio razgradivi otpad u kućanstvima odnosno koji bi kompostirali vlastiti bio otpad; povećanje broja korisnika koji bi odvojeno sakupljali otpad na javnim površinama putem spremnika; postavljanje dodatnih spremnika za odvojeno sakupljanje otpada na javnim površinama, te mijenjanje lokacije spremnika po potrebi; edukacija građana i dr.

OPĆINA PODGORA Nastaviti će se putem edukativno-informativnih aktivnosti informirati stanovnike grada ali i gospodarske subjekte o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom sprječavanju nastanka otpada na njegovom izvoru – u kućanstvima i na radnim mjestima. Građane savjetujemo o tome da razmisle prilikom kupovine o stvarima koje kupuju, o ambalaži u kojoj je predmet kupovine zapakiran, korištenju proizvoda koji se mogu reciklirati, smanjenju korištenja jednokratnih proizvoda, korištenje povratne ambalaže, poticanju ponovne upotrebe i sl.

OPĆINA PODSTRANA Potrebno je i dalje kontinuirano raditi na podizanju ekološke osviještenosti, izgradnjom reciklažnog dvorišta, povećanjem broja spremnika i lokacija zelenih otoka i drugim mjerama u suradnji sa komunalnom tvrtkom Čistoća d.o.o. Split osigurati smanjivanje odlaganja svih vrsta otpada.

OPĆINA PRIMORSKI DOLAC Općina Primorski Dolac ispunila je svoju zakonsku obvezu i donijela novi Plan gospodarenja otpadom u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN broj 94/13, 73/17) i Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. (NN br. 3/17). Ciljevi Plana se ostvaruju. U prosincu 2018.g. dana je suglasnost na Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koje za Općinu Primorski Dolac izvršava Marinski komunalac d.o.o.

137 OPĆINA POSTIRA Jedinice lokalne samouprave nadležne su za osiguravanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta te provedbu mjera sprječavanja odbacivanja otpada u okoliš kao i uklanjanje u okoliš odbačenog otpada, davanje suglasnosti za akciju prikupljanja otpada, planiranje lokacija građevina od lokalnog značaja, provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti te provedbu obveza propisanih Planom gospodarenja otpadom RH i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Trgovačka društva u javnom vlasništvu Jedinica lokalnih samouprava obavljaju usluge sakupljanja, odnosno obrade određene posebne kategorije otpada, pružanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada, upravljaju radom Centra za gospodarenje otpadom, sortirnice i reciklažnog dvorišta. Trgovačka društva u privatnom vlasništvu mogu biti uključena u gospodarenje otpadom, obavljanje djelatnosti prijevoza otpada, posredovanja u gospodarenju otpadom, trgovanja otpadom, sakupljanja otpada, oporabe otpada, zbrinjavanja otpada, druge obrade otpada te izvoz i uvoz otpada, provedbu akcije prikupljanja otpada, pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada i obavljanje poslova laboratorija. Služba za komunalni red jedinice lokalne samouprave je nadležna za provedbu mjera sprječavanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš (evidencija lokacija odbačenog otpada, provedba redovitog godišnjeg nadzora područja JLS i ostale utvrđene mjere), za uklanjanje tako odbačenog otpada pri čemu je za utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi s odbačenim otpadom ovlaštena zatražiti nalog suda i asistenciju djelatnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Nositelji izvršenja Plana gospodarenja otpadom su Jedinica lokalne samouprave za koju se Plan gospodarenja otpadom donosi te komunalno poduzeće koje je u vlasništvu JLS odnosno privatne tvrtke koje se bave gospodarenjem komunalnim otpadom. Izvori financiranja su općinski proračun, proračun Jedinice područne regionalne samouprave, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode, isporučitelji vodnih usluga te međunarodni izvori financiranja (EU fondovi).

OPĆINA PUČIŠĆA Općina Pučišća i davatelj usluge Michieli-Tomić d.o.o. ulažu napor i financijska sredstva koja su rezultirala uređenijim sustavom gospodarenja otpadom te stvorili i stvaraju temelje za njegov napredak. U prethodnoj godini Općina Pučišća je napravila veliki pomak na projektima izgradnje građevina iz područja gospodarenja otpadom. Izgrađeno je križanje prema Pretovarnoj stanici Brač i provedena javna nabava za 3.8 km pristupne ceste za što je osiguran izvor financiranja iz EU fondova. Sklopljen je Ugovor o osnivanju prava građenja kojim je Općina Pučišća kao vlasnik zemljišta označenog kao čest.zem. 4347/3, k.o. Gornji Humac opteretila navedenu česticu zemlje pravom građenja u korist Regionalnog centra čistog okoliša d.o.o. iz Splita, kao nositelja prava građenja u svrhu izgradnje zgrade pretovarne stanice namijenjene za privremeno skladištenje, pretovar i otpremu neopasnog otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom i to na rok od 50 godina. Ishođena je lokacijska dozvola za sanaciju odlagališta te je ugovorena izrada glavnog projekta. Vlasnički odnosi na području odlagališta su riješeni, a parcelacija zemljišta je provedena kroz katastar. Općina je aktivni sudionik projekta Zelen Brač kojim se s ostalim bračkim JLS-ovima nastoje provesti mjere edukacije iz područja gospodarenja otpadom. Donesena je Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada. Usvojen je novi Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Od strane koncesionara razvija se projekt bioenergane i modernizacije postojeće sortirnice. Ministarstvo zaštite okoliša donijelo je odluku o zatvaranju odlagališta Košer. U tu svrhu poduzimaju se radnje kako bi se osiguralo odlaganje otpada na odlagalištu Kupinovica na području Grada Supetra. Nažalost, radi se također o neuređenom odlagalištu na kojem još nije provedena sanacija i nije izgrađena ploha za privremeno odlaganje, nema adekvatne pristupe ceste, nema kolne vage za mjerenje količine dovezenog otpada i nema sortirnice što je na postojećoj lokaciji sve bilo osigurano za sedam jedinica lokalne samouprave otoka Brača. Općina Pučišća u svim planskim dokumentima i aktivnostima

138 nastoji poštivati red prvenstva kod sprječavanje nastanka otpada, a kako je definirano člankom 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17). Sprječavanje nastanka otpada na prvom je mjestu u redu prvenstva gospodarenja otpadom, a podrazumijeva mjere poduzete prije negoli neka tvar, materijal ili proizvod postane otpad, u svrhu smanjenja količina otpada, uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda putem ponovne uporabe proizvoda, smanjenja negativnih utjecaja nastalog otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te smanjenja sadržaja opasnih tvari u materijalima i proizvodima. U sustavima kružnoga gospodarstva koje predlaže Europska komisija i Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. godine, dodana se vrijednost proizvoda zadržava što je dulje moguće i ne stvara se otpad. Resursi se zadržavaju u gospodarstvu nakon kraja uporabnog vijeka proizvoda kako bi se opetovano produktivno upotrebljavali i tako stvarali novu vrijednost. U planskom razdoblju u Općini Pučišća nabavit će se spremnici za kompostiranje biootpada te će se izraditi edukacijsko-informativni materijali i organizirat će se edukativne i promidžbene aktivnosti i radionice, a okviru reciklažnog dvorišta može se osigurati odvojeni dio za ponovnu uporabu proizvoda (npr. „kutak ponovne uporabe proizvoda“). Odvajanjem otpada na kućnom pragu, na zelenim otocima, u reciklažnom dvorištu i na sortirnici te dodatnom obradom ostatka kroz bioenergetsko postrojenje nastojat će se smanjiti količine za odlaganje odnosno za predaju Županijskom centru za gospodarenje otpadom putem Pretovarne stanice Brač za čiju izgradnju i rad je Općina Pučišća osigurala sve preduvjete iz svoje nadležnosti.

OPĆINA RUNOVIĆI Uspostavljeni sustav odvojenog sakupljanja otpada kod pravnih i fizičkih osoba, zadovoljava potrebe stanovništva Općine Runovići što potvrđuju podaci o prikupljenom i odloženom otpadu, no realizacijom Županijskog centra za gospodarenje otpadom stvorit će se nužan uvjet za uspostavu cjelovitog sustava za odvojeno prikupljanje otpada na području Splitsko-dalmatinske županije. Općina Runovići će i dalje provoditi sustavnu sanaciju divljih odlagališta otpada i nadzor lokacija na kojima je uočeno povremeno nelegalno odlaganje otpada u svrhu sprječavanju nastajanja novih, intenzivnije raditi na edukaciji pravnih i fizičkih osoba, te unaprijediti sustav odvojenog sakupljanja otpada sukladno planovima višeg reda, kako bi se do kraja proveo program cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i poštovale zakonske odredbe. Također, predviđa se daljnje sudjelovanje i pokroviteljstvo u pojedinačnim akcijama, sukladno financijskim mogućnostima.

OPĆINA SUĆURAJ Općina u skladu sa svojim financijskim mogućnostima poduzima mjere za smanjivanjem količina komunalnog otpada. U tu svrhu Općina je nabavila jedno mobilno reciklažno dvorište, a tijekom 2019. godine planira nabavu još jednog mobilnog reciklažnog dvorišta, dva zelena otoka, podzemna kontejnera, kao i još jedno vozilo za prijevoz komunalnog otpada. Općina također sudjeluje u natječajima FZOEU radi nabave sredstava i opreme za kvalitetnije prikupljanje i odlaganje otpada. Općina je trenutno u postupku ishođenja građevne dozvole za sanaciju odlagališta Prapatna, kao i izgradnju nove kazete za odlaganje miješanog komunalnog otpada i izgradnju reciklažnog dvorišta.

OPĆINA SUTIVAN Općina Sutivan je tijekom 2018. godine provodila obveze propisane Zakonom o održivom gospodarenju otpadom kao i mjere planirane važećim Planom gospodarenja otpadom Općine Sutivan i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te će u istom smjeru nastaviti i nadalje.

139 OPĆINA ŠESTANOVAC Održivi razvoj i smjernice za uspostavu istog daju putokaz kojim Planovi gospodarenja otpadom svih subjekata, a posebice JLS na kojima je velika odgovornost, obuhvaćaju sve aktivnosti i potrebna sredstva za učinkovito gospodarenje otpadom. Planiranim aktivnostima u gospodarenju otpadom, koje su navedene Planom gospodarenja otpadom Općine Šestanovac, postići će se ciljevi gospodarenja otpadom zacrtani na nacionalnoj razini. Mjere gospodarenja otpadom Općine Šestanovac obuhvaćaju sve mjere od smanjenja nastanka otpada, odvojenog prikupljanja otpada te smanjenja količina otpada koje se odlažu na odlagalištu otpada. Revizijom cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, unaprjeđenjem službe komunalnog redarstva, uspostavom funkcioniranja reciklažnog dvorišta, sortirnice otpada i kompostane, podjelom kućnih kompostera, nabavkom nove opreme za odvojeno prikupljanje otpada principom „od vrata do vrata“, nabavkom spremnika, izgradnjom kompostane i sortirnice i reciklažnog dvorišta za građevni otpad, revizijom Odluke o komunalnom redu i ostalih zakonskih akata Općine te provođenjem intenzivnih edukacijskih aktivnosti motiviralo bi se stanovnike Općine na odvajanje komponenti miješanog komunalnog otpada, kućno kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada te predavanje samo ostatnog otpada, odnosno miješanog komunalnog otpada. Općina želi postati „zeleni grad”, ali isto tako, postupati sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13) i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. (NN 03/17) te biti Općina u kojoj će svaki stanovnik promišljati o zaštiti okoliša. U toku 2018.godine provedene su značajne mjere kako bi se uspostavio novi sustav gospodarenja otpadom, te je on uveden na području cijelog priobalja. Također velika ulaganja na projektu reciklažnog dvorišta Šestanovac će olakšati građanstvu manipulaciju s glomaznim otpadom, a zajednička sortirnica koja se dovršava u sklopu reciklažnog dvorišta će povećati udio razdvajanja korisnog otpada.

OPĆINA ŠOLTA Općina Šolta osigurala je na području otoka javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada te sukladno načelu „onečišćivač plaća“ započela s provedbom odredbi iz Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17). U svakom naseljenom mjestu na otoku Šolti postavljen je barem po jedan zeleni otok gdje su građani u mogućnosti odvojeno odložiti otpadni papir, staklo plastiku, tekstil te krupni komunalni otpad. Iz svih spomenutih aktivnosti evidentno je kako je Općina Šolta u procesu ishođenja potrebne dokumentacije za daljnju provedbu PGO Općine Šolta te da planirani hodogram aktivnosti nije bilo moguće u potpunosti realizirati zbog raznih administrativnih prepreka. Općina Šolta i Komunalno Basilija započeli su s implementacijom Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom i ispunjavanjem obveza iz ZOGO-a, dok potpuno usklađenje s odredbama ovisi o neophodnoj i očekivanoj potpori FZOEU. Vjerujemo kako će u 2019. godini biti u potpunosti uspostavljen sustav održivog gospodarenja otpadom uz provedene izobrazno-informativne aktivnosti, ali i dalje ostaje problematika koja će se ipak morati rješavati na nivou SDŽ i nadležnog Ministarstva, a vezano uz kašnjenje izgradnje RCGO u Lećevici i naše otočne specifičnosti u smislu zbrinjavanja otpada s otoka na kopno i troškova koje neće moći podnijeti same otočne lokalne samouprave. Lokalna samouprava morat će naći način da prioritetno uspostavi reciklažno dvorište na deponiju Borovik, ali paralelno će biti neophodno rješavati i reciklažno dvorište građevinskog otpada. Ključna će biti suradnja mještana koji će biti ključni faktor za realizaciju nove Uredbe o odvajanju otpada, a sukladno PGO Općine Šolta. Općina će i dalje raditi na realizaciji mjera definiranih u PGO Općine Šolta.

OPĆINA TUČEPI Općina će kroz 2019. organizirati javne tribine o održivom gospodarenju otpadom. U suradnji sa tvrtkom „Tučepi“ d.o.o. organizirat će se i tribina o važnosti kompostiranja te će se građanima

140 podijeliti i letci na tu temu. Uspostava reciklažnog dvorišta doprinijet će učinkovitijem odvajanju otpada, budući će građani moći i sami dovesti odvojeno prikupljeni otpad.

OPĆINA ZADVARJE Mjere gospodarenja otpadom Općine obuhvaćaju sve mjere od smanjenje nastanka otpada, odvojenog prikupljanja otpada te smanjenja količina otpada koje se odlažu na odlagalištu otpada. Revizijom cjenika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, unaprjeđenjem službe komunalnog redarstva, uspostavom funkcioniranja reciklažnog dvorišta, sortirnice otpada i kompostane, podjelom kućnih kompostera, nabavkom nove opreme za odvojeno prikupljanje otpada principom „od vrata do vrata“, nabavkom spremnika, izgradnjom kompostane i sortirnice i reciklažnog dvorišta za građevni otpad, revizijom Odluke o komunalnom redu i ostalih zakonskih akata Grada te provođenjem intenzivnih edukacijskih aktivnosti motiviralo bi se stanovnike Grada na odvajanje komponenti miješanog komunalnog otpada, kućno kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada te predavanje samo ostatnog otpada, odnosno miješanog komunalnog otpada. Općina želi svim mjerama iz PGO postati „zelena općina”, ali isto tako, postupati sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13) i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. (NN 03/17) te biti Grad u kojem će svaki stanovnik promišljati o zaštiti okoliša.

OPĆINA ZMIJAVCI Uspostavljeni sustav odvojenog sakupljanja otpada kod pravnih i fizičkih osoba, zadovoljava potrebe stanovništva Općine Zmijavci što potvrđuju podaci o prikupljenom i odloženom otpadu, no realizacijom Županijskog centra za gospodarenje otpadom stvorit će se nužan uvjet za uspostavu cjelovitog sustava za odvojeno prikupljanje otpada na području Splitsko-dalmatinske županije. Općina Zmijavci će i dalje provoditi sustavnu sanaciju divljih odlagališta otpada i nadzor lokacija na kojima je uočeno povremeno nelegalno odlaganje otpada u svrhu sprječavanju nastajanja novih, intenzivnije raditi na edukaciji pravnih i fizičkih osoba, te unaprijediti sustav odvojenog sakupljanja otpada sukladno planovima višeg reda, kako bi se do kraja proveo program cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i poštovale zakonske odredbe. Također, predviđa se daljnje sudjelovanje i pokroviteljstvo u pojedinačnim akcijama, sukladno financijskim mogućnostima.

141