Hrvatska Vodoprivreda ZAGREB I TRAVANJ/LIPANJ 2014

Hrvatska vodoprivreda ZAGREB I TRAVANJ/LIPANJ 2014. I BROJ 207 I GODIŠTE XXII. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

Posebno izdanje Poplave u Hrvatskoj Izdvajamo...

Rekordne oborine i vodostaji Svibanjska poplava županjske Posavine Veliko srce, u nevolji, ujedinilo Hrvatsku!

Aktivnosti sanacije proboja nasipa ∑ Rajevo Selo i Račinovci

Sava podivljala na 90. Desetljeće poplava u EU Razvoj sustava za Zaštita od poplava obljetnicu i svijetu prognoziranje poplava u suradnji s prirodom Nenad Reberšak ≈Boje vode√

Nenad Reberšak (1953. godine), umjetnički fotograf i fotoreporter, živi i radi u Zagrebu. Fotografi - jom se bavi 40 godina. Svakodnevno objavljuje life fotografi ju u Novom listu. Uz bogatu kolekciju portretne fotografi je domaćih i svjetskih državnika i političara, kao ≈zračni fotograf√ posjeduje i impozantnu kolekciju oko 25.000 zračnih fotografi ja iz svih predjela Hrvatske. Autor je dvadesetak samostalnih izložbi i sudionik više od stotinu skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Svoje radove 29. objavio je na mnogim naslovnicama publikacija i u knjigama te je autor nekoliko kalendara s motivima Zagreba, pejzaža Hrvatske i životinja i više stotina razglednica iz cijele Hrvatske. Dobitnik je mnogobrojnih domaćih, stranih nagrada i priznanja. Član je ULUPUH-a, počasni član CroArt photo Cluba Zagreb i član foto kluba Split. Od 1999. do 2007. godine obnašao je dužnost predsjednika Zbora fotoreportera HND-a.

Izložba pod nazivom ≈Boje vode√ postavljena u zgradi Hrvatskih voda predstavila je autora u čijim se fotografi jama razlijevaju boje u mekoći površine vode izmiješane majstorskim kistom valova i vjetra, a u napetim zrcalnim površinama odražavaju se slike prirode i čovjeka. Izložene fotografi je potvrda su riječi koje je izrekao autor na otvorenju svoje izložbe u ožujku 2014. godine u Galeriji Badrov, caffe galerija Crveno & crno u Zagrebu: ≈U školi su nas učili kako voda nema mirisa, okusa niti boje. Fotografi rajući vodu u potrazi za odrazom života u njoj, otkrio sam da je voda zapravo pre- puna boja. Stoga sam htio ove svoje životne spoznaje predstaviti i prenijeti svima u nadi da ćemo vodu naučiti bolje promatrati i cijeniti.√ Poštovani čitatelji,

koliko je život nepredvidiv i koliko nam iznenađenja može donijeti kada ih se najmanje nadamo, uvjerili smo se u pripremi ovoga broja, koji će po sadržaju i temi ostati u sjećanju mnogima. U pripremama za izradu ljetnog broja u kojem uvijek nastojimo predstaviti naš najljepši dio Hrvatske ∑ Ja- dran, dogodila se nezapamćena katastrofalna poplava u Slavoniji. Nije bilo dvojbe, odustali smo od lepršavog ljetnog broja i usmjerili sve svoje snage na pripremu ekskluzivnog tematskog izdanja o poplavama. Obilne kiše sredinom svibnja iznenadile su nas svojom silinom i rušilačkom snagom, pojavljujući se u kratkom vremenu donoseći toliku količinu vode u naše vodotoke da se zabilježeni vodostaji mjere sa stogodišnjom i tisućljetnom pojavnosti velikih voda. Negdje je borba s porastom vodostaja i izgradnjom zečjih nasipa bila prava utrka s vremenom i otvoren okršaj ≈prsa u prsa√ s dva vrlo ustrajna borca ∑ nabujalom rijekom i čovjekom. Na žalost, neka područja u Hrvatskoj nisu bila te sreće u obrani od nabujalih rijeka. Stanovnici unskog, moslavačkog, lipičko-pakračkog te požeškog kraja iskusili su koliko voda može biti snažna i nepredvidiva, jer pamtit će i zbrajati štete na poplavljenim domovima, razrušenim mostovi- ma i cestama. No, neusporedivo najgore iskustvo iskusili su stanovnici istočne Slavonije, ponajviše područja Cvelferije, jer mnogi su ostali bez domova, gospodarstava, usjeva, stoke, automobila i traktora, uspomena. Cijeli život okrenuo im se naglavačke, a sve u što su do tada ulagali, štedjeli i čuvali, nestalo je u jednom trenu pod silinom vode koja je dolazila iz pravaca puknuća nasipa u Rajevom Selu i Račinovcima. Kao da je Murphy baš upravo na tim lokacijama bilježio najcrnji scenario, sve se poklopilo onako kako nije trebalo. Nezapamćeni protoci u rijekama susjednih država, odroni i klizišta, natopljeno tlo od prethodnih kiša, oborine u iznadprosječnim količinama, brz porast vodostaja, premašene pojavnosti stogodišnjih i tisućljetnih velikih voda, natopljeni nasipi, žrtve. Posljedica, katastrofalna. Koliko je oborina palo, koliki su vodostaji izmjereni, kako se odvijala obrana od poplava, tko je bio uključen i s kojim zadatkom u obrani od poplava i sanaciji šteta, kakva nas budućnost čeka pojavom klimatskih promjena i sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika, kako doskočiti ovim promjenama i prilagoditi se novim uvjetima upravljanja vodama, samo su dio tema koje donosimo u ovom broju. Nikada kao do sada, nije bilo tako teško napisati uvodnik, dok s druge strane naši sugrađani iz istočne Slavonije osku- dijevaju u svemu, bez vlastitoga doma, razasutih obitelji i emocija. Nije lako pronaći riječi utjehe. Osjećaju se možda bespomoćno, no vjerujem kako će ih barem malo utješiti izvadak iz knjige Rukopis iz Akre, Paula Coelha: ≈U krugu života ne postoje ni pobjeda ni poraz: postoje samo promjene! A u tome krugu ne postoje ni pobjednici ni gubitnici: samo postaje koje svi moramo proći. Kada izgubimo bitku ili sve što mislimo da smo imali, preplavi nas tuga. Ali kad trenuci tuge prođu, otkrit ćemo pritajenu snagu što je svi nosimo u sebi, a ona će nas iznenaditi i uzdići nam samopoštovanje. Ogledajmo se tada oko sebe i kažimo: ≈Pre- živio sam!√. I naše će nas riječi obradovati. Neki ljudi proplakat će zbog svega što su izgubili, ali nikada neće sami sebe žaliti. Oni znaju da je nastupila stanka u bitci i da gube tek na trenutak. Jer nije najgore pasti, gore je ostati ležati na tlu. I samo onaj koji odustane je gubitnik. Svi ostali su pobjednici!√

Vaša urednica HRVATSKE VODE

Hrvatska vodoprivreda INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač: HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača: Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica: Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo: Doc. dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ. Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad. Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem. Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ. Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ. Stjepan Kamber, mag. ing. aedif. Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ. Helena Iveković, dipl. iur. Robert Kartelo, dipl. ing. građ. Dinko Polić, dipl. ing. građ. Fani Bojanić, dipl. ing. građ. Marinko Galiot, dipl. ing. građ. Dr. sc. Matija Franković, mag. ing. biol. Potopljena žuta perunika. Foto: Goran Šafarek Andreja Ribarić, dipl. ing. agr.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora. Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku 4 Proslov Generalnog direktora Hrvatskih voda reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva. 6 Proslov Ministra poljoprivrede Republike Hrvatske Ovitak: 9 Proslov Pomoćnika ministra poljoprivrede Goran Šafarek Republike Hrvatske Dizajn: 12 Rekordne količine kiša u Slavoniji i regiji Milivoj Milić 14 Velike vode donjeg toka rijeke Save tijekom svibnja 2014. Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb 17 Svibanjska poplava županjske Posavine 29 Županjski Armagedon Naklada: 31 Spašavao stvari, a život mu spasio HGSS! 2.500 primjeraka 33 Povijesni vodostaji u moslavačkom kraju Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za 36 Rekordni vodostaj rijeke Une dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš. 38 U epicentru vremenskih ekstrema Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema. 40 Kako je organizirana obrana od poplava u Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji Republici Hrvatskoj Drave. 43 DUZS sistem-integrator u obrani od poplava

I 2 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

SadržajHRVATSKA VODOPRIVREDA I BROJ 207 I TRAVANJ/LIPANJ 2014.

48 Mi smo HGSS! 81 Višenamjenski sustavi u vodnom 116 Hrvatsko-japanski projekt − doprinos 51 Pomoć i potpora Oružanih snaga RH gospodarstvu − odgovor na ublažavanju rizika od prirodnih poplavnom području klimatske promjene katastrofa 54 Aktivnosti sanacije proboja nasipa u 84 Sava podivljala na 90. obljetnicu 120 Zaštita od poplava u suradnji Rajevom Selu i Račinovcima 86 Povijesne poplave na području s prirodom 58 Osiguranje pitke vode na poplavljenim brodske Posavine 125 Gajna ∑ primjer suživota čovjeka s područjima 88 Velika poplava u Zagrebu 1964. prirodom i poplavama 61 Ministarstvo će vratiti poljoprivredu i godine 129 Poplavna područja Hrvatske u ulozi stočarstvo u poplavljenu županjsku 96 Pojava oborinskih ekstrema s osvrtom očuvanja prirode i obrani od poplava Posavinu na poplave 138 Revitalizacija rijeke Drave − doprinos 67 Procjena šteta i sanacija zgrada 101 Desetljeće katastrofalnih poplava u obrani od poplava 68 Sanacija poplavljenih područja − kamo EU i svijetu 141 Pomaganje u poplavama 3 sa 117.000 m otpada 104 Analiza utjecaja klimatskih promjena 142 Publikacije na poplave rijeke Save 69 Veliko srce, u nevolji, ujedinilo je 144 Javnozdravstveni savjeti nakon poplave Hrvatsku! 106 Završen Twinning projekt 73 Uzroci formiranja otvora u 110 Razvoj sustava za prognoziranje hidrotehničkim nasipima poplava 76 Veliki vodni val u rušilačkom pohodu 113 Daljinska istraživanja u monitoringu na dravski nasip 2012. godine poplava

I 3 I HRVATSKE VODE I Proslov Generalnog direktora Hrvatskih voda

mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ. generalni direktor Hrvatskih voda

Poštovani čitatelji,

obzirom da smo ovaj broj časopisa ≈Hrvatska Svakodnevno su rađena i ažurirana dnevna iz- vodoprivreda√ posvetili temama o poplavama vješća Centra (u 9, 15 i 22 sata) što pokazuje koje su obilježile mjesec svibanj 2014. godine, da smo bili svjesni ozbiljnosti situacije. Ulaga- cilj mi je približiti čitateljstvu Sustav obrane od njem nadljudskih napora u koordinaciji oko ka- poplava koji je bio izuzetno angažiran na po- tastrofalne poplave djelatnici Hrvatskih voda bili dručju rijeke Save u Brodsko-posavskoj i Vuko- su na raspolaganju 24 sata dnevno, organizirala varsko − srijemskoj županiji. su se dežurstva i obilasci nasipa, crpnih stanica te se je svakodnevno koordiniralo sa jedinicama Navedeni Sustav obrane od poplava čine nasipi, lokalne samouprave, DUZS-om, stanovnicima oteretni kanali, ustave i crpne stanice. Ukupno pogođenih područja. Također, u obrani od pona rijeci Savi, od Slavonskog Broda pa do grani- plava sudjelovali su i Ministarstvo obrane, Hr- ce sa Republikom Srbijom, izgrađeno je 214 km vatska vojska, Veterinarska inspekcija, HGSS, nasipa. Isti ti nasipi projektirani su na 100 godiš- Vatrogasne postrojbe, Policija, Hrvatski crveni nju veliku vodu (uvećano za 1,2 metra nadviše- križ, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo graditelj- nja na nasipima), što na žalost nije pomoglo u stva, Ministarstvo poljoprivrede, volonteri, razli- zaustavljanju velikih voda, obzirom da su velike čite udruge i drugi. vode premašile povijesne maksimume zbog izuzetno nepovoljnih vremenskih neprilika u regiji i Tijekom provođenja radnji i mjera obrane od po- desnom zaobalju rijeke Save uz pojavu velikih plava, angažirani su ljudi i materijalna sredstva voda koje su došle pritokama Save iz susjedne Hrvatskih voda i licenciranih tvrtki, pa je tako u Bosne i Hercegovine čineći nezapamćene štete obrani angažirana teška mehanizacija: 25 ba- i ostavljajući za sobom ljudske žrtve na tom po- gera, 8 buldozera, 30 traktora, 50 kamiona, 11 dručju. Uz činjenicu da je prethodno razdoblje pokretnih crpki većeg kapaciteta, 3 labudice te u kojem je tlo bilo zasićeno vodom i nije moglo brojna druga mehanizacija. prihvatiti nove oborine, novopridošlo nepovoljno Kako bi spriječili daljnje poplavljivanje na po- vremensko događanje u svibnju s velikim količi- dručju Brodsko-posavske i Vukovarsko − sri- nama oborina u vrlo kratkom razdbolju u konač- jemske županije, utrošeno je 1.500.000 ko- nici je rezultiralo nezapamćenim vodostajima mada vreća s pijeskom, 15.000 m3 materijala koji su bilježeni duž donjeg sliva rijeke Save. Za (pijeska,šljunka, tucanika), 50 komada beton- primjer bih naveo zadnji veliki vodostaj u Županji skih cijevi, 35 komada geomembrana, 7.000 koji je bio zabilježen 1970. godine, a bio je niži kg PVC folija i 15.000 m2 geotekstila. Na loka- za 130 cm od vodostaja aktualnog vala iz svib- ciji prodora nasipa u Rajevom Selu izveden je nja ove godine. prednasip od jumbo vreća uz pomoć Hrvatske Centar obrane od poplava Hrvatskih voda pratio vojske i njihovih pontona. je, u 24-satnom dežurstvu, hidrometeorološke Naravno, sve ovo bila su hitna rješenja kako bi prilike na dijelu sliva Save pogođenom velikim se spriječilo daljnje plavljenje. Obzirom da nas vodostajima. Svakodnevno su rađene prognoze čeka velika i sveobuhvatna sanacija posljedica na temelju podataka mjernih postaja Hrvatskih katastrofalne poplave, Hrvatske vode će, nakon voda, a dva dana prije pojave maksimuma vala, utvrđivanja niza građevinskih i negrađevinskih Centar je najavio porast vodostaja na tom do- mjera, unaprijediti sustav obrane od poplava njem toku Save. ne samo na području Brodsko-posavske i Vu-

I 4 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Foto: VGI Brodska Posavina

kovarsko-srijemske županije, već na cijelom po- nih građevina u funkcionalno stanje na savskom dručju Republike Hrvatske. području, prosječno se godišnje, za te namjene, izdvaja oko 220 mil. kuna, a za cijelu Hrvatsku – Naglasio bih da Sustav obrane od poplava na 455 mil. kuna. Naravno, ovo je samo usporedba slivu Save, čine osim nasipa i sedam velikih ni- veličine obujma ﬁ nancijskih sredstva koja se ko- zinskih retencija (Žutica, Lonjsko Polje, Opeka, riste u Sustavu obrane od poplava. Trstik, Mokro Polje, Odransko polje, retencija Zelenik) ustave i crpne stanice, te rasteretni U slijedećem razdoblju nas čeka veliki posao da i oteretni kanali. Dužina nasipa na slivu Save putem stručnih i materijalnih angažmana kroz iznosi oko 2.000 km, a sedam nizinskih retencija Sustav obrane od poplava osiguramo potrebnu mogu prihvatiti oko 1.8 mlrd. m³ vode. Tako- i potpunu zaštitu naših domova, njiva, stoke i đer, na navedenom slivu izgrađene su 32 crpne onog najvažnijeg − ljudskog života. stanice, a dužina rasteretnih i oteretnih kanala I za kraj dozvolite mi da u svoje osobno ime i u iznosi oko 500 km. Dakle, za održavanje i funk- ime Hrvatskih voda izrazim iskreno suosjećanje cioniranje Sustava potrebna su velika ﬁ nancijska sa obiteljima nastradalih u ovoj nezapamćenoj sredstva. poplavi koja je zahvatila područje donjeg sliva Za primjer ću navesti da za preventivno održava- rijeke Save. nje vodotoka, u protočno stanje i stavljanje vod-

I 5 I HRVATSKE VODE I Proslov Ministra poljoprivrede Republike Hrvatske

Tihomir Jakovina, dipl. ing. agr. Ministar poljoprivrede i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskih voda

Poštovani čitatelji,

Svibanj 2014. u Hrvatskoj obilježile su neza- zabilježen je 19. siječnja 1970. Priroda je još pamćene poplave u slivu rijeke Save katastrofal- jednom pokazala svoju neumoljivu ćud. nih razmjera: zahvaćen je velik broj stambenih, Sustav obrane od poplava na Savi čine nasipi, gospodarskih i poslovnih objekata, poplavljeno oteretni kanali, ustave i crpne stanice. Za zaštitu je više od 11.000 hektara poljoprivrednog ze- od velikih voda Save na području Vukovarsko – mljišta na više od tisuću poljoprivrednih gospo- srijemske županije izgrađeno je 68 km nasipa, a darstava. Vlada Republike Hrvatske je izglasala na području Brodsko − posavske županije 146 niz mjera pomoći stanovništvu na poplavama km nasipa, ukupno 214 km nasipa. Odvodnju pogođenom području. Stanje na poplavnim po- zaobalja Save osigurava 10 crpnih stanica, ka- dručjima moglo bi se usporediti s onim nakon paciteta 74 m³/s. katastrofalne poplave koja je 1964. godine pogodila Zagreb. Nasipi su građeni još krajem 19. stoljeća, a tijekom godina su sanirani i rekonstruirani. Kriterij I dok se zbrajaju iznosi štete, čim uvjeti na te- za dimenzioniranje savskih nasipa je 100 godiš- renu to dopuštaju tj. čim se voda iz pojedinih nja velika voda uvećano za sigurnosno nadviše- dijelova poplavljenih naselja povuče, nadležne nje od 1,2 metra. Treba reći i da brojne, ranije službe omogućavaju i pomažu stanovnicima da i starije izgrađene dionice nasipa, nemaju ovo obiđu svoje domove i počnu s čišćenjem kuća i nadvišenje. dvorišta uz strogo poštivanje uputa u cilju sprje- čavanja razvoja zaraznih bolesti. Kao posljedica velikih voda, koje su značajno premašile povijesno maksimalne velike vode, Javnost se pita kako je moguće da se to dogo- na pojedinim dijelovima zaštitnih nasipa došlo dilo, špekulira se da li se moglo spriječiti proboj je do procjeđivanja nasipa, što se adekvatnim nasipa kod Rajevog Sela. Stručno povjerenstvo mjerama uspjelo održavati pod kontrolom. Iz- sastavljeno od domaćih i inozemnih stručnja- gradnjom zečjih nasipa, nadvisivane su dionice ka će uskoro dati odgovor na ovo pitanje, no gdje su nasipi preniski. Radi se o nekoliko de- nepobitna je činjenica da su poplavni događa- setaka podvira i oko 15 km nasipa koji su vre- ji u posljednje vrijeme sve učestalija pojava ne ćama nadvišeni. Hrvatske vode upravljaju nave- samo u Hrvatskoj, nego u Europi pa i u cijelom denim objektima, u smislu godišnjeg redovnog svijetu kao i da se prema dosadašnjim prora- održavanja, ali i potrebnih sanacija i rekonstruk- čunima vjerojatnosti pojave, u ovom slučaju cija te su i u ovom događaju angažirani svi ras- radilo se o velikoj vodi povratnog razdoblja ve- položivi kapaciteti. Međutim, treba istaknutu da ćeg od 1000 godina. Državni hidrometeorološki su za stavljanje ovog sustava u punu funkciju zavod Republike Hrvatske je 17. svibnja 2014. potrebna velika ﬁ nancijska sredstva koja je, uz izmjerio protok u Slavonskom Šamcu od 6.008 ostale obveze, teško osigurati. m3/s, dok je u povijesti najveći zabilježeni protok na vodomjernoj postaji Županja, nizvodno U takvoj konstelaciji događaja, ni u jednom od Slavonskog Šamca, iznosio 4.161 m3/s, a trenutku ne umanjujući razmjere tragedije koju

I 6 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Foto: Nenad Reberšak

proživljavaju stanovnici poplavljenih područja, Odmah je započeta sanacija nasipa kod Raje- moramo biti svjesni da su postojeći nasipi gra- vog Sela, a u pripremi je aplikacija Fondu soli- đeni na temelju proračuna za povratno razdoblje darnosti Europske unije za troškove vezane uz od 100 godina te da se u postojećoj studijskoj sanaciju posljedica ove velike prirodne nepogo- dokumentaciji navodi da sve velike vode veće de. Utvrđen je i niz građevinskih i negrađevin- od 100 godišnjih, mogu izazvati proboj sustava. skih mjera kojima će se unaprijediti sustav obra- Upravo se to dogodilo kod ovog vodnog vala. ne od poplava na cijelom području Republike Hrvatske. Obzirom na uočene klimatske trendove na ža- lost je moguće da ćemo sličnim vremenskim Na izvanrednoj sjednici Vlade Republike Hrvat- neprilikama u budućnosti sve češće svjedočiti. ske održanoj 22. svibnja 2014. godine u Župa- Istovremeno, baš kao i uzvodne europske dr- nji, između ostalog, potvrđene su odluke usmje- žave koje su prije godinu dana pretrpjele veli- rene na naknadu štete za uginulu stoku, sjeme, ke štete u poplavnim događajima, morat ćemo mineralno gnojivo i gorivo za ponovnu sjetvu, preispitati učinkovitost klasičnih modela obrane kao i otpis zakupnine i naknada te koncesije za od poplava i učiniti sve da prilagodimo postojeći korišteno poljoprivredno zemljište u vlasništvu sustav reagiranja ovim novim uvjetima što po- Republike Hrvatske stanovnicima poplavljenih drazumijeva npr. zabranu naseljavanja zona za područja. Ukupan doprinos Vlade Republike koje postoji značajan rizik od poplava, gradnju Hrvatske saniranju stanja u okviru ovih mjera objekata koji su prilagođeni za slučaj plavljenja, procjenjuje se na 50 − 55 milijuna kuna. preispitivanje kapaciteta prirodnih retencija. Također, na Ministarskom sastanku koji je 16. Što je poduzeto kako bi se pomoglo poplavlje- lipnja 2014. održan u Beogradu, utvrđeni su nim područjima? konkretni koraci kako bi se aktivirali mehanizmi

I 7 I HRVATSKE VODE I Proslov Ministra poljoprivrede Republike Hrvatske

Foto: Nenad Reberšak

predviđeni Okvirnim sporazumom o slivu rijeke bi se posljedice što prije sanirale i ljudima omo- Save − stupanje na snagu Protokola o zaštiti od gućio normalan život. Vlada Republike Hrvatske poplava uz Okvirni sporazum, što će biti mo- intenzivno radi i učinit će sve da pomogne sta- guće kad isti ratifi ciraju Srbija i Slovenija, kao i novnicima ugroženih područja da se što prije kako bi se utvrdile potrebe država i unaprijedio vrate u svoje obnovljene domove, a tamošnjim sustav razmjene informacija i uzbunjivanja prili- poljoprivrednicima da što prije stanu na vlastite kom sličnih događaja u slivu. noge i uđu u svoja polja. Osim navedenoga, Ministarstvo poljoprivrede Uzevši u obzir sve navedeno, neupitno je da je poduzelo je i određene korake u olakšavanju pitanje obrane od poplava prioritetno kao i pro- fi nancijskih obveza stanovnicima poplavljenih vedba svih mjera s tim u vezi te će ono imati područja, pravnim i fi zičkim osobama. Između prednost u daljnjim planovima jer je svako ula- ostalog, u postupku donošenja su oslobođenja ganje u preventivne mjere zapravo sprječavanje od plaćanja naknade za uređenje voda, nakna- ili barem ublažavanje potencijalne daleko veće de za korištenje voda i naknade za zaštitu voda. štete. Za sanaciju posljedica ove prirodne katastrofe trebat će jako puno volje, znanja i energije kako

I 8 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Dražen Kurečić, dipl. ing. agr. Pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Hrvatske Međunarodna vodnogospodarska suradnja u području zaštite od poplava

Republika Hrvatska, kao što je poznato, ima bo- va prognoziranja, upozoravanja i uzbunjivanja na gatu vodnogospodarsku suradnju kako bilateral- opasnost od poplava u slivu rijeke Save, predvi- nu, sa susjednim državama Mađarskom, Bosnom đa i razmjenu informacija značajnih za zaštitu od i Hercegovinom, Slovenijom i Crnom Gorom, tako poplava. Navedeni Protokol nije stupio na snagu i multilateralnu suradnju, između ostalog, suradnju budući da isti još nisu ratiﬁ cirale Srbija i Slovenija, na slivovima Dunava i Save. Pitanje zaštite od po- dok je Republika Hrvatska isti ratiﬁ cirala 22. stu- plava neizostavan je dio ove suradnje. Posljednjih denog 2012. godina bilježimo tendenciju porasta pojave klimat- Temeljem Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save skih ekstrema. Jednim svojim dijelom ovi ekstre- predviđeno je donošenje Protokola o iznenad- mi se manifestiraju u obliku obilnih oborina, koje nim situacijama čija svrha je sprječavanje, pri- posljedično uzrokuju poplave koje, poput ove po- premljenost, odgovor i uzajamna suradnja stra- sljednje u svibnju 2014. imaju čak i katastrofalne posljedice. Upravo na potonjem primjeru se poka- naka Protokola u slučaju iznenadnih situacija u zalo zašto je bitno imati uspostavljene odnose sa slivu rijeke Save, uključujući prirodne nepogode, drugim državama. U sustavu obrane od poplava između ostalog upravo poplave. Vlada Republi- pravovremena informacija o dolasku vodnog vala, ke Hrvatske je 19. svibnja 2011. donijela Odluku uopće mogućnosti porasta vodostaja od iznimne o pokretanju postupka za sklapanje navedenog je važnosti, osobito radi izbjegavanja najgorih po- Protokola, međutim do pregovora i potpisivanja sljedica − ljudskih žrtava, u slučajevima kada je ovog Protokola nije došlo budući da sve Strane potrebno izvršiti evakuaciju. Ovo je naravno naj- gori scenarij, no i direktan odgovor i jasna poruka na pitanja zašto ulažemo sredstva u sustave obrane od poplava, zašto princip solidarnosti i zašto je potrebno neprestano raditi na unaprjeđi- vanju postojećeg sustava dostave i razmjene podataka, ranog uzbunjivanja kao i na drugim mjerama vezanim uz obranu od poplava sa susjednim državama. Kao što je već spomenuto, Republika Hrvatska je uz Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Srbiju, stranka Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save, potpi- sanog u Kranjskoj Gori, 3. prosinca 2002. (Narod- ne novine- Međunarodni ugovori, broj 14/2003). Temeljem ovog Sporazuma, a pod okriljem Me- đunarodne komisije za sliv rijeke Save, izrađen je Protokol o zaštiti od poplava uz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, potpisan u Gradišci, BiH, u prigodi obilježavanja Dana rijeke Save 1. lipnja 2010. godine, koji također, uz izradu Plana upravljanja rizicima od poplava i uspostavu susta-

I 9 I HRVATSKE VODE I Proslov Pomoćnika ministra poljoprivrede Republike Hrvatske

Okvirnog sporazuma, preciznije Bosna i Hercego- gospodarskim odnosima između Vlade Republike vina, nije provela odgovarajuću nacionalnu proce- Hrvatske i Vlade Republike Mađarske (Narodne duru i izvijestila Tajništvo Komisije o spremnosti za novine- Međunarodni ugovori broj 10/1994), Ugo- pregovore. vor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade BiH Upravo na tragu navedenog, na Ministarskom o uređenju vodnogospodarskih odnosa (Narod- sastanku održanom 16. lipnja 2014. u Beogradu ne novine − Međunarodni ugovori broj 12/1996), utvrđeni su konkretni koraci kako bi se aktivirali Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade mehanizmi predviđeni Okvirnim sporazumom o Republike Slovenije o uređivanju vodnogospo- slivu rijeke Save − stupanje na snagu Protokola darskih odnosa (Narodne novine- Međunarod- o zaštiti od poplava uz Okvirni sporazum te kako ni ugovori broj 10/1997) i Ugovor između Vlade bi se utvrdile potrebe država i unaprijedio sustav Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore razmjene informacija i uzbunjivanja prilikom sličnih o međusobnim odnosima u području upravljanja događaja u slivu. vodama (Narodne novine- Međunarodni ugovori broj 1/2008). Republika Hrvatska je i stranka Konvencije o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav Uz osnovne odredbe sadržane u svakom od na- potpisane 29. lipnja 1994. u Soﬁ ji. Za provedbu vedenih ugovora o suradnji vezano uz obranu od Konvencije osnovana je Međunarodna komisija poplava i razmjenu podataka, što je odgovarajući za zaštitu rijeke Dunav (International Commission pravni temelj i za daljnju razradu oblika suradnje u for the Protection of the Danube River - ICPDR) ovom području, posebno je zadovoljstvo istaknu- sa sjedištem u Beču. Pod okriljem ove Komisije ti da je krajem ožujka 2014. u Zagrebu održano trenutno je u tijeku izrada Plana upravljanja rizici- zasjedanje Stalne hrvatsko-slovenske komisije za Posljednji ma od poplava za sliv Dunava u okviru jedne od vodno gospodarstvo i to nakon višegodišnjeg us- poplavni dogaÿaji radnih skupina ICPDR-a, Ekspertne grupe za po- poravanja suradnje zbog Arbitražnog spora oko su više nego plave. granice između dviju država. Pri tome svakako ikad privukli treba naglasiti da je slovenska strana omogućila Osim navedenog, od iznimne su važnosti bi- pozornost na pristup hrvatskoj strani rezultatima prognostičkog lateralni vodnogospodarski sporazumi koji sustava Sava Soča temeljem Sporazuma između potrebu jaþanja predstavljaju pravni temelj za međunarodnu su- ARSO-a i Hrvatskih voda od siječnja 2013., što i unaprjeÿivanja radnju bilateralnih vodnogospodarskih komisija (i meÿunarodne potkomisija), između ostalog, i po pitanju zaštite je preduvjet za daljnji razvoj takvog prognostičkog suradnje u od poplava, u kojima je osobito važna razmje- sustava u Republici Hrvatskoj. podruþju zaštite na podataka o vodostajima i s tim u vezi sustav Komisija je dala punu podršku razvoju hidroloških od poplava. ranog dojavljivanja, a to su: Sporazum o vodno- prognostičkih modela na međudržavnim slivovima

I 10 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Foto: D. Vukadinoviü

i ostalim slivovima u Republici Sloveniji i Republici vatska i Republika Srbija do sada nisu sklopile bi- SLIKE Hrvatskoj, kao negrađevinskih mjera upravljanja lateralni sporazum o vodnogospodarskoj suradnji Nenad Reberšak rizicima od poplava sukladno Direktivi o procjeni koji bi, kao što je to slučaj kod sličnih ugovora sa i upravljanju rizicima od poplava (2007/60/EC), i ostalim susjednim državama Republike Hrvatske, to kroz unaprjeđenje suradnje i razmjene hidro- između ostalog, uređivao i pitanje razmjene poda- meteoroloških podataka te meteoroloških i hidro- taka i informacija o poplavama. Treba naglasiti da loških prognoza u digitalnom obliku u stvarnom inicijativa za sklapanje takvog sporazuma/ugovora vremenu. Ove aktivnosti će se provoditi u sklopu postoji te da je početkom godine hrvatska strana Potkomisije za količinu voda, radne grupe za hi- izložila svoj prijedlog Ugovora na sastanku koji je drološko prognoziranje. Komisija je također po- održan u Beogradu 3. ožujka 2014. Trenutni za- držala pripremu i provedbu projekata vezanih na stoj u pregovorima uzrokovan je činjenicom da su unapređenje sustava za praćenje, analize i uprav- se u Srbiji održavali izbori te je početkom svibnja ljanje vodnim okolišem i rizicima od poplava i suša formirana nova Vlada pa je za očekivati, nastavak za suﬁ nanciranje iz strukturnih fondova Europske pregovora. U dosadašnjim pregovorima približena unije. su stajališta o opsegu sporazuma/ugovora. Obzi- rom da su poplavni događaji u obje države te Bo- Međunarodna vodnogospodarska suradnja u ko- sni i Hercegovini uzrokovali štete gotovo nesagle- ordinaciji sa tijelima nadležnim za hitne situacije i divih razmjera, 24. svibnja 2014. godine je održan spašavanje, ima i svoju praktičnu stranu: tako je stručno-operativni sastanak hrvatskih i srpskih zahvaljujući suradnji Ministarstva poljoprivrede, stručnjaka kako bi se razmijenile informacije te ko- Hrvatskih voda i Državne uprave za zaštitu i spa- ordinirale aktivnosti vezane uz posljedice poplava. šavanje u veljači 2014. pribavljena donacija vreća Iz svega navedenog razvidno je da je međunarod- za pijesak za obranu od poplava od nadležnih tije- na suradnja, dragocjen element u prognoziranju, la susjednih država i to 100.000 vreća od Mađar- uzbunjivanju i poduzimanju mjera obrane od po- ske te 50.000 vreća od Republike Slovenije, dok plava te je vrijedno uložiti dodatne napore u njeno je hrvatska strana pomogla Mađarskoj tijekom unaprjeđivanje i uspostavu. obrane od poplava u 2012. godini sa 100.000 polipropilenskih vreća za pijesak neophodnih za nadvišenja nasipa. Posljednji poplavni događaji su više nego ikad privukli pozornost na potrebu uspostave bilateralnih vodnogospodarskih odnosa sa Republikom Srbi- jom. S tim u vezi treba istaknuti da Republika Hr-

I 11 I HRVATSKE VODE I Rekordne količine kiša u Slavoniji i regiji REKORDNE KOLIČINE KIŠA U SLAVONIJI I REGIJI

Tanja Renko, dipl. ing. Mjesec svibanj 2014. godine bit üe pamüen po našim podruþjem nema izraženih frontalnih katastrofalnoj poplavi koja je zahvatila pod- sustava veü se nad Hrvatskom zadržava polje ruþje Posavine, odnosno donji tok rijeke Save malo sniženog tlaka zraka. Zbog približavanja te izazvala nezapamüene štete, ali nažalost i i produbljavanja doline u polju tlaka sa zapa- ljudske žrtve. Nakon ovakvih ekstremnih vre- da kontinenta u jugozapadnoj visinskoj struji u menskih prilika þesto se otvara pitanje u kojoj naše predjele kao i na podruþje Balkana konti- su mjeri ovakve pojave posljedica globalnog nuirano pritjeþe vlažan i nestabilan zrak. klimatskog zatopljenja. Naime, ne samo u Hr- Prelaskom visinske doline tlaka zraka preko vatskoj veü u cijeloj Europi i u þitavom svijetu Alpa u srijedu 14.5.2014. malo iza ponoüi, nad ekstremne vremenske prilike sve eš e popu- þ ü južnim se Jadranom i nad Balkanskim poluo- njavaju medijski prostor. Iako je upravo lakše tokom prizemno zatvara ciklona i uz nju je ve- širenje informacija i njihova dostupnost, jedan zana hladna fronta, a s daljnim približavanjem od razloga zašto sve þešüe slušamo o njima, visinske doline i pritjecanjem sve hladnijeg svakako treba naglasiti da üe jedna od poslje- zraka sa sjevera kontinenta ona se postupno dica globalnog zatopljenja biti i poveüan broj produbljuje te se i u višim slojevima atmosfe- opasnih vremenskih pojava. re zatvara ciklona, a njezino se središte nalazi Ovim tekstom želi se ukratko opisati sinoptiþke nad srednjim Jadranom i susjednom BiH. Ciklo- uvjete i procese koji su doveli do ekstremnih na svoj vrhunac dostiže po visini upravo 15. 5. koliþina kiše u vrlo kratkom vremenu, a pri tom i 16.5.2014., pri þemu se njezin centar malo Sinoptiþka analiza je u mnogim mjestima, osobito susjedne Bosne pomiþe prema sjeveroistoku, i upravo njezina stacionarnost donosi u ta dva dana oborine na vremenske situacije i Hercegovine, pala i koliþina kiše koja uvelike usko podruþje Hrvatske, te osobito BiH i Srbi- opisuje uvjete i nadmašuje srednje mjeseþne koliþine oborina za mjesec svibanj. je. Ciklona crpi vlagu iz Sredozemlja i iz Crnog procese koji su mora, a kako sa sjevera povlaþi hladniji zrak u doveli do rekordnih Prizemna i visinska sinoptiþka analiza višem gorju pada i snijeg. Procesi u toj dubokoj koliþina kiše i cikloni, koja se prostire kroz cijelu troposferu, U ponedjeljak 12.5.2014. prolaskom hladne poplava u Slavoniji vrlo su intenzivni i zbog þinjenice da se os ciklo- fronte stiže hladniji zrak, posebice na podruþje i regiji u razdoblju ne postavlja uspravno, što znaþi da se središte središnje i istoþne Hrvatske, i to osobito u višim visinske ciklone nalazi gotovo toþno iznad sre- od 14.05. do slojevima atmosfere. No, nakon prolaska spo- dišta prizemne. 18.05.2014. menute fronte sve do srijede rano ujutro nad Dana 15.5.2014. centar prizemne ciklone se malo vraüa na zapad (slika 1., slika 2.), a vid- ljive su i izražene razlike u tlaku zraka izmeÿu spomenute ciklone i polja visokog tlaka zraka nad zapadnom Europom. Zbog njih su vremenske prilike bile dodatno nepovoljne. Izuzev ekstremnih koliþina oborina koje su pale sa spomenutom ciklonom, otežano stanje bilo je i zbog niskih temperatura, osjetno nižih od prosjeka za doba godine te vrlo jakog, na udare i olujnog vjetra. U razdoblju od 12. do 18.5.2014. najviše je kiše palo na podruþju Kutjeva, 163,7 litre po þetvor- nom metru, a nakon njega slijedi Županja s 117,9 te Lipik sa 114,5 litara (slika 3.). Najviše je kiše na podruþju Slavonije palo upravo 15. i 16.5., dakle u dva dana. Primjerice u Osijeku je u 48 sati palo 72,6 litara po þetvornom metru, a prosjeþna mjeseþna koliþina oborine za taj grad za mjesec svibanj iznosi 69,7 litara po þetvornom metru. Valja spomenuti da je ovom dogaÿaju pretho- Prizemna analiza tlaka zraka i položaj frontalnih sustava 15.05.2014. 08 sati dilo takoÿer dugotrajno razmjerno kišno razdo-

I 12 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Satelitska slika. Izvor: EUMETSAT, 16.05.2014. 00 UTC

blje i zbog toga je zemlja veü bila popriliþno 24- satna koliþina oborine (mm) po danima zasiüena vlagom. U istom razdoblju štetu je po Jadranu i u unu- trašnjosti þinio vjetar. Primjerice, na automatskoj postaji Zagreb Griþ najjaþi udar vjetra izmjeren je 15.05.2014. u 21:53sati i bio je oko 100 km/h, a u Makarskoj je bura dostizala brzinu i do 115 km/h. Srušenih stabala bilo je po Dalmaciji te osobito u najsjevernijim kopnenim krajevima i u Slavoniji. Mjestimice su letjeli i krovovi, a u Osijeku je bio prekinut tramvajski promet zbog pada stabala na elektriþne vodo- ve.

Zakljuþak Ove smo godine veü bili svjedoci dvjema ekstremnim vremenskim situacijama koje su do- vele do ogromnih šteta pa þak i ljudskih žrta- va. Nakon ledene kiše u veljaþi koja je donijela velike gubitke na podruþju Gorskog kotara u svibnju je podruþje Slavonske Posavine zadesila poplava kakva se ne pamti. Poplavu je pro- Ukupna oborina (mm) za razdoblje od 12. do 18. svibnja 2014. uzroþila duboka ciklona s kojom je u dva dana pala rekordna koliþina kiše u mnogim mjestima u regiji. Osim velike koliþine oborine poplavi je prethodilo i dugotrajno kišno razdoblje uslijed þega je tlo veü bilo zasiüeno vodom. Kako üe kao posljedica globalnog zagrijavanja ekstremne odnosno opasne vremenske prilike biti sve þešüe, sve se više naglašava potreba usklaÿivanja svih djelatnosti s klimatskim obi- lježjima i posebnostima pojedinih podruþja. Naroþito je znaþajno pravovremeno informiranje o nadolazeüim vremenskim prilikama, posebice u obliku upozorenja na opasne vremenske pojave, što je jedna od osnovnih zadaüa Državnog hidrometeorološkog Zavoda. Q

I 13 I HRVATSKE VODE I Velike vode donjeg toka rijeke Save tijekom svibnja 2014.

Hidrološka postaja Sava-Gunja 17.5.2014. VELIKE VODE DONJEG TOKA RIJEKE SAVE TIJEKOM SVIBNJA 2014. mr. sc. Abdulaj Roberta Uvod koliko dana, što je na tim podruþjima rezultiralo katastrofalnim poplavama, najveüim u Miković Nataša dipl. ing. Sredinom svibnja 2014. je u donjem dije- do sada zabilježenoj povijesti. Oskoruš Dijana dipl. ing. lu toka rijeke Save došlo do velikih poplava dr. sc. Vujnović Tatjana zbog intenzivnih oborina uzrokovanih višed- Rijeka Sava izvire u slovenskim Alpama, a u nevnim zadržavanjem jake i duboke ciklone Beogradu utjeþe u Dunav. Najdužim svojim iznad jugoistoþne Europe. Bosna i Hercego- dijelom teþe kroz RH i þini sjevernu državnu vina, Srbija te istoþna Hrvatska primile su granicu BiH prema RH. Iz slike 1. je vidljivo velike koliþine kiše, više od 200 litara u neda veüi dio podruþja BiH pripada crnomor- Rezultati skom slivu (75,7%) tj. da se veüina vodoto- mjerenja koje je ka ulijeva u Savu. Boje u podlozi prikazuju izvršio Državni nadmorske visine sliva: zelena-najniže do plava-najviše. hidrometeorološki zavod na Dana 11. svibnja 2014. je na veüem dije- hidrološkim lu BiH koliþina vlage u tlu iznosila 60-100% (Slika 2) što je posljedica „vlažnog“ do postajama donje „ekstremno vlažnog“ travnja 2014. i obil- Save pokazuju do nih oborina poþetkom svibnja (http://www. sada nezabilježene rhmzrs.com/assets/images/meteorologija). ekstremne vrijednosti u vodostajima, Satelitska snimka vlage u tlu (%) 11.5.2014. brzinama toka i u 21:20 h (Advanced Scatterometer) © EUMETSAT (2014). protocima.

I 14 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Sliv rijeke Save s najvažnijim pritokama i mjernim postajama. Izmjerene protoke na šest mjernih postaja s izmjerenim vodostajima Izvor: dr. sc. Tatjana Vujnoviü

Hidrološka mjerenja vodostaja i Tablica 1: Hidrološki podaci o zabilježenim satnim vrijednostima vodostaja protoka rijeke Save mjernih postaja za mjesec svibanj 2014. godine

U razdoblju od 14. do 18. svibnja 2014. Šifra Ime stanice Vodotok Kota „0“ u m n/m na hidrološkim postajama donje Save registrirani su najveüi vodostaji u povijesti 3179 Davor Sava 82,594 mjerenja. Apsolutno najveüi vodostaji na 3177 Slavonski Kobaš Sava 82,690 postajama Slavonski Brod, Slavonski Ša- 3098 Slavonski Brod Sava 81,800 mac, Županja i Gunja izravna su posljedica 3101 Slavonski Šamac Sava 80,696 ekstremnog dotoka rijeke Bosne (procjena protoka Q 3500 m3/s), Vrbasa (procjena 3211 Županja Sava 76,277 protoka Q 2000 m3/s) i Une. 3416 Gunja Sava 74,324 Tijekom trajanja poplavnog vala izvršeno je pet vodomjerenja na promatranom podruþ- Tablica 2: Rezultati vodomjerenja tijekom trajanja poplavnog vala prikazani ju. U nastavku dajemo pregled vodomjere- prema vremenskoj sljedivosti nja na postaji Slavonski Šamac. Sred. Hidrološka Vrijeme Vodostaj Protok Datum brzina Mjerni uređaj stanica mjerenja cm m3/s m/s 16.05.2014. Gunja 12:19 1038 0,83 3806,52 ADCP RiverRay 17.05.2014. Gunja 14:36 1173 0,81 4621,01 ADCP RiverRay 17.05.2014. Slavonski Šamac 17:38 888 1,32 6007,96 ADCP RiverRay 21.05.2014. Slavonski Kobaš 9:59 875 0,85 2922,39 ADCP RG WH 23.05.2014. Slavonski Brod 10:51 808 0,9 2917,70 ADCP RG WH

Zakljuþak Rezultati mjerenja koje je izvršio DHMZ – Služba za hidrologiju na hidrološkim postajama donje Save pokazuju do sada nezabilježene ekstremne vrijednosti u vodostajima, brzinama toka i protocima. Sasvim sigurno je da ovakav dogaÿaj koji odgovara povratnom periodu PP = 1000 godina (slika 7) treba biti predmet detaljne analize. Takoÿer, ukazuje na potrebu bolje suradnje svih susjednih zemalja u razmjeni meteoro- loških i hidroloških informacija kako bi se na vrijeme mogle predvidjeti ovakve ekstremne SLIKE pojave i što je moguüe više ublažiti njihove štetne posljedice. Ivan Oskoruš

Sava-Gunja, poþetak mjerenja 17.5.2014. u 14.30 h Nastavak na sljedeüoj stranici >>>>>

I 15 I HRVATSKE VODE I Velike vode donjeg toka rijeke Save tijekom svibnja 2014.

Mjerenje protoka sa mosta u Slavonskom Šamcu 17.5.2014.

Tablica 3: Rezultati mjerenja

VODOTOK Sava STANICA Slavonski Šamac OZNAKA STANICE 3101 DATUM 17.5.2014. SAT 17:38 VODOSTAJ (CM) START 889 VODOSTAJ (CM) KRAJ 887

MJERENJE VODIO Miković Raspored brzina po protoþnom pro¿ lu Sava – Slav. Šamac (mjereno u pro¿ lu mosta)

Izmjereni protok u Slavonskom Šamcu PP = 1000 godina Izvor: dr.sc. Tatjana Vujnović

B (m) 448,77

Hsr (m) 10,11

H max (m) 20,65 A (m²) 4.537,10

Vsr (m/s) 1,32 Q (m³/s) p.dno 19,56 Q total (m³/s) 6.007,96

Legenda: B (m) - širina mjernog pro¿ la; A (m2) - površina mjernog pro¿ la; Hsr (m) - sred. dubina vode; Hmax (m) – maks. dubina vode; vsr (m/s) – sr. pro¿ lska brzina; Q (m3/s) p.dno – dodatni protok uz pomiþno dno; Q total (m3/s) – ukupni protok

I 16 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

SVIBANJSKA POPLAVA ŽUPANJSKE POSAVINE

Lidija Kratoﬁ l, dipl. ing. građ.

Vodni val iz svibnja ove godine obilježen je kao 1000 godišnji na donjem toku Save, sa do sada nezabilježenim vodostajima. Slavonski Brod s vidljivim zeþjim nasipima

I 17 I HRVATSKE VODE I Svibanjska poplava županjske Posavine

Pojavnost velikih voda na slivu Save velike štete na slavonsko-brodskom i ple- terniþkom podruþju Posljednjih pet godina uoþava se poveüana uþestalost pojave velikih voda na cijelom slivu Q Na karlovaþkom podruþju u veljaþi ove go- rijeke Save u Republici Hrvatskoj, te ekstre- dine velika voda Kupe ima rang 100 godiš- mno visoki maksimumi velikih vodnih valo- nje pojave i uzrokuje poplave širokog grad- va. U ovom su razdoblju zabilježene sljedeüe skog podruþja; a isto se dogaÿa i na cijelom izvanredne pojave: nizvodnom toku Kupe Q 2010. godine zabilježen je najveüi vodostaj Q Ove godine, u proljeüe, velike vode su se Save u Zagrebu nakon katastrofalne 1964. pojavile i na srednjem toku Save, s maksi- godine, a nizvodno je došlo do proboja nasi- malnim vodostajima na brojnim vodotoci- pa i poplavljivanja velikogoriþkog podruþja ma, na primjer, ýesmi, Glini, Odri, retenci- Q Iste godine na Orljavi i Istoþnom lateral- jama Lonjsko polje, Opeka i Trstik. Poplave nom kanalu Jelas polja pojavljuju se najviši zahvaüaju sisaþko, jasenovaþko i turopolj- izmjereni vodostaji, a poplave prouzrokuju sko podruþje

Mjesto ušüa rijeke Vrbas koja u rijeku Savu donosi veliku koliþinu Mjesto ušüa rijeke Bosne koja vode – na postaji Delibašino Selo u rijeku Savu donosi veliku izmjeren je vodostaj za oko 100 cm koliþinu vode – na mjernoj viši od ikad zabilježenog postaji Doboj izmjeren je vodostaj za 150 cm viši u Proboj nasipa u Rajevom Selu odnosu na najviši izmjeren do tada Proboj nasipa u Raþinovcima

Tablica 1: Neki zabilježeni ekstremi nadmašili su prethodno opažene u izrazito velikim vrijednostima

Dosadašnji maksimum Aktualni maksimum Razlika Postaja (1970. − 2013.) cm cm cm Sava − Sl. Brod 883 (1974.) 939 56 Sava − Sl. Šamac 777 (1970.) 891 114 Sava − Županja 1064 (1970.) 1191 127 Kupa − Karlovac 818 (1974.) 827 9 Karta 1: Kupa − J. Kiselica 740 (1974.) 769 29 Lokacije mjernih postaja na kojima su zabilježeni Korana − Velemerić 487 (1999.) 510 23 izrazito velike vrijednosti Una − H. Kostajnica 483 (1982.) 504 21 ekstrema vodostaja Orljava − Požega 254 (1987.) 344 90

I 18 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Q Val iz svibnja ove godine obilježen je kao se u slijedeüim godinama više neüe ponoviti ili 1000 godišnji na donjem toku Save, s do ulazimo u razdoblje kada üe se one javljati re- sada nezabilježenim vodostajima. Dva pro- dovito, nije moguüe prognozirati. Djelatnost za- boja nasipa na županjskom podruþju rezul- štite od poplava ih mora respektirati i poþeti ra- tiraju katastrofalnom poplavom. þunati sigurnost zaštite s novim mjerodavnim vrijednostima vodostaja. Vidljivo je da su veliki vodni valovi ravnomjer- no „pokrili“ sve dijelove sliva Save, ne štedeüi Velika voda u svibnju 2014. svojom silinom ni jedan njegov dio. Veü je mjesec travanj bio karakteriziran Takoÿer se može zakljuþiti da su se ranije po- iznadprosjeþnim oborinama, a uslijedile su dvije stignuti maksimalni vodostaji pojavili u velikom ekstremne kišne epizode, jedna od 28. travnja vremenskom odmaku od aktualnih. Uþestalost i do 4. svibnja, a druga od 12. do 17. svibnja, intenzitet velikih voda na Savi i njenim pritoci- koje su obje došle na saturirano tlo i povišene ma u posljednjim godinama ne može se zane- vodostaje. Osim na podruþju sjeveroistoþne Hr- mariti; da li se radi o sluþajnim pojavama kakve vatske, glavnina oborina formirala se u Bosni i Hercegovini, te u Srbiji, rezultirajuüi naglim porastom vodostaja velikih savskih desnih pritoka. 1. Val iz svibnja 2014. obilježen je kao 1000 godišnji na donjem toku Save, sa Prva epizoda prouzroþila je visoke vodostaje na do sada nezabilježenim vodostajima pritocima Save: Pakri, Ilovi, Orljavi, ýesmi i Za- padnom lateralnom kanalu Biÿ polja, a druga je, uz pritoke, rezultirala i visokim vodostajima 2. Branjena dionica savskih nasipa na pona donjem toku rijeke Save. Pojava velike vode druþju Vukovarsko – srijemske i Brod- iz sredine svibnja predmet je opisa u ovom sko – posavske županije iznosila je þlanku. 214 km Vodostaji su na intenzivne oborine reagirali vrlo brzo, veü u petak 14.5. na manjim, bujiþnim vo- 3. Glavninu vodnih koliþina u Savi formi- dotocima, zatim na veüim pritocima Save: Uni, rali su njeni desni pritoci: Una, Vrbas, Ilovi, Pakri i Orljavi, te konaþno na glavnom re- Ukrina i Bosna, te rijeka Drina, koja cipijentu, rijeci Savi, gdje je kulminacija zabilje- je djelovala vrlo znaþajnim uspornim žena 17. i 18. svibnja. efektom. Glavninu vodnih koliþina u Savi formirali su njeni desni pritoci: Una, Vrbas, Ukrina i Bosna, dok 4. Mjesec travanj i poþetak svibnja ka- je rijeka Drina, koja se u Savu ulijeva nizvodno rakterizirani su velikim oborinama, pa od Republike Hrvatske, djelovala dodatnim, vrlo su nove oborine od 12. do 17. svibnja znaþajnim uspornim efektom. Prema dostu- došle na veü saturirano tlo i povišene pnim informacijama iz Republike Bosne i Her- vodostaje. cegovine, na navedenim rijekama su opažani maksimalni vodostaji. Tako je primjerice vodostaj rijeke Bosne na 5. Volumen vodnog vala koji je prošao Žu- 1 Prodor savskog nasipa u mjernoj stanici u Doboju bio za 150 cm viši u Rajevom Selu. Foto: panjom, raþunat od protoka kod kojeg odnosu na do tada najviši zabilježeni vodostaj, T. Novosel je zapoþelo uzdizanje vala, pa do vra- dok je vodostaj rijeke Vrbas na postaji Deliba- üanja na istu veliþinu, iznosio je 1.400 2 Prodor savskog nasipa u mil. m³ (14.-31.5.). šino Selo bio za oko 100 cm viši od ikad zabi- Raþinovcima. Foto: lježenog. T. Novosel

1 2

I 19 I HRVATSKE VODE I Svibanjska poplava županjske Posavine

Razina vode u Savi rasla je velikom brzinom. U vremenu od 24 sata prije formiranja vrha vod- 1. Do prodora nasipa u Rajevom Selu i nog vala, 16. i 17. svibnja vodostaj je u Sla- Raþinovcima došlo je u gotovo isto vonskom Brodu narastao za þak 2,60 m, a u vrijeme 17. svibnja 2014. pojavom vr- Županji za þak 4 metra, što je vrlo intenzivan hunjenja vodnog vala na Savi na tom prirast vodostaja, nekarakteristiþan za ovaj dio podruþju. toka Save. Prema dosadašnjim proraþunima vjerojatnosti pojave, na podruþju Županje se radi o 1000 godišnjoj velikoj vodi. 2. Vodostaj kod kojeg je došlo do proboja Volumen vodnog vala koji je prošao Županjom, nasipa je za 1 metar premašio projek- raþunat od protoka kod kojeg je zapoþelo uzdi- tni, te po veliþini odgovara teoretskom zanje vala, pa do vraüanja na istu veliþinu, izno- 1000 godišnjem. sio je 1.400 mil. m3 (14.-31.5.).

Nizinske savske retencije bile su aktivirane s 3. Poplavljena naselja: Rajevo Selo, Po- oko 600 mil. m3, što je oko treüina njihovog savski Podgajci, Rajevo Selo, Gunja, kapaciteta. Njihov veüi angažman nije bio mo- Ĉuriüi, Raþinovci, Drenovci, Soljani, guü jer se vodni val formirao ispod njih, na Vrbanja i Strošinci. nizvodnom toku Save.

Mjere obrane od poplava U Centru obrane od poplava u Zagrebu svakodnevno se prati dnevna i višednevna prognoza oborina, te stanje vodostaja na oko 170 hidroloških stanica koje su u automatskoj do- javi vodostaja svakih sat vremena. Procjenjuje se moguüa pojava velikih voda i izraÿuju prognoze vodostaja. U þetvrtak 15. svibnja izdano je prvo upozorenje o porastu vodostaja Save. Poþele su se ubrzano proglašavati mjere obrane od poplava te aktivirati podruþni podcentri obrane od poplava. Zapoþeta su i danonoüna dežurstva na obrambenim nasipima. Kod pojave ove velike vode na velikom broju dionica premašeni su vodostaji za proglašenje izvanrednog stanja. Iako su vodostaji dopuštali ukidanje izvanred- Prodor lijevog nog stanja, ono je, zbog velike poplave ostalo savskog na županjskom podruþju na snazi do 4. lipnja. nasipa u Raþinovcima i poplavljeno Prodori savskog nasipa u Rajevom Selu i zaobalje Raþinovcima 19.5.2014. Nažalost, na ukupno branjenoj dionici sav- – satelitska skih nasipa od 214 km (podruþja Vukovarsko snimka

Tablica 2: Prikaz stanica mjerodavnih za proglašenje mjera, na kojima su proglašene izvanredne mjere ili izvanredno stanje, te trajanje ovih mjera

Ulaz u mjeru − datum Izlaz iz mjere − datum Trajanje mjera − sati

Vodotok Postaja Izvanredne Izvanredno Izvanredne Izvanredno Izvanredne Izvanredno mjere stanje mjere stanje mjere stanje SAVA Županja 16.5. 16.5. 20.5. 23.5. 98 78 SAVA Sl. Šamac 16.5. 17.5. 18.5. 21.5. 89 28 SAVA Sl. Brod 17.5. 21.5. 108 ORLJAVA Frkljevci 15.5. 17.5. 42 PAKRA Kusonje 15.5. 16.5. 16.5. 16.5. 25 1 ILOVA Vel. Vukovje 17.5. 19.5. 56 UNA H. Kostajnica 17.5. 17.5. 19.5. 20.5. 38 41 ZLK Biđ p. Topolje 15.5. 15.5. 16.5. 16.5. 6 4

I 20 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Karta 2: Republika Hrvatska − područja zahvaćena velikim poplavama

Prodor lijevog savskog nasipa u Rajevom Selu i poplavljeno zaobalje 19.5.2014.- satelitska snimka

Tablica 3: Karakteristike prodora savskih nasipa u Rajevom Selu i Račinovcima

Prodor Rajevo Selo Prodor Račinovci Stacionaža Save (km) 237,700 216,300 Stacionaža savskog nasipa (km) 23,200 3,150 Dužina prodora po osi nasipa (m) 100 70 Dužina odnešenog tla u zaobalju (m) 150 100

– srijemske i Brodsko – posavske županije), uvjetno se može reüi da se radi o novom nasi- na dva mjesta došlo je u subotu 17. svibnja pu, dok je nasip u Raþinovcima star, ali je za- poslijepodne do gotovo istovremenog prodora dovoljavao visinske kriterije, pa nije rekontrui- nasipa: prvo na podruþju Rajevog Sela, u 14 ran. Može se uoþiti i to da se mjesto prodora u sati i 55 minuta, a zatim i kod Raþinovaca, u Rajevom Selu nalazi u krivini Save, dok je onaj 15 sati i 12 minuta, te izlijevanja savskih voda u Raþinovcima na njenom ravnom potezu. Na u nizinsko zaobalje. Prodori nasipa nastali su obje lokacije nije bilo prelijevanja nasipa, iako približno u vrijeme vrhunjenja vodnog vala na se vodostaj približio kruni. Savi na tom dijelu. Do prodora lijevog savskog Ova pojava se nije mogla predvidjeti, no može nasipa došlo je i nizvodnije, u Republici Srbiji, se objasniti pojavom vode veliþine na koju na- a desni nasip probijen je i u Bosni i Hercegovi- sip nije dimenzioniran. Vodostaj kod kojeg je ni, uzvodno, u mjestu Kopanice. došlo do proboja je za 1 metar premašio pro- Neke razlike lokacija prodora savskih nasipa jektni, po veliþini odgovara teoretskom 1000 su: na dionici kod prodora Rajevo Selo nasip godišnjem. je rekonstruiran tijekom 2010. i 2011. godine, Voda je prodrla velikom silinom u zaobalje i Nastavak na stranici 24 nadvišenjem postojeüeg trupa nasipa, dakle, širila se prema sjeveru i istoku, s generalnom >>>>>

I 21 I HRVATSKE VODE I Svibanjska poplava županjske Posavine

Ivo Josipoviü, predsjednik RH, u obilasku poplavljenih podruþja. Foto: Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek

Stanje na poplavljenim podruþjima prilikom posjeta predsjednika Republike Hrvatske. Foto: Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek

Orljava - obrana domova od nabujale Orljave

Ministar poljoprivrede i generalni direktor HV na sastanku u Brodsko-posavskoj županiji Poplavljena vozila u Gunji. Foto: D. Vukadinoviü

I 22 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Slavonski brod izgraÿeni zeþji nasipi

Snaga vode nosi sve pred sobom, Gunja 18.5.2014. Foto: D. Vukadinoviü

Premijer i ministar u obilasku Brodsko- posavske Hrvatska vojska u spašavanju stanovnika Gunje. županije Foto: D. Vukadinoviü

I 23 I HRVATSKE VODE I Svibanjska poplava županjske Posavine

tendencijom prema spaþvanskom šumskom stereüenje poplavnih površina za dodatnih bazenu. Probijena je druga crta obrane (prva 5,6 m3/s. je savski nasip), a to je cesta Županja – Ra- jevo Selo – Gunja – Raþinovci. Voda je prodi- Poduzete aktivnosti, angažirani rala kroz brojne propuste i mostove na cesti. djelatnici i materijalna sredstva Prema volumetrijskoj krivulji, kod maksimalnog vodostaja – 79,88 mnm, u Spaþvanskom U obranu od poplava bili su ukljuþeni dje- bazenu bilo je akumulirano oko 80 mil. m3 latnici Hrvatskih voda, djelatnici tvrtki koje vode iskljuþivo kao posljedica dotoka savskih imaju ugovor o radovima preventivne obra- rastereüenih voda. Ovoj zapremini treba do- ne od poplave, pripadnici Hrvatske vojske, dati i sve ostale koliþine koje su þinile po- vatrogasci i lokalno stanovništvo. Na tere- plavljeno podruþje, a njih üe se proraþunati nu je svakodnevno bio u pogonu velik broj naknadnim modeliranjem. graÿevinskih i posebnih strojeva za aktivnu obranu od poplava, bageri, buldožeri, kombi- Zatvaranje proboja bilo je nemoguüe izvesti nirani strojevi, utovarivaþi i kamioni. Mjesta u prvih nekoliko dana, zbog nepristupaþno- podvira sanirala su se, a niska mjesta nasipa sti i zbog siline teþenja i velike opasnosti po nadvišena su vreüama s pijeskom – zeþjim živote. Nakon što je vodostaj Save donekle nasipima. opao, poþelo se s pripremama i radovima zatvaranja proboja, što je izrazito zahtjevan Vlada RH je 20. svibnja 2014. godine progla- zadatak. Kod pražnjenja poplavljenih pod- sila katastrofu i uspostavila za podruþje Vu- ruþja oba proboja su imala veliki doprinos, a kovarsko – srijemske županije Državni stožer proboj u Raþinovcima je u svrhu veüeg otje- za zaštitu i spašavanje sa sjedištem u Župa- canja dodatno produbljivan. Stavljanjem u nji, koji je redovno obavještavan o svim ak- rad crpne stanice Konjuša, 25. svibnja, koja tivnostima Hrvatskih voda. Navode se važniji je takoÿer bila poplavljena, poveüano je ra- podaci (Tablica 4).

Sigurnost sustava obrane od poplava Vlada RH je 20. svibnja 2014. godine na telefonskoj Sustav obrane od poplava na predmetnom sjednici donijela odluku temeljem prijedloga ravnatelja podruþju Save þine nasipi, lateralni kanali, ustave i crpne stanice. Za zaštitu od velikih Državne uprave za zaštitu i spašavanje i proglasila voda Save na podruþju Vukovarsko – srijem- katastrofu za područje Vukovarsko-srijemske županije ske županije izgraÿeno je 68 km nasipa, a na podruþju Brodsko – posavske županije 146 koja je pogođena poplavom. km nasipa, dakle, ukupno 214 km nasipa. Odvodnju zaobalja Save, Crnac polja, Jelas Tablica 4: Angažiranost ljudstva, opreme i strojeva u svibanjskoj poplavi polja i Biÿ – bosutskog polja, osigurava 10 crpnih stanica, kapaciteta 74 m3/s. Može se RADNICI HRVATSKIH VODA 104 govoriti o uzornom predlošku kako se rješa- va zaštita od velikih nizinskih vodotoka i od PRIPADNICI HRVATSKE VOJSKE 670 manjih, brdskih. RADNICI LICENCIRANIH TVRTKI 570 Prvi nasipi su gra eni ve krajem 19. stolje- VATROGASCI 2097 ÿ ü üa, a tijekom niza godina su sanirani i re- PRIPADNICI CIVILNE ZAŠTITE 707 konstruirani. Zadnja rekonstrukcija, tijekom 2010. i 2011. godine bila je na dionici Gunja BAGERI 64 – Rajevo Selo, na dužini od približno 12 km. BULDOŽERI 14 Sigurnost branjenih podruþja može se ocije- TRAKTORI 68 njivati u odnosu na visinu nasipa, te u odno- POKRETNE PUMPE 38 su na njegovu kvalitetu. Kriterij za dimenzi- KAMIONI 90 oniranje visine krune savskih nasipa je 100 godišnji vodostaj plus sigurnosno nadvišenje KOMADA VREĆA 1.562.270 od 1,2 metra. Veüina nasipa ispunjava ovaj zahtjev, ali postoje i dionice koje je kod vi- JUMBO VREĆE 2.757 sokih vodostaja potrebno nadvisiti vreüama ZEČJI NASIPI (km) 25,75 s pijeskom. One su dobro poznate i nalaze PVC FOLIJE (m2) 500 se u planovima za rekonstrukciju. Obrambeni PVC FOLIJE (kg) 10.906 objekti, nisu, dakle, graÿeni na ovakve, ek- PIJESAK, ŠLJUNAK I TUCANIK (m3) 24.744 stremne velike vode, kakve su se upravo pojavile, pa se kod takvih pojava niti ne može GEOTEKSTIL (m2) 30.750 garantirati opstanak objekata. Radi se o BETONSKE CIJEVI Ø 60, 80, 100 cm − kom. 351 procjeni ekonomske isplativosti zaštite pod- GEOMEMBRANE − kom. 61 ruþja; procijenjeno je da je 100 godišnja pojavnost prihvatljiva da se na nju vrši obrana.

I 24 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Za pojavu voda veüih od ovih, nije moguüe Tablica 5: Usporedba izračuna vjerojatnosti pojave maksimalnih godišnjih garantirati zaštitu zaobalja, što se pokazalo vodostaja postaje Županja za 5 razdoblja s dužinama nizova od kod ovog vodnog vala. 40 godina Za slijedeüe razdoblje se može postaviti pitanje vjerodostojnosti mjerodavnih projektnih Razdoblje Vjerojatnost pojave maksimalnog godišnjeg vodostaja (cm) vodostaja za dimenzioniranje visine nasipa, (godine) 100 godina 1000 godina jer svaka nova godina i zabilježen maksimal- 1935. − 1974. 1111 1192 ni vodostaj mijenja prora un ove veli ine. þ þ 1945. − 1984. 1107 1208 Razlike u teoretskim vodostajima su vidlji- 1955. − 1994. 1098 1201 ve, te su naroþito izražene u posljednja dva 1965. − 2004. 1066 1130 razdoblja. Sigurno üe za buduüe projekte re- 1975. − 2014. 1126 1247 konstrukcija savskih nasipa, trebati de¿ nirati mjerodavne nivoe na naþin da oni prezentira- ju uoþene trendove poveüanja vodostaja, ali i Tablica 6: Prognoza povećanja vodostaja i protoka uslijed klimatskih promjena one prognozirane. na proﬁ lu Save u Županji (≈Utjecaj klimatskih promjena na protoke Prognozirani 100 godišnji vodostaj za period Save − hidrološki izvještaj√, Ljubljansko sveučilište, 2014.) 2011. – 2040. (1129 cm) veü se ostvario, jer Porast vodostaja gotovo odgovara proraþunu vjerojatnosti koji PP = 100 godina Protoci (m3/s) Vodostaji (cm) smo izradili uzimajuüi u proraþun svibanjski (cm) maksimum u Županji (1126 cm). Sadašnje stanje 4215 1045 Kvaliteta nasipa prvenstveno se provjerava 2011. − 2040. godina 4687 1129 84 redovnim obilascima i vizualnom provjerom. 2041. − 2070. godina 4945 1173 128 Uoþena ošteüenja se saniraju. Drugi poka- 2071. − 2100. godina 5268 1226 181 zatelj je praüenje ponašanja nasipa prilikom pojava velikih voda. Bilježe se podviri i pro- curivanja. Sustavno istraživanje stanja nasipa geotehniþkim metodama zahtijeva osiguranje velikih ¿ nancijskih sredstava, jer se radi o skupim radovima, osobito što dužina nasipa na Savi i njenim pritocima iznosi oko 2.000 kilometara.

Aktivnosti koje slijede Aktivnosti koje se provode ili üe ih trebati ubrzano provesti su sljedeüe: Q izgra ÿen je prednasip, od vreüa punjenih pijeskom, na mjestu prodora u Rajevom Selu, þime üe se sprijeþiti dotok vode iz Save Q u tijeku je priprema za zatvaranje prodora tla ispod srušenog nasipa u Rajevom Selu Q u tijeku su i radovi na zatvaranju prodora nasipa u Raþinovcima Q intenzivno se planira izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju dviju sruše- nih dionica nasipa Q po dobivanju projektnog rješenja pristupiti üe se hitnoj izgradnji obje dionice Q planiraju se, tijekom ljeta, sanirati i veüa ošteüenja nasipa u Bošnjacima, Topoli i kod crpne stanice Teþa Q sanirati üe se i brojna druga manja ošte- Q izra ÿuje se elaborat na temelju kojeg üe se Prepumpavanje vode u naselju üenja korita vodotoka i vodnih graÿevina, zatražiti pomoü iz EU fonda solidarnosti za Gunja. Foto: Novosel uzrokovana prolaskom velike vode. nadoknadu troškova provoÿenja obrane od poplava i sanaciju šteta Od ostalih aktivnosti spominjemo: Q planira se izrada hidrauliþkog modela ci- Q ekspertni tim, kojeg þine 2 hrvatska i 4 jelog podruþja koje je bilo zahvaüeno po- europska struþnjaka, dati üe mišljenje o plavama i simulacija cijelog visokovodnog Nastavak na stranici 28 uzrocima proboja nasipa dogaÿaja. >>>>>

I 25 I HRVATSKE VODE I Svibanjska poplava županjske Posavine

Pomoünik ministra i generalni direktor HV na lokaciji puknuüa nasipa u Raþinovcima. Foto: T. Novosel Na putu za Rajevo Selo. Foto: Ratko Mavar

Foto: N. Reberšak

Foto: N. Reberšak Foto: N. Reberšak

I 26 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Slatkovodna meduza

Foto: S. Brigljeviü

I djeca su sudjelovala u rašþišüavanju otpada Foto: N. Reberšak meÿu kojima su bile i igraþke. Foto: N. Reberšak

Organizirani prihvat stanovništva pogoÿenih poplavama. Foto: N. Reberšak Foto: Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek Plitviþki slap

I 27 I HRVATSKE VODE I Svibanjska poplava županjske Posavine

Prodor savskog nasipa u Raþinovcima - povrat poplavnih voda u Savu. Foto: S. Brigljeviü

Sava Poljanci-Oprisavci, ušüe Zapadnog lateralnog kanala Biÿ polja

Zakljuþak na ljudstva, opreme i strojeva. Svakako moramo nastaviti unaprjeÿivati sustave praüe- Nakon ovakve katastrofe mnogi se pitaju što nja i prognoziranja poplava, jaþati suradnju smo iz nje nauþili i da li üemo sliþnu moüi sa susjednim zemljama, te u buduüe projekte ubuduüe sprijeþiti. Olako je reüi da üe ovo izgradnje sustava obrane od poplava ugraditi iskustvo pomoüi, jer je kod velikih voda pra- nove spoznaje i trendove pojavnosti klimat- vilo, da pravila nema. Svaka je pojava dru- skih ekstrema. gaþija, kako u hidrološkom smislu, tako i u ponašanju obrambenog sustava. Jedno je Na kraju ovog, uglavnom tehniþkog prika- sigurno, da su svi djelatnici zaduženi za pro- za, treba spomenuti da svi mi, ukljuþeni u voÿenje mjera obrane od poplave postupa- poslove oko ove poplave, osim što je profe- li prema propisanim pravilima, požrtvovno i sionalno aktivno pratimo, suosjeüamo s po- bez predaha, danonoüno, a njima su se do- plavljenim stanovnicima i žalimo što je ova brovoljno pridružili i drugi, inaþe neraspore- katastrofa uzrokovana puknuüem zaštitnog ÿeni radnici Hrvatskih voda. Sva materijalna objekta. Ovim þlankom pokazali smo razne sredstva, oprema i mehanizacija dostavljena okolnosti ovog dogaÿaja, kojem su prethodi- je na vrijeme i u velikim koliþinama, pa je le izvanredne vremenske neprilike u kojima stoga u tom smislu teško reüi i prognozira- možemo tražiti ishod nastalih nevolja i nadati SLIKE ti, što nam donosi nova moguüa poplava kod se da se ovakve pojave neüe više dogoditi i VGI Brodska-Posavina ovakve spremnosti i maksimalnog angažma- ponoviti. Q

I 28 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Vreüe pune pijeska spremne za nadogradnju zeþjeg nasipa u Županji. Foto: Sanja Paveliü ŽUPANJSKI ARMAGEDON

Iz prve ruke, pera novinarke Radio Županje, svjetlosti, pa stale, opet na graniþarima, tim Sanja Pavelić, novinarka Sanje Paveliü, prenosimo priþu o borbi, ustraj- povijesnim junacima ovih prostora. Što bi oni nosti i slatkoj pobjedi, koja je gorkog okusa u radili? Što su þinili? Znam da su proživljavali ustima zbog nastradalih susjeda gunjanaca, mnoge nedaüe i opet se dizali iznova kao feniks rajevþana, raþinovþana i strošinþana, ostala iz pepela. Vjerujem da smo i mi tako þinili, pa urezana u sjeüanju svih županjaca koji su na üu pokušati rijeþima doþarati kako je to izgle- nasipu proživljavali dramatiþne trenutke s na- dalo, barem u dijelu koji zajedniþki dijelimo - u bujalom Savom, ostavljajuüi tako trag u povije- Županji. sti ovog nekadašnjeg graniþarskog mjesta. Kiša pada cijeli tjedan, ozbiljna, hladna. Plivaju dijelovi grada, ljudi negoduju ali ne mogu ništa Podivljala Sava uþiniti sa silama prirode. U þetvrtak kiša slabi, Vjerojatno ste se ponekad našli u situaciji da rjeÿa je i veü se vidi lagan osmijeh na licima sjednete pored kompjutera na kojem želite ne- županjaca koji izbacuju vodu iz dvorišta. Pe- Nasip raste, raste što napisati ali ne znate odakle po eti. Tako je tak slaba kiša tu i tamo, skoro prestaje, a iz þ i Sava. Ishod se i autorici ovih redaka udarila blokada kada je Hidrometeorološkog zavoda kažu kako je palo trebalo sažeti zbivanja ovih nekoliko proteklih rekordno oborina, više od 100 litara po metru ne zna, ali nitko dana. Od kuda poþeti, kako, na koji naþin, kada þetvornom. Osim nadležnih, skoro nitko ne ne posustaje. Noü su gunjanci, rajevþani, raþinovþani i strošinþa- razmišlja o Savi. Županjci se spremaju na za- je, dižu se nasipi, ni poplavljeni a (dok ovo pišem), drenovþani i služeni vikend. Oko 18 sati stiže mi poruka iz raste muljevita Županije kako se moram hitno vratiti u Radio podgajþani bore zadnju bitku sa savskom ne- neman. Tiho se mani. Pitam se da li je uopüe moralno pisati da i proþitati obavijest. Vidjevši sadržaj i znajuüi þuje: "Kolika je ?". smo ustrajali, onako graniþarski kada su naši sve procedure kao i odluku o objavi, skame- dragi prijatelji doslovno plivali da prežive. I su- nila sam se. Obavijest ide u eter a ja zovem "I dalje raste!". sjedi u BiH i Srbiji. Dvojim. Slike lete brzinom gradonaþelnika koji dolazi i vrlo smireno, bez Armagedon.

I 29 I HRVATSKE VODE I Županjski Armagedon

trunke panike govori kako se moramo organi- a toliki je naš podignuti nasip. Sava u 13 sati zirati jer rijeka raste 13 cm po satu. Poziva staje na 1168 cm. Ljudi su umorni, iscrpljeni, nas na nasip. Izlazimo i veli mi: „Iako imam neispavani no nema vremena, moraju se vre- prijedlog mjerodavnih za evakuciju još uvijek üe puniti. Dolaze svakakve vijesti, nasip pukao to neüu uþinit, izdržat üemo.“ O Bože, pa zar ovdje, ondje, popušta, curi....zovemo naþelni- je tako? Odlazi u stožer, moram biti mirna, ke Štitara, Bošnjaka, Babine Grede, Drenova- nema mjesta panici. Dogovorili smo se da üe ca...doista ide se na intervencije, ali sve prolazi ponovo doüi kod nas, no nema ga. Poziv se dobro. Vijest stiže da je pukao nasip kod Ra- þuo, kreüu mobiteli, mailovi, fejsbukaši. Sku- jeva sela i da Sava plavi Gunju, Rajevo selo i plja se mlado i staro, dolazi pijesak, vreüe ... Raþinovce. Nevjerica. Pa jel' to moguüe? Nova brzo se sve organizira. Zvone telefoni, traži se vijest, kritiþno na Topoli kod Bošnjaka ... dio informacija, no jednostavno moram postupati ljudi ide tamo. Sanirano. Kritiþno kod mosta, po naputku stožera i þitati pristiglu obavijest, sanirano. Rijeka veü 6 sati stoji na 1168 cm. jer je kljuþno u ovakvim trenucima ne širiti Umor svladava ljude ali nitko ne ide, dolaze netoþne informacije i paniku. novi. Pada noü, opjevana neman i dalje ista. Voda raste. Iako imam insajderske informa- Hoüemo li izdržati? Hoüe li nasip izdržati? Po- cije gledam s prozora, neki ljudi su u sta- noü je prošla i svi napeto išþekuju nove vijesti ... svi su na položajima, umorni, ali odlu ni. novima, normalno se ponašaju, skoro üe na þ spavanje. Nazivam susjedu Mandu (sama je), Gunja je potopljena, Rajevo selo takoÿer. Sava velim joj da ukljuþi radio i pozorno prati. Na nadire prema Drenovcima, Vrbanji, Strošinci- nasipu ljudi pristižu, traži se lopata više. Stva- ma. U jedan sat izvješüe Hrvatskih voda, tra- ra se lanac i vreüe prosto lete zrakom. Brzo se þak nade - Sava je pala 1 centimetar no pred napreduje. Sava i dalje nezaustavljivo raste, oþima mi lice prijatelja, novinara Stipe, gdje je, 13 cm po satu. Iznenada, pojavljuje se žu- jel' živ? Izvješüe Hrvatskih voda - Sava pala još panjska buduünost - maturanti koji zamjenju- centimetar no u Brodu raste. Kako to? Znaþi ju ka¿ üe lopatama. Dolaze i žene, djeca. Neke nema odmora, puni se i dalje. Nasipi natoplje- pomažu, neke donose kavu, þaj... Moj prija- ni, malo - malo negdje intervencija... telj iz Gradskog amaterskog kazališta tu noü napisao je: "3.46 sati, dolazi voda, za piüe, Pobjeda je blizu ... ironija, umiremo od žeÿi kraj nabujale rijeke". Došao je u niskim cipelama, bijelom pulove- Jutro, Sava pada, ali nitko ne ide kuüi. Oþi se ru, direktno s probe kako bi branio svoj grad, same sklapaju no ima još posla, valja dobro prijatelje... Nije jedini. Tu su ljudi velika srca i paziti jer kreüe bitka ne protiv Save nego s mo- 1 Spašavanje stanovnika s široke duše. krim nasipom. Još ništa nije gotovo. Vojska i poplavljenih podruþja. Foto: policija izvukli su naše prijatelje iz Gunje i okol- Krasnodar Peršun/Coca- Ljudi velika srca i široke duše nih sela. Žalosni smo ali odluþni, graniþarski Cola HBC Hrvatska odluþni. 2 Zeþji nasip u Županji koji Shvaüa se ozbiljnost situacije, ali proradio je Prolazi nedjeljno jutro, podne, ponovo odlas- je obranio grad od velikih graniþarski gen, prkos, inat. Lica su ozbiljna, voda Save. Foto: Krasnodar mokra, vidi se neizvjesnost i odluþnost. Nema ci na intervencije a Sava uporna i tvrdoglava, Peršun/Coca-Cola HBC stajanja. I dalje se dolazi, Županja je na no- nikako da popusti. Toliko je vremena prošlo, a Hrvatska gama. Nasip raste, raste i Sava. Ishod se ne ona i dalje pada samo centimetar po satu. Kao da se zainatila da nas kazni. Zašto? Sunce se 3 Voda je poþela dolaziti zna ali nitko ne posustaje. Oni mali od 6 go- pojavljuje i svakim trenutkom smo svjesniji da do Zaviþajnog muzeja dina, oni mladi koji su položili maturu života Stjeapana Gruber, ali ga nije i oni stariji koji pokušavaju napetu atmosferu je pobjeda blizu no ipak moramo biti oprezni. ugrozila. Foto: Krasnodar razbiti pokojom šalom. Noü je, dižu se nasipi, Sada možemo jedino þekati, motriti i paziti, op- Peršun/Coca-Cola HBC raste muljevita neman. Tiho se þuje: "Kolika hodnje hodaju nasipom. Županjci polako odla- Hrvatska je ?". "I dalje raste!". Armagedon. Nema staze na zasluženi odmor, vojska i policija preuzi- janja, nema spavanja, dolazi još ljudi, hvata- maju potpunu kontrolu. ju lopate, pune se vreüe. Zori zora, nasip je Slušamo i gledamo kako se cijela Hrvatska di- ve poprili no izgra en, no valja ga nivelirati ü þ ÿ gla na noge, žele pomoüi. Zvone telefoni, Ši- pa neki odlaze na nove punktove. I dalje se benik, Zagreb, Split, Osijek, Rijeka, Dubrovnik, radi marljivo, pune se vre e i nasip diže, ali ü inozemstvo .... Kada ovo vidite srce se stegne, Sava ne popušta. uje se da je cijela Slavoni- ý znate da niste sami. Suze krenu ali ponos osta- ja ugrožena i da je svugdje isto - od Broda do je, ponos na županjce potomke slavnih grani- Gunje. Županjci su svjesni situacije, ali þvrsti þara. Još uvijek nije gotovo no na pameti mi je u uvjerenju da e obraniti svoje, ali i domove ü ona naša: gradištanaca, ceranaca... Odavno smo graniþari stari U kontaktu sam, kolege su tu, dolazi gradona- þuvali smo granicu na Savi... þelnik i dalje s ohrbrujuüim rijeþima pokušava nas uvjeriti i smiriti da üe sve biti u redu, da „Budni smo, ne brinite, obranit üemo i vratiti üemo obraniti svoj grad. Po prognozi struþnja- sve, još bolje“, rijeþi su gradonaþelnika Davora ka, kaže da bi vodostaj mogao doseüi 1.200 cm, Miliþeviüa. Q

I 30 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Stjepan Bogutovac s volonterima na punktu humaniratne pomoüi u Varaždinu, 20.5.2014. SPAŠAVAO STVARI, A ŽIVOT MU SPASIO HGSS!

Teško üe mi biti doþarati bar približno moju bor- vodom, župana, predstavnika Vodoprivrede, Stjepan Bogutovac, novinar bu da izvuþem živu glavu iz poplavljene kuüe. naþelnika, predsjednika stožera zaštite svi se Pokušati üu napisati ono što sam doživio i pre- nadamo da neüe biti najgore. Vrijedna ekipa živio u noüi kataklizme u Gunji kada je Sava Vodoprivrede danonoüno þini sve da spasi kuüe. preplavila moju obiteljsku kuüu, a kasnije sam Subota na Savi kod Gunje, Hidrometeorološka vidio iako je bila noü kako je voda prekrila kro- služba iz Zagreba mjeri protok vode i javlja nam „Vratit üemo se vove kuüa u mojem mjestu. Bez obzira koliko da je objekt Graniþne policije pod vodom da je se mi nesretni ljudi sada ljutili na rijeku ona je vodotok Save oþekivani. U popodnevnim satima -kad tad. Hrabro upozoravala danima prije da buja i raste vo- kataklizma. Snažna erupcija lomi nasip kod Ra- Gunjanci!“ poruþuje dostaj. Ja sam je tako doživljavao. Sportski ri- þinovaca, a zatim kod Rajevog Sela. Kompletno novinar Stjepan bolovci su odraÿivali prvo kolo Druge HŠRL na ljudstvo iz Gunje kreüe u pomoü Rajevþanima. Bogutovac, nakon stazi pored Save u Županji. Smireno su pecali, a Brzo se vraüaju jer snažan val prijeti svakom što ga je spasila oko njih se lagano Sava širila. Snimio sam neke tko mu se na putu naÿe. Evakuacija mješta- koji su vodom bili okruženi i kako se bore za na Gunje i Rajevog Sela. Prvi autobusi odlaze ekipa HGSS-a iz bodove, a þak tog dana ni riba nije grizla. U sebi put Vrbanje, odnosno Cerne. Vratio sam se u vlastitog doma u sam razmišljao, vidi ova se ne šali!? Nije se ui- kuüu na raþunalu i pišem o nastaloj situaciji. Gunji. stinu šalila, rasla je pa su drugi dan sportski ri- bolovci odselili i pecali na Dunavu. U susjednom Brþko Distriktu BiH, Sava je potisnula pritoke i Mladi su oduševili mnoge, spremno poplavila mjesta i dio grada. Vodostaj je rastao i puneüi vreüe s pijeskom uz nasip sa hrvatske strane. Poþela je priprema za obranu. Ljudi, civilna zaštita, pijesak, vreüe, traktori sa prikolicama punim pijeskom natova- renih vreüa ...Trebalo je sanirati kritiþne toþke pogotovo na prijelazima preko nasipa. Od Žu- panje do Raþinovaca svi su na nogama. Ljudi i traktori lete. Nema predaha. Mladi su me odu- ševili svojim htijenjem. Traži se pijesak i vre- üe. Potopljeno je naselje Rajevaþka nova ulica koja se spaja sa Gunjom. Dolazi ekipa GDCK Županja snimamo potopljeno naselje, crpke Vo- doprivrede prebacuju vodu preko nasipa. Slaba korist, jer je vode sve više. Puno je kiše palo. Nebo se otvorilo. No, vrijedi se boriti i pomoüi ljudima. Snimam izjave ljudi þije su kuüe pod

I 31 I HRVATSKE VODE I Spašavao stvari, a život mu spasio HGSS!

Slike sam pohranio. Sluþajni pogled na parket. da sam sam. Obeüali su se vratiti po mene jer Zmijoliki potoþiü se kreüe parketom. Skoþio su otišli izvuüi nekoga iz udaljene kuüe. ýovjek sam misleüi da sam zaboravio zatvoriti slavinu. nije htio iüi. Dugo sam ih þekao, tako mi se þi- Tada vidjeh voda teþe ispod vrata. Na nesre- nilo, no kada su se vratili otvorio sam prozor üu otvorim ih. Snažan udar vode me gotovo na balkonu. Nisam imao snage otvoriti vrata pa sruši. Teškom mukom mislim da sam zatvorio mi je ekipa pomogla da se izvuþem. Spustili su vrata, a voda ulazi i ispod drugih vrata i puni me u þamac u kojem su bili ronioci. ýamac se sobu jako brzo. Okružen sam snopovima elek- ljuljao, zapeo je za granu stabla. Uplašio sam triþnih kabela.“ýupam“ ih iz zida da ne poginem se da üemo se prevrnuti. Ekipa mi je ulijevala od struje. Pokušavam bilo što spasiti! Ne us- hrabrost da se ne plašim i krenuo sam kao po- pijevam, jer pored mene plivaju fotelje, kauþi, sljednji spašeni od ove ekipe te noüi, u Vrbanju, stolice, sudaramo se. Ruši se televizor, raþunalo njihovim autobusom. Djevojka HGSS grickala je potonulo, videorekorder, stabilizator, prljava je kekse i ljubazno mi ih ponudila. Bilo mi je Poplavljeno selo Raþinovci voda mi dolazi do pazuha. Nemam vremena od- neugodno no na njeno insistiranje, ipak sam vrnuti kotaþiüe na raþunalu da spasim hard disk uzeo taj i još jedan keksiü, jer bio sam gladan. na kojem je moj rad dugih godina, fotogra¿ je, Jedan od ronioca je obavijestio urednicu Radio tonovi ... Osjeüam grþ u lijevoj nozi, pa se us- Županje s kojom sam kratko razgovarao i to je pijevam teškom mukom sav mokar, popeti na bio znak da znaju, spašen sam! U Vrbanju je kat kuüe. Tu sam skinuo mokru odjeüu, nestaje došao kolega novinar Damir Begoviü i odvezao struje. Tražim bilo što za obuüi. Sve je ostalo u me u svoju kuüu u Jarminu. Tu sam se okupao i prizemlju, a voda je dosegnula i popunila prize- obukao njegove stvari, a zatim istog jutra s eki- mlje dva metra dubine tako brzo. Nalazim staru pom VTV-a krenuo na ugrožena mjesta Cvelfe- odjeüu od sinova. Mlaÿi sin me zove i upozorava rije i slao izvješüa kao i slijedeüeg dana. Sreüom da napustim kuüu, no nemam gdje ni kamo iza- sam uzeo torbicu sa osobnim dokumentima. U Vinkovcima, Br kom, Cerni, Osijeku, Sarajevu, üi iz nabujale vode, jer je upravo na pravcu naše þ ulice M. Krleže, Sava našla novo korito za pro- Beogradu sam imao puno ponuda od prijatelja koji su mi nudili potrebnu pomo i smještaj. Ko- tok. Voda do balkona. Skoþiti u ponor do ceste ü lege novinari, sportski djelatnici iz HR Vukovara, koja pliva 25 metara, ne usuÿujem se. Garaža HR Županje, Radio Br ko Distrikta BiH, Crvenog i auto u njoj potopljeni. Ne vidi se krov garaže. þ križa i brojni drugi prijatelji i sada upuüujem ri- Kuüa i garaža koje su, kakva koincidencija, iz- jeþi - HVALA VAM! graÿene od kamena iz Panonskog mora. To sve sada izgleda kao Panonsko more. Noü je. Vidim Zbog zdravstvenih tegoba, prešao sam zatim u lelujanje u susjedovu, vodom prekrivenom, Varaždin gdje sam sreo Varaždince koji su pri- dvorištu. Dozivam u pomoü. Pola sata nitko se kupljali humanitarnu pomoü i slali je u Županju i ne odaziva i tada primijetim odsjaj svjetiljki sa druga ugrožena mjesta susjednih država. Osta- ceste u vodi za koju sam mislio da je þamac. Na jem sretan što druga mjesta u Slavoniji nisu do- drugoj strani pokraj šume ugledam ipak þamac živjela ovu tragediju koja je poharala Gunju, u SLIKE ekipe spasilaca, zovem ih u pomoü. Sreüom su koju üemo se tko zna kada vratiti. Ipak, vratit Stjepan Bogutovac me þuli i pitali koliko nas je u kuüi. Rekao sam üemo se -kad tad. Hrabro Gunjanci! Q

I 32 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. POVIJESNI VODOSTAJI U MOSLAVAČKOM KRAJU

„Nikad nismo vidjeli ovako visoku Ilovu. Prvi irama. Staklenik OPG-a Tomiü naporima vla- Nikola Blažeković, novinar se put izlila u naša dvorišta i došla do ceste.“ snika i Hrvatskih voda spašen je od poplave Tako su govorili mještani Zbjegovaþe, mje- uslijed izlijevanja vode iz potoka Kutinac u sta uz Ilovu na granici Moslavine i Slavonije obližnjoj šumi. Radnici Vodoprivrede Lonja – u ponedjeljak 5. svibnja. Milenijska poplava Strug Kutina u koordinaciji sa Stožerom za na podruþju Grada Kutine zapoþela je dan obranu od poplava, obranili su staklenike od ranije. potpunog uništenja. Kiša je polako jenjavala i stanje se normaliziralo. Vatrogasci, þlanovi DVD-a i profesionalni vatrogasci iz Kutine slavili su blagdan sv. Flo- U ponedjeljak ujutro, malo poslije 6 sati, kad rijana, zaštitnika vatrogasaca i Dan vatroga- se vratio s posla iz treüe smjene Tihomir Po- stva u Hrvatskoj. Obilna kiša padala je više ljak u Zbjegovaþi , zatekao je dvorište pod od 12 sati pa je otkazan sveþani mimohod vodom i bujicu koja je brzo nadirala. Prvi su gradskim ulicama. U vatrogasnom domu u pomoü priskoþili radnici vodoprivrede i va- ubrzana je skromna sveþanost, jer nabuja- trogasci. Vatrogascima i radnicima vodopri- la je Kutinica. Mala rjeþica što izvire ispod vrede pridružili su se vatrogasci i djelatnici vrha Moslavaþke gore u Vilenjaku postala gradskih ustanova i poduzeüa: Javna vatro- Uslijed obilnih kiša je ozbiljna rijeka. Poplavljene su njive, liva- gasna postrojba Kutina, DVD-i (Zbjegovaþa, izmjereni su najviši de, vrtovi i dvorišta u naseljima duž rijeke Banova Jaruga, Ilova, Husain, Batina, Jama- povijesni vodostaji do Kutine: Kutinica, Katoliþke ýaire, Kutin- rice, Gojlo i Meÿuriü), Hrvatske vode, Vodo- Ilove i Kutinice, ska Slatina. U Katoliþkim ýairama izmjeren privreda, Moslavina d. o. o., Ljiljan S i CROT, je najviši vodostaj Kutinice u povijesti. Za ukupno 130 osoba. iznenaÿujuüa 12 sati palo je 86 litara kiše po þetvornom visina vodostaja Izgraÿeno je 450 m zeþjeg nasipa, cesta je metru. Nezapamüeno! To je uzrokovalo nagli i brzina rijeke obranjena od poplava, a iz dvorišta obite- porast bujiþnih vodotoka i izlijevanje voda Pakre, a brzom lji Poljak ispumpana je voda. Zbog poplave iz korita. za promet je bila zatvorena cesta Meÿuriü intervencijom U obilasku terena dežurne službe i lokalna – Vukovje. Vatrogasci su gradili zeþje nasipe sprijeþene su veüe uprava uvjerili su se i u Kletištu, Slatini i ýa- i u Meÿuriüu kako bi obranili jednu obitelj- štete.

Gradnja zeþjeg nasipa na Ilovi u Zbjegovaþi

I 33 I HRVATSKE VODE I Povijesni vodostaji u moslavačkom kraju

Karta Poplavljenog moslavačkog kraja

1. Vodostaj Ilove na postaji Ma- slenjaþa iznosio je +548 što je 64 cm veüi vodostaj od do- sadašnjeg apsolutnog maksimuma zabilježenog 1999. godine.

2. Na postaji u Velikom Vukovju izmjeren je vodostaj Ilove od +574 što je 21 cm više od maksimalnog vodostaja u posljednjih 39 godina.

3. U mjestu Ilova zabilježen je novi maksimalni vodostaj rijeke Ilova od +578 te je pre- mašen apsolutni maksimum od +568 iz 2010. godine.

Pakra je odnijela privremeni most na cesti Janja Lipa - Brezine

Nabujaka Pakra kod Janja Lipe

Poplavljeno Najviši vodostaj Ilove dvorište T. Poljaka u Zbjegovaþi u Zbjegovaþi

I 34 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Punjenje vreüa s pijeskom u Zbjegovaþi sku kuüu. Njive, pašnjaci i livade uz Ilovu u Zbjegovaþi veüinom su bili potopljeni. Zbog izlijevanja Ilove južno od Zbjegovaþe za promet je preventivno bila zatvorena dionica pruge Novska – Banova Jaruga. Stanovnici Zbjegovaþe zahvalili su na brzoj intervenciji i obrani od poplave. „Nikad nije bila viša voda u Ilovi“ govorili su najstariji mještani. To su potvrdili i službeni podaci sa mjernih stanica. Uslijed obilnih kiša uzvodno od Zbjegovaþe, Banove Jaruge i Meÿuriüa izmjereni su najviši povijesni vodostaji Ilo- ve. 4. svibnja 2014. Vodostaj Ilove na postaji Maslenjaþa iznosio je +548 što je 64 cm veüi vodostaj od dosadašnjeg apsolutnog maksimuma zabilježenog 1999. godine. Sli- Spašeni staklenici u Kutini jedeüeg dana 5. svibnja na postaji u Velikom Vukovju izmjeren je vodostaj Ilove od +574 što je bilo 21 cm više od maksimalnog vodostaja u posljednjih 39 godina. Apsolutni maksimum na toj postaji (razdoblje obrade 1958. – 2013.) zabilježen je 1972. godine i iznosio je + 623 cm. Takoÿer, 5. svibnja u mjestu Ilova zabilježen je novi maksimalni vodostaj rijeke Ilova od +578 te je prema- šen apsolutni maksimum od +568 iz 2010. godine. Unatoþ povijesno najvišim vodostajima Ilo- ve na ovom podruþju brzom intervencijom sprijeþene su veüe štete, a situacija se potpuno normalizirala veü drugi dan. Deset dana poslije izlijevanja Ilove, 16. svibnja izlila se Pakra tek nekoliko kilometara istoþnije od Ilove na podruþju Grada Kutine. Poplavljene su njive i pašnjaci, ali zahvaljujuüi poduzetim mjerama opasnosti od poplave nije bilo. U Banovoj Jaruzi bra- njeno je nogometno igralište mjesnog kluba NK Strijelac i vodotok uz akumulacijsko jezero. U mjestu Janja Lipa stanovnici su bili iznenaÿeni vodostajem Pakre, jer ju nikad nisu vidjeli tako visoku. Uz visinu vodostaja bila je iznenaÿujuüa i brzina Pakre. Obilne kiše na pakraþkom i lipiþkom podruþju Pakru su pretvorile u mutnu i brzu rijeku koja je pred sobom odnijela i privremeni most iz- meÿu mjesta Janja Lipa i Brezine na granici Sisaþko-moslavaþke i Požeško-slavonske županije. To je bila i najveüa šteta na po- druþju Grada Kutine u naglom porastu vodo- SLIKE Obrana igrališta NK Strijelac u B. Jarugi staja Pakre. Nakon prestanka oborina stanje se potpuno normaliziralo. Q Nikola Blažeković

I 35 I HRVATSKE VODE I Rekordni vodostaj rijeke Une

1. Velike vode Une poplavile su gotovo polovicu Hrvatske Kostajnice i više sela na dvorskom podruþju, stotine kuüa je poplavljeno. 2. Una je kod Hrvatske Kostajnice dosegla rekordnih 504 cm, a do tada najveüi vodostaj od 537 cm izmjeren je 10.10.1955. godine. 3. Cesta izmeÿu Dvora do Hrvatske Kostajnice je presjeþena na sedam mjesta a kuüe u Unþa- nima poplavljene, što se još nije dogodilo. 4. Upropašteno je 4 tisuüe od ukupno 30 tisuüa knjiga, meÿu kojima i vrijedni unikati,a procjena ukupn štete na kulturnoj baštini Kostajnice je oko 8 milijuna kuna. REKORDNI VODOSTAJ RIJEKE UNE

Zdravko Strižić, novinar Kada je sredinom svibnja vodostaj Une poþeo Meÿutim, porast vodostaja je bio brži od bra- rasti, stanovnici Pounja su, kao i obiþno, vje- nitelja, pa se ubrzo veliki dio grada našao pod rovali da üe to u najgorem sluþaju prouzroþiti vodom. Vreüe s pijeskom tada su se poþele probleme u prometu. Veü su navikli da je za koristiti samo kako bi se na ulazima zaustavio visokog vodostaja Une cesta izmeÿu Hrvatske prodor vode u kuüe, dok je okuünice bilo ne- Kostajnice i Dvora poplavljena kod Kuljana, pa moguüe obraniti", rekao je gradonaþelnik Hr- se promet odvija obilazno, obroncima Zrinske vatske Kostajnice, Tomislav Paunoviü. gore. Veüina prometnica bila je poplavljena, pa su Meÿutim, veü je 15. svibnja zabilježen stalni neka naselja bila potpuno izolirana, a pristup porast vodostaja, koji je iznosio i više od šest graniþnim prijelazima prema Bosni i Hercego- centimetara na sat. Stanje u Pounju je postalo vini u Hrvatskoj Kostajnici i Dvoru bio je gotovo kritiþno, a branitelji više nisu mogli zeþjim na- nemoguü. I središte Kostajnice našlo se pod sipima braniti naselja i pojedina domaüinstva. vodom, tako da je grad bio podijeljen na dva Mještanima naselja uz Unu preostalo je jedino dijela. Veza su bili samo þamci Kostajniþana, da pokušaju spasiti stoku i drugu imovinu jer koji su sada umjesto Unom, vozili gradskim Naglim porastom je nekoliko stotina kuüa i okuünica veü bilo pod ulicama. vodom. Toga je dana rano ujutro, veü oko 6 rijeke Une, stanje Teško je stanje bilo i u naseljima uz Unu, u sati, u Hrvatskoj Kostajnici aktiviran Stožer za u Pounju postalo Volinji, Kuljanima, Unþanima, Strugi i Zamla- obranu i zaštitu. Oko 15 sati zabilježen je re- þi, u kojima su mještani ipak uspjeli evakuirati je kritiþno, a kordni vodostaj od 469 centimetara. branitelji više stoku. Najavljen je bio daljnji porast vodostaja "Veü rano ujutro smo okupili þlanove Stožera Une, pa je zamjenik sisaþko-moslavaþke župa- nisu mogli zeþjim i uz pomoü djelatnika Hrvatskih voda i vatro- nice Zdenko Vahovec veü 17. svibnja u podne nasipima braniti gasaca poþeli postavljati zeþje nasipe, kako proglasio izvanredno stanje za podruþje gra- naselja i pojedina bismo zaštitili grad. Najopasnije je podruþje da Hrvatska Kostajnica i opüine Dvor. Kako je domaüinstva. bilo na Kavrlji, gdje je voda zaprijetila gradu. tada priopüeno iz Sisaþko-moslavaþke župani-

I 36 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. je, proglašenje izvanrednog stanja omoguüit üe korištenje i privatnih resursa u borbi protiv poplava, koje su veü sada poplavile gotovo polovicu Hrvatske Kostajnice i više sela na dvorskom podruþju. Stotine kuüa je poplavljeno, a na velikom podruþju je nestalo elektriþne energije, koja je iskljuþena kada je razina vode dosegnula razinu utiþnica u poplavljenim ku- üama. Voda je od jutra bila u porastu, te nije bilo vremena za adekvatnu obranu. Una je kod Hr- Poplavljena cesta izmeÿu Hrvatske Kostajnice i Dubice kod naselja Rosulje vatske Kostajnice te subote u 17 sati dosegla veü zabrinjavajuüih 479 centimetara. I dalje je rasla oko pet centimetara na sat, dosegnuvši rekordnih 504 cm (najveüi vodostaj je izmjeren 10.10.1955. godine od 537 cm). Veü je to bila dosad najviša zabilježena razina otkad se mjeri vodostaj ove rijeke na dvorskom i kostaj- niþkom podruþju. Buduüi da je promet svim magistralnim cestama u Pounju bio u prekidu, sav je cestovni promet za BiH prebaþen na Ja- senovac. Na podruþju Opüine Dvor pod vodom je bilo tridesetak kuüa. Meÿutim, od visokog vodostaja tamo su veüi problem predstavljale bujice s okolnih brda, koje su se slijevale u Dvor. "Izgraÿena odvodnja ne može svojim kapaci- tetom prihvatiti sve oborinske vode, pa voda ýamci i kamioni probijali su se poplavljenim kroz šahtove izbija na ulice. Sve raspoložive centrom H. Kostajnice crpke koristimo kako bismo vodu uklonili s ulica. Osim toga, Kuljani su kompletno okruženi vodom, a još je sedam dvorskih naselja dje- lomiþno poplavljeno. Cesta izmeÿu Dvora do Hrvatske Kostajnice je presjeþena na sedam mjesta, što se još nije dogodilo, a negdje je voda visoka i metar. Uz pomoü Caritasa, vatrogasaca i HGSS-a dostavljamo pitku vodu, namirnice, djeþju hranu i kruh odsjeþenim naseljima i kuüama gdje se jedino þamcima može priüi. Ne pamtimo ovakav vodostaj Une. Kuüe u Unþanima, primjerice, do sada nikad nisu bile pod vodom, a sada jesu" rekao je naþelnik opüine Dvor Nikola Arbutina. Zbog izvanredne situacije i prekida u prometu, Vreüe pijeska na ulazima nastava u školama na podruþju Dvora i Hrvat- sprjeþavale su daljnji prodor vode Una je 17. svibnja dosegla rekordnih ske Kostajnice privremeno je morala biti pre- u domove 504 centimetara kinuta. Unatoþ poplavama na kostajniþkom i dvorskom podruþju nije bilo problema s pitkom vodom i drugim namirnicama, koje su ugrože- Nakon što se voda povukla, Hrvatsku Kostaj- nom stanovništvu dostavljali þlanovi Caritasa, nicu je posjetila ministrica kulture Andrea Zla- Crvenog križa, vatrogasnih društava i HGSS-a. tar Violiü kako bi se uvjerila u štetu koju je Istodobno su djelatnici Hrvatskih voda i vatro- voda priþinila kulturnoj baštini. "Nanesena je gasci na kritiþnim mjestima nastavljali postav- velika šteta staroj jezgri, a dio arhivske graÿe ljati vreüe s pijeskom, te ispumpavali vodu iz knjižnice nepovratno je uništen. Upropašteno kuüa i podruma. je 4 tisuüe od ukupno 30 tisuüa knjiga, meÿu kojima i vrijedni unikati. Procjenjujemo da je Od 18. svibnja vodostaj Une je poþeo lagano ukupna šteta na kulturnoj baštini Kostajnice opadati, ali su izvanredne mjere obrane od po- oko 8 milijuna kuna, a UNESCO je veü izdvojio plava i nadalje bile na snazi. Održane su sjed- 50.000 dolara iz fonda za katastrofe koje üemo nice stožera za zaštitu i spašavanje Hrvatske uložiti u sanaciju knjižnice", rekla je ministrica Kostajnice, Dvora, Hrvatske Dubice i Jasenov- Zlatar Violiü. Dodala je kako je ukupna šteta na SLIKE ca, na kojima je bilo rijeþi o sanaciji stanja na- kulturnim dobrima u Hrvatskoj nakon poplava Tomislav Paunović, kon povlaþenja Une. oko 50 milijuna kuna. Q gradonačelnik H. Kostajnice

I 37 I HRVATSKE VODE I U epicentru vremenskih ekstrema

Stanovnici Pleternice zbrajaju štete nakon poplave. Foto: Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska U EPICENTRU VREMENSKIH EKSTREMA

Irena Ivanović-Lasta, novinarka Nije bilo zime, nije bilo proljeüa ove 2014-te… od jutarnjih sati kada je gotovo svaki cestov- Bez zime, snjegova i minusa bio je to gotovo ni prilaz Daruvaru, zbog izlijevanja rijeka, bio blagoslov za narod. Ali za kratko. Kolo sreüe u prekidu, a na vodotoku Ilova, na snagu su se okreüe. Sezona nepredvidivog vremena s stupile izvanredne mjere obrane od poplava. Poplave na poþetku rekordnim ekstremima zapoþela je snijegom Toga je dana a kako smo doznali od voditelja Hrvatskih voda za sliv rijeka Ilova –Pakra, Da- svibnja, bile su izvan sezone, krajem travnja, nastavilo se ki- vora Novinca, na rijeci Ilovi na mjernoj postaji samo uvertira u šom koja je nemilosrdno natapala polja, podizala rijeke, usporavala ratare. Intenzitet kiše u Maslenjaþi izmjeren vodostaj 65 cm veüi od vodenu ekspanziju nije ostavljao prostora spokojnom i distancira- najveüeg izmjerenog vodostaja od kada su u koja je koliþinom nom promatranju meteoroloških pojava. Eska- funkciji automatska mjerenja. Svetog Florija- i intenzitetom na lacija ekstremnih vremenskih prilika bila je SOS na su vatrogasci kao dio operativnih snaga uz predstavnike Hrvatskih voda, Vodoprivrede Da- slivu rijeka Ilova- poziv za reakciju operativnih snaga ne birajuüi ruvar, Državne uprave za zaštitu i spašavanje ni mjesto, niti trenutak, niti dan poþetka hvata- Pakra jednostavno 112, policije, daruvarske Cestarije te mještana nja u koštac þovjeka s prirodnom katastrofom. „potopila“ sve do Maslenjaþe, obilježili spašavajuüi ljude i imovi- tada zabilježene Rekordno podizanje rijeka na slivu rijeka Ilo- nu pred prijeteüim vodenim valom, zbog kojeg rekorde. va-Pakra zapoþelo je u nedjelju 4. svibnja veü je cijelo mjesto bilo ugroženo. Intervencija je trajala 24 sata, ljudi spašeni a kuüe obranjene… Istog su dana operativne snage pojaþane pri- padnicima civilne zaštite od nadiranja vodnog vala spašavale i Garešnicu, gdje je bila ugrože- na ali obranjena, plinska stanica. Meÿutim, poplave na poþetku svibnja, bile su samo uvertira u vodenu ekspanziju koja je koliþinom i intenzitetom jednostavno „potopila“ sve do tada zabilježene rekorde. Crvenom bojom oznaþeno je upozorenje Državnog hi- drometeorološkog zavoda Hrvatske za gotovo cijeli prostor istoþno od Zagreba. Olujni vjetar je þupao stabla, rušio crjepove, lomio grane, ostavljajuüi najrazvidnije posljedice svoje sna-

I 38 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

ge na prometnicama koje su bile zoran prikaz izvanrednih okolnosti. Našli smo se u epicentru vremenskih ekstrema…Intenzitet kiše nije po- puštao. Najviše kiše u noüi s þetvrtak 15. na petak 16. svibnja napadalo je na obroncima Psunja tako da se znatno podigla razina vode na vodotoku Pakre. Vodostaj je bio veüi za þak 94 cm od ikad izmjerenog na vodomjeru postaje Kusonje. Osim izvanrednih mjera obrane od poplava oko ponoüi 16. svibnja na snazi je bilo i izvanredno stanje. Ekipe Hrvatskih voda, Vatrogasne postrojbe Grada Pakraca i Lipika, Vodoprivrede Daruvar, i u jutarnjim satima petka 16. svibnja prodira- pakraþkog Komunalca, autoprijevozniþke tvrt- nje vode je zaustavljeno. 1. Vodostaj je bio veüi za ke sa vlastitom mehanizacijom sve operativne þak 94 cm od ikad iz- Voda se povukla, ali su posljedice ostale. Štete snage ova dva grada na þelu s gradonaþelnici- mjerenog na vodomje- se zbrajaju i sada se zna da je aktivna obrana ma Pakraca i Lipika, Davorom Huškom i Vin- ru postaje Kusonje. kom Kasanom, bili su na terenu. Podivljala rije- od poplava u dva navrata u svibnju a na poka protutnjala je Pakracem bez veüih posljedica druþju vodotoka rijeka Ilova i Pakra stajala više 2. Na rijeci Ilovi - mjerna a na uzvodnom dijelu izmeÿu Pakraca i Kusonja od pola milijuna kuna. Za potrebnu sanaciju postaja u Maslenjaþi voda je došla do pet kuüa. Visina vodnog vala nakon procjene, kako smo doznali od vodite- izmjeren je vodostaj kod Vatrogasnog doma u Pakracu je prijeteüi lja vodno-gospodarskog podruþja Ilova-Pakra 65 cm veüi od naj- upozoravala da üe se preliti preko zida prema Davora Novinca, potrebno je pet milijuna kuna veüeg izmjerenog kuüama. Meÿutim, na tom mjestu je voda osta- od kojih je þetiri milijuna za podruþje vodotoka vodostaja od kada su la u zadanom toku ali podivljala Pakra je obru- rijeke Pakre a milijun za vodotok Ilove. Aktivna u funkciji automatska šavajuüi se nizvodno izmeÿu Pakraca i Lipika obrana od poplava i ukljuþenost svih snaga na mjerenja. terenu, brza reakcija koordinirano djelovanje, pronašla put širenja na mjestu gdje nema na- 3. U Lipiku je voda popla- provedba odluka, suradnja svih sudionika bili sipa i gdje se od kada je reguliran vodotok ove vila pet ulica, 100-tisu test organiziranog i timskog rada spašavanja rijeke, Pakra nikada nije izlila.Uz sve aktivnosti njak kuüa, Staraþki ljudi i imovine u uvjetima prirodne katastrofe. operativnih snaga u Lipiku je voda poplavila pet dom i dio Industrijske ulica, 100-tinjak kuüa, Staraþki dom i dio Indu- U datim izvanrednim prilikama ponovno je ak- zone. strijske zone. Organizirana je evakuacija ugro- tualizirana izgradnja akumulacije Miletinac kao ženog stanovništva. Dio poplavljenog naselja jednog od modela spremanja i þuvanja vode SLIKE su operativne snage na terenu štitile od veüeg u potpuno drugaþijim okolnostima, vremenu prodora vode, bagerima su se radili zeþji nasipi suše. Q Irena Ivanović-Lasta

I 39 I HRVATSKE VODE I Kako je organizirana obrana od poplava u Republici Hrvatskoj KAKO JE ORGANIZIRANA OBRANA OD POPLAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Tomislav Novosel, dipl. ing. građ. Operativno upravljanje rizicima od poplava i javama od znaþenja za obranu od poplava neposredna provedba mjera obrane od poplava ʥ upute za izradu izvješüa o provedenim mjera- utvrÿeno je: ma obrane od poplava ʥ Državnim planom obrane od poplava - ʥ kartografski prikaz granica branjenih pod- Sukladno Zakonu donosi Vlada RH ruþja. o vodama (NN ʥ Glavnim provedbenim planom obrane od Obrana od poplava provodi se na teritorijalnim 153/09, 130/11, poplava - donose Hrvatske vode jedinicama za obranu od poplava: vodnim po- 56/13 i 14/14) Svi tehniþki i ostali elementi potrebni za uprav- druþjima, sektorima, branjenim podruþji- obranom od poplava ljanje redovnom i izvanrednom obranom od ma i dionicama. upravljaju Hrvatske poplava utvrÿuju se Glavnim provedbenim pla- Republika Hrvatska je na taj naþin podijeljena nom obrane od poplava i provedbenim planovi- vode. na 2 vodna podruþja, 6 sektora i 34 branjena ma obrane od poplava branjenih podru ja. Svi þ podruþja. Granice vodnih podruþja, sektora ovi planovi javno su dostupni na internetskim i branjenih podruþja odreÿene su Zakonom o stranicama Hrvatskih voda. vodama, dok se broj i oznaka pojedine dionice Državni plan obrane od poplava ureÿuje: utvrÿuje Glavnim provedbenim planom obrane ʥ teritorijalne jedinice za obranu od poplava od poplava. ʥ stupnjeve obrane od poplava Dionice su najniže teritorijalne jedinice unutar ʥ mjere obrane od poplava (ukljuþivo i preven- branjenih podruþja, na kojima se kod pojave tivne mjere) opasnosti od poplava prate stanja i izravno pro- ʥ nositelje obrane od poplava vodi obrana od poplava na zaštitnim vodnim ʥ upravljanje obranom od poplava (s obvezama graÿevinama. i pravima rukovoditelja obrane od poplava) Obrana od poplava može biti preventivna, re- ʥ sadržaj provedbenih planova obrane od po- dovna i izvanredna. Preventivnu obranu od plava poplava þine radovi redovnog održavanja voda ʥ sustav za obavješüivanje i upozoravanje i su- i zaštitnih vodnih graÿevina u cilju smanjenja stav veza rizika od pojave poplava. Redovnu i izvan- ʥ mjere za obranu od leda na vodotocima rednu obranu od poplava þine mjere koje se poduzimaju neposredno pred pojavu opasnosti Glavni provedbeni plan obrane od poplava od plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i nepo- sadrži: sredno nakon prestanka te opasnosti, sa ciljem pregled teritorijalnih jedinica za izravnu pro- ʥ smanjenja moguüih šteta od poplava. vedbu mjera obrane od poplava (ukljuþujuüi broj i oznaku dionica i druge potrebne podat- Neposredne mjere redovne i izvanredne ke) po branjenim podruþjima sektora i pripa- obrane od poplava su: dajuüih zaštitnih vodnih graÿevina na kojima ʥ izrada prognoza veliþine i vremena nailaska se provode mjere obrane od poplava, odno- vodnog vala sno mjere obrane od leda na vodotocima ʥ u þestali pregledi stanja ispravnosti regulacij- ʥ vodostaje pri kojima na pojedinoj dionici po- skih i zaštitnih vodnih graÿevina i graÿevina þinje pripremno stanje, redovna odnosno za osnovnu melioracijsku odvodnju od vre- Za uþinkovitu obranu od izvanredna obrana od poplava i izvanredno mena proglašenja pripremnog stanja obrane poplava neophodna je stanje od poplava do njenog opoziva suradnja svih nadležnih ʥ kriterije obrane od leda na vodotocima ʥ provedba potrebnih mjera i radnji na regu- tijela u sustavu zaštite i ʥ raspored rukovoditelja obrane od poplava i lacijskim i zaštitnim vodnim graÿevinama, te spašavanja, ukljuþujuüi njihovih zamjenika iz Hrvatskih voda, te prav- graÿevinama osnovne, a po potrebi i detaljne jedinice lokalne i podruþne nih osoba i njihovih rukovoditelja i zamjenika melioracijske odvodnje koje mogu poslužiti (regionalne) samouprave, registriranih za provoÿenje obrane od popla- prihvatu i evakuaciji velikih voda te Državnu upravu za za- va, odnosno obranu od leda na vodotocima, ʥ otklanjanje uzroka koji ometaju protok voda štitu i spašavanje koja je kao i raspored rukovoditelja obrane od popla- koritom vodotoka nositelj temeljnih ovlasti va iz pravnih osoba koje upravljaju branama i ʥ stavljanje u funkciju izgraÿenih objekata za na podruþju zaštite od ka- akumulacijama rastereüenje velikih voda (oteretnih kanala, tastrofa i velikih nesre a, ü ʥ obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda retencija, akumulacija s retencijskim prosto- ukljuþujuüi i one uslijed u prikupljanju i dostavljanju podataka, pro- rom za prihvat velikih voda, ustava, preljeva, poplava gnoza i upozorenja o hidrometeorološkim po- odvodnih tunela i sliþno)

I 40 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Kartografski prikaz sektora i branjenih područja u RH

BRANJENA PODRUýJA 1. podruþje maloga sliva Biÿ-Bosut 2. podruþje maloga sliva Brodska Posavina 3. podruþje maloga sliva Orljava-Londža 4. podruþje maloga sliva Šumetlica-Crnac 5. podruþje maloga sliva Subocka-Strug 6. podruþje maloga sliva Ilova- Pakra 7. podruþje maloga sliva ýesma-Glogovnica 8. podruþje maloga sliva Zelina-Lonja i podruþje opüine Rugvica 9. podruþje maloga sliva Lonja-Trebež 10. podruþje maloga sliva Banovina 11. podruþje maloga sliva Kupa 12. podruþje maloga sliva Krapina-Sutla i sjeverni dio podruþja maloga sliva "Zagrebaþko prisavlje", što ukljuþuje: Grad Zaprešiü i opüine Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Pušüa, Luka, Jakovlje i Bistra 13. južni dio podruþja maloga sliva "Zagrebaþko prisavlje", što ukljuþuje: Grad Veliku Goricu i opüine Orle, Kravarsko i Pokupsko 23. podruþja malih slivova: Kvarnersko primorje i otoci i 14. središnji dio podruþja maloga sliva "Zagrebaþko Podvelebitsko primorje i otoci prisavlje", što ukljuþuje: gradove Zagreb, Samobor i 24. podruþje maloga sliva Gorski Kotar Svetu Nedelju; te opüinu Stupnik 25. podruþje maloga sliva Lika 15. podruþje maloga sliva Vuka, osim meÿudržavnih rijeka Drave i Dunava 26. podruþje maloga sliva Zrmanja - zadarsko primorje 16. podruþje maloga sliva Baranja, osim meÿudržavnih 27. podruþje maloga sliva Krka - šibensko primorje rijeka Drave i Dunava 28. podruþje maloga sliva Cetina 17. podruþje maloga sliva Karašica-Vuþica, osim 29. podruþje maloga sliva Srednjodalmatinsko primorje i meÿudržavne rijeke Drave otoci 18. podruþje maloga sliva Županijski kanal, osim 30. podruþje maloga sliva Matica meÿudržavne rijeke Drave 31. podruþje maloga sliva Vrljika 19. podruþje maloga sliva Bistra, osim meÿudržavne 32. podruþja malih slivova Neretva - Korþula i Dubrovaþko rijeke Drave primorje i otoci 20. podruþje maloga sliva Plitvica-Bednja, osim 33. meÿudržavne rijeke Mura i Drava na podruþjima malih meÿudržavne rijeke Drave slivova Plitvica-Bednja, Trnava i Bistrapodruþja malih 21. podruþje maloga sliva Trnava, osim meÿudržavnih slivova Neretva - Korþula i rijeka Mure i Drave 34. meÿudržavne rijeke Drava i Dunav na podruþjima 22. podruþja malih slivova Mirna-Dragonja i Raša- malih slivova Baranja, Vuka, Karašica-Vuþica i Boljunþica Županijski kanal

I 41 I HRVATSKE VODE I Kako je organizirana obrana od poplava u Republici Hrvatskoj

ʥ izgradnja druge obrambene crte prije ili za Imenovani rukovoditelji obrane od poplava sek- vrijeme neposredne obrane od poplava uko- tora, zamjenici su glavnog rukovoditelja obrane liko prijeti neposredna opasnost od podvira, od poplava na podruþjima svojih nadležnosti. prodora, rušenja ili prelijevanja zaštitnih vod- Raspored imenovanih rukovoditelja obrane od nih graÿevina. poplava i njihovih zamjenika sastavni je dio Poslovi obrane od poplava ustupaju se pravnoj Glavnog provedbenog plana obrane od poplava. osobi koja ispunjava posebne uvjete za obav- Stupnjevi obrane od poplava: ljanje djelatnosti obrane od poplava na pojedi- 1. Pripremno stanje nom branjenom podruþju i to na razdoblje od 4 godine. ʥ najniži stupanj, prethodi redovnoj obrani od poplava Pravna osoba koja obavlja poslove obrane od ʥ rukovoditelji obrane od poplava dionica obav- poplava dužna je odazvati se u svako doba, na ljaju pregled stanja vodotoka i zaštitnih vod- prvi poziv Hrvatskih voda, te bezuvjetno i bez nih graÿevina i procjenjuju slaba mjesta na prava na prigovor sudjelovati svim potrebnim dionicama za koje su imenovani, te vodoþu- ljudstvom, mehanizacijom i materijalnim sred- varima odreÿuju obvezu stalnog nadzora i stvima prilikom provedbe mjera obrane od po- provoÿenje svih propisanih radnji plava na branjenom podruþju na kojem djeluje, 2. Redovna obrana od poplava te ako je potrebno ukljuþiti svoja sredstva rada i zaposlenike na provoÿenju mjera obrane od ʥ uspostavljaju se stalna dnevna dežurstva ru- poplava i na drugim branjenim podruþjima. kovoditelja obrane od poplava dionica, nad- ležnih centara obrane od poplava i sustava U sluþaju kad prijeti opasnost velikih razmjera, veza odnosno kad nastupi opasnost u takvom opse- ʥ izdaje se nalog za aktiviranje pravne osobe gu da se obrana više ne može osigurati ljud- koja obavlja radove obrane od poplava na stvom i materijalnim sredstvima pravnih osoba ugroženom podruþju kojima su ustupljeni radovi obrane od poplava, ʥ po potrebi se izvode interventni radovi na vo- u obrani od poplava dužne su sudjelovati prav- dotocima i vodnim graÿevinama ne osobe i graÿani s ugroženog podruþja, te u sluþaju potrebe i ostale pravne osobe i graÿani s 3. Izvanredna obrana od poplava drugih podruþja. Naredbe o obvezi sudjelovanja ʥ vrši se kontinuirani danonoüni obilazak dionica pojedinih pravnih osoba i graÿana u obrani od ʥ uspostavlja se danonoüno dežurstvo u nadlež- poplava donose þelnici jedinica lokalne i podruþ- nom centru obrane od poplava ne, odnosno regionalne samouprave. ʥ promptno se vrši sanacija kritiþnih mjesta u sustavu obrane od poplava Na razini Republike Hrvatske ustrojen je Glavni centar obrane od poplava (GCOP), 4. Izvanredno stanje kao središnja ustrojbena jedinica Hrvatskih ʥ najviši stupanj mjera obrane od poplava, voda za upravljanje redovnom i izvanrednom kada neposredno prijeti prelijevanje, proboj obranom od poplava: ili rušenje zaštitnih vodnih graÿevina ʥ u GCOP-u se osigurava središnje upravljanje, ʥ na zaštitnim vodnim graÿevinama provode se glavna koordinacija, te se uspostavlja sustav sve potrebne mjere kao i prilikom izvanrednih veza i obavješüivanja o stanjima obrane od mjera obrane od poplava. poplava Izvanredno stanje na poplavom ugroženom po- ʥ GCOP osigurava struþnu i tehniþku potporu druþju proglašava župan (na podruþju jedne glavnom rukovoditelju obrane od poplava županije), dok katastrofu i veliku nesreüu na ʥ sjedište GCOP-a je u Zagrebu prijedlog ravnatelja Državne uprave za zaštitu ʥ u okviru GCOP-a djeluju i Centri obrane od i spašavanje može proglasiti Vlada Republike poplava na razini 6 sektora na podruþju Re- Hrvatske. publike Hrvatske. Jedinice lokalne i podruþne (regionalne) Za upravljanje obranom od poplava odgovorni samouprave i Državna uprava za zaštitu i su glavni rukovoditelj obrane od poplava, vodi- spašavanje pokreüu postupak aktiviranja sto- telj Glavnog centra obrane od poplava i rukovo- žera zaštite i spašavanja, i operativnih snaga ditelji obrane od poplava teritorijalnih jedinica. zaštite i spašavanja, a po potrebi i oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske, radi Glavni rukovoditelj obrane od poplava je gene- njihovog ukljuþivanja u provedbu mjera obrane ralni direktor Hrvatskih voda. od poplava. Generalni direktor Hrvatskih voda imenuje vo- Na poplavom ugroženim podruþjima na kojima ditelja Glavnog centra obrane od poplava, te je proglašeno izvanredno stanje i/ili katastrofa i rukovoditelje obrane od poplava i njihove za- velika nesreüa poduzimaju se i druge operativ- mjenike za sektore, branjena podruþja i dionice. ne i logistiþke mjere za smanjenje rizika, zaštitu SLIKE Imenovani voditelj Glavnog centra za obranu od i spašavanje ugroženog stanovništva i imovine i Tomislav Novosel, dipl. ing. poplava je zamjenik glavnog rukovoditelja obra- uklanjanje posljedica u skladu s planovima za- građ. ne od poplava u sluþaju njegove sprijeþenosti. štite i spašavanja. Q

I 42 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

DUZS SISTEM-INTEGRATOR U OBRANI

OD POPLAVA Spašavanje stanovnika iz poplavljenih kuüa. Foto: Darko Vukadinoviü

U obrani od nedavne katastrofalne poplave granici sa Srbijom. Nakon primljenih obavije- Željko Bukša, novinar u istoþnoj Slavoniji te sanaciji njenih teških sti Hrvatskih voda o stanju na terenu i analize posljedica vrlo važnu ulogu imala je Držav- stanja davali su upute raznim dionicima su- na uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS). stava zaštite i spašavanja, a s porastom vodo- O svemu što su radili prije, za vrijeme i na- staja u istoþnoj Slavoniji aktivno su djelovali i kon poplave kako bi pomogli ugroženom sta- kroz Stožer zaštite i spašavanja Vukovarsko- novništvu razgovarali smo s dr.sc. Robertom srijemske županije i lokalne stožere. Mikcem, naþelnikom Sektora za civilnu za- Najveüi problemi nastali su 17. svibnja kada štitu DUZS-a i zapovjednikom Civilne zaštite je došlo do proboja nasipa na Savi kod Ra- Republike Hrvatske. jevog Sela i Raþinovaca. Tada su iz pripre- Kada govorimo o zadnjim poplavama u Repu- mno-operativne prešli u potpuno operativnu blici Hrvatskoj sve je poþelo poþetkom i sre- fazu djelovanja. U prostorijama DUZS-a je dinom svibnja kada su na podruþju Požeštine redovno zasjedao Stožer zaštite i spašavanja i istoþne Slavonije poþele padati obilne kiše. Republike Hrvatske gdje se analiziralo sta- Na podruþju Požeštine ugroženi su bili Pože- nje na terenu. Stožer je predložio ravnatelju Uloga DUZS je ga, Pleternica i ostala mjesta, pa je DUZS DUZS dr. sc. Jadranu Perini u, a on Vladi Re- ü da bude sistem- tamo uputio svoje snage koje su spašava- publike Hrvatske, proglašenje katastrofe za le stanovništvo, ispumpavale vodu, te su u poplavljena podruþja Vukovarsko-srijemske integrator izmeÿu suradnji s predstavnicima podruþnih i lokal- županije. Istodobno je odluþeno da se ope- razliþitih državnih nih vlasti zajedniþki koordinirali aktivnosti. rativno-komunikacijski dio Stožera zaštite tijela i poveže Osim toga, DUZS je zatražio i ukljuþivanje i spašavanja Republike Hrvatske preseli na sve resurse, namjenski organiziranih snaga Hrvatske voj- prostor Sladorane u Županiji kako bi se na dakle ljudske, ske i koordinirao njihove s aktivnostima svih licu mjesta lakše koordinirale aktivnosti svih materijalno- ostalih ukljuþenih službi. ukljuþenih u obranu od poplava i pomoü lokalnom stanovništvu. Stožeru se se priklju- tehniþke, brine Buduüi da jake kiše nisu prestale, stalno se þili predstavnici operativnih snaga zaštite i o normativnim je poveüavao vodostaj Save i njenih pritoka iz spašavanja kako bi koristili tamo organizira- aktivnostima, izdaje BiH pa su preko svojih podruþnih ureda zašti- nu potrebnu komunikacijsku infrastrukturu. te i spašavanja i lokalnih stožera zaštite i spa- smjernice, sve u šavanja pratili stanje na podruþju Jasenovca, Tako je 21. svibnja u Županji formiran ope- cilju kako bi obrana Kostajnice, Brodske Posavine i dalje prema rativno-tehniþki dio Stožera zaštite i spaša- bila što uþinkovitija.

I 43 I HRVATSKE VODE I DUZS sistem-integrator u obrani od poplava

vanja Republike Hrvatske, Zapovjedništvo ne mase koja je nosila sve pred sobom. O civilne zaštite Republike Hrvatske na terenu njenoj snazi dovoljno govori þinjenica da je i komunikacijski centar za koordinaciju svih voda odnjela dijelove cesta, srušila i ošteti- snaga. Naime, u akciju obrane od poplava la puno kuüa, rušila drveüe i stvorila goleme i pomoüi lokalnom stanovništvu uz DUZS i štete. Hrvatske vode bila je ukljuþena i Hrvatska Zato je tada trebalo žurno evakuirati ugro- vojska, Hrvatska gorska služba spašavanja ženo stanovništvo sa tog prostora. U to su (HGSS), vatrogasci, policija, Hrvatski Crveni odmah krenule operativne snage zaštite i križ, civilna zaštita, Hrvatske ceste, Hrvat- spašavanja s lokalne i podruþne razine, po- ske šume, županija i lokalne samouprave te tom organizirane snage Hrvatske vojske, brojni volonteri pa je vrlo važno bilo dobro HGSS-a i Državna intervencijska postrojba koordinirati sve te snage. Prvih dana je, pre- Civilne zaštite iz Osijeka. Ionako izuzetno tema procjenama, na terenu bilo angažirano žak posao u brzoj evakuaciji više tisuüa ljudi oko 4.000 ljudi. dr. sc. Robert Mikac, naþelnik i znatan broj stoke, dodatno im je otežala þi- Sektora za civilnu zaštitu Vrlo brzo se pokazao veliki interes volontera njenica da je, posebno u poþetku, dosta ljudi DUZS-a i zapovjednik Civilne za uklju ivanje u pomaganje na razne na i- odbijalo evakuaciju iz svojih domova. Zato je zaštite Republike Hrvatske þ þ ne, pa su zato odmah osnovali i volonterski ponekad provedena þak i prisilna evakuacija. kamp, gdje su volonteri dobili sve potrebno, Ali neki su se, nažalost, skrivali u svojim ku- od informacija preko smještaja, prehrane i üama, a kada su nakon dan-dva uvidjeli da zaštitne odjeüe do prijevoza i struþnog voÿe- je evakuacija uistinu nužna, onda su preko nja na terenu. županijskog centra 112 zvali u pomoü. Pucanje nasipa na dva mjesta ih je, kaže Mi- Posao im je donekle olakšalo to što voda nije kac, sve iznenadilo jer je to bilo vrlo teško jednako brzo prodrla u sva ugrožena mjesta. predvidjeti. Pritom su dvije osobe poginu- Evakuacija je dijelom provedena autobusima le. Stradale su u prodoru vrlo velike vode- te osobnim prijevoznim sredstvima, a velik broj osoba je bilo potrebno evakuirati i þam- cima. Možemo konstatirati da je organizacija evakuacije ljudi bila vrlo solidno provedena, a zbrinuto je više od trinaest tisuüa ljudi, navodi naþelnik Sektora za civilnu zaštitu DUZS. Veüim dijelom smješteni su kod rod- bine, prijatelja ili osoba koje su ih prihvatile, a ostali u prihvatnim centrima gdje im je organizirano sve osnovno za život. Kada se voda iz poplavljenih mjesta poþela povlaþiti zavladala je neizvjesnost i strepnja što je voda ostavila iza sebe. Meÿutim, zbog zdravstveno-epidemioloških mjera i zaštite imovine nadležne službe su morale ograni- þiti ulazak u poplavljena mjesta. Naime, u napuštenim naseljima izlile su se otpadne vode iz poplavljene kanalizacije i septiþkih jama, bilo je dosta uginule stoke i drugog otpada te je bilo nužno korištenje posebne zaštitne odjeüe i provedba mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Naime, Krizni stožer Ministarstva zdravlja je radi moguüih zaraza i zbog zaštite zdravlja ljudi koji bi se mogli zaraziti oneþišüenom vodom donio niz obvezujuüih preporuka za ulazak i rad u poplavljenim podruþjima. Zaštitnu odjeüu je pretežno osiguravao DUZS, a lokalne službe su je distribuirale stanovništvu. Trebalo je, takoÿer, sprijeþiti moguüe po- kušaje otuÿenja tuÿe imovine pa je policija kontrolirala tko ulazi i izlazi. Pritom se nasto- jalo maksimalno, koliko je to bilo moguüe, iüi na ruku stanovnicima tih mjesta koji su, kada je to bilo moguüe, mogli ulaziti s osobnim propusnicama. Kod sanacije terena ekipe su išle selo po Stanovnici su se teško odvajali od svojih kuüa. Foto: D. Vukadinoviü selo. Svako selo je prvo trebalo oþistiti od le-

I 44 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

I 45 I HRVATSKE VODE I DUZS sistem-integrator u obrani od poplava

I 46 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

šina uginule stoke i odvesti glomazni otpad. Potom su vatrogasci ispirali javne površine i prateüu infrastrukturu, temeljito su se þistile septiþke jame te su se u kuüama provodile mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Iz poplavljenih kuüa trebalo je izvaditi sav poplavljeni namještaj i podove kako bi epidemiološka služba mogla napraviti svoj dio posla. Tek kada je to napravljeno u svim kuüama u selu, maknute su dezinfekcijske barijere na ulazima u selo i proglašeno da je spremno za povratak stanovništva. Do tada su stanovnici u svojem selu i domovima mogli boraviti samo u dnevnim satima, a nave- þer su ih morali napustiti. Kako bi evakuirani stanovnici bili što bliže svojim kuüama i lakše mogli, uz pomoü svih nadležnih, sanirati zateþene štete u planu je postavljanje kontejnerskog naselja u gospo- darskoj zoni u Drenovcima. Tamo veü postoji potrebna infrastruktura, a blizu je i poljska kuhinja Crvenog križa. Istodobno, sve nad- ležne državne i lokalne službe se maksimal- U prednosti korištenja bespilotne letjelice za promatranje i snimanje iz zraka uvjerio no trude da se stanje u poplavljenim po- se i premijer Zoran Milanoviü. Foto: N. Reberšak druþjima što prije sanira i normalizira kako bi se evakuirano stanovništvo što prije moglo vratiti kuüama. Uvijek postoje moguünosti za unaprjeÿenje, a nakon završetka ove akcije i cjelovite ana- Što se tiþe šteta od poplave, DUZS üe u roku lize potrebno je izvuüi pouke kako bi se u od 30 dana od završetka ove akcije, Vladi buduünosti mogle napraviti promjene na bo- Republike Hrvatske dostaviti izvješüe u koje lje i naüi naþin kako ih ugraditi u standardne üe ugraditi i preliminarne podatke o štetama operativne postupke izmeÿu razliþitih resora koje üe dobiti od ostalih resora, kaže Mikac. i u svakom od njih. Možda se ukaže potreba i Upitali smo ga i s kakvom tehnikom i opre- odreÿenih zakonskih izmjena kako bi sljedeüi mom raspolažu, te jesu li dovoljno opre- put bili još uþinkovitiji. mljeni za ovakve prirodne nepogode? DUZS Iz ove poplave üe se, prema njegovim rijeþi- razvija Državne intervencijske postrojbe Ci- ma, moüi izvuþi puno pouka, kako u preven- vilne zaštite za spašavanje na vodi koje su tivnom tako i u operativnom dijelu. Vjeruje opremljene sukladno ¿ nancijskim moguüno- da üe svi resori napraviti vlastite analize, a stima. Naravno, htjeli bi ih još bolje opre- onda üe svi zajedno trebati napraviti analizu miti, a sada je možda prilika da se nakon na razini cijelog sustava obrane od poplava ove velike poplave razmotri naþin raspodjele kako bi se utvrdilo može li se kod buduüih sredstava i odluþi ne bi li u buduünosti treba- poplava reagirati bolje te može li se nešto lo više izdvajati za specijalistiþke postrojbe napraviti da se takve katastrofe izbjegnu ili civilne zaštite, napominje Mikac. barem ublaže posljedice po stanovništvo i Pritom istiþe da u DUZS nastoji što je mo- njihovu imovinu. guüe više koristiti moderne tehnologije koje Mikac istiþe da je koordinacija svih uklju- su þesto vrlo korisne kod ovakvih katastro- þenih službi u obranu od poplava u istoþnoj fa. Tako su ranije nabavili i malu bezpilot- Slavoniji bila na solidnoj razini, no kako je nu letjelicu, vrlo korisnu za promatranje i tek pred nama vrijeme analize, navedena üe snimanje iz zraka u što se tijekom jednog pokazati koliko je suradnja bila uspješna i od posjeta poplavljenom podruþju uvjerio i uþinkovita. premijer Zoran Milanoviü. Osim kod poplava ta letjelica je vrlo korisna i tijekom protupo- Iako je Hrvatsku pogodila jedna od najveüih žarne sezone jer se iz zraka vidi puno više i poplava u povijesti pripadnici DUZS-a, Hr- bolje nego s tla. vatske vojske i HGSS-a su pomagali i ugro- ženima u BiH, a u Srbiji pripadnici specijalne I kod ovih poplava pokazalo se da dio javno- policije MUP-a. U BiH je bilo 19 pripadnika sti još uvijek ne zna dovoljno tko je za što Državne intervencijske postrojbe civilne za- nadležan i kako je organiziran sustav obrane štite i Državne vatrogasne intervencijske od poplava, a našeg sugovornika upitali smo postrojbe s potrebnim vozilima i þamcima. i može li se na temelju iskustava iz dosad, U tjedan dana koliko su bili tamo puno su SLIKE najveüe poplave u Hrvatskoj nešto unapri- pomogli u katastro¿ koja je zadesila tu su- jediti? sjednu državu. Q Arhiva DUZS

I 47 I HRVATSKE VODE I Mi smo HGSS! MI SMO HGSS! Željko Bukša, novinar Ljudi koji su se posebno istaknuli svojim zna- O velikom i nesebiþnom angažmanu HGSS- a njem i požrtvovnošüu u þesto vrlo riskantnim govori i þinjenica da su nekoliko dana ranije u akcijama obrane od poplava i spašavanja ugro- BiH poslali 4 tima i 13 spasioca, koji su nakon ženog stanovništva svakako, slažu se svi, su „lavovskog“ posla u dramatiþnim uvjetima, spa- pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja sili gotovo 600 ljudi te se krajem drugog dana (HGSS). Oni su u posjednjim poplavama u poplava pridružili kolegama u istoþnoj Slavoniji. isto noj Slavoniji, nerijetko u vrlo opasnim si- þ Iako HGSS zasad jedini ima osposobljene timo- tuacijama, riskirali svoje živote i zdravlje kako ve za spašavanje iz brzih i divljih voda koji su bi što bolje i brže pomogli pogoÿenima tom spremno prolazili i najteže situacije (izvlaþili su katastrofalnom poplavom, spašavajuüi njihove ljude iz moünih slapova Cetine, Gacke i drugih živote i imovinu. Zato smo o njihovom velikom divljih rijeka, iz ponornica i izvora rijeka, njiho- doprinosu razgovarali s pro elnikom HGSS-a þ vi timovi osiguravaju najekstremnija natjecanja Vinkom Prizmi em. ü na divljim vodama u svijetu), u istoþnoj Slavo- HGSS je samostalna javna služba koja teme- niji su se suoþili sa impresivnom snagom priro- ljem zakona obavlja djelatnost od interesa za de koja im je znatno otežala posao. RH i sura uje s tijelima državne uprave i ti- ÿ „Problem je kada imate zadaüu u vrlo kratkom jelima jedinica lokalne i podru ne (regionalne) þ vremenu i što brže evakuirati þak tri sela sa ti- samouprave, ustanovama, Oružanim snagama suüama ljudi, a to se upravo dogodilo po pu- RH, ustanovama zdravstva i socijalne skrbi te knuüu nasipa. Naime, silna bujica nosila je sve drugim pravnim i ¿ ziþkim osobama. Kako je pred sobom, rušila je kuüe i stabla, a posebno je jedna od njihovih djelatnosti i spašavanje iz dramatiþno bilo u Rajevom selu. U centru sela divljih i brzih voda, dužni su reagirati odmah po voda je kao igraþke bacala naše þamce s jakim spoznaji da postoje odreÿeni rizici i opasnosti a motorima. U prvih desetak minuta ostali smo može ih pozvati druga služba, poput Hrvatskih bez 4 þamca i dva motora koji su doslovno po- voda, policije ili predstavnika lokalnih zajednica, cijepani, a motori ošteüeni kada bi neki plutaju- te poglavito lokalni ili županijski stožeri zaštite üi predmet velikom brzinom udario u propeler“ Pripadnici Hrvatske i spašavanja kao i svaki graÿanin RH. Zato su u dramatiþno prepriþava Prizmiü. gorske službe obranu od poplava u istoþnoj Slavoniji bili uklju- þeni od prvog trenutka, odmah nakon što je Spašavanje im je dodatno otežavala þinjenica da spašavanja u porasla opasnost od poplava. je to za njih bio nepoznat prostor pa je nerijetko poplavama u teško bilo locirati mjesto gdje je trebalo žurno istoþnoj Slavoniji, Naime, stanice HGSS-a Slavonski brod i Vinkov- pomoüi. Zato, unatoþ izuzetno teškim uvjetima, ci su dio operativnih snaga lokalnih zajednica i nerijetko su u najveüi problem nije bilo puko spašavanje, nego županija, kao i druge javne službe. Njihovi su kako u kratkom vremenu prepoznati prioritete i vrlo opasnim predstavnici þlanovi županijskih i gradskih sto- naüi pravu lokaciju. U takvim teškim situacija- situacijama riskirali žera, a HGSS je kao specijalizirani resurs bio ma to znaju i mogu jedino operativne službe. svoje živote i ukljuþen veü u fazi obrane, izvida terena te pot- Zato su tada važnu ulogu odigrali HGSS, vojska zdravlje kako bi pore Hrvatskim vodama i stožeru kod ojaþanja i policija, kojima su u prvo vrijeme najveüu po- što brže pomogli slabijih mjesta na nasipima. moü pružali lokalni stanovnici i policajci. pogoÿenima, ýlan županijskog stožera iz HGSS-a Zlatko Posao pripadnika HGSS-a u pravilu su, na ža- spašavajuüi njihove Beciü, od poþetka je bio zadužen za praüenje lost, drame, opasnosti i ljudske tragedije. To su živote i imovinu. stanja, te je za svaki sluþaj, nakon procjene ljudi koji se bave alpinizmom, speleologijom, situacije, zatražio pomoü još nekoliko njihovih divljim vodama i nauþili su funkcionirati kada stanica iz Slavonije. Poziv je upuüen i drugim su u opasnosti. Ipak tolika koncentracija tuge i stanicama, koje su brzo reagirale, pa su veü osobnih nesreüa ni njih nije mogla ostaviti rav- prvog dana na terenu imali 20-ak plovila i isto nodušnima. Ljudi su izgubili sve i teško im je toliko vozila te 60-ak opremljenih spasioca. U bilo napustiti ono što je do tada predstavljalo poþetku su bili zaduženi za pomaganje i priprav- njihov život. Zato su veliki problem bili i ljudi nost, a odmah po puknuüu nasipa u Raþinovci- koji nisu htjeli napustiti svoje kuüe jer su to ma i Rajevom Selu zapoþeli su sa evakuacijom osjeüali kao konaþno priznanje da su poraženi. stanovništva. Buduüi da je HGSS profesionalna Prizmiü neüe zaboraviti þetvoricu snažnih muš- interventna služba sa puno iskustva u rješava- karaca koji su u Gunji tek nakon velikog nago- nju ozbiljnih situacija, þak su organizacijski na varanja pristali napustiti svoje kuüe. Hrabrili su terenu preuzeli i koordinaciju evakuacije, pogla- se i uvjeravali spasioce da to nije ništa i da to i vito u Raþinovcima. nije neki problem, a bilo je jasno da je to poku-

I 48 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

1 2 3

5 6 7

1 HGSS u obilasku; 2 HGSS u spašavanju stanovnika iz Raþinovca; 3 Spašavanje životinja u Padežu; 4 U Rajevom Selu; 5 Uznemirene životinje ponekad su bile agresivne i ujedale pripadnike HGSS-a; 6 Spašavanje stanovnika u Gunji; 7 Velik broj životinja ostao je zarobljen u poplavljenom podruþju

I 49 I HRVATSKE VODE I Mi smo HGSS!

šaj oþajnih ljudi koji su se osjeüali duboko pora- selu meÿu spasioce ušetala velika divlja svinja ženi i þinili sve da pred samima sobom saþuvaju od 250 kilograma i oni koji su ulazili u selo i ona dostojanstvo. koja je izlazila imali su pametnijeg posla od bilo kakvog neprijateljstva. HGSS-ovci nisu strahovali za svoju sigurnost, no veliki problem bila je voda koja je prijetila da Nažalost, tijekom obrane od nedavnih poplava i im odnese vozila i opremu i tako ih onemoguüi u pomaganja unesreüenom stanovništvu u istoþ- pomaganju. I oni i vojska ulazili su u sela s vozi- noj Slavoniji i BiH dosta skupe opreme im je lima i plovilima na prikolicama ili kamionima da uništeno i ošteüeno pa üe im dobro doüi pomoü bi bili što bliže i mogli što brže intervenirati, no u obnovi opreme kako bi spremni doþekali nove voda se naglo podizala i ugrožavala cestu koja akcije. je bila jedina odstupnica. Posebno im je bio ve- Proþelnik HGSS-a istiþe da je suradnja sa svim liki problem što se njihovi terenci, za razliku od službama bila izuzetno dobra. Sve redovne ope- vojnih kamiona, nisu mogli probijati kroz bujice rativne snage vrlo dobro znaju svoj posao. Po- koje su veü obilno tekle preko ceste. licija, vatrogasci, Hrvatski crveni križ, vojska, Prvu noü je malo stanovnika Gunje pristalo na- stožeri.... Posebno je dobra suradnja postojala pustiti kuüe. Zato su na neke adrese dolazili i izmeÿu Hrvatske vojske i HGSS-a, jer funkcio- po desetak puta. Ljudi su se sakrivali kako ih niraju na sliþan naþin, imaju svoj ustroj, disci- ne bi nagovarali na odlazak, no kako se voda plinu, protokole, sustav voÿenja i upravljanja. penjala odjedanput se ustostruþio broj poziva Izuzetno je bilo iskustvo te suradnje mada s HV za pomoü. Ljudi nisu mogli vjerovati da üe voda veü suraÿuju u nizu drugih aktivnosti npr. u he- tako brzo rasti. Iz prizemlja su išli na kat, s kata likopterskom spašavanju. na tavan. Da bi ih izvukli morali su skidati crije- „Veü je bilo dosta poplava, snježnih nevremena pove. Te noüi voda im je odnijela i jedan þamac. i izvanrednih stanja koje su doprinjele da sustav Iako su þesto satima bili mokri i iscrpljeni, u da- zaštite i spašavanja postane iskusniji i spremni- nima kada nije bilo puno vremena ni za spava- ji. Tako üe i ova poplava sa znatno veüim šteta- nje, nadljudskim su naporima pronalazili zadnje ma sigurno uvjeriti neke þelnike i politiþare da atome snage da nastave akciju spašavanja i se radi o važnoj javnoj i ljudskoj potrebi. Mi koji pomaganja unesreüenom stanovništvu. Prizmiü se time bavimo godinama znamo da se taj su- to kratko, ali i ponosno, objašnjava reþenicom: stav temelji na predviÿanju, pripremi, pomoüi, „Mi smo HGSS.“ zaštiti i oporavku. Što su predviÿanje i priprema bolje provedeni, to üe biti manja potreba Tijekom akcija bilo je i ozljeÿenih spasilaca. za žurnim službama poput nas, koje u pravilu Uglavnom se radilo o ugrizima najþešüe razdra- tek mogu otkloniti opasnost ili ublažiti posljedi- ženih životinja, svinja i pasa, a bilo je i ugriza ce veüih nesreüa. Naravno tada üe i štete biti koje nisu mogli identi¿ cirati. Veliki problem bila manje pa i oporavak prostora i ljudi brži“, kaže je i prljava voda puna fekalija, u potopljenim Prizmiü govoreüi o poukama koje se mogu izvu- štalama s puno kemikalija od umjetnog gnojiva üi iz ove velike poplave. i pesticida. Treba znati da je na podruþju Gunje bio regionalni deponij þiji su sadržaj raznjele Inaþe, HGSS veü ima bogato iskustvo pomaga- vode. Tek po procjeni Ministarstva zdravlja, koje nja u velikim katastrofama. Još prije 50 godina je zabranilo ulazak u vodu, pripadnici HGSS-a pomagali su u velikoj poplavi u Zagrebu i svim su prestali svakodnevno plivati po toj neþisti. poplavama iza te, kao i u jakim potresima po- Sreüom, za sada nema indicija da se je netko put onoga u Banja Luci, masovnim prometnim ozbiljnije razbolio. i drugima nesreüama sa desecima mrtvih i ozli- jeÿenih. Zato žele dalje pomagati u unaprije- Bilo je i susreta s divljim i opasnim životinjama. ÿenju sustava i suraÿivati sa svim institucijama Mada bi po logici, divlje i najveüe životinje tre- koje imaju interesa da Hrvatska bude sigurna bale biti i najveüi problem, neoþekivano najveüu zemlja s uþinkovitim sustavom pomoüi. opasnost za spasioce predstavljale su kokoši i druga perad. One su najneprimjerenije reagi- „Kad se radi o poplavama uvjereni smo da su rale na svoje spasioce. U bliskom kontaktu, a Hrvatske vode zainteresirane za suradnju i zato drugaþije s njima nije bilo moguüe, kljucale su smo po preporuci Ministarstva poljoprivrede spasitelje za lice ugrožavajuüi i nezaštiüene oþi predložili formalni sporazum o suradnji i þeka- i mašuüi krilima pravile najveüi metež. To ne mo odgovor. Tim sporazumom ne tražimo ni- znaþi da su ostale životinje bile umiljate i uvijek kakve ¿ nancijske potpore Hrvatskih voda, nego kooperativne, jer su u pravilu bile prestrašene i samo osnov za neke zajedniþke procedure i još izgladnjele, dakle vrlo nervozne. Jednog snaž- kvalitetniju suradnju. Volio bih da HGSS bude nog bika koji je onemoguüavao rad spasiocima, prirodni partner Hrvatskim vodama, što doista policija je morala þak i usmrtiti, jer se zbog jeste i u ovim izvanrednim situacijama kao i njega nije moglo priüi tom dijelu sela. Divlje ži- onim redovitim. Jer mi smo prisutni na rijeka- SLIKE votinje, zmije, jazavci i þak i jedna divlja svinja ma, poznamo i istražujemo izvore pitke vode Zvonimir Tanocki, profesionalni u pravilu su se ponašale primjereno situaciji i itd. pa ima puno razloga da se naša suradnja fotograf nitko nikoga nije ugrožavao. Kada je u Rajevom produbi“ zakljuþuje Prizmiü. Q

I 50 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Novi most u Raþinovcima

Prikupljanje i otpremanje domaüih životinja Izgradnja prednasipa u Rajevu Selu am¿ bijom na sigurna podruþja POMOĆ I POTPORA ORUŽANIH SNAGA RH POPLAVNOM PODRUČJU Veü drugog dana poplava, na terenu je bilo više od 1.000 pripadnika Oružanih Nataša Fortuna Višnecki, MORH snaga RH kako bi pružili pomoü stanovništvu poplavljenih podruþja Slavonije.

I 51 I HRVATSKE VODE I Upravljanje vodama

Od prvog dana velikih poplava, koje su sredinom radi pružanja pomoüi u obrani od poplave na svibnja zahvatile podruþje Slavonije, Oružane podruþju tri najugroženije županije, Požeško- snage RH (OS RH) sa svim svojim raspoloži- slavonske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-sri- vim sredstvima ukljuþene su u pružanje pomoüi jemske. tamošnjem stanovništvu. Naime, Ministarstvo Odmah su ustrojene namjenske snage pripad- obrane RH i Oružane snage RH uz svoju pri- nika Oružanih snaga RH iz sastava Hrvatske ko- marnu obrambenu ulogu, svoje resurse aktiv- pnene vojske, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva no koriste i za pomoü civilnim institucijama. U i Protuzraþne obrane (HRZ i PZO) te Zapovjed- skladu je to s Ustavom, Zakonom o obrani i dru- ništva za potporu. Veü drugog dana poplava, na gim strateškim dokumentima koji se odnose na terenu je bilo više od 1.000 pripadnika OS RH, obrambeno i vojno podruþje, a kojima je pomoü koji su bili angažirani na brojnim aktivnostima, civilnim institucijama u zemlji de¿ nirana kao od punjenja vreüa s pijeskom i izradi privreme- jedna od þetiri temeljne uloge i misije Oružanih nih nasipa, evakuaciji ljudi i životinja, do zdrav- snaga RH, zajedno uz zaštitu suvereniteta RH i stvene zaštite i psihološke pomoüi stanovniš- teritorijalne cjelovitosti, obrane RH i saveznika, tvu poplavljenih podruþja. Dostavljali su pitku sudjelovanje u operacijama odgovora na krize u vodu, prevozili humanitarnu pomoü, vršili izvi- inozemstvu te sudjelovanje u mjerama izgrad- ÿanja poplavljenog podruþja iz zraka, radili na nje sigurnosti i povjerenje. saniranju probijenog nasipa te obilazili i þuvali Pomoü i potpora Oružanih snaga koristi se u nasipe i na razne druge naþine pomagali ugro- situacijama razliþitih vrsta rizika i prijetnji koje ženom stanovništvu. nisu klasiþne vojne prirode, a ostvaruje se kon- Oružane snage RH evakuirale su s najugrože- kretnim pružanjem pomoüi drugim državnim nijih podruþja 3.255 stanovnika i 4.290 koma- tijelima u zaštiti i spašavanju, protupožarnoj da stoke, peradi i drugih životinja. Napunili su i zaštiti, medicinskom prevoženju oboljelih ili ugradili u privremene nasipe oko 221.920 vreüa ozlijeÿenih osoba zrakom, te pružanju pomo- s pijeskom, a samo u prvih dvadesetak dana üi stanovnicima podruþja ugroženim vremen- Dezinfekcija obuüe nakon pružanja pomoüi na terenu, dostavljeno je oko skim nepogodama, kao što su primjerice suša, obavljenog zadatka kroz liniju 100.000 litara pitke vode. posuda uz nadzor snježne padaline i poplave. Oružane snage RH ukljuþuju se tek kada kapaciteti institucija i or- Isto tako, na tri lokacije - u mjestima Gradište, ganizacija nadležnih za zaštitu i spašavanje nisu Cerna i Otok, od prvih dana smještene su i tri dovoljni. U tim situacijama nadležno tijelo pod- poljske kuhinje Oružanih snaga RH u kojima se nosi MORH-u zahtjev za angažmanom pripad- svakodnevno priprema oko 1.600 toplih obroka nika i tehnike Oružanih snaga RH. O zahtjevu za stanovništvo Otoka, Cerne, Gradišta, Dreno- odluþuje ministar obrane i o tome izvješüuje vaca, Posavskih Podgajaca, Vrbanje i Županje Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog te druge korisnike Crvenog križa Drenovci i Cr- zapovjednik Oružanih snaga. venog križa Vrbanja. Tako je bilo i sredinom svibnja ove godine, kada U svakodnevnom pružanju pomoüi stanovni- je zbog poplava koje su pogodile Slavoniju, cima poplavljenih podruþja korištena su i teh- na zahtjev Državne uprave za zaštitu i spaša- niþka i prijevozna sredstva OS RH, i to ukupno vanje, ministar obrane RH Ante Kotromanoviü 96 motornih vozila (kamioni, terenska vozila, Prevoženje vreüa pontonskim donio odluku o upuüivanju pripadnika Oružanih radni strojevi, tzv. labudice i dr.), 12 þamaca, skelama za izgradnju snaga RH zajedno s potrebnom inženjerijskom 11 sanitetskih vozila, 6 inženjerijskih strojeva, prednasipa u Rajevu Selu opremom, transportnim sredstvima i þamcima, 3 am¿ bijska vozila, 2 transportna helikoptera, 5

I 52 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

cisterni za vodu te 4 cisterne za prijevoz i dis- šire poplavljeno podruþje Slavonije - u Nijemce, tribuciju goriva. Požegu, Nuštar, Otok, Vukovar, Županju i druge gradove. Prevozili su hranu, odjeüu, obuüu, Saniranje poplavljenih podruþja djeþje igraþke, higijenske potrepštine, vodu, kozmetiku, medicinske krevete i madrace. Kako je vrijeme odmicalo i voda se povlaþila, mi- jenjale su se težišne aktivnosti pripadnika Oru- Zraþna potpora poplavnom podruþju žanih snaga RH, pa je aktivnosti obrana od po- U pružanju pomoüi stanovništvu poplavljenih plava zamijenilo saniranje poplavljenih podruþja. podruþja Slavonije, ali i u poplavama zahvaüe- Krajem svibnja poþeli su radovi izvlaþenja i zbri- noj susjednoj Bosni i Hercegovini, bile su an- njavanja uginulih životinja te saniranja prilaznih gažirane i snage iz sastava Hrvatskog ratnog Izviÿanje poplavljenih cesta, objekata i podruþja. Na poplavljena po- zrakoplovstva i protuzraþne obrane. podruþja iz zraka, dru ja upu eni su epidemiološki timovi, timovi þ ü U Slavoniji su dva transportna helikoptera Hrvat- helikopterima HRZ i PZO-a za provedbu DDD (dezinfekcija, dezinsekcija i skog ratnog zrakoplovstva i protuzraþne obrane deratizacija) mjera i sanaciju terena. Pripadnici tipa MI-8 MTV1 i Mi 171 Sh bila angažirana na Bojne za nuklearno biološko kemijsku obranu aktivnostima traganja i spašavanja te izviÿa- (NBKO) svakodnevno su na dvije dekontamina- nje poplavljenih podruþja iz zraka, pri þemu su cijske postaje, „ZIB“ u Rajevom Selu i „Velebit“ ostvarili ukupno 76 letova u trajanju od 41 sata u Gunji, vršili dekontaminaciju osoba i prijevo- i 45 minuta. U Bosni i Hercegovini su dvije letaþ- znih sredstava prilikom izlaska iz poplavljenih ke posade s dva helikoptera Hrvatskog ratnog podruþja. Tako je samo u prvih dvadesetak zrakoplovstva i protuzraþne obrane tipa Mi-8 dana dekontaminacije, dekontaminirano oko MTV1 te 6 pripadnika Bojne za specijalna djelo- 20.000 osoba i oko 10.000 tehniþkih i prijevo- vanja osam dana pružali pomoü kroz aktivnosti znih sredstava, a izvuþeno je i zbrinuto više od traganja i spašavanja te prijevoza tereta (vode, 1.000 lešina uginulih životinja. hrane, lijekova, vreüa s pijeskom, þamaca za Kako bi se život što prije vratio u normalu, u prebacivanje ljudi s najugroženijih podruþja). Obilazak ministra obrane Ante selu Raþinovci, na mjestu mosta uništenog u Pritom su ostvarili sveukupno oko 200 letova Kotromanoviüa i naþelnika GS poplavi preko kanala Teþa, pripadnici Inženje- te evakuirali i prevezli 310 osoba i više od 100 OS RH, generala zbora Drage rijske pukovnije Hrvatske kopnene vojske u tona razliþitog materijala. Hrvatskih helikopte- Lovriüa poplavljenih podruþja samo dva dana izgradili su novi most. Radi se o ri angažirani su u Bosni i Hercegovini, u skladu jednorasponom lansirnom mostu "Bejli" dugom s propisanim procedurama, odnosno temeljem 42,7 metara i nosivosti 18 tona. Takoÿer, kod Odluke Vlade RH, te uz suglasnost Predsjednika probijenog nasipa u Rajevu Selu korištenjem 2 RH i vrhovnog zapovjednika OS RH. remorkera, 2 skele i 3 aluminijska þamca pri- Rezultati poduzetih aktivnosti na poplavljenim padnici Inženjerijske pukovnije bili su angažira- podruþjima vidljivi su, a Oružane snage RH i u ni na izgradnji prednasipa ugradnjom „jumbo“ slijedeüem üe razdoblju sudjelovati u svim za- vreüa, a potpora prevoženjem materijala za- daüama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih vršena je zbog pada vodostaja i nemoguünosti dobara u skladu sa stanjem na terenu, odno- prevoženja materijala pontonskim skelama. sno procjenama nadležnih institucija, dok üe se Tijekom svibnja Oružane snage RH koristile su o ukupnim troškovima angažmana pripadnika svoje resurse i za prijevoz humanitarne pomoüi. i opreme Oružanih snaga RH moüi govoriti tek Iz Zagreba su u 25 navrata, s teretnim motor- po završetku svih aktivnosti u kojima sudjeluju SLIKE nim vozilima prevezli oko 200 tona tereta na Oružane snage RH. Q Stjepan Brigljević, OS RH

I 53 I HRVATSKE VODE I Aktivnosti sanacije proboja nasipa u Rajevom Selu i Račinovcima

AKTIVNOSTI SANACIJE PROBOJA NASIPA U RAJEVOM SELU I RAČINOVCIMA

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. Izgradnja privremenog zagata na odreÿena na koti 85,35 m.n.m, a dužina ovog građ. proboju nasipa kod Rajeva Sela privremenog nasipa je 385 metara. Za trasu Mile Kunac, dipl. ing. građ. zagata iskorišteni su postojeüi putevi koji su Proboj nasipa kod Rajeva sela dogodio se izdignuti od okolnog terena za oko 1-2 m, što 17.05.2014. godine u 14:55 sati, na staciona- je bilo presudno za odluku da se prednasip ži nasipa km 23+050 do 23+259 (r.km Save izvede primjenjenom tehnologijom. Prednasip 237+650) u dužini 109 m, mjereno u visini je izgraÿen od Jumbo vreüa napunjenih pije- krune. skom (punjenje vreüa 0,5-1,0 m³). Složene Neposredno nakon proboja nasipa pristupilo Jumbo vreüe obložene su s obje strane malim se svim potrebnim mjerenjima, geodetskim vreüama napunjenim pijeskom. Uzvodna stra- Neposredno nakon snimanjima i pripremnim aktivnostima za iz- na obložena je PVC folijom, dok je cijeli nasip proboja nasipa gradnju uzvodnoga zagata, odnosno privre- umotan u geotekstil TIP 500, te je cijeli nasip pristupilo se menog nasipa na uzvodnoj strani proboja. obložen s glinovitim zemljanim materijalom u svim potrebnim Dana 23.05.2014. godine zapoþela je izgrad- debljini 20-30 cm, dok su donji dijelovi nasipa nja privremenog nasipa, þija je visina veüa od obloženi slojem glinovitog zemljanog materi- mjerenjima, vodostaja velike vode 25. godišnjeg povrat- jala debljine i do 1,00 m. Širina krune nasipa geodetskim nog razdoblja. Ovaj zagat je potreban za po- je 3,0 m. snimanjima i uzdanu zaštitu od poplavnih voda za vrijeme U izgradnju privremnog nasipa utrošeno je pripremnim radova na obnovi probijenog nasipa i za sprje- 2.700 Jumbo veüa, 95.500 malih vreüa, 2.400 þavanje eventualnih poplava koje bi ponovo aktivnostima m² PVC folije, 4.600 m² geotekstila TIP 500, mogle ugroziti zaobalje uz nasip. za izgradnju 1.500 m³ glinovitog zemljanog materijala i privremenog nasipa Visina krune nasipa kod proboja u Rajevom 3.500 m³ pijeska za punjenje Jumbo i malih na mjestu proboja. Selu je 86,85 m.n.m., dok je kruna zagata vreüa. Male vreüe koje su korištene u izgradnji

I 54 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Stvaranje uvjeta za istjecanje vode iz zaobalja trajalo je sveukupno 30 dana uz korištenje plovnoga bagera (Watermaster)

Pobijanje talpi na lokaciji nasipa Raþinovci, 28.6.2014. Foto: Sergej Cvetkoviü

Izgradnja prednasipa u Rajevom Selu jumbo vreüama

prednasipa su one koje su bile korištene na Izgradnja nasipa odvijala se sukladno mo- Prijevoz jumbo vreüa raznim lokacijama prilikom intervecija obrane guünostima na terenu. Prvotno jedini naþin pontonima pogonjenim remorkerima Hrvatske od poplave na ovom podruþju (Bošnjaci, Dre- ugradnje je doprema Jambo vreüa pontoni- vojske novci, Posavski Podgajci), te su nakon što je ma pogonjenim remorkerima Hrvatske voj- poplava okonþana iste pokupljene i iskorište- ske, a ugradnja se odvijala podvodno, uz ne u izgradnji prednasipa. korištenje plovnoga bagera (Watermaster),

I 55 I HRVATSKE VODE I Aktivnosti sanacije proboja nasipa u Rajevom Selu i Račinovcima

1 2

1 Otjecanje vode iz u uvjetima dok su vode Save još ulazile u za- nasipa, te na izgradnju nasipa od glinovitog poplavljenog podruþja u obalje. Vreüe su do lokacije utovara na pon- materijala. Raþinovcima, nakon iskopa tone u Rajevu selu dopremane kamionima iz kineta na samom mjestu Vukovara. Pripremne aktivnosti na izgradnji nasipa proboja na proboju i sanaciji odrona nasipa kod Opadanjem vodostaja rijeke Save smanjivala 2 Punjenje jumbo vreüa za Raþinovaca izgradnju prednasipa u se i dubina vode na ulicama Rajeva sela te je Rajevom Selu prevoženje Jumbo vreüa do mjesta ugradnje Proboj nasipa kod Raþinovaca dogodio se postalo otežano. Dužina transporta od mjesta 17.05.2014. godine u 15:12 sati na stacio- gdje su se vreüe utovarale na vojne pontone naži nasipa km 2+940 do 3+023 (r.km Save do mjesta ugradnje iznosila je cca 600 meta- 215+808) u dužini 83 m, mjerno u visini krune. ra. Povlaþenjem vode prekinulo se s dovože- njem materijala vodenim putem te je nužno Nakon proboja izvršena su sva potrebna ge- bilo izgraditi pristupni put uz privremni nasip odetska snimanja, mjerenja i pripremne ak- po raskvašenom terenu u dužini od 400 me- tivnosti za izgradnju privremenog nasipa tara. Ovaj pristupni put koristiti üe se kasnije (prednasip) na mjestu proboja. Snimanjem je kod izvoÿenja radova sanacije probijenog na- uoþeno da je na mjestu proboja ostao prag sipa. Preostale Jambo vreüe i drugi materijal od nasipa u visini 1-1,5 metar po cijeloj širini ugraÿeni su suhozemnim putem preko izgra- proboja. ÿenog servisnog puta uz zagat. Obilaskom terena od strane inženjera Hrvat- Po završetku izgradnje privremenog zagata, skih voda uoþeno je da bi izgradnja zagata na odnosno prednasipa, pristupilo se crpljenju naþin kako je to obavljeno u Rajevu selu bila vode iz graÿevne jame na proboju, koje je još vrlo zahtjevna i neracionalna. Rijeþ je o zaga- u tijeku. Slijedeüe aktivnosti u svezi s probo- tu dužine oko 200 m, na lokaciji potopljenoj jem u Rajevu selu odnose se na zapunjavanje vodom dubine veüe od 2 m. Zato je donijeta graÿevne jame šljunkom, na izvedbu injek- odluka o žurnoj evakuaciji voda iz zaobalja, cijske zavjese i glinenog ekrana ispod tijela kako bi se stvorili uvjeti za izvoÿenje zagata

Zamjenik generalnog direktora Zijah Izgradnja pristupnog puta do mjesta proboja Jumbo vreüe obložene su s obje strane manjim Mahmutspahiü u obilasku podruþja nasipa u Raþinovcima vreüama, uzvodna strana obložena PVC folijom

I 56 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

3 4 od þeliþnih talpi, koje üe ujedno biti i dio ko- bi bilo moguüe vodu iz zaobalja evakuirati po- 3 Povla þenjem vode bilo je naþnoga rješenja zatvaranja proboja. novo u korito Save. nužno izgraditi pristupni put uz privremni nasip U me uvremenu je na CS Te a, uz iš enje Kota krune nasipa kod proboja u selu Raþi- ÿ þ þ ü 4 Dovršena dionica izgraÿenog novci je 85,86 m.n.m. dok je kota zagata koji postrojenja i stavljanjem u funkciju teglice prednasipa Rajevo Selo se formira od pobijenih talpi, u dužini od 120 (sifona), omoguüeno povremeno pražnjenje m, 84,00 m.n.m., što je za 2,0-3,0 m iznad vode iz korita Teþe, þime su se stvorili uvjeti okolnoga terena na mjestu proboja. Za zagat za izvedbu talpi na proboju. Stvaranje uvjeta üe se koristiti þeliþne talpe dužine 12 metara za istjecanje vode iz zaobalja trajalo je sveu- koje üe se pobijati u zemlju u dubini od cca kupno 30 dana uz korištenje plovnoga bagera 9,0-9,5 metara, dok üe preostali dio od 2,5- (Watermaster). 3,0 m imati funkciju zagata kojim se sprjeþa- U meÿuvremenu je dovršena pristupna cesta va ulazak vode u zaobalje, a ujedno se ostva- do proboja u dužini od cca 600 m i plato na ruju pretpostavke za sanaciju proboja. mjestu proboja koji je potreban za manevri- ranje dizalice s prateüim opremom kojom üe Za potrebe dogradnje nedostajuüeg pristu- se pobijati talpe. pnog puta do mjesta proboja nasipa obavlje- na su odgovarajuüa snimanja, a potom je pri- U izgradnju pristupnog puta utrošeno je stupljeno stabilizaciji pristupnoga puta mjestu 1.600 m³ kamenog materijala i 2.400 m² ge- proboja, pri þemu su dodatni problem þinile otekstila TIP 500. Pobijanju talpi, þija ukupna vode koje su, prema proboju, dolazile s pod- neto površina iznosi 1.440 m2, pristupilo se ruþja istoþnoga Srijema. Prilikom evakuacije 28.06.2014., s planiranim rokom završetka u vode iz zaobalja nužno je bilo naþiniti pro- trajanju od desetak dana. kope pristupne ceste do crpne stanice Teþa, Opisane aktivnostu sastavni su dio pripremnih uklanjanje nanosa iz kanala Teþa koji je zapu- radova koji predhode izgradnji nasipa na mje- SLIKE njen materijalom od proboja nasipa, te izvesti stu proboja i sanaciji odrona nasipa u Raþi- iskope kineta na samom mjestu proboja kako novcima. Q Mile Kunac, dipl. ing. građ.

Cijeli nasip umotan je u geotekstil Izgradnja prednasipa u Rajevom Selu, u tijeku i nakon dovršetka i obložen s glinovitim zemljanim materijalom I 57 I HRVATSKE VODE I Osiguranje pitke vode na poplavljenim područjima

Crpilište Gunja nakon poplava OSIGURANJE PITKE VODE NA POPLAVLJENIM PODRUČJIMA

Ivan Kolovrat, dipl. ing. građ. Visoki vodostaj rijeke Save izazvao je proboj rješavana je lokalno, stvaranjem zatvorenih lo- obrambenog nasipa i poplavu naselja u op- kalnih sustava s pripadajuüim vodozahvatima üinama Drenovci, Gunja i Vrbanja. Neka nase- u vidu bušenih zdenaca, s direktnim tlaþenjem lja u potpunosti su poplavljena (Rajevo Selo, u lokalne vodovodne mreže. Gunja, Raþinovci), neka djelomiþno (Ĉuriüi, Zbog loše kvalitete vode i nedovoljnih kapaci- Strošinci, Posavski Podgajci), a dio naselja nije teta, ovakvo stanje pokazalo se trajno neodr- poplavljen (Vrbanja, Soljani, Drenovci). Za us- Jedan od živim te je usvojena koncepcija Regionalnog postavljanje normalnog stanja i povratak sta- prioritetnih vodoopskrbnog sustava Istoþne Slavoni- novništva trebat üe dosta vremena i novþanih zadataka i prvih je (RVSIS). Tako je izgraÿeno vodocrpilište sredstava. Jedan od prvih preduvjeta bit üe preduvjeta ''Istoþna Slavonija'' na koje su neka od naselja sanacija komunalne infrastrukture, gdje osigu- na ugroženom podruþju spojena, uz napušta- povratka ranje sigurne i redovite vodoopskrbe mora biti nje lokalnih vodocrpilišta (Županja, Bošnjaci, stanovništva jedan od prioriteta. u poplavljena Posavski Podgajci, Rajevo Selo). Za ostala naselja još nisu stvoreni svi preduvjeti prikljuþe- naselja je Postojeüe i planirano stanje nja na Regionalni sustav te su prije poplave vodoopskrbe prije poplave osiguranje i dalje funkcionirala lokalna vodocrpilišta (Vr- sigurne i redovite Prije nekoliko godina vodoopskrba svih naselja banja-Soljani, Strošinci, Drenovci, Raþinovci- vodoopskrbe. poplavom zahvaüenog i ugroženog podruþja Ĉuriüi, Gunja). Osim projekata Regionalnog

I 58 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. vodoopskrbnog sustava, kojim se rješava kva- šenja (kopani bunari i hidroforska postrojenja) liteta vode i potkapacitiranost postojeüih vodo- mora se napustiti (zbog rizika od zagaÿenja) zahvata, na cijelom ovom, pa i širem podruþju, uz osiguranje prikljuþaka na javni sustav vo- planirana je i rekonstrukcija postojeüe vodo- doopskrbe. vodne mreže u sklopu lokalnih vodovodnih Ove aktivnosti nije mogu e riješiti u kratkom mreža, koje su starosti veüe od 20 i 30 godina. ü Naime, veliki problem ovih vodovodnih mreža roku te je potrebno de¿ nirati dio interven- leži u kvaliteti vodoopskrbnih cjevovoda, pa je tnih mjera za osiguranje osnovnih uvjeta rekonstrukcijom planirana kompletna zamjena vodoopskrbe stanovništva, kao preduvjeta što postojeüih vodoopskrbnih cjevovoda novim, uz skorijeg povratka. Postojeüa izgraÿenost RVSIS kompletnu zamjenu vodovodnih prikljuþaka ko- omoguüuje prikljuþak dijela naselja predmetnog risnika, ukljuþivo i postojeüa vodomjerna okna. podruþja, uz odreÿene interventne zahvate.

Glavni razlozi za potrebnu planiranu Interventne mjere u vodoopskrbi rekonstrukciju su sljedeüi: uzrokovanih poplavom Q Loša kvaliteta ugraÿenih cijevi – veüi dio lo- Interventne mjere imaju za cilj osposobiti po- kalnih vodovodnih mreža su graÿene od PVC stojeüe vodoopskrbne sustave za opskrbu teh- cijevi NP-6 bara, kojima je vijek trajanja nološkom vodom na hidrantima za pranje uli- prošao; ca, kuüa i drugih objekata. U ovoj fazi opskrba Q Ratne okolnosti, u kojima je dio vodoopskrb- pitkom vodom bi se vršila putem auto-cisterni. nih sustava bio okupiran i nije adekvatno Ove interventne mjere su u cjelosti reali- održavan; zirane. Q Loša kvaliteta postojeüih vodovodnih priklju- U drugoj fazi interventnih mjera üe se raditi þaka, þiji su prikljuþni cjevovodi takoÿer do- kuüni prikljuþci, sukcesivno povratku stanov- trajali; nika u svoje domove. Voda iz vodovoda üe biti Q Dotrajalost i „curenje“ postojeüih fazonskih pitka kada se ostvare minimalni uvjeti, odno- komada i armatura za kontrolu i održavanje sno kada se prikljuþi minimalan broj stanov- vodovodnih mreža. Naime, upitna je mo- nika za redovitu opskrbu vodom. Dinamika guünost regulacije na postojeüim zasunima realizacije ove faze ovisi o dinamici povratka u zasunskim komorama, kao i izmuljivanje i stanovnika u svoje domove. odzra ivanje postoje ih vodovoda; þ ü Uz odgovarajuüe interventne mjere dio naj- Q Postojanje tzv. „crnih“ prikljuþaka, izvedenih ugroženijih naselja (Gunja, Rajevo Selo-Pa- naroþito u naseljima koja su bila okupirana, dež) moüi üe dobiti vodu iz Regionalnog susta- bez moguünosti mjerenja utroška vode; va. Tako üe naselje Gunja moüi dobiti vodu iz Poplavljeno vodobrojilo u Q Neadekvatna protupožarna zaštita, gdje je smjera Rajevog Sela ugradnjom hidrostanice za oknu veüina hidranata izvedena kao podzemni hi- dranti, upitne ispravnosti, uz potkapacitiranost dijela cjevovoda (presjeci manji od DN 100 mm). Sve ovo za posljedicu ima velike gubitke vode, koji su u prosjeku veüi od 50%. Manji dio projekata rekonstrukcije na poplavnom podruþju je pripremljen (dio naselja Vrba- nja, Drenovci, Gunja), a manji dio je i realizi- ran (dio naselja Drenovci i Gunja). Od novijih vodovodnih mreža na ovom podruþju þine vodovodne mreže naselja Soljani (opüina Vrba- nja) te naselja Rajevo Selo i Posavski Podgajci (opüina Drenovci). Za druge vodovodne mreže (Gunja-veüi dio, Vrbanja-dio, Strošinci, Raþi- novci, Ĉuriüi) ne postoji izraÿena dokumentacija za potrebne rekonstrukcije. Stoga, konaþno rješenje ovih problema u vodoopskrbi, osobito izazvanih poplavom, predstavlja završetak svih planiranih objekata Regionalnog vodoopskrbnog sustava na ovom podruþju, uz potrebne rekonstrukcije lokalnih vodovodnih mreža ukljuþujuüi i kom- pletne vodovodne prikljuþke. Osim toga na predmetnom podruþju veliki dio lokalnih rje-

I 59 I HRVATSKE VODE I Obrana od poplava na slivu rijeka Kupe i Save

Ošteüeno vodobrojilo u poplavi povišenje tlaka, te izgradnjom magistralnog Trajno rješenje vodoopskrbe cjevovoda promjera 200 mm dužine 3,7 km. Trajno rješenje vodoopskrbe na poplavljenom Naselje Rajevo Selo-Padež je spojeno na podruþju moguüe je provesti u dvije etape: RVSIS, uz ograniþeno korištenje vode za piüe do izgradnje VS-CS Drenovci. Sva doma in- ü ETAPA I stva u ovim naseljima morat üe se prikljuþiti na javni vodoopskrbni sustav uz napuštanje Završetak svih objekata Regionalnog vo- lokalnih rješenja (kopani zdenci i hidroforska doopskrbnog sustava Istoþne Slavonije i pri- postrojenja). kljuþak svih naselja na isti

Naselja Raþinovci, Ĉuriüi i Strošinci ne ETAPA II mogu se prikljuþiti na Regionalni sustav dok se ne izgradi potrebna mreža glavnih i ma- Rekonstrukcija preostalih vodovodnih mre- gistralnih cjevovoda. Lokalna vodocrpilišta ža naselja poplavljenog podruþja, ukljuþivo i su devastirana u poplavama i mogu se in- postojeüe vodovodne prikljuþke terventno sanirati, ako nije došlo do zagaÿe- Za ETAPU I postoji projektna dokumentacija nja uslijed poplave. Ovo rješenje je upitno i i veüi dio potrebnih dozvola, dok za ETAPU II stvara dodatne troškove, ali je trenutno je- projektna dokumentacija nije izraÿena, odno- dino moguüe. sno postoji za samo manji dio cjevovoda u Vr- U ovim naseljima je potrebno isprati i dezin- banji i Drenovcima. ¿ cirati postojeüe vodovodne mreže, oþistiti Trajno rješenje-Regionalni vodoopskrb- zasunske komore, provjeriti opremu i stanje ni sustav istoþne slavonije je u pripremi hidrantske mreže. Takoÿer je potrebno pre- za apliciranje prema fondovima EU što se SLIKE gledati sve kuüne prikljuþke i sanirati vodo- oþekuje krajem ove ili poþetkom iduüe go- Ivan Kolovrat, dipl. ing. građ. mjerna okna i opremu u njima. dine. Q

I 60 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. MINISTARSTVO ĆE VRATITI POLJOPRIVREDU I STOČARSTVO U POPLAVLJENU ŽUPANJSKU POSAVINU

Uvod S druge strane, putem satelitskih snimaka Miroslav Kuskunović, glasnogo- na dan 21. svibnja (kada je bio najkritiþniji vornik Ministarstva poljoprivrede Razmjeri štete u poljoprivredi i stoþarstvu dan poplava), izradili smo i kompletnu ana- nakon katastrofalne poplave u županjskoj Zvjezdana Blažić, pomoćnica lizu poplavljenih površina, te broj gospodar- Posavini još uvijek se zbrajaju i znat üe se ministra stava koja su ošteüena gubitkom usjeva. Sve tek nakon što sve štete budu prijavljene i je javno i transparentno objavljeno. Odmah dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl, dr. obi e se kompletan teren. Iako se štete još vet. med., pomoćnica ministra ÿ se pristupilo i analizi tla kako bi se utvrdilo uvijek zbrajaju Ministarstvo poljoprivrede je je li zemlja kontaminirana uslijed nanošenja Hrvoje Horvat, dr. med. vet., promptno donijelo niz odluka, uredbi i mjera raznih otpadnih voda. Isto tako angažirana Savjetodavna služba kojima se željelo pomoüi poljoprivrednicima je i ¿ tosanitarna inspekcija i savjetodavna na poplavljenom podruþju. Svjesni smo da služba kako bi se utvrdilo stanje usjeva i da je na podruþju županjske Posavine, poljo- li su se pojavile bolesti na njima. privreda jedna od najvažnijih djelatnosti, te da je gubitak usjeva, stoke i mehanizacije Odlukama je de¿ nirano na koji üe se naþin ogroman problem za koji üe trebati duže vre- osigurat naknada štete za uginulu stoku (u mensko razdoblje povratka na staro. Namje- naravi ili novcu), sjeme, mineralno gnojivo ra Ministarstva je maksimalno nadoknaditi i gorivo za ponovnu sjetvu kao i otpis za- izgubljeno i u tom smislu üemo uz naše po- kupnine i naknada te koncesije za korišteno poljoprivredno zemljište u vlasništvu Repu- ljoprivrednike biti dok taj cilj ne dostignemo. Od prvog dana blike Hrvatske. Od prvog dana Ministarstvo poljoprivrede je Ministarstvo sa svim svojim prateüim Agencijama i služ- Obzirom na razmjere štete u poljoprivredi poljoprivrede stupili smo u kontakt sa EK kako bi promi- bama bilo prisutno na terenu te aktivno su- je sa svim jenili Program ruralnog razvoja 2014-2020 djelovalo u izvlaþenju stoke, pomaganju u svojim prateüim njihovom smještaju te osiguravanju hrane. na naþin da se veü od jeseni raspiše mje- Agencijama i Sve nas je iznenadila ogromna solidarnost ra 5 (Obnavljanje poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnim nepogodama poljoprivrednih proizvoÿaþa koji su priskoþili službama bilo i katastrofalnim doga ajima). Ova e mje- u pomoü i organizirali dostavu hrane, te svih ÿ ü prisutno na onih koji su ponudili svoje farme da se na ra biti raspisana prije službenog odobre- terenu te aktivno nja Programa od strane EK þime üemo biti njima smjesti evakuirana stoka. Uz poþetnu u mogu nosti ¿ nancirati obnovu narušenog sudjelovalo u neorganiziranost, koja je u ovako teškim ka- ü poljoprivrednog potencijala (nabava stoke, izvlaþenju stoke, tastrofama uvijek prisutna, u samo nekoliko poljoprivredna mehanizacija, gospodarski pomaganju u dana smo postavili sustav kako bi imali kom- objekti, nasadi i dr.). pletnu kontrolu – od broja stoke, njezinog njihovom smještaju zdravstvenog stanja, naþina ishrane, naþina Pregovore smo zapoþeli odmah po nastanku te osiguravanju na koji üe se vratiti kad se situacija smiri i dr. elementarne nepogode te smo dobili podrš- hrane.

Na gotovo 400 farmi je zbrinuta stoka s poplavnog podruþja. Foto: Hrvoje Horvat

I 61 I HRVATSKE VODE I Ministarstvo će vratiti poljoprivredu i stočarstvo u poplavljenu županjsku Posavinu

ku EK u nastojanjima ublažavanja nastalih šteta. Europska Komisija je bila izrazito za- dovoljna našom inicijativom i prijedlozima koje smo im dali, te üe sa svoje strane maksimalno olakšati provedbu ovakvog našeg prijedloga, a sve kako bi što je više moguüe ublažili posljedice ove nemile situacije. Ministarstvo poljoprivrede je poduzelo i odreÿene korake u olakšavanju ¿ nancijskih obveza stanovnicima poplavljenih podruþja, pravnim i ¿ ziþkim osobama. Smanjena je naknada za korištenje prava lova za državna lovišta koja zbog poplave nisu mogla koristiti svoje pravo sukladno ugovoru, dok su ribari na Savi registrirani na poplavljenom podruþ- ju osloboÿeni plaüanja naknade za obavlja- nje gospodarskog ribolova. Donesena je i odluka o otpisu zakupnine i naknada te koncesije za korišteno poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske. Dodatno, u postupku donošenja su osloboÿenja od pla- üanja Naknade za ureÿenje voda, Naknade za korištenje voda i Naknade za zaštitu voda kao i Naknade za opüekorisne funkcije šuma. Pred nama je još veliki posao, a o svemu što üemo poduzimati javnost üe biti upoznata na vrijeme. Kako bi cijelo vrijeme bili uz naše poljoprivrednike. Nakon raspuštanja Glavnog stožera RH smještenog u Županji, odlukom ministra dogovoreno je da svakodnevno netko od pomoünika ministara, naþelnika sektora ili ravnatelja Agencija bude prisutno u Stožeru te aktivno rješavaju probleme. Na ovaj naþin želimo pokazati našu volju da vratimo u sela županjske Posavine život i poljoprivredu. Procjena direktnih nastalih šteta od poplave na poljoprivrednim usjevima na podruþju Vukovarsko srijemske županije iznosi do 60 milijuna kuna. Foto: Procjene šteta na poljoprivrednim Nenad Reberšak usjevima i stoþnom fondu U cilju brže sanacije i normalizacije života u Pojedinaþno po svim mjestima u spomenu- Vukovarsko-srijemskoj županiji pokrenut je te tri opüine poplavljene su sljedeüe površine niz aktivnosti te su nakon prvih preliminar- upisane u ARKOD: Rajevo Selo – 1.442,56 nih procjena štete pokrenute aktivnosti na ha, Gunja – 1.826,59 ha, Ĉuriüi – 675,89 ha, detaljnijem utvrÿivanju razmjera štete u po- Strošinci – 1.280,76 ha, Raþinovci – 1.518,40 ljoprivredi. ha, Drenovci – 211,81 ha, Posavski Podgajci -536,72 ha te Soljani 361,40 ha. Ministarstvo poljoprivrede izradilo je analizu poplavljenih površina na podruþju županjske Na poplavljeni površinama najviše je bilo zasi- Posavine temeljem satelitskih snimki na dan jano pšenice, kukuruza i soje. 21. svibnja 2014. godine. Na podruþju Opüina Drenovci, Gunja i Vrbanja poplavljeno je 588 poljoprivrednih gospodar- Tablica 1: Temeljem satelitskih snimki na dan 21. svibnja 2014. godine dane stva (PG) s katastarskim þesticama upisanim u su poplavljene polj. površine na području općina Gunja, Vrbanja i Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Poplav- Drenovci ljenost tih površina kreüe se u širokom postot- ku od 0,07 % do 100 %. Pri tome od ukupnog Poplavljena Postotak poplavljenih Poljoprivredna broja PG najveüi broj ima poplavljeno 100% poljoprivredna poljoprivrednih Općina/grad površina površina, odnosno 431 PG, dok daljnjih 100 površina površina u Arkodu (ha) u Arkodu (ha) u Arkodu (ha) PG ima poplavljeno više od 50% površina. DRENOVCI 9.363,31 4.385,37 46,84 % Na temelju ovih podataka izvršena je i procjena direktnih nastalih šteta od poplave na poljo- GUNJA 1.826,60 1.826,59 100,00 % privrednim usjevima na podruþju Vukovarsko VRBANJA 7.733,36 1.642,16 21,23 % srijemske županije koje se procjenjuju do 60 UKUPNO 18.923,27 7.854,12 41,51 % milijuna kuna.

I 62 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Uz štete na usjevima na podruþju Vukovarsko sija po Zakonu o poljoprivredom zemljištu za Konji koji su tri dana bili srijemske županije znaþajne štete nastale su i korišteno poljoprivredno zemljište i ribnjake zarobljeni u vodi, spašeni su i na stoþnom fondu. Prema dosadašnjim poda- u vlasništvu države u dijelu prihoda Državnog vraüeni vlasniku. Foto: Nenad Reberšak cima koji se izravno prikupljaju na terenu od proraþuna. strane veterinarskih službi koje rade na priku- U sklopu sa aktivnostima oko evidentiranja i Od 7.074 evidentiranih svinja pljanju i zbrinjavanju uginule stoke sa danom procjene šteta na poplavljenim podruþjima üe u poplavnom podruþju prema 15. 6. 2014. godine evidentirano je uginulih JRDŽ-u na dan 18.5.2014. u slijedeüim danima izaüi mješovita Komisija 320 goveda, 657 svinja, 9.625 komada pera- spašeno je 5.207 svinja. (sastavljena od predstavnika Ministarstva podi, 729 ovaca i koza te 57 pþelinjih zajednica. Foto: Nenad Reberšak Nastala šteta prema broju uginule stoke procje- ljoprivrede, državnog Povjerenstva za procjenjuje se na oko 3,6 milijuna kuna. nu šteta te predstavnika jedinica lokalne samouprave) koja üe obiüi i rubne površine koje Kako u ovu procjenu nisu ukljuþene štete na su potencijalno bile poplavljene zbog zaobal- gospodarskim objektima, uništenoj stoþnoj nih voda kako bi se dodatno utvrdili stvarni hrani i mehanizaciji, troškovi izmještanja stoke razmjeri štete i na tim usjevima te kako bi se i hranidbe, koja üe se u daljem postupku utvr- izbjegle moguüe neopravdane prijave šteta. ÿivati, isto üe podiüi razinu direktnih šteta u poljoprivredi znaþajno iznad prvih procjena od Zadaüe i aktivnosti Uprave za 100 milijuna kuna. veterinarstvo i sigurnost hrane U cilju što brže normalizacije života i povratka Veü prije proglašenja katastrofe odnosno veü ljudi u njihove domove te osiguranja nastavka od 18.05. godine Veterinarska inspekcija, gospodarskih djelatnosti na ovim podruþjima zajedno s veterinarskom službom i lokalnim Vlada Republike Hrvatske u prvom koraku je kriznim stožerom bila je aktivno ukljuþena i donijela je na sjednici 22. svibnja 2014. godine koordinirala je evakuiranje i spašavanja ži- tri Odluke kojima se na podruþjima pogoÿenim vih životinja koje su lutale okolnim podruþ- poplavom: jem ili su ostale zatoþene u svojim objektima 1. otpisuje dio zakupnine, naknade za dugogo- jer ih vlasnici spašavajuüi vlastiti život nisu dišnji zakup, naknade za dugogodišnji zakup imali vremena spasiti. Tih prvih sati bilo je za ribnjake i naknade za koncesiju za poljo- iznimno važno brzo reagirati i pronaüi kami- privredno zemljište u vlasništvu Republike one za prijevoz životinja u sigurne objekte- Hrvatske; farme i tamo ih smjestiti. 2. uspostavlja sustav pomoüi poljoprivrednim Nakon smještaja životinja na sigurno i vete- proizvoÿaþima za izgubljeni stoþni fond rinarskog pregleda odmah po dovozu živo- tinja pojavila se potreba i za hranom, te je 3. uspostavlja sustav pomoüi poljoprivrednim Ministarstvo poljoprivrede odmah zapoþelo proizvoÿaþima za provedbu naknadne sjetve s organiziranjem odvoza donirane hrane za za 2014. godinu životinje u nove i sigurne objekte. Ovim odlukama osigurati üe se nadoknada šte- Od tog broja spašeno je 9.148 životinja (od te u naravi ili novcu poljoprivrednim proizvo- þega je 1.084 goveda, 5.207 svinja, 80 konja, ÿaþima za uginulu stoku, novþana sredstva ili 568 ovaca i koza, 2.205 komada peradi, 4 ku- repromaterijal (sjeme, gorivo i mineralno gno- niüa) evidentiranih do 16. lipnja 2014. godine. jivo) potreban za provedbu naknadne – ponovljene sjetve na površinama koje su uništene u Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Mi- poplavi te otpis zakupnine, naknada i konce- nistarstva poljoprivrede izdala je od poþetka

I 63 I HRVATSKE VODE I Ministarstvo će vratiti poljoprivredu i stočarstvo u poplavljenu županjsku Posavinu

Tablica 2: Broj registrirane stoke prema bazi podataka JRDŽ na dan 18.05.2014. na poplavnom području

Broj registriranih životinja po vrstama Općina Mjesto Broj gospodarstava Goveda Konji Ovce Svinja Perad GUNJA Gunja 130 324 12 218 488 5036 Drenovci 143 571 3 131 2204 1751 Račinovci 67 189 6 − 1267 914 DRENOVC Rajevo Selo 62 1936 − 84 503 894 Posavski Podgajci 101 106 14 − 1577 1066 Đurići 32 95 9 − 479 515 VRBANJA Strošinci 54 64 5 20 556 547 UKUPNO 589 3285 49 1151 7074 10663

proglašenja katastrofe za podruþje Vukovar- Sakupljeno je ukupno je 266.406 kg nu- sko srijemske županije brojne upute o po- sproizvoda koji nisu za prehranu ljudi (u ovu stupanju i koracima iz preventivnih razloga, koliþinu pribrojena je i velika koliþina mesa vlasnicima životinja koje su svakodnevno i proizvoda od mesa iz hladnjaka vlasnika objavljivani kroz medije a radi poveüanog kuüa na poplavljenom podruþju). Zbog poja- rizika te opasnosti od pojave zaraznih i nave truležnih procesa na lešinama donesena metniþkih bolesti životinja. je procedura za postupanje prilikom zakapa- nja na licu mjesta nusproizvoda životinjskog Zbrinjavanje uginulih životinja podrijetla koji nisu za prehranu ljudi katego- rije 1 i 2 pod nadzorom veterinara i veteri- Nakon što je ve ina životinja zbrinuta, zapo- ü narskih inspektora. þela je odmah i sanacija poplavljenih podruþ- ja, na naþin da se pristupilo uklanjanu uginulih životinja. Tako je angažirana koncesionirana tvrtka Agroproteinka koja je aktivirala proce- duru za krizna stanja koja se sastoji od pojaþa- nih veterinarsko – zdravstvenih mjera svakod- nevnim sakupljanjem lešina sa tri specijalna teretna vozila sa vozaþima, te dva spremnika od 20 kubika.

Do 16.06.2014. godine, Prema podacima kojima raspolažem vete- ukupni broj razliþitih uginulih rinarska inspekcija do 16.06.2014. godine, životinja iznosio je 11.580. ukupni broj uginulih životinja, razliþitih vrsta Foto: Nenad Reberšak je 11.580 te su sve neškodljivo uklonjene.

Donirana „spalionica nusproizvoda“ tvrtke iz Velike Britanije, smještena je u Drenovcima (Hrvatske šume) a koristi se radi saniranja poplavljenog podruþja. Foto: Brankica Capek

U evakuaciji životinja i sakupljanju uginulih životinja pomogla je i Hrvatska vojska, koja je uspijevala riješiti i þesto puta nemoguüe situacije, te Gorska služba za spašavanje, brojni volonteri i civilna zaštita.

I 64 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Cijepljenje i oznaþavanje pasa Sukladno Odluci ministra od 26.05.2014. godine provedena je mjera cijepljenja i ozna- þavanja pasa na podruþju opüine Drenovci, Gunja i Vrbanja, koja je završila s 6.06.2014. godine. Mjere su se ¿ nancirale iz državnog proraþuna. Uz veliku pomoü volontera raznih Udruga za zaštitu životinja izvršeno je i spašavanje kuünih ljubimaca. Prema dostupnim podacima u skloništima i kod privremenih udomitelja bilo je zbrinuto oko 600 pasa.

Mjere dezinfekcije, dezinsekcije i Na punktovima u deratizacije mjestima uspostavljene su dezinfekcijske barijere za Sukladno Odlukama ministarstva poljoprivre- kontrolu prolaza vozila i de od 23.05.2014. godine i od 30.05.2014. ljudi. Foto: Nenad Reberšak provodi se dezinfekcija i deratizacije gospodarskih i stambenih objekata na podruþju Vukovarsko srijemske županije. Obzirom na proglašenu opasnost od epidemija od strane ministarstva zdravlja, a u svrhu zaštite zdravlja ljudi i životinja i sprjeþavanja širenja uzroþnika bolesti u podruþjima izvan poplavljenog potrebno je bilo provoditi pojaþanu dezinfekciju. Osim toga Veterinarska služba organizira, provodi i nadzire dezinfekciju vozila, osoba i pribora na kontrolnim toþkama u poplavljenom podruþju. Sukladno Odlukama ministarstva poljoprivrede od 29.05.2014. i 30.05.2014. godine provodile su se preventivne mjere dezinfekcije osoba i vozila na graniþnim prijelazima U skloništima i kod privremenih udomitelja bilo je sa susjednim državama, na ukupno 13 prije- zbrinuto oko 600 pasa. Foto: Nenad Reberšak laza (8 sa Srbijom i 5 s Bosnom i Hercegovi-

Savjetodavna služba uključila se u pomoć

Savjetodavna služba ukljuþila se u pomoü poplavljenom jednom trenutku na gotovo njih 400. U koordinaciji s podruþju u prvim satima kriznog stanja kroz pomoü u Ministarstvom poljoprivrede Savjetodavna služba pro- izvlaþenju stoke, rad na nasipima, obilježavanju šum- vela je obilazak terena pri þemu su se dodatno anga- skih puteva za evakuaciju i ostalim aktivnostima koje žirali kolege iz Osjeþko-baranjske, Brodsko-posavske su bile kljuþne za sam poþetak spašavanja ljudi i živo- županije te djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije tinja. (HPA). Ukupno 12 djelatnika Savjetodavne službe te 7 djelatnika HPA. Ukupno možemo reüi da je u vrlo krat- Odmah nakon što je evakuacija završena aktivnosti su kom vremenu postavljen sustav koji se unatoþ broj- orjentirane na pomoü pri smještanju i ishrani izmje- nim lokacijama, brojnim vrstama i kategorijama stoke, štenih životinja. Životinje su smještene na brojnim lo- brojnim logistiþkim problemima i preprekama uspješno kacijama po cijeloj Vukovarsko-srijemskoj županiji, u održava. Q

I 65 I HRVATSKE VODE I Ministarstvo će vratiti poljoprivredu i stočarstvo u poplavljenu županjsku Posavinu

Veterinarska služba priprema se za terenski obilazak. Foto: Brankica Capek

darstava, od þega je 165 gospodarstava na kojima su zbrinute životinje. Nakon provede- nog veterinarskog pregleda gospodarstava, izvršene deratizacije i dezinfekcije te procjene statike gospodarskih objekata od strane Mini- starstva graditeljstva i prostornog ureÿenja, moguüe je izvršiti povrat životinja, uz pret- hodnu najavu veterinaru kako bi se osigurala potrebna dokumentacija za životinje.

Angažirane snage Svakodnevno je na terenu bilo angažirano do 40 veterinara kao i tehniþkog osoblja veterinarske stanice Županja d.o.o., Vukovar i Osijek te 4 veterinarska inspektora, koje je djelovalo na više podruþja rada – održa- Kontinuirano praüenje nom). Sa danom 16.06.2014. godine ukida se vanje dezinfekcijskih barijera, sudjelovanje dogaÿanja na terenu. Foto: mjera dezinfekcije na graniþnim prijelazima u timovima radi izvlaþenja i evidentiranja Hrvoje Horvat prema Srbiji, a smanjena ostaje prema BiH. uginulih životinja i organiziranju izvlaþenja živih životinja kao i na dezinfekciji graniþnih Veterinarski pregledi gospodarstva prijelaza. Sukladno Odluci ministra od 23.05.2014. u Vremensko trajanje sanacije od poplave za- tijeku je provedba pojaþanog veterinarskog poþelo 18.05.2014. godine i trajati üe sve pregleda gospodarstava u Vukovarsko-sri- do završetka provoÿenja mjera odreÿenih jemskoj županiji kao i na gospodarstvima Odlukama ministra i Uprave za veterinarstvo izvan županije gdje su smještene životinje s i sigurnost hrane kao i kontrola njihovog poplavom ugroženog podruþja. U ovom tre- provoÿenja od strane veterinarske inspekcije nutku obavljeni su pregledi na 607 gospo- Uprave za veterinarstvo. Q

I 66 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. PROCJENA ŠTETA I SANACIJA ZGRADA

Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure- ÿenja aktivno se ukljuþilo u saniranje posljedica uzrokovanih poplavama u istoþnoj Sla- voniji te je predstavilo i poduzelo aktivnosti kako bi se pomoglo graÿanima na poplavljenim podruþjima i ubrzao njihov povratak kuüama. Prema hodogramu, prvo su osigu- rani sanitetski uvjeti za nesmetan oþevid na terenu i procjenu štete, što znaþi da je uklo- njen mulj i uginule životinje. Graÿevinska inspekcija je odmah po moguünosti pristupu zgradama, obavila preliminarni nadzor me- haniþke otpornosti i stabilnosti zgrada, kako bi upozorili na one po život opasne. To još uvijek ne znaþi da üe se te zgrade morati rušiti. Graÿevinska je inspekcija od poþetka nadzora mehaniþke stabilnosti i otpornosti poplavljenih zgrada na podruþju Vukovarsko- srijemske županije tj. od 29. svibnja 2014. do 17. lipnja, oznaþila opasnima 596 zgrada. U naselju Raþinovci 174 zgrade oznaþene su opasnima, u naselju Strošinci njih 9, u naselju Posavski Podgajci oznaþena je 1 zgrada, Razorna snaga vode u potpunosti je uništila kuüu u Rajevom Selu. Foto: Mile Kunac u Rajevom Selu oznaþeno je 125 zgrada, u Ĉuriüima 1, a u Gunji 286. Nakon ovih preduvjeta, struþne ovlaštene osobe krenule su a þija je osnova doneseni Zakon o saniranju Kristina Blagus, novinarka u procjene ošteüenja zgrada na poplavlje- posljedica katastrofe na podruþju Vukovar- nom podruþju, za þiju obnovu su de¿ nirana sko-srijemske županije. tri kriterija. Prvi kriterij odnosi se na zgrade koje üe se moüi obnoviti ili popraviti, te uko- Po završetku oþevida znat üe se razmjeri šte- liko se vlasnik složi, država üe objekt popra- te, znat üe se broj graÿevina koje üe se moüi viti o svojem trošku. Drugi kriterij vrijedi za obnoviti i onih koje üe se morati ukloniti i zgrade za koje struþnjaci ocijene da nisu za sagraditi nove, te üe se potom pristupiti izra- stanovanje i da popravak nije moguü ili radi plana sanacije. Ministarstvo ima osigurana cionalan, takve zgrade üe se morati srušiti i sredstva za sve navedene radnje jer je Zako- sagraditi nove. Treüa pak moguünost je da se nom o postupanju s nezakonito izgraÿenim vlasnicima ukoliko to žele, isplate novþana zgradama (NN 86/12,143/13) predviÿeno sredstva u procijenjenoj vrijednosti zgrade. da se sredstva od naknade mogu utrošiti za Ovi kriteriji üe biti dodatno detaljno pojaš- sanaciju prostora te stoga neüe biti razloga njeni u programu koje izraÿuje ministarstvo, za odlaganjem bilo koje od predviÿenih aktivnosti. Dio štete moüi üe se sanirati sredstvima iz fondova Europske unije i to se prvenstveno odnosi na obnovu komunalne infrastrukture. Obnova obiteljskih kuüa ne može raþunati na ta sredstva. Ona üe se moüi pokriti sredstvi- Po završetku ma iz naknade za ozakonjenje nezakonito oþevida znat üe se izgraÿenih zgrada. razmjeri štete, znat Poruka je Ministarstva da je Hrvatska poka- üe se broj graÿevina zala dobru organiziranost i vrlo veliku osjet- koje üe se moüi ljivost za ljude zahvaüene ovom katastrofom, obnoviti i onih koje a Ministarstvo se u ovu veliku akciju uklju- üe se morati ukloniti þuje u okviru svoje nadležnosti, iskustava i struþnih znanja. Iskustva koja su stekli u i sagraditi nove, te e se potom Nakon pregleda graÿevinske inspekcije zgrada obnovi nakon rata iskoristit üe da što prije ü je oznaþena kao opasna po život, Gunja. Foto: i na što kvalitetniji naþin osiguraju siguran pristupiti izradi Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska povratak stanovništva svojim kuüama. Q plana sanacije.

I 67 I HRVATSKE VODE I Sanacija poplavljenih područja − kamo sa 117.000 m3 otpada

SANACIJA POPLAVLJENIH PODRUČJA − KAMO SA 117.000 M3 OTPADA

Ojdana Rajić Azinović, Nakon povlaþenja vode s poplavljenih pod- štite okoliša i Fonda. Otpad iz kuüanstava i Ministarstvo zaštite okoliša i ruþja procijenjeno je da üe ostati oko 117.000 javnih površina se prikuplja i na licu mjesta prirode m3 otpada kojeg je potrebno sanirati, a za se vrši odvajanje glomaznog otpada u koje- mu je pretežito namještaj, elektri nog i elek- provoÿenje sanacije Ministarstvo okoliša je þ troniþkog otpada poput štednjaka, perilica i putem Fonda za zaštitu okoliša (FZOEU) osi- Za provoÿenje televizora, zatim metalnog otpada, otpadnih sanacije guralo 50 milijuna kuna. Sanaciju provode guma. Otpad se potom prevozi na privreme- Ministarstvo okoliša ovlaštene tvrtke i komunalna poduzeüa pod na reciklažna dvorišta na kojima se dodat- je putem Fonda svakodnevnom koordinacijom inspekcije za- no odvaja, a glomazni otpad se usitnjava i odlaže na odlagalište komunalnog otpada. za zaštitu okoliša Ostale vrste odvojenog otpada predaju se (FZOEU) osiguralo ovlaštenim skupljaþima. Graÿani, kojima je 50 milijuna kuna. podijeljeno oko 10.000 letaka s uputama o zbrinjavanju otpada, znatno su doprinijeli provedbi sanacije. U funkcioniranje sustava Poplava je nanijela velike gospodarenja otpadom na poplavnom po- kolicine otpada. Foto: D. druþju od samog poþetka, uz ljudske resur- Vukadinoviü se, ukljuþeni su znaþajni tehniþki resursi. Na terenu je svakodnevno u pogonu 59 „teških“ kamiona, 28 utovarnih strojeva i 3 drobilice, a do kraja lipnja iz tog je podruþja odvezeno SLIKE više od 4.500 kamiona s razliþitim vrstama Arhiva Hrvatskih voda otpada. Q

Otpad na mjestu prodora vode kroz Privremeno reciklažno dvorište ʥ usitnjavanje Premijer Milanoviü i ministar Zmajloviü u nasip Rajevo selo otpada u Rajevom Selu. Foto: Krasnodar Peršun/ obilasku pogoÿenog podruþja Coca-Cola HBC Hrvatska I 68 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Skladište u Županji. Foto: Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska VELIKO SRCE, U NEVOLJI,

UJEDINILO JE HRVATSKU! Željko Bukša, novinar

Kada su u svibnju poplave zahvatile dio istoþ- nevolji nisu sami. Tako je ta nezapamüena ne Slavonije i još neke dijelove Hrvatske ti- vodena katastrofa na najbolji naþin u velikoj suüe ljudi su pred podivljalom vodom morali humanitarnoj akciji pomoüi, ujedinila cijelu bježati na brzinu, spašavajuüi gole živote. Hrvatsku. Kao i na poþetkom Domovinskog rata, nisu Kako je za 11 tisuüa ljudi, koji su morali biti stigli ponijeti ni najnužnije stvari ili su uspjeli evakuirani iz svojih mjesta, trebalo prije sve- samo s vre icom u ruci napustiti svoj dom. ü ga osigurati smještaj, veüinu je u svoje do- No, Hrvatska je još jednom, kao i u ratu, domove primila rodbina ili prijatelji. Ali mnoge kazala da ima veliko srce i da je najjaþa kada su u svoje domove otvorenog srca primili i je najteže. Dok su sve nadležne službe na- potpuno nepoznati ljudi pruživši im ono što stojale što je moguüe više pomoüi ugroženi- im je tada bilo najvažnije – toplu ljudsku poma i olakšati im te teške trenutke, tužne slike moü i razumijevanje u njihovoj velikoj nevo- i vijesti koje su stizale iz tog dijela Hrvatske lji. Tako je samo manji dio ugroženih, smje- pokrenule su akciju solidarnosti kakva nije šten u organizirane prihvatne centre. Mnogi zabilježena još od rata. Mnogi su se samo- su isto tako primili tuÿe domaüe životinje inicijativno organizirali. Svatko je nastojao spašene s poplavljenih podruþja i brinuli o pomoüi na neki naþin, netko prihvaüanjem njima kao da su njihove. evakuiranih ljudi ili njihove stoke, netko do- Kako veüina mještana poplavljenih sela nije nacijom novca ili stvari, netko radom, a oni uspjela spasiti ništa od svoje imovine odmah Poruka ʥ djeþja solidarnost koji nisu mogli ništa od toga barem lijepim su širom Hrvatske organizirane bezbrojne i suosjeüanje za nesreüu rijeþima podrške. Ali svi su stanovnicima akcije prikupljanja novca i svega potrebnog stanovnika. Foto: Krasnodar poplavljenih podruþja htjeli pokazati da u za život: hrane, odjeüe, obuüe, higijenskih i Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska

I 69 I HRVATSKE VODE I Veliko srce, u nevolji, ujedinilo je Hrvatsku!

ostalih potrepština. Cijela Hrvatska se mobi- lizirala kako bi im pomogla. Nesretna rijeka Sava i ne znajuüi, pokrenula je rijeku pomo- üi. Nezaustavljivo je tekla kroz cijelu Hrvat- sku i svakim danom postajala sve jaþa. Ali ona, za razliku od pravih rijeka, nije stvarala probleme i poplave nego je širila dobrotu i solidarnost. Nemoguüe je na ovom mjestu spomenuti sve akcije koje su organizirane diljem Hrvatske, od najmanjih do najveüih gradova. Svi su htjeli dati svoj doprinos. U Dubrovniku se, na primjer, u samo 24 sata više od 3.000 ljudi ukljuþilo u akciju prikupljanja pomoüi. Studenti rijeþkog sveuþilišta sami su se organizirali u jednom danu i poþeli na svim fakultetima prikupljati humanitarnu pomoü, a u sveuþilišnom kampusu je organiziran sabirni centar odakle se pomoü odmah transportirala na teren. Radili su cijeli dan od 6 ujutro gotovo do ponoüi kao i njihovi kolege u zagrebaþkim studentskim domovima. O Volonteri zagrebaþkog Šumarskog fakulteta pomažu u sanaciji škole u Gunji. Foto: umoru nije bilo ni rije i. U Zagrebu su pro- Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska þ storije Crvenog križa i Ministarstva socijalne politike i mladih ubrzo bile zatrpane paketi- ma s humanitarnom pomoüi koju su neprestano donosile rijeke graÿana. Zato je ubrzo prikupljanje pomoüi prebaþeno u veliku halu Zagrebaþkog velesajma. O razmjerima volonterskog angažmana govore þinjenice, podaci, da je samo na prikupljanja pomoüi u paviljonu 34 na Zagrebaþkom velesajmu u organizaciji Ministarstva socijalne politike i mladih uz pomoü Volonterskog centra Zagreb od poþetka poplava do sredine lipnja radilo þak 1.022 volontera koji su odradili više od devet tisuüa sati. U velikoj solidarnoj akciji prikupljanja i dostave pomoüi poplavljenom stanovništvu istoþne Slavonije važnu ulogu imale su i brojne tvrtke. Tako su brojni autoprijevoznici nesebiþno na raspolaganje dali svoje kamione i vozaþe i razvozili besplatno pomoü širom Slavonije, banke su odobravale moratorije na otplatu kredita i opraštale kamate, mobilni operatori su stradalima donirali SIM kartice, bonove i Ministrica Milanka Opaþiü u humanitarnoj akciji prikupljanja pomoüi za poplavljena ureÿaje te besplatan pristup internetu. Tvrt- podruþja, Zagreb ke su slale velike koliþine hrane i vode, po-

Financiranje priključaka i oslobođenje plaćanja naknada

Upravno vijeüe Hrvatskih voda kojem predsjeda ministar Tihomir Jakovina dopunilo je Odluku o izvršenju Plana upravljanja vodama za 2014. godinu. Navedenom dopunom omoguüeno je ¿ nanciranje svih kuünih prikljuþaka na graÿevine za javnu vodoopskrbu na podruþjima za koja je Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 20. svibnja 2014. godine proglašena katastrofa, a koje üe se ¿ nancirati iz naknade za korištenje voda. Ukupna predviÿena ulaganja u sanaciju šteta na prikljuþcima na vodne graÿevine procijenjena su na 19,4 milijuna kuna. Sredstva üe se utrošiti na rekonstrukciju i obnovu vodoopskrbnog sustava i 4226 prikljuþka na graÿevine za javnu vodoopskrbu. Uz ova ulaganja u postupku su donošenja su osloboÿenja od plaüanja naknade za ureÿenje voda, naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda za stanovnike poplavljenih podruþja. Q

I 70 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Pripadnici Hrvatske vojske i Hrvatskog Crvenog križa udruženim snagama na pogoÿenom podruþju ljoprivrednici osigurali veliku koliþinu stoþne U pomaganje se ukljuþila i hrvatska estrada. hrane, a maturantice zablistale u doniranim Tako su u Zagrebu, Splitu i Rijeci organizirana haljinama pa su i kao djeca tražeüi utjehu na tri velika humanitarna koncerta na kojima su osunþanom Jadranu, na trenutak zaboravile nastupili brojni poznati pjevaþi tijekom kojih svoje jade. je na humanitarnom telefonu prikupljeno više od tri milijuna kuna. Humanitarnu pomoü su Mnogi su ugroženima htjeli pomoüi i ¿ nancij- na pogoÿena podruþja slale i brojne udruge, ski, meÿu njima su bile i mnogobrojne tvrt- klubovi, sportska društva, vjerske zajednice, ke, gradovi, banke i obrtnici. Najviše novca politiþke stranke i mnogi drugi. Neki su þak za ugrožene stanovnike istoþne Slavonije stopirali da doÿu na ugroženo podruþje, dru- (više od 63 milijuna kuna) skupljeno je ra- gi su u pomoü poveli i cijele obitelji, a bilo je i znim donacijama preko Crvenog križa Hrvat- sluþajeva da su se u akcije pomaganja, odu- ske, a Hrvatski biskupi najavili su da üe ugro- ševljeni cjelokupnim entuzijazmom ukljuþili i ženim Slavoncima uplatiti 12 milijuna kuna, strani turisti. Grad Zagreb je veü na poþetku akcije uplatio tri milijuna kuna. Iako je i sam u poplava- S povlaþenjem vode isplivali su i novi veliki ma pretrpio višemilijunske štete, HEP Ope- problemi za veü napaüene stanovnike tog di- rator distribucijskog sustava odluþio je otpi- jela Hrvatske. Jer tek tada je postalo jasnije sati potraživanja od kupaca na poplavljenim koliku je golemu štetu voda napravila. Zato podruþjima Vukovarsko-srijemske županije, je pred njima nova, teška bitka kako bi se koja se temelje na akontacijskim ratama za što prije vratili u svoje domove. Kao i do sada Pomoü mora stiüi do svih... svibanj i lipanj 2014. od ukupno 1,64 miliju- i ubuduüe, sve do normalizacije života u tom na kuna. Štoviše, ¿ nancirat üe nužne sana- dijelu Hrvatske, moraju imati maksimalnu cijske radove na elektriþnim instalacijama u pomoü svih – od države do svih nas kako bi poplavljenim stambenim objektima u opüina- im što više olakšali rješavanje tih velikih proma Gunja, Drenovci i Vrbanja, a HEP d.d. je blema. Jer povratak üe biti dug i skup. Zato veü prvih dana katastrofe Hrvatskom crve- je nužno da im i dalje dokazujemo da nisu nom križu uplatio donaciju od milijun kuna za sami, da i dalje mogu raþunati na veliko hr- SLIKE pomoü ugroženom stanovništvu. vatsko srce i solidarnost. Q Željko Bukša, novinar

I 71 I HRVATSKE VODE I Uzroci formiranja otvora u hidrotehničkim nasipima

Foto: Tomislav Novosel

I 72 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

UZROCI FORMIRANJA OTVORA U HIDROTEHNIČKIM NASIPIMA

I 73 I HRVATSKE VODE I Uzroci formiranja otvora u hidrotehničkim nasipima prof. dr. sc. Goran Gjetvaj Hidrotehniþki nasipi su niske brane velike du- uvijetima kad razina vode u vodotoku postane ljine koji omeÿuju i odreÿuju vodene tokove viša od krune nasipa. U takvim uvjetima do- rijeka i kanala raznih namjena. Grade se iz ze- lazi do prelijevanja preko krune nasipa a na mljanih materijala. Najþešüa svrha im je obra- zaobalnoj strani nasipa se formira siloviti režim na od poplava, regulacija vodotoka te formira- teþenja koji erodira pokos jer pokos najþešüe nje akumulacija i retencija. nije projektiran da podnese hidrauliþku eroziju. Kao rezultat dolazi do ispiranja (erozije) Nasipi su relativno jednostavne i pouzdane gra- zaobalnog pokosa i u konaþnosti do rušenja ÿevine dugog vijek trajanja. Povremeno, ipak nasipa. Kada postoji vjerojatnost da üe doüi dolazi do njihovih ošteüenja i/ili djelomiþnog do preljevanja nasipa i velike štete u sluþaju rušenja. Pod pojmom djelomiþnog rušenja na- formiranja otvora, predlaže se zaobalnu stranu sipa se podrazumijeva formiranje otvora kroz osigurati na naþin da bude otporna na hidra- koji nekontrolirano istjeþe znaþajna koliþina uliþku eroziju.Kao primjer osiguranja zaobalne vode. Pri formiranju otvora u hidrotehniþkom strane nasipa u Hrvatskoj se može navesti na- nasipu sudjeluju hidrauliþki i geotehniþki pro- sip na ulazu u odteretni kanal Sava-Odra koji cesi (pojave) pri þemu može postojati jedan ili povremeno služi kao preljev pa je sa nizvodne U veüini sluþajeva, više uzroka rušenja. Uzrok rušenja može biti u strane obložen betonskim elementima. do rušenja nasipa samom nasipu kao i u temeljnom tlu na kojem dolazi uslijed je nasip sagraÿen. Prelijevanje nasipa sa formiranjem hidra- uliþkog mlaza (slika 1.1b) se formira u uvje- kombinacije više Formiranje otvora ovisi o vrsti materijala iz tima kad se obrana od velikih voda zasniva na razloga te je stoga kojeg je nasip sagraÿen, hidrauliþkom optere- izgradnji zidova ili zidova na nasipu. U sluþaju üenju i stanju nasipa, kao i o nekim drugim þesto, vrlo teško, prelijevanja zidova dolazi do formiranja mlaza vanjskim þimbenicima. odrediti glavni u kojem su brzine toka u dodiru sa tlom do razlog rušenja. Preljevanje nasipa (slika 1.1a) se javlja u 7-8 m/s te se zbog velike kinetiþke energije

Moguüi uzroci formiranja otvora u nasipima

I 74 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. mlaza, formiraju duboke erozione jame sa ni- Uzroci formiranja otvora u nasipima (izvor: USCOLD) zvodne strane. Posljedica formiranja jama je najþešüe zarušavanje zidova. Procjeÿivanje i unutrašnja erozija nasipa (slika 1.2) nastaju u uvjetima velikih hidrau- liþkih gradijenata koji u propusnim materijali- ma (pijescima) formiraju znaþajne brzine toka vode. U takvim uvjetima može doüi do ispiranja sitnijih þestica tijela nasipa te se brzine toka procjednih voda još više poveüavaju. Ispiranje þestica može u konaþnosti dovesti do kolapsa nasipa. Za pojavu procjeÿivanja i unutrašnje erozije su izuzetno opasni tuneli i jame koje u nasipima kopaju životinje. Površinska erozija nasipa (slika 1.3) javlja se na vodnoj strani nasipa i posljedica je po- smiþnih naprezanja koja se javljaju zbog brzine toka vode. U sluþaju da doÿe do pojave po- smiþnih naprezanja koja su veüa od kritiþnih, rijeþni tok üe odnijeti dijelove nasipa. Zaštita zije. U uvjetima procjeÿivanja kroz temeljno korita vodotoka se obiþno radi zatravljivanjem, tlo, može doüi do slijeganja tla kao i do pove- kamenim nabaþajem (rip-rap), betonskim ele- üanih vertikalnih hidrauliþkih gradijenata, koji mentima a u posljednje vrijeme se sve više ko- mogu izazvat silu uzgona veüu od gravitacionih riste zaštitni tepisi od sintetiþkih materijala koji sila i na taj naþin staviti þestice temeljnog tla su vrlo uþinkoviti i ekonomiþni. u „lebdeüe stanje“. U višeslojnim sredinama može dobro propusni podinski sloj pove ati Klizanje nasipa (slika 1.4) nastaje u uvje- ü hidrostatske uzgonske sile prema pokrovnom tima kad visoka razina vode u koritu formira slabopropusnom sloju u zaobalju (arteško sta- hidrostatsku silu koja „odgurne“ dio nasipa i na nje) do vrijednosti koje su veüe od gravitacio- taj naþin formira otvor. Prilikom projektiranja nih sila i na taj naþin uzrokovati slom tla. nasipa treba provjeriti da dopuštena posmiþna naprezanja izmeÿu nasipa i temeljnog tla budu Stabla (slika 1.9) koja se nalaze uz ili na na- veüe od posmiþnih naprezanja koja se mogu sipu se mogu uslijed jakog vjetra, toka vode javiti na temeljnoj plohi. ili nekog drugog razloga izvrnuti. Ošteüenje nasipa tada može nastati kao posljedica veli- Valovi (slika 1.5) mogu izazvati znaþajnu ero- ke rupe na mjestu korjena ali i privilegiranih ziju na pokosu nasipa, pri þemu se erozija jav- puteva (kanala) u samom nasipu koje e se lja u zoni ispiranja sa vodne strane a može ü formirati na mjestima na kojima je izvuþena se u sluþaju prelijevanja javiti i na zaobalnoj pojedina žila korjena. strani. Iz tog razloga nasipi koji omeÿuju akumulacije obiþno imaju izgraÿenu obaloutvrdu. Klizišta na nasipu (slika 10) kako sa vodne Ponekad se u inundacijama sade topole ili dru- tako i sa zaobalne strane mogu takoÿer uzro- go drveüe o koje se disipira energija valova. kovat formiranje otvora u nasipu. Ošteüenja od plovila (slika 1.6) nastaju u U veüini sluþajeva, do rušenja nasipa dolazi uvjetima kad plovila ili neki drugi veliki plivaju- uslijed kombinacije više gore prikazanih razlo- üi objekti, najþešüe u nepovoljnim vremenskim ga te je stoga þesto, vrlo teško, odrediti glavni uvjetima ili greškom posade, oštete nasip. In- razlog rušenja. Ipak se kao glavni razlozi for- teresantno je spomenuti da je Ruÿer Boško- miranja otvora navode prelijevanje, procjeÿi- viü, istražujuüi po nalogu Pape Benedikta XIV vanje i popuštanje temeljnog tla . uzroke izlijevanja Tibera 1570 g. naveo plovila u rukavcu Fiumicino kao uzrok rušenja oba- Samo formiranje otvora u nasipu þesto se odvija kroz više faza u kojima su dominan- loutvrde i posljediþnih poplava. tni razliþiti ¿ zikalni procesi te se protok kroz Likvefakcija (slika 1.7) je pojava u kojoj po- otvor znaþajno mijenja u vremenu. U posljed- jedina tla (najþešüe pijesci) u uvjetima pojave nje vrijeme su u okviru europskih istraživaþkih cikliþkih optereüenja (npr. potresa) privreme- projekata prikupljena nova znanja vezana uz no gube svojstvo nosivosti. U takvim uvjetima mehanizme formiranja otvora koja bi trebalo temeljno tlo poprima svojstva tekuüine te do- iskoristiti za poveüanje sigurnosti naših nasipa. lazi do rušenja nasipa. U uvijetima kada formiranje otvora u nasipu Procjeÿivanje kroz temeljno tlo nasipa može izazvati velike ljudske i materijalne šte- (slika 1.8) se javlja u uvjetima kad je temelj- te, nasipe se može dodatno osigurati protiv no tlo vrlo propusno te uslijed relativno velikih moguünosti formiranja otvora, jer sada postoje brzina toka procjednih voda dolazi do ispiranja jednostavne i relativno jeftine tehniþke moguü- SLIKE þestica kao i kod veü opisane unutrašnje ero- nosti. Q prof. dr. sc. Goran Gjetvaj

I 75 I HRVATSKE VODE I Veliki vodni val u rušilačkom pohodu na dravski nasip 2012. godine

VELIKI VODNI VAL U RUŠILAČKOM POHODU NA DRAVSKI NASIP 2012. GODINE

I 76 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Veliki vodni val koji se poþetkom studenog 2012. godine kretao iz Austrije preko Slovenije do Hrvatske svoj je vrhunac na granici Slove- nije i Hrvatske dosegao tijekom ranih jutarnjih i prijepodnevnih sati 6. studenog 2012. god. Ovaj vodni val je uzrokovao formiranje otvora u hidrotehniþkom nasipu kod mjesta Otok Virje. Kako je maksimalna razina vode u vodnom valu mjestimiþno bila viša od kote krune nasipa došlo je do prelijevanja desnog obrambenog nasipa. Naþin formiranja otvora i pripadajuüi hidrogram kojim se de¿ nira protok kroz otvor u funkciji vremena su od izuzetne važnosti za procjenu moguüih štetnih posljedica pa je inte- resantno spoznat mehanizme rušenja nasipa. Priložene fotogra¿ je pokazuju faze rušenja koherentnih nasipa kao posljedica prelijevanja. U poþetnoj fazi rušenja nasipa odvijalo se samo prelijevanje sa relativno malim protocima te je u plavljenom podruþju razina vode dosezala 5 -10 cm. Prilikom prelijevanja vode preko krune nasipa je na zraþnoj strani nasipa dolazilo do ubrzavanja toka vode te prelaska iz mirnog u siloviti režim teþenja. Uz hidrotehniþki nasip kod naselja Virje Otok ne postoji servisna cesta te je nožica nasipa relativno blizu obradivim površinama koje su slabo otporne na hidrauliþku eroziju. Na najslabijem dijelu, uslijed prelijevanja, došlo je do pojave erozije nožice zraþnog pokosa nasipa. Erozija je napredovala od nožice nasipa prema njegovoj jezgri te se pokušalo bagerom zatvoriti nastali otvor. Obzirom da su brzine istjecanja vode kroz otvor u nasipu relativno velike tj. nekoliko metara u sekundi, nije bilo moguüe sa okolnim – priruþ- nim materijalom (šljunkom i pijeskom) sprijeþi- ti daljnje širenje otvora. Zbog vlastite sigurnosti bager se ubrzo povukao. Kako pokušaj zatvaranja otvora nije uspio, otvor se nastavio širiti što je uzrokovalo pove- üanje protoka. Kada je isprana cijela potporna zona nasipa za- poþelo je ispiranje jezgre nasipa sve dok jezgra i kruna nasipa nisu potpuno nestali. U ovoj fazi formiranja otvora, osim hidrauliþke erozije koja je posljedica posmiþnih naprezanja i posljediþno odnošenja materijala, u koheren- tnim nasipima javlja se i odvajanje blokova, što se dogodilo i u ovom sluþaju te se lijepo vidi na slici 3. U literaturi je relativno dobro opisan mehanizam odvajanja pojedinih blokova kao i sile koje ih uzrokuju ali su parametri materijala koje treba unijeti u jednadžbe relativno nepo- prof. dr. sc. Goran Gjetvaj uzdani.

Proboj dravskog nasipa kod naselja Nakon što je isprana jezgra nasipa, hidrauliþka erozija ispire uzvodni pokos, pri þemu se po- Otok Virje primjer je rušenja veüava preljevna visina a time i protok. U ovoj koherentnih nasipa kao posljedica fazi formiranja otvora dolazi do naglog i zna- prelijevanja. þajnog poveüanja protoka, koji je sada znatno Odvajanja „bloka“ iz nasipa

I 77 I HRVATSKE VODE I Veliki vodni val u rušilačkom pohodu na dravski nasip 2012. godine

Poþetak prelijevanja Dravskog nasipa kod mjesta Otok Virje tijekom jutarnjih sati 6. 11. 2012.

Pokušaj zatvaranja otvora nastalog uslijed erozije od nožice nasipa do njegove jezgre

I 78 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Vrhunac vodenog vala Drava 6. 11. 2014. godine. Poplavljeno je 60 kuüa u Virju.

Istjecanje kroz potpuno formirani otvor veüi nego u poþetnoj fazi kada je bilo samo prelijevanje preko nasipa. Istjecanje kroz otvor se nastavilo i nakon što se razina u Dravi spustila ispod krune nasipa te je trajalo sve dok razina u Dravi nije pala na kotu Slika 4 Istjecanje kroz potpuno formirani okolnog terena u zaobalju. Nakon što je prošao otvor vodni val i razina vode u koritu se spustila do kote nožice nasipa prestalo je istjecanje te se moglo pristupiti sanaciji nasipa. Na osnovu fotodokumentacije se može procije- niti da se otvor formirao u približno 30 minuta (tu se misli na eroziju po visini). Širina otvora je bila 41 m, a mlaz je uslijed istjecanja formirao udubljenje u temeljnom tlu sa zaobalne strane nasipa, dubine približno 3,5 m. Iz prikazanog opisa formiranja otvora kod naselja Otok Virje se može zakljuþiti da je uslijed visokog vodostaja došlo do prelijevanja preko krune nasipa na duljini od nekoliko stotina metara koje je na relativno malom potezu uzrokovalo formiranje otvora. Otvor se formirao kao posljedica pojave erozije nožice nasipa, mo- guüe zbog ošteüenja nastalog prilikom obrade poljoprivrednih površina neposredno uz nožicu. Formiranje otvora je trajalo tridesetak minuta te je kao posljedicu imalo znatno poveüanje protoka kao i produljenje vremena istjecanja iz korita rijeke Drave što je uzrokovalo znaþajnu materijalnu štetu. Može se zakljuþiti da je od izuzetne važnosti sprijeþiti prvu fazu formiranja otvora uþvršüiva- njem zraþnog pokosa – poveüanjem otporno- SLIKE sti na hidrauliþku eroziju. Q prof. dr. sc. Goran Gjetvaj

I 79 I HRVATSKE VODE I Višenamjenski sustavi u vodnom gospodarstvu − odgovor na klimatske promjene

I 80 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. VIŠENAMJENSKI SUSTAVI U VODNOM GOSPODARSTVU − ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMJENE

U posljednje vrijeme, uslijed klimatskih pro- Silvija Sitar, dipl. ing. građ. mjena, uþinkovita i održiva zaštita od poplava postaje sve važnije pitanje u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Unatoþ stoljetnoj tradiciji i iskustvu u djelatnosti zaštite od poplava, vodno gospodarstvo u Republici Hrvat- skoj nalazi se pred velikim izazovom nužnog unaprjeÿenja zaštite od poplava u uvjetima uþestale pojave ekstremno velikih voda na þitavom državnom teritoriju. Ekstremne hidrološke prilike najvjerojatnije su jedna od posljedica uoþenih klimatskih promjena pa je tako u posljednjih petnaestak godina i na vodnom podruþju donje Drave i Dunava, uþestala pojava hidroloških ekstrema - suša u 2000., 2003., 2011. i 2012. godini, te poplava 2002., 2004., 2006., 2009., 2010. i 2013. godine. Iako je veliki vodni val Dunava 2013. godine srušio dotada postignute maksimalne vodostaje - od Njemaþke, Austrije, Slovaþke i Maÿarske, na ulazu u Hrvatsku izgubio je na snazi, tako da na našem podruþju nisu za- bilježeni novi maksimalni vodostaji. Tijekom ovog velikog vodnog vala, izuzev vodomjera u Iloku, gdje je zabilježen treüi vodostaj po visini, kod nas su zabilježeni drugi po visini vodostaji Dunava od poþetka mjerenja. Poplava u proljeüe 2010. godine na vodnom podruþju slivova Drave i Dunava bila je po Projekte mnogoþemu speci¿ þna. Zbog obilnih kiša na višenamjenskih veüem broju malih slivova istovremeno su sustava potrebno se pojavila plavljenja ravniþarskih poljopri- je kontinuirano vrednih površina, a bujiþne vode na brdskom graditi i dijelu sliva zaprijetile su brojnim naseljima. dogra ivati kako Ukupna koliþina oborina koja je u tri dana ÿ premašila 200 mm uzrokovala je velike štete bi se u buduünosti na poljoprivrednim kulturama jer takvu ek- smanjio rizik stremnu koliþinu oborina kanalska mreža nije stradanja ljudi i mogla prihvatiti. Visoki intenzitet oborina na imovine, te velike pojedinim malim slivovima uzrokovao je pre- štete, osobito mašivanje do tada zabilježenih maksimalnih vodostaja na veüem broju vodotoka (Vuka, zbog uþestalosti Akumulacija Grabovo Iskrica, Voüinska rijeka, Marjanac, Baranjska pojava ekstremnih Karašica i dr.). hidroloških prilika.

I 81 I HRVATSKE VODE I Višenamjenski sustavi u vodnom gospodarstvu − odgovor na klimatske promjene

Akumulacija Borovik Uslijed najave globalnih klimatskih promjena rekreaciju. U cilju smanjenja rizika od po- i ekstremnih hidroloških prilika moguüe je u plava, potrebno je rekonstruirati i dograditi buduünosti oþekivati uþestaliju pojavu veli- sustave u nizinskom podruþju, a na bujiþnim kih koliþina oborina u kratkom razdoblju koje vodotocima sustav obrane od poplava po- uzrokuju poplave, ali i izostanak oborina u trebno je dograditi izgradnjom veüeg broja dužem vremenskom razdoblju što uzrokuje akumulacija i retencija þime üe se osigurati suše. Pojava bilo kojeg hidrološkog ekstre- visoki stupanj zaštite od poplava na veüini ma, poplava ili suše, donosi nove probleme i podruþja malih slivova. za posljedicu može imati velike štete na svim Po završetku brojnih aktivnosti koje su Hr- podruþjima ljudskog djelovanja. vatske vode pokrenule na podruþju donje Na slivu Drave i Dunava prethodnom izgrad- Drave i Dunava (lateralni kanal "Kneževi Vi- njom sustava nasipa i višenamjenskih aku- nogradi – Zmajevac", izgradnja nekoliko akumulacija na Dravi, plodna nizina uglavnom je mulacija u brdskim dijelovima slivova malih zaštiüena od velikih voda rijeke Drave, ali ni- vodotoka i dr.) osigurat üe se upravljanje zinsko plodno podruþje i nadalje ugrožavaju vodnim režimom na malim slivovima, þime bujiþne vode koje se slijevaju s brdskih po- bi se negativne posljedice ekstremnih hidro- druþja. Postojeüe izgraÿene brdske retencije loških prilika potpuno izbjegle ili smanjile na i akumulacije pokazale su punu opravdanost prihvatljivu mjeru. Planirane projekte više- u obrani od poplava, a pružaju i moguünost namjenskih sustava potrebno je kontinuira- višenamjenskog korištenja voda za vodoop- no graditi i po potrebi dograÿivati kako bi skrbu, navodnjavanje, ribnjaþarstvo, sport i se u buduünosti smanjio rizik stradanja ljudi

I 82 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

i imovine te izbjegle moguüe velike štete u planirati kao višenamjenske sustave, odno- Akumulacija Javorica 2 poljoprivrednoj proizvodnji i gospodarstvu, sno istovremeno ih koristiti za potrebe obra- osobito ukoliko se nastavi u posljednjih pet- ne od poplava i razne druge gospodarske naestak godina zabilježena uþestalost poja- namjene (vodoopskrba, navodnjavanje, kove ekstremnih hidroloških prilika. rištenja voda za tehnološke potrebe, uzgoj Planirana gradnja sustava za zaštitu od brd- riba te šport i rekreaciju i dr.). Ujedno ta- skih voda na podruþju donje Drave i Dunava kvim naþinom upravljanja vodama, odnosno sagledavana je kroz višenamjenska rješenja zadržavanjem voda na malom slivu moguüe koja istovremeno sadržavaju ciljeve zaštite je postiüi dobro ekološko stanje voda i u ek- od štetnog djelovanja voda, te optimalno ko- stremnim hidrološkim prilikama. rištenje voda za razliþite namjene. Utvrÿena Izgradnjom višenamjenskih sustava u vod- je nužnost izgradnje malih brdskih akumu- nom gospodarstvu moguüe je doprinijeti lacija i ureÿenja manjih vodotoka za potre- smanjivanju negativnih utjecaja klimatskih be obrane od poplava i zaštitu od erozije, a promjena na vodni režim jer višenamjenski ujedno vodnogospodarske aktivnosti mogu sustavi omoguüuju upravljanje vodnim re- biti od velike koristi i za druge gospodarske i žimom i u uvjetima ekstremnih hidroloških društvene namjene jer postoje prirodni uvje- prilika, odnosno osiguravaju ravnomjernu ti za njihovu izgradnju. prostornu i vremensku raspodjelu vodnih Prirodne nepogode uzrokovane poplavama i koliþina te ujedno predstavljaju odgovor na SLIKE sušama ukazuju na nužnost ulaganja u iz- moguüe klimatske promjene i negativne po- gradnju vodnih graÿevina koje je potrebno sljedice ekstremnih hidroloških pojava. Q Arhiva Hrvatske vode

I 83 I HRVATSKE VODE I Zapisi i sjećanja na poplavu sela Cvelferije iz 1924. godine

Odbor za izgradnju nasipa na Savi, 1928. godina. Arhiva S. Bogutovac SAVA PODIVLJALA NA 90. OBLJETNICU

Stjepan Bogutovac, novinar Autor ovog teksta i njegov kolega amater i rata u nizu ponuÿenih idejnih rješenja tadaš- istraživaþ Ivan ûosiü ʥ Bukvin iz Vrbanje u nje države pokrenut je državni projekt 1891. traganju za povijesnim podacima bili su u ar- izgradnje Savskog nasipa. Ovaj projekt je u hivima Zagreba, Vinkovaca, Županje i nepo- dva navrata razraÿen 1910., a pred sam rat je Sava kao da srednim kontaktima sa starijim ljudima-kazi- došao u novu fazu razrade tzv. „Savski nasip je þekala, te vaþima posebno su tražili dokumentaciju sela Gunja – Mitrovica“. Povijesni podaci kazuju svojom razornom Cvelferije (Drenovci, Gunja, Vrbanja, Posav- da je dana 20. lipnja 1914. ( toþno prije sto ski Podgajci, Rajevo Selo, Strošinci, Soljani, snagom vode i godina!) „Kraljevska županijska oblast u Vu- Raþinovci i Ĉuriüi). Moju bogatu povijesnu nezapamüenim kovaru“ donijela odluku da se stvori jedna ili dokumentaciju, poplava je 17. svibnja 2014. više vodnih zadruga na potezu od Županje do poplavama uništila kao i sve u ku i. No, ostala su sje a- ü ü Mitrovice. U drugom rezredbenom tekstu se obilježila 90-tu nja, malo zapisa i jedna dragocjena slika. može vidjeti da je Kotar Županja (tada, pre- obljetnicu velike Ovo je godina 2014. kada se obilježava 100 ma ostala tri kotara Vinkovci, Mitrovica i Šid) poplave iz 1924. godina Prvog svjetskog rata. Ovaj rat ima površinski bio najveüi i to s 81.031 jutrom, te godine. znaþajne razloge u svezi Savskog nasipa. Prije je imao najviše šteta od poplava rijeke Save.

I 84 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Cvelferije

Cvelferija je podruþje koje obuhvaüa 9 sela županjskog kraja: Vrbanja, Soljani, Strošinci, Drenovci, Ĉuriüi, Ra- þinovci, Gunja, Rajevo Selo i Posavski Podgajci. Naziv Cvelferija potjeþe iz vojnoga jezika. U doba kada je Hrvatska bila podijeljena na pukovnije, a one na niže jedinice satnije, podruþje ovih sela þinilo je dvanaestu satniju. Od njemaþkog zwölf što znaþi dvanaest ovaj kraj prozvan je Cvelferijom. To su bila sela koja su se nalazila na granici s Turcima, pa su ovdašnji ljudi pro- zvani Graniþari. Cvelferija i danas ima graniþarsku ulogu, doduše ne kao tada, jer se nalazi na granici s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Termin se koristi i danas. Svake godine se u jednom od tih sela održava kulturna manifestacija "Raspjevana Cvelferija" na kojoj sudjeluju KUD-ovi sela Cvelferije.

Izvor: www.wikipedia.org Q Autor: Goran Mihalj

Tako je taj hvale vrijedan projekt zbog rata la korjenite promjene u ekonomskom životu stao u realiziranju i izvedbi, te za tek slijede- sela od Slavonskog Broda do Srijemske Mi- üih 15 godina dolazi na red. trovice štiteüi od poplava rijeke Save koje su bile vrlo þeste i vršila kanalizaciju i isušivanje U Župnim spomenicama Vrbanja i Gunja stoji: bara. U zadruzi sam radio devet godina tj. „Godine 1924.bila je poplava. Najstariji ljudi sve do završetka radova koji su stojali preko vele da je to najveüa poplava. Sve je voda 100.000.000 prijeratnih dinara.“ odnijela. Goveda su izginula sva, što od gladi, što od komaraca. Kada je voda opala sijali su Još veüa poplava Save za obljetnicu proso i kukuruz. Kukuruza je bilo toliko da su ga na vagone izvažali." Sava kao da je þekala svojom razornom snagom vode i najveüim poplavama, da obilje- Ništa bez nasipa ži 90-tu obljetnicu ( 1924.-2014.). Dana 17. Poslije poplave prišlo se opsežnijim pripre- svibnja 2014. razorila je nasip kod Raþinova- mama i radovima za Savski nasap (izvorna ca i Rajevog Sela. Štete veüe no ikada (još rijeþ puþana), kako su tada govorili ljudi, da se evidentiraju) u selima Cvelferije. Sjeüam više nikada ne bude takve nepogode. Nasip se razgovora sa starcima koji su bili austrou- je ureÿivan tj. graÿen od 1926. do 1932. garski vojnici koji su poslije izgradnje nasipa uz velika plaüanja i rad onih koji nisu mo- govorili kada bi Sava probila nasip voda bi bila gli platiti, pa su odraÿivali kirijajuüi zemlju. do tornja ÿakovaþke katedrale. Sreüa da se U spomenici je zapisano: „Jako su siromašni ova nagaÿanja nisu obistinila. Jednako pam- seljani. Pa su u plaüanju poreza zadnji bili tim jedan þlanak objavljen u Glasu Slavonije u bivšoj Srijemskoj županiji. Porezi, nameti, koji govori o poplavi u Gunji, a naslov mu je nasap, upropastilo ih je i stjeralo na prosjaþki bio „ýiþa veslom tuþe šarane kroz prozor“. Ta- štap. Glede plaüanja poreza osobito nasapa, koÿer, dobro pamtim kada je skupina inženje- veüina je sela u prvoj kategoriji (namet za ra iz Zagreba ucrtavala kanale, primio me na nasap plaüao se po veliþini posjeda.“ Kao i posao kao osnovca ing. Damjan Puljiü. Kasni- danas bilo je izjašnjavanje za ili protiv nasi- je pamtim da je Sava zaprijetila izlijevanjem pa. Samo šest ljudi iz sela Vrbanje glasovalo 1962. kada smo vreüama obuzdali nadolazeüu je za izgradnju i to samo zbog velikih nameta rijeku. i neimaštine. Na priloženoj fotogra¿ ji snimljenoj 13. rujna Za predsjednika Biÿ-Bosutske vodne zadruge 1928. za vrijeme izgradnje nasipa nalaze se izabran je iz sela Vrbanje Aca Jurþeviü-Jurþev. spomenuti predsjednik iz Vrbanje Aca Jurþe- On je o nasipu u svoju teku zapisao: „Kada viü, te roÿak Ivan Bogutovac kao þlan Uprav- mi je bilo 24 godine izabran sam za predsjed- nog odbora Vodne zadruge Županja - Mitrovi- nika Biÿ-Bosutske vodne zadruge, kojoj sam ca. Da se iz groba dignu vidjeli bi što je Sava bio jedan od osnivaþa. Ova je zadruga izvrši- uþinila ove godine! Q

I 85 I HRVATSKE VODE I Povijesne poplave na području brodske Posavine

Poplava 1974. godine kod Slavonskoga Broda - Vijuš POVIJESNE POPLAVE NA PODRUČJU BRODSKE POSAVINE

Davorin Piha, dipl. ing. građ. Poplave od velikih voda rijeke Save štite i naþini graÿenja su bili razliþiti, ovisno o vremenu izgradnje zaštitnoga sustava. Poplave u dolini rijeke Save u prošlosti bile su uþestala pojava. Obrambeni nasipi bili su tek Prva velika poplava zabilježena je na ovim mjestimiþno izvedeni, za zaštitu veüih urba- prostorima, daleke 1775. godine, kada je vo- nih središta, te je nakon obilnijih oborina ili dostaj rijeke Save toliko narastao da je voda otapanja snijega dolazilo do izlijevanja vode poplavila sve ulice u Brodu, a na prostoru Biÿ iz korita. polja voda je bila sve do Vrpolja. U zapisniku Sabora kraljevine Hrvatske iz Kronike Franjevaþkog samostana u Brodu na davne 1500. godine stoji napomena kako je Savi donose u skraüenom podatke o popla- potrebno popraviti savske nasipe. Ne znamo vama u Brodu u 19. stoljeüu kao i poþetkom gdje su oni bili izgraÿeni i kolika je dužina za- 20. stoljeüa . Tako je zabilježena pojava da su štiüenog dijela bila, ali je þinjenica da su po- poplavljeni rubni dijelovi grada 1814., 1827., stojali. 1868., 1895., 1901., 1917., itd. U godini 1785.-toj veü se raspolaže pouzdani- Zbog popuštanja nasipa u travnju 1932. godi- Poplave u dolini jim podacima. Spominje se lijevoobalni nasip ne, nezapamüena poplava rijeke Save trajala rijeke Save u od sela Jaruge do Topole (nizvodno Županje), je tri tjedna. Tom prilikom nastradao je brod- a iz 1814. godine postoje podaci o postojanju ski ribnjak, gotovo sva riba je izašla u razlive- prošlosti bile su i izgraÿenosti nasipa Slavonski Brod - Kobaš nu Savu, a voda u podrumima Franjevaþkog uþestala pojava, a - Lužani koji se nalazio na postojeüoj trasi isto- samostana stajala je tjednima. nasipi uz rijeku su imenog nasipa. Radove na izgradnji nasipa Poplave od velikih voda Istoþnog graÿeni postupno izvodile su graniþarske regimente u kombina- lateralnog kanala Jelas polja i Glogovice s razliþitim ciji sa stanovništvom tadašnje Vojne krajine. standardima Kako su procesi erozije doveli do neprekidnog U sjeüanjima starijih stanovnika Broda , osta- rušenja obala, tadašnji nasipi su na mnogim zaštite i naþina le su i poplave Istoþnog lateralnog kanala dionicama srušeni, pa su novi graÿeni na veüoj (ILK) Jelas polja i potoka Glogovice 1953., graÿenja, ovisno o ili manjoj udaljenosti od takvih ruševnih obala. 1954., 1962. godine, u sijeþnju 1970. i listo- vremenu izgradnje Na dionicama gdje nije bilo prostora za nove padu 1974. godine. Maksimalni vodostaj za zaštitnoga nasipe, graÿene su obaloutvrde. Nasipi uz rije- katstrofalne poplave rijeke Save godine 1974. sustava. ku Savu graÿeni su postupno, a standardi za- izmjeren je +865 cm u šest sati.

I 86 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

1 Poplava 23.4.1932. godine 2 Poplava 1962. godine, most na Istoþnom lateralnom kanalu 3 Poplava 1962. godine kod autoceste u Brodu 4 Poplava 1962. godine, Glogovica 5 Prodor vode na ustavi 1 2 Glogovice 1962. godine

6 Poplava u studenom 1925. godine zapadnog dijela Broda, ispred dimnjaka tvornice vagona vidi se ložionica tvrÿavske željeznice 7 Prodor nasipa na Vijušu 02.04.1962. godine 3 4

5 7

Velike vode Istoþnog lateralnog kanala Jelas Zagreb-Beograd od voda potoka Glogovica, polja i potoka Glogovice, 1954. godine prou- kao i ceste Slavonski Brod - ýaglin. I ovaj zroþile su 5. lipnja poplavu gradskog središta, puta je došlo do poplave u Kumiþiüevoj uli- a do prodora vode došlo je na samom ušüu ci, te do prodora zaštitnog nasipa lateralnog Glogovice u ILK, kod mosta u Kumiþiüevoj ulici. kanala kod Gromaþnika, kada je prijetila poplava magistralne željezniþke pruge i dijela Slijedeüa poplava uslijedila je 17.07. 1962. grada Slavonskog Broda. godine, kada je vodeni val zahvatio daleko veüe podruþje - vode potoka Glogovice prelile Od ove tri poplave najnepovoljnija je bila je su se preko autoputa, a do izlijevanja je došlo poplava iz 1976. godine jer je uslijed nisko- i na ušüu u ILK, u Kumiþiüevoj ulici. ga vodostaja rijeke Save i ekstremno visoko- ga vodostaja u ILK došlo do jakog ubrzanoga Nova poplava uslijedila je 23.07.1976. godi- toka, koje je dovelo do rušenja korita u pre- SLIKE ne, kada je došlo do prelijevanja prometni- djelu ušüa, te ošteüenja lijevoga uspornoga ca na mnogim pritocima ILK, zatim autoceste nasipa. Q Arhiva Hrvatske vode

I 87 I HRVATSKE VODE I Velika poplava u Zagrebu 1964. godine

VELIKA POPLAVA U ZAGREBU 1964. GODINE U spomen Ljudevitu Tropanu, vodaru

Prof. dr. sc. Mirela Slukan Altić Prije toþno 50 godina Zagreb je preživio jed- našim životima, ali i na poniznost koju þovjek nu od najveüih prirodnih nepogoda koja ga je treba zadržati prema nezadrživim silama pri- zadesila u njegovoj novijoj povijesti. Nije to rode. bila prva velika poplava u povijesti Zagreba, no zbog širenja grada koji se sredinom 20. sto- Priþa o odnosu grada Zagreba i rijeke Save ljeüa prvi puta posve približio rijeci Savi, ta je seže daleko u prošlost. Njihova duga zajedniþ- poplava imala neusporedivo najteže posljedice ka povijest govori u prilog višestoljetnoj nera- za grad Zagreb. Ova nas obljetnica podjednako skidivoj vezi grada i njegove rijeke koja traje podsjeüa na važnost i dobrobit rijeke Save u do današnjih dana. No, iako je rijeka Sava i u

I 88 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Opskrba þamcima u podruþju Kruga. Snimio: Trešnjevka pod vodom, 27.10.1962. Snimio: Vlado Loziü (MGZ, 24 892) Šime Radovþiü (MGZ, 21 224) najranijem razdoblju našeg grada nesumnjivo Prvi poþeci sustavne obrane od savskih U to razmjerno imala znaþajnu ulogu u njegovu razvoju, Za- poplava mirno nedjeljno greb se za razliku od veüine srednjoeuropskih poslijepodne gradova nije razvio na obali rijeke. Njegov di- Poþetak promišljanja o sustavnoj obrani od rektni suživot sa rijekom Savom otpoþinje tek savskih poplava sežu u sam kraj 19. stoljeüa. 25. listopada u 20. stoljeüu kada poþinje znaþajnija urbani- Zbog dvaju katastrofalnih poplava 1895. go- 1964. godine, zacija južnih predjela grada. To je vrijeme kada dine, te sve brže rastuüeg grada koji je tražio nitko nije Zagrepþani otpoþinju i svoju sustavnu borbu nove prostore za izgradnju, gradske vlasti su- vjerovao da bi oþile su se s neodgodivom potrebom izgradnje s visokim vodama rijeke Save. Iz nastojanja se proboj nasipa ureÿenja što skladnijeg suživota rijeke i grada sustava koji üe grad štititi od þestih poplava kod Podsuseda Zagreba, izrastao je složen sustav obrane od rijeke Save. Naime, dok je Donji grad od po- poplava kojem danas dugujemo sigurnost na- plava bio barem donekle zaštiüen željezniþkim mogao ših domova. Svaka velika poplava u tom je smi- nasipom koji se protezao uzdužno od zapadnog prometnuti u slu bila svojevrsna prekretnica, a ona iz 1964. kolodvora prema istoþnoj periferiji grada, sve pravu katastrofu. godine, posve je promijenila ne samo buduüi gušüe naseljeni predjeli južno od pruge ostali razvoj grada Zagreba veü i razvoj vodnog gos- su posve nezaštiüeni. Kako je zbog dolaska že- podarstva na širem podruþju Hrvatske. ljeznice koja je omoguüila poþetak razvoja za-

I 89 I HRVATSKE VODE I Velika poplava u Zagrebu 1964. godine

Radovi na savskim grebaþke industrije, broj stanovnika grada sve nasipa aktualizirano je tek 1920-tih godina ali nasipima i na obaloutvrdi u brže rastao, tadašnje je Gradsko poglavarstvo se radilo sporo zbog premalenih ulaganja. Veli- Zagrebu oko 1930. godine bilo pred kljuþnom odlukom – u kojem smjeru (MGZ, 18 350) ka poplava Save 28. studenoga 1923. opusto- dalje izgraÿivati grad odnosno gdje sve broj- šila je velik dio Zagreba južno od pruge ali je niji radnici zagrebaþke industrije mogu podiüi uz to uništila i pola kilometra savskog nasipa, svoje kuüe? Usprkos barijere željezniþke pruge od Savskog mosta uzvodno, sagraÿenog svega koja sa tada smatrala preprekom daljnjeg šire- mjesec dana prije toga. Nakon što 1924. godine nja grada prema jugu (valjalo je urediti prije- na þelo Uprave za regulaciju Save kod Zagreba laze preko pruge, nadvožnjake i podvožnjake), dolazi inženjer Franjo Abramoviü, tijekom te i upravo se zona južno od pruge nametala kao slijedeüe godine nastavljeni su radovi kojima je najlogiþnije rješenje. Dakako, uz uvjet regula- pojaþan i proširen nasip od Savskog mosta do cije rijeke Save koja je do tada onemoguüavala utoka ýrnomerca, ali je i taj posao djelomiþno znaþajniju urbanizaciju toga prostora. Tako se uništen prilikom poplave koja je 13. studeno- 1896. godine donosi povijesna odluka o poþet- ga 1925. zahvatila južne dijelove Zagreba. No, ku regulacije rijeke Save kod Zagreba þija üe radovi su nastavljani uz sve poteškoüe i nakon provedba posve promijeniti uvjete razvoja gra- 1925. godine. Tada je izgraÿen trnjanski nasip da Zagreba te ga konaþno usmjeriti prema svo- od željezniþkog mosta do trnjanske skele da bi joj rijeci. Sukladno novonastalim potrebama do sredine 30-tih nasip bio produžen na istok veü iste je godine osnovana Graÿevna uprava te spojen s obrambenim nasipom Medvešþaka za regulaciju Save na þelu koje je isprva Augu- prema Radniþkoj cesti. Uz to završen je i nasip stin Pisaþiü, a od 1904. do 1924. godine Emil od Savskog mosta do utoka potoka ýrnomerca Kanet. Sjedište Uprave bilo je u Vodnikovoj ulici te uz ýrnomerac sve do željezniþke pruge, što a od 1903. u zgradi na samom rubu nasipa, u je stanovnicima južnih dijelova grada dalo ka- Veslaþkoj ulici 25. Ta je uprava u sklopu Gos- kvu-takvu sigurnost. U takvom üe stanju Sava podarskog odsjeka Zemaljske vlade odnosno doþekati Drugi svjetski rat koji üe ponovno pre- Kulturno-inženjerskog ureda dobila zadatak kinuti radove na regulaciji. pripreme i terenskih snimanja za potrebe projekta regulacije rijeke Save izmeÿu Jankomira Regulacija rijeke Save iako ne posve dovršena i Miþevca te izrade „Osnove za regulaciju Save i s razmjeno niskim nasipima, omoguüila je ek- kod Zagreba“. Nakon što je posao na izradi pro- splozivnu izgradnju južnih dijelova gradske op- jekta završen, terenski radovi na koritu zapo- üine koja je zahvatila grad tijekom prve polovice þeli su 1899. godine kada je iskolþena buduüa 20. stoljeüa. Uslijed snažnog razvoja industrije obala od savskog mosta do Jakuševca. koja je pospješivala migracijske procese inten- zivnog doseljavanja u Zagreb, broj stanovnika Veüi dio radova na samoj obaloutvrdi odnosno þitavog grada bio je u vrtoglavom porastu. No, ispravljanju toka Save kod Zagreba završen je znakovito je da najveüi dio tog stanovništva na- do poþetka Prvog svjetskog rata kada su ra- seljava upravo u južni dio grada. Godine 1900. dovi na Savi zaustavljeni zbog ratnih zbivanja. Zagreb ima 57.690 stanovnika od kojih 1.041 Tako ureÿen tok Save znatno je poboljšao pro- živi u Trnju, a 3.282 u Trešnjevci. Veü 1910. u tok vode i smanjio uþestalost poplava, no zbog Zagrebu živi 79.038 stanovnika od toga 2.907 nepostojanja nasipa, u vrijeme iznimno visokih u Trnju, a 5.056 u Trešnjevci. Osobito snaž- padalina, poplave su i dalje plavile dio Zagreba na izgradnja uslijedila je 20-tih godina kada južno od željezniþke pruge. Pitanje izgradnje je u prostoru južno od pruge izgraÿeno više od

I 90 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

8.000 novih kuüa. No sva ta obimna izgradnja Uzrok tome leži u odsustvu pravovaljane prav- uz rijetke izuzetke (izgradnja današnje Vuko- ne i prostorno-planske podloge razvoja ovog varske u razdoblju 1932-1934., i Cvjetnog na- dijela grada. Usprkos þinjenice da su južni di- selja kojeg je 1939. projektirao Vlado Antoliü) jelovi gradske površine preuzimali najveüi udio bila je uglavnom tzv. divlja izgradnja, bez od- nove stambene izgradnje, gradske vlasti nisu govarajuüe pravne regulative (prostorno-plan- ovaj dio grada uvrštavale u planove za razvoj ske dokumentacije i graÿevinskih dozvola). Zagreba, smatrajuüi da željezniþka pruga predstavlja takvu barijeru u razvoju grada, koju Takoÿer, znaþajno je da su svoje kuüe ovdje neüe biti moguüe uspješno premostiti. Kao po- gradili siromašni stanovnici, radnici iz obližnjih sljedica takvog odnosa, svi pokušaji da se do- tvornica. Dakako ne sluþajno. Zbog još uvijek nese regulatorna osnova (urbanistiþki plan) za prisutnih poplava i velike vlage, kao i loše pro- južni dio Zagreba ostali su sve do sredine 20. metne povezanosti sa središtem grada, ovdje stoljeüa, nerealizirani. je graÿevno zemljište bilo najjeftinije. Uz to, Velika poplava 1964. godine šljunþani poloj rijeke Save osiguravao je do- voljnu koliþinu graÿevnog materijala in situ, a Nakon Drugog svjetskog rata, Zagreb, koji je visoka razina podzemnih voda omoguüavala je tada veü odavno dosegnuo lijeve obale rijeke laku gradnju bunara za koje nije bilo potrebno Save, i dalje se branio od poplava samo niskim kopati odviše duboko. Tako se u nekoliko de- i pomalo zapuštenim nasipima izgraÿenim u setljeüa 20. stoljeüa prostor uz Savu pretvorio meÿuratnom razdoblju koji su grad štitili samo u posve diferenciran prostor od ostatka grada, u sluþaju srednje visokih vodostaja. Grad se ne samo topografski veü i socijalno. O karakte- u meÿuvremenu poþeo širiti i na desnu obalu ru tako oblikovane radniþke periferije najbolje Save. Nakon što je 1956. Velesajam premje- govori odluka gradskih vlasti iz 1929. godine šten na današnju lokaciju, a 1959. izgraÿen Izgubili su sve što su imali koja kaže da ulice u predjelima južno od pruge Most slobode, nove zgrade u Novom Zagrebu – prizori iz zagrebaþke zbog svoje neuglednosti, nikako ne bi smjele poþele su nicati kao gljive poslije kiše. Pri tome stvarnosti 1964. Snimio: Šime nositi imena znamenitih ljudi. valja napomenuti da je desna obala Save, na Radovþiü (MGZ, 21 213)

Pogled prema Krugama. Snimio: Vlado Loziü (MGZ, 24 933)

I 91 I HRVATSKE VODE I Velika poplava u Zagrebu 1964. godine

kojoj je izgraÿen Novi Zagreb, predstavljala bi do 4:30 sati voda prešla autoput te nasta- povišenu rijeþnu terasu nastalu slijed taloženja vila prema Trnju i Krugama. Veü u 7:00 sati materijala kojeg donosi Sava, stoga ovaj dio ujutro, tog sumornog ponedjeljka, dok su ljudi grada nije bio znaþajnije ugrožen visokim vo- još uvijek žurili na posao ne sluteüi razmjere dama Save. Istodobno, stanovnici starog Trnja, nesreüe koja üe zateüi grad, voda je Savskom i Trešnjevke, Jaruna, Pešþenice ili Žitnjaka bili su Vukovarskom doprla sve do Studentskog cen- i dalje izvrgnuti povremenim vodenim nedaüa- tra. U 8:00 sati vodostaj kulminira na do tada ma koje su prihvaüali kao sastavni dio života, nepojmljivih 514 cm, a voda dopire sve do Tra- ne sluteüi nikakvu ozbiljniju opasnost. Onda se tinske i Jukiüeve ulice. Osim Trešnjevke, Knež- sve promijenilo u samo nekoliko sati. nije, Jaruna, Trnja i Kruga, pod vodom su se našli i Žitnjak, Savica, Folnegoviüevo naselje, U noüi s 25. na 26. listopada 1964. godine, Sava podruþje oko Toplane te južni dijelovi Pešüeni- je zbog obilnih kiša u Alpama iznenada dose- ce, ugrožavaju i ne samo ljudske živote, ve gnula do tada nedostignut vodostaj od 514 cm ü ü i niz industrijskih poduze a. U podru ju Trnja te se izlila iz svoga korita, poplavivši dio grada ü þ voda je stigla do današnje Vukovarske gdje je uz njezinu lijevu obalu sve do nasipa željezniþ- daljnji prodor vode prema gradskoj vijeünici za- ke pruge. Na širem zagrebaþkom podruþju, prvi ustavljen vreüama pijeska, dok se u Krugama prodor vode zabilježen je veü u nedjelju, 25. ze jim nasipom branilo prelijevanje vode pre- listopada u 11:45 sati. Tada je Sava probila de- þ ko Držiüeve ulice. Zatvaranjem podvožnjaka sni nasip kod Suhine u Podsusedu nakon þega na Savskoj cesti kod Koturaške i podvožnjaka se donosi odluka o evakuaciji stanovništva u na Jukiüevoj ulici uz željezniþku prugu stvorena Zaprešiüu. Istodobno, Radio-Zagreb prenosi je barijera koja je sprijeþila daljnje nadiranje i upozorenje svim graÿanima da prijeti opasnost prodor vode Savskom cestom u samo središte od poplave i gradu Zagrebu, no u to razmjerno mirno nedjeljno poslijepodne nitko nije vjero- grada prema Kazalištu. Voda je prodrla i duž vao da bi proboj nasipa kod Podsuseda mogao obala današnjeg Novog Zagreba i to u zoni Remetinca, Trnskog i Velesajma u koji je ta- prometnuti u pravu katastrofu. Situacija üe se ko er prodrla voda. Pod vodom se u nekoliko dramatiþno poþeti mijenjati veü nakon ponoüi, ÿ kada u ponedjeljak u 1:00 sat voda probija na- sati našlo 6.000 hektara gradskog zemljišta u dužini od 14 kilometara i širini i do 4 km. Na sip kod ušüa ýrnomerca u Savu. Voda poþinje tome je podru ju u to vrijeme živjelo 183.000 nadirati Horvaüanskom plaveüi studentsko na- þ selje „Sava“ te dijelove Jaruna, Knežije i Treš- stanovnika! ýak 15.000 stambenih zgrada (od Današnja Vukovarska u poplavi njevke. U samo sat vremena pod vodom je toga 300 višekatnica) i preko 3 000 gospo- 28.10. 1964. godine. Snimio: darskih objekata bilo je pogoÿeno poplavom. J. Vrami (MGZ, 7653) bila i Savska cesta te þitavo Cvjetno naselje da ü Uslijed poplave þak 40.000 graÿana napustilo je svoje domove, dok je onima koji su ostali, uglavnom na višim katovima zgrada, hrana i ostala pomoü dostavljana þamcima. Nadalje, zbog poplave u þitavom je južnom dijelu grada iskljuþena elektriþna energija, pa ljudi na višim katovima koji nisu bili direktno ugroženi poplavom, zarobljeni u svojim domovima, nisu mogli pripremati hranu. Jedno od najpotresnijih svjedoþanstva katastrofalnih razmjera velike zagrebaþke poplave zabilježen je u dokumentarnom ¿ lmu Bodgana Žižiüa kratko nazvan „Poplava“. Autor ¿ lma ka- merom je obilazio poplavljena podruþja grada, snimajuüi ljude kojima je bujica odnijela sve što su generacijama stvarali te napore njihovih sugraÿana da im pomognu. Prizori ulica koje se u tren oka pretvaraju u potoke, trgova koji postaju jezera te nasipa koji su preuzeli funkciju pristaništa, i danas uzimaju dah. Vodeni nalet bio je silovit i rušio je sve pred sobom. U þetvrtak, 29. listopada, voda se poþela postupno povlaþiti, ponovno je uspostavljen tramvajski promet svim gradskim ulicama, no tek tada su se poþeli nazirati pravi obrisi katastrofe. Nakon povlaþenja rijeke, Zagreb se suoþio s nesluüenim gubicima: 17-tero ljudi izgubilo je svoje živote, 65-ero ljudi je ozlijeÿeno, ulice su bile zatrpane blatom i muljem, materijalna šteta na stambenim, gospodarskim i infrastruk-

I 92 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

1 2

turnim objektima bila je ogromna. Osim stam- pristupilo se izradi studije obrane od poplave 1 Pogled s hotela benih i gospodarskih zgrada, teško su ošteüene Zagreba, Siska i Karlovca. Godine 1968. na te- Internacional na poplavljene brojne gradske ulice, dio auto-puta Zagreb – melju Studije regulacije i ureÿenja rijeke Save dijelove Trnja s Filozofskim Ljubljana te savski mostovi kod Jankomira i Ja- otpoþinju aktivnosti na projektiranju novih i fakultetom i Visokom tehniþkom školom. Snimio: kuševca. Velika ošteüenja pretrpjele su i brojne rekonstrukciji postojeüih savskih nasipa u Za- J. Vramiü (MGZ, 7536) prosvjetne i kulturne ustanove meÿu kojima grebu, Sisku i Karlovcu, te izgradnji odteretnog i 30 škola te nekoliko fakulteta. Ošteüeno je i kanala Sava-Odra-Sava kojim se gradu Zagre- 2 Savska cesta pod vodom. Snimio: Šime Radovþiü 28 velikih i stotinjak manjih poduzeüa koja su bu osigurao visok stupanj sigurnosti i od najvi- (MGZ, 21 220) zapošljavala više od 36.000 radnika. Valjalo je ših vodostaja rijeke Save. Sustav novih nasipa hitno pronaüi rješenje za smještaj velikog bro- izgraÿen je do kraja 70-tih godina nakon þega ja stanovnika þije su kuüe nepovratno uništene je Sava zbog sve brže rastuüeg Novog Zagreba poplavom. Naime, þak 10.000 ljudi privremeno i istoþnih dijelova grada premoštena na tri mje- je bilo smješteno u škole, domove i druge javne sta, kod današnjeg Borovja - Mostom mladosti objekte, a mnogi su smještaj pronašli kod obi- (1974.), Jadranskim mostom (1981.) podignu- telji i prijatelja. Gradske vlasti donose odluku tim uz stari kolni most na Savi, te najnovijim o gradnji stanova montažnog i polumontažnog Domovinskim mostom (2007.). Zahvaljujuüi tipa na lokacijama u Dubravi, Volovþici, Botincu izgradnji nasipa koja je uslijedila 60-tih godina te Gajnicama. Za neke to je privremeno rje- i 70-tih godina 20. stoljeüa, Zagreb je postao šenje s vremenom postalo trajno. No, kako i siguran grad koji je svoju rijeku ponosno prigr- svako loše iskustvo, i ta je poplava kao rezultat lio duž njezine lijeve i desne obale þineüi s njom imala i svoje pozitivne poticaje. Ukazala je na nerazdvojnu cjelinu. U novije vrijeme i neki za- nužnost izgradnje dovoljno visokih nasipa, koji boravljeni dijelovi Save dobili su novu ulogu u üe gradu pružiti sigurni razvoj. životu Zagreba. Jezero Jarun, stari rukavac rijeke Save, ureÿeno je za potrebe Univerzijade Epilog velike poplave iz 1964. 1987. u jednu od središnjih rekreacijskih grad- Katastrofalna poplava 1964. iz korijena je pro- skih zona, dok je Budek nastao izvorno 1955. mijenila pristup prema obrani od poplava. Tome iskopavanjem šljunka za izgradnju Velesajma, su dodatno pridonijele poplave Siska i Karlovca 2006. pretvoren je u prostrani park s ureÿe- tijekom 1965. i 1966. godine. Visoke vode Save nom šetnicom. Usprkos sve þešüim rasprava- i njezinih pritoka koje su do tada uglavnom ma da li je Sava dovoljno integrirana u gradske poplavljivale poljoprivredna zemljišta, sada funkcije Zagreba, ona þini važan dio prirodnog su pogodile podruþje velikog grada uzrokujuüi i kulturnog pejzaža grada bez koje bi Zagreb u ogromnu štetu na industrijskim, stambenim i svakom njegovom razdoblju bio gotovo neza- infrastrukturnim objektima. Mjere koje su tada misliv. Stoga upravo poplavi iz 1964. godine te poduzete u obrani gradova i od poplava posve izgradnji modernog sustava obrane od poplava su promijenile vodno gospodarstvo. U okviru koja je uslijedila, danas zahvaljujemo þinjenicu Direkcije za Savu (osnovane 1962. godine) pod da Zagreb, siguran od poplava, živi u mirnom rukovodstvom prof. dr. Dionisa Srebrenoviüa, suglasju sa svojom rijekom. Q

I 93 I HRVATSKE VODE I Upravljanje vodama

I 94 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Klimatske promjene

Foto: Vlasta Štalekar

I 95 I HRVATSKE VODE I Pojava oborinskih ekstrema s osvrtom na poplave

Foto: VGI Brodska Posavina POJAVA OBORINSKIH EKSTREMA S OSVRTOM NA POPLAVE dr. sc. Marjana Gajić-Čapka Istraživanje oborinskog režima Republike Hr- na koliþina oborine barem 1 mm) i srednjeg mr. sc. Ksenija Cindrić vatske provodi se u Državnom hidrometeoro- godišnjeg broja dana sa snježnim pokrivaþem loškom zavodu (DHMZ) kontinuirano u okviru visine barem 1 cm. Uz karte nalaze se gra¿ þki razliþitih radnih zadataka i projekata þiji re- i tabliþni prikazi godišnjih hodova oborinskih zultati imaju moguünosti raznovrsnih primje- i snježnih parametara koji ukazuju na veliþi- Rezultati o na. Osnovni uvid u prosjeþne klimatske prilike nu, uþestalost i ekstreme (Gajiü-ýapka i sur., pojavama neke države daju klimatski atlasi koje izra- 2008). ekstremnih ÿuju nacionalne meteorološke službe prema U nizu studija, koje se izraÿuju za korisnike, koliþina oborine, preporukama Svjetske meteorološke organizacije. U DHMZ-u izdan je 2008. godine kli- program analize je de¿ niran zahtjevom kori- javljanje dugih matski atlas Hrvatske za referentno klimatsko snika ovisno o tome u koju svrhu se mete- sušnih ili kišnih razdoblje 1961.-1990., ali imajuüi u vidu vre- orološki rezultati primjenjuju (planiranje i/ili razdoblja þesto se mensku varijabilnost klimatskih parametara i projektiranje hidrotehniþkih sustava sa svr- koriste za procjenu uoþeno zatopljenje u posljednjoj dekadi dva- hom obrane od poplava, navodnjavanja, si- projektnih veliþina desetog stoljeüa tabliþni prikazi prošireni su gurnosti brana na akumulacijama i retencija- ma i sl.). Tako je na primjer provedena analiza ekstremnih i na klimatsko razdoblje 1971.–2000. U vezi oborinskog režima u toj publikaciji mogu se oborinskog režima na slivu Drave u Hrvatskoj hidroloških naüi karte srednje koliþine oborine za godinu, prema podacima dnevnih koliþina oborine na i klimatskih vegetacijsko razdoblje i sezone, te karte sred- glavnim meteorološkim postajama Varaždin i dogaÿaja. njeg godišnjeg broja oborinskih dana (dnev- Osijek u razdoblju 1961.-2000. Duljina niza

I 96 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. omoguüuje dobivanje pouzdanih rezultata u klimatskom smislu obzirom na vremensku promjenjivost oborine, a izbor postaja daje uvid i u prostorne karakteristike na promatranom dijelu sliva Drave. Oborinske prilike su ispitane pomoüu razdiobe uþestalosti dnevnih koliþina oborine tijekom godine i pridruživa- njem teorijske razdiobe empiriþkim podacima, analizom ekstremnih vrijednosti primijenjenoj na godišnje maksimalne dnevne, dvodnevne i petodnevne koliþine, te analizom uþestalosti sušnih i kišnih razdoblja. Rezultati o pojavama ekstremnih koliþina oborine ili javljanje dugih sušnih ili kišnih razdoblja þesto se koriste za procjenu projektnih veliþina ekstremnih hi- droloških i klimatskih dogaÿaja (npr. izvanrednih poplava, ekstremnih koliþina oborine i suša) jer pripadaju u osnovne riziþne þimbe- nike sigurnosti i dobrog i ekonomiþnog rada hidrotehniþkih sustava. Neki od tih rezultata Procjene maksimalnih za Varaždin i Osijek publicirani su u þasopisu godišnjih kratkotrajnih Hrvatske vode (Gajiü-ýapka, 2013). koliþina oborine za trajanja 10, 20, 30, 40, 50, 60 i I dok pojave poplava na velikim slivovima zna- 120 minuta za tri lokacije þajno ovise o dugotrajnim oborinama, manji u razdoblju 1962.-2002. slivovi su osjetljivi na djelovanje jakih oborina Izvor: Gajiü-ýapka i Horvat, kraüeg trajanja. To takoÿer zahtijeva analize 2009. uþestalosti i procjenu oþekivanih ekstrema kratkotrajnih oborina na podruþju Hrvatske, vat, 2009). Regionalna usporedba je ukazala buduüi da su regionalne odlike obzirom na in- da se u unutrašnjosti Istre (Abrami i Pazin) tenzitet, znaþajne. Takva analiza provedena je mogu oþekivati veüe maksimalne kratkotrajne za podruþje Istre prema raspoloživim podaci- oborine, nego na obali (Pula i Poreþ) za sva ma ombrografskih postaja (Gajiü-ýapka i Hor- trajanja i povratne periode. Veliþina tih razlika ovisi o trajanju i povratnom periodu. Ocjenu znaþaja veliþine odstupanja izmeÿu pojedinih lokacija mogu dati korisnici ovakvih ulaznih meteoroloških parametara za hidrotehniþke proraþune, ovisno o utjecaju tih promjena na konaþne rezultate proraþuna. Dijagnosticira- nje regionalnih razlika u režimu kratkotrajnih oborina pomaže odreÿivanju gustoüe mreže ombrografa, þiji su podaci neophodni za in- žinjerske proraþune. Analiza oborine u dva sluþaja poplava u Istri ukazala je na važnost daljnjih analiza višesatnih koliþina oborine kao riziþnog meteorološkog parametra za pojavu poplava. Pojava poplava u gradovima ili manjim naseljenim mjestima može biti posljedica izvanrednih oborinskih prilika. Meÿutim, isto tako ta situacija se može u veüini sluþajeva izbjeüi uvažavanjem oborinskih projektnih parametara za sustave odvodnje u gradovima. Nedavno je provedena složena meteorološka analiza; statistiþko-klimatološka analiza kratkotrajnih oborinskih maksimuma, te satelitska analiza i mezoskalna analiza sinoptiþe situacije koja je bila odgovorna za jaki oborinski dogaÿaj s poplavama na podruþju grada Dubrovnika u studenom 2010. godine (Ivanþan-Picek i sur., 2014). Rezultati su doprinos poboljšanju pro- Uþestalost (%) godišnjih maksimalnih 1-dnevnih, 2-dnevnih i 5-dnevnih koliþina oborine tijekom gnoze intenzivnih dogaÿaja i time utvrÿivanju godine za Varaždin i Osijek. Razdoblje: 1961.-2000. boljih mjera prilagodbe na vremenske situaci- Izvor: Gajiü-ýapka, 2013. je s teškim posljedicama. Daljnji primjer ko-

I 97 I HRVATSKE VODE I Pojava oborinskih ekstrema s osvrtom na poplave

intenzitet i trajanje ekstremnih dogaÿaja kao i njihov doprinos godišnjim i sezonskim promjenama. U 6. nacionalnom izvješüu i prvom dvogodiš- Primarni, sekundarni njem izvješüu Republike Hrvatske o klimat- i tercijarni godišnji skim promjenama prema Okvirnoj konvenciji maksimumi koliþine ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC) oborine za razliþita trajanja iz razdoblja (MZOIP, 2014) dani su rezultati detekcije 1958.-2011. i 1958.-2012. promjena oborinskih parametara u razdoblju Obojene površine ukazuju 1961.-2010., kao i projekcije za tri buduüa na trajanja za koja je u razdoblja u 21. stoljeüu: 2011.-2040., 2041.- 2012. godini dosegnut 2070. i 2071.-2100. maksimum za cijelo razdoblje. Izvor: Gajiü- Trendovi godišnjih koliþina oborine u Hrvatskoj ýapka i sur., 2014. tijekom recentnog 50-godišnjeg razdoblja su uglavnom negativni, odražavajuüi karakteri- rištenja oborinskih podataka sa ciljem zaštite stike sredozemnog režima. Najizraženiji se- gradova od poplava je grad Rijeka. Tijekom zonski negativni trendovi utvrÿeni su za ljeto i godina, raþunate su ITP (HTP) krivulje za Ri- oni su statistiþki signi¿ kantni za planinsko po- jeku, koje se koriste u proraþunima sustava druþje (Gorski kotar i Lika), primorsko obal- gradske odvodnje. Nedavno je provedeno no podruþje (šire rijeþko) i jadransko zaleÿe. istraživanje dugogodišnjih nizova kratkotraj- Ljetno smanjenje oborine u tim podruþjima nih oborina s meteorološke postaje u Rijeci i popraüeno je znaþajno manjom uþestalošüu novelirani su proraþuni ITP krivulja uvažava- umjereno vlažnih dana, trendom smanjenja juüi i ekstremnu kišu koja je prethodila popla- maksimalnih godišnjih jednodnevnih i petod- vi u rujnu 2012. (Gaji - apka i sur., 2014). ü ý nevnih koliþina, poveüanjem doprinosa slabih Spomenute analize trebaju se proširiti i na oborina godišnjim koliþinama i poveüanjem druge lokacije ili slivna podruþja kako bi pro- broja suhih dana. storni meteorološki rezultati doprinijeli dono- Meÿutim, istoþni dio unutrašnjosti, koji pripa- šenju odluka uvažavaju i klimatske prednosti, ü da najjužnijem dijelu Panonske ravnice, ima ali i klimatske pokazatelje, kao rizi an faktor. þ slabi pozitivni (nesigni¿ kantan) trend godiš- U okviru istraživanja klimatskih promjena, njih koliþina, sliþnije središnjoj Europi. Taj posebna pozornost se posveüuje oborinskim trend je pod jakim utjecajem signi¿ kantnog parametrima. Pri tome uz prosjeþne godišnje porasta jesenje oborine zbog istaknutog po- i sezonske koliþine oborine, analiziraju se i rasta dnevnog intenziteta oborine, zatim zbog indeksi oborinskih ekstrema koji ukazuju na porasta broja vrlo vlažnih dana i njihovog a) b)

Dekadni trend (%/10god) ljetne (a) i jesenske (b) koliþine oborine u razdoblju 1961-2010. Izvor: MZOIP, 2014.

Napomena: Krugovi oznaþavaju pozitivne trendove, trokuti negativne, dok popunjeni znakovi oznaþavaju statistiþki znaþajan trend. ýetiri veliþine zna- kova su proporcionalne relativnim vrijednostima promjena na desetljeüe u odnosu na odgovarajuüi srednjak iz razdoblja 1961-1990: <5%, 5-10%, 10-15% i >15%.

I 98 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Moglo je biti i gore!

O katastrofalnim poplavama na Balkanu pisali su mnogi strani mediji, a mišlje- nja struþnjaka iznesena su i u struþnom þasopisu Scienti¿ c American. Bujiþne kiše i katastrofalne poplave koje su pogodile dijelove BiH, Srbije i Hrvatske nisu zabilježene u 120 godina otkad se u regiji vodi evidencija. No, struþnjaci kažu da su ekstremni vremenski dogaÿaji poput ovog nešto s þime üe se društva možda sve þešüe morati boriti kako se Zemlja zagrijava. „Radi se o nezapamüenoj pojavi“, rekao pomoünik direktora i meteorolog pri grupaciji za reosiguranje Aon Ben¿ eld za Climate Central. Prema njegovim rije- þima, radi se najmanje o pojavi koja se javlja jednom u sto godina. Izvješüe Meÿudržavnog panela o klimatskim promjenama (IPPC) navodi da se oþekuje da üe ekstremne oborine postati sve þešüe. Kako se Zemljina atmosfera zagrijava zbog sve veüih koliþina stakleniþkih plinova, poveüava se koliþina vodene pare u atmosferi, što dovodi do sve obilnijih oborina þak i na podruþjima za koja se oþekuje da üe dugoroþno postati suša. U svakoj regiji SAD-a poveüala se koliþina obilnih oborina. Naj- noviji primjer toga je nedavni dogaÿaj na Floridi, kada se iz olujnog sustava u samo 24 sata na podruþje Pensacole spustilo 200-380 mm kiše. Prema IPPC-u, sve više obilnih kiša moglo bi dovesti do poveüanih rizika od poplava koji üe bez mjera prilagodbe, znatno poveüati štete od poplava. Više na: http://www.scienti¿ camerican.com/article/unprecedented-À ooding-in-balkans-caused-by-low-pressure- parked-over-se-europe/Q

doprinosa jesenjim koliþinama, kao i porasta maksimalnih godišnjih jednodnevnih i petod- nevnih koliþina. Za razliku od sušnih razdoblja, kišna razdoblja ne pokazuju prostornu konzistentnost trenda niti u jednoj sezoni. Samo zimi u sjeveroza- padnoj unutrašnjosti Hrvatske prevladava statistiþki znaþajan pozitivan trend uzastopno Prizor uþestalih ekstremnih kišnih dana s dnevnom koliþinom oborine ve- vremenskih promjena. Foto: üom od 1 mm (do 15%/10god). Trend kišnih Robert Marþelja razdoblja u kojima je dnevna koliþina oborine u dijelovima sjeverozapadne Hrvatske te na veüa od 10 mm ukazuju na statistiþki znaþa- Kvarneru. Za ljeto u istom periodu projicirano jan pozitivan jesenski trend u podruþju doline je smanjenje koliþine oborine u velikom dijelu rijeke Save (11%/10god u odnosu na referen- dalmatinskog zaleÿa i gorske Hrvatske, kao i tno razdoblje 1961.-1990.). Zajedno s opaže- tijekom proljeüa u južnoj Hrvatskoj (u iznosu nim smanjenjem sušnih razdoblja iste katego- od -5% do -15%). Tijekom jeseni sve projici- rije, ovi rezultati ukazuju na opüenito vlažnije rane promjene su unutar intervala -5% i +5%. jesenske prilike na podruþju istoþne Hrvatske. Prema kraju ovog stoljeüa sve veüi dijelovi Projekcije klimatskih promjena iz regional- Hrvatske bili bi zahvaüeni izraženijim promje- nog klimatskog modela (DHMZ RegCM) kao nama u buduüoj koliþini oborine s umjerenom i ENSEMBLES regionalnih klimatskih modela do visokom moguünošüu poveüanja srednje (MZOIP, 2014) upuüuju na moguünost sma- ukupne koliþine oborine zimi, te smanjenja njenja jesenske oborine (izmeÿu 2% i 8%) u ukupne koliþine oborine ljeti (MZOIP, 2014.). veüem dijelu Hrvatske u prvom dijelu 21. sto- ljeüa. Meÿutim, na podruþju Slavonije jesen- U svjetlu gore navedenog vidljivo je da postoji ska oborina üe se poveüati izmeÿu 2% i 12%, velik broj istraživanja i struþnih metoroloških a na krajnjem istoku predviÿeno poveüanje analiza ekstremne koliþine oborine u Hrvat- iznosi i više od 12% i statistiþki je znaþajno. skoj. Ipak, treba naglasiti sve oþitiju nuž- Osim toga, u Slavoniji se oþekuje i poveüanje nost suradnje izmeÿu meteorologa i drugih udjela jesenske koliþine oborine koja padne struþnjaka (osobito tehniþkih struka) kako bi u vrlo vlažne dane (dani s koli inom oborine klimatske analize bile usmjerene na odgova- þ SLIKE iznad 95. percentila) u ukupnoj jesenskoj ko- rajuüi naþin za potrebe korisnika i omoguüile liþini oborine (više od 6%). Projicirani porast pravovremenu prilagodbu društva na klimat- dr. sc. Marjana Gajić-Čapka koliþine oborine zimi iznosi izmeÿu 5% i 15% ske promjene. Q mr. sc. Ksenija Cindrić

I 99 I HRVATSKE VODE I Desetljeće katastrofalnih poplava u EU i svijetu

1 2 3

5 6

7 8 9

1 Poplavljeni auti u selu Fischerdorf, Njemaþka, lipanj 2013. 2 Isto þna Njemaþka, Loebnitz, 2013. 3 Poplavljen grad Grimma u Njemaþkoj, 2013. 4 Poplave u Maÿarskoj, 2013. 5 Potopljen centar Meissen, Njemaþka, 2013. 6 Poplavljeno podruþje rijeke Elbe u blizini grada Elster, Njemaþka, 2013. 7 Poplavljene kuüe pokraj rijeke Steyr, za vrijeme obilnih kiša, Austrija 2013. 8 Zaštitna barijera za zaštitu sela Stein-Krems u donjoj Austriji, 2013. 9 Djevojka stoji sa svojim psom ispred poplavljene ceste blizu grada Litomerice, ýeška 2013.

I 100 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. DESETLJEĆE KATASTROFALNIH POPLAVA U EU I SVIJETU

Iako je nedavna velika poplava u istoþnoj Sla- ne velike poplave zadesile su Poljsku i ýešku. Željko Bukša, novinar voniji, druga dosad najveüa u Hrvatskoj nakon U ýeškoj je smrtno stradalo šest, a u Poljskoj one zagrebaþke iz 1964., imala vrlo teške po- je poginulo 25 ljudi, evakuirano je oko 23.000, sljedice ipak ne spada meÿu veüe u usporedbi s a šteta je procjenjena na više od 2,5 milijarde poplavama koje zadnjih desetak godina sve þe- eura. Poljski premijer je poplave okarakterizi- šüe pogaÿaju druge države.Tamo je, nerijetko, rao kao najgore u povijesti, nezabilježene u za- bilo puno više poginulih, dok su se materijalne dnjih 160 godina. U Krakowu je bilo proglašeno štete najþešüe raþunale najmanje u stotinama izvanredno stanje. Rijeka Visla prelila se preko milijuna ili milijardama eura. nasipa i poplavila dijelove gradskog središta, a zaprijetila je i Varšavi, gdje je imala najvišu ra- Ako ne raþunamo poplave koje su istodobno zinu u zadnjih 60 godina. Rijeka Odra poplavila kad i najistoþniji dio Hrvatske, s još težim po- je Wroclaw. sljedicama, pogodile BiH i Srbiju, posljednje u nizu velikih europskih poplava dogodile su se Jug Francuske je sredinom lipnja te godine prošle godine. Najveüa od njih u lipnju 2013. je uslijed poplava pretrpio štetu veüu od milijar- pogodila središnju Europu, prije svega Njemaþ- du eura. U Varu je poginulo 23 ljudi, a dvoje ku, Austriju, Slovaþku, ýešku, Švicarsku i Ma- je nestalo. Krajem srpnja i poþetkom kolovoza, ÿarsku. Poginulo je dvadesetak ljudi, a ukupna 22 ljudi je poginulo u poplavama u Rumunjskoj materijalna šteta brojila se u milijardama eura. koje su zahvatile 40 tamošnjih regija. Šteta je U rujnu te godine jake poplave su pogodile i iznosila 867 milijuna eura, a potpuno je unište- Rumunjsku, posebice istok te zemlje, a ishod no 7.000 kuüa. je bio sedam mrtvih i 7.000 evakuiranih ljudi. I u kolovozu 2010. poplave su zadesile srednju I talijanski luþki grad Olbia osjetio je razorne Europu - Poljsku, ýešku i Njemaþku te Litvu. posljedice poplava u studenom prošle godine, Žrtava nije bilo, no na tisuüe ljudi je moralo biti kada je više tisuüa ljudi ostalo bez svojih do- evakuirano. Krajem tog mjeseca poplave su po- mova. godile i tursku planinsku regiju Rize. U popla- U srpnju 2012. poplave su pogodile sjevernu vama i u klizištima poginulo je 13 ljudi. Ruski tursku provinciju Samsun. U toj je nepogodi Krasnodar je bio pogoÿen poplavama sredinom poginulo 13 ljudi. Turska je nakon olujnih kiša listopada i u toj vremenskoj nepogodi poginulo koja su pale na Istanbul i sjeverozapad Turske je 25 ljudi. od poplava stradala i tri godine ranije kada je U rujnu 2010. i Sloveniju je pogodila velika po- poginula najmanje 31 osoba. Najmanje 1.800 plava. Obilne kiše su izazvale velike poplave kuüa i zgrada tada je poplavljeno, a osigurava- širom Slovenije. Poplavljena je bila Ljubljana, juüe tvrtke procijenile su štete na 100 do 150 Laško, Krško, Brežice, te brojna mjesta uz Savu milijuna dolara. U kolovozu 2012. obilne kiše i Krku, a poginule su tri osobe. Kritiþno je bilo pogodile su i rusku regiju Krasnodar, na sjeve- i na zapadu zemlje gdje se izlila rijeka Vipava rozapadu zemlje, a posebice okrug Krimsk, u kod Ajdovšþine. Katastrofalna poplava tu je su- zaleÿu Crnog mora. Tada su poginule 172 oso- sjednu državu zahvatila i u rujnu 2007. Tada je be, a 35.000 je bilo pogoÿeno katastrofom. smrtno stradalo šestero ljudi. Najteže je bilo u Deset mrtvih ishod je poplava koje su krajem gradiüu Železniki i okolnom podruþju, gdje je rujna te godine pogodile španjolsku Andaluziju. ugroženim stanovnicima pomagalo 500 vojni- Godine 2011. poplave su u listopadu pogodi- ka i vatrogasaca. Prema procjenama šteta je, le talijanske regije Liguriju i Toscanu. Poginulo umanjena za štete na prometnoj i energetskoj je 10 ljudi, a materijalna šteta je iznosila više infrastrukturi, iznosila oko 200 milijuna eura pa Sve þešüi i jaþi stotina milijuna eura. Mjesec dana kasnije od je slovenska vlada najavila da üe zatražiti po- meteorološki poplava je stradao jugoistok Francuske u regiji moü od EU. ekstremi bilježe Provansa-Alpe-Azurna obala. Pet ljudi je izgu- Poplava je 2010. bilo i u Maÿarskoj. U sjever- se ne samo u bilo živote, a šteta je takoÿer bila više stotina nom dijelu zemlje je 18 gradova i sela bilo od- Hrvatskoj veü milijuna eura. sjeþeno od svijeta, a poginulo je dvoje ljudi. U i u EU i svijetu I tijekom 2010. više je europskih država za- ýeškoj su u poplavama poginule tri osobe. U ostavljajuüi oko hva eno velikim poplavama. U velja i poplave Austriji je sredinom lipnja jedna žena poginula ü þ 500 milijuna ljudi i odroni zemljišta pogodili su portugalski otok kad je bujica odnijela njen auto s ceste. Sredi- Maderu, posebno glavni grad Funchal. Poginulo nom lipnja na jugoistoku Francuske 25 osoba je godišnje u svijetu je 50 ljudi, a šteta je bila veüa od milijardu eura. poginulo u poplavama, a meteorolozi su popla- bez domova ili Sredinom svibnja i poþetkom lipnja iste godi- ve i bujice ocijenili kao najgore od kada postoje farmi.

I 101 I HRVATSKE VODE I Desetljeće katastrofalnih poplava u EU i svijetu

ýovjek pregledava zaštitu od podaci, a to je 1827. godina. Najmanje 24 oso- kuüe i stanove, a u grofoviji Worcestershire heli- poplava u blizini Bratislave, be su poginule, a devet je nestalo u poplavama kopteri su morali spašavati ljude sa krovova kuüa 2013. u Rumunjskoj. Poplave su pogodile 73 mjesta gdje su potražili spas od vode koja je nazaustav- diljem zemlje, a ekonomska šteta procijenjena ljivo nadirala. Goleme oborine i poplave izazva- je na 0,6% BDP-a. Poþetkom prosinca je više le su i prometni kolaps. U Londonu je u zraþnoj od 11.000 ljudi bilo evakuirano na sjeveru Al- luci Heathrowu otkazano više od 140 letova, nisu banije, a samo na podruþju Skadra poplavljeno vozili ni vlakovi, a zatvoreno je 25 postaja pod- je 7.500 kuüa. zemne željeznice. I tada su osiguranja štetu pro- cjenila na više milijardi eura. I iz tih podataka je vidljivo da katastofalne poplave u svijetu postaju sve þešüe. Zato nije ni Ali te godine nije stradala samo Velika Britanija. þudo da su struþnjaci velikog švicarskog reo- Zbog obilnih kiša rijeke i potoci izlili su se i u siguravatelja Swiss Re izraþunali da su prirod- dijelovima Švedske i Danske, ali i Švicarske, a ne kao i katastrofe koje je prouzroþio þovjek u Njemaþkoj poplave su osobito pogodile pod- u prošloj godini odnijele oko 25 tisuüa ljudskih ruþje Srednje Franaþke u Bavarskoj gdje je bilo života i prouzroþile ekonomske gubitke u vrijed- i smrtno stradalih. nosti oko 130 milijardi dolara dok je u 2012. u Zato nije ni þudo da je nakon tih poplava za- takvim katastrofama stradalo 14 tisuüa ljudi, a mjenica UN-ovog koordinatora za humanitarna ekonomski gubici iznosili su 196 milijardi dola- pitanja Margareta Wahlstrom upozorila da je ra. U tome, istaknuli su, vrlo važnu ulogu imaju izmeÿu 2004. i 2006., dakle u samo dvije go- poplave. dine, udvostruþen broj prirodnih katastrofa, s Naime, lani je najsmrtonosniju katastrofu uzro- prosjeþnih 200 na 400 godišnje, što ukljuþuje kovao tajfun Haiyan koji je u studenom pogodio toplinske udare, suše, požare i oluje. Broj po- Filipine i prouzroþio smrt više od sedam tisuüa plava u tom je razdoblju poveüan sa 60 na 100 ljudi, ali najveüe ekonomske gubitke, od uku- godišnje, a veü je u prvih sedam mjeseci 2007. pno 18 milijardi dolara, prouzroþile su poplave zabilježeno oko 70 jakih poplava. Iznjela je još koje su u lipnju pogodile Njemaþku, ýešku i jedan zabrinjavajuüi podatak - da oko 500 mili- susjedne zemlje. U Swiss Reu procjenjuju osi- juna ljudi godišnje u svijetu zbog jakih poplava gurane gubitke na þetiri milijarde dolara. Ujed- izgubi svoje kuüe ili farme. no, napominju da te poplave zauzimaju drugo Još puno veüe poplave sa znatno težim poslje- mjesto na ljestvici "najskupljih" slatkovodnih dicama þesto pogaÿaju razne države na dru- poplava u povijesti. Prvo mjesto uvjerljivo drži gim kontinentima. Tako je, na primjer, u 2011. poplava na Tajlandu u 2011., koja je prouzroþila najveüa svjetska prirodna katastrofa nakon osigurane gubitke u ukupnom iznosu veüem od snažnog potresa u Japanu bila velika poplava 16 milijardi dolara. nastala tijekom monsunskih kiša na Tajlandu. Iako od poplava zbog najviše velikih vodotokova Njihove vlasti su objavile da su te padaline bile najobilnije u proteklih 50 godina pa su posljedi- najþešüe stradavaju srednja i jugoistoþna Europa ce bile strašne. Poginulo je 800 ljudi, uništene velike poplave su u srpnju 2007. pogodile i En- su stotine tisu a ku a i ogromna poljoprivredna glesku. Nakon što je u nekim dijelovima zemlje ü ü podruþja, a ošteüeno je i sedam industrijskih palo više kiše nego inaþe tijekom cijelog mjeseca zona u kojima je proizvodnja dugo bila obustav- razina vode u velikom dijelu Engleske dostigla je ljena. najvišu razinu u zadnjih 60 godina, a potoplje- ne su goleme površine. Oko 45.000 domova i Po katastrofalnim poplavama ne samo u Europi tvrtki zbog poplava uzrokovanih žestokim obori- nego i širom svijeta posebno je ostala zapam- nama ostalo je bez struje, a þak je 350.000 do- üena 2010. godina. U srpnju i kolovozu Pakistan maüinstava ostalo bez vodoopskrbe. Brojni žitelji su zbog neobiþno intenzivnih monsunskih kiša Oxforda i drugih mjesta pozvani su da napuste zahvatile poplave okarakterizirane kao najgore

I 102 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

u znanoj povijesti te zemlje. Procjenjuje se da dustriji, energetici i prometu, napominje se u Prodor nasipa kod naselja je u jednom trenutku þak petina površine Pa- analizi DHMZ-a. Fischbeck, Njemacka 2013. kistana bila pod vodom. Oko 20 milijuna ljudi U trenutku dok su u Hrvatskoj, BiH i Srbiji harale bilo je direktno ugroženo poplavama, poginulo najveüe poplave zabilježene u novijoj povijesti je oko 1.800, a ozlijeÿeno gotovo tri tisuüe ljudi. ovog dijela Europe, znanstvenici Meÿunarodnog Iz bujica je spašeno 1,3 milijuna ljudi, unište- instituta za analizu primijenjenih sustava (IIA- no je ili ošteüeno 1,9 milijuna domova, a oko 6 SA), Instituta za istraživanje okoliša u Amster- milijuna ljudi je moralo napustiti svoje domo- damu i drugih europskih centara za istraživanje ve. Poplavljeno je 69.000 kvadratnih kilometara objavili su studiju u kojoj navode da üe se rizici najplodnije zemlje, uginulo je oko 200.000 do- koje donose poplave velikih razmjera udvostru- maüih životinja, uništeno je oko 3.900 kilome- þiti do 2050. Kao glavne krivce za poveüani rizik tara cesta i oko 5.600 kilometara željezni kih þ navode socioekonomski rast, jer se zbog razvo- pruga. Ukupna šteta je procijenjena na 43 mi- ja radi na izgradnji sve veüeg broja graÿevina i lijarde dolara. infrastrukture, te klimatske promjene koje mi- I Kinu su sredinom te godine pogodile velike po- jenjaju obrazac prema kojem kiša pada u Euro- plave, najgore od 1998. kada su zbog izlijevanja pi. U studiji se procjenjuje da bi katastrofalne rijeke Yangtze poginule 3.704 osobe, a 15 mi- poplave u Europi mogle postati sve þešüe te da lijuna ljudi je ostalo bez domova. Te su godine bi se ukupne štete koje stvaraju do 2050. mo- od poplava stradale i australske države Victoria gle poveüati otprilike pet puta u odnosu na štete i osobito Queensland. Rekordno jake kiše te su koje su poplave donijele EU od 2000. do 2012. godine uzrokovale poplave i u Kolumbiji. Po- I brojna druga istraživanja pokazuju da veüi- plavama i klizištima zahvaüeno je 70% zemlje. na svjetskih znanstvenika više ne spori da üe Sliþne katastrofe pogaÿaju i najveüu svjetsku do 2050. uslijed globalnog zagrijavanja i podi- velesilu – SAD. Tako su, na primjer, najgore po- zanja razine mora oborine biti znatno obilnije, plave na sjeveroistoku te zemlje u posljednjih vjetrovi snažniji, a poplave u Europi razornije i 50 godina odnijele u lipnju 2006. dvadesetak ži- þešüe. I struþnjaci NASA-e napravili su progno- vota. Poplavljene su savezne države Maryland, zu o utjecaju klimatskih promjena na sve kon- SLIKE Pennsylvania, Virginia i New York. tinente. Tako su za Europu predvidjeli poveüan To je samo dio upozoravajuüih podataka o ka- rizik od katastrofalnih poplava u unutrašnjosti slika 1, 3, 6, 7, 8 tastrofalnim poplavama koje su zadnjih desetak kontinenta te da üe poplave biti sve þešüe i na http://www.theatlantic.com/ godina pogodile naš planet. No, alarmantan je obalama mora. infocus/2013/06/fl ooding-across- central-europe/100530/ podatak da znanstvenici i struþnjaci sve þešüe Govoreüi o klimatskim promjenama i predviÿa- upozoravaju kako bi u buduünosti moglo biti još njima kako üe se to odraziti na planetu i život, slika 2 http://edition.cnn. gore. Tako je i Državni hidrometeorološki zavod znanstvenici istiþu kako mogu predvidjeti da üe com/2013/06/05/world/europe/ upozorio da se najveüe poplave koju su zadesile za 40-50 godina koli ina padalina na globalnom þ europe-fl ood/ našu regiju mogu povezati s trendom klimatskih nivou biti poveüana za pet posto, u najboljem promjena, odnosno sa sve þešüim i jaþim me- sluþaju, ili za 15 posto u lošijem scenariju. Ali, slika 5 teorološkim ekstremima koji üe prema scenari- kako istiþe Manuel de Castro, sa španjolskog http://edition.cnn. jima i procjenama struþnjaka u buduünosti biti sveuþilišta Castilla la Mancha, neüe sve regije com/2013/06/05/world/europe/ europe-fl ood/ sve izraženiji pa adaptacije na njih treba uzeti dobiti podjednaku koliþinu oborina. Po pravilu, kao važnu odrednicu u donošenju razvojnih plana veü nakvašene oblasti sruþit üe se najveüe Fischbeck http://www.euronews. nova društva. Takav trend nije znakovit samo kiše, dok na sušne neüe pasti dovoljno kapi, com/2013/06/10/no-let-up-as- za Hrvatsku, nego i za þitav svijet, a posljedica kaže profesor De Castro. Jedno je sigurno, do- record-fl oods-sweep-germany- je globalnog zatopljenja þiji se uzroci pojašnja- daje on, do 2050. neüe više biti nijednog ozbilj- and-poland/ vaju djelovanjem þovjeka, to jest poveüanjem nog znanstvenog kruga u svijetu sumnjiþavog http://www.theatlantic.com/ koncentracije stakleniþkih plinova u atmosferi prema posljedicama globalnog zagrijavanja. infocus/2013/06/fl ooding-across- koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva u in- Toliko üe one biti oþigledne. Q central-europe/100530/

I 103 I HRVATSKE VODE I Analiza utjecaja klimatskih promjena na poplave rijeke Save

ANALIZA UTJECAJA KLIMATSKIH PROMJENA NA POPLAVE RIJEKE SAVE

Rijeka Sava kod Novi Grad. Arhiva VGI Brodska Posavina

Prof.dr. Mitja Brilly, Univerza Pitanja klimatskih promjena teme su koje ma od 0,25 stupnjeva. Takoÿer, su prognozi- v Ljubljani, Fakulteta za zaokupljaju javnost na razliþitim podruþjima rana poveüanja temperatura za ista razdoblja gradbeništvo in geodzijo djelatnosti. Analize utjecaja klimatskih pro- (Rakovec i Ceglar 1974). mjena na osnovu terenskih merenja pokazuju varijabilnost, ali ne i znaþajne promjene. Za analizu utjecaja prognoziranih maksimal- Osim toga, radovi izvedeni za potrebe naših nih oborina na maksimalne protoke naprav- djelatnosti: ureÿenje vodotoka, izgradnja ljen je hidrološki model sliva rijeke Save u akumulacija, urbanizacija, melioracije zemlji- kome su obuhvaüene najvažnije pritoke. šta izgradnja puteva i druge infrastrukture u Model je napravljen pomoüu HBV programa prostoru imaju primjetan i znaþajan uticaj. (Brily i ost., 1974). Za kalibraciju smo iza- brali poplavu iz jeseni 1974. godine. Zabi- Analizu utjecaja klimatskih promjena smo lježena poplava je jedna od rijetkih poplava izveli zahvaljujuüi razvoju klimatskih modela koja je zahvatila cjelokupan sliv. To se desilo koji omoguüavaju prognozu pojave maksi- zahvaljujuüi vremenskoj situaciji pri kojoj su malnih oborina sa odreÿenom vjerojatnoüom maksimalne oborine zahvatile sliv rijeke Dri- (Rakovec i Ceglar 2013). Zahvaljujuüi podacima o oborinama prikupljenih u bazi E-OBS ne dva dana nakon maksimalnih oborina za- moguüe je simulacije klimatoloških modela bilježenih u Sloveniji, pa je došlo do istovre- povezati sa rasporedom oborina na terenu mene pojave poplavnih valova na ušüu Drine u daleko manjem razmjeru od razmjera s u Savu. Poplava iz 1974. je izabrana takoÿer kojom rade klimatološki modeli. Tako smo iz razloga jer tada nisu bili izgraÿeni brojni dobili podatke o oborinama sa povratnim nasipi duže rijeke Save i dio akumulacija na razdobljeom 20 i 100 godina, za razdoblja: rijeci Drini. Tako možemo poplavu iz 1974. 1971-2010, 2011–2040, 2041–2070 i 2071– smatrati za relativno prirodan dogaÿaj, bez 2100. Podaci su prikazani u mreži sa podaci- veüih utjecaja mjera zaštite od poplava.

I 104 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Tablica 1: Protoci izračunati pomoću modela poplave 1974. godine i E-OBS podataka o oborinama sa stogodišnjim povratnim razdobljem za različita razdoblja

1970. − 2010. 2011. − 2040. 2041. − 2070. 2071. − 2100. Sub-basins WS (4) / (3) (5) / (3) (6 )/ (3) m3/s m3/s m3/s m3/s 1 2 3456789 SAVA I Čatež 2780 3297 3770 4134 1,19 1,36 1,49 KOLPA/KUPA Šišinec 1522 1595 1664 1722 1,05 1,09 1,13 SAVA II Crnac 2510 2670 2817 2929 1,06 1,12 1,17 UNA Kostajnica 1407 2060 2245 2188 1,46 1,60 1,56 SAVA III Jasenovac 2718 2863 2993 3086 1,05 1,10 1,14 VRBAS Delibašino selo 707 813 845 825 1,15 1,20 1,17 SAVA IV Slavonski Brod 3573 3895 4062 4142 1,09 1,14 1,16 BOSNA Doboj 767 985 1025 1103 1,28 1,34 1,44 SAVA V Županja 4227 4699 4957 5270 1,11 1,17 1,25 DRINA I Bajina Bašta 2474 2683 3087 2719 1,08 1,25 1,10 DRINA II Kozluk 2407 2639 3059 2686 1,10 1,27 1,12 SAVA VI Sremska Mitrovica 6603 7143 7580 7409 1,08 1,15 1,12 CONFLUENCE 6715 7253 7695 7509 1,08 1,15 1,12 sred. 1,14 1,22 1,23 maks. 1,46 1,60 1,56 min 1,05 1,09 1,10

Za prognozu utjecaja klimatskih promje- Takoÿer, sliþnu pojavu možemo oþekivati na Podiüi zaštitu na smo upotrijebili podatke poplave 1974. lijevim pritokama Save sa smanjenjem pro- gušüe naseljenih toka vode zbog ve eg isparavanja. U radu godine, promijenili vrijednosti maksimal- ü podruþja na višu nih oborina u ulaznim podacima i pove ali Brilly i ost. 2014 je obraÿen i utjecaj klimat- ü razinu ima smisla, temperature sukladno prognozi. Poveüanje skih promjena na krive vjerojatnoüe maksi- temperatura je bilo za cijeli sliv jednako i malnih protoka rijeke Save. pa ako sutra i konstatiramo, da to: 0,8 ºC za razdoblje 2011-2040; 1,8 ºC Neizvjesnost rezultata analize je veoma za razdoblje 2041-2070 i 2,8 ºC za razdo- velika a izraþunati utjecaji su primjetni i ne se prognoze nisu blje 2071-2100 u odnosu na razdoblje 1970- možemo ih jednostavno odbaciti i ne uzeti ih ispunile, imat üemo 2010. Rezultati simulacija i njihova analiza u obzir. Moramo ih uzeti u obzir sa dužnom dobro zaštiüena su prikazani u izvještaju u þlanku Brilly i dru- pažnjom pri poduzimanju mjera za zaštitu od urbana podruþja. gi 2014, tablica 1. poplava. U svakom sluþaju ima smisla podi- Na osnovu prikazanih rezultata možemo tvr- üi zaštitu gušüe naseljenih podruþja na višu razinu, pa ako sutra i konstatiramo, da se diti, da üe utjecaj biti srazmjerno veliki u gor- prognoze nisu ispunile, imat emo dobro za- njem toku rijeke Save i desnim pritokama, ü štiüena urbana podruþja. Naime, veü danas gdje þak mogu današnji protoci sa stogodiš- se Nizozemska štiti pred pojavama sa 10.000 njim povratnim razdobljem postati protoci s godišnjim povratnim razdobljem a jednako desetogodišnjim povratnim razdobljem. Na i Beþ pred poplavama Dunava. U Japanu se vodomjernim stanica duž rijeke Save ove kao mjera u gusto naseljenim podruþjima promjene su manje i smanjuju se prema primjenjuju takozvani gigantski nasipi. Ta- ušüu Save u Dunav. koÿer, moramo i onako podiüi zaštitu kritiþ- Podaci za rijeku Drinu i donji tok rijeke Save ne infrastrukture (putevi, železnice, opskrba pokazuju nepredviÿeno smanjenje protoka energijom, bolnice i sliþno) na višu razinu. za posljednje razdoblje prognoze 2071-2100. Poljoprivedna zemljišta, a ne i poljoprivredna Uzroci su u manjem broju podataka o obo- gospodarstva, ne traže neku posebnu dodat- rinama u bazi E-OBS za ovaj dio podruþja, nu zaštitu. rezultatima klimatoloških modela, koje pred- U svakom sluþaju, moramo razviti alat s viÿaju smanjenje oborina i utjecaja pove- kojim možemo uspješno simulirati razliþite üanih temperatura.. Poveüanje temperatura scenarije nastanka i razvoja poplava u slivu poveüava isparavanje i smanjenje vlage u rijeke Save, kao osnovu uspješnog sustava zemljištu i s time manji otjecaj vode. Drugim upozorenja za odbranu od poplava. Spome- rijeþima poveüanje oborina ne nadoknaÿuje nuti modeli su takoÿer osnova za daljnji ra- utjecaj poveüanog isparavanja, pa su maksi- zvoj sustava odbrane od poplava, koji neüe malni proticaji niži. ugrožavati nizvodna podruþja. Q

I 105 I HRVATSKE VODE I Završen Twinning projekt

ZAVRŠEN TWINNING PROJEKT Alan Cibilić, dipl. ing. građ. U travnju ove godine završen je EU IPA 2010. ne uprave, kao i usklaÿivanje zakona i propisa Twinning projekt “Izrada karata opasno- s pravnom steþevinom Europske unije. sti od poplava i rizika od poplava”. Svrha Ovaj Twinning projekt usredotoþio se na im- ovog Twinning projekta bila je ispunjavanje plementaciju druge faze Direktive o pro- zahtjeva Direktive o poplavama kroz izradu cjeni i upravljanju poplavnim rizicima (EU karata opasnosti od poplava i karata rizika od 2007/60/EC), te je uvelike pomogao hrvat- poplava u Republici Hrvatskoj. skim struþnjacima u pripremi karata opa- Hrvatske institucije, korisnici projekta, bili su snosti od poplava i rizika od poplava za dva Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode. odabrana pilot podruþja, delta rijeke Neretve U projektu su sudjelovale partnerske institu- i rijeka Kupa kod Karlovca. cije iz triju država þlanica: Nizozemske (Dr- Sve zemlje þlanice EU pa tako i Hrvatska mora- žavna služba za upravljanje zemljom i voda- ju implementirati Direktivu o poplavama u istim ma u ulozi vodeüeg partnera u konzorciju), zadanim rokovima, što znaþi da Plan upravlja- Austrije (Agencija za zaštitu okoliša) i Fran- nja poplavnim rizicima mora biti donesen do cuske (Meÿunarodni ured za vode). kraja 2015. godine za iduüe plansko razdoblje U projekt su bili ukljuþeni i Predstavništvo od šest godina. Prema Zakonu o vodama Plan Tijekom provedbe Europske komisije u Hrvatskoj i Središnja upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio projekta agencija za ¿ nanciranje i ugovaranje progra- Plana upravljanja vodnim podruþjima. uspostavljeni su ma i projekata Europske unije (SAFU). Tijek projekta struþni timovi i Proraþun projekta iznosio je 1.100.000 € od ukljuþeni mnogi þega se 95% ¿ nanciralo iz IPA sredstava, a Twinning projekt je zapoþeo krajem sijeþnja sudionici, a 5% se odnosilo na nacionalno su¿ nanciranje. 2013. godine dolaskom gosp. Maria Ceruttia iz Nizozemske u svojstvu Dugoroþnog savjet- iskustva steþena Treba napomenuti da je projekt zapoþeo šest nika za Twininng (RTA) i dviju suradnica u kroz ovaj uspješan mjeseci prije pristupanja Hrvatske u EU. Op- prostorije poslovne zgrade Hrvatskih voda. meÿunarodni üenito govoreüi Twinning projekti su instru- Tijekom provedbe projekta uspješno je pro- projekt bit üe menti administrativne suradnje izmeÿu javnih uprava zemalja korisnica s jedne strane, i vedena 21 misija za ukupno 28 projektnih dragocjena u institucija zemalja þlanica EU s druge strane. aktivnosti i 3 dodatne aktivnosti. Sveukupno daljnjoj provedbi Opüi cilj Twinning projekata je pružanje po- 37 struþnjaka iz Nizozemske, Austrije i Fran- Direktive o moüi zemlji korisnici kroz razvoj ljudskih po- cuske pridonijelo je ovom Twinning projektu poplavama. tencijala, modernizaciju i reorganizaciju jav- s ukupno 535 radnih dana.

I 106 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Pregledna karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja - Kupa kod Karlovca.

Karta rizika od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja - Kupa kod Karlovca.

I 107 I HRVATSKE VODE I Osnovne informacije o projektu

Više informacija o Provedba mnogobrojnih aktivnosti zahtijeva- ka, te pripremljeni setovi podataka za dva Twinning projektu: la je kontinuirani kreativan rad svih sudioni- odabrana pilot podruþja; ka. Tijekom cijelog projekta bili su ukljuþeni www.voda.hr ʥ Izra ÿene su karte opasnosti od poplava i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Hr- karte rizika od poplava za tri poplavna sce- vatskih voda iz Direkcije i svih VGO-a, kao narija na dva odabrana pilot podruþja; i oko 130 predstavnika drugih hrvatskih institucija i dionika koji su aktivno sudjelovali ʥ Oja þani su kapaciteti institucija korisnica u radu na zajedniþkim sastancima, radioni- (MP i HV) kako bi se unaprijedila provedba cama i konferencijama, te u znaþajnoj mjeri zahtjeva Direktive o poplavama; pridonijeli uspješnosti projekta. ʥ Izra ÿeno je šest vodiþa na temu poplava. Rezultati projekta Izraÿeni vodiþi se bave pitanjima koja se tiþu razliþitih koraka i zahtjeva za provedbu Di- Glavni postignuti rezultati na ovom projektu rektive o poplavama i koristit üe se kao posu slijedeüi: moü u buduüem radu na izradi karata opa- ʥ Odabrana su dva pilot podruþja (delta ri- snosti od poplava i karata rizika od poplava jeke Neretve i rijeka Kupa kod Karlovca) i za druge dijelove Hrvatske kao i za pripremu izraÿeni su plan i metodologija rada; Plana upravljanja rizicima od poplava. SLIKE ʥ Izra ÿeni su i testirani matematiþki hidrau- Izraÿeni su slijedeüi vodiþi: Smjernice u vezi Arhiva Twinning projekta liþki modeli na temelju prikupljenih podata- s tehniþkim aspektima izrade karata opa-

Pregledna karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja - delta Neretve.

I 108 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Tijekom provedbe projekta provedene su radionice sa raznim sudionicima snosti od poplava i karata rizika od poplava; Smjernice u vezi s procjenom rizika od poplava i štetnim posljedicama poplava; Smjer- nice u vezi s programom mjera za obranu od poplava; Smjernice u vezi s metodologijom Karta opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja - dio delte Neretve. procjene potencijalnih uþinaka klimatskih promjena na rizike od poplava; Smjernice u vezi sa sudjelovanjem javnosti i dionika u upravljanju rizicima od poplava; Smjernice u vezi s pripremom planova upravljanja poplavnim rizicima. Treba istaknuti da je kao jedan od rezultata, na prijedlog radnog tima Twinning projekta, izraÿen i „Prototip Plana upravljanja rizicima od poplava za pilot podruþje Delta Neretve“ kako bi se izmeÿu ostaloga na manjem prostoru sagledao opseg aktivnosti koje je potrebno provesti u procesu pripreme Plana upravljanja poplavnim rizicima. Tijekom provedbe projekta uspostavljeni su struþni timovi koji su radili na izradi karata za dva pilot podruþja i oni üe nastaviti i dalje raditi na izradi karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava za preostale dijelove Hrvatske, a iskustva steþena kroz ovaj uspje- šan meÿunarodni projekt bit üe dragocjena u daljnjoj provedbi Direktive o poplavama. Q

I 109 I HRVATSKE VODE I Razvoj sustava za prognoziranje poplava

Karta podruþja obuhvaüenog pilot projektom RAZVOJ SUSTAVA ZA PROGNOZIRANJE POPLAVA dr. sc. Marijan Babić Poplave su prirodne pojave koje nije moguüe pojavu ekstremnih klimatskih pojava, kako u potpunosti sprijeþiti, ali se stalnim razvo- na globalnoj, tako i na lokalnoj razini. Od po- jem sustava obrane od poplava i gradnjom þetka ovog stoljeüa u þitavom se svijetu, pa zaštitnih i regulacijskih vodnih graÿevina te tako i u Republici Hrvatskoj, uþestalo bilježe provedbom mjera obrane od poplava i dru- do sada nezabilježene ekstremne hidrološke gih odgovarajuüih mjera, rizici od poplava prilike s pojavom velikih voda i ekstremnih mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. Popla- vodostaja s poplavama, koje prijete ljud- ve predstavljaju opasne elementarne nepo- skim životima i velikim materijalnim šteta- gode koje mogu uzrokovati gubitke ljudskih ma. Obrana od poplava u takvim uvjetima života, velike materijalne štete, devastiranje þesto je vrlo otežana, a u nekim situacijama kulturnih dobara i ekološke štete. gotovo i nemoguüa. Iskustva iz posljednjih poplava u Hrvatskoj su pokazala da se po- Rizik od poplava je de¿ niran kao kombi- plave dogaÿaju i tamo gdje se najmanje oþe- nacija vjerojatnosti poplavnog dogaÿaja i kuju, te da se javljaju i veüe vode od velikih njegovih štetnih posljedica. Rizici od popla- voda visokih povratnih razdoblja na koje su va su u porastu jer su vjerojatnosti popla- dimenzionirani postojeüi zaštitni sustavi. va u porastu (zbog klimatskih promjena) i jer su štetne posljedice od poplava u pora- Samo u posljednjih petnaestak godina, na stu (zbog društvenog razvoja). Prognostiþki veüem su podruþju Republike Hrvatske utvr- klimatski modeli upuüuju na sve uþestaliju ÿene uþestale ekstremne hidrološke prilike,

I 110 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. koje su uzrokovale pojave poplava 2002., gnoziranje poplava na slivovima Save i Kupe Suradnjom Hrvatske 2004., 2006., 2009., 2010., 2012., 2013. i od graniþnih pro¿ la sa Republikom Sloveni- i Slovenije na izradi 2014. godine. U ovisnosti o intenzitetu ek- jom do Siska, uz odgovaraju e institucional- ü prognostiþkih stremnih hidroloških prilika i funkcionalnosti no jaþanje kapaciteta u HV i DHMZ-u kroz sustava obrane od poplava, bilježe se i velike proces primijenjene obuke. Ovaj model bi se modela za nizvodne štete. nadovezao na slovenske prognostiþke mode- dijelove slivova le rijeke Save do graniþnog pro¿ la Jesenice i Save i Kupe u Strateški, programski i planski dokumen- rijeke Kupe do (pred)graniþnog pro¿ la Metli- ti Republike Hrvatske predviÿaju niz mjera RH, te primjena ka, razvijenih od strane Agencije Republike za smanjenje rizika od poplava, ukljuþujuüi iste tehnologije Slovenije za Okolje (ARSO) u sklopu EU-¿ - izgradnju i rekonstrukciju zaštitnih i regula- i metodologije, nanciranog projekta „Better Observation for cijskih vodnih graÿevina, ali i negraÿevinske Better Environmental Response (BOBER)“. omoguüiti üe mjere upravljanja rizicima od poplava kao povezivanje što je izrada i primjena sustava za prognozi- U aspektu hidrauliþkog modeliranja, u ovom prognostiþkih modela ranje poplava i rano upozoravanje. EU Direk- modelu se može iskoristiti postojeüi mate- tiva o procjeni i upravljanju poplavnim rizi- matiþki model Srednjeg posavlja koji je ti- i sinhroniziranu cima (2007/60-EZ) predviÿa izradu Planova jekom godina razvijan za potrebe HV. Tako operativnu upravljanja poplavnim rizicima, koji moraju prekograniþno povezani modeli bi omoguüi- prognozu poplava obuhvatiti sve aspekte upravljanja poplav- li operativno prognoziranje poplava na pona prekograniþnim nim rizicima, s fokusom na prevenciju, zašti- druþju sliva rijeke Save u Republici Hrvatskoj slivovima i tu, pripravnost, ukljuþujuüi prognoze popla- koje je osobito zadnjih godina bilo uþestalo va i sustave ranog upozoravanja, a uzimajuüi ugroženo poplavama (Karlovac, Velika Go- unaprjeÿenje u obzir znaþajke odreÿenog rijeþnog sliva ili rica, Sisak), a što bi omoguüilo e¿ kasniju upravljanja rijeþnim podsliva. Izrada prvog Plana upravljanja po- obranu od poplava i smanjenje rizika od po- slivovima od plavnim rizicima (PUPR) za Republiku Hrvat- plava na predmetnom podruþju. zajedniþkog interesa. sku je u tijeku i treba biti dovršena do kraja Tijekom 2013. godine predstavnici HV i 2015. godine. Predviÿa se da üe unaprjeÿe- DHMZ-a su dobili detaljne informacije o nje sustava za prognoziranje poplava i rano slovenskim prognostiþkim modelima Save i upozoravanje biti ukljuþeno u prvi PUPR, Kupe do graniþnih pro¿ la. Uspostavljena je kao jedna od kljuþnih negraÿevinskih mjera i aktivna suradnja s ARSO na izradi modela upravljanja rizicima od poplava. pripadajuüih meÿunarodnih slivova obuhva- üenih ovim modelima (Sutla, Kupa) i raz- Suradnja Hrvatskih voda, DHMZ i mjeni meteoroloških i hidroloških podataka Republike Slovenije na razvoju modela u stvarnom vremenu. Ovi modeli su izraÿeni prognoziranja koristeüi program MIKE, koji je proizvela Slijedom svojih zakonskih i statutarnih oba- nepro¿ tna ustanova Danish Hydraulic In- veza Hrvatske vode (HV) i Državni hidrome- stiute (DHI). Kroz ovaj proces se došlo do teorološki zavod (DHMZ) su odgovorni za zakljuþka da su slovenski modeli izraÿeni izradu i primjenu sustava za prognoziranje suvremenom tehnologijom i metodologijom poplava, koji na podruþju Republike Hrvat- prihvatljivom i za potrebe prognoziranja u ske u postojeüem stanju nisu utemeljeni na modernoj metodologiji (matematiþkom modeliranju) i nisu zadovoljavajuüi. Izradom prognostiþkih matematiþkih modela (uz od- govarajuüe ulazne meteorološke prognoze) bi se znaþajno unaprijedila kvaliteta prognoziranja poplava, þime bi se osiguralo znaþaj- no smanjenje rizika i e¿ kasnija obrana od poplava. HV i DHMZ planiraju zajedniþku izradu i primjenu operativnih sustava za prognoziranje poplava u Republici Hrvatskoj temeljenih na matematiþkom modeliranju (hidrološko-hi- drauliþkim simulacijama prognoziranih protoka i vodostaja u vodotocima na temelju prognoziranih oborina i temperatura dobive- nih iz meteoroloških prognoza). Ove aktivnosti bi se odvijale u sklopu potencijalnog sveobuhvatnog zajedniþkog projekta koji se priprema za su¿ nanciranje iz EU fondova. Kao prvi korak prema uspostavljanju operativnih sustava za prognoziranje poplava pla- Hidrološki prognostiþki model u primjeni Slovenija, primjer Sava-Jesenice na nira se izrada pilot projekta - modela za pro- Dolenjskem

I 111 I HRVATSKE VODE I Razvoj sustava za prognoziranje poplava

Republici Hrvatskoj. Stoga je najlogiþni- Q Povezivanje rezultata meteoroloških pro- ji i naje¿ kasniji pristup izradi prognostiþkih gnoza koje izraÿuje DHMZ s ulaznim dato- modela za nizvodne dijelove slivova Save tekama prognostiþkog modela (meteoro- i Kupe u Republici Hrvatskoj primjena iste loški ulazni podaci); tehnologije i metodologije, što üe omoguüiti Q Povezivanje rezultata slovenskih progno- i buduüe povezivanje slovenskih i hrvatskih stiþkih modela s ulaznim datotekama pro- prognostiþkih modela i sinhroniziranu opera- gnostiþkog modela (ulazni prognozirani tivnu prognozu poplava na prekograniþnim slivovima kao jedan od temeljnih elemena- hidrogrami); ta za unaprjeÿenje upravljanja rijeþnim sli- Q Uspostavljanje operativnog prognostiþkog vovima od zajedniþkog interesa. Nadalje, modela s asimilacijom meteoroloških i hi- primjena ove tehnologije i metodologije üe droloških podataka u stvarnom vremenu omoguüiti uklapanje postojeüih hidrauliþkih (MIKE modul FF); modela Srednjeg posavlja, koji su takoÿer izraÿeni u programskom paketu MIKE. Dje- Q Uspostavljanje sustava za veri¿ kaciju i di- lujuüi u tom smjeru, Hrvatske vode i DHMZ seminaciju rezultata prognostiþkog mode- su u 2013. godini zasebno proveli javne na- la. bave i nabavili programske pakete MIKE11 Operativni hidrološki prognostiþki model üe (za jednodimenzionalno nestacionarno hi- biti izraÿen na temelju postojeüih podataka i drološko-hidrauliþko modeliranje površinskih na temelju postojeüih mreža meteoroloških i voda) s modulom FF (za asimilaciju podata- hidroloških postaja. Cilj modela je uspostav- ka i prognoziranje poplava). ljanje operativnih prognoza protoka i vodo- Predviÿa se zajedniþki nastavak pojedinaþ- staja na svim postajama predmetnog podno zapoþetih aktivnosti kroz zajedniþki pro- ruþja navedenim u Državnom planu obrane jekt kojime üe se postiüi ispunjenje sljedeüih od poplava (NN 84/10), odnosno provedbe- osnovnih ciljeva: nih planova uz taj plan, jer se temeljem vodostaja na tim postajama odreÿuje stupanj 1. institucionalno jaþanje kapaciteta u HV i mjera obrane od poplava (pripremne, redov- DHMZ-u za prognoziranje poplava kori- ne, izvanredne mjere ili izvanredno stanje). štenjem nabavljenog programskog pake- ta MIKE11 s modulom FF, i to kroz proces Potrebno je napomenuti da se završetkom primijenjene obuke, koji üe se sastojati od aktivosti na ovom pilot projektu ne oþekuje šest jednotjednih radionica; i konaþan savršen sustav prognoziranja poplava na predmetnom podruþju, jer üe dalj- 2. uspostavljanje operativnog prognosti kog þ nje unapreÿivanje sustava biti kontinuiran modela za pilot projekt „Sava i Kupa do proces. U tom procesu üe se hidrološki pro- Siska“, t.j. izrada modela slivova rijeka gnostiþki modeli prilagoÿavati eventualnim Save i Kupe od grani nih pro¿ la s Republi- þ promjenama u sustavu (npr. novi objekti), kom Slovenijom do Siska uz povezivanje promjenama u hidro-meteorološkoj mreži sa slovenskim prognosti kim modelima þ (npr. dodatne postaje), dodatnim podaci- Save i Kupe. ma (npr. dodatni popreþni pro¿ li), i drugim Implementacija pilot projekta „Sava i Kupa eventualnim promjenama. Uspostavljanjem do Siska“ üe se sastojati od sljedeüih ele- prvog operativnog sustava za hidrološko menata: prognoziranje na predmetnom podruþju, þak i uz eventualne nesavršenosti koje se mogu Q Izrada i kalibracija hidroloških modela za sli- pojaviti zbog nedostatka odgovarajuüih ula- vove u Republici Hrvatskoj (Sava i Kupa iz- znih podataka ili nezadovoljavajuüe gustoüe meÿu graniþnih pro¿ la Metlika-Kupa, Jeseni- ulaznih podataka, u svakom sluþaju üe se ce-Sava i Crnac-Sava) (MIKE11 modul NAM); postiüi veliki napredak u odnosu na postoje- Q Veri ¿ kacija i ugradnja postojeüih hidrauliþ- üe stanje. Time üe se veü po dovršetku pro- kih modela na predmetnim slivovima Save jekta postiüi znaþajne koristi u upravljanju i Kupe te izrada i kalibracija dopunskih hi- rizicima od poplava na ovom osobito ugrože- drauliþkih modela za podruþja koja nisu nom podruþju, a te koristi üe se u buduüno- SLIKE pokrivena postojeüim modelima (MIKE11 sti kroz daljnji razvoj i unapreÿenje sustava Arhiva Hrvatskih voda modul HD); kontinuirano poveüavati. Q

I 112 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. DALJINSKA ISTRAŽIVANJA U MONITORINGU POPLAVA

Uvod pa samim tim i monitoring prirodnih feno- dr. sc. Bojana Horvat, dipl. ing. mena i pojava. Za razliku od standardnih građ. Na globalnoj razini, u usporedbi s ostalim mjerenja koja su þesto nedostatna zbog prirodnim nepogodana, poplave pogaÿaju male gustoüe mjernih postaja na promatra- najveüi dio stanovništva, rezultirajuüi teškim nom podruþju, kod daljinskih je istraživanja društveno-ekonomskim posljedicama, a ne- karakteristiþna velika prostorna pokrivenost rijetko i humanitarnim i ekološkim katastro- bez ograniþenja u smislu nedostupnosti te- fama. Do njih dolazi iz niza razloga: uslijed rena ili same veliþine podruþja. Daljinska izlijevanja vodotoka iz korita tijekom veli- istraživanja tj. satelitski snimci su u karti- kih protoka ili stvaranja prirodne prepreke ranju i monitoringu poplava veü niz godina u koritu (led, plutajuüi materijal, aluvijalni nezamjenjiv izvor podataka i informacija ne- nanos, snježne lavine i dr.), kao posljedica ophodnih za donošenje adekvatnih mjera i nepovoljnih meteoroloških prilika (obilne odluka. Snimci dostupni u roku od nekoliko kiše, oluje i sl.), naglim podizanjem razine sati od trenutka snimanja omoguüili su kar- mora u priobalnim podruþjima (uragani, tsu- tiranje poplava u vrlo kratkom vremenu od namiji, tropski cikloni) te zbog ošteüenja ili njihove pojave, te tako predstavljaju veliku rušenja hidrotehniþkih objekata. Nije ih mo- pomoü u upravljanju poplavnim dogaÿajem. guüe sprijeþiti niti izbjeüi jer ne postoji ap- solutan siguran sustav obrane od poplava, Ovisno o izvoru energije kojeg koriste, sen- ali je, kvalitetnim mjerama i aktivnostima, zori su podijeljeni u dvije osnovne skupine: moguüe ublažiti njihove posljedice i svesti ih pasivni koji mogu biti optiþki i mikrovalni na najmanju moguüu mjeru. Takve mjere i (koriste se suncem kao izvorom energije aktivnosti temelje se prvenstveno na kvali- te registriraju reÀ ektirano ili re-emitirano Daljinska tetnim i aktualnim podacima te adekvatnim zraþenje za zemljine površine), i aktivni tj. istraživanja tj. vremenskim nizovima podloga/podataka koji mikrovalni (posjeduju vlastiti izvor zraþe- satelitski snimci su u stanju jasno opisati dinamiku poplave. nja kojeg odašilju prema ciljanoj površini i su u kartiranju registriraju povratni signal). Svaki od njih Standardnim hidrološkim monitoringom to odlikuje se nizom prednosti i nedostataka. i monitoringu nije moguüe postiüi, no razvoj satelitske Snimci snimljeni pasivnim (optiþkim) sen- poplava veü niz tehnologije i sustava promatranja zemljine zorima uglavnom su ekonomiþniji, ali ovi- godina nezamjenjiv površine iz svemira potaknuo je i razvoj me- se o trenutnim vremenskim uvjetima: kako toda koje na temelju tako prikupljenih po- izvor podataka se uglavnom radi o manjim valnim duljina- dataka mogu pravodobno i precizno odrediti i informacija ma zraþenja, koje ne prolazi kroz oblake i opseg i dinamiku tih ekstremnih dogaÿaja. neophodnih izmaglicu, nemoguüe ih je koristiti tijekom Satelitske platforme s ugraÿenim senzorima loših vremenskih uvjeta, a takoÿer ne mogu za donošenje kojima je svrha promatranje Zemlje omogu- prodrijeti kroz vegetacijski pokrov pa tako adekvatnih mjera i üile su opsežna snimanja zemljine površine nije moguüe registrirati vodenu površinu za- odluka.

a) b)

Prirodni kolor kompozit SPOT 6 snimka: a) 19. svibnja 2014.; b) 21. svibnja 2014.

I 113 I HRVATSKE VODE I Daljinska istraživanja u monitoringu poplava

Karakteristiþne spektralne krivulje razliþitih tipova površina (Lillesand & Kiefer: Remote Sensind and Image Interpretation, Wiley & Sons, 1994.)

klonjenu gustom vegetacijom. Za razliku od telitski se snimci koriste i u procjeni mak- njih, aktivni senzori u koje pripadaju radari simalnih vodostaja, direktno ili indirektno. imaju sposobnost prodiranja kroz oblake pa Direktna se mjerenja provode radarima, no þak i vegetaciju, no valovi uzrokovani vje- þešüe su indirektne procjene – odreÿivanjem trom ili iznenadni biljni pokrov mogu po- nadmorske visine u toþki kontakta vodnog veüati hrapavost snimane površine te tako lica s površinom terena ili na temelju kore- poveüati moguünost greške u odjeljivanju lacije veliþine poplavljene površine odreÿene vodenih od ostalih površina. daljinskim istraživanjima s izmjerenim vodostajima ili protocima na hidrološkim posta- Kartiranje poplava jama. Rezultat kartiranja poplava mogu biti pre- Za kartranje poplavnih podruþja neophodno gledne karte poplavnih podruþja, karte šteta je imati uvid u stanje prije poplave i u tre- kombinirane s dodatnim informacijama (npr. nutku ili barem neposredno nakon dostizanja oscilacije opsega poplava ili tipovi korište- maksimalne razine vode. Stoga nije dovoljan nja zemljišta u poplavnom podruþju) i karte samo jedan snimak podruþja u trenutku po- ugroženosti i rizika. Osim za kartiranje, sa- plave veü su, za usporedbu, potrebni snimci

a) b)

Opseg poplave: a) 19. svibnja 2014.; b) 21. svibnja 2014.

I 114 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

a) b)

Izdvojene vodene površine: a) 19. svibnja 2014.; b) 21. svibnja 2014.

Detalj poplavljene površine 19. svibnja 2014.:

a) prirodni kolor kompozit;

b) karta tzv. „vodenog“ indeksa NDWI (eng. Normalized Difference Water Index) – vodene površine istiþu se plavim nijansama;

c) izdvojene vodene površine

a) b)

mljenih u razliþitim vremenima. Tijekom kartiranja nedavnih poplava na po- druþju Slavonije korišteni su optiþki snimci preuzeti sa SPOT 6 satelita. Osnova samom kartiranju su razliþite reÀ ektivne karakteristike vode i okolnih površina u podruþju pojedinih valnih duljina, a zahvaljujuüi tome te velikoj prostornoj detaljnosti snimaka omoguüeno je precizno kartiranje površine pokrivene vodom. U tu su svrhu primijenjene i usporeÿene razliþite metode izdvajanja vodenih od okolnih površina, a usporedbom snimaka tijekom poplave s prijašnjim stanjem, ustanovit üe se veliþina površine obu- c) hvaüene poplavom. Daljinska istraživanja su velika pomoü u iz razliþitih vremenskih razdoblja, a to ovisi prevenciji, kartiranju ugroženih podruþ- o preletima satelita i, ovisno o korištenom ja, hidrografske mreže i pokrova zemljišta, tipu senzora, vremenskim uvjetima u trenut- modeliranju te procjeni šteta. Zahvaljujuüi ku preleta. Upravo zbog toga, þesto nije mo- visokoj prostornoj rezoluciji te moguünosti guüe registrirati poplavu u trenutku njenog kontinuiranog praüenja prirodnih fenomena i maksimuma jer su orbite satelita unaprijed pojava, satelitski snimci su postali nezamje- planirane i de¿ nirane, no jedno od moguüih njivi u prikupljanju informacija neophodnih SLIKE rješenja je kombiniranje snimaka s razli itih þ za uspješno upravljanje i donošenje ade- dr. sc. Bojana Horvat, dipl. ing. satelitskih platformi (pasivni ili aktivni) sni- kvatnih odluka. Q građ.

I 115 I HRVATSKE VODE I Hrvatsko-japanski projekt − doprinos ublažavanju rizika od prirodnih katastrofa

Sudionici 2. radionice Projekta održane na Graÿevinskom fakultetu Sveuþilišta u Rijeci (prosinac 2011.) i 3. radionice Projekta održane u Zagrebu (ožujak 2013.) HRVATSKO-JAPANSKI PROJEKT − DOPRINOS UBLAŽAVANJU RIZIKA OD PRIRODNIH KATASTROFA

Prof. dr. sc. Nevenka Ožanić, O projektu u programu „Znanstveno i tehnološko istra- voditelj projekta živaþko partnerstvo za održivi razvoj“ (Sci- Pojave poplava, blatnih tokova i aktivnih kli- ence and Technology Research Partnership zišta, uspostava njihova monitoringa, susta- for Sustainable Development, SATREP) kovi ranog upozoravanja za poplave i klizišta jega ¿ nanciraju Japanska agencija za zna- prilagoÿeni hidrološkim i geološkim uvje- nost i tehnologiju (Japan Agency for Science tima na tim podruþjima, de¿ niranje zona and Technology-JST) i Japanska agencija za hazarda metodama procjene osjetljivosti i meÿunarodnu suradnju (Japan International hazarda na osnovi lokalnih geoloških uvjeta Cooperation Agency-JICA), a zapoþeo je 27 dio su istraživaþkih aktivnosti usmjerenih ka ožujka 2009. ublažavanju i prevenciji buduüih katastrofalnih dogaÿaja na nekom prostoru. Upravo U okviru SATREP programa omoguüeno je su te aktivnosti obuhvaüene meÿunarodnim zajedniþko istraživanje japanskih i hrvatskih hrvatsko–japanskim, znanstveno-istraživaþ- znanstvenika, a iz programa su ¿ nancirani kim projektom „Identi¿ kacija rizika i plani- troškovi meÿunarodne razmjene istraživaþa ranje korištenja zemljišta za ublažavanje i donirana oprema za implementaciju aktiv- nepogoda kod odrona zemlje i poplava u nosti projekta. Japanske partnerske institu- Hrvatskoj“ (Risk Identi¿ cation and Land- cije u projektu su Sveuþilište u Niigati (The Research Center for Natural Hazards and Use Planning for Disaster Mitigation of Lan- Disaster Recovery), Sveu ilište u Kyotu (Di- dslides and Floods in Croatia). þ saster Prevention Research Institute, DPRI) Projekt je pokrenut 2008. godine, kada je i nepro¿ tna organizacija Meÿunarodni kon- izabran na natjeþaju kao jedan od projekata zorcij za klizišta (International Consortium

I 116 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. on Landslides, ICL). Projekt je su¿ nanciran ispitala razina izvoÿenja i ostvarenja. Rezul- Primjer hrvatsko– i nadziran od strane Ministarstva znanosti, tati provedbe Projekta ocijenjeni su visokom japanskog ocjenom što je i potpisano u Izvješ u 13. obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. ü projekta omoguüio Hrvatske partnerske institucije u projek- srpnja 2012. u Zagrebu i na završnom vred- je prijenos i tu su tri hrvatska sveuþilišta, Sveuþilište u novanju Projekta provedenom u prosincu Rijeci (Graÿevinski fakultet), Sveuþilište u 2013. razmjenu iskustva Zagrebu (Rudarsko-geološko-naftni fakultet i znanja japanskih i Agronomski fakultet) i Sveuþilište u Spli- Aktivnosti projekta struþnjaka što je tu (Graÿevinsko-arhitektonski fakultet), kao Aktivnosti projekta organizirane su u þetiri sa iskustvima i i Hrvatski geološki institut. Na projektu su radne grupe od kojih je þetvrta radna gru- znanjima hrvatskih sura ivale i Hrvatske vode, Državni hidro- ÿ pa zbog lokacije vezana uz Dalmaciju, ali meteorološki zavod te lokalne uprave na de- struþnjaka, sve je de¿ nirano kroz tri aktivnosti. U okvi- rezultiralo ¿ niranim pilot podruþjima. ru Radne grupe za klizišta (Working Gro- višestrukom koristi Vrijednost projekta je oko 4 milijuna USD uz up 1, WG1) provode se aktivnosti sustav- duljinu trajanja od 5 godina, a u njemu je nog složenog monitoringa klizišta u realnom te doprinosom sudjelovalo približno 15 istraživaþa iz Japa- vremenu, laboratorijske analize uzoraka tla ublažavanju rizika na, te 20-tak iz Hrvatske. Voditelj projekta te numeriþke analize ponašanja klizišta u od prirodnih sa japanske strane je prof.dr.sc. Hideaki Ma- statiþkim i dinamiþkim uvjetima na odabra- katastrofa u rui sa Sveuþilišta u Niigati, a voditelj sa hr- nim klizištima. Laboratorijsku opremu, uk- Hrvatskoj. vatske strane je prof.dr.sc. Nevenka Ožaniü ljuþujuüi novo razvijeni prstenasti aparat za sa Sveuþilišta u Rijeci. U okviru ovog projek- izravno smicanje, software za analize sta- ta provode se meÿunarodna istraživanja u bilnosti klizišta i opremu za sustave sveo- Hrvatskoj koja se bave procjenom i ublaža- buhvatnog monitoringa klizišta donirala je vanjem hazarda i rizika od poplava i klizišta Vlada Japana. u Hrvatskoj. Jedan od glavnih ciljeva pro- U okviru Radne grupe za poplave i blatne jekta je analiza geohazarda i razvoj smjer- tokove (Working Group 2, WG2) provode se nica za primjenu rezultata Projekta u susta- aktivnosti sustavnog opažanja meteorološ- vu prostornog ureÿenja. Aktivnosti projekta kih i hidroloških parametara na predviÿe- provode se na pilot podruþjima koja se na- nim slivnim podruþjima i koritima vodotoka laze u blizini gradova gdje su smještena tri (rijekama, bujicama i bujiþnim podruþjima) partnerska hrvatska sveuþilišta, tj. u Rijeci, u realnom vremenu, numeriþke i hidrološ- Zagrebu i Splitu (Klizište Kostanjek, Sliv po- ke analize mjerenih parametara, te izrada toka ýrnomerec, Zagreb; Sliv Rjeþine, Kli- simulacijskih modela poplava, blatnih toko- zište Grohovo, Rijeka; Sliv Dubraþine, Klizi- va i teþenja na analiziranim podruþjima za šte i sliv Slanog Potoka, Vinodolska dolina; potrebe izrade sustava ranog upozoravanja Sliv Mošüeniþke Drage, Mošüeniþka Draga; na spomenute pojave, a sve prilagoÿeno hi- Odroni kamenja u okolici Omiša i podruþja drološkim i geološkim uvjetima u Hrvatskoj. Duüe, Omiš; Sliv Sutine Karakašica; Crveno Neophodnu mjernu i istraživa ku opremu, i Modro jezero, Imotski; Pilot podruþje Da- þ ruvar, Daruvar) kroz više grupa istraživanja software-ske programe, te opremu za su- i analiza: 1) Identi¿ kacija i kartiranje klizišta, 2) Sustavni složeni monitoring klizišta, 3) Ispitivanje ¿ ziþkih i mehaniþkih svojstava tala i stijena, 4) Modeliranje dinamike klizanja tla, 5) Modeliranje propagacije poplavnih valova i blatnih tokova; 6) Kontinuirani monitoring toka sedimenata, 7) Zoniranje osjetljivosti i hazarda klizanja, 8) Uspostavljanje sustava ranog upozoravanja, 9) Razvoj mjera ublažavanja rizika kroz sustav prostornog ureÿenja. Vrednovanje Projekta zajedniþki su proveli JICA (Japan International Cooperation Agency) i hrvatska institucija zadužena za Projekt (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH). Prvo cjelovito vrednovanje provedeno je 23. veljaþe 2012., kako bi se Sastanak uoþi potpisivanja Projekta, 13.07.2012.

I 117 I HRVATSKE VODE I Hrvatsko-japanski projekt − doprinos ublažavanju rizika od prirodnih katastrofa

Članovi uprave projekta s hrvatske strane bili su:

Q Prof. dr. sc. Nevenka Ožaniü, Graÿevinski fakultet Sveuþilišta u Rijeci, voditelj Projekta, voditelj Radne grupe 2 (WG2), predstavnik Graÿevinskog fakulteta Sveuþilišta u Rijeci; Q Izv. prof. dr. sc. Snježana Mihaliü Arbanas, Rudarsko geološko naftni fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, zamjenik voditelja Projekta, voditelj Radne grupe 3 (WG3), Predstavnik Rudarsko geološko naftnog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu; Q Prof. dr. sc. Ivica Kisiü, Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, koordinator Projekta, (WG2); Q Izv. prof. dr. sc. Željko Arbanas, Graÿevinski fakultet Sveuþilišta u Rijeci, voditelj Radne grupe 1 (WG1); MZOS projekt koordinator; Q Prof. dr. sc. Predrag Mišþeviü, Fakultet graÿevinarstva, arhitekture i geodezije Sveuþilišta u Splitu, voditelj Rad- ne grupe 4 (WG4); Q Prof. dr. sc. Snježana Kneziü, Predstavnik Fakulteta graÿevinarstva, arhitekture i geodezije Sveuþilišta u Splitu, (WG4); Q Željko Miklin, Hrvatski geološki institut, Predstavnik Hrvatskog geološkog instituta, (WG3); Q Prof. dr. sc. Ivan Vrkljan, Graÿevinski fakultet Sveuþilišta u Rijeci, konzultant za opremu, (WG1)

Potpisivanje Izvješüa o provedbi Projekta u prisustvu japanskog ambasadora u RH 17.12.2013.

I 118 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Naslovnice programa prve, druge, treüe i þetvrte radionice Projekta stave meteoroloških i hidroloških opažanja jedne zemlje mogu prenositi i izmjenjivati, u najveüem je dijelu donirala Vlada Japana. te zajedno sa iskustvima i znanjima druge Za potrebe analize odabranih istražnih po- zemlje, mogu rezultirati doprinosom ubla- druþja u okolici Rijeke, Zagreba i Splita dio žavanju rizika od prirodnih katastrofa u opreme osigurale su institucije ukljuþene u toj zemlji. Koristi od projekta su višestru- Projekt. ke. Oþekivani krajnji rezultati istraživanja biti üe: identi¿ kacija i kartiranje najznaþaj- Aktivnostima Radne grupe za kartira- nijih klizišta u Hrvatskoj na kojima üe biti nje hazarda i razvoj uputa za primjenu u uspostavljen sustavni složeni monitoringa prostornom planiranju (Working Group 3, klizišta te provedeno ispitivanje ¿ ziþkih i WG3) obuhvaüen je razvoj inventara klizišta mehaniþkih svojstava tala i stijena, mode- pomoüu tehnika daljinskih istraživanja te ra- liranje dinamike klizanja tla, modeliranje zvoj metoda analize i zoniranja hazarda kli- propagacije poplavnih valova i blatnih toko- zanja. Softver i hardver, kao i ulazne podat- va, kontinuirani monitoring toka sedimena- ke, koji ukljuþuju stereo parove avionskih ta, zoniranje osjetljivosti i hazarda klizanja, snimaka, digitalne modele visina, podatke uspostavljanje sustava ranog upozoravanja i LiDAR-a (eng. Light Detection and Ranging) razvoj mjera ublažavanja rizika kroz sustav i satelitske snimke, donirala je Vlada Japa- prostornog ureÿenja u Hrvatskoj. na. Aktivnosti projekta koje slijede su pri- Uz te rezultate ostvarene su i druge koristi. mjena rezultata projekta (karata i digitalnih Svakako vrijedi istaknuti da je uspostavlje- podataka) u jedinicama lokalne uprave, u na bolja suradnja znanstvenika, struþnja- obliku uputa za primjenu u sustavu prostor- ka na Sveuþilištima, institucijama u Hrvat- nog ureÿenja i gradnje. skoj, suradnja sa japanskim struþnjacima i U studenom 2010., prosincu 2011., ožujku struþnjacima iz regije, te lokalne zajednice. 2013. i prosincu 2013. godine u Hrvatskoj su Ukljuþivanje i informiranje javnosti kroz ra- organizirane znanstvene radionice Projekta zne faze Projekta putem javnih prezentacija sa svrhom diseminacije rezultata projekta i medija, pa i u izravnom kontaktu na tere- izmeÿu þlanova Projekta, ali i znanstvenika nu, pokazalo se izuzetno važnim i korisnim u iz drugih institucija iz regije. Radionice su sakupljanju podataka, njihovoj interpretaciji doprinijele uspostavljanju regionalne surad- ali i u implementaciji rješenja. Kako nam je nje, što je znaþajno za održivost rezultata u nedavnom kontaktu s predstavnikom ja- Projekta i nakon što je isti završio krajem panskog veleposlanstva reþeno da su japan- ožujka 2014. ski znanstvenici izrazili zadovoljstvo Projek- tom i da je JICA voljna nastaviti suradnju, te da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i Zakljuþak sporta podržava ovu inicijativu, radimo na Navedeni hrvatsko–japanski projekt pred- tome da nastavimo suradnju hrvatskih i ja- SLIKE stavlja jedan od oblika suradnje u kojoj se panskih znanstvenika kroz novu prijavu sliþ- prof. dr. sc. Nevenka Ožanić, iskustva i znanja znanstvenika i struþnjaka nog projekta. Q voditelj projekta

I 119 I VODA I PRIRODA I Zaštita od poplava u suradnji s prirodom

ZAŠTITA OD POPLAVA U SURADNJI S PRIRODOM

Ojdana Rajić Azinović, Katastrofa koja je zadesila Hrvatsku i susjed- Ona omoguüuju da priroda za þovjeka odradi Ministarstvo zaštite okoliša i ne zemlje pokazala je koliko može biti razorna važan dio posla u borbi protiv poplava kroz pri- prirode snaga prirode. U poplavama su uništene kuüe, hvaüanje i zadržavanje poplavnih voda. Kako bi imovina koju su ljudi mukotrpnim radom gra- ta važna funkcija ostala uþinkovita važno je ta dili i stjecali tijekom života. Danas nam je pri- vrijedna podruþja održavati i oþuvati. roda protivnik, ali je važno istaknuti da je ona PRIRODNA ZAŠTITA OD POPLAVA i þovjekov veliki saveznik i to upravo u sluþaju nepogoda. U teškim situacijama poput poplava U Hrvatskoj u tom smislu veliku ulogu imaju vidi se koliko su važna prirodna retencijska po- zaštiüeni prirodni prostori poput Parka prirode druþja kao što su Lonjsko polje ili Kopaþki rit. Lonjsko Polje, Parka prirode Kopaþki rit, Regio-

I 120 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Barska kornjaþa za vrijeme poplave. Foto: Goran Šafarek

Kopaþki rit - velike bijele þaplje. Foto: Goran Šafarek

Prirodna poplavna podruþja u obrani od poplava

nalni park Mura Drava, te više podruþja mreže Prednost i važnost prirodnih mjera zaštite od po- U teškim situacijama Natura 2000 uz rijeke. Rijeke Sava, Drava i Du- plava prepoznala i Europska komisija koja istiþe poput poplava vidi nav u dijelu kojim protjeþu kroz Hrvatsku meÿu kako se zaštita od poplava uþinkovitije provodi se koliko su važna zajedno s prirodom, a ne protiv nje. Kako se najoþuvanijima su u Europi, a iako smanjena prirodna retencijska nasipima, preostala prirodna poplavna podruþ- istiþe u dokumentu Glavne uprave za okoliš podruþja koja ja uz Dravu i Dunav te podruþje Kopaþkog rita Europske Komisije (DG Environment) „Ususret znaþajno ublažavaju djelovanje velikih voda. boljim okolišnim opcijama u obrani od poplava“ omoguüuju da priroda ekosustavni pristup znatno je bolje rješenje od za þovjeka odradi Priroda za þovjeka može odraditi važan dio po- strukturalnih mjera zaštite od poplava poput važan dio posla sla u borbi protiv poplava kroz prihvaüanje i za- nasipa i brana koji nisu jedino rješenje. Istiþe kroz prihvaüanje i državanje poplavnih voda. se, takoÿer, da upravljanje rizicima odgovara- zadržavanje poplavnih juüim planiranjem u poplavnim podruþjima uz Kopaþki rit prošle je godine primio milijune ku- voda. bika vode i tako rasteretio Dunav i Dravu u pe- prirodne mjere obrane od poplava, korištenjem riodu vrlo visokog vodostaja. prirodnih retencija i drugih mjera, može biti vrlo uþinkovito uz znatno manje troškove. U svije- Ove godine Una je puštena u Lonjsko polje i tu je u tom smjeru priznato i razvijeno naþelo tako snizila vrh vodnog vala i smanjila opasnost 'Davanja prostora rijeci', odnosno oþuvanje pri- u nizvodnim podruþjima. rodnih podruþja i njihovo proširenje spajanjem

I 121 I VODA I PRIRODA I Zaštita od poplava u suradnji s prirodom

Projekt ≈Room for the rivers√

Projekt „Room for the rivers“ provodi se u Nizozemskoj od 2006. godine, a završetak radova se oþekuje 2015. godine. Projektom koji je vrijedan 2,3 milijarde eura þetiri üe rijeke dobiti dodatni prostor zahvatima na više od 30 lokacija. Jedan od glavnih projektnih ciljeva jest da se omoguüi poveüani dotok vode rijekama u more bez rizika od poplave ʥ rijekom Rajnom do mora üe moüi doüi 1.000 m³/s više vode nego što je to bilo do sada.

odvojenih rukavaca i odmicanjem obrambenih graÿevina od rijeke kako bi se smanjili vodostaji za vrijeme poplava.

VAŽNOST OýUVANJA PRIRODNIH STANIŠTA Osim samog obuhvata poplavnih prostora, važ- no je održavati i oþuvati prirodna staništa na njima. Prirodni ekološki sustavi, baš raznoliko- šüu staništa, omoguüuju ublažavanje ekstremnih meteoroloških i hidroloških dogaÿaja, poput, primjerice, Lonjskog i Mokrog polja, Gajne, Kopaþkog rita i Spaþvanskog bazena. Moþvare i poplavne šume usporavaju vodne valove tijekom poplava i zadržavaju vodu tijekom suše. Oþuvane vlažne livade i pašnjaci uz rijeke izuzetno su znaþajni za biološku raznolikost, dok njihovo zaraštavanje smanjuje i propusnu moü prostora uz korita te ugrožava uþinkovitost i sigurnost nasipa.

EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000 Uz važnost provedbi prirodnih mjera zaštite od poplave istiþe se i važnost ekološke mreže Natura 2000 koja povezuje prirodna podruþja i omoguüuje ispunjavanje njihove uloge u pri- hvaüanju i zadržavanju poplavnih voda. Zašti- üena podruþja poput Nature 2000 održavaju zdrave, netaknute i jake ekosustave koji igra- ju važnu ulogu u ublažavanju uþinaka razliþitih nepogoda i smanjenju sveukupne izloženosti zajednica navedenim nepogodama. Retencijsko podruþje Lonjsko polje IZVOR PODATAKA Europska komisija navodi da podruþja pod http://ec.europa.eu/environment/ Iako su koristi koje proizlaze iz smanje- ekološkom mrežom Natura 2000 nude poten- nature/info/pubs/docs/fact- nja rizika elementarnih nepogoda veoma cijalno znaþajne uštede i smanjenje šteta koje sheets/economic/hr.pdf speci¿ ne s obzirom na podru ja, eko- þ þ uzrokuju ekstremni vremenski uvjeti, a koji su sustavi koji dobro funkcioniraju mogu http://ec.europa.eu/environment/ u Europskoj uniji od 1990. do 2010. godine ponuditi uþinkovite usluge ublažavanja integration/research/newsalert/ prouzroþili ekonomske gubitke od 163 milijar- rizika, þesto i troškovno mnogo povoljni- pdf/40si.pdf de eura. je od umjetno stvorenih mjera. Primjeri- ﬁ le:///C:/Users/drajic/Downloads/ ce, na jednom od podruþja Nature 2000, Hrvatska je po biološkoj raznolikosti u samom rvdr_corp_brochure_eng__ Kalkense Meersen u Belgiji, procijenjeno europskom vrhu. Gotovo treüina površine def._.pdf je da obnova izvornog rijeþnog krajolika Hrvatske je pod ekološkom mrežom Natura putem obnove moþvara i estuarijskih sta- 2000. U Hrvatskoj je službeno zabilježeno oko ništa može donijeti koristi od ublaženja 40.000 vrsta, iako se procjenjuje da ih je iz- poplava u vrijednosti izme u 640.000 i ÿ meÿu 50.000 i 100.000. Prirodno bogatstvo 1.650.000 eura godišnje. Hrvatske ogleda se i u zaštiüenim podruþjima, 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode.

I 122 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Klimatske promjene znaþajan su faktor pri Na razini Europske komisije raspravlja se o SLIKE pojavi nepogoda i katastrofa. Europa pro- novom klimatsko-energetskom paketu s još Arhiva Ministarstva zaštite ambicioznijim ciljevima, primjerice smanje- cjenjuje da bi upravo klimatske promjene okoliša i prirode do 2100. godine mogle prouzroþiti štete od nje emisija stakleniþkih plinova od 40% do poplava koje üe Europu koštati þak do 21,5 2030. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode milijardi eura godišnje, a u EU 7% stanov- upravo radi na Strategiji niskougljiþnog razvoja, kojom üe se hrvatski gospodarski i so- ništva živi u podruþjima ugroženima poplava- cijalni razvoj usmjeriti prema društvu s niskim ma, odnosno više od 37 milijuna ljudi. Stoga emisijama stakleniþkih plinova. Uz tu važnu je sprjeþavanje i ublažavanje klimatskih pro- strategiju u pripremi je i Strategija prilagodbe mjena jedan od europskih prioriteta. Za bor- klimatskim promjenama. Obje donose kon- bu s klimatskim promjenama u sljedeüem je kretne mjere s konkretnim izvorima ¿ nanci- sedmogodišnjem razdoblju EU izdvojila þak ranja – radi se o ulaganju s dugoroþnim ušte- 20% svog proraþuna, gotovo 200 milijardi dama, stvaranju cijelog spektra novih radnih eura, što je tri puta više nego u prethodnom mjesta i brojnim pozitivnim posljedicama za proraþunskom razdoblju. prirodu i za kvalitetu života. Q

I 123 I VODA I PRIRODA I Gajna ∑ primjer suživota čovjeka s prirodom i poplavama

''ýardak'' u vodi, svibanj 2014. godine. Foto: M. Paviþiü HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. GAJNA ∑ PRIMJER SUŽIVOTA ČOVJEKA S PRIRODOM I POPLAVAMA

Uloga Gajne kao prirodne retencije i ove savskih riba. Nakon povlaþenja vode u zao- Mario Pavičić, dipl.ing.agr. godine u vrijeme velikih voda pokazala se stalim plitkim depresijama ostaje zarobljen Iris Beneš, dipl.iur. kao vrijedan dio sustava obrane od popla- velik broj riblje mlaÿi što privlaþi mnogobroj- va „spremajuüi“ veliku koliþinu vode iz rijeke ne ptice moþvarice i razliþite životinjske vr- Save na svojih 330 ha površine. No, vrijed- ste. Poplavljena Gajna je nakon povlaþenja nost ovog podruþja ne leži samo u funkciji vode izuzetno bogata À orom, þineüi tako pri- obrane od poplava, veü i u þinjenici da se rodni pašnjak na kojem je moguü ekstenzi- radi o vrlo vrijednom podruþju bioraznoliko- van uzgoj izvornih pasmina životinja tijekom sti, zaštiüenom u kategoriji znaþajnog krajo- cijele godine kombinacijom slobodne ispaše braza, ali i kao svojevrsnoj „Arki“ autohtonih i osiguranjem dodatne prehrane. Sastav i pasmina koje ovdje obitavaju. Složenost i koliþina À ore mijenja se ovisno o vremenu i zahtjevnost upravljanja ovim podruþjem po- trajanju plavljenja u pojedinoj godini. Najve- kazala se i ove godine dolaskom nezapamüe- üa bara koja se na nalazi na podruþju Gajne nih velikih voda, zadajuüi probleme svim ko- presuši samo u ekstremnim godinama kada risnicima. Unatoþ izvanrednim vremenskim nema plavljenja. prilikama i brzom nadiranju vode u Gajnu, Gajnom upravlja Javna ustanova za uprav- dobra suradnja Brodskog ekološkog društva, ljanje zaštiüenim prirodnim podruþjima Javne ustanove za upravljanje zaštiüenim Brodsko-posavske županije, a Brodsko eko- podruþjima, Hrvatskih voda, lokalne zajed- loško društvo (BED) od 2007. godine pro- nice i svih suradnika pokazala je i ovaj puta vodi Program oþuvanja biološke raznoliko- da su solidarnost i pravovremena akcija ne- sti putem uzgoja izvornih pasmina domaüih ophodne, kako bi se izbjegle katastrofalne životinja. Gajna je i mjesto osnivanja prve posljedice na stoþnom fondu i imovini. Pašnjaþke zajednice u RH radi zajedniþkog Gajna je retencija, omeÿena na sjeveru sav- upravljanja pašnjakom. BED danas skrbi o skim nasipom i rijekom Savom na jugu, koja slijedeüim hrvatskim izvornim pasminama: za vrijeme plavljenja služi kao mrjestilište 53 kritiþno ugroženih podolskih goveda, 4

Foto: Iris Beneš

Podolci na otoku. Foto: M. Paviþiü

Svibanjska poplava 2014. godine je svojom brzinom i silinom postavila sasvim neke nove neslavne rekorde poþinjene štete, no kada vodostaj bude za 130 cm viši od ikad izmjerenih vrijednosti, za takve situacije je teško do kraja se pripremiti.

I 125 I VODA I PRIRODA I Gajna ∑ primjer suživota čovjeka s prirodom i poplavama

Izvor: DZZP

Foto: Josip Sudiü Gajna gledana kroz ''penÿer''. Foto: M.Paviþiü

Poþetak poplave. Foto: M. Paviþiü

I 126 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. posavska konja, 10-ak ovci cigaja, 10-ak crnih slavonskih svinja, 1 turopoljskoj svinji, dva jata posavskih gusaka i dva hrvatska ovþara. Bez stoke invazivne biljne vrste ne Gajna ∑ zaštićeni krajobraz mogu se držati pod kontrolom, a izvorne pa- sjeverne strane i Sava s južne smine odliþno podnose þesto izazovne uvjete na tom poplavnom podruþju uzrokovanih di- Zaštiüen: 1990. godine namiþnim vodnim režimom. Ekološka mreža: HR2000427 Pašnjak je plavljen zadnjom velikom po- Gajna plavom u sijeþnju 2010 g. kada je situacija pokazala nužnost izgradnje jednog platoa Zaštiüena podruþja uz Gajnu: HR 1000005 Jelas polje i ribnjaci s za sklanjanje stoke i hrane za nju te platoa ostalim poplavnim podru jima uz na kojem se danas nalazi Stan na Gajni. Od þ rijeku Savu i HR 2000426 Dvorina tada, u uobiþajenim sezonskim poplavama postoji uhodani protokol i životinje koriste Biljna vrsta zatiüena na nivou protupoplavne platoe i uzvisine, koje su do- Foto: Josip Sudiü EU zastupljena u velikoj koliþi- datno utvrÿene kroz nekoliko projekata ra- Lokacija:20-tak km nizvodno od ni: þetverolisna raznorotka Marsi- zliþitih donatora i uz pomoü Hrvatskih voda. Slavonskog Broda lea quadrifolia L. Hrane je uvijek pripremljeno dovoljno, a za Površina: 330 ha (selo poljanci Invazivna vrsta: þivitnjaþa velikih voda i u najvišim vodostajima dopre- 44 ha i Oprisavci (286 ha) Amorpha fruticosa ma se þamcima i traktorom. Opis: poplavni pašnjak, polupri- Autohtone pasmine: podolac, Ovogodišnja poplava pokazala je opravda- rodno stanište nastalo djelova- posavski konj, ovca cigaja, crna nost izgradnje platoa, a naroþito Stana koji njem þovjeka koji stoljeüima na to slavonska svinja, turopoljska svi- nije pretrpio nikakvu štetu iako se nalazi podruþje dovodi stoku na ispašu nja, posavska guska i hrvatski ov- unutar inundacijskog podruþja. Prvo redov- i kojeg omeÿuju savski nasip sa þar no plavljenje bilo je u ožujku. Zatim jedno manje sredinom svibnja, nakon kojeg slijedi ekstremno plavljenje þiji vrhunac je bio 17. svibnja 2014. Zeleni prsten Zagrebaþke županije te Jav- nom ustanovom za upravljanje zaštiüenim Svibanjska poplava je svojom brzinom i si- podruþjima u Brodsko-posavskoj županiji linom postavila sasvim neke nove neslavne sijeno je dopremljeno u Oprisavce, te je po- rekorde u koliþini poþinjene štete, iako je nuÿeno svim þlanovima pašnjaþke zajednice. BED s partnerima i za to bio pripremljen i evakuirao veüinu stada s one strane nasipa. Sijeno su darovali poljoprivrednici sa pod- No, kada u jednom danu vodostaj poraste ruþja Zagrebaþke županije, a prijevoz omo- 250 cm, ukupno bude 130 cm viši od ikad guüile privatne ¿ rme sa tog podruþja. BED izmjerenih vrijednosti, a snaga bujice obli- i þlanovi pašnjaþke zajednice na toj pomoüi kuje krajobraz na nedoživljene naþine, jasno izuzetno su zahvalni, jer je ovu katastrofalnu je da se za takve situacije teško do kraja poplavu ipak donekle ublažila pokazana so- pripremiti. lidarnost koja im je pomogla prebroditi situ- aciju kad su poplave rijeke Save, inaþe bla- Doista je ta zadnja poplava koja je poharala gotvorne za biološku raznolikost, pokazale i cijelu regiju, ¿ nancijski i ljudski za udrugu onu svoju razorniju stranu. Stoga ova gesta i za sve na Gajni bila iscrpljujuüa. Što zbog unatoþ nastalim štetama i pomalo beznadnoj uništenog pašnjaka i sporije obnove ispa- situaciji koja iscrpljuje i najstrpljivije, daje še, što zbog direktnih šteta na infrastrukturi nadu u opstanak ovog lijepog primjera su- zaštite prirode i tradicijske gradnje (pouþna života þovjek s prirodom, koja ponekad zna staza, info centar, þardak) i na infrastrukturi biti nemilosrdna ali s druge strane i obilata u brige za životinje (štala, ograde, elektriþni svojoj ljepoti, darežljivosti i raskoši. pastir). Planirani uzgoj žitarica i livada za is- pašu stoke uništen je jer su njive takoÿer Gajna üe uz ovakvu upornost Posavaca, te bile natopljene, a površine nasipa za košnju vjerujemo i daljnju podršku nadležnih institucija u o uvanju hrvatskih izvornih i prirodnih s kojih se inaþe kroz zakup skuplja hrana i þ vrijednosti, uskoro zasjati u svojoj bogatoj priprema za slijedeüu godinu, uništene rado- bioraznolikosti uz udoma ene vrste, a po- vima obrane, zeþjim nasipima i ophodnjama. ü sjetiteljima otvoriti vrata i pokazati tradicij- U najgorem vremenu dok je stado bilo eva- sku gradnju: Stan kao repliku stare sla- kuirano i zbrinuto izvan Gajne, priskoþili su vonske kuüe s trijemom, þardak repliku u pomoü kolege iz drugih krajeva Hrvatske osmatraþnice iz turskog doba koja služi osiguravajuüi hranu za stoku i tako pokazali kao promatraþa za ptice, te štalu graÿenu svoju solidarnost. U nekoliko navrata u orga- od hrasta tradicijskim naþinom. To je naša nizaciji Županijske komore Zagrebaþke žu- Hrvatska! Prkosna i ponosna, lijepa i nepo- panije HPK i suradnjom s Javnom ustanovom novljiva! U nevolji solidarna, u srcu velika! Q

I 127 I VODA I PRIRODA I Poplavna područja Hrvatske u ulozi očuvanja prirode i obrani od poplava

Poplavna šuma bijele vrbe HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

POPLAVNA PODRUČJA HRVATSKE U ULOZI OČUVANJA PRIRODE I OBRANI

OD POPLAVA Goran Šafarek VODA I PRIRODA I Poplavna područja Hrvatske u ulozi očuvanja prirode i obrani od poplava

Nove znanstvene spoznaje brišu poplavnim zinske rijeke. U gornjem Podravlju uz Legrad podruþjima status bezvrijednog zemljišta, i Prekodravlje primjerice postoji dugaþak po- istiþu njihovu vrijednost za održanje biološke plavni pojas, širok više stotina metara duž ri- raznolikosti, ali i koristi za ljude koje naziva- jeke, þak i preko kilometra od rijeke Drave. mo usluge ekosustava (šumarska struka nazi- Sliþno je i u Donjem Podravlju. Sva ta podruþ- va ih i opüekorisne funkcije poplavnih šuma). ja ovise o prirodnom plavljenju rijeka i veüi- Osim retencija za vrijeme poplava, moþvar- nom se nalaze unutar nasipa. na podruþja su i prirodni proþistaþi vode. Dok Poplavne šume þine znaþajan udio poplavne voda stoji, moþvarne biljke kao što je trska iz nizine, buduüi da je šuma klimazonalna vege- nje „izvlaþe zagaÿenje“ i tako je proþišüuju. tacija Hrvatske osim uz stalne vodene povr- Iz vode se na taj naþin „izvlaþe“ i smanjuju Poplavna podruþja šine i visokoplaninske rudine. Poplavne šume fosfati i dušikovi spojevi, osnovni elemen- u Hrvatskoj živi su pokrivaju gotovo 170.000 ha te još dodatnih ti umjetnih gnojiva u poljoprivredi i ostalih dokaz da prirodne, 100.000 ha vlažnih i poplavnih sastojina hra- umjetnih tvari. Takva voda polako se cijedi u sta lužnjaka. Uz Dravu i Dunav dominiraju po- oþuvane rijeke i podzemlje odakle se u konaþnici dobiva kva- plavne šume vrba i topola te crne johe. Uz njihove poplave litetna voda za piüe. Moþvarne biljke takoÿer Savu su zastupljene u velikom broju šume nisu samo štetne uklanjaju toksiþne tvari i štetne bakterije. Uz poljskog jasena, johe i hrasta lužnjaka. Ra- to, poplavna šuma prilagoÿena je eroziji, jer pojave za ljude, zlika je i u vrsti tala: uz Dravu veüinom pre- pionirske vrste drveüa poput bademaste vrbe veü predstavljaju vladavaju pjeskoviti ili šljunþani À uvisoli, uz rastu vrlo brzo, te obnavljaju šumu u svega izuzetnu prirodnu i Dunav više pjeskovito-praškasti À uvisoli, dok desetak godina što poplavnoj nizini daje i an- su uz Savu prisutna teška glinasta tla tla. Ta- kulturnu baštinu. tierozivnu ulogu. koÿer je i drukþiji režim plavljenja. Uz Dravu Možda nema ljepšeg primjera velikih poplav- i Dunav su tipiþna poplavna podruþja rijeka nih podruþja nego što su Lonjsko polje i Ko- unutar nasipa dok uz Savu poplavna voda paþki rit. Lonjsko polje uz Savu krajolik je samo djelomice dolazi iz rijeka, no šume þe- poplavnih pašnjaka i šuma, gdje konji, krave šüe rastu u depresijama u koje se slijevaju i domaüe svinje pasu meÿu þapljama i žliþar- pritoci ili oborinske vode koje potom dugo kama, divljim svinjama i jelenima. Divljina se stoje na teškim glejnim tlima. miješa s pitomim ljudskim krajolikom u ko- Sezonsko plavljenje je u tim šumama sasvim jem je veüina graÿevina naþinjena od drveta. prirodan proces pa je ekosustav naviknut Kopaþki rit izmeÿu Drave i Dunava jedno je i prilagoÿen na vodu koja tamo ostane i do od najpoznatijih moþvarnih podruþja u Euro- nekoliko mjeseci godišnje. Veliki hrastovi lu- pi. Slike vrba i trske u vodi, prirodnih kanala, žnjaci i poljski jaseni kod nasipa u Mužilov- krda jelena i divljih svinja, tisuüa ptica za vri- þici, Lonjskom polju bez problema „stoje“ u jeme migracija i gniježÿenja poznate su širom vodi. Godišnja kolebanja vode koja iznose svijeta. Ova dva, ali i ostala poplavna pod- do dva metra jasno se vide po lišajevima na ruþja u Hrvatskoj živi su dokaz da prirodne, kori hrasta – dio stabla koji ostane pod vo- oþuvane rijeke i njihove poplave nisu samo dom osloboÿen je tih biljþica, a u podnožju štetne pojave za ljude, nego da predstavlja- su mahovine koje se „hrane“ zaostalim plod- ju izuzetnu prirodnu i kulturnu baštinu. Uz to, nim sedimentom nakon povlaþenja vode. U višak vode iz rijeka ili oborina prelijeva se u Kopaþkom ritu prevladavaju ritske šume bi- nisko poplavno podruþje i tako smanjuje štete jele vrbe prilagoÿene moþvarnim uvjetima, a od poplava do kojih može doüi u naseljima, vrba može tjednima stajati u vodi zahvaljujuüi industriji ili ostaloj infrastrukturi. adventivnom korijenju koje poput žica visi sa Razvojem ljudskog društva – poljoprivrede, stabla. I životinjski svijet je prilagoÿen ciklu- urbanizacije, prometa i vodnog gospodarstva, sima plavljenja. U sjeni gustog drveüa obita- poplavne nizine mnogih rijeka su ili potpuno vaju srne, jeleni i divlje svinje te manji sisavci nestale ili vrlo smanjene, a neke su nasipima poput divljih maþaka, lisica, tvorova, kuna… odvojene od poplava iako su donekle zadržale Takve stare i bogato razvijene šume idealne prirodni karakter. S razvojem suvremene zna- su za ptice dupljašice: djetliüe i žune. Skro- nosti i s popularizacijom prirode u drugoj po- vite crne rode traže mir duboko u šumi kao i lovici 20. stoljeüa uvriježena negativna slika orao štekavac koji gradi gnijezdo na velikom poplavnih podruþja poþela je blijediti. Biolozi hrastu. otkrivaju kako su one iznimno vrijedno sta- U depresijama se zadržava voda, od šumskih nište koje je prigrlio velik broj vrsta živih or- lokvi do prostranih moþvara. To mogu biti i ganizama. Takoÿer, otkriva se znaþaj funkcio- ostaci negdašnjih tokova poput mrtvica. U nji- nalne poplavne nizine u složenim hidrološkim ma se razvija moþvarna vegetacija, od tršüaka i ekološkim, pedološkim i drugim sustavima, do tipiþnih vodenih biljaka, poput lopoþa. Na- pogotovo vezano za šumsko gospodarstvo i staju mnogobrojne biljne zajednice te stani- poljoprivredu. šta za životinje. U Kopaþkom ritu se pojavljuje SLIKE Uz Kopaþki rit i Lonjsko polje, postoji veliki þak 285 vrsta ptica od kojih oko 140 gnijjezdi. Goran Šafarek broj manjih podruþja gotovo uz sve naše ni- Najbrojnije su þaplje, patke, žliþarke, vran-

I 130 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Poplava u Kopaþkom ritu

Kopaþki rit u suhoj fazi

I 131 I VODA I PRIRODA I Poplavna područja Hrvatske u ulozi očuvanja prirode i obrani od poplava

Rika jelena u Kopaþkom ritu

DivljeDivlje svinjesvinje

Žliþarke

Poplavna šuma bijele vrbe

I 132 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Lonjsko polje za poplave

Siva þaplja

Bjelouška Dunavci u Kopaþkom ritu u suhoj fazi

I 133 I VODA I PRIRODA I Poplavna područja Hrvatske u ulozi očuvanja prirode i obrani od poplava

Šuma gledana iz poplavne vode

I 134 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. ci, üurlini, rijeþni galebovi. Poplava pogoduje i brojnim ribama. Šarani, somovi, smuÿevi, štuke, jeze, deverike iz rijeka dolaze ovamo da bi polagale jaja u mirno stanište s mnogo vegetacije, što pogoduje razvoju jaja. Krajem poplavnog razdoblja mlada riba se vraüa u vo- dotokove. Upravo zbog ovakvih prirodnih mri- jestilišta okolne rijeke obiluju ribom. Fauna beskralježnjaka takoÿer je iznimno razvijena kao što su vodeni kornjaši, od onih koji stalno žive u vodi, onih kojima je dio životnog ciklusa vezan za vodu, poput vretenaca te onih koji žive uz vodu. Iza poplave u Kopaþkom ritu ostaju tršüaci i šašici te bare, no dobar dio Lonjskog polja su pašnjaci. Ovakvo korištenje prostora „prilago- ÿeno“ je poplavama te se ne mora niti intenzivno braniti. Takoÿer, kvaliteta mesa je bolja uslijed prirodnog hranjenja stoke, ali i manjeg korištenja umjetnih gnojiva i pesticida kao površine pod intenzivnom poljoprivredom. Ovakva ekstenzivna poljoprivreda pozitivno Poplava u Kopaþkom ritu utjeþe i na prirodu. Saþuvane su travnjaþke zajednice s velikom biološkom raznolikošüu, ali i tradicionalne hrvatske pasmine konja poput posavca i hladnokrvnjaka, te goveda slavonsko-srijemskog podolca. Lonjsko polje te neka druga poplavna pod- ruþja još su po neþemu jedinstvena: njegovi ljudi su uspjeli saþuvati svoju kulturnu bašti- nu. Dovoljno je samo pogledati stare drvene kuüice kao važan dio tradicijske arhitekture. Primjer je to suživota þovjeka s poplavnim po- druþjem, koji je gradnju svojih nastamba znao prilagoditi povremenom plavljenju poštivajuüi prirodne zakone. Potvrda tomu je i dobra veza þovjeka i prirode u tim podruþjima, koju izra- žava napoznatiji stanovnik naselja uz rijeku Savu – bijela roda, prigrlivši Lonjsko polje i njegove stanovnike. Gnijezde se na krovovi- ma, u neposrednoj blizini ljudi. Cijeli ciklus od dolaska, parenja, ležanja na jajima do podiza- nja mladunaca odigrava se pred oþima ljudi, na svega nekoliko metara od njihovih soba. Lonjsko polje po povlaþenju vode Osim oþuvanja prirodne i kulturne baštine, jedna od glavnih zadaüa ovih podruþja je i razvoj ekološkog turizma te održivi razvoj. Nedavna Studija o vrednovanju usluga slatkovodnih ekosustava na rijeci Dravi pod vod- stvom Državnog zavoda za zaštitu prirode, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Pro- grama Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) pokazuje na znanstven naþin gospodarske koristi oþuvane poplavne nizine. Ovakav spoj þovjeka i prirode je krhak. Stoga su mnoga poplavna podruþja zaštiüena, Lonj- sko polje na 50.650 hektara, a Kopaþki rit na 17.000 hektara kao parkovi prirode. Lonjsko polje takoÿer ima dva ornitološka rezervata, to su Krapje Ĉol i Rakita, a u sastavu Kopaþ- kog rita je strogi zoološki rezervat. Oba su po- druþja i na Ramsarskom popisu meÿunarodno Dunavci u Kopaþkom rituUdolina u suhoj Vela fazi Draga - okomite i visoke „skulpture“ vapnenca

I 135 I VODA I PRIRODA I Poplavna područja Hrvatske u ulozi očuvanja prirode i obrani od poplava

Odransko polje za suhe faze

I 136 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

važnih moþvarnih podruþja. Tu su i ostala po- druþja: Odransko polje je znaþajni krajobraz uz rijeku Odru, Gajna znaþajni krajobraz na Savi, Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut na Dravi itd. Poplavna nizina je i u fokusu revitalizacije mnogih rijeka, odnosno ponovno spajanje rijeke sa svojom poplavnom nizinom. Otvaraju se rukavci, mjestimice lateralna erozija, pro- širuje korito i udaljuju nasipi od obala rijeke. Integrirano upravljanje vodama mora uzeti u obzir njihovu složenu hidrologiju i ekosustave poplavnih nizina, spajajuüi najbolje od tradicionalne vodoprivrede s novim znanstvenim spoznajama, povratak ekstenzivnog stoþarstva gdje je to moguüe uz stalno modeliranje i so- ¿ sticirani inženjering u korištenju prostora. Q

I 137 I VODA I PRIRODA I Revitalizacija rijeke Drave − doprinos obrani od poplava REVITALIZACIJA RIJEKE DRAVE − DOPRINOS OBRANI OD POPLAVA

Tomislav Šolić Prekograniþni rezervat biosfere Mura - nova korita, ostavljala iza sebe mrtvice, pla- Drava – Dunav vila poplavne nizine, erodirala obale i taložila sprudove dolazi do gubitka vrijednih rijeþnih Rijeka Drava u dijelu toka kojim protjeþe Hrvat- staništa, do potenciranja vodene energije kon- skom jedna je od posljednjih velikih europskih centrirane u glavnom koritu rijeke, odnosno nizinskih rijeka koje su velikim dijelom uspjele poveüane opasnosti od poplava i do degradaci- saþuvati svoja vrijedna prirodna obilježja. Time je rije nog korita. je zaslužila da bude prozvana hrvatskom, ali þ i europskom Amazonom. Vjerojatno najveüe Radna skupina projekta priznanje Dravi kao posebno vrijednom dijelu prirode dodijeljeno je 2012. godine proglaše- Od strane svjetske nevladine organizacije za njem UNESCO-vog prekograniþnog rezervata zaštitu prirode WWF, a temeljem pozitivnih biosfere Mura - Drava – Dunav u Hrvatskoj i iskustava na gornjem toku Drave u Austrijskoj Projekt Maÿarskoj. No ovo nije i jedino, a kamo li i po- pokrajini Karintiji krenula je inicijativa da se revitalizacije sljednje, priznanje ovom jedinstvenom rijeþ- apliciranjem na natjeþaj LIFE+ program – eu- ropskog fonda za okoliš, osiguraju sredstva za dijelova toka nom sustavu. Meÿu ostalim ¿ nalistima našao se i rezervat Mura – Drava – Dunav za dodje- pilot-projekt revitalizacije dijela rijeke Drave rijeke Drave lu „IRF European Riverprize“ koju je prvi put kojim se ona proteže Varaždinskom, Kopriv- mogao bi uvelike 2013. g. dodijelio Meÿunarodni fond za rijeke niþko-križevaþkom, Virovitiþko-podravskom, a doprinijeti obrani (International River Foundtion). Meÿunarodni dijelom i Osjeþko-baranjskom županijom. U tu od poplava s þijim fond za rijeke prepoznaje i nagraÿuje najbolje svrhu od ožujka 2013. g. na razliþitim lokacija- posljedicama provedene projekte revitalizacije i najbolje pri- ma diljem navedenih županija, pa i u Austriji, mjere iz prakse održivog upravljanja rijekama organizirano je niz sastanaka radne skupine za se posljednjih diljem svijeta. Ipak, brojni dijelovi toka rijeke razvoj i pripremu projektnog prijedloga. Prvi godina na žalost Drave nisu izbjegli ljudskim aktivnostima þije sastanak održao se u Koprivnici, a drugi u Au- suoþavamo sve se posljedice u prošlosti nisu smatrale važnim, striji tijekom kojeg je organiziran posjet revita- više problematiþnim niti od veüeg utjecaja za nor- liziranim dijelovima gornjeg toka Drave.

Radna skupina za revitalizaciju Drave u sklopu Life + programa

malno funkcioniranje rijeke odnosno bogatog Radnu skupinu þine predstavnici Hrvatskih rijeþnog ekosustava kojeg Drava tvori zajedno voda, Državnog zavoda za zaštitu prirode, sa svojim obalama, poplavnom nizinom i šu- WWF-a iz Austrije i Hrvatske, tvrtke REVITAL mama. Tako je rijeka s vremenom ostajala bez iz Austrije, javnih ustanova za upravljanje svojih rukavaca, meandara i poplavne nizine, zaštiüenim prirodnim vrijednostima i Zavoda a njezin prirodno razgranati tok sve više bivao za prostorno planiranje Koprivniþko-križevaþ- stiješnjen u glavno korito rijeke. Postepenim ke i Virovitiþko-podravske županije, Turistiþ- gubitkom prirodne dinamike rijeke kojom je ke zajednice Virovitiþko-podravske županije, Drava zatrpavala i napuštala stara i probijala te predstavnici nevladinih udruga: Hrvatskog

I 138 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

Sastanak radne skupina za revitalizaciju Drave u Varaždinu

društva za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslov- lizaciju rijeke Drave u Hrvatskoj s ciljem po- nog društva Drava i udruge BAOBAB (Slika 1). veüanja njene prirodne dinamike i poboljšanja Na prva dva sastanka razmatrane su moguü- uvjeta staništa. Naime, hidrotehniþkim zahva- nosti prijavljivanja na LIFE program te potenci- tima poduzimanim u prošlosti glavni tok rijeke jalni dijelovi toka Drave za restauraciju, a neke sveden je u jedno (glavno) korito, blokiran je od lokacija pregledane su i na terenu. Tijekom protok vode rukavcima, presijecani su meandri ljeta 2013. prikupljani su podaci, a struþnjaci iz i onemoguüena je boþna erozija. Kao posljedi- REVITAL-a obilazili su Dravu od ušüa Mure do ca toga, pojaþana je dubinska erozija u glav- Barcs-a u Maÿarskoj. nom koritu, te dolazi do njegove degradacije i snižavanja nivoa podzemnih voda. Smjerni- Smjernice projekta ce za revitalizaciju rijeke Drave u Hrvatskoj Tijekom do sada održanih sastanaka djelatnici podrazumijevaju niz tehniþkih mjera poput REVITAL-a prezentirali su smjernice za revita- omoguüavanja boþne erozije uklanjanjem oba-

Shema mjera za revitalizaciju vodotoka

Otvaranje rukavaca

Osiguravanje max. prostora za dinamiku rijeke

Osiguravanje max. prostora za zaštitu obala

Prostora iskljuþivo za ekstenzivnu poljoprivredu

Prostora za intenzivnu poljoprivredu (izvan nasipa)

Izmještanje nasipa i uspostava interventne linije (minimalni razmak 1,2 km)

Punktovi za posjetitelje (socio-ekonomska korisit)

Aktualna situacija Revitalizirani dio vodotoka

I 139 I VODA I PRIRODA I Revitalizacija rijeke Drave − doprinos obrani od poplava

Posebna pažnja posveüena je otvaranju pre- graÿenih rukavaca. Razmatrano je þak 10-tak predloženih lokacija za otvaranje pregraÿenih rukavaca rijeke na dionici rijeke od Varaždina do Osijeka. Kako bi se ove aktivnosti mogle planirati, kako bi se moglo projektirati i izvoditi tehniþka i druga rješenja u sklopu predviÿenih aktivnosti potrebno je prikupiti mnoštvo podataka poput uzdužnih i popreþnih pro¿ la rijeke, digitalnih snimaka terena, hidrološke i hidra- uliþke podatke o sedimentu i druge podatke. Naravno, za provedbu opsežnijih zahvata potrebno bi bilo otkupiti dovoljno privatnog ze- mljišta u poplavnoj nizini, pa bi u tom smislu bilo potrebno prikupiti i podatke o vlasništvu Stara Drava kod Formina loutvrda, otvaranja blokiranih rukavaca ukla- zemljišta. njanjem pregrada, formiranja novih rukavaca prokopavanjem inicijalnih kanala, izmicanja Posjeüivanje, edukacija i sudjelovanje postojeüih nasipa s ciljem proširivanja slobod- javnosti nog rijeþnog pro¿ la, uspostavljanje interven- U sklopu projekta predviÿeno je i veliki dio ak- tne linije u sluþaju poplava i njeno osiguranje tivnosti posvetiti razradi strategije posjeüiva- „skrivenim“ hidrotehni kim perima i osigura- þ nja pojedinih revitaliziranih dijelova Drave. U nje nasipa hidrotehniþkim perima (Slika 2). tu svrhu prikupljat üe se i obraÿivati podaci o Osim tehniþkih mjera smjernice za revitaliza- postojeüim pristupnim putevima i cestama, bi- ciju Drave predviÿaju izmještanje intenzivne ciklistiþkim stazama i drugi podaci. Na temelju poljoprivrede izvan rije nog koridora s ciljem þ prikupljenih podataka pristupit üe se de¿ nira- poboljšanja uvjeta staništa. Takoÿer kao do- nju i lociranju rekreativnih zona i punktova za prinos turisti kom razvitku lokalnih zajednica þ posjeüivanje. U tom smislu razmatraju se mo- trasirale bi se i uredile staze, šetnice i punktovi guünosti za smještanje eko edukativnog pun- za posjeüivanje rijeke. kta kod Legrada, osnivanje „Škole na rijeci“ i ureÿenje informativnog centra u Noskovaþkoj Lokacije i mjere revitalizacije pilot- Dubravi. podruþja Veü tijekom realizacije projekta potrebno je Odabir lokacija pilot-podruþja na kojima üe se ukljuþiti javnost. Sustavno üe se provoditi ak- provesti predviÿene mjere revitalizacije rijeke tivnosti na kontinuiranom informiranju javno- Drave rezultat je analiza prioriteta, potreba i sti u svim fazama provoÿenja projekta (izlož- mogu nosti provedbe. Mogu a rješenja plani- ü ü be fotogra¿ ja, javne rasprave, okrugli stolovi rana su prema kriterijima koji proizlaze iz mje- i sastanci s lokalnim stanovništvom i drugom ra zaštite od poplava, spreþavanja degradacije zainteresiranom javnošüu). Projekt üe imati korita, bioloških, ekoloških i aspekata zaštite svoju mrežnu stranicu, u planu je izdavanje prirode (Direktiva o pticama i Direktiva o sta- Prokopavanje inicijalnog knjižice, brošura, razglednica i plakata sa sadr- ništima), vlasništva zemljišta i troškova pro- žajem vezanim uz projekt, njegove aktivnosti kanala vo enja zahvata. Od svih razmatranih lokacija ÿ i oþekivane rezultate koji proizlaze iz njegove radna skupina do sada je odabrala slijedeüe provedbe. Na temelju pozitivnih iskustava sa lokacije na kojima bi se pristupilo detaljnoj ra- prijašnjih projekata predviÿeno je i snima- zradi potrebne tehniþke dokumentacije i isho- nje dokumentarnog ¿ lma. Obaveza, sukladno ÿenju dozvola za izvoÿenje zahvata: uvjetima dodjele sredstava je i izrada izvješüa ʥ Stara Drava kod Formina o provedbi projekta, kao i postavljanje infor- ʥ Stara Drava kod Varaždina mativnih tabli na terenu. ʥ Novaþka ʥ Most u Botovu Sukladno obavezama koje proizlaze iz pro- ʥ Donja Dubrava – Legrad vedbe Okvirne direktive o vodama, Direktive ʥ Nekoliko lokacija od rkm 96 do rkm 112 (Osi- o pticama i staništima i kljuþnih elemenata Di- jek) rektive o poplavama, Republika Hrvatska je u obavezi uspostaviti sustav kojim üe se planirati Jedna od tehniþkih mjera predviÿena koncep- i izvoditi aktivnosti na revitalizaciji rijeka. Kori- tom za revitalizaciju pilot-podruþja rijeke je štenje EU fondova poput primjerice LIFE+ pro- prokopavanje inicijalnih kanala odnosno otva- grama, predstavlja moguünost da se obaveze ranje novih tokova (rukavaca) rijeke. Prokopa- preuzete pristupanjem Europskoj uniji velikim vanjem inicijalnih kanala smanjuje se pritisak dijelom ¿ nanciraju iz raspoloživih sredstava rijeke na suprotnu obalu. Rijeka se iz jednog EU. Takoÿer, revitalizirani dijelovi toka rijeka glavnog korita grana na više þime se smanjuje mogli bi uvelike doprinijeti obrani od poplava SLIKE dubinska erozija. Mobilizira se sediment i otva- s þijim posljedicama se posljednjih godina na Tomislav Šolić ra se prostor za nova staništa. žalost suoþavamo sve više. Q

I 140 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014. POMAGANJE U POPLAVAMA

Brojni su primjeri maraka u svijetu koje svjedoþe o pomaganju unesreüenim od poplava

Izdavaþima poštanskih maraka, motivi po- i Hercegovine i Srbije odnosno vodnog po- Ivo Aščić plava i njihovih spasilaca (vojnici, vatro- druþja rijeke Save potaknuti Povjerenstva gasci) nisu nepoznanica, koji ve više od koja odlu uju o motivima na markama i iz- ü þ Motivi poplava jednog stoljeüa skreüu pozornost javnosti davaþe maraka (ne samo sa ovih podruþja) i njihovih na preventivno djelovanje zaštite od popla- o trajnom zapisu ovoga dogaÿaja kako bi spasilaca (vojnici, va, hrabrost i humanitarni rad spasilaca ali se pomoglo unesreüenim ljudima ali i edu- i na izravan naþin pomažu žrtvama popla- kativno djelovalo na šire mase ljudi þiji je vatrogasci) nisu va putem poštanskih maraka s nadoplatom. glas vrlo važan kada je u pitanju dugoroþna nepoznanica Vjeruje se kako üe nezapamüene poplave u strategija obrane od elementarnih nepogoda izdavaþima svibnju 2014. na podruþju Hrvatske, Bosne kao što su poplave. Q poštanskih maraka

I 141 I PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

SMJERNICE U VEZI S TEHNIýKIM ASPEKTIMA Vodiþ prikazuje smjernice koje se odnose se na izradu IZRADE KARATA OPASNOSTI OD POPLAVA karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava, a govore o organizacijskim aspektima, poput odgovor- I KARATA RIZIKA OD POPLAVA nosti, koje poplave razmatrati, koje karte izraditi. U okviru ovog vodiþa razmatrat üe se podaci koji se trebaju prikupiti kao i toþnost tih podataka. Novi aspekt smjernica je zahtjev izvješüivanja Europske komisije i kako se to može organizirati u Hrvatskoj.

Vodiþ je dostupan na: http://twinning.voda.hr/Documents/Guidance_ documents/Guidances_HR/HR_4.1_Guidance%20 document%20hazard%20and%20risk%20mapping_ ¿ nal.pdf

SMJERNICE U VEZI S PROCJENOM RIZIKA Procjena razine rizika od poplava je korak izmeÿu pret- OD POPLAVA I ŠTETNIM POSLJEDICAMA hodne procjene razine rizika od poplava koja rezultira od- vajanjem podruþja s potencijalno znaþajnim rizikom od POPLAVA poplava i programa mjera i konaþnog plana upravljanja poplavnim rizicima. Hrvatska je oznaþila oko 2000 pod- ruþja s potencijalno znaþajnim rizikom od poplava. Vodiþ prikazuje smjernice koje opisuju transparentnu metodu kako doüi od podruþja s potencijalnim rizikom do podruþ- ja s tzv. neprihvatljivim rizikom, gdje se moraju poduzeti mjere za smanjenje štetnih posljedica rizika. Dokument opisuje razliþite naþine odreÿivanja prioriteta podruþja izloženih rizicima i rangiranje mjera za smanjenju tih rizika na transparentan naþin. Takoÿer, to pomaže u odluþi- vanje o rasporeÿivanju sredstava buduüih projekata.

Vodiþ je dostupan na: http://twinning.voda.hr/Documents/Guidance_ documents/Guidances_HR/HR_4.2_Guidance%20 document%20on%20the%20assessment%20 of%20flood%20risks%20and%20adverse%20 consequences%20of%20À oods_¿ nal.pdf

I 142 I HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

SMJERNICE U VEZI POSTOJEûIH I PLANIRANIH U Smjernicama u vezi s izradom planova upravljanja GRAĈEVINSKIH MJERA ZA OBRANU OD rizicima od poplava, objašnjavaju se moguüi koraci za odabir moguüih mjera i odreÿivanje njihovih prioriteta. POPLAVA Ove smjernice detaljnije se bave graÿevinskim mjerama i odreÿivanjem njihovih prioriteta, opisujuüi tehniþke i graÿevinske mjere koje se mogu provesti za smanjenje negativnih efekata poplava na ljudsko zdravlje, gospo- darsku aktivnost, kulturno nasljeÿe i okoliš.

Vodiþ je dostupan na: http://twinning.voda.hr/Documents/Guidance_ documents/Guidances_HR/HR_4.3_Guidance%20 document%20on%20measures%20for%20flood%20 protection_¿ nal.pdf

SMJERNICE U VEZI S METODOLOGIJOM Buduüa strategija prilagodbe za Hrvatsku usredotoþit üe PROCJENE POTENCIJALNIH UýINAKA KLIMATSKIH se na nekoliko sektora koji su identi¿ cirani kao najranji- viji na utjecaj klimatskih promjena: hidrologija i vodni PROMJENA NA RIZIKE OD POPLAVA resursi, poljoprivreda, šumarstvo, bioraznolikost i prirodni ekosustavi, upravljanje obalnim zonama, turizam i ljudsko zdravlje. Takoÿer üe odrediti prioritetne mjere i aktivnosti, kao i naþine integriranja mjera prilagodbe i planove razvoja po sektorima i strateške dokumente.

Vodiþ je dostupan na: http://twinning.voda.hr/Documents/Guidance_ documents/Guidances_HR/HR_4.4_Guidance%20 document%20on%20the%20adaptation%20to%20 climate%20change_¿ nal.pdf

I 143 I OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

Republika Hrvatska Ministarstvo zdravlja

JAVNOZDRAVSTVENI SAVJETI NAKON POPLAVE

Povratak kuüama ± Ne planirajte povratak dok ne dobijete preporuku ovlaštenih institucija. ± Nikada nemojte ukljuþivati ili iskljuþivati ili upotrebljavati elektriþne ureÿaje dok stojite u vodi. ± Prije upotrebe plinskih i elektriþnih ureÿaja neka ih prethodno pregleda kvali¿ cirani struþnjak. ± Ostavite vrata i prozore otvorene kad god je to moguüe i sigurno da bi se vaša kuüa ili stan sušili. ± Ne upotrebljavajte benzinske ili dizelske generatore u zatvorenom prostoru. ± Djecu držite podalje od poplavljenih i blatnih podruþja. ýišüenje kuüe/stana ± Prilikom þišüenja nosite zaštitnu opremu – rukavice za pranje, gumene þizme, naoþale i masku za lice. ± Uklonite svježu plijesan toplom vodom i deterdžentom. Za tvrdokornu plijesan zatražite struþnu intervenciju. ± Odjeüu oneþišüenu poplavnom vodom perite odvojeno u vruüoj vodi (60 °C) s deterdžentom. ± Bacite predmete zagaÿene poplavnom vodom (npr. igraþke, kuhinjske aparate i sadržaj kuhinjskih i toaletnih orma- riüa) ili ih operite u vruüoj vodi (60 °C ) s deterdžentom. Voda i kanalizacija ± Provjerite sa Zavodom za javno zdravstvo je li voda sigurna za piüe. ± Za piüe, pranje zubi, pranje i pripremu sirove hrane i pranje posuÿa upotrebljavajte vodu iz boca, prokuhanu ili dezin¿ ciranu. ± U sluþaju da je vodoopskrba prekinuta, upotrebljavajte vodu iz vodospremnika koju su osigurale lokalne vlasti. ± Vodu iz spremnika držite kod kuüe u þistim i pokrivenim posudama. ± Brzo i pažljivo uklanjajte djeþji i izmet bolesnika. Ako kanalizacijski sustav nije u funkciji, rabiti kante, kemijske zahode ili septiþke jame. ± Smeüe odlažite u teške kante za smeüe ili u vreüice te samo u kante koje su oznaþene za tu svrhu. Priprema i higijena hrane ± Perite ruke vodom i sapunom nakon svakog þišüenja, prije pripreme i konzumacije hrane, nakon rukovanja djeþjim izmetom te nakon WC-a. ± Nemojte jesti hranu koja je bila u dodiru s poplavnom vodom. ± Nemojte jesti hranu pohranjenu u hladnjaku ili zamrzivaþu ako je prekinut dovod elektriþne energije. ± Pospremite u hladnjak kuhanu i lako pokvarljivu hranu (poželjno je ispod 5 °C). ± Pustite da se kuhana hrana zagrije (na više od 60 °C) prije posluživanja. ± Ne ostavljajte kuhanu hranu na sobnoj temperaturi dulje od dva sata Glodavci, zmije i kukci ± Ne uklanjajte uginule životinje, nego pozovite veterinarsku službu da to uþini. ± Ako ulazite u poplavnu vodu, nosite zaštitnu opremu – gumene þizme, vodootporne rukavice, naoþale i masku za lice, kako biste izbjegli ugrize glodavaca ili zmija ili udisanje urina životinja. ± Zaštitite se od ugriza komaraca sredstvima koja odbijaju kukce te nosite odjeüu svijetle boje, odjevne predmete dugih rukava i duge hlaþe. ± Uklonite ustajalu vodu iz posuda, žardinjera za cvijeüe i rabljenih guma gdje se razmnožavaju komarci. ± Obratite se Zavodu za javno zdravstvo za upute o sanitaciji, kukcima, glodavcima i suzbijanju štetoþina. Zatražite lijeþniþku pomoü ako ± ste ozlijeÿeni; ± imate znakove zarazne bolesti kao što su proljev i/ili povraüanje, visoka temperatura, jaka glavobolja, teški kašalj, jake i teške vrtoglavice; ± osjeüate bol u predjelu srca; ± imate neku kroniþnu bolest i trebate lijekove; ± vas je ugrizla životinja poput štakora ili zmije; ± se osjeüate pod stresom i agresivno, imate snove o poplavi koji se ponavljaju te strahujete od ponovljene ppoplave;oplaave; ± nniste cijepljeni protiv djeþje paralize ili ospica.

I 144 I Nenad Reberšak ≈Boje vode√

Posebno izdanje Poplave u Hrvatskoj Izdvajamo...

Rekordne oborine i vodostaji Svibanjska poplava županjske Posavine Veliko srce, u nevolji, ujedinilo Hrvatsku!

Aktivnosti sanacije proboja nasipa ∑ Rajevo Selo i Račinovci

Sava podivljala na 90. Desetljeće poplava u EU Razvoj sustava za Zaštita od poplava obljetnicu i svijetu prognoziranje poplava u suradnji s prirodom