Strateški Razvojni Program Općine Donji Kukuruzari 2015

Strateški razvojni program općine Donji

Kukuruzari 2015. - 2020.

Travanj 2017.

Projekt: Izrada Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020.

Naručitelj i nositelj izrade: Općina Donji Kukuruzari Radna skupina za izradu i provedbu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari za razdoblje 2015. – 2020.: Stipo Šapina, načelnik Općine Donji Kukuruzari Mijo Latin, zamjenik načelnika Općine Donji Kukuruzari Ivo Blažanović, referent za poljoprivredu i gospodarstvo Općine Donji Kukuruzari Lucija Matković, administrativna referentica Općine Donji Kukuruzari Kata Barišić, v. d. ravnatelja Narodne knjižnice i čitaonice Napredak, Donji Kukuruzari

Izrađivač: SI-MO-RA d.o.o., Rimska 28, 44 000 Sisak Mario Čelan, direktor Tatjana Puškarić, voditeljica Odjela za strateško planiranje i ljudske resurse Tina Novak, suradnica za odnose s javnošću Gordana Krznarić, suradnica za poduzetništvo Sara Basioli, stručna suradnica za ruralni razvoj Ana Dvorneković, stručna suradnica za ruralni razvoj

Lektura: Nerina Sarkotić, prof.

U Donjim Kukuruzarima, travanj 2017. godine

Sadržaj predgovor ...... 1

1. UVOD ...... 2

2. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE ...... 3

2.1. STRATEGIJE VIŠEG REDA I STRATEŠKA UVJETOVANOST ...... 3

2.2. METODOLOGIJA IZRADE I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TIJELA ZA IZRADU STRATEGIJE ...... 5

2.3. IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI ...... 6

3. OSNOVNA ANALIZA ...... 7

3.1. GEOGRAFSKO-KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI ...... 7 3.1.1. Geografske i klimatske karakteristike općine Donji Kukuruzari ...... 7 3.1.2. Komunikacijska povezanost ...... 8 3.1.3. Prirodni resursi i kulturna dobra ...... 8

3.2. POVIJEST OPĆINE DONJI KUKURUZARI ...... 10

3.3. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA ...... 11

3.4. TRŽIŠTE RADA ...... 14 3.4.1. Nezaposlenost ...... 14 3.4.2. Zaposlenost ...... 15

3.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ...... 15 3.5.1. Obrazovanje ...... 15 3.5.2. Civilno društvo ...... 17 3.5.3. Zdravstvo ...... 18 3.5.4. Kultura ...... 18 3.5.5. Sport i rekreacija ...... 18

3.6. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA ...... 19 3.6.1. Prometna infrastruktura ...... 19 3.6.2. Telekomunikacije ...... 20 3.6.3. Komunalna infrastruktura ...... 21 3.6.4. Gospodarenje otpadom ...... 21 3.6.5. Vodoopskrba ...... 22 3.6.6. Odvodnja otpadnih voda ...... 23 3.6.7. Energetska infrastruktura ...... 23

4. LOKALNO GOSPODARSTVO ...... 24

4.1. LOKALNO GOSPODARSTVO I PODUZETNIŠTVO ...... 24

4.2. TURIZAM ...... 26

4.3. POLJOPRIVREDA ...... 28

5. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE ...... 30

6. SWOT ANALIZA ...... 30

7. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DONJI KUKURUZARI ...... 33

7.1. Vizija ...... 33

7.2. Strateški okvir – ciljevi, prioriteti i razvojne mjere ...... 34

8. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA OPĆINE DONJI KUKURUZARI ...... 53

9. INSTITUCIONALNI OKVIR I FINANCIJSKI IZVORI ZA UPRAVLJANJE ...... 57

9.1. FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE SRP-a I DOSTUPNI IZVORI FINANCIRANJA ...... 57 9.1.1. Provedba Strateškog razvojnog programa ...... 64

9.2. TIJELA PROVEDBE ...... 64 9.2.1. Radna skupina za provedbu i praćenje Strateškog razvojnog programa ...... 64 9.2.2. Općina Donji Kukuruzari ...... 64 9.2.3. Jedinstveni upravni odjel ...... 65 9.2.4. Javne službe ...... 66 9.2.5. Javni sektor ...... 66 9.2.6. Civilni sektor ...... 66 9.2.7. Privatni sektor ...... 66

10. ZAKLJUČAK ...... 67

11. PRILOZI ...... 68

11.1. POPIS GRAFIKONA ...... 68

11.2. POPIS SLIKA ...... 68

11.3. POPIS TABLICA ...... 68

11.4. IZVORI PODATAKA...... 69

PREDGOVOR Poštovane, poštovani!

Pred vama je Strateški razvojni program općine Donji Kukuruzari, iznimno važan dokument koji određuje najvažnije smjernice razvoja općine za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Strateški razvojni program je strateško-planski dokument koji je izrađen u svrhu učinkovitijeg i uspješnijeg upravljanja razvojem područja općine te definira što je u navedenom razdoblju potrebno poduzeti kako bi život na području općine bio bolji. Bez dobrog i usklađenog planiranja, razvoj se prepušta stihiji i ne odvija se u željenom pravcu. U pripremi i izradi ovoga strateškog programa bili su uključeni i svi zainteresirani lokalni nositelji razvoja iz javnog, privatnog i civilnog sektora s područja općine stoga su i definirane strateške mjere i prioriteti rezultat konsenzusa među različitim interesnim skupinama. Mala smo općina, ali ako budemo kvalitetno upravljali razvojem i vrijedno radili, siguran sam da ćemo do 2020. ostvariti ciljeve koje smo si ovom Strategijom zacrtali. Krajnji cilj koji je vjerujem, zajednički cilj svih nas je da 2020. godine naselja općine Donji Kukuruzari budu mjesta očuvane prirode u kojem žive mladi ljudi i razvijaju ekološku poljoprivredu i poduzetništvo.

Načelnik Općine

Stipo Šapina

1. UVOD Općina Donji Kukuruzari je površinom manja jedinica lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nalazi se na križanju transeuropskih prometnih koridora u smjeru zapad-istok (zapadna Europa-Istok) i sjever-jug (Srednja Europa-Mediteran) te međudržavne veze sjeverne i južne Hrvatske preko područja Bosne i Hercegovine. Radi se o ruralnom području očuvanog krajolika, vrijednih prirodnih potencijala te bogatog kulturno-povijesnog naslijeđa. Upravo se planskim korištenjem navedenih prirodnih i kulturnih resursa te suradnjom čitave lokalne zajednice želi osigurati budući napredak općine Donji Kukuruzari. Općina Donji Kukuruzari suočena je s brojnim problemima. Pustošenja uzrokovana Domovinskim ratom još su i danas vidljiva, a recentna gospodarska kriza jako je pogodila ionako krhko gospodarstvo. Zbog toga je stopa nezaposlenosti lokalnog stanovništva znatno veća u odnosu na nacionalni i županijski prosjek. Pored toga, prisutni su procesi starenja stanovništva, iseljavanja mladih i negativnog prirodnog prirasta što je dugoročno gledajući vrlo pogubno za sam opstanak općine. Kako bi se pokrenulo lokalno gospodarstvo te osigurao društveni razvoj i povećala kvaliteta života lokalnog stanovništva, nužno je utvrditi postojeće stanje te jasno definirati razvojne ciljeve i načine njihovog ostvarenja. Upravo je ovo svrha izrade Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari za razdoblje 2015. - 2020. godine. U ovom strateškom dokumentu utvrđeno je postojeće stanje, prepoznate su glavne snage i slabosti te prilike i prijetnje. Pored toga, definirane su razvojne potrebe i prioriteti, ali i načini njihovog ostvarenja. Na taj je način olakšano postizanje konsenzusa oko ideja i projekata koji će najviše doprinijeti razvoju lokalne zajednice. Punopravnim članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji, jedinicama lokalne samouprave omogućena je velika prilika za napredak u vidu različitih europskih fondova. Upravo je postojanje strateškog razvojnog dokumenta jedan od preduvjeta za korištenje sredstava iz različitih fondova. Valja napomenuti kako je u proces izrade Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari uključeno i lokalno stanovništvo. Zahvaljujući tome, prepoznate su potrebe lokalne zajednice te su stvoreni preduvjeti za međusobnu suradnju prilikom provođenja mjera koje će pridonijeti ostvarenju zacrtanih razvojnih ciljeva. Strateško planiranje je proaktivan proces kroz koji općina Donji Kukuruzari želi oblikovati svoju budućnost, a ne se samo pripremiti za nju.

Tijekom izrade Strateškog razvojnog programa korištena je dostupna projektna i tehnička dokumentacija općine: Projekt ukupnog razvoja općina Hrvatska Dubica, Donji Kukuruzari i Majur, Prostorni plan uređenja općine D. Kukuruzari, podaci Državnog zavoda za statistiku, FINA - Obrada HGK ŽK Sisak, APPRRR, Obrtničke i Gospodarske komore Sisačko-moslavačke županije te statistički podaci Sisačko-moslavačke županije i općine D. Kukuruzari. Provođenje, praćenje i ažuriranje ovog SRP-a označava sljedeći logični korak u planiranju strateško- gospodarskog razvoja općine Donji Kukuruzari. 2. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE Strateški razvojni program općine Donji Kukuruzari je planski dokument u kojem su definirani najvažniji ciljevi i prioriteti razvoja općine u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Analizom svih relevantnih područja, utvrđeno je trenutačno stanje lokalnog gospodarstva, demografskih kretanja, komunalne i društvene infrastrukture te kapaciteta lokalne samouprave. Nakon toga su utvrđeni ciljevi koji se trebaju postići do 2020. godine kako bi se potaknuo napredak općine. U ovom dokumentu je definirana vizija razvoja općine Donji Kukuruzari koja predstavlja željeno stanje razvoja općine na kraju promatranog razvoja i ostvarenja svih zacrtanih ciljeva. Radi lakšeg ostvarenja zacrtanih ciljeva, u Strateškom razvojnom programu općine Donji Kukuruzari određene su odgovornosti pojedinih subjekata, definiran je plan njihovog ostvarenja te su identificirani potencijalni izvori financiranja za različite projekte. Punopravnim članstvom u Europskoj uniji, Republika Hrvatska je preuzela obvezu usuglašavanja vlastitih strateških dokumenata s onima na europskoj razini. Gledajući na nacionalnoj razini, prilikom izrade strateških dokumenata nužno je ostvariti njihovu konzistentnost na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Prilikom izrade Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari poštovano je ovo načelo, stoga je on usuglašen sa sličnim strateškim dokumentima na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. 2.1. STRATEGIJE VIŠEG REDA I STRATEŠKA UVJETOVANOST

U procesu izrade strateških dokumenata bitno je osigurati njihovu usklađenost sa strateškim dokumentima usvojenim od tijela više razine, tj. sa strateškim dokumentima višeg reda. Kao punopravna članica Europske unije, Republika Hrvatska preuzela je obvezu usuglašavanja nacionalnih strategija s onima na europskoj razini. Nadalje, strateški dokumenti jedinica regionalne samouprave moraju biti usuglašeni s nacionalnima, dok strateški dokumenti jedinica lokalne samouprave moraju biti sukladni onima na županijskoj razini.

Poštivanjem ovog principa cjelokupni sustav strateškog planiranja je koherentan, tj. zacrtani strateški ciljevi se ostvaruju kako na najvišoj tako i na najnižoj razini. Gledajući učinak ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju s institucionalnog aspekta, valja istaknuti kako Europska unija putem svojih smjernica zastupa decentralizaciju, regionalni razvoj te koheziju svih regija i država članica. Strategija razvoja Europske unije (trenutno važeća strategija je Europa 2020) te strateške smjernice za korištenje fondova (trenutno je važeći Zajednički strateški okvir 2014. - 2020.) su krovni dokumenti za izradu sektorskih strategija i operativnih programa. Sukladnost razvojnih ciljeva u Zajedničkom strateškom okviru 2014. - 2020. osigurana je definiranjem tematskih cjelina u koje države članice usmjeravaju sredstva dodijeljena iz ESI fondova. Financiranje i provođenje nacionalnih razvojnih ciljeva država članica odvija se korištenjem ESI fondova. Međutim, valja naglasiti kako su prihvatljivi samo oni projekti koji se uklapaju u tematske cjeline definirane u Zajedničkom strateškom okviru i uredbama o fondovima. Države članice vlastitim sredstvima financiraju samo ona područja koja se ne mogu svrstati niti u jednu tematsku cjelinu Zajedničkog strateškog okvira 2014. - 2020. Dokumenti koji su rezultat konsenzusa između Europske komisije i svake države članice su Operativni programi i Partnerski sporazum. Na nacionalnoj razini, svaka država članica samostalno izrađuje strategije razvoja i definira strateške okvire. Njima se utvrđuju područja od nacionalnog interesa te smjer daljnjeg društvenog i gospodarskog razvoja. Uvažavajući navedenu hijerarhiju, izrada strateških razvojnih dokumenata se dalje odvija na regionalnoj i lokalnoj razini. Sustav strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj sastoji se od sljedećih povezanih sastavnica: Sektorske strategije RH – donose ih Vlada i Sabor Republike Hrvatske (npr. Strategija pametne specijalizacije, Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020., Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. - 2020., Strategija prometnog razvoja RH 2014. - 2030., itd.) Županijske razvojne strategije – donosi ih Županija u suradnji s jedinicama lokalne samouprave; Strategije razvoja gradova i općina – donose ih jedinice lokalne samouprave u suradnji sa zainteresiranim dionicima (udruge civilnog društva, gospodarstvenici, lokalno stanovništvo). Prema tome, Strateški razvojni program općine Donji Kukuruzari za programsko razdoblje od 2015. do 2020. godine usklađen je s ovim dokumentima donesenim na regionalnoj i lokalnoj razini:  Županijska razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011. - 2013.1

1 Prema uputama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, županijskim razvojnim strategijama produljeno je vrijeme važenja na 2014., 2015. i 2016. godinu. 4

 Strategija razvoja ljudskih potencijala Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014. - 2020.  Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014. - 2020. g.  Poljoprivredna razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije  Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije  Plan razvoja socijalnih usluga Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2015. - 2020.  Akcijski plan energetske učinkovitosti Sisačko-moslavačke županije 2016. - 2018.  Lokalna razvojna strategija LAG-a Zrinska Gora - Turopolje 2014. - 2020.  Prostorni plan uređenja općine Donji Kukuruzari. Osim toga, Strateški razvojni program općine Donji Kukuruzari je na izravan ili neizravan način usklađen s ovim strateškim dokumentima donesenim na nacionalnoj razini:  Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske2  Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske3  Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske4  Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske5  Industrijska strategija Republike Hrvatske6  Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske7  Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske8. Izradom Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari dan je cjelovit uvid u trenutačno stanje te su prepoznate najvažnije razvojne potrebe. Zahvaljujući njemu bit će olakšano planiranje proračuna i alokacija proračunskih sredstava za razvojne projekte koji će najviše pridonijeti razvoju općine. Na taj će način općina biti u stanju prevladati sve razvojne prepreke i uspješno iskoristiti sve razvojne prilike s kojima će se susresti u narednom programskom razdoblju.

2.2. METODOLOGIJA IZRADE I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TIJELA ZA IZRADU STRATEGIJE

Budući da u Republici Hrvatskoj ne postoje zadani pravilnici koji propisuju obvezni sadržaj i strukturu strateških dokumenata lokalnog značenja, prilikom izrade ovog dokumenta kao smjernica su korišteni naputci Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja

2 Dostupno na: http://razvoj.gov.hr/UserDocsImages//arhiva//STRATEGIJA_REGIONALNOG_RAZVOJA.pdf 3 Dostupno na: http://www.mps.hr/default.asph?id=3652 4 Dostupno na: http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf 5 Dostupno na: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf 6 Dostupno na: http://www.mingo.hr/userdocsimages/industrija/Industrijska_strategija.docx 7 Dostupno na: http://oie.mingo.hr/default.aspx?id=80 8 Dostupno na: http://www.azvo.hr/hr/novosti/1061-strategija-obrazovanja-znanosti-i-tehnologije 5

županijskih razvojnih strategija (NN 153/10; u daljnjem tekstu: Pravilnik). Premda se navedeni dokument odnosi na razvojne dokumente na županijskoj razini, njegove smjernice mogu se primijeniti i prilikom izrade razvojnih dokumenata jedinica lokalne samouprave. Za potrebe izrade Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari, na temelju članka 34. Statuta Općine Donji Kukuruzari („Službeni vjesnik“ br. 15/13 i 51/14) općinski načelnik Općine Donji Kukuruzari dana 9. ožujka 2017. godine donio je Odluku o imenovanju članova Radne skupine za izradu strateškog dokumenta. U radnu skupinu imenovani su: 1. Stipo Šapina, načelnik Općine Donji Kukuruzari 2. Mijo Latin, zamjenik načelnika Općine 3. Ivo Blažanović, referent za poljoprivredu i gospodarstvo Općine 4. Lucija Matković, administrativna referentica Općine 5. Kata Barišić, v. d. ravnatelja Narodne knjižnice i čitaonice Napredak Tijekom izrade Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020. godine, Radna skupina je surađivala s izrađivačem Strategije u vidu koordinacije drugih sudionika i dostave ključnih podataka o stanju u općini Donji Kukuruzari. Radna skupina je uključena u sve faze izrade Strateškog dokumenta kao i provedbu istog, pri čemu se poštuju osnovna načela, a to su konsenzus, jednakost i transparentnost.

2.3. IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI

Uspjeh svih strateških razvojnih dokumenata prvenstveno ovisi o njihovoj implementaciji. Preduvjet za početak provođenja aktivnosti predloženih u Strateškom razvojnom programu općine Donji Kukuruzari je usvajanje samog dokumenta od strane Općinskog vijeća. Time se dokumentu daje legitimnost koja je neophodna za brzu provedbu aktivnosti. Pored brzine, za uspješnu realizaciju aktivnosti potrebno je u proračunu osigurati potrebna financijska sredstva. Na taj će se način olakšati ostvarenje strateških ciljeva budući da će za svaku aktivnost biti predviđeni izvori financiranja. Zbog toga bi Proračun Općine Donji Kukuruzari za narednu fiskalnu godinu trebao biti povezan s izradom godišnjih planova aktivnosti. Unatoč tome što s obzirom na vrijednost indeksa razvijenosti općina Donji Kukuruzari spada u područja potpomognute državne skrbi, niska vrijednost indeksa razvijenosti povećava mogućnost financiranja većine predloženih razvojnih projekata bespovratnim sredstvima iz nacionalnih i europskih izvora.

3. OSNOVNA ANALIZA

3.1. GEOGRAFSKO-KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI 3.1.1. Geografske i klimatske karakteristike općine Donji Kukuruzari Općina Donji Kukuruzari novija je općina u sastavu Sisačko-moslavačke županije osnovana 1993. godine. Općina zauzima južni prostor na istočnim obroncima Zrinske gore u dolini rijeke Sunje. Prema podacima iz Prostornog plana uređenja općina Donji Kukuruzari zauzima površinu od 113,8 km2, što iznosi 2,5 % površine Sisačko-moslavačke županije te je jedna od najmanjih jedinica lokalne samouprave u županiji. Općina Donji Kukuruzari se nalazi na južnom dijelu Sisačko-moslavačke županije, a graniči na jugu s općinom Dvor, na zapadu s gradom Petrinjom, na sjeveru s općinom Sunja, na istoku s općinom Majur i na jugoistoku s gradom Hrvatskom Kostajnicom. U sastavu općine Donji Kukuruzari nalazi se petnaest naselja: Babina Rijeka, Borojevići, Donja Velešnja, Gornja Velešnja, Donji Kukuruzari, Gornji Kukuruzari, Donji Bjelovac, Gornji Bjelovac, Komogovina, Kostreši Bjelovački, Lovča, Mečenčani, Knezovljani, Prevršac, Umetići. Sjedište općine nalazi se u istoimenom naselju Donji Kukuruzari. Sva naselja u općini izrazito su ruralna i ne pokazuju tendenciju prerastanja u manja urbana, gradska središta. Geografski smještaj općine Donji Kukuruzari u unutrašnjosti uvjetuje prisutnost umjereno kontinentalne klime.

Slika 1: Prostorni raspored i obuhvat naselja općine

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Donji Kukuruzari, Službeni vjesnik br. 57, 2010. god.

3.1.2. Komunikacijska povezanost Općina Donji Kukuruzari ima izuzetan prometni položaj. Općinom prolazi državna cesta D30, glavna prometnica koja povezuje Zagreb i Hrvatsku Kostajnicu preko grada Petrinje. Dio županijske prometnice Ž3241 povezuje naselje Borojevići i Prevršac s državnom prometnicom D30, a županijska prometnica Ž3246 povezuje naselje Donju Velešnju s državnom prometnicom D30, a lokalne ceste povezuju ostala naselja. Ovom glavnom prometnicom i dvjema županijskim cestama Ž3241 i Ž3246 odvija se najveći dio prometa. Općina je relativno dobro pokrivena mrežom lokalnih cesta. Na udaljenosti 4 km od središta općine nalazi se putnička željeznička postaja Hrvatska Kostajnica. Još veći značaj prometnom položaju općine Donji Kukuruzari daje njezin pogranični smještaj. Prometnice treba intenzivnije održavati i modernizirati. Javni međugradski prijevoz obavlja se autobusima koji prometuju iz pravca Siska i Petrinje prema Hrvatskoj Kostajnici. Na prostoru općine Donji Kukuruzari prolazi dio trase planiranog produžetka koridora autoceste Zagreb – Sisak s planiranim križanjem u dvije razine za koji još nisu izrađeni Idejni projekt niti Studija utjecaja na okoliš.

3.1.3. Prirodni resursi i kulturna dobra Reljefno gledano, prostor općine Donji Kukuruzari je brdski kraj. Glavni vodotok općine je rijeka Sunja koja ima karakter brze gorske rijeke i prima vode brojnih brdskih potočića, a sama je desna pritoka Save. Prostor uz vodotok Sunje je prostor obradivih površina, više ili manje zapuštenih te otvorenih livada i pašnjaka, dok je ostali prostor obrastao šumskom vegetacijom. Ukupna površina šuma na području općine Donji Kukuruzari iznosi cca 4346,76 ha, a najrasprostranjenije su šume hrasta, bukve, graba i kestena. Pod šumom se nalazi 35 % šumovitog kraja koji je bogat s divljači, stoga je lovni turizam privredna grana koja ima veliki potencijal koji na ovom području treba iskoristiti. Zone livada i pašnjaka predstavljaju podlogu za razvoj stočarstva i ratarstva, kao i mogućnost razvoja seoskog turizma.

Slika 2: Prirodna bogatstva

Izvor: Foto-arhiv Općine Donji Kukuruzari

Stari grad Prevršac, njegove kamene kule i bedemi, nalaze se na brdu iznad sela Prevršca u porječju rijeke Sunje, a podigli su ih oko 1470. godine znameniti hrvatski knezovi Zrinski kao važan dio europskog bedema obrane od Turaka. Prethodio im je još stariji drveni kaštel Završki s feudalnom kurijom. Grad Prevršac prvi put se spominje pod imenom Prikovrški kaštel u ugovoru o međusobnom nasljeđivanju iz 1509. godine između Nikole III. Zrinskog i Ivana Karlovića. Danas je taj grad teško dostupan zbog nepostojanja cestovne komunikacije, iako i u znanstvenoj literaturi o sustavu hrvatske krajiške obrane u 16. stoljeću zauzima istaknuto mjesto po svome značajnom doprinosu protuturskom obrambenom sustavu, koji je preko stotinu godina uz goleme žrtve hrvatskog naroda usporavao i zadržavao tursko prodiranje k Zagrebu i dalje prema Beču, u srednju Europu. Najznačajnija kulturna dobra s područja općine Donji Kukuruzari predstavljaju ostatci Starog grada Prevršca i sakralne građevine. Pregled kulturnih dobara koja su evidentirana u Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske prikazan je u Tablici 1.

Tablica 1: Zaštićena kulturna dobra s područja općine Donji Kukuruzari

Naziv Mjesto Vrsta kulturnog dobra

Ostatci Starog grada Prevršca Babina Rijeka Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Registar kulturnih dobara

Na području općine Donji Kukuruzari nalazi se nekoliko sakralnih građevina. Riječ je o tri parohijske crkve. U Komogovini se nalazi parohijska crkva Preobraženja Kristova iz 18. stoljeća. U naselju Donji Kukuruzari nalazi se parohijska crkva Uspenja Bogorodice, dok je u naselju Mečenčani parohijska crkva Presvete Bogorodice iz 19. stoljeća. Općina posjeduje tri vodenice, strukture koje koriste vodeničko kolo za mljevenje žita i dobivanje brašna koji rade na vodeni pogon (potoka ili rijeke). Vodenice se mogu koristiti za unaprjeđenje turističkog potencijala općine. Arheološki nalazi i lokaliteti Na području općine Donji Kukuruzari nalazi se nekoliko značajnih arheoloških lokaliteta i zona prikazanih u tablici 2. Tablica 2: Arheološki lokaliteti i zone Prijedlog Lokaliteti i zone Status zaštite kat. ZPP (Kulturna baština lokalnog (ambijen- Bjelovac – nalaz rimskog 1 talnog) značaja, zaštita prostornim pla- novca nom) ZPP (Kulturna baština lokalnog (ambijen- Borojevići – nalaz rimskog 2 talnog) značaja, zaštita prostornim pla- novca nom) ZPP (Kulturna baština lokalnog (ambijen- Brđani – nalaz rimskog nov- 3 talnog) značaja, zaštita prostornim pla- ca nom) Komogovina, Kordić Brdo - PR (Prijedlog za upis kulturnog dobra u 4 2 naselje prapovijest Registar nepokretnih kulturnih dobara) Komogovina – lokacija crkve PR (Prijedlog za upis kulturnog dobra u 5 sv. Križa – 14. st. i pravos- 2 Registar nepokretnih kulturnih dobara) lavni samostan iz 17. st. G. Lovča, Crkvište – pretpos- ZPP (Kulturna baština lokalnog (ambijen- 6 tavljena lokacija srednjovje- talnog) značaja, zaštita prostornim pla- kovnog sakralnog objekta nom) 7 Prevršac, stari grad, 15. st. Z (zaštićeno) 2 Izvor: Zavod za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije, http://www.zpusmz.hr/

3.2. POVIJEST OPĆINE DONJI KUKURUZARI Povijesna i gospodarska vrijednost ovog kraja počiva na vrlo vrijednom prometnom položaju, što su među prvima uvidjeli stari Rimljani, čija su dva važna puta prolazila ovuda. Primjeri rimskog carskog

10 novca pronađeni su na području Bjelovca i Borojevića kod mosta preko potočića Lovča, a danas se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Dvije od obrambenih utvrda Prevršac (Prekovrški ili Prekovršac) i Gradina u Komogovini, nalaze se na području današnje općine Donji Kukuruzari. Prevršac su podigli Zrinski negdje početkom 16. stoljeća kao obrambenu vezu između Kostajnice, Zrina i Gvozdanskog u kojem su bili njihovi rudnici srebra. Godine 1577. i 1578. cijeli ovaj kraj pada u turske ruke. Različiti su podaci o sudbini utvrda na ovom području. Prema jednima, Turci su 1578. godine porušili Zrin, Gradinu u Komogovini i Prevršac, a prema drugima su neke od utvrda, među kojima je i Prevršac, srušili sami Zrinski. Najveći broj današnjih naselja formiran je početkom i sredinom 18. stoljeća, što se posebno odnosi na naselja na obroncima Zrinske gore. U drugoj polovici 18. stoljeća jače će se razviti i naselja na značajnoj novoizgrađenoj prometnici koja je od Karlovca preko Gline i Petrinje vodila do Hrvatske Kostajnice. Na ovim prostorima posebno je teško bilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nove promjene u ovim krajevima događaju se 1991. godine. U rujnu 1991. godine veći dio Sisačko-moslavačke županije okupirale su srpske snage, tako je i područje općine Donji Kukuruzari bilo okupirano sve do 7. kolovoza 1995. godine kada je oslobođeno u sklopu vojno-redarstvene operacije „Oluja“. Događanja devedesetih godina 20. stoljeća dovela su do migracija, promjene broja i sastava stanovništva. Nakon „Oluje“ većina domicilnog stanovništva napustila je ovo područje, a naselio se veliki broj Hrvata iz Bosanske Posavine, srednje Bosne i okolice Banja Luke.

3.3. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA Stanovništvo Sisačko-moslavačke županije spada među demografski najugroženije u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku dobivenim iz popisa stanovništva 2011. godine, na području općine Donji Kukuruzari živjela su 1634 stanovnika u 15 naselja. Od 15 naselja u općini 13 je s brojem stanovnika manjim od 200, a samo dva naselja imaju više od 200 stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosila je 14,36 stanovnika na km2, što je znatno manje od županijskog (38,60) i nacionalnog (75,71) prosjeka. U usporedbi s podacima prijašnjeg popisa stanovništva 2001. godine, primjetno je smanjenje broja stanovništva. Ovaj negativan trend intenziviran je tijekom posljednjih 20 godina zbog ratnih razaranja i spore obnove razorenog područja. Ovome u prilog ide činjenica da je tijekom posljednjih 20 godina primjetno smanjenje broja stanovnika i u Sisačko-moslavačkoj županiji, koja je bila jako pogođena ratom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 1991. do 2011. godine broj 11 stanovnika u općini Donji Kukuruzari se s 3063 smanjio za 1429 stanovnika. Tablica 3. prikazuje usporedbu kretanja broja stanovnika prema naseljima na području općine Donji Kukuruzari za 2001. i 2011. godinu.

Tablica 3: Kretanje broja stanovnika po naseljima na području općine Donji Kukuruzari Naselje Broj stanovnika 2001. Broj stanovnika 2011. 1. Babina Rijeka 188 127 2. Borojevići 174 119 3. Donja Velešnja 356 261 4. Donji Bjelovac 52 43 5. Donji Kukuruzari 226 297 6. Gornja Velešnja 72 73 7. Gornji Bjelovac 105 53 8. Gornji Kukuruzari 78 51 9. Knezovljani 79 81 10. Komogovina 188 126 11. Kostreši Bjelovački 52 43 12. Lovča 26 19 13. Mečenčani 168 148 14. Prevršac 159 120 15. Umetići 124 73 Ukupno 2047 1634 Izvor: Popis stanovništva 2001. i 2011., Državni zavod za statistiku

Iz tablice je vidljivo da je u usporedbi s prošlim popisom stanovništva došlo do smanjenja broja stanovnika u skoro svim naseljima u sastavu općine Donji Kukuruzari, osim u naseljima Donji Kukuruzari, Gornja Velešnja i Knezovljani. Do najvećeg smanjenja došlo je u naselju Gornji Bjelovac, gdje je broj stanovnika skoro prepolovljen. Negativna demografska kretanja na području općine Donji Kukuruzari potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom prirastu. Prema njima, tijekom 2014. godine rođeno je 12 djece, a umrlo je više nego dvostruko više osoba, njih 28, što upućuje na to da je prisutan negativni prirodni prirast (-16). Upravo se pomoću negativnog prirodnog prirasta može objasniti ranije spomenuto smanjenje broja stanovnika između posljednja dva popisa stanovništva. Radi se o problemu koji nije specifičan samo za općinu Donji Kukuruzari.

Uz kretanje prirodnog prirasta vezan je vitalni indeks. Radi se o pokazatelju koji mjeri broj živorođenih na 100 umrlih osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost vitalnog indeksa na području općine Donji Kukuruzari u 2014. godini iznosila je 42,9 te je ukazivala na negativni prirodni prirast. Vrijednost vitalnog indeksa iz 2014. godine bila je znatno niža od one na županijskoj (56,7) i državnoj (77,8) razini. Prema tome, može se zaključiti da negativni prirodni prirast predstavlja veliki problem za općinu Donji Kukuruzari budući da je vrijednost vitalnog indeksa znatno niža u usporedbi s Republikom Hrvatskom te Sisačko-moslavačkom županijom.

Tablica 4: Broj i gustoća stanovnika po jedinicama lokalne samouprave Sisačko-moslavačke županije Br. stanov- Br. stanov- Br. stanov- Gustoća Prostorna Površina Br. nase- nika nika nika 2011. jedinica (km2) lja - 1991 - 2001 - 2011 (st/km2) RH 56 602,90 682 4 784 365 4 437 460 4 284 889 75,70 Županija 4 467,79 453 251 332 185 387 172 439 38,60 Gradovi 2 012,16 208 166 660 127 173 120 756 60,01 Donji Ku- 113,78 15 3 063 2 047 1 634 14,36 kuruzari Izvor: Popis stanovništva 1991., 2001. i 2011., DZS

Analizom dobno-spolne strukture stanovništva prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, općina Donji Kukuruzari ima gotovo jednaki udio žena i muškaraca u ukupnom stanovništvu, 811 muškaraca i 823 žene (udio žena iznosi 49,63 % dok muškarci imaju udio od 50,37 %). Od ukupnog broja stanovnika općine Donji Kukuruzari, gotovo jednu četvrtinu (22,95 % ili 375 stanovnika) čine mladi stanovnici u dobi do 19 godina. Stanovništvo između 20 i 49 godina čini 36,72 % odnosno 600 stanovnika. Stanovništvo u dobi između 50 i 79 godina starosti čini čak 34,82 %, dok stanovništvo u dobi od 80 i više godina obuhvaća 5 % ukupnog stanovništva općine Donji Kukuruzari. U usporedbi s podacima iz popisa stanovništva iz 2001. godine, vidljivo je kako je došlo do nepovoljnih kretanja u dobnoj strukturi stanovništva. Naime, tada je mlađe stanovništvo imalo veći udio od starog. Ovo je uzrokovalo i povećanje prosječne starosti stanovništva.

Tablica 5: Tablica, DZS, stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, 2011. Starost Spol Ukupno 0 - 19 20 - 49 50 - 79 80 i više Donji Ku- Sveukupno 1634 375 600 569 90 kuruzari M 811 182 342 261 26 Ž 823 193 258 308 64 13

Izvor: DZS, popis 2011.

3.4. TRŽIŠTE RADA 3.4.1. Nezaposlenost Općina Donji Kukuruzari nalazi se na području potpomognute državne skrbi I. skupine te je gospodarstvo u jako lošem stanju. Stopa nezaposlenosti je velika, a mnoge obitelji s područja općine su korisnici raznih oblika socijalne pomoći. Gospodarski razvoj ovog kraja trebao bi se temeljiti na postojećim prirodnim resursima. Dominantne gospodarske djelatnosti u općini su poljoprivreda i šumarstvo budući da 89,27 % površine općine čine poljoprivredno i šumsko zemljište. Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem srpnja 2015. godine na području općine Donji Kukuruzari evidentirano je 300 nezaposlenih osoba. Među nezaposlenim osobama bilo je neznatno više žena (160 osoba) u odnosu na muškarce (140 osoba). U usporedbi s krajem prosinca 2014. godine, kada je evidentirano 322 nezaposlene osobe, došlo je do smanjenja broja nezaposlenih osoba za 22. Na području Sisačko-moslavačke županije broj nezaposlenih osoba unazad tri godine najveći je u gradu Sisku, slijede Petrinja, Kutina, Novska i Glina. Trend smanjenja broja nezaposlenih osoba u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu, najviše je izražen u općini Majur za 17,8 %, Hrvatskoj Dubici za 14,7 % i Donjim Kukuruzarima za 14,4 %.

Analiza nezaposlenih u općini Donji Kukuruzari:

Tablica 6: Registrirana nezaposlenost u općini Donji Kukuruzari 2011. - 2015. prema razini obrazovanja Donji Kukuruzari ZVANJE Ukupno od toga žene 1. Bez škole i nezavršena osnovna škola ukupno 30 21 2. Završena osnovna škola ukupno 126 62 3. Srednja škola ukupno 123 64 4. Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 4 4 5. Fakultet, akademija, magisterij, doktorat ukupno 2 0 Sveukupno 285 151 Izvor: HZZ, PU Sisak, 2016. 14

U prosincu 2015. godine bilo je 80 korisnika zajamčene minimalne naknade (misli se na broj kućanstava i broj samaca nositelja), broj ukupnih korisnika je veći, međutim statistička evidencija na mjesečnoj bazi vodi se za cijelo područje (Grad Hrvatska Kostajnica, općine Donji Kukuruzari, Majur i Hrvatska Dubica) te nema izdvojenih podataka.

3.4.2. Zaposlenost Gospodarstvo općine Donji Kukuruzari nije se uspjelo razviti ni do Domovinskog rata, a niti poslije. Gospodarski razvoj ovog kraja trebao bi se temeljiti na bogatstvu postojećih prirodnih resursa te bi tako trebao biti usko vezan uz razvoj poljoprivredne proizvodnje, seoskog i lovnog turizma, drvne industrije. Razvoj poduzetništva pokušava se potaknuti izgradnjom Poduzetničke zone „Veleška polja“ na području općine Donji Kukuruzari. U Donjim Kukuruzarima najznačajniji izvor prihoda su mirovine, 26,44 %. Većem broju stanovnika glavni izvor prihoda su socijalne naknade. Bez primanja je gotovo polovica stanovnika općine, 41,43 %. Najveći broj zaposlenih radi u obrazovanju, javnoj upravi i u uslužnim djelatnostima.

Tablica 7: Broj zaposlenih po djelatnostima DJELATNOST BROJ ZAPOSLENIH Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motoci- 5 kala Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0 Javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje 7 Obrazovanje 33 Umjetnost, zabava i rekreacija 1 UKUPNO 46

Izvor: Državni zavod za statistiku

3.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA 3.5.1. Obrazovanje Obrazovna struktura stanovništva općine Donji Kukuruzari je nepovoljna u odnosu na većinu susjednih jedinica lokalne samouprave te Sisačko-moslavačku županiju i Republiku Hrvatsku. Naime, kako je vidljivo na području općine Donji Kukuruzari najviše je bilo osoba čija je najviša razina obrazovanja završena srednja škola, a najmanje je osoba s visokim obrazovanjem.

Na području općine Donji Kukuruzari ne postoji ustanova koja bi bila isključivo namijenjena predškolskom odgoju stoga djeca odlaze u vrtić u Hrvatskoj Kostajnici. Odlazak djece u dječji vrtić "Krijesnica" u Hrvatsku Kostajnicu financiran je od strane općine.

Slika 3. Osnovna škola Katarina Zrinski, Mečenčani

Izvor: Arhiva Općine Donji Kukuruzari

Osnovnoškolsko obrazovanje na području općine Donji Kukuruzari provodi se u OŠ Katarina Zrinska, Mečenčani. Škola je započela s radom u 2006. godini, dok je zgrada napravljena pedesetih godina prošlog stoljeća. U sklopu škole postoji školska knjižnica za učenike. Školsko područje Osnovne škole Katarina Zrinska Mečenčani obuhvaća sljedeća naselja: Gornji i Donji Kukuruzari, Prevršac, Mečenčani, Borojevići, Komogovina, Knezovljani, Umetići, Gornji i Donji Bjelovac, Bjelovački Kostreši, Gornja i Donja Velešnja i Babina Rijeka. Navedena mjesta udaljena su od škole do 10 km. U školskoj godini 2015./2016. pohađalo ju je 99 učenika, a u školskoj godini 2016./2017. upisano je devet učenika u prvi razred, što ukazuje na jasan pad upisane djece u školu. Po prilagođenom programu školu pohađa 13 učenika, teškoće u učenju ima petero učenika, dvoje je s neprihvatljivim oblicima ponašanja, a jedno je s invaliditetom. Općina sufinancira prehranu u školi tako da djeca imaju besplatne obroke. Budući da na području općine Donji Kukuruzari ne postoji niti jedna srednja škola, srednjoškolci svakodnevno putuju u druge jedinice lokalne samouprave. Najbliža srednja škola nalazi se u Hrvatskoj Kostajnici. U srednju školu upisano je 103 učenika, koji putuju u Hrvatsku Kostajnicu. Samo osnovnu školu završilo je 30,7 % stanovnika, a diplomu visoke škole i sveučilišta ima samo 4,09 % stanovnika. Srednjoškolsko obrazovanje ima 37,03 % stanovnika 16 općine Donji Kukuruzari. Bez obrazovanja i s nedovršenom osnovnom školom je 28,19 % stanovnika. 3.5.2. Civilno društvo Organizacije civilnog društva nazivaju se dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili trećim sektorom, a civilno društvo čine građani koji se aktivno i slobodno uključuju u društveno djelovanje. Prema podacima Registra udruga u Republici Hrvatskoj na području općine Donji Kukuruzari djeluju različite udruge koje obuhvaćaju sve segmente društva (gospodarstvo, kultura, socijalna uključenost). Jedna od udruga je pčelarska udruga „Maslačak“, koja djeluje u cilju razvoja i unaprjeđivanja pčelarstva. Udruga „Hrvatske žene“ zastupa interese članica i organizira radionice na kojima članice mogu korisno provesti svoje slobodno vrijeme, a tu su i druge udruge kojima je svrha ostvariti zajedničke ciljeve za dobrobit društva. Osnovano je i rekreativno športsko ribolovno društvo "Pastrva" koja okuplja članove u cilju promicanja, razvitka i unaprjeđenja športskog i rekreacijskog ribolova.

Slika 4: Kulturno-umjetničko društvo Napredak

Izvor: Fotoarhiv Općine Donji Kukuruzari

3.5.3. Zdravstvo Djelatnost primarne zdravstvene zaštite u Sisačko-moslavačkoj županiji obavlja se putem Doma zdravlja Sisak, Ispostava u Mečenčanima s ordinacijom opće prakse i stomatologije, Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, Zavoda za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke županije, Ispostava Hrvatska Kostajnica. Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se u županijskim zdravstvenim ustanovama: Općoj bolnici „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku, Neuropsihijatrijskoj bolnici „Dr. Ivan Barbot“ u Popovači, Lječilištu Topusko te ostalim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Djelatnost socijalne skrbi organizirana je putem Centra za socijalnu skrb i Gradskog društva crvenog križa iz Hrvatske Kostajnice. Na području općine Donji Kukuruzari 2015. godine evidentirano je 82 korisnika socijalne skrbi. 3.5.4. Kultura Kulturni život vezan je za rad kulturno-umjetničkog društva koje djeluje na području općine. Kulturno-umjetničko društvo "Napredak" održava običaje bosanskih Hrvata koji su se ondje doselili nakon Domovinskog rata. Društvo broji oko pedeset članova koji djeluju u dvije sekcije. Općina ima svoju knjižnicu "Napredak" koja je započela s radom 2002. godine i do sad ima više od 600 članova od čega je preko 80 % djece i mladih. U sklopu knjižnice nalaze se i čitaonica, odjel za djecu i multimedijski prostor. Održavaju se razne edukacijske aktivnosti i manifestacije kao što su likovne radionice, tribine, izložbe. Na području općine u mjestima Borojevići, Donja Velešnja, Knezovljani i Prevršac postoje mjesni društveni domovi koji se koriste za održavanje raznih kulturnih manifestacija i drugih aktivnosti prema potrebama mještana. 3.5.5. Sport i rekreacija U općini Donji Kukuruzari postoje sportsko-rekreacijski centar i dva uređena sportska terena koja se koriste za nogomet, košarku i druge sportske aktivnosti. U sklopu tih terena je zelena površina za javno okupljanje na kojoj je postavljena pozornica namijenjena za različite kulturne i društvene manifestacije. U sklopu osnovne škole nalazi se i sportska dvorana, a na nekoliko različitih mjesta izgrađena su i igrališta za djecu koja se redovno održavaju. U općini ne postoji aktivna sportska udruga. Za rekreaciju, lov i ribolov koristi se i prostor uz rijeku Sunju.

Slika 5: Sport i rekreacija

Izvor: Fotoarhiv Općine Donji Kukuruzari

3.6. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA 3.6.1. Prometna infrastruktura Općina Donji Kukuruzari je relativno dobro pokrivena mrežom lokalnih cesta, a još veći značaj prometnom položaju općine Donji Kukuruzari daje njezin pogranični položaj. Kvalitativno stanje svih ovih prometnica nije zadovoljeno jer ceste treba intenzivnije održavati i modernizirati. Za sad se provodi samo redovno održavanje. Javni međugradski prijevoz obavlja autobusni prijevoznik "Čazmatrans" iz Čazme. S obzirom da je sve manji broj putnika i sve manja potreba za putničkim linijama, autoprijevoznik je nastoji ukinuti, a to znači prometnu izoliranost općine od Siska i drugih područja županije. Glavni problemi vezani uz prometnu infrastrukturu su loše stanje pojedinih prometnica i nepostojanje pješačkih i biciklističkih staza u naseljima.

Tablica 8: Pregled prometnica državnog, županijskog i lokalnog značenja koje prolaze područjem općine DRŽAVNE CESTE Naziv ceste Dionica Čvor Buzin A3 – Velika Gorica – Petrinja – Hrvatska D30 Kostajnica – G.P. Hrvatska Kostajnica (granica BiH) ŽUPANIJSKE CESTE Naziv ceste Dionica

Ž3241 Borojevići (L33110) - Mečenčani - D30 Ž3244 D30 - M.Gradusa - Drljača - D224 (dio) LOKALNE CESTE Naziv ceste Dionica L33110 Borojevići (Ž3241) – Lovča L33111 Umetići (D30) - G.Bjelovac - D.Bjelovac (L33112) L33112 D30 - Kostreši Bjelovački - G.Kukuruzari - D30 L33114 Babina Rijeka - Donji Kukuruzari (D30) L33192 D30 – Donja Velešnja – Gornja Velešnja Izvor: Zavod za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije, Izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Kukuruzari, svibanj 2012.

Općinom prolazi državna cesta D30, glavna prometnica koja povezuje Zagreb i Hrvatsku Kostajnicu preko grada Petrinje. Dio županijske prometnice Ž3241 povezuje naselje Borojevići i Prevršac s državnom prometnicom D30, a županijska prometnica Ž3246 povezuje naselje Donju Velešnju s državnom prometnicom D30, a lokalne ceste povezuju ostala naselja. Ovom glavnom prometnicom i dvjema županijskim cestama, Ž3241 i Ž3246 odvija se najveći dio prometa. Putem strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske planira se jedan koridor autoceste Zagreb – Sisak – Bihać - Split koja bi prolazila preko općine Donji Kukuruzari. Ona se nalazi u planskim dokumentima, ali je mala vjerojatnost njene izgradnje. U tijeku je uređenje nerazvrstane ceste Borojevići - Komogovina i cesta u naselju Lovča koje provodi općina vlastitim sredstvima. Područjem općine ne prolazi željeznička pruga niti je u planu izgradnja. Na udaljenosti 4 km od središta općine nalazi se putnička željeznička postaja Hrvatska Kostajnica.

3.6.2. Telekomunikacije Na području općine Donji Kukuruzari izgrađena su dva UPS-a (udaljeni pretplatnički stupanj), s pristupnim mrežama i to: UPS Donji Kukuruzari i UPS Mečenčani. Ovi UPS-ovi povezani su najsuvremenijim svjetlovodnim sustavom prijenosa, a u navedenom koridoru prolaze magistralni i korisnički spojni SVK kabeli, od kojih posebnu pozornost zaslužuje međunarodni SVK Zagreb - Banja Luka. Za potrebe mobilne telefonije na brdu Djed postavljena je GSM bazna stanica, a zbog bolje pokrivenosti državne ceste Petrinja - Hrvatska Kostajnica, u fazi izgradnje je bazna stanica Babino brdo. Izgradnjom navedenog i postojećim UPS-ovima zadovoljavaju se potrebe ovog područja za TK uslugama.

Na području općine Donji Kukuruzari nema instaliranih baznih stanica u vlasništvu operatora javnih komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija.

3.6.3. Komunalna infrastruktura Prema proračunu Općine Donji Kukuruzari definirana je aktivnost održavanja šumskih i grobljanskih putova. Također su planirana ulaganja u dodatnu infrastrukturu za mrtvačnicu kao npr. nabava hladnjače. U 2015. godini putem mjera za poticanje zapošljavanja (javni radovi) organiziranih od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, obavljale su se komunalne djelatnosti kao što su: košnja travnatih površina, održavanje površina u zimskom periodu po potrebi, održavanje dječjih igrališta, održavanje nerazvrstanih cesta koje vode do groblja, i sl. Javna rasvjeta provedena kroz sva naselja općine je zadovoljavajuća, potrebno je redovno uređenje, održavanje i pronalazak načina uštede na potrošnji električne energije. Općina Donji Kukuruzari u suradnji s LAG-om Zrinska Gora Turopolje postavila je pametnu klupu ispred zgrade općine 7.11.2016. godine. Klupa ima dva USB priključka preko kojih je moguće puniti mobilne telefone, prijenosna računala i druge elektroničke uređaje.

3.6.4. Gospodarenje otpadom Od travnja 2014. godine odvoz otpada obavlja podugovorena tvrtka iz druge jedinice lokalne samouprave. Ukupno 1645 stanovnika, odnosno 620 kućanstava koristi odvoz otpada. Otpad se sakuplja u PVC posudama kapaciteta 120 litara. Posude imaju na sebi poklopce koji sprječavaju širenje neugodnih mirisa, pristup životinjama i raznošenje smeća i rasipanje istog. Otpad se odvozi jednom tjedno i odlaže na odlagalište komunalnog otpada Taborište. Biorazgradivi otpad se najčešće kompostira jer se stanovnici uglavnom bave poljoprivrednom proizvodnjom. Glomazni otpad se odvozi jednom godišnje, a ako postoji potreba za dolaženjem izvan termina, plaća se prema cjeniku koji odredi tvrtka. Divlja odlagališta se povremeno pojavljuju, a njihovo trajno uklanjanje planira se izgradnjom reciklažnog dvorišta za koje je Općina Donji Kukuruzari već osigurala lokaciju (u naselju Donja Velešnja) putem Plana gospodarenja otpadom. U Općini Donji Kukuruzari postoji pet zelenih otoka u sljedećim naseljima: Donja Velešnja, Donji Kukuruzari, Knezovljani, Mečenčani i Komogovina. Svrha zelenih otoka je da se na jednom mjestu skupljaju različite vrste otpada, kao što su papir, staklo i plastika. Općina prema svojim financijskim i organizacijskim mogućnostima provodi razne aktivnosti poput tiskanja i distribuiranja letaka, brošura i slično, kako bi potaknula osviještenost i važnost odvajanja putem zelenog otoka.

3.6.5. Vodoopskrba Hidrološkim istraživanjima na području općine Donji Kukuruzari dokazana su ležišta podzemne vode koja se mogu koristiti kao izvorište pitke vode. Tako se na području općine Donji Kukuruzari, između naselja Borojevići i Mečenčani nalazi izvorište Pašino vrelo koje predstavlja temelj današnje vodoopskrbe većim dijelom općine i grada Hrvatske Kostajnice. U budućem razdoblju se planira njezina stopostotna pokrivenost iz istog izvora. Trenutno se iz izvorišta crpi 34 l/s vode, dok je vodoistražnim radovima utvrđena izdašnost od 100 l/s. Vodoopskrbom upravlja poduzeće "Vodoopskrba" d.o.o. iz Hrvatske Kostajnice. Prema Izvješću o stanju u prostoru općine Donji Kukuruzari za razdoblje 2011. - 2015. godine, navedena je potrošnja pitke vode po stanovniku iz ovog vodoopskrbnog sustava koja iznosi 25,67 m³/godišnje. Tablicom 9. prikazan je broj priključaka u naseljima u općini Donji Kukuruzari. Najveći broj je u Donjoj Velešnji, a najmanji u Umetićima.

Tablica 9: Broj priključaka na vodoopskrbu u pojedinim naseljima BROJ PRIKLJUČA- REDNI BROJ NASELJE KA 1. Borojevići 51 2. Donja Velešnja 67 3. Donji Kukuruzari 62 4. Gornja Velešnja 11 5. Gornji Bjelovac 25 6. Gornji Kukuruzari 25 7. Knezovljani 36 8. Komogovina 44 9. Mečenčani 11 10. Prevršac 44 11. Umetići 4 UKUPNO 380 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru općine Donji Kukuruzari za razdoblje 2011. - 2015. godine

Kao slivno područje Banovina, svi vodotoci općine Donji Kukuruzari pripadaju savskom vodnom slivu. Glavni vodotok je rijeka Sunja, desna pritoka Save koja u svom toku kroz općinu ima karakter brze gorske rječice, prima vode brojnih brdskih potočića sa svoje lijeve (Svinica, Radonja, Đipan) i desne strane (Radakovac, Turija, Čađavac, Obreška). Na području općine u rijeku Sunju utječu sljedeći potoci: Badušnica, Lovča, Plavićevica, Prevrška, Babina Rijeka, Krivaja, Veleška Rijeka, Blatnjak, Grabovac i Madžarac. Ova mreža vodotoka može imati značajnu ulogu u mogućem korištenju za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Na prostoru općine planirano je uređenje šest retencija kojima bi se prihvaćale vode brdskih pritoka Sunje koje su bujičnog karaktera te u vrijeme visokih voda (velike količine padalina i topljenja snijega) poplavljuju nizinski dio općine Donji Kukuruzari i općine Sunja.

3.6.6. Odvodnja otpadnih voda U općini Donji Kukuruzari postoji problem odvodnje otpadnih voda te je potrebno izgraditi sustav odvodnje. S obzirom na neizgrađen sustav odvodnje, otpadne vode kućanstava se rješavaju individualno, izgradnjom septičkih jama. Oborinske vode s krovova, prometnih i drugih površina ispuštaju se u grabe i odvodne kanale ili direktno nepročišćene, u recipijente. Općina Donji Kukuruzari planira izgradnju kanalizacijskog sustava za domaćinstva na području naselja Mečenčani i Borojevići, koja se nalaze u zoni zaštite izvorišta „Pašino vrelo“ te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda tih naselja. Općina trenutno posjeduje dvije lokacijske dozvole i to lokacijsku dozvolu za kanalizacijski sustav i odvodnju za područje naselja Donji Kukuruzari (Donji Kukuruzari, Gornji Kukuruzari, Donja Velešnja, Gornja Velešnja, Babina Rijeka, Bjelovački Kostreši, Donji Bjelovac) te lokacijsku dozvolu za kanalizacijski sustav i odvodnju za područje koje se nalazi u zoni «Pašino vrelo». Također je u tijeku i priprema daljnje dokumentacije kako bi se izgradio sustav odvodnje. Na području općine zagađenja od postojeće industrije i gospodarstva trenutno ne postoje, a ono gospodarstvo koje radi, svoje otpadne vode ispušta u najbliže prijamnike: otvorene kanale oborinske i meliorativne odvodnje, blaže depresije i ostala neprimjerena mjesta, bez prethodnog pročišćavanja.

3.6.7. Energetska infrastruktura Područje općine Donji Kukuruzari pokriva HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Sisak, pogonski ured Hrvatska Kostajnica. Distribucija električne energije se vrši preko trafostanice 35/20 kV Kostajnica koja je vezana na 110 kV dalekovod Pračno – Petrinja. Prema podacima distributera trenutno u općini Donji Kukuruzari postoje sljedeći elektroenergetski objekti: - trafostanica TS 20/0,4 kV ……… kom 27 - srednjenaponski vodovi …………km 40 - niskonaponska mreža ……………. km 30 Niskonaponska mreža u naselju Donji Kukuruzari izgrađena je na betonskim stupovima, dok je u ostalim selima uglavnom na drvenim stupovima. Zbog sanacije naponskih prilika planirano je instaliranje 4 nove trafostanice. Babina Rijeka 2, Babina Rijeka 3, Lovča 2 i Lovča 3. Za napajanje 23 ovih trafostanica bit će potrebno izgraditi odcjepne dalekovode na betonskim stupovima. U svim naseljima općine izgrađena je niskonaponska mreža i uvedena je javna rasvjeta.

3.6.7.1. Opskrba općine Donji Kukuruzari elektroenergijom Općinu Donji Kukuruzari električnom energijom opskrbljuje Hrvatska elektroprivreda sa snagom postrojenja od 16 000 kWh. Sustav zadovoljava potrebe općine, a broj spojenih kućanstava na sustav opskrbe električnom energijom u porastu je: prema podacima iz 2011. godine broj kućanstava koji je spojen na sustav opskrbe iznosio je 885, dok je u 2012. godine porastao za deset priključaka. U 2013. broj priključaka je bio najveći i iznosio je 905 priključaka na sustav opskrbe električnom energijom. U 2014. broj spojenih kućanstava na sustav opskrbe električnom energijom iznosio je 893, dok u 2015. ponovno raste i broj spojenih kućanstava iznosi 898. Na području općine Donji Kukuruzari nalaze se tri solarne elektrane snage, dvije su snage 30 kW, a jedna 10 kW i sve tri su u privatnom vlasništvu.

4. LOKALNO GOSPODARSTVO 4.1. LOKALNO GOSPODARSTVO I PODUZETNIŠTVO Općina Donji Kukuruzari najnerazvijenija je jedinica lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj županiji. Stupanj razvijenosti određuje se na osnovi indeksa razvijenosti, koji se određuje prema sljedećim pokazateljima: stope nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne odnosno područne samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva i stopi obrazovanja.

Tablica 10: Indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave JEDINICE LOKALNE INDEKS RAZVIJE- SKUPINE SAMOUPRAVE NOSTI Donji Kukuruzari 21,50 % < 50 % I Gvozd 30,21 % < 50 % I Dvor 38,59 % < 50 % I Sunja 44,96 % < 50 % I Hrvatska Dubica 46,67 % < 50 % I Majur 51,91 % 50-75 % II Glina 55,50 % 50-75 % II Martinska Ves 59,79 % 50-75 % II Jasenovac 63,27 % 50-75 % II Novska 66,63 % 50-75 % II

Hrvatska Kostajnica 67,06 % 50-75 % II Petrinja 67,30 % 50-75 % II Topusko 70,73 % 50-75 % II Lekenik 80,03 % 75-100 % III Popovača 81,17 % 75-100 % III Lipovljani 81,90 % 75-100 % III Kutina 92,04 % 75-100 % III Velika Ludina 92,75 % 75-100 % III Sisak 99,73 % 75-100 % III Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Općina Donji Kukuruzari s indeksom 21,50 % najnerazvijenija je jedinica lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj županiji i spada u I. skupinu čija je razvijenost manja od 50 %. Gospodarstvo općine temelji se na prirodnim resursima i poljoprivrednom zemljištu, dok industrijske proizvodnje nema. Postoji samo malo i srednje poduzetništvo (trgovine i obrti). Prema podacima Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji od 9.6.2016. godine, na području općine je registrirano 5 obrta. Stanovništvo se uglavnom bavi poljodjelstvom, tradicionalnom stočarskom proizvodnjom, ponešto voćarstvom, povrtlarstvom i pčelarstvom kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Na području općine osnovana je Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije. Bogatstvo prirodne baštine predstavlja potencijal za razvoj turizma kao privredne djelatnosti. Zbog velikih šumskih površina tradicionalno je razvijeno lovstvo, a bogatstvo vodama je preduvjet za razvoj poljoprivrede temeljen na navodnjavanju i zdravoj hrani.

Poduzetništvo Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Sisak tijekom 2011. godine na području općine Donji Kukuruzari poslovalo je 6 tvrtki. Riječ je o malim tvrtkama, koje se bave: poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom (2), opskrba vodom/uklanjanje otpada (1), trgovinom na veliko i malo (1), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (1) te administrativne i uslužne djelatnosti (1). U 2012. godini i 2013.-oj godini smanjuje se broj tvrtki. Negativan trend zabilježen je i u 2014. godini kada su registrirane samo dvije male tvrtke.

Slika 6: Tradicijski obrti

Izvor: Fotoarhiv Općine Donji Kukuruzari

4.2. TURIZAM Očuvanost prostora, rijetka naseljenost županije i očuvana tradicijska graditeljska baština daju velike razvojne mogućnosti razvoju selektivnih oblika turizma u Sisačko-moslavačkoj županiji od kojih se neki već uspješno razvijaju, poput zdravstvenog turizma, lovnog turizma, seoskog i ruralnog turizma, cikloturizma, eno i gastroturizma, međutim turistička ponuda nije dovoljno osmišljena i turistički potencijali nisu dovoljno iskorišteni. Turizam na području općine Donji Kukuruzari još uvijek je u jako lošem stanju iako postoji veliki potencijal. Potrebni su razvoj turizma i bolja turistička promocija općine Donji Kukuruzari. Sadašnja turistička ponuda općine temelji se na očuvanim prirodnim resursima i vrijednoj kulturnoj baštini. Od prirodnih resursa mogu se izdvojiti rječica Sunja, koja je bogata pastrvom te zbog istog predstavlja potencijal razvoja ribolovnog turizma, očuvani krajobrazi sigurno predstavljaju veliki potencijal za razvoj lovnog, ribolovnog i seoskog turizma. Od kulturnih resursa koji se mogu turistički valorizirati vrijedi istaknuti ostatke starog grada Prekovršca, ali i tri vodenice koje je potrebno obnoviti. Općina ima karakteristike ruralne sredine: očuvan, miran i tih okoliš, domaća prehrana, upoznavanje seljačkih poslova i upravo one čine ovo ruralno područje posebno zanimljivim turistima koji dolaze na obiteljska seoska gospodarstva koja su registrirana kao turistička seljačka

26 gospodarstva. Seoska gospodarstava vezana su uz raznolikost i atraktivnost prirodnih krajobraza kao što su stari grad Prekovršac, rječica Sunja, vodenice i tradicijska graditeljska baština. Zbog mogućnosti ekološke poljoprivrede, može se razvijati ekoturizam s proizvodima iz ekološkog uzgoja. Na području općine ne postoji centar za posjetitelje (infocentri) u kojima bi turisti mogli dobiti točne i kvalitetne informacije. Također ne postoje putokazi, a ni dobra prometna povezanost sa značajnih lokaliteta na području općine. Zbog mogućnosti ekološke poljoprivrede može se razvijati ekoturizam s proizvodima iz ekološkog uzgoja. Općina Donji Kukuruzari planira uspostaviti turističko-povijesnu rutu s obilaskom starih utvrda na području općine. Suvremene trendove u turizmu karakterizira preferiranje onih destinacija koje turistima omogućuju bavljenje različitim aktivnostima. Pored toga privlačne su destinacije koje njeguju vlastitu tradiciju te koje prilagođavaju vlastitu turističku ponudu sve zahtjevnijoj turističkoj potražnji. Lokalna turistička ponuda trebala bi se obogaćivati novim sadržajima. Osim toga, sve veći broj poljoprivrednih gospodarstava i obrta se aktivnije uključuje u turizam kroz ponudu suvenira karakterističnih za ovo područje te lokalnih proizvoda. Nedostatak predstavlja nepostojanje smještajnih kapaciteta.

Slika 7: Tradicijska graditeljska baština

Izvor: Fotoarhiv Općine Donji Kukuruzari

4.3. POLJOPRIVREDA U općini Donji Kukuruzari dominantna gospodarska djelatnost je poljoprivreda. Na području općine Donji Kukuruzari na dan 14. prosinca 2015. godine registrirano je 118 poljoprivrednih gospodarstava od čega je 117 obiteljskih gospodarstava, a jedno trgovačko društvo (Tablica 11). Udio poljoprivrednih gospodarstava u općini Donji Kukuruzari je 1,26 % u odnosu na cijelu Sisačko- moslavačku županiju.

Tablica 11: Broj poljoprivrednih gospodarstava u općini Donji Kukuruzari i županiji Vrsta poljoprivrednog Broj PG-ova u općini Broj PG-ova u županiji gospodarstva Donji Kukuruzari Obiteljsko gospodarstvo 117 9328 Obrt 0 83 Ostali 0 2 Trgovačko društvo 1 93 Zadruga 0 24 Izvor: APPRRR, 2015.

Nositelji poljoprivrednih gospodarstava većinom su muškarci, registrirano ih je 87, dok je u znatno manjem broju zabilježen broj žena, svega 31.

Tablica 12: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja Dob broj PG ≤40 7 41 - 45 7 46 – 50 9 51 – 55 15 56 - 60 18 61 – 65 17 ≥66 45 UKUPNO 118 Izvor: APPRRR, 2015.

Na području općine Donji Kukuruzari nositelji poljoprivrednih gospodarstava su starije životne dobi (preko 66 godina ih je zabilježeno 45), dok je mlađih znatno manje (ispod 40 godina ih je zabilježeno svega 7).

Iz ovih podataka vidljiv je negativan trend u bavljenju poljoprivredom (starije osobe) te da je poljoprivreda dominantno zanimanje u muškoj populaciji.

Tablica 13: Uzgoj stoke u županiji i općini Donji Kukuruzari na dan 31. 12. 2015. Vrsta stoke Broj grla Broj PG-ova Broj grla u Županiji Broj PG-ova u Županiji Govedo 204 43 25569 2213 Kokoši/pilići 0 0 314 16 Konji 9 4 4805 440 Koze 40 5 3049 217 Magarci/Mule/Mazge 3 1 45 14 Ovce 494 21 34174 1585 Svinje 8 6 2911 676 Ukupno 758 80 70867 5161 Izvor: APPRRR, 2016.

Iz tablice 13. vidljivo je da u općini Donji Kukuruzari najzastupljenija grana poljoprivrede je stočarstvo od čega se 0,79 % odnosi na uzgoj goveda, a 1,44 % na uzgoj ovaca u odnosu na cijelu Sisačko-moslavačku županiju. Na dan 14. prosinca 2015. u Upisniku poljoprivrednika upisano je 6 poljoprivrednih gospodarstava koja se bave pčelarstvom i imaju ukupno 437 košnica.

Slika 8: Stočarstvo

Izvor: Fotoarhiv Općine Donji Kukuruzari

5. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE Ustroj Općine Donji Kukuruzari Ustrojstvom općine Donji Kukuruzari uspostavljen je sustav lokalne samouprave. Tijela u sastavu Općine Donji Kukuruzari čine Općinsko vijeće, Općinski načelnik, Jedinstveni upravni odjel i mjesni odbori. Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Općine. Ono prati financijske tokove lokalne samouprave i obavlja nadzor nad izvršavanjem proračuna i svrsishodnom upotrebom sredstava. Općinsko vijeće sastavljeno je od 11 vijećnika čiji mandat traje četiri godine. Nositelj izvršne vlasti je Općinski načelnik s mandatom u trajanju od četiri godine. On je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu te za ustavnost i zakonitost akata Upravnog odjela Općine. Upravno tijelo Općine je Upravni odjel na čijem je čelu pročelnik imenovan od strane načelnika. Upravni odjel Općine Donji Kukuruzari samostalan je u okviru svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovara načelniku. Na području Općine Donji Kukuruzari osnivaju se mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Na području Općine Donji Kukuruzari osnovani su mjesni odbori za naselja: - MO Donja Velešnja koji obuhvaća naselja Donja Velešnja i Gornja Velešnja - MO Donji Kukuruzari koji obuhvaća naselja Donji Kukuruzari i Gornji Kukuruzari - MO Umetići koji obuhvaća naselja Umetići i Knezovljani - MO Mečenčani koji obuhvaća naselja Mečenčani i Prevršac - MO Babina Rijeka koji obuhvaća naselje Babina Rijeka - MO Donji Bjelovac koji obuhvaća naselja Donji Bjelovac, Gornji Bjelovac i Kostreši Bjelovački - MO Borojevići koji obuhvaća naselja Borojevići i Lovča - MO Komogovina koji obuhvaća naselje Komogovina.

6. SWOT ANALIZA

Nakon izrade analize stanja pristupilo se izradi SWOT analize koja prikazuje analizu razvojnih problema i razvojnih mogućnosti s ciljem daljnjeg definiranja strateških ciljeva, prioriteta i mjera. SWOT analiza omogućila je prepoznavanje unutarnjih snaga i slabosti zajednice, ali i mogućnosti (prilika) i prijetnji (ograničenja) iz okruženja. 30

SNAGE SLABOSTI Komunalna i prometna infrastruktura Komunalna i prometna infrastruktura  povoljan zemljopisni položaj (blizina  nezadovoljavajuća kvaliteta prometne Siska, raskrižje glavnih cesta, graničenje s infrastrukture (državne i lokalne ceste) BiH, najkraći put Zagreb-Banja Luka)  slaba prometna povezanost među  dobra povezanost lokalnih s naseljima unutar općine državnom cestom i dobra razgrananost  neadekvatna zaštita od poplava lokalnih cesta  nepostojanje sustava odvodnje  razvijena komunalna infrastruktura  nepostojanje plinske mreže (telekomunikacijska, elektroenergetska i  problem održavanja groblja i vodovodna mreža, javna rasvjeta) obavljanja pogrebnih poslova  postoji plan gospodarenja otpadom i  nepostojanje pješačkih i biciklističkih zeleni otoci staza

Prirodni resursi Gospodarstvo  prirodni izvori pitke vode (Pašino  neizgrađena poslovna zona vrelo - postojeći kapacitet 100 l/sek, izvor  mali broj poduzetnika Mečenčani)  mali broj obrtnika  nezagađena okolina povoljna za razvoj ekološke poljoprivrede (ekozona) Prirodni resursi  potencijal rijeke Sunje s pritocima  neiskorištene zone livada i pašnjaka (najčišća rijeka u Europi)  neiskorišten potencijal šuma  rasprostranjenost šuma hrasta,  nepostojanje kanalizacijskog sustava i bukve, graba i kestena odvodnje (mogućnost onečišćavanja prirodnih izvora pitke vode) Poljoprivreda • postojanje programa raspolaganja državnim zemljištem Poljoprivreda • velika površina raspoloživog zemljišta  rascjepkano poljoprivredno zemljište i pogodan za ekološku proizvodnju zbog male i usitnjene parcele nekorištenja agrotehničkih mjera  uništen stočni fond (devastirane • kraj bogat s divljači postojeće farme prethodnih vlasnika)  neriješeni imovinsko-pravni odnosi (zemljišta, objekti)  nedostatak tržišta poljoprivrednih Turizam proizvoda  bogata i raznovrsna kulturno- povijesna baština, zaštićeni objekti stare tradicijske arhitekture npr. Stari grad Turizam Prekovršac, tradicijska gradnja, vodenice  neiskorišteni turistički potencijali (90 zaštićenih objekata stare tradicijske arhitekture), loša povezanost i nedostatak posjetiteljske infrastrukture do Starog grada Prekovršca i drugih potencijalnih turističkih lokaliteta  nedostatak rekreativnog sadržaja

 nema smještajnih jedinica  nepostojanje turističkih usluga,  Društvena infrastruktura ponude i marketinga  postoje objekti za osnovnoškolsko obrazovanje i zdravstvenu skrb  aktivne udruge Društvena infrastruktura  otvorenost općine za međugradsku i  nizak natalitet i nepovoljna međunarodnu suradnju demografska slika  program socijalne skrbi (financiranje  mali broj visokoobrazovanih ljudi školske kuhinje, pomoć za novorođenu  visok udio stare i radno neaktivne djecu, jednokratne pomoći obiteljima, populacije financiranje drva za ogrjev)  veliki broj primatelja socijalne pomoći i niski osobni dohoci  nepostojanje programa demografske obnove  nepovoljna dobna struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstava Poduzetništvo  nerazvijena poduzetnička klima (mali broj poduzetnika) nedostatak infrastrukturno opremljenog građevinskog zemljišta (poslovnih zona) za prihvat investicija PRILIKE PRIJETNJE  Komunalna i prometna Komunalna i prometna infrastruktura infrastruktura Klimatske promjene i elementarne nepogode, nastavak autoceste od Petrinje prema Sunji poplavljivanje područja (auto cesta Zagreb - Sisak) Prirodni resursi Prirodni resursi  nekontrolirana eksploatacija šuma  održivo korištenje potencijala rijeke  zagađenje rijeke Sunje i promjena Sunje njenog toka  izgradnja reciklažnog dvorišta  nekontrolirano odlaganje otpada  mogućnost izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada u Zrinskoj gori  Poljoprivreda  ekološka proizvodnja, proizvodnja Poljoprivreda ljekovitog bilja  neriješeni imovinsko-pravni odnosi  uzgoj povrća u plastenicima (prodaja  smanjenje broja mladih na kućnom pragu) poljoprivrednika  razvoj poljoprivrede, prenamjena poljoprivrednih parcela na livade i pašnjake Turizam  obnova stočnog fonda  nepostojanje interesa potencijalnih turista za područje općine Turizam  neiskorištenost kulturne i prirodne  mogućnost iskorištavanja turističkog baštine kao turističkog potencijala potencijala (izgradnja smještajnih jedinica,  propadanje kulturno-povijesne baštine ruralni/ekoturizam) 32

 razvoj specifičnih oblika turizma (seoski, izletnički i ekoturizam te jačati ljudske resurse u tim sektorima kao preduvjet za sprečavanje napuštanja i propadanja sela)  mogućnost zaštite tradicijske graditeljske baštine Društvena infrastuktura  lovni i ribolovni turizam  Emigracija stanovništva uslijed većih  rekonstrukcija i obnova kulturno mogućnosti i boljih prilika za rad i život mladih povijesnih objekata obrazovanih ljudi izvan općine  nedovoljno otvaranje novih radnih Društvena infrastruktura mjesta za mlade  jačanje međusektorske suradnje, modernizacija kapaciteta, rad udruga i Poduzetništvo zdravstvo  izostanak investicija  programi prevencije, edukacije

 Poduzetništvo  izgradnja poslovno uslužne zone  privlačenje poduzetnika mjerama lokalne uprave  korištenje pogodnosti vezane uz područja posebne državne skrbi za privlačenje investicija  iskorištavanje domaćih i međunarodnih fondova za regionalni razvoj

7. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DONJI KUKURUZARI

7.1. Vizija

Kroz rad na radionicama Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari formulirala je viziju koja opisuje budućnost općine te kakvu bi je željeli vidjeti nakon pet (5) godina planskog socioekonomskog razvoja i uspješnog gospodarenja tim područjem. Vizija predstavlja cilj Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020. godine., a ona glasi:

„Mjesto očuvane prirode u kojem žive mladi ljudi i razvijaju ekološku poljoprivredu i poduzetništvo.“

7.2. Strateški okvir – ciljevi, prioriteti i razvojne mjere Temeljem Osnovne analize, SWOT analize i vizije, općina Donji Kukuruzari odnosno njena Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa utvrdila je tri (3) strateška cilja s pripadajućih sedam (7) prioriteta i dvadeset mjera (20).

CILJEVI PRIORITETI MJERE 1.1.1. Zaštita i održivo upravljanje izvorima pitke vode 1.1.2. Zaštita i održivo korištenje tla Prioritet 1.1. 1.1.3. Održivo gospodarenje i Očuvanje i održivo korištenje očuvanje šuma Cilj 1. prirodnih resursa 1.1.4. Ublažavanje klimatskih Očuvana priroda i zdrav okoliš promjena 1.1.5. Razvoj potencijala rijeke Sunje 1.2.1. Izgradnja sustava odvodnje i Prioritet 1.2. pročišćavanje otpadnih voda Unaprjeđenje okolišne infrastrukture 1.2.2. Gospodarenje otpadom 2.1.1. Poticanje proizvodnje zdrave Prioritet 2.1. hrane Razvoj ekološke i drugih 2.1.2. Razvoj marketinga i trženja oblika poljoprivredne poljoprivrednim proizvodima proizvodnje 2.1.3. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača Cilj 2. Gospodarski razvoj Prioritet 2.2. 2.2.1. Poticanje poduzetničkih Razvoj poduzetništva i aktivnosti i razvoj poslovne zone poduzetničke infrastrukture 2.3.1. Promidžba turističkih Prioritet 2.3. potencijala Razvoj turizma 2.3.2. Razvoj selektivnih oblika turizma 3.1.1. Poticanje novorođenih 3.1.2. Podrška programima Cilj 3. Prioritet 3.1. predškolskog i osnovnoškolskog Poboljšana kvaliteta Poboljšanje demografske obrazovanja života stanovnika strukture stanovnika 3.1.3. Poticanje srednjeg, visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja 3.1.4. Unaprjeđenje socijalne skrbi i

zdravstvene zaštite stanovnika

3.1.5. Razvoj i održavanje društvene infrastrukture 3.2.1. Unaprjeđenje cestovne Prioritet 3.2. infrastrukture i prometne Poboljšanje povezanosti povezanosti područja 3.2.2. Razvoj informacijsko- komunikacijske tehnologije i pristupa

Strateški cilj 1: Očuvana priroda i zdrav okoliš

Područje općine Donji Kukuruzari karakteriziraju vodne površine odnosno vodotok rijeke Sunje koja prima vode brojnih brdskih potočića. Prostor uz vodotok rijeke Sunje je prostor obradivih poljoprivrednih površina, otvorenih livada i pašnjaka, dok je ostali prostor obrastao šumskom vegetacijom. Najrasprostranjenije su šume hrasta, bukve, graba i kestena. Pod šumom se nalazi veliki prostor koji je bogat s divljači stoga predstavlja značajan potencijal za razvoj lovnog turizma i za razvoj lokalnog gospodarstva. Zone livada i pašnjaka predstavljaju podlogu za razvoj stočarstva i ratarstva, kao i za mogućnost razvoja seoskog turizma. Općina Donji Kukuruzari razmotrila je i analizirala postojeći sustav zaštite i očuvanja prirode te odnos prema dosadašnjem korištenju prirodnih resursa i utvrdila ciljeve i mjere kako bi se što uspješnije i učinkovitije koristili dostupni prirodni resursi, sačuvao zdrav okoliš, a razvoj općine temeljio na načelima održivog razvoja. Područje općine Donji Kukuruzari zahtjeva dodatno financiranje iz međunarodnih i privatnih izvora kao i korištenje zakonskih mogućnosti za osiguravanje sredstava. Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020. godine izradila je prioritete, mjere i aktivnosti za očuvanje prirode i zdravog okoliša na svom području.

Prioritet 1.1. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa Općina Donji Kukuruzari poznata je po izvorima pitke vode, neobrađenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, velikog bogatstva u šumskom području te značajnog potencijala uz rijeku Sunju sa starim vodenicama i mogućnošću razvoja ribolovnog turizma. 35

Ovim prioritetom određene su mjere usmjerene prema njegovanju i održivom korištenju prirodnih vrijednosti. Mjerama se nastoji osvijestiti, educirati i racionalno koristiti prirodne resurse, unaprijediti postojeće i uspostaviti održivo upravljanje prirodnim resursima.

Strateški cilj 1. Očuvana priroda i zdrav okoliš Prioritet 1.1. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa Mjera 1.1.1. Zaštita i održivo upravljanje izvorima pitke vode Cilj Mjera za cilj ima unaprjeđenje postojećeg sustava upravljanja izvorima pitke vode te njihovu zaštitu. Sadržaj Svrha je mjere unaprijediti postojeće i uspostaviti održivo upravljanje izvorima pitke vode. Izradom godišnjih izvješća o kvaliteti vode i stanju izvora unaprijediti sustav za zaštitu postojećih izvora te time i doprinijeti zaštiti prirode i okoliša. Mjerom se nastoji uspostaviti informacijski sustav za upravljanje izvorima pitke vode, informiranje, educiranje i uključivanje stručne i šire javnosti te racionalno korištenje. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko- moslavačke županije Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko- moslavačka županija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari Pokazatelji Uspostavljen sustav upravljanja izvorima pitke vode uspješnosti provedbe Broj izvješća o kvaliteti i stanju izvora pitke vode Uspostavljen informacijski sustav Broj educiranih osoba Broj stručnog osoblja

Strateški cilj 1. Očuvana priroda i zdrav okoliš Prioritet 1.1. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa Mjera 1.1.2. Zaštita i održivo korištenje tla Cilj Očuvati, zaštititi i odgovorno koristiti tlo te stvoriti uvjete za razvoj održive poljoprivrede. Sadržaj Svrha je mjere stvoriti preduvjete učinkovitog korištenja tla (poboljšati kvalitetu tla te očuvati i zaštititi tlo unutar zakonom propisanih vrijednosti) te poboljšanje kakvoće tla i njegovo očuvanje unutar zakonom propisanih vrijednosti. Provoditi godišnja mjerenja kvalitete tla u svrhu praćenja stupnja onečišćenja i korištenja u svrhu razvoja održive poljoprivrede. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko- 36

moslavačka županija, općina Donji Kukuruzari Pokazatelji Uspostavljen sustav učinkovitog korištenja tla uspješnosti provedbe Broj izvještaja o kvaliteti tla Površina zemljišta iskorištenih u poljoprivredne svrhe

Strateški cilj 1. Očuvana priroda i zdrav okoliš Prioritet 1.1. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa Mjera 1.1.3. Održivo gospodarenje i očuvanje šuma Cilj Učinkovito upravljanje, pošumljavanje i zaštita šuma Sadržaj Svrha je mjere iskoristiti potencijal šumskog područja općine te unaprijediti postojeći sustav upravljanja i korištenja šuma. Mjerom uspostaviti sustav koji će obvezati korisnike na gospodarenje šumama u skladu s njihovim funkcijama (zaštitne šume, šume posebne namjene, šume od posebnog značaja i vrijednosti za krajobraz, prema vrijednostima Zakona o šumama). Stvoriti pravovaljani sustav za eksploataciju šuma, ali i pošumljavanje u svrhu razvoja lokalnog gospodarstva s naglaskom na održivo i pravilno korištenje šumskog područja. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko- moslavačka županija, Općina Donji Kukuruzari Pokazatelji Unaprijeđen sustav upravljanja i korištenja šuma uspješnosti provedbe Uređen sustav za eksploataciju šuma na području općine Donji Kukuruzari Pošumljene površine (u Ha)

Strateški cilj 1. Očuvana priroda i zdrav okoliš Prioritet 1.1. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa Mjera 1.1.4. Ublažavanje klimatskih promjena Cilj Uspostaviti gospodarski i društveni sustav zaštite od klimatskih promjena. Sadržaj Svrha je mjere ojačati sustav zaštite stanovništva, infrastrukture, gospodarstva, imovine, poljoprivrednih površina i ostalih potencijalno ugroženih sustava te poticanje očuvanja i zaštite. Poboljšati sustav zaštite od elementarnih nepogoda, npr. poplava, odgovornijim ophođenjem prema prirodi, prvenstveno putem edukacija lokalnog stanovništva o potencijalnim prijetnjama, zatim uvođenjem objekata, programa i planova za zaštitu i ublažavanje klimatskih promjena. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija Razdoblje provedbe 2015.- 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Hrvatske vode, Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kukuruzari 37

Pokazatelji Stvoren ojačan sustav zaštite općine od elementarnih nepogoda uspješnosti provedbe Broj educiranih osoba o sustavu zaštite od klimatskih promjena Broj izgrađenih objekata za zaštitu od elementarnih nepogoda Broj novih programa i planova za zaštitu od klimatskih promjena

Strateški cilj 1. Očuvana priroda i zdrav okoliš Prioritet 1.1. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa Mjera 1.1.5. Razvoj potencijala rijeke Sunje Cilj Očuvanje i održivo korištenje potencijala rijeke Sunje u svrhu turističkog i gospodarskog razvoja općine. Sadržaj Svrha je mjere valorizirati i unaprijediti potencijale rijeke Sunje te doprinijeti razvoju turizma i gospodarstva. Planirano je obnoviti i zaštititi postojeće vodenice na rijeci te revitalizirati njihovu povijesno-gospodarsku ulogu. Promotivnim kampanjama planirano je predstaviti rijeku Sunju i vodenice kao značajnu turističku destinaciju te time stvoriti mogućnost razvoja drugih oblika turizma. Stvoriti uvjete za bavljenje turizmom i unaprijediti gospodarski razvoj općine stvaranjem dodatnih sadržaja (ugostiteljski objekti, ribolovni turizam, rekreacijski sadržaji) na rijeci Sunji i time omogućiti samozapošljavanje lokalnog stanovništva. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Turistička zajednica Grada Hrvatske Kostajnice Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo kulture, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kukuruzari Pokazatelji Broj obnovljenih vodenica uspješnosti provedbe Broj promotivnih kampanja Broj popratnih sadržaja Broj novih radnih mjesta Vrijednost ulaganja u turističku infrastrukturu (u HRK)

Prioritet 1.2. Unaprjeđenje okolišne infrastrukture

Ključan faktor razvoja jedne općine je i sustav podizanja standarda komunalne i infrastrukture koja je najvećim dijelom u ingerenciji jedinice lokalne samouprave. Naselja općine Donji Kukuruzari nemaju izgrađen sustav odvodnje već se otpadne vode kućanstva rješavaju individualno izgradnjom septičkih jama. Na području općine ne postoji cjeloviti sustav gospodarenja otpadom niti uspostavljeno reciklažno dvorište, a veliki problem predstavljaju i divlja odlagališta otpada na području Općine. 38

Provedbom utvrđenih mjera unaprijedit će se sustav odvodnje i uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.

Strateški cilj 1. Očuvana priroda i zdrav okoliš Prioritet 1.2. Unaprjeđenje okolišne infrastrukture Mjera 1.2.1. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Cilj Uspostava učinkovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Sadržaj Svrha je mjere doprinijeti razvoju okolišne infrastrukture izgradnjom sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Planirano je izraditi potrebnu projektnu i tehničku dokumentaciju za projekte odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Osigurati financijsku podršku za realizaciju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji značajno doprinosi zaštiti i poboljšanju podzemnih i površinskih voda te kvaliteti tla. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko- moslavačka županija, općina Donji Kukuruzari Pokazatelji Priprema projektne i tehničke dokumentacije uspješnosti provedbe Izrađen plan za realizaciju projekta odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Uspostavljen cjelovit sustav odvodnje i pročišćavanja otpadne vode

Strateški cilj 1. Očuvana priroda i zdrav okoliš Prioritet 1.2. Unaprjeđenje okolišne infrastrukture Mjera 1.2.2. Gospodarenje otpadom Cilj Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će doprinijeti očuvanju okoliša i unaprijediti kvalitetu života na prostoru općine. Sadržaj Razviti svijest stanovništva promotivnim kampanjama o učinkovitom zbrinjavanju i gospodarenju otpadom kroz uvođenje sustava razdvajanja različitih vrsta otpada. Donošenje temeljnih planskih dokumenata nužnih za unaprjeđivanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, uvažavajući načelo sprječavanja i smanjivanja nastajanja otpada. Uspostaviti reciklažno dvorište te sanirati moguća divlja odlagališta otpada. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko- moslavačka županija Pokazatelji Broj promotivnih kampanja o zaštiti okoliša i odgovornom odlaganju uspješnosti provedbe otpada Stvoren temeljni planski dokument o sustavu gospodarenja otpadom

Uspostava reciklažnog dvorišta Broj saniranih divljih odlagališta otpada

Strateški cilj 2: Gospodarski razvoj

Završetkom Domovinskog rata na području općine Donji Kukuruzari, kao i na području cijele Sisačko-moslavačke županije ne bilježi se značajniji gospodarski oporavak. Općina Donji Kukuruzari stagnira u svim relevantnim pokazateljima gospodarskog razvoja i napretka, a s indeksom razvijenosti od 21,50 % najnerazvijenija je jedinica lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj županiji i spada u prvu skupinu nerazvijenih općina čija je razvijenost manja od 50 %. Područje općine Donji Kukuruzari bogato je prirodnim resursima i poljoprivrednim zemljištem stoga se i gospodarske aktivnosti razvijaju u tom smjeru. Industrijske proizvodnje nema, što otvara velike mogućnosti za razvoj ekološki prihvatljive poljoprivredne proizvodnje, razvoj turizma (posebno lovnog) te povezivanja lokalnih poljoprivrednih proizvođača OPG-ova s turističkim sektorom, a sve u cilju razvoja turističke ponude naslonjene na prirodne i kulturne resurse te razvoj turističkog identiteta općine Donji Kukuruzari. Prednost tog područja je nezagađeno poljoprivredno zemljište koje otvara velike mogućnosti za razvoj ratarstva, stočarstva, voćarstva i povrćarstva, međutim lokalno stanovništvo još uvijek svoju proizvodnju obavljaju na malim poljoprivrednim parcelama koje količinski i cjenovno ne mogu konkurirati na tržištu na kojem je potražnja za ekološki uzgojenim povrćem, voćem i drugim kulturama sve veća. Ovim strateškim ciljem kroz utvrđene prioritete i mjere nužno je stvoriti preduvjete za gospodarski razvoj i konkurentnost na sve zahtjevnijem tržištu. Mjerama s kojima će se ostvariti strateški cilj gospodarski razvoj, planira se pokretanje proizvodnje, povećanje novih radnih mjesta i zadržavanje stanovnika na području općine Donji Kukuruzari, pogotovo mladog obrazovanog kadra.

Prioritet 2.1. Razvoj ekološke i drugih oblika poljoprivredne proizvodnje

Općina Donji Kukuruzari temeljit će poljoprivrednu proizvodnju na razvoju malih gospodarstava koja se uglavnom bave stočarstvom i ratarstvom. Veliki vodni potencijal otvara mogućnost za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta izgradnju plastenika i staklenika za uzgoj povrća i drugih

40 poljoprivrednih kultura. U porastu je broj gospodarstva koja se bave pčelarstvom s obzirom na velike površine livada, pašnjaka i šuma. Prioritet će biti proveden mjerama među kojima su poticanje proizvodnje zdrave hrane, razvoj marketinga i trženja poljoprivrednim proizvodima i poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača kako bi se osigurala jedinstvena ponuda lokalnih poljoprivrednika.

Strateški cilj 2: Gospodarski razvoj Prioritet 2.1. Razvoj ekološke i drugih oblika poljoprivredne proizvodnje Mjera 2.1.1. Poticanje proizvodnje zdrave hrane Cilj Poticanje razvoja poljoprivredne ekološke proizvodnje Sadržaj Svrha je mjere edukacijama i radionicama za lokalno stanovništvo razviti svijest o važnosti poljoprivredne ekološke proizvodnje. Edukacije i radionice o važnosti kvalitete hrane i o ekološkoj proizvodnji za cilj imaju potaknuti poljoprivredna gospodarstva na bavljenje ekološkom poljoprivredom. Subvencijama i potporama ojačati sustav bavljenja ekološkom poljoprivredom i stvaranjem uvjeta za razvoj novih radnih mjesta. Unaprijediti dosadašnju poljoprivrednu proizvodnju koja je definirana proračunom općine s naglaskom na održivu pri čemu će se neiskorišteno poljoprivredno zemljište obrađivati u svrhu opskrbljivanja lokalnog stanovišta i drugih tržišta ekološkim proizvodima. Poticati uzgoj visokodohodovnih kultura poput voća i povrća i novih kultura kojih je manjak na tržištu (npr. začinska bilja, aronija...). Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, proračun Sisačko- moslavačke županije, proračun općine Donji Kukuruzari, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije Pokazatelji Broj edukacija o ekološkoj proizvodnji uspješnosti provedbe Broj novootvorenih poljoprivrednih gospodarstava Broj novih radnih mjesta Broj potpora za ekološki uzgoj Povećan broj uzgoja visoko dohodovnih kultura

Strateški cilj 2: Gospodarski razvoj Prioritet 2.1. Razvoj ekološke i drugih oblika poljoprivredne proizvodnje Mjera 2.1.2. Razvoj marketinga i trženja poljoprivrednim proizvodima Cilj Unaprjeđenje poljoprivredne djelatnosti jačanjem marketinških aktivnosti i konkurentnosti na tržištu. Sadržaj Svrha je mjere promidžba i zaštita lokalnih poljoprivrednih proizvoda zbog njihove veće prepoznatljivosti i konkurentnosti. Stvoriti modele standardizacije kvalitete poljoprivrednih proizvoda, unaprijediti

promociju lokalnih proizvoda na turističkim i drugim gospodarskim događanjima, plasiranje proizvoda na lokalna i druga tržišta. Edukacija poljoprivrednika o marketinškim aktivnostima u svrhu unaprjeđenja u plasiranju i prodaji vlastitih proizvoda. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije- zadruga Razdoblje provedbe 2015.-2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije zadruga, Općina Donji Kukuruzari Pokazatelji Broj zaštićenih lokalnih poljoprivrednih proizvoda uspješnosti provedbe Broj promoviranih poljoprivrednih proizvoda Broj edukacija poljoprivrednika o marketinškim aktivnostima

Strateški cilj 2: Gospodarski razvoj Prioritet 2.1. Razvoj ekološke i drugih oblika poljoprivredne proizvodnje Mjera 2.1.3. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača Cilj Stvoriti sinergiju lokalnih poljoprivrednika radi lakšeg pristupa tržištu i jačanja konkurentnosti. Sadržaj Udruživanjem lokalnih poljoprivrednika doprinijeti razvoju lokalnog gospodarstva i proširivanju tržišta lokalnim proizvodima. Svrha ove mjere je putem klastera, zadruga i drugih oblika udruživanja razviti lokalno gospodarstvo i jedinstvenu ponudu. Potrebno je poslovno i razvojno povezivati proizvođače s ciljem unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje i tržišne konkurentnosti. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, Zajednica proizvođača Sisačko- moslavačke županije Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, Sisačko-moslavačka županija, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari Pokazatelji Broj udruženih poljoprivrednika uspješnosti provedbe Broj novih proizvoda na tržištu

Prioritet 2.2. Razvoj poduzetništva i poduzetničke infrastrukture

Pored razvoja poljoprivredne ekološki prihvatljive proizvodnje gospodarski cilj općine je razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Općina Donji Kukuruzari stvara preduvjete za razvoj poduzetništva

42 kroz osnivanje poslovnih zona „Veleška polja“ i „Eko zona“ i kroz poticajne mjere za poduzetnike početnike i poduzetnike koji investiraju na području općine. Prioritet će biti proveden kroz mjeru poticanja poduzetničkih aktivnosti i razvoja poslovnih zona. Strateški cilj 2: Gospodarski razvoj Prioritet 2.2. Razvoj poduzetništva i poduzetničke infrastrukture Mjera 2.2.1. Poticanje poduzetničkih aktivnosti i razvoj poslovne zone Cilj Stvoriti gospodarske i infrastrukturne uvjete za razvoj poduzetničkih aktivnosti i poslovne zone. Sadržaj Svrha mjere je privući nove investitore odnosno uspostaviti preduvjete za ulaganja razvojem poduzetničke infrastrukture te doprinijeti povećanju obima poduzetničkih aktivnosti. Omogućiti ulaganje u razvoj poduzetničke zone s ciljem otvaranja novih radnih mjesta. Planirano je dovršiti njenu izgradnju i opremanje kako bi privukla investitore. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kukuruzari Pokazatelji Broj investitora uspješnosti provedbe Broj infrastrukturnih ulaganja Broj poduzetničkih aktivnosti Površina izgrađene poduzetničke zone Broj novih radnih mjesta

Prioritet 2.3. Razvoj turizma

Općina Donji Kukuruzari gospodarski razvoj usmjerava prema manjim proizvodnim pogonima tzv. “čiste proizvodnje“, na razvoj skladišnog prostora i razvoj uslužnih djelatnosti. Turistički i ugostiteljski sadržaji nisu još formirani unatoč evidentnim potencijalima kao što su bogatstvo divljači u šumama, ribljeg fonda u rijeci Sunji te velikih mogućnosti razvoja seoskog turizma. Seoska gospodarstva vezana su uz raznolikost i atraktivnost prirodnih krajobraza kao što su stari grad Prekovršac, rječica Sunja, vodenice i tradicijska graditeljska baština. Nedostatak predstavlja nepostojanje smještajnih kapaciteta na području općine. Mjerama promidžbe turističkih potencijala područja općine Donji Kukuruzari i razvoja selektivnih oblika turizma kvalitetni lokalni proizvodi bit će predstavljeni tržištu.

Strateški cilj 2: Gospodarski razvoj Prioritet 2.3. Razvoj turizma 43

Mjera 2.3.1. Promidžba turističkih potencijala Cilj Pridonijeti razvoju turistički atraktivnih destinacija na području općine Donji Kukuruzari Sadržaj Razviti cjelovitu turističku ponudu s ciljem privlačenja većeg broj posjetitelja i turista. Aktivnim uključivanjem svih sudionika i nositelja turističke ponude te isticanjem autentičnosti stvoriti marketinške aktivnosti poput predstavljanja lokalnih proizvoda, manifestacija i kulturno-povijesnih sadržaja. Poboljšati prepoznatljivost područja kroz kontinuirani rad na kvaliteti i raznolikosti turističke ponude. Uspostaviti pješačku i cestovnu infrastrukturu, odmorišne punktove, sustave označavanja radi doprinosa unaprjeđenju turističkih potencijala. Educirati sudionike i nositelje turističke ponude o važnosti i vrijednosti očuvanja kulturno-povijesne baštine te unaprijediti suradnju s turističkom zajednicom županije. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo kulture, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari Pokazatelji Broj turističkih proizvoda uspješnosti provedbe Broj sudionika u stvaranju marketinških aktivnosti Uspostavljena potrebna infrastruktura s ciljem povećanja turističke atraktivnosti Broj educiranih sudionika (turističkih djelatnika, OPG-ova, KUD-ova i sl.) Ostvarena suradnja s Turističkom zajednicom Sisačko-moslavačke županije

Strateški cilj 2: Gospodarski razvoj Prioritet 2.3. Razvoj turizma Mjera 2.3.2. Razvoj selektivnih oblika turizma Cilj Cilj ove mjere je doprinijeti gospodarskom rastu razvojem selektivnih oblika turizma. Sadržaj Svrha je mjere naglasiti pojedine elemente turističke ponude poput novih usluga i proizvoda koji mogu biti integrirani u povijesnu i kulturnu baštinu te selektivne oblike turizma poput lovnog, cikloturizma, ruralnog turizma i sl. Ojačati turistički sektor stvaranjem sadržaja koji doprinose gospodarskom rastu i razvoju poput ulaganja u infrastrukturu za razvoj i sportsko-rekreacijskih sadržaja (team-building, adrenalinski park i sl.). Povezati lokalne proizvođače s turističkim sektorom kako bi se kvalitetni lokalni proizvodi predstavili tržištu, što će utjecati na jačanje konkurentnosti. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Turistička zajednica Grada

Hrvatske Kostajnice, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Turistička zajednica Grada Hrvatske Kostajnice, Općina Donji Kukuruzari Pokazatelji Broj sudionika uključenih u stvaranje novih proizvoda i usluga uspješnosti provedbe Broj ulaganja u popratne sadržaje Broj lokalnih proizvođača Broj lokalnih proizvoda i usluga

Strateški cilj 3: Poboljšana kvaliteta života stanovnika

Uloga jedinice lokalne samouprave odnosno općine Donji Kukuruzari te svih nadležnih i pratećih javnih ustanova i organizacija je postizanje sinergije svih lokalnih razvojnih dionika u cilju poboljšanja kvalitete života stanovnika. Prostor naseljavaju uglavnom Hrvati iz Bosanske Posavine, srednje Bosne i okolice Banja Luke koji su dolaskom na područje općine Donji Kukuruzari donijeli novu kulturnu i gospodarsku poveznicu s domaćim stanovništvom. Blizina granice s Bosnom i Hercegovinom pruža nedvojbene mogućnosti za zajedničke strateške i razvojne projekte, događanja i razmjene dobih praksi. Jačanjem znanja i vještina dionika lokalnog razvoja u koji će biti uključeni svi zainteresirani povećat će se kultura komunikacije, kvaliteta strateškog planiranja, kvaliteta razvojnih projekata, lakše će se doći do potrebnih EU sredstava te će se obogatiti kulturni i društveni život općine. Kako bi se poboljšala kvaliteta života lokalne zajednice, potrebno je osvijestiti stanovnike o zdravim stilovima života i prevenciji dok je najmlađima potrebno omogućiti sportske programe u suradnji s lokalnim sportskim klubovima. Društvenu infrastrukturu općine Donji Kukuruzari koju čine društveni domovi, osnovna škola s područnim školama, vatrogasni dom te razne javne površine potrebno je osuvremeniti i adaptirati u skladu sa suvremenim potrebama lokalnog stanovništva, što uključuje i prilagodbu objekata javne namjene za lakši pristup osobama smanjene pokretljivosti. Potrebno je urediti pješačko- biciklističke staze, autobusna stajališta i na taj način povećati sigurnost pješaka, biciklista i putnika, a pridonijelo bi se daljnjem razvoju cikloturizma i uljepšala turistička infrastruktura. Tema koja se osobito nametnula tijekom procesa strateškog planiranja je vezana za različite demografske probleme. Problemi starenja stanovništva i nepovoljne stope nataliteta i brojni drugi negativni demografski učinci, rezultiraju nizom razvojnih problema na lokalnoj razini. Stoga se u

45 ovom Strateškom dokumentu aktivnosti, projekti i programi vezani za ispravljanje demografskih neravnoteža protežu kroz sva tri strateška cilja. Ostvarenje ovog strateškog cilja planirano je provedbom prioriteta koji se odnose na poboljšanje demografske strukture stanovnika i na poboljšanje povezanosti područja kroz unaprjeđenu cestovnu infrastrukturu te uvođenjem nove telekomunikacijske infrastrukture.

Prioritet 3.1. Poboljšanje demografske strukture stanovnika

Općina Donji Kukuruzari nalazi se na potpomognutom području prve kategorije u kojem je gospodarstvo nevidljivo, stopa nezaposlenosti velika, a većina stanovnika tog područja korisnici su socijalne pomoći. Raseljenost stanovništva, odlazak mladih obrazovanih osoba, ostanak starih i nemoćnih stanovnika, visoka materijalna šteta na privatnim i gospodarskim objektima razlozi su loše demografske slike područja općine Donji Kukuruzari. Na području općine djeluje Osnovna škola Katarina Zrinski dok daljnje školovanje djeca i mladi nastavljaju u drugim sredinama van područja općine. Djelatnost primarne zdravstvene zaštite obavlja se putem Doma zdravlja Sisak, Ispostava Mečenčani, Zavoda za hitnu medicinu SMŽ, Ispostava Hrvatska Kostajnica, dok se sekundarna zdravstvena zaštita obavlja u županijskoj bolnici „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku. Prioritet će biti proveden mjerama među kojima su poticanje novorođenih, podrška programima predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja, poticanje srednjeg, visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja, unaprjeđenjem socijalne skrbi i zdravstvene zaštite stanovnika i razvojem i održavanjem društvene infrastrukture.

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete života stanovnika Prioritet 3.1. Poboljšanje demografske strukture stanovnika Mjera 3.1.1. Poticanje novorođenih Cilj Pomlađivanje strukture stanovnika i porast broja stanovništva Sadržaj Poticanjem povećanja broja novorođenih doprinosi se pomlađivanju i porastu broja stanovništva, čime se poboljšava demografska struktura stanovnika. Potpore će biti dodijeljene za svako

novorođeno dijete. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Proračun Općine Donji Kukuruzari Pokazatelji Broj novorođenih uspješnosti provedbe Broj dodijeljenih potpora

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete života stanovnika Prioritet 3.1. Poboljšanje demografske strukture stanovništva Mjera 3.1.2. Podrška programima predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja Cilj Osigurati kvalitetne uvjete za djecu programima predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja. Sadržaj Modernizacijom programa za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta stvoriti bolje uvjete obrazovanja. Novi formalni i neformalni programi namijenjeni djeci poboljšat će lokalni obrazovni sustav, osigurati bolje uvjete za djecu te pružiti podršku roditeljima u odgoju djece. Tako će se doprinijeti poboljšanju demografske strukture stanovnika i povećanju kvalitete života u općini. Omogućit će se djeci predškolskog uzrasta sudjelovanje u programima u okviru škole ili drugog prikladnog prostora. Predviđen je i razvoj sadržaja kao što su sportske igraonice, glazbene, umjetničke skupine i sl. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja EU fondovi, Proračun Sisačko-moslavačke županije, Proračun Općine Donji Kukuruzari Pokazatelji Broj novih formalnih programa namijenjen djeci predškol- uspješnosti provedbe skog i osnovnoškolskog obrazovanja Broj neformalnih programa namijenjen djeci predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja.

Broj polaznika programa

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete života stanovnika Prioritet 3.1. Poboljšanje demografske strukture stanovništva Mjera 3.1.3. Poticanje srednjeg, visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja Cilj Bolja obrazovna struktura stanovnika područja općine Donji Kukuruzari Sadržaj Kontinuirana potpora visokoškolskom obrazovanju (stipendije i subvencije prijevoza) doprinosi poboljšanju obrazovne strukture stanovništva te boljoj kvaliteti života stanovnika. Poticanje cjeloživotnog obrazovanja omogućuje stjecanje novih znanja i vještina potrebnih na tržištu rada. Na taj način raste konkurentnost radne snage pa se olakšava i zapošljavanje lokalnog stanovništva. Provedbom ove mjere planirano je organizirati potrebne edukacije kojima se potiču samozapošljavanje, prekvalifikacija, stručno osposobljavanje i sl. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Proračun Općine Donji Kukuruzari, EU fondovi Pokazatelji Broj korisnika stipendija uspješnosti provedbe Broj subvencija za prijevoz Programi edukacije za odrasle Broj polaznika programa

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete života stanovnika Prioritet 3.1. Poboljšanje demografske strukture stanovništva Mjera 3.1.4. Unaprjeđenje socijalne skrbi i zdravstvene zaštite stanovnika Cilj Doprinijeti boljim uvjetima života stanovnika na području općine

Donji Kukuruzari. Sadržaj Poboljšati kvalitetu života stanovnika unaprjeđenjem socijalne skrbi i zdravstvene zaštite stanovnika. Osim redovnih programa zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, poboljšati programe kojima se pomaže i olakšava život onima u ugroženoj skupini. Mjera obuhvaća pomoć starijim osobama, programe prevencije, podršku djeci s poteškoćama, osobama s invaliditetom itd. Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja EU fondovi, Proračun Općine Donji Kukuruzari Pokazatelji Broj programa podrške starijim i nemoćnim osobama uspješnosti provedbe Broj programa namijenjenih djeci s poteškoćama Broj programa namijenjenih osobama s invaliditetom Broj korisnika programa

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete života stanovnika Prioritet 3.1. Poboljšanje demografske strukture stanovništva Mjera 3.1.5. Razvoj i održavanje društvene infrastrukture Cilj Razvojem društvene infrastrukture bit će stvoreni bolji uvjeti za život stanovnika. Brigom o kulturnoj baštini i poticanjem kulturnog stvaralaštva očuvat će se identitet lokalne zajednice. Sadržaj Razvoj i održavanje društvene infrastrukture uključuje obnovu društvenih domova, sportskih igrališta, parkova, groblja. Kroz ovu mjeru planirano je održavanje i obnova društvenih domova, sportskih igrališta, športsko-rekreacijskog centra, parkova i groblja te opremanje istih potrebnom infrastrukturom. Time bi se poboljšala kvaliteta života stanovnika i pridonijelo poboljšanju demografske strukture stanovništva. Nositelji mjere Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kukuruzari Razdoblje provedbe 2015. - 2020.

Izvori financiranja Proračun Općine, EU fondovi Pokazatelji Broj uređenih postojećih objekata (društveni domovi) uspješnosti provedbe Broj opremljenih sportskih igrališta Broj uređenih i opremljenih dječjih igrališta Broj održavanih groblja

Prioritet 3.2. Poboljšanje povezanosti područja

Područje općine Donji Kukuruzari je relativno dobro povezano mrežom lokalnih cesta, međutim kvalitativno stanje svih prometnica nije zadovoljeno, naime ceste treba intenzivnije održavati i modernizirati. Ne postoje uređena parkirališta niti uređene pješačke staze, a biciklistički promet se odvija u neodgovarajućim prometno-tehničkim uvjetima. Strategijom i programom prostornog uređenja Republike Hrvatske planiran je koridor autoceste Zagreb – Sisak – Bihać - Split koja bi prolazila područjem općine i nalazi se u prostornim dokumentima općine Donji Kukuruzari, međutim mala je vjerojatnost da će se koridor navedene autoceste u skoroj budućnosti izgraditi. Izgradnjom takvog koridora ubrzao bi se gospodarski rast općine i poboljšala kvaliteta života stanovnika općine Donji Kukuruzari. Što se tiče pokrivenosti telekomunikacijskom mrežom stanje u općini Donji Kukuruzari je zadovoljavajuće, međutim na području općine nema instaliranih baznih stanica u vlasništvu operatora javnih komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija. Ovaj prioritet bit će proveden mjerama među kojima su unaprjeđenje cestovne infrastrukture i prometne povezanosti i razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i pristupa internetu.

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete života stanovnika Prioritet 3.2. Poboljšanje povezanosti područja Mjera 3.2.1. Unaprjeđenje cestovne infrastrukture i prometne povezanosti Cilj Unaprjeđenjem cestovne infrastrukture poboljšat će se povezanost unutar općine te poboljšati i olakšati povezanost među naseljima u općini.

Sadržaj Unaprijediti cestovnu infrastrukturu i poboljšati prometnu povezanost područja i na taj način poboljšati kvalitetu života stanovnika. Unaprjeđenjem cestovne infrastrukture poboljšat će se prometna povezanost područja, a time i poboljšati kvaliteta života stanovnika. Ovom mjerom predviđeno je održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje i izgradnja biciklističkih staza i nogostupa. Osiguranjem dostatnog broja autobusnih linija poboljšat će se povezanost područja. Nositelji mjere Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja Fondovi EU, Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari Pokazatelji Iznos uložen u održavanje nerazvrstanih cesta uspješnosti provedbe Broj novopostavljenih putokaza Duljina izgrađenih biciklističkih staza Duljina izgrađenih nogostupa Broj novih autobusnih linija

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete života stanovnika Prioritet 3.2. Poboljšanje povezanosti područja Mjera 3.2.2. Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i pristupa Cilj Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i pristupa internetu značajno doprinosi poboljšanju povezanosti područja i kvaliteti života stanovnika te stvara preduvjete za razvoj gospodarstva. Sadržaj Uvođenjem nove telekomunikacijske infrastrukture gospodarstvenicima i lokalnom stanovništvu olakšat će se poslovanje i svakodnevni život. Potrebno je poboljšati pokrivenost općine mobilnim signalom, brzinu razmjene podataka i pristupa internetu.

Nositelji mjere HAKOM, Općina Donji Kukuruzari Razdoblje provedbe 2015. - 2020. Izvori financiranja EU fondovi, proračun Vlade RH Pokazatelji Broj korisnika širokopojasnog interneta uspješnosti provedbe Kvaliteta telekomunikacijskih usluga (brzina internetske veze, pokrivenost mobilnim signalom)

8. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA OPĆINE DONJI KUKURUZARI

Ciljevi Prioriteti Naziv mjere Izvori financiranja Pokazatelji uspješnosti provedbe Razdoblje provedbe uspostavljen sustav upravljanja izvorima pitke vode Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Mjera 1.1.1. Sisačko-moslavačka županija, Javna ustanova za broj izvješća o kvaliteti i stanju izvora Zaštita i održivo upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima pitke vode 2015. - 2020. upravljanje izvorima Sisačko-moslavačke županije, Općina Donji Kuku- uspostavljen informacijski sustav pitke vode ruzari broj educiranih osoba broj stručnog osoblja uspostavljen sustav učinkovitog korište- Mjera 1.1.2. Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, nja tla Zaštita i održivo Sisačko-moslavačka županija, općina Donji Kuku- broj izvještaja o kvaliteti tla 2015. - 2020. korištenje tla ruzari površina zemljišta iskorištenih u poljoprivredne svrhe unaprijeđen sustav upravljanja i korište- Cilj 1. Prioritet 1.1. nja šuma Očuvana pri- Očuvanje i održi- Mjera 1.1.3. Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, uređen sustav za eksploataciju šuma na roda i zdrav vo korištenje Održivo gospodare- Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kuku- području općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020. okoliš prirodnih resursa nje i očuvanje šuma ruzari pošumljene površine (u Ha) stvoren ojačan sustav zaštite općine od elementarnih nepogoda broj educiranih osoba o sustavu zaštite Mjera 1.1.4. Fondovi EU, Hrvatske vode, Sisačko-moslavačka od klimatskih promjena Ublažavanje kli- 2015. - 2020. županija, Općina Donji Kukuruzari broj izgrađenih objekata za zaštitu od matskih promjena elementarnih nepogoda broj novih programa i planova za zaštitu od klimatskih promjena Mjera 1.1.5. Fondovi EU, Ministarstvo kulture, Ministarstvo broj obnovljenih vodenica Razvoj potencijala poduzetništva i obrta, Sisačko-moslavačka župani- broj promotivnih kampanja 2015. - 2020. rijeke Sunje ja, Općina Donji Kukuruzari broj popratnih sadržaja

broj novih radnih mjesta vrijednost ulaganja u turističku infrastrukturu (u HRK) priprema projektne i tehničke dokumentacije Mjera 1.2.1. izrađen plan za realizaciju projekta odvo- Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Izgradnja sustava dnje i pročišćavanja otpadnih voda Sisačko-moslavačka županija, općina Donji Kuku- 2015. - 2020. odvodnje i pročišća- ruzari vanje otpadnih voda uspostavljen cjelovit sustav odvodnje i Prioritet 1.2. pročišćavanja otpadne vode Unaprjeđenje okolišne infras- broj promotivnih kampanja o zaštiti oko- trukture liša i odgovornom odlaganju otpada

Mjera 1.2.2. Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, stvoren temeljni planski dokument o Gospodarenje otpa- 2015. - 2020. Sisačko-moslavačka županija sustavu gospodarenja s otpadom dom uspostava reciklažnog dvorišta broj saniranih divljih odlagališta otpada

broj edukacija o ekološkoj proizvodnji

Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, proračun broj novootvorenih poljoprivrednih gos- Mjera 2.1.1. Sisačko-moslavačke županije, proračun općine podarstava Poticanje proizvod- 2015. - 2020. Donji Kukuruzari, Zajednica proizvođača Sisačko- broj novih radnih mjesta nje zdrave hrane Prioritet 2.1. moslavačke županije zadruga broj potpora za ekološki uzgoj Razvoj ekološke i drugih oblika povećan broj uzgoja visoko dohodovnih poljoprivredne kultura proizvodnje broj zaštićenih lokalnih poljoprivrednih Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, Sisačko- Mjera 2.1.2. proizvoda moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko- Razvoj marketinga i broj promoviranih poljoprivrednih proiz- moslavačke županije, Zajednica proizvođača Si- 2015. - 2020. trženja poljoprivre- voda sačko-moslavačke županije zadruga, Općina Donji dnim proizvodima broj edukacija poljoprivrednika o marke- Kukuruzari tinškim aktivnostima

broj udruženih poljoprivrednika Mjera 2.1.3. Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, Sisačko- Poticanje udruživa- moslavačka županija, Zajednica proizvođača Si- 2015. - 2020. nja poljoprivrednih sačko-moslavačke županije - zadruga, Općina Do- broj novih proizvoda na tržištu proizvođača nji Kukuruzari

broj investitora Prioritet 2.2. Mjera 2.2.1. Fondovi EU, Ministarstvo regionalnog razvoja i broj infrastrukturnih ulaganja Razvoj poduzet- Poticanje poduzet- fondova EU, Ministarstvo poduzetništva i obrta, broj poduzetničkih aktivnosti ništva i poduzet- ničkih aktivnosti i 2015. - 2020. Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kuku- ničke infrastruk- razvoj poslovne površina izgrađene poduzetničke zone ruzari ture zone Cilj 2. broj novih radnih mjesta Gospodarski broj turističkih proizvoda razvoj broj sudionika u stvaranju marketinških aktivnosti uspostavljena potrebna infrastruktura s ciljem povećanja turističke atraktivnosti Mjera 2.3.1. Fondovi EU, Ministarstvo kulture, Sisačko- Promidžba turistič- moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko- 2015. - 2020. kih potencijala moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari broj educiranih sudionika (turističkih djelatnika, OPG-ova, KUD-ova i sl.) Prioritet 2.3. Razvoj turizma ostvarena suradnja s Turističkom zajednicom Sisačko-moslavačke županije

Fondovi EU, Ministarstvo turizma, Ministarstvo broj sudionika uključenih u stvaranje kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondo- novih proizvoda i usluga Mjera 2.3.2. va EU, Sisačko-moslavačka županija, Turistička Razvoj selektivnih broj ulaganja u popratne sadržaje 2015. - 2020. zajednica Sisačko-moslavačke županije, Turistička oblika turizma broj lokalnih proizvođača zajednica Grada Hrvatske Kostajnice, Općina Donji Kukuruzari broj lokalnih proizvoda i usluga Mjera 3.1.1. Broj novorođenih Poticanje novoro- Proračun Općine Donji Kukuruzari Broj dodijeljenih potpora 2015. - 2020. đenih Mjera 3.1.2. Broj novih formalnih programa namije- EU fondovi, Proračun Sisačko-moslavačke župani- Podrška programi- njen djeci predškolskog i osnovnoškol- 2015. - 2020. je, Proračun Općine Donji Kukuruzari ma predškolskog i skog obrazovanja 55

osnovnoškolskog Broj neformalnih programa namijenjen obrazovanja djeci predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja. Broj polaznika programa Mjera 3.1.3. Broj korisnika stipendija

Poticanje srednjeg, Broj subvencija za prijevoz visokog obrazovanja Proračun Općine Donji Kukuruzari, EU fondovi 2015. - 2020. Programi edukacije za odrasle i cjeloživotnog uče- nja Broj polaznika programa Prioritet 3.1. Broj programa podrške starijim i nemoć- Poboljšanje nim osobama demografske Mjera 3.1.4. Broj programa namijenjenih djeci s pote- strukture stanov- Unaprjeđenje soci- škoćama nika jalne skrbi i zdrav- EU fondovi, Proračun Općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020. stvene zaštite sta- Broj programa namijenjenih osobama s Cilj 3. novnika invaliditetom Poboljšana Broj korisnika programa kvaliteta živo- Broj uređenih postojećih objekata (druš- ta stanovnika tveni domovi) Mjera 3.1.5. Razvoj i održavanje Broj opremljenih sportskih igrališta Proračun Općine, EU fondovi 2015. - 2020. društvene infras- Broj uređenih i opremljenih dječjih igrali- trukture šta Broj održavanih groblja Iznos uložen u održavanje nerazvrstanih cesta Mjera 3.2.1. Unaprjeđenje ces- Broj novopostavljenih putokaza Fondovi EU, Županijska uprava za ceste Sisačko- tovne infrastrukture Duljina izgrađenih biciklističkih staza 2015. - 2020. moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari Prioritet 3.2. i prometne poveza- Poboljšanje po- nosti Duljina izgrađenih nogostupa vezanosti područ- Broj novih autobusnih linija ja Mjera 3.2.2. Broj korisnika širokopojasnog interneta Razvoj informacijsko - komunikacijske EU fondovi, proračun Vlade RH Kvaliteta telekomunikacijskih usluga 2015. - 2020. tehnologije i pristu- (brzina internetske veze, pokrivenost pa mobilnim signalom)

9. INSTITUCIONALNI OKVIR I FINANCIJSKI IZVORI ZA UPRAVLJANJE 9.1. FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE SRP-a I DOSTUPNI IZVORI FINANCIRANJA Uspostava financijskog okvira je jedan od najvažnijih koraka u procesu strateškog planiranja. U njemu je dana okvirna alokacija raspoloživih financijskih sredstava za realizaciju pojedine mjere. Detaljna alokacija financijskih sredstava prikazuje se u sklopu godišnjeg Akcijskog plana za provedbu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari. Na taj način moguće je optimalno korištenje raspoloživih financijskih sredstava ovisno o potrebama koje se mogu mijenjati svake godine. Izrađeni financijski okvir služi kao indikator uspješnosti provedbe Strateškog razvojnog programa općine. Naime, usporedbom iznosa uloženih sredstava i ostvarenih rezultata po strateškim ciljevima može se utvrditi opravdanost uloženih sredstava. Proračun Općine je najvažniji izvor financijskih sredstava za provedbu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari. Pored općinskog proračuna, drugi izvori financijskih sredstava za provedbu Strateškog razvojnog programa su: Proračun Sisačko-moslavačke županije – budući da je realizacija zacrtanih strateških ciljeva i u interesu Sisačko-moslavačke županije, radi njihovog ostvarenja bit će osigurana financijska sredstva iz županijskog proračuna (sredstvima Programa javnih potreba poput prosvjete, kulture, športa, socijalne skrbi, zdravstva i sl.); Proračun Republike Hrvatske - status ruralnog područja i usklađenost Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari s nacionalnim strateškim dokumentima omogućuje financiranje iz nacionalnih fondova; Fondovi Europske unije – zbog ograničenih financijskih sredstava u lokalnom, županijskom i državnom proračunu, veliku važnost za uspješnu provedbu Strateškog razvojnog programa imaju bespovratna sredstva iz fondova EU. Činjenica da je navedeni izvor financiranja dostupan različitim korisnicima, njihovo uspješno korištenje je neophodno za provedbu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari.

U financijskom razdoblju 2014. - 2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, a 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. Operativni programi i predstavljaju okvir za korištenje dodijeljenih sredstava iz ESI fondova.

Tablica 14: Raspodjela alokacije iz ESI fondova RH 2014. – 2020.

Izvor: http://www.strukturnifondovi.hr/

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR/ERDF) Europska komisija odobrila je Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. čime je otvoren put za korištenje 6,881 milijardi eura iz Europski fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda.

Cilj operativnog programa Programom se provodi kohezijska politika EU-a i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša, ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

Grafikon 1: Raspodjela po području financiranja

Izvor: https://razvoj.gov.hr/

Prioritetne osi OP-a Konkurentnost i kohezija su: Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije, poslovna konkurentnost, promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, klimatske promjene i upravljanje rizicima, zaštita okoliša i održivost resursa, povezanost i mobilnost, socijalno uključivanje i zdravlje, obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje. Korisnici sredstava OP-a, odnosno potencijalni prihvatljivi prijavitelji projekata su jedinice lokalne/regionalne samouprave, mali i srednji poduzetnici, znanstveno istraživački sektor te civilni i privatni sektor.

Europski socijalni fond – ESF Europska komisija odobrila je Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. čime je otvoren put za korištenje novca iz Europskog socijalnog fonda. Jedan je od temeljnih strukturnih instrumenata Europske unije kojim se državama članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva. Aktivnosti financirane iz sredstava Europskog socijalnog fonda pomažu ljudima da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerene su na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje učinkovitosti javne uprave.

Cilj operativnog programa

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući 66 milijuna eura iz Proračuna RH. Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja:  Više od trećine sredstava namijenjeno je mjerama za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je osobito stavljen na učinkovite mjere aktivne politike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i starije radnike, kao i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka radnih mjesta u izmijenjenim gospodarskim prilikama  Oko 28 posto proračuna OP-a investirat će se u osiguravanje adekvatnog usklađenja znanja i vještina s potrebama tržišta rada i u tom će se smislu poticati tercijarno obrazovanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje te poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju  Aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja predviđaju promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u zajednici, poboljšanje dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva  Potpora javnoj upravi obuhvaćena je kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga javne uprave, uključujući bolje upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu protiv korupcije. Predviđa se i promicanje javnog dijaloga, partnerstva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se osobit naglasak stavlja na poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti.

Grafikon 2: Raspodjela sredstava po području financiranja

Izvor: https://razvoj.gov.hr/

Prihvatljivi potencijalni prijavitelji su jedinice lokalne/regionalne samouprave, javne i obrazovne ustanove, poslodavci i udruge. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja jedno od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije. Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran je sredstvima . Ukupna alokacija za Program ruralnog razvoja 2014. - 2020. iznosi 2,383 milijarde eura, od čega će se 2,026 milijardi eura financirati iz Europskog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a ostatak iz sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020. službeno je odobren 26. 5. 2015. godine te je njime definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće. Ciljevi programa su poticati konkurentnost poljoprivrede, osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama te postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta. Prioriteti Programa ruralnog razvoja RH su: promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi; povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama; promicanje organiziranja lanca

61 prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi; obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo; promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru te promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima. Potencijalni korisnici sredstava Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020. su jedinice lokalne/regionalne samouprave (do 5000 ili 10 000 stanovnika), lokalne akcijske grupe i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, šumoposjednici, mladi poljoprivrednici.

Teritorijalna suradnja Europska teritorijalna suradnja, kao drugi cilj kohezijske politike za razdoblje 2014. - 2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije. Time bi se kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini smanjio negativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija. Republika Hrvatska u ovom programskom razdoblju može sudjelovati u sva tri dijela europske teritorijalne suradnje:

Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički identificirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnosti, posebno u odnosu na povezivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prometnu infrastrukturu, lokalnih industrija u opadanju, neodgovarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženosti između lokalnih i regionalnih uprava, niskih razina istraživanja i inovacija te preuzimanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika, negativnih stavova prema građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih potencijala rasta u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije, integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između

62 obrazovnih institucija, uključujući sveučilišta, ili između zdravstvenih ustanova), uz istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg usklađenog razvoja Unije. Kroz jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima pridonosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih pograničnih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja. Program prekogranične suradnje koji mogu koristiti prijavitelji s područja cijele Sisačko- moslavačke županije je INTERREG IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. - 2020. Kroz jačanje transnacionalne i međuregionalne suradnje pridonosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja.

Međuregionalna suradnja Pristupanjem u Europsku uniju Republici Hrvatskoj se otvorila mogućnost sudjelovanja i u trećem dijelu europske teritorijalne suradnje – i to u sljedećim programima međuregionalne suradnje: ESPON, INTERACT III, INTERREG VC i URBACT.

Programi Unije u financijskom razdoblju 2014. - 2020. Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU. Potencijalnim prijaviteljima s područja cijele Republike Hrvatske dostupno je sudjelovanje u sjedećim Programima Unije 2014. - 2020: Kreativna Europa; Zdravlje za rast - Treći višegodišnji program EU u području zdravstva; Obzor 2020; Program za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (COSME); Program EU za zaštitu potrošača 2014. - 2020; Mehanizam Unije za civilnu zaštitu; Europa za građane; Program za zapošljavanje i socijalne inovacije; Erasmus +; LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije itd. U svim navedenim programima jedinice lokalne samouprave su prihvatljivi prijavitelji u suradnji s partnerima iz drugih europskih država i regija.

9.1.1. Provedba Strateškog razvojnog programa Primjena partnerskog pristupa i suradnja svih dionika bitni su prilikom izrade i provođenja ovoga dokumenta. Kako bi se osigurala uspješna provedba, definiran je Strateški okvir za provedbu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari. On obuhvaća sve relevantne dionike koji svojim koordiniranim djelovanjem pridonose ostvarenju zacrtanih razvojnih ciljeva.

9.2. TIJELA PROVEDBE 9.2.1. Radna skupina za provedbu i praćenje Strateškog razvojnog programa Uspješnost provedbe Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015. – 2020. godine osigurana je kroz Institucionalni okvir za provedbu strateškog dokumenta. Tijekom provedbe potrebno je koordinirati i usmjeriti djelovanje mnogobrojnih dionika kako bi se postigli dugoročni ciljevi, povećala učinkovitost investicija i aktivnosti te stvorili preduvjeti za brži gospodarski razvitak i na taj način povećali kvalitetu života stanovnika na tom području kao i ostanak mladih, radno sposobnih i obrazovanih osoba. Odlukom načelnika Općine Donji Kukuruzari osnovana je Radna skupina koja u fazi provedbe ima zadaću svojim prijedlozima usmjeravati daljnji razvoj općine Donji Kukuruzari, raspravljati i usvajati financijsko/akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog programa. Zadaća Radne skupine je koordinirati sve aktivnosti kod ustroja Baze razvojnih projekata općine Donji Kukuruzari. Radna skupina u fazi provedbe Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020. godine koordinira nositelje mjera, prikuplja informacije o rezultatima provedbe zacrtanih mjera, analizira prikupljene podatke i na kraju donosi izvješća o provedbi Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari.

9.2.2. Općina Donji Kukuruzari U Statutu Općine Donji Kukuruzari utvrđeno je kako je Općina Donji Kukuruzari samostalna u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom te podliježe nadzoru zakonitosti rada i akata tijela općine. Općina Donji Kukuruzari, u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od lokalnog značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koje nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

 uređenje naselja i stanovanje  prostorno i urbanističko planiranje  komunalne djelatnosti  brigu o djeci  socijalnu skrb  primarnu zdravstvenu zaštitu  odgoj i osnovno obrazovanje  kulturu, tjelesnu kulturu i šport  zaštitu potrošača  zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša  protupožarnu i civilnu zaštitu  promet na svomu području  te druge poslove koje je, sukladno posebnim zakonima, dužna organizirati i poslove koje može obavljati.

Tijela Općine Donji Kukuruzari su predstavničko tijelo koje čini Općinsko vijeće i izvršno tijelo koje je Općinski načelnik. Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijela Općine Donji Kukuruzari koji donosi opće i pojedinačne akte u okviru samoupravnog djelokruga općine kao jedinice lokalne samouprave te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i ovim Statutom. Iznimno, izvršno tijelo je i zamjenik općinskog načelnika koji je izabran neposrednim izborom zajedno s općinskim načelnikom kada tu dužnost obnaša po prestanku mandata općinskog načelnika ako je mandat općinskog načelnika prestao nakon isteka dvije godine od početka njegova mandata. 9.2.3. Jedinstveni upravni odjel Jedinstveni upravni odjel Općine Donji Kukuruzari ustrojen je za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga Općine koji su utvrđeni zakonom i Statutom. Osim toga zadužen je za poslove državne uprave koji su zakonom prenijeti na Općinu. Jedinstveni upravni odjel Općine ustrojen je kao upravni odjel kojim upravlja pročelnik kojeg temeljem javnog natječaja imenuje općinski načelnik. Ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća. Jedinstveni upravni odjel Općine Donji Kukuruzari obavlja sve poslove koji su određeni zakonom i Statutom.

9.2.4. Javne službe Općina Donji Kukuruzari u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba. U provedbi Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari općinske javne službe imaju važnu ulogu budući da su one nositelji pojedinih mjera. 9.2.5. Javni sektor Lokalne, regionalne i nacionalne institucije imaju bitnu ulogu u provedbi Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari. Ovisno o svom području djelovanja, one su uključene u pripremu i provedbu aktivnosti predviđene različitim mjerama. Pregled najvažnijih institucija javnog sektora, ovisno o područjima djelovanja dan je u nastavku: o Gospodarsko stanje – Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva,... o Demografska kretanja i ljudski resursi – županijske i lokalne odgojnoobrazovne ustanove, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Hrvatski zavod za zapošljavanje,... o Razvoj infrastrukture i kvaliteta života – Zavod za prostorno uređenje Sisačko- moslavačke županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima županije, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske ceste,... 9.2.6. Civilni sektor Organizacije civilnog društva okupljaju lokalno stanovništvo radi ostvarenja zajedničkih ciljeva. Budući da od djelovanja organizacija civilnog društva čitava zajednica ostvaruje korist, njihovo uključivanje u provedbu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari je neophodno. Pored toga, organizacije civilnog društva orijentirane su na vanjske izvore financiranja te zbog toga posjeduju veliko iskustvo u pripremi i provođenju projekata. 9.2.7. Privatni sektor Zbog velike važnosti za čitavu zajednicu, u pripremu i provedbu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari uključeni su predstavnici privatnog sektora. Njihova uloga je posebice značajna za pokretanje lokalnog gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Upravo je snažan privatni sektor neophodan za svekoliki napredak svake zajednice.

Uvažavanje prijedloga i iskustva predstavnika privatnog sektora, prilikom provedbe mjera namijenjenih pokretanju gospodarstva, olakšat će ostvarenje zacrtanih strateških ciljeva, a samim time se i provedba Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari može smatrati uspješnom.

10. ZAKLJUČAK

Općina Donji Kukuruzari pristupila je izradi Strateškog razvojnog programa kako bi definirala pravac vlastitog razvoja do 2020. godine. Na temelju postojećeg stanja i konsenzusa svih dionika definirane su mjere kojima se želi pokrenuti lokalno gospodarstvo, zadržati mlade i stvoriti preduvjete za ugodan život cijele zajednice. Ovim dokumentom definira se smjer budućeg razvoja općine Donji Kukuruzari, a on predstavlja i temelj za korištenje bespovratnih sredstva iz nacionalnih i europskih fondova budući da su njegovi strateški ciljevi usklađeni s onima u strateškim dokumentima donesenim na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Upravo je mogućnost povlačenja i planirano korištenje bespovratnih sredstava iz europskih fondova velika prilika za razvoj općine budući da su sredstva iz općinskog proračuna nedostatna za realizaciju svih planiranih mjera.

Aktivnim uključivanjem lokalne zajednice u izradu ovoga strateškog dokumenta, definirani su ciljevi, prioriteti i mjere koji su usmjereni na rješavanje stvarnih problema u općini. Razvoj malog poduzetništva, koncentracija znanja i kapitala u poduzetničkoj zoni, uz korištenje prirodnih resursa (šume, prirodni izvori pitke vode, poljoprivredno zemljište, potencijal rijeke Sunje, nezagađena okolina) budućnost je ovog prostora. Međutim, angažman svih dionika potreban je i u fazi provedbe Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari s obzirom da su oni nositelji brojnih mjera kojima se želi unaprijediti stanje u općini. Time će se lakše ostvariti svi razvojni ciljevi pa Strateški razvojni program općine Donji Kukuruzari neće ostati samo mrtvo slovo na papiru nego će uistinu ispuniti vlastitu svrhu.

11. PRILOZI 11.1. POPIS GRAFIKONA Grafikon 1: Raspodjela po području financiranja ...... 59 Grafikon 2: Raspodjela sredstava po području financiranja ...... 61

11.2. POPIS SLIKA Slika 1: Prostorni raspored i obuhvat naselja općine ...... 7 Slika 2: Prirodna bogatstva ...... 8 Slika 3. Osnovna škola Katarina Zrinski, Mečenčani ...... 16 Slika 4: Kulturno umjetničko društvo Napredak ...... 17 Slika 5: Sport i rekreacija ...... 18 Slika 6: Tradicijski obrti ...... 26 Slika 7: Tradicijska graditeljska baština ...... 27 Slika 8: Stočarstvo ...... 29

11.3. POPIS TABLICA Tablica 1: Zaštićena kulturna dobra s područja općine Donji Kukuruzari...... 9 Tablica 2: Arheološki lokaliteti i zone ...... 10 Tablica 3: Kretanje broja stanovnika po naseljima na području općine Donji Kukuruzari ...... 12 Tablica 4: Broj i gustoća stanovnika po jedinicama lokalne samouprave Sisačko – moslavačke županije ...... 13 Tablica 5: Tablica, DZS, stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, 2011...... 13 Tablica 6: Registrirana nezaposlenost u općini Donji Kukuruzari 2011. - 2015. prema razini obrazovanja ...... 14 Tablica 7: Broj zaposlenih po djelatnostima ...... 15 Tablica 8: Pregled prometnica državnog, županijskog i lokalnog značenja koje prolaze područjem općine ...... 19 Tablica 9: Broj priključaka na vodoopskrbu u pojedinim naseljima ...... 22 Tablica 10: Indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave ...... 24 Tablica 11: Broj poljoprivrednih gospodarstava u općini Donji Kukuruzari i Županiji ...... 28 Tablica 12: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja ...... 28 Tablica 13: Uzgoj stoke u županiji i općini Donji Kukuruzari na dan 31. 12. 2015...... 29

Tablica 14: Raspodjela alokacije iz ESI fondova RH 2014. – 2020...... 58

11.4. IZVORI PODATAKA Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, https://razvoj.gov.hr/ Ministarstvo poljoprivrede, http://www.mps.hr/default.aspx Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, http://www.mint.hr/default.aspx Ministarstvo poduzetništva i obrta, https://poduzetnistvo.gov.hr/ Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/ Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Obnovljivi izvori energije, http://oie.mingo.hr/ Agencija za znanost i visoko obrazovanje, https://www.azvo.hr/hr/ Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, http://www.apprrr.hr/ Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, http://bbzone.hakom.hr/ Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/ Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Sisak, http://www.hgk.hr/zupanijska- komora-sisak Sisačko-moslavačka županija, http://www.smz.hr/site/ Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije, http://www.zpusmz.hr/ Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije, http://zastita-prirode-smz.hr/ Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, http://turizam-smz.hr/ Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije, http://www.zuc-sk.hr/ Općina Donji Kukuruzari, http://www.donji-kukuruzari.hr/