60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 1 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU TAKOjePO»ELO

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 2 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU 60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 3 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU 60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 4 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU PriËaj mi svoju proπlost, ja Êu ti pokazati buduÊnost

Konfucije (551-479) TAKOjePO»ELO Lekcija koπarke

„ ... Velika lekcija koπarke u ovoj zemlji, koja traje unatoË deka- denciji nekih drugih grana naπega sporta, postaje sve viπe fenomen koji drastiËno oduzima argumente javaπluku, fatalizmu, improviza- torstvu, kalkulanstvu, lijenosti, neambicioznosti i drpiparstvu koje tako Ëesto nalazimo u izgovorima. MjereÊi svaki uspjeh famoznim ’odricanjem’, pripremili smo odstupnicu neuspjehu, zasnovanu na nekoj mutavoj hedonistiËkoj filozofiji, prema kojoj se uæitak nalazi u podruËjima preæivaËke dokolice i nekog mediokritetstva u kojemu nitko ne potvruje visinom ostale. Bukvalno govoreÊi, koπarkaπi su veÊ rastom viπi od prosjeËnih ljudi i prvi su, u svjetskim razmjerima, sruπili kult napoleonskog rasta kao nuænog kompleksa za pravljenje uspjeha. Ti stasiti momci u koπarci njeguju osobine koje ranije nisu krasile naπ mentalitet, a to je postojanost forme, duge faze uspjeha, gotovo fantastiËnu preciznost i mirni æivci. Premda je izmeu njih i cilja nevjerojatno uzak obruË, premda se deset igraËa, u veÊini faza igre, zbija na prostoru oveÊe garsonijere, ne sijevaju oni deseteraËki sukobi, tako Ëesto na golemim livadama nogometnih igraliπta. Koπarka stoga afirmira i jedan novi tip druπtvenosti i druæenja, u ko- jemu pravila maksimalno istiËu kvalitet osobne igre i ponaπanje unutar malih grupa. Izloæeni u dvoranama, ali i na malim ekranima, kao na dlanu, koπarkaπi pokazuju svoje umijeÊe na naËin koji fasci- nira... ” Veselko Tenæera1

1 Veselko Tenæera (1942 do 1985), hrvatski dramatik, kritiËar i publicist.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 6 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU 60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 7 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU TAKOjePO»ELO King of the Games

„ ... To je najbolja od svih igara! Ne, to je najgora od svih igara. To je igra umjetnosti. Ne, to je igra πaπavosti. Ona Ëovjeka Ëini vjerni- kom. Ne, ona podhranjuje bezvjericu. Ona u sekundi vremena prela- zi iz proljeÊa nade u zimu oËaja: ona nadahnjuje duh svijetla, uzbu- uje sile tame. Pred njom je sve ∑ niπta nije pred njom. Ona nas uz- diæe do nebesa, ona nas spuπta u ponor. Ukratko: njen svijet je toliko sliËan danaπnjem da je s pravom kod kuÊe, u Americi, u drugoj po- lovici dvadesetog stoljeÊa... ” „ ... Bit koπarke je lukavstvo. Svakako, ono je vaæan sastavni dio svake igre. Svaka je taktika utoliko uspjeπnija, ukoliko viπe zatekne suparnika nespremnog. Najsigurnije Êe te ga iznenaditi navedete li ga da oËekuje upravo suprotno od onoga πto Êe te vi uËiniti. No, u koπarci je lukavstvo neπto viπe od usputnog stjecanja takmiËarske prednosti. Ono je viπe od naËina postizanja pogotka. Ono je u punom smislu rijeËi sam pogodak... ” Leonard Koppett2

2 Leonard Koppett (1924. do 2003.), bio je 60 godina sportski novinar i publicist u novinama iz New Yorka i San Francisca. U Ëlanstvu je KuÊe slavnih Basketball i baseballa. Autor je knjige „24 Seconds to Shoot” u povodu 25. obljetnice NBA udruæenja.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 8 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU 60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 9 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU TAKOjePO»ELO TAKOjePO»ELO

TAKOjePO»ELO BASKETBALL

jedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sje- Uverne Irske prostire se na dva velika otoka u Atlantskom oceanu. Englezi, Velπani i ©koti æive na veÊem, a Irci na manjem otoËkom pros- toru. Notorne zemljopisne istine nuæno je zaËi- niti Ëinjenicom o politiËkoj ukupnosti dræave u vladavini kraljice Elizabete II. te navesti kako dio manjeg otoka pripada kraljevini, doËim je Republika Irska u stalnoj traænji vraÊanja dijela Irskog otoka pod stalnom kontrolom Londona. Englezi, Irci, ©koti i Velπani naroËitim su krπÊanima otud πto se dijele na katolike i protes- tante, izmeu kojih stalno trepere vjerske ne- suglasice. ZajedniËko im je silno iseljavanje, stalna potreba za veÊom koricom kruha, te jake emigracione staze do Kanade i Sjedinjenih Dræava. John Naismith, “otac koπarke”, je dijete do- seljenih ©kota u Kanadu iz peËalbarskih razlo- ga. U vrijeme poËinjanja πportskog, ponajprije, nogometnog odmjeravanja snaga Engleza, Ira- ca, ©kota i Velπana imao je 22 godine i upisao je “OTAC KO©ARKE” JOHN NAISMITH prvu godinu SveuËiliπta Mc Gill u Montrealu, u æelji da se osposobi za prezbiterijanskoga pro- povjednika. Jednoga jutra je mladiÊ, rodom iz Almontea, pratio igranje novih poznanika. U meusob- nom potezanju jedan se igraË ozlijedio. Zastali suparnici spazili su Jamesa i zazvali ga u po- moÊ. James Naismith je do toga Ëasa imao jedi- no iskustvo u igranju „Patka na kamenu”, jedi- ne dopuπtene igre meu krπÊanskom djecom,

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 12 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU buduÊi da je puritanska religija bila protiv sva- na kamenu”. Dvoranski je prostor nalagao spri- ke igre i plesa, zagovarajuÊi iskljuËivo teæak i jeËavanje grubosti, kakvih je rugby prepun. Ig- naporan rad. rati loptom smjelo se iskljuËivo rukom, doËim je Instinkt ©kota je u Naismithu slomio zazor naËin poËetaka i nastavaka loptanja, nakon po- od „vraæje igre”. Stupio je meu igraËe „foot- godka, uzeo iz rugbyja. U 1937. i 1938. godini iz balla” (rugbyja) i viπe nikad nije propustio ni Naismithovih pravila ispalo je podbacivanja na- jednu utakmicu Mc Gilla. Ne samo da se ustalio kon slobodnih bacanja, odnosno nakon poluËe- u sveuËiliπnom sastavu, veÊ je postao i ponajbo- nog koπa. S manjim mijenama takav „baskeball” ljim igraËem rugbyja u Kanadi. Jamesov korak traje i danas. u teren, i odluka da se upusti u igranje, kasnije James Naismith je igraËko iskustvo iskoristio Êe mijenjati staze sportske povijesti. Elementi za iznalaæenje igre traæenih osobina, ali ga je is- igre u kojoj se okuπao znaËajno su utjecali u todobno takvo iskustvo odvelo u spoznaju o kreiranju „basketballa”. sportu i tjelesnom odgoju kao naËinima izdaπni- „Ball” i „goal” su temelji oko kojih je izumi- je pomoÊi braÊi i sestrama, djelotvornije od pro- telj gradio novu igru. Loptu je uzeo od engles- povijedi i molitava. James Naismith je bio do- kog „footballa”, vrsti cilja dosjetio se iz „Patke voljno mlad da bi razumio potrebu mladeæi za

DVORANA U SPRINGFIELDU U KOJOJ JE PRVI PUT IGRANA KO©ARKA

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 13 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU TAKOjePO»ELO igrom, dræeÊi da je upravo igra najplodniji na- Ëin propovijedanja krπÊanstva. Englezi su Amerikancima bili uzorima i u naËinu bavljenja sportskim igrama. Novac su ulagali u osposobljavanje uËitelja, instruktora i trenera. James Naismith je pristao na takav edu- kacijski proces, da bi se, izuzetnom darovitoπÊu, vinuo meu najumnije. KrπÊansku je djelatnost koristio i za πirenje svoje igre. „The Triangle”, Ëasopis iz Springfielda, „Naismithova pravila” πirio je Sjedinjenim Dræavama, a onda su i krπÊanski misionari, iz Springfielda, krenuli Amerikom i Globusom. Tako su poneki studen- ti i „Klase Naismith” bili pionirima „basketbal- la” u nekim zemljama. Organizacija mladih krπÊana, u prvih dvadesetak godina 20. stoljeÊa, izgleda, nije imala za ciljni prostor i Hrvatsku, pa se otud u nas i ne biljeæi trag Y.M.C.A. posre- dovanja u πirenju koπarke. U 1905. izumitelj „basketballa” svjedoËio je znaËajnom postignu- Êu. „Naismith Game” uπla je u programe πkola, koledæa, tvornica, vojske i crkava! Jasno je, i ra- zumljivo, da su u obvezu uvoenja „basketbal- la” u tjelovjeæbene programe meu prvima bili teoloπki koledæi i sveuËiliπta. Lopta izmeu dva vodoravno postavljena ci- lja, na visini koju je u 1891. odredio izumitelj, skakanje, trËanje i bacanje, po odreenim pravi- lima, igranje u kontaktu, ali bez grubosti, dribli- ng i finta, te joπ neπto novina u odnosu na djelo „oca koπarke”, osobinama su najglobalnije igre na Globusu, igre koja je zadræala temelje izumi- telja svo vrijeme od prvoga loptanja u Sprin- gfieldu. Izum krπÊanskog propovijedanja odista jest jedinstvenim „basketballom”.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 14 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU JAMESNAISMITH

„Otac koπarke” je æivio izmeu 6. studenog 1861. i 28. studenoga 1939., trajao je 78 godina i 22 dana. Jednak broj ljeta (po 39) u 19. i 20. sto- ljeÊu. Roen je u Kanadi, u dræavi Ontario, u gradiÊu Almonteu. Precizniji biografi idu u sit- niËarenje i navode kako je sin Margaret Jang i Johna Naismitha na svijet doπao na farmi, loci- ranoj kao Ramasey Township, u jednoj od grad- skih opÊina Almontea. Roditelji Jamesa, Roberta i Annie u Kanadu su emigrirali iz ©kotske, u vrijeme silnog iseljavanja Iraca i ©kota, kako se to kaæe, „trbuhom za kruho- m”. „Smith” u prezimenu Nai Smith upuÊuje na radnika u kovaËkom zanatu, doËim bi „nai” ima- lo odreivati neku naroËitost u imenu „Smith”. Na svaki naËin, Ëini se, James Naismith ide meu naroËito darovite „kovaËe”, jer je svojom genijal- noπÊu podario milijardama mladih ljudi (i u bu- duÊnosti) naroËitu igru koja moæe opravdano iz- mijeniti ime u „Basketball Game of the World”. Snaæno i nemirno, igara stalno æeljno dijete, izdanak je vrlo religiozne obitelji. Mamin otac je izvrπavao krπÊanske obrede. Roditelji su prvo- roenog sina, brata i sestru ostavili kada je Ja- mes navrπio osmu godinu. Ujak je nastavio skr- biti za sestrinu djecu. Sirotanski uvjeti æivljenja, “OTAC KO©ARKE” JOHN NAISMITH u krπÊanskom okruæenju, snaæno su obiljeæili daljnje staze djeËaku koji je na farmi znao Ëesto uæivati u igri „Duck on the Rock”. „Patka na kamenu”, priznat Êe otac koπar- ke, znaËajno mu je bila vaæna u danima iz-

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 15 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU TAKOjePO»ELO miπljanja nove igre. Ciljanja na kamen postav- ljene patke je krilo najrazliËitiju djeËaËku kom- binatoriku. Naismith je u sjeÊanje doveo naËin gaanja patke koju je Ëuvao djeËak u nastoja- nju da suparnicima oduzme natjeËajne bodo- ve. Patka je i uzrokom nastajanju obruËa, u iz- miπljanju igre sa dvije, najprije, koπare za bres- kve kao ciljem u koji se lopta baca, s vodorav- no poloæenim ciljem. Snaæno, miπiÊavo i spretno krπÊansko dijete pohaalo je gimnaziju u Almonteu, a zatim ga je ujak poslao u Montreal, na izuËavanje teo- loπkih programa Mc Gill uËiliπta. Igru „Patka na kamenu” odmjenjuje aktivnostima u rug- byju, ameriËkom footballu, lacrosseu (sliËna ig- ra hokeju na travi), gimnastici i atletici. Za stu- dijskih dana ubraja se meu najuspjeπnije igra- Ëe „nogometa” u Kanadi. U 1897. upisuje studij na Presbiterijanskom sveuËiliπtu u Montrealu, i odræava svakojake tjelesne aktivnosti. Dozna- je i pojedinosti o meunarodnoj πkoli pri „School for Christian Workers” (©kola za krπ- Êanske djelatnike) u Springfieldu, odlazi na dogovore, te stupa u program uËiliπta tjelesnog ohrabruje ambicioznog 30-godiπnjaka u vjeri da odgoja. je sposoban razrijeπiti poteπkoÊe. Na sastanku s U sveÊenike krenuo, za studija se vrgao me- nastavnicima dr. Luther Hasley Gulick iznosi u sportaπe. Njegovo prikljuËenje ragbijaπkoj svoje naËelo koje se svodi na tvrdnju „da nema momËadi imalo je presudan znaËaj. LoptaËko niËega novoga pod suncem; sve nove stvari nas- iskustvo dovodi ga u spoznaju da sportom i tale su samo preslagivanjem i preureenjem veÊ tjelesnim odgojem moæe jednako dobro sluæiti postojeÊih stvari”. Naismith se poduhvatio za- svojoj braÊi i sestrama kao i molitvom i propo- datka razvijanja igre u dvoranama koja ima biti vijedanjem. U Springfield dolazi da bi postao uzbudljiva, fiziËki zahtjevna, u kojoj tjelesni instruktorom tjelesnog odgoja, ali je nakon go- kontakt ne bi bio naglaπen, buduÊi da sraz su- dine dana spoznavanja zanimljive materije od parnika tijelima, u ograniËenom prostoru, moæe predstojnika dobio ponudu za prikljuËenje biti vrlo opasan. nastavnicima u πkoli. U 1891. dobiva znaËajan Kanaanin je od predstojnika dr. Gulicka do- zadatak: izmisliti igru „za zimu i snijeg” i nje- bio za razmiπljanje 14 dana. Petnaestog je dana nim Ëarima smiriti πkolske buntovnike koji su predstojniku prijavio igraËki izum, naslonjen na dva instruktora odbacili, jer su im voljeni „foot- pet loptaËkih naËela i 13 pravila, koliko ih je bi- ball” odmjenjivali iskljuËivo gimnastiËkim lo i u Engleza, za razdvajanja rugbyja od foot- vjeæbama. balla. Predstojnik odsjeka YMCA πkole (Young Mens Instruktor u Meunarodnoj YMCA πkoli za Christian Association / Udruæenja mladih krπÊana) trenere, duhovnik odgojem i obrazovanjem i

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 16 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU U 1939. godini Udruæenje koπarkaπkih trene- ra u Sjedinjenim Dræavama, utemeljilo je i sveu- Ëiliπno prvenstvo s turnirom zadnje Ëetvorice (NCAA Final Four). Meunarodna je organiza- cija, pod ingerencijama William Jonesa, za nag- radu svjetskom prvaku (1950) izradila „Naismi- th Trophy”, kojemu su se ameriËki treneri pok- lonili u „Naismith Memorial Hall of Fame Mu- seum”. Naismith je svoje æivotno igranje otpoËeo „Patkom na kamenu”, nastavio vrlo zamjeÊe- nim aktivnostima u rugbyju, ameriËkom rug- byju, lacrosseu, gimnastici i atletici. UËiteljom je bio kanua, hrvanja, plivanja, kriketa i boksa, doËim je izumiteljsku genijalnost poluËio krei- ranjem „basketballa”. Zanimljivo je meutim, da malo biografa istiËe joπ jednu naroËitost „Ëa- robnjaka iz Almontea”; u kanzaπki je gradiÊ Lawrence zakoraËio 1898. godine i ostao u Kan- sasu do kraja æivota. Upravo je u Lawrenceu i utemeljio „coach” zanimanje u koπarkaπkom DR. LUTHER GULICK sportu. U 1907. ljetu je Ëovjek s Mc Gill obiljeæ- jem prozvao Forresta C. Allena, svoga uËenika, sveÊenik u sportu je vidio sredstvo za promica- i zadao mu trenerske zadatke u vjeæbanju s na- nje dobra meu ljudima. NaËin na koji je odgo- raπtajcima University of Kansas, utemeljenog u vorio izazovu dr Gulicka, da se stvori nova 1865. godini, netom po svrπetku Graanskog dvoranska igra, upuÊuje na logiËan pristup rata. Naismith je do Allena „Jayhawkerse” rjeπavanju problema u suπtini kojega stoji vjeæbao devet sezona, za koje je vrijeme 53 preoblikovanje starih dobrih stvari u nove. utakmice dobio i 56 puta okusio poraz u „svo- Kreativnost i duh zaigranosti u Naismitha su joj igri”. razvijeni u djetinjstvu, teËevinom su izumitelja Dvostruki doktor „honoris causa”. U 1937. i igre o kojoj ni slutio nije da Êe postati „Global 1938. iz poπtovanja spram „oca koπarke”, Mc Gamesom”. Gill i Presbiterijanski teoloπki fakultet u Mon- Jedinstven inovator u povijesti sporta i za æi- trealu dodijelili su mu doktorsko zvanje, doËim vota je doËekao poËasti kakvima nema primjera je diplome u naukovanju filozofije, religije, tje- u modernom sportu. U 1936. godini, recimo, tre- lesnog odgoja i medicine oplemenio zvanjima neri koπarkaπke igre prikupili su materijalna kakvih nema ni u jednog izumitelja. sredstva i „Fathera” uputili na Olimpijske igre u Berlin. SvjedoËio je prvoj koπarkaπkoj igri na Ig- rama pod znakom pet krugova, pobjednicima je razdijelio nagrade, a voljom Williama Jonesa, ge- neralnog sekretara FIBA, i on je dobio prvo odliË- je, prvih olimpijskih loptanja u „Basketballu”.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 17 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU TAKOjePO»ELO

James Naismith pravila3

NaËela

Lopta ima biti okrugla, velika i laka za upravljanje rukama,

Svaki igraË se moæe gibati na bilo kojem mjestu igraliπta i primati loptu u svakom trenutku,

Nositi loptu i trËati s njom nije dopuπteno, meu dvije skupine igraËa, u igri jedne s drugom, ne smije biti ne- posrednog tjelesnog dodira,

Cilj u koji Êe se bacati lopta bit Êe manje veliËine povi- soko od tla i postavljen u vodoravan poloæaj.

Dr. Luther Hasley Gulik4

Nalog za novu igru

Da se moæe igrati na svim πkolskim sportskim igraliπtima.

Igra ima biti privlaËnom radi lopte.

Igra mora imati stalni cilj.

Igra naizmjeniËno mora razvijati elemente napada i obrane.

3 James Naismith, otac „basketballa”, novu je igru naslonio na pet temeljnih naËela. 4 Luther Hasley Gullick bio je ravnatelj YMCY πkole u Springfieldu i naredbodavac Jamesu Naismithu.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 18 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU JAMES NAISMITH IZVORNIH 13 PRAVILA

1. Lopta se moæe dodati jednom ili objema rukama bilo u kojem smjeru. 2. Lopta se moæe Ëak i udariti, prilikom dodavanja u svakom smjeru, jed- nom ili objema rukama, ali nikada πakama. 3. IgraË ne moæe trËati s loptom. On ju mora dobaciti, u trenutku posjedo- vanja, izuzev u sluËaju kad ju prima u brzini kojom se u odreenom tre- nutku kreÊe. 4. Lopta se moæe dræati u ruci ili u rukama. Ostali dijelovi tijela, ukljuËu- juÊi i ruke (izuzev πaka), ne smiju se rabiti prilikom primanja ili zadræa- vanja lopte. 5. IgraË ne smije suparnika gurati ramenom, nogom ili bilo kojim drugim dijelom tijela. Prva posljedica takve igre dovodi do kaænjavanja igraËa. U sluËaju postojanja oËevidne (oËigledne) namjere ozljede suparnika, igraË biva iskljuËen. 6. U sluËaju udaranja lopte πakom, primjenjuju se Ëlanci 3. i 4. a u odree- nom sluËaju i Ëlanak 5. 7. Ukoliko jedna ili druga momËad napravi tri uzastopne „liËne greπke”, smatrat Êe se da je suparnik postigao koπ viπe. 8. Koπ je postignut kada lopta, baËena prema koπu, proe kroz mreæu, a da je obrambeni igraËi nisu dirali (dodirnuli ni poremetili njenu puta- nju) u postizanju koπa. Ukoliko lopta ostane na obruËu, a protivnik po- makne koπ, smatrat Êe se da je koπ postignut. 9. Kad lopta izae izvan granica igraliπta, sudac koji se nalazi kao glavni na tome dijelu terena, mora ju prvi dodirnuti. U sluËaju neslaganja, lop- tu mora ubaciti u teren prvi sudac. Onaj koji ubacuje loptu u igraliπte, mora to uËiniti najdulje (najduæe) za pet sekundi. Ukoliko je lopta zad- ræana dulje (duæe od pet sekundi), pripada suparniËkim igraËima. Uko- liko postoje namjere suparniËkih momËadi da odugovlaËe akcije, glav- ni sudac je taj koji izriËe kaznu onima koji su odgovorni, i to izvoenjem slobodnih bacanja. 10. Glavni sudac ima zadatak donositi odluke o svim sudionicima utakmi- ce, te signalizirati drugom sucu kada je doπlo do tri uzastopna prekrπa- ja. On ima pravo i diskvalifikacije igraËa prema Ëlanku 5. 11. Drugi je sudac u suπtini presuivaË vezan za loptu, odluËuje kad se ona nalazi u igri, kada je izvan igre i komu pripada, mora voditi brigu o vre- menu i procjenjivati vaæenja koπa (goala, pogodka), naravno i uvijek imati na umu toËnost rezultata. Ima i drugih zadaÊa u koje se ukljuËuju druge odgovornosti koje moraju imati svi koπarkaπki suci. 12. Utakmica traje dva poluvremena od kojih svako traje 15 minuta. Izme- u dva dijela utakmice stoji odmor od pet minuta. 13. Utakmicu dobiva onaj suparnik koji poluËi viπe koπeva. Uz dogovor ka- petana suparnika, dvoboj moæe biti, u sluËaju neodluËenog omjera, pro- duæen do prvoga koπa koji donosi pobjedu.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 19 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU TAKOjePO»ELO NAISMITH SPOMEN DVORANA SLAVE NAISMITH MEMORIAL BASKETBALL HALL OF FAME

zumitelju koπarkaπke igre u spomen, Ud- Iruæenje sveuËiliπnih trenera (NABC) u 1949. utemeljilo je Dom slave koji je otvoren u 1968. Nakon obnavljanja u 1985. dogovoreno je gra- enje novog zdanja; 28. rujna 2002. svrsi trajnih sjeÊanja na velikana koπarke priskrbljena je mo- derna graevina. James Naismith je u „KuÊu slave” uveden u 1959. Prvi upisnik nije igraËkom i trenerskom karijerom zavrijedio uvoenje meu nezabo- ravne zagovornike „basketballa”, veÊ kao Ëov- jek koji je igru izmislio i njome silno unaprijedio loptaËki sport. „Naismith Memorial Hall of Fame Museum” jest izloæbeni prostor koji dobivaju samo osobe naroËito zasluæne za dosege „basketballa”. U igraËkom razredu postoji 115 upisnika, u razredu æena samo je jedanaest igraËica i uËite- ljica koπarke. William Jones, tajnik FIBA izmeu 1932. i 1976. godine, prvim je Ëlanom izvan Sjedinjenih Dræava. Ferenc Hepp, istaknuti zagovornik koπarke u Maarskoj, Jonesov dugogodiπnji su- GORE: BASKETBALL HALL OF FAME radnik u snaæenju „basketballa” izvan Sjedinje- DOLJE: UNUTRA©NJOST S DIJELOM IZLOÆAKA U DVORANI SLAVNIH nih Dræava, u „Dom slave” uveden je u 1980., a Borislav StankoviÊ u 1991. Europska je koπarka zastupljena Sergejom Bjelovom (1992.), Julija- nom Semjonovom (1993.), Kreπimirom ∆osiÊem (1996.) i Draæenom PetroviÊem (2002. godine). Meu 70 trenera mjesto su naπli Cesare Rubini (1994.), Aleksandar Gomeljski (1995.), Antonio

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 20 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU Diaz Miguel (1997.) i Aleksandar NikoliÊ (u 1998.). Kreπimir ∆osiÊ i Draæen PetroviÊ matiËne klubove imaju u Zadru i ©ibeniku. Kreπimir ∆o- siÊ, 1948. roen u Zagrebu, za klub iz srediπnjeg grada Hrvatske igrao je izmeu 1980. i 1984. go- dine. S Cibonom je poluËivao kup Jugoslavije i pobjedu i Kupu kupova Europe. Draæen Petro- viÊ je u majici „Cibone” proveo Ëetiri sezone i s „Vukovima” slavio krune u prvenstvu Jugosla- vije i Europe. Razloga je dovoljno za uvrπtenje u knjigu i otud πto je Zagreb naroËit i otud πto „Cibona” i Zagreb u visokom svjetskom domu imaju dva Ëlana!

WILLIAM JONES NOMENESTOMEN

z latinske ostavπtine Ëesto opetujemo: „No- tjelesnog odgoja kuπao je igru „football”. U jed- Imen est omen”. Lopta je znakom mnogih iga- noj je akciji uËinio pogreπku; zgrabivπi loptu ra. U Amerikanaca i dijelom „nomena” mnogih potrËao je s loptom u rukama naprijed. Tako je, sportskih igara. U nas se piπe i kazuje o „base- roen „rugby” (1823.), imenovan po koledæu na ballu”, „footballu”, „volleyballu” i „softballu”. kojem se „naroËita pogreπka” i dogodila. Jedna izmeu sportskih igara u Sjedinjenim James Naismith je 68 godina nakon nastajanja Dræavama, najamerikanskija igra u Americi, „rugby” igre „prebacivao i preslagivao” stare svijetom se πirila pod „nomenom” koji je dobila elemente u nova loptaËka odreenja. Iz znanog u prvim danima nastajanja, ali nije u svakoj mu „rugbyja”, u kojemu je i sam bio vrsnim nat- udomljenoj zemlji zadræala svoje izvorno ime. jecateljem, odbacio je trËanje s loptom u rukama Webb Elliott je u drugih deset godina 19. sto- i æestinu sudaranja koja je izbijala iz snage natje- ljeÊa upisao studij na Rugby Collegeu. U okviru catelja. Izmeu lopte (jajolike) za „rugby” i one

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 21 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU TAKOjePO»ELO

PRVI KO©ARKA©KI TIM

za „football” izabrao je onu koju se u „footballu” ru „Nove igre” bilo je izuzetno vaæno kako Êe smjelo udarati (jedino vratar rukom) iskljuËivo reagirati upravo Frank Mahon. I, Mahon je nogom. Cilj u novoj igri nije imao spone ni s prihvatio igru koja nije imala svoje ime, svoj „rugbyjem”, niti s „footballom”. „nomen”. Prvo prikazivanje „New Games” u 1891. „Igra je zaista genijalna”, ozbiljno je primije- izazvalo je prihvaÊanje loptanja u kojemu su tio Mahon, te u πali dobacio svome razredniku: zadnjom svrhom bili ubaËaji lopte u dvije koπa- „Zaπto ta ideja nije izaπla iz moje glave? Ta- re za voÊe. ko Ëesto se ne ulazi u povijest.” Frank Mahon je meu osamnaestoricom po- Naismith je Mahona sasluπao, i odpovrnuo laznika teËaja Meunarodne πkole u Springfiel- zadovoljnom loptaËu: du bio najjaËi, ali i najotresitiji i najglasniji meu „Ti takoer moæeπ to uËiniti, nai ime igri i buntovnicima zbog svakodnevnog prakticira- nitko te neÊe zaboraviti.” nja gimnastiËkih vjeæbi, u zimskom razdoblju i „Nazvat Êu je Neismithball”, kliknuo je Ma- Ëekanju na poËetak sezone „baseballa”. Kreato- hon u silnoj æurbi.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 22 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU „Nikako, ni u kojem sluËaju”, reagirao je Naismith. Frank Mahon se zamislio, a Naismith ga je motrio... „Dobro... imamo loptu (ball)... imamo koπ (basket)... Neka bude basket ball...” Frank Mahon spona je izmeu „basketballa” i njegova „Nomen est omena”. Igri je dao ime u 1891. Springfield je gradiÊ u kojemu se zbio dija- log o imenu izmeu izumitelja i prvoga kuπate- lja. „Springfield College”, meutim, za razliku od Rugby Collegea nije zaradio trajni spomen. Diplomirani YMCA studenti πirili su igru Globusom, kasnije su im u propagandi pripo- mogli ljudi Crvenog kriæa, a naroËito pripadni- ci „army” i „navy” jedinica ameriËke vojske. „Basketball” traje veÊ 114 godina, vinuo se me- u najpopularnije igre, zaradio je i nova imena, poput „World Games” i „Global Games”, ali se di- ljem svijeta ne uzdiæe pod znakom koji je „basket- ballu” dao Naismithov πtiÊenik, Frank Mahon. Talijani su igru izmeu dva koπa prihvatili i preimenovali je u „pallacanestro”, ©panjolci je tretiraju kao „baloncesto”, Nijemci su je udom- ljavali, najprije kao „korbball”, ali su imali svo- ju igru istoga imena, neπto drugaËijeg sadræaja. U Finaca „basketball” stoji „korripallom”, u Li- tavaca ga zovu „krepπinas”, u Maara je „ko- sarlabda”. Slavenski narodi, Poljaci, »esi, Slovaci, Hr- vati, Srbi i Slovenci, dræali su ime „basketball” tuicom (barbarizmom) koju treba odmijeniti narodskom rijeËju. Rusi imaju „kaljico” (koπ) i „mjaË” (lopta). Dva „nomena”, u spoju, meu- tim, nisu tvorili prihvatljivo ime, pa je u Rusa ostao „basketbol”. Poljaci, Slovaci, »esi i Hrvati posegnuli su za narodskim rijeËima s korijenom u praslavenskome i staroslavenskome, u kojim jezicima izvoriπte nalaze i koπ i lopta. „Koπikovu” igraju »esi, „Koszikowku”, imaju Poljaci, u Hrvata, Srba i Slovenaca velike domaπaje „basketballa” ostvaruju igraËi „ko- πarke”.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 23 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLje IMEkoπarka

DOBIOuZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU HRVATSKISOKOL

rvatski akademski πportski klub (HA©K) je Hutemeljen u jesen 1903. Na SveuËiliπtu u Zagrebu tada se svega nekoliko studenata bavi- lo raznim sportovima, naroËito maËevanjem, do- Ëim je SveuËiliπte pohaalo svega 400 sluπatelja. Malobrojna je skupina sveuËiliπtaraca ipak kre- nula u osnivanje „AkademiËkog Sport-Cluba”. U gostionici „Mirna koliba” je tako 6. stude- noga 1903. godine utemeljeno druπtvo koje je iz- vorno ime nosilo do prve godiπnje skupπtine, na kojoj je „ASC” preimenovan u „Hrvatski Akademski ©portski Klub”.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 26 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU Ban Khuen Hedervary u 1903. odlazi s vlas- prijedlog da se sportska druπtva prime u Savez, ti, nakon dvadesetgodiπnjeg stolovanja. Gjuro da se zajedniËki istupa u glavnim i naroËito na- Szabo, kroniËar Zagreba, o pojavama nakon rodnim stvarima, a da se ipak sportskim „svrgavanja” dugovjeËnog Maara, u svojoj druπtvima ostavi slobodan razvoj, kako ga izis- knjizi „Stari Zagreb”, ostavlja nam svoje vienje kuju specijalne potrebe sporta. Savez nije imao razloga nastajanja πportskih druπtava: pravoga shvaÊanja za stvar, nije predviao da „Naravno, da se je u to vrijeme stvorilo mno- Êe broj sportskih druπtava doskora premaπiti i go sportskih druπtava: to su godine nastanka sam broj sokolskih organizacija, pa je spomeni- sporta. Hrvatski akademski πportski klub cu HA©K-a odbio.” (HA©K) osnovan je 1903., a godine 1906. osniva Miroslav Tyrπ (1832. do 1834.), Ëeπki peda- se i I. hrvatski automobilski klub i BraÊa hrvat- gog, u 1862. utemeljio je sokolsku organizaciju. skog zmaja. Na konfesionalnom temelju stvara Englezi u πezdesetim godinama razvijaju sustav se 1907. Hrvatsko katoliËko akademsko druπtvo „Domagoj”, pa Hrvatski katoliËki kasino. Nas- taje Hrvatski graanski sportski klub 1912., At- letski sportski klub Croatia 1913., Hrvatski sportski klub „Concordia” 1913.” „Hrvatski Sokol” uzima kroniËar Gjuro Sza- bo „za staro i isËezlo druπtvo”, organizaciju ko- ja je priredila „dva impozantna sleta u Zagrebu, koja su imala doËarati juænoslavensko pa i opÊe slavensko bratstvo u godini 1906. i 1911. „Bili su to sveËani dani, puni vjere i pouzdanja, kad su napose »esi i Bugari osvanuli u znatnom broju, a „Hrvatski Sokol” nije nikada spao na dekora- tivnu druæbu jedne stranke! No kako svaka fa- tamorgana brzo iπËezava, isËezlo je i ovo lijepo privienje veÊ 1913. godine.” „U vrijeme prvog razvitka HA©K-a bila su u Hrvatskoj i Slavoniji (Hrvatska tada nije cjelovi- ta) osim biciklistiËkih klubova svega dva ili tri sportska kluba. Tjelovjeæbom bavili su se jedino Sokoli, kojima je glavna zadaÊa bila da prikup- ljanjem omladine u sokolske redove jaËaju na- rodni otpor protiv tuinskog reæima. Kako je bi- lo oËito da Êe i kod nas sport sticati sve to viπe pristaπa, vodstvo je HA©K-a dræalo potrebnim da sport odmah od prvog poËetka pridruæi So- kolstvu, da bi tako velike snage, koje Êe se u sportu nesumnjivo razviti, bile u korist Sokol- stvu. HA©K je upravo stoga na tadaπnji Hrvat- ski Sokolski Savez upravio opseænu spomenicu, u kojoj je razloæio ovo svoje stanoviπte i stavio MIROSLAV TYR©

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 27 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU

igara za mladeæ, ©veani imaju svoj sistem tje- lesnog odgoja, doËim u Nijemaca postoji naËin tjelesnog odgoja kojemu je upravo Miroslav Tyrπ prkosio slaganjem formule koju Êe prihva- titi slavenske zemlje. Tyrπ je sistematizirao sveukupno gimnastiËko gradivo po naËelima logike, koji sustav su prihvatila sokolska druπtva za Austro-Ugarske, te Kraljevine SHS i Jugoslavije. Izmeu 1920. i 1941. bio je u nas i πkolskim programom. Hrvati su u 2004. obiljeæili 130. obljetnicu tje- lovjeæbe. Miroslav Friedrich Singer, Frantiπek Hochman i Andrija Hajdinjak meu prvima su is- taknutim sokolaπima, kojima se pridruæuje i Fra- njo BuËar. Sokolski je prostor razdijeljen na sokol- ske æupe, meu kojima je ZagrebaËku æupu Ëini- lo najviπe Ëlanstva, a Ëak osam sokolskih druπtava djelovalo je u Zagrebu. U Ëetiri su druπtva upoz- nali igru koju su »esi nazivali „koπikova”, igru koju su naπi sokolaπi prozvali „koπarka”, prvih tridesetih godina proπloga stoljeÊa.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 28 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU ISIDORKR©NJAVI

ovjesniËar. Slikar. Kulturni i javni djelatnik. PStudirao povijest i povijest umjetnosti u Be- Ëu, slikarstvo u Münchenu i Rimu te pravo u BeËu. Prvi je profesor povijesti umjetnosti i ar- heologije ZagrebaËkog sveuËiliπta (od 1887.) i prvi ravnatelj Strossmayerove galerije slika. Izmeu 1891. i 1896. predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu. Uveo je svakodnevnu na- stavu tjelesnog odgoja u osnovne πkole. Zaslu- æan je za izgradnju mnogih kulturnih i prosvjet- nih ustanova u Hrvatskoj, gimnastiËkih dvora- na u Zagrebu, Karlovcu i Varaædinu. Imenova- njem za predstojnika Odjela za bogoπtovlje i na- stavu 1891. njegov utjecaj na razvoj Zagreba po- staje neposredniji i autoritativniji. Iako nije bio arhitekt, Iso Krπnjavi presudno je utjecao na ar- hitekturu u Hrvatskoj. ©kolski forum je njegova najznaËajnija i djelo- miËno provedena zamisao. Sa stanoviπta sporta „Forum” je znaËajan jer predvia „modernu gombaonicu” i vanjski dio namijenjen vjeæbanju πkolaraca, ali i rekreaciji graana. Na temelju vlastitog arhitektonskog programa i regulatornih ISIDOR KR©NJAVI uvjeta, izraenih 1893. godine, raspisao je poziv- ni natjeËaj za samo odabrane arhitekte. Hermann „Elipsa” je bila æilom kucavicom u sustavu BollÎ, Kruno Waidmann (iz Zagreba), Josip Van- naraπtanja sportaπa u srediπnjem hrvatskom caπ (iz Sarajeva), te arhitektonske tvrtke Helme- gradu. „Gombaonica” je stajala kljuËnim kro- r&Fellner iz BeËa i Ludwig&Hülssner iz Berlina vom nad glavama sportu sklonih srednjoπkola- pozvani su na oblikovanje prostora omeenog ca. Pod svodom danas zanemarene gombaonice na sjever KukoviÊevom (danas KlaiÊeva), na jug i na terenima 1935. preureenog Srednjoπkol- VojniËkom cestom (danas Krπnjavoga), na istok skog igraliπta u Zagrebu je roen i „basketball”, Savskom cestom, a na zapad gradskim zemljiπ- od 1933. igra u nas zvana koπarka. U povijesti tem zvanim Ciglana (danas KaËiÊeva). hrvatskog sporta vrlo znaËajnom se doima 1891.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 29 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU

ISIDOR KR©NJAVI

godina. Izidor Krπnjavi je u BeËu promaknut u Dakako, uËitelji tjelesnog vjeæbanja upravo doktora pravnih znanosti (1.5.1891.). Ljetne mje- su oni polaznici „TeËaja za uËitelje” koje je Fra- sece iskoriπtava za izuËavanje πkolskih sustava njo BuËar probrao, a novac za πkolovanje (dvije u Danskoj, Norveπkoj i ©vedskoj. Sredinom stu- godine) namaknuo Isidor Krπnjavi, isti onaj Bu- denoga ustoliËen je za predstojnika Odjela za Ëar kojega je u ©vedsku za sport i sport usmjerio bogoπtovlje i nastavu. U Ëetiri i pol godine djelo- upravo Isidor Krπnjavi. vanja sagradio je, pregradio i dogradio 90 πkol- „U travnju sam poslao dvojicu stipendista u skih zavoda i 90-ak crkvi, u hrvatsko je πkolstvo Stockholm, na tamoπnji Centralni zavod za nasta- uveo realne gimnazije novoga tipa. vu gimnastike i time utro put njezinoj sustavnoj „Krπnjavi je brinuo i za tjelesni uzgoj hrvat- organizaciji, koju sam, meutim, mogao provesti skoga podmladka: uveo je u srednje πkole novo samo u Zagrebu. U svibnju sam sam pokrenuo ak- gombanje i maËevanje, a u puËke πkole πetnje u ciju poradi velikog pitanja gradnje πkola u Zagre- prirodu”, stoji zabiljeæeno u „Vijencu” od 1. bu i proveo je takoer pod uvjetima opisanih oæujka 1927. godine. U svibnju 1896. predstojnik teπkoÊa”, stoji ubiljeæeno u „Zapiscima”, dvotom- Krπnjavi piπe o tjelesnom odgoju: „Joπ prije pov- noj knjizi u izdanju zagrebaËke „Mladosti” (1985.). ratka Bana iz Italije namjestio sam uËitelje gom- Zgrade na Wilsonovu trgu (danas Roosevel- banja (tjelesnog odgoja) i po moguÊnosti odre- tov), uvoenje realnih gimnazija, gombaonice, dio im dobru nagradu. Sada je pak stvar zastala. slanje na πkolovanje dvojice znatiæeljnika u Stoc- Ravnatelji srednjih πkola ne pokazuju dovoljno kholm, materijalna podrπka teËaju na kojemu su razumijevanja i dobre volje za uvoenje poduke se osposobili uËitelji gombanja, uvoenje tjeles- u gombanju. Akciju za postavljanje dvorana za nog odgoja u πkole, nabavka dragocjene opreme, gombanje u svim srednjim πkolama zemlje bio a sve je pobrojeno ostvario Ëovjek koga, zapravo, bih i ja sam sporo mogao provesti, jer bi za to tre- imamo uzimati za zbiljskog oca sporta u Hrvata. balo 170.000 (forint). U Varaædinu se prva takva Jer, da nije bilo njegova djela, izvrπenog za neπto dvorana gradi. Kredit sam joπ ja odobrio i grad viπe od Ëetiri godine, priËa o tjelovjeæbi i sportu je veÊ donio odluku za gradnju.” u Hrvatskoj jamaËno bi bila drugoga sadræaja.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 30 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU FRANJOBU»AR

ivio je izmeu 1866. i 1946. Sveukupnih 80 lje- Æta. Æivot se u doktoru ugasio u godini prvoga prvenstva dræave kojoj je BuËar „darivao” uteme- ljenje Olimpijskog odbora (1919.), a Ëlanom IOC- CIO organizacije bio izmeu 1920. i 1946. Franjo BuËar (1866. do 1946.) i James Naismith (1861. do 1939.) u neku su ruku i vrπnjacima, s ulogama u sportu. No, dok je izvjesno da je James Naismith zbiljskim „ocem” koπarke, odnosno „basketbal- la”, dotle se „oËinstvo” sporta u Hrvata Franji Bu- Ëaru, s vremena na vrijeme, priznaje i osporava. Franjo BuËar je iz Stockholma u Zagreb (1893.) donio loptaËku igru koju su zvali „foot- ball”. U godinama utemeljenja HA©K-a, prvog sportskog druπtva u Hrvata (1903.), kaæu kroni- ke, tjelovjeæba, maËevanje i streljaπtvo bili su znanim sportskim aktivnostima. Iako neki auto- ri navode kako je BuËar spominjao „basketball”, izvjesno je kako BuËar i koπarka u Zagrebu nisu priËe za iste stranice sportskih kronika. Ukoliko je neπto i saznavao o „basketballu”, onda je to gradivo i nalazio u Ëeπkim knjiπkim izvorima, na kakva saznanja znatiæeljne upuÊuju i svjedo- Ëenja Milana Kobalija. Franjo BuËar ima spomenik u Zagrebu. Stajao FRANJO BU»AR je pred Zimskim plivaliπtem „Mladost”, odnedav- na ga prolaznici motre na Trgu Kreπimira ∆osiÊa. Drugovrsniji kontakti s „ocem sporta” moguÊi su jedino na stranicama knjiga. U „Enciklopediji fi- ziËke kulture”, izdanoj u Leksikografskom zavo- du Hrvatske (1975.), moæe se isËitati i tekst koji

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 31 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU

FRANJO BU»AR

Franju BuËara gura u okrilje Khuena Hedervaryja, Franji BuËaru poricati zasluge za πirenje tje- omraæenoga bana (1883. do 1903.), u kojem se tvr- lovjeæbe i sporta, nije mudrim poslom, iako je di kako je upravo Hedervary u Stockholm (1891.) posve izvjesnom istina da Franjo BuËar i dvije ig- i poslao BuËara, ne bi li izuËio πvedski tjelovjeæbe- re, u kojima Hrvati imaju olimpijska zlata i sreb- ni sustav, prenio ga u Hrvatsku, i tako prekinuo ra (rukomet i koπarka), nisu ni u kakvom bliæem, spone izmeu Ëeπkog i „Hrvatskog Sokola”. sportskom, srodstvu. U koπarci je „tatek”, kaæu „Sverige” zemlja, u vrijeme BuËareva borav- Milan Kobali, u rukometu Vladimir JankoviÊ. ljenja u Stockholmu, nije bila zemljom igara. „Football” se Europom πiri iz Engleske, prihva- Êaju ga i u NjemaËkoj, u zemlji tjelovjeæbenog sustava koji »esi odbacuju upravo svojim so- kolskim pokretom. Zagreb znade, na prijelomu dvaju stoljeÊa, i za „tennis” igru, a drugo je sve skrb o tijelu, i tjelesnim vjeπtinama. Izidor Krπnjavi svojata izobrazbu Franje Bu- Ëara u Stockholmu. Izidor Krπnjavi, graditelj materijalne baze, i Ëovjek koji je Franji BuËara omoguÊio voenje „TeËaja za uËitelje gimnasti- ke za srednje πkole” (1894. do 1896.), takoer se odbacuje, u slaganju mozaika o poËecima πpor- ta u Hrvata, u prostoru Zagreba, kao i onom ko- ji nije bio pod tuinskom okupacijom. FRANJO BU»AR

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 32 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU KO©ARKA

zvori u „KuÊi slavnih” ukazuju na 1920. kao Igodinu prispijevanja „basketballa” na prosto- re Hrvatske, dakako, oblikom i veliËinom, zem- lje posve drugaËijom od danaπnje Republike Hr- vatske. Istina, Austro-Ugarsko carstvo, voljom velikih pobjednika I. svjetskog rata, posve je raz- bijeno. Hrvati i Slovenci od 1918. piπu nove stra- nice svoje povijesti. U 27 godina „basketballa”, koliko se „nova igra” πirila svijetom, do 1920. u hrvatske i slovenske πkole nije prispjela. Ciril HoËevar, nastavnik tjelesnog odgoja na πkoli Maribor - Studenci, ispit osposobljavanja za predavaËa poloæio je u Zagrebu, u prosincu 1920. kod prof. Franje BuËara. Ciril HoËevar je æudio za diplomom „Tyrπeva zavoda” u Pragu, ali æarku æelju nije uspio realizirati. Pragu okre- nut, utjehu je nalazio u naruËivanju knjiga u sre- diπnjem Ëeπkom gradu. Prof. BuËaru je Ciril Ho- Ëevar tvrdio da su Slovenci, u Sokolu - Studen- ci 1921. igrali „koπarku”, oni u Murskoj Soboti izmeu 1920. i 1926. godine. Hrvatski sportski povjesniËari ne nalaze „slo- venski trag” u ranim godinama „basketballa” u Zagrebu. Nijemci su πirili „Korb-ball”, kojoj igri Hrvati nisu bili skloni iz otpora germanizaciji. Ciril HoËevar je bio okrenut izvorima u »eπkoj, πto daje povoda ukazivati na „Ëeπki trag” do Zagreba. Italija, sredinom dvadesetih, istjeruje i nepodobne Hrvate u Trstu. Neki se skrasuju na terenima „Elipse” (srednjoπkolskog igraliπta) u Zagrebu. Kako je „basketball” na Apeninski po-

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 33 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU

luotok stigao negdje oko 1907. godine, valja nam prihvatiti istinu o „talijanskom kraku”. Marijan Maræan, prednjak u sokolskom druπtvu „Zagreb 2”, koncem dvadesetih godina 20. stoljeÊa, nalazi u Ëeπkoj sokolskoj literaturi pravila igre rukom, nazvane „koπikova” stoga πto su »esi izmislili „hazenu”, igru koju bismo imali prevoditi na hrvatski kao rukomet. Pred- njak Maræan inicira okupljanje svojih sokolaπa na bavljenje „koπikovom” ili „basketballom”. U »eπkoj je „basketball” znan od 1897. godine. Joæef »ermak, iseljenik iz Chicaga, 1920. g. pri- redio je knjiæicu s pravilima i tehnikom igre, te svoj prijevod s engleskog na Ëeπki jezik poslao svojim zemljacima u „zlatu Prahu”. Hazenaπice Akademskog Sport Kluba - ASK- a i Graanskog u 1929. prikazale su, u dva nav- rata, igru „basketball”. Lucijan KovaËiÊ, HA©K-ovac, nogometaπ, hazenaπ, atletiËar, zaljubljenik u sport, najprije je, i najznaËajnijeg datuma za koπarku, 20. sijeË- nja 1929. godine, pod svodom hale C na Zagre- MARIJAN MARÆAN, PREDNJAK SOKOLSKOG DRU©TVA ZAGREB II VE∆ JE baËkom zboru (danas zagrebaËki velesajam) ta- KONCEM 1932. GODINE UVEO IGRU KO©ARKE U SOKOLSKU DVORANU da smjeπtenom u MartiÊevoj ulici, okupio dje- vojke iz tadaπnjih, Akademskog Sport Kluba (ASK) i Graanskog, sportskih druπtava koja su, uz „Concordiju”, i damama pruæala moguÊ- nost bavljenja sportom, unatoË otporima gra- anske javnosti, na iskuπavanje dara za loptanje izmeu „koπara”. Kako se „basketball” dopao OLIMPIJKA ZULEJKA STEFANINI - TU∆AN, HA©K, ZAGREB hazenaπicama, i ponekoj aktivistkinji iz tenisa i atletike, Lucijan KovaËiÊ je 27. sijeËnja 1929. iz- nova dozvao iste djevojke „na igru za rezultat”. Rekli bismo danas, prvu javnu utakmicu. Maπa Baranyi, Ivanka TomljenoviÊ, Merca PaveliÊ, Alice ©etina, Zdenka RadoviÊ, Ruæa Ja- noviÊ i Matilda Flick bile su (30.VII 1922.) meu demonstratoricama „hazene”. Zdenka RadoviÊ je sportaπicom koja je i sedam godina nakon jav- nog kuπanja hazene, javno se oprobala i u igri „basketball”. Zdenka RadoviÊ, Zulejka Stefanini, Vjera Ne- feroviÊ, Vava Baranyi, Marijana PetriËiÊ, Fran-

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 34 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU ciska ©ojat i »aleta (ime se ne nalazi) bile su 27. sijeËnja 1929. na strani „ASK-a”, doËim su Nada Kremzir, Vera Kremzir, Vilma SabljiÊ, Mira Bra- daπka, Mila PetriËiÊ i CeriÊ (imena nema) zastu- pale boje „Graanskog”. Zulejka Stefanini je 27. sijeËnja 1929. æivjela 18. proljeÊe. JamaËno se nije moglo ni slutiti da Êe stasita djevojka biti sudionicom Olimpijskih igara u Berlinu (1936.), trËati, skakati i bacati, postavljati dugovjeËne rekorde, te se preobrazi- ti u najuspjeπniju æenu hrvatskog sporta. ZahvaljujuÊi Hrvoju MacanoviÊu, prvom profesionalnom sportskom novinaru, svjedoËi- mo, u zagrebaËkim „Novostima”, o povijesnoj utakmici: PRVA EKIPA HAZENA©ICA ASK-A 26. LISTOPADA 1928. S LIJEVA NA „Igraliπte, tvrdi i hladni beton, pa golovi i DESNO: IVANKA “KOKA” TOMLJENOVI∆, ZDENKA RADOVI∆, ZULEJKA gledaliπte bili su priliËno nezgodni za priredbu veÊeg stila i reprezentativnog karaktera, ali za TU∆AN, VJERA NEFEROVI∆, MA©A BARANYAI, RUÆICA JANOVI∆ I jednu prijateljsku i domaÊu igru dobro je doπlo. FRANCISKA ©OJAT Jer, bez oznaËenog igraliπta taËnih dimenzija, bez propisanih golova (taËnije koπara) sa odboj- nom daskom nije se moglo ni igrati strogo po pravilima. Pa se juËer igralo basket-ball, ali ne u

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 35 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU

reb doπao u svojstvu YMCA emisara, veÊ je zastu- pao interes „Red Crossa” - Crvenog kriæa, organi- zacije znatno mlae od YMCA sustava. Iako i ka- tolici idu meu krπÊane, ostaje nejasnom izostaja- nje aktivnosti krπÊana, na hrvatskom prostoru, iz aktivnosti πirenja „basketballa”, iako je dopustivo svaku pasivnost katolika razumjeti kao apstinen- ciju zbog Ëvrste organizacije Hrvatskog sokola, pokreta u nas preuzetog iz »eπke, gdje katoliËkih organizacija nije ni bilo, ili su bile posve pasivne. U Zagrebu se i u 2005. moæe Ëuti o bacanju na koπ „horokom”, ali tridesetih ljeta 20. stoljeÊa nikome na pamet nije palo novu igru nazivati „kosarlab- dom”, kako Maari (od 1912) zovu „basketball”. Utjecaj »eha, i njihova jezika, znaËajan je u traæenju hrvatskog imena „basketballu”. John Oliver Ames, Milan Kobali, Zdenko TonËiÊ i Boæidar Stefanini, u zimu 1932/1933. godine, æeljeli su „basketballu” iznaÊi hrvatsko ime, te u prijevodu pravila πto viπe tuica zamijeniti do- maÊim pojmovima. Koπarkaπki zanesenjaci, na ulasku u dvadeseta æivotna proljeÊa, naslonili su se na engleski, te prijevode na francuski, nje- maËki i Ëeπki. NASLOVNICA SLUÆBENIH ME–UNARODNIH PRAVILA ZA BASKET-BALL, „Basketball je odbaËen najlakπe poπto nismo NAKLADA GIMNASTIKON IZ ZAGREBA, 1933. æeljeli strani izraz i traæili smo neπto u duhu naπeg jezika”, zapisao je Milan Kobali, glavni pravilnom obliku, veÊ onako: preraeno prema organizator zahtjevna posla, u Ëlanku „Stvara- prilikama”, zapisao je Hrvoje MacanoviÊ, u os- nje koπarke u Zagrebu”. vrtu na dogaanje, u „Novostima” od 28. sijeË- Milan Kobali je ideju o nazivlju, jamaËno, nja 1929. godine. uozbiljio na temelju saznanja o nastanku rijeËi „Sudio je, taËnije, nadgledao je igru L. Kova- „nogomet”, koju je izmislio Slavko Rutzner Rad- ËiÊ”, svjedoËio je novinar o sucu dvoboja, novi- miloviÊ, student slavistike, i pristalica igre lop- nar koji je igru vidio „sliËnijom muπkom rag- tom, koju je u Zagreb donio Franjo BuËar, iz Stoc- byju ili hazeni, u posljednje doba”. kholma, pod imenom „football”. Iako je „ball” Hrvoje MacanoviÊ svoje dojmove o igri u sukus svakog igranja s tijelom u obliku kugle, 1929. ispisuje kao zapaæanja o „basketballu”, Slavko Rutzner RadmiloviÊ u imenu zanemaruje kakvom se naziva igra tretirana u prvim prijevo- „loptu” i slaæe „nogomet” od rijeËi noga i meta, dima pravila (1922, 1923) i 1924. za boravljenja u slijedeÊi kovanicu „puπkomet” (puπka i meta). Zagrebu izaslanika Crvenog kriæa. William Wie- Kobalijeva je „jeziËna skupina” svela svoj iz- land, takoer Amerikanac, o koπarci je zborio, bor imena na „koπovku”, „koπomet”, „koπka- prema svjedoËenju Milana Kobalija 29. travnja nje” i „koπarku”. Svakoj od tri prve rijeËi nalaze 1924. u Zagrebu. Amerikanac iz Pariza nije u Zag- bitne nedostatke i odluËuju se za „koπarku”.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 36 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU „Do izraza smo doπli zapravo zato πto smo u „Basketball”, „koπikova” i „koπarka” dugo samom poËetku englesku rijeË „basket” preveli, su rabljene rijeËi. Herman Keber, u tridesetim i u poËetku tako i upotrebljavali, naπom rijeËi godinama, autor je knjiæice koju je naslovio s „koπara”. Posljednje „a” je otpalo i na preostalo „Vjeæbanje koπkanja”. U Ëasopisu „Soko”, koji „koπar” pridodali smo Ëest zavrπetak u imeni- je izlazio u Ljubljani, izvjesni M. MudriniÊ ogla- cama naπeg jezika „ka”, te je proizaπla „koπar- sio se na ovaj naËin o „koπkanju”: ka”, „ posvjedoËio je Milan Kobali o dilemama „Mislim da je naziv koπarka za basketball zamjene, u hrvatskom, za originalno „basket- daleko prikladniji. Koπarka je vrsta loptanja kod ball”. koje se lopta baca u koπaru, odnosno koπ, upra- „Koπarka” nije primljena objeruËke. Nijemci vo onako kako se odbojka igra loptom kod koje su 1936. „basketball” prihvatili u olimpijski pro- se lopta odbija s vlastitog prostora u prostor gram. Knjiæica o novoj igri kazivala je o „Korb- protivnika. Naziv koπarka podudara se uosta- bal - basketball” igri. U naπim prilikama dugo lom s Ëeπkim nazivom koπikova, tj. koπikova se dvojilo i pisalo o „basketbalu”, „koπikovki” i hramiËem, igra loptom pomoÊu koπara.” „koπarki”. U zagrebaËkom dnevnom listu „No- Svake jeziËne rasprave imaju biti suviπnima vosti” (broj 161. od 12. lipnja 1939. godine), u iz- otud πto se „basketball” snaæno ukorijenio u vjeπtaju o nadjaËavanju suπaËke „Viktorije” i Poljskoj, »eπkoj, SlovaËkoj, Hrvatskoj, Srbiji, Bos- zagrebaËkog „Sokola 2” pisalo je o „revanche „ ni i Hercegovini i Sloveniji, ali pod imenom koje utakmici u „koπarci-basketballu”. su mladi ZagrepËanci osmislili prije 73 godine.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 37 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU

LUCIJAN KOVA»I∆

ali nepoznata dana i mjeseca roenja. Ono πto su autori knjige uspjeli pronaÊi jest, da je ro- en 1899 u GospiÊu, a umro u Zagrebu 28. kolo- voza 1960. Lucijan KovaËiÊ, najprije je, i najznaËajnijih datuma za koπarku, 20. i 27. sijeËnja 1929. godi- ne, pod svodom hale C na ZagrebaËkom zboru (danas ZagrebaËki velesajam) tada smjeπtenom u MartiÊevoj ulici, okupio djevojke iz ondaπnjih, Akademskog Sport Kluba (ASK) i Graanskog i organizirao prvu javnu trening, a zatim i sluæ- benu koπarkaπku utakmicu. „Sudio je, taËnije, nadgledao je igru L. Kova- ËiÊ”, svjedoËio je novinar Hrvoje MacanoviÊ, o su- cu dvoboja, novinar koji je igru vidio „sliËnijom muπkom ragbyju ili hazeni, u posljednje doba”. Lucijan KovaËiÊ je u 1923. godini voen kao student tehnike. „HA©K 1903 - 1923” knjiga o, u Zagrebu prvo utemeljenom πportskom druπtvu (1903), svjedoËi o KovaËiÊu kao izuzetno vaænoj πportskoj osobi. U 1923. godini, KovaËiÊ je voa nogometne i hazenaπke sekcije HA©K-a, savjet- nik i pomagaË mladima, izuzetni organizator i aktivni uËesnik na πportskom boriliπtu. U haze- ni je istaknuti voa, uËitelj i sudac, priznat na rukoloptaËkom prostoru, koji je uËenice Realne æenske gimnazije, zapazivπi ih u 1921. godini, pridobio za aktivnost pod trobojkom HA©K-a, te ih u 1925. promaknuo u prvakinje Jugoslavi- je. Uz sav organizatorski trud, Lucijan KovaËiÊ je trkaË i skakaË motkom. U dvadesetim godina- ma i jugoslavenski rekorder (301 cm).

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 38 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU SREDNJO©KOLSKO IGRALI©TE

r. James Naismith je „basketball” izmislio u 1903. godine javna je gradnja u gradu Zagrebu Dzimu 1891. godine. Æitelji grada Zagreba u vrlo intenzivna, pa gradski oci nastoje osigurati to vrijeme poznaju koturanje (biciklizam), kliza- i gradske prostore za aktivnost brojnog Ëlanstva nje i sokolsko vjeæbanje, doËim su od ranije zna- mnogih sportskih druπtava, uËestalo nastajalih ni i „vojni sportovi”, streljaπtvo i maËevanje. iz silne æelje da se tuinu i kroz sport suprotsta- Hutterovo kupaliπte, smjeπteno u trnjanskom ve u nakanama o, najprije, germanizaciji, a on- rukavcu rijeke Save, nikako nije bio sportskim da i maarizaciji. objektom. Hrvatski Sokol utemeljuje se u no- Trg MaæuraniÊa i MaruliÊev trg nisu dugo voizgraenoj zgradi (u 1883. godini) i danas vremena ostajali stjeciπtima poklonika sportskih dobroizgledajuÊoj i stojeÊoj nasuprot juænoj igara. Izidor Krπnjavi nove povrπine za zagre- strani Hrvatskog narodnog kazaliπta. baËku mladeæ nalazi iza bloka izgraenih πkol- Ispod „sokolane” utoËiπta su nalazili i poklo- skih zgrada, smjeπtenih izmeu Savske, KaËiÊe- nici klizanja, tenisa i nogometa. Izmeu 1883. i ve, KlaiÊeve i danas ulice Izidora Krπnjavog.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 39 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU

Potkraj 19. stoljeÊa uËenici TrgovaËke akademije πto Êe reÊi da je i koπarkaπki izvor na slavnome i dviju gimnazija nisu stalno mogli raËunati na zagrebaËkom sportskom izvoriπtu i sastaja- vjeæbaËku aktivnost. Izmeu dva svjetska rata liπtu. na njihovim su πportskim terenima graene voj- Koπarkaπi i rukometaπi, u 1945. godini, sklo- ne barake u koje su prihvaÊane izbjeglice koje su ni obnovi koπarkaπke aktivnosti sastaju se na uzmicale pred talijanskim vlastima. „Srednjoπkolcu”, ali koπeve sele na ©alatu, na Sredinom tridesetih godina minulog stoljeÊa prostor koji je izrastao u tenisku meku. UobliËe- „Elipsa” se preureuje i πiri prema zapadnoj ni u „Slaviju”, meutim, na ©alati ne ostaju du- strani grada. Za sveËanog otvorenja (1. i 2. lipnja go. U sjeÊanju traje organizirano prvenstvo Ju- 1935.) brojni znatiæeljnici mogli su svjedoËiti goslavije (u 1947. godini), Kup Jugoslavije utakmici rukometaπa, te na „Srednjoπkolcu” za- (1961.) za koπarkaπice, te gostovanja Harlema paziti igraliπta za tenis i koπarku, kao i trkaliπnu (1963.) i NBA All Stars Teama (1964.). stazu. Ureenje sportskih terena upotpunjuje Koπarkaπki razlaz na ©alati dogodio se u dva Sokolski dom (1933.) i danas stojeÊa zgrada pred navrata. Koπarkaπi i koπarkaπice spuπtali su se ulazom AGG fakulteta. u Tuπkanac, uz Miramarsku cestu i na Savu. „Gombaonica” na „Elipsi” stoji od 1. lipnja Koπarkaπi „AkademiËara” zadnji su svoj dom 1896. NiËu udruæenja poput Arx i X, dopuπte- imali u „Gombaoni” i dvorani Zavoda za fiziË- nje za vjeæbanje na „Elipsi” dobivaju nogomet- ki odgoj u KaËiÊevoj ulici. Gradski oci, zadnjih ni klubovi HA©K i Academija. »lanovi Sokola godina, pripravljaju projekte za „podkopava- Zagreb II, spominjani kao „”cvajeri”, sredinom nje” Srednjoπkolskog igraliπta, iskopima za ga- tridesetih, razvijaju silnu koπarkaπku aktivno- raæni prostor (800 automobila). Sve πto je Zag- st, a pridruæuju im se i srednjoπkolci prof. Vla- reb dobio u sportu, valja znati graditeljima, iz- dimira JankoviÊa (Ëlanovi UTV aËkog raslo je na „Srednjoπkolcu”. Ima li itko s voljom druπtva). Na Srednjoπkolskom igraliπtu u 1939. da poniranje zagrebaËkog sporta veæe uz selid- odmjeravaju se zagrebaËki i suπaËki koπarkaπi, bu (1987.) I. muπke realne gimnazije?

KO©ARKA©I SOKOLSKOG DRU©TVA ZAGREB II NA SREDNJO©KOLSKOM IGRALI©TU U ZAGREBU SREDINOM TRIDESETIH

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 40 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU KO©ARKA©I SOKOLSKOG DRU©TVA ZAGREB II NA SREDNJO©KOLSKOM

IGRALI©TU U ZAGREBU SREDINOM TRIDESETIH

OTUÆAN IZGLED “GOMBAONE” DANAS. AUTOMOBILI I GRAFITI. A SPORT? TRADICIJA?

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 41 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU SOKOL2-“CVAJERI”

njiga „H.A.©.K- 1903-1923” zorno svjedoËi o Ksportskim aktivnostima naraπtajaca u Zagre- bu, u godinama do poËetka i nakon svrπetka I. svjetskog rata, πto Êe reÊi da pruæa istine o kak- vih 16 djelotvornih ljeta. Iz zanimljiva πtiva jas- no se razaznaje stanje sa sportskim igrama, pa tako proizlazi da je HA©K imao lako-atletsku i plivaËku sekciju, dok su, uz temeljni nogomet, razvijene aktivnosti u „lawn tennisu” i „hazeni”. O koπarkaπkoj aktivnosti meu studentima u knjizi nema nikakva traga, mada je o „basketbal- lu” u Zagrebu pisano i u 1920. godini, tri ljeta prije obznanjivanja HA©K-ove spomen knjige.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 42 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU Sokolska organizacija, u vrijeme utemeljenja prvoga sportskog kluba u Hrvata, bliæila se 30. roendanu. U godini obiljeæavanja 20. obljetnice HA©K-a (1923.), voe Sokolske æupe Zagreb ni- su otvarali vrata sportskim igrama. Iako je so- kolstvo prispjelo u Hrvatsku iz »eπke, ipak je ti- piËno Ëeπka sportska igra svoje leglo savijala uz zagrebaËke akademce, jer su sokolske organiza- cije loptaËkim igrama bile vrlo nesklone, Ëemu u prilog svjedoËe i „haπkovci”, javnim æalovanjem zbog odbijanja Ëvrste suradnje sa Sokolom. Iz dokumentacije springfildskog „Doma slav- DALI IME KO©ARCI: ZDENKO TON»I∆ (9), JOHN OLIVER AMES (6), nih” dokuËiv je podatak kako je „basketball” na ZVONIMIR NEFEROVI∆ (5), BOÆIDAR STEFANINI (7) I MILAN KOBALI (3) hrvatski sportski prostor pokucao u 1920. William Wieland iz Pariza, iz srediπta Crvenog kriæa, u Zagreb prispijeva u 1924. YMCA nije bila okupira- Hrvoje MacanoviÊ πiroko znani novinar no- na zemljom s Jadranskim morem, pa je program vina, radija i televizije, zapravo je pionir poslo- πirenja „djeËjih igara” osmislio za svjetskoga rata va propagande tjelesnog odgoja i sportskih iga- vrlo djelotvorni Crveni kriæ. Iza boravka Ameri- ra. Vrπnjak HA©K-a (roen 1904.) veÊ u 1926. kanca iz Pariza, izgleda nije ostalo ni igraliπta niti godini postao je profesionalnim æurnalistom, ali tragova „basketballa”, veÊ jedino podataka o so- Êe svoje sklonosti spram djelovanjima u najraz- kolskom ruËku, u restauraciji „Kolo”, dakako u liËitijim sportovima izmijeπati s obnaπanjem i organizaciji ljudi iz sokolske organizacije. uloga u sokolskoj organizaciji. Hrvoje Macano- „Sokolski vjesnik” æupe zagrebaËke (br. 6, viÊ ostavio je traga i o ustroju ZagrebaËke sokol- jun 1925.), koji je ureivao Ante BrozoviÊ, dvije ske æupe, u godinama prvoga spominjanja godine nakon izlaska knjige „HA©K 1903- „basketball”. 1923”, piπe o „basketballu”, iako je nejasno ot- U Zagrebu su djelovale osam æupa, ali su sa- kud potreba za obznanjivanjem nove sokolske mo Ëetiri druπtva upraænjavala „basketball”, prakse. No, ako to nije posljedicom boravka meu kojim druπtvima „Sokolsko druπtvo Zag- ameriËkoga profesora, onda je, najvjerojatnije, reb 2” ima najviπe zasluga za razvoj koπarke u Franjo BuËar potaknuo svoje „sokolaπe” na po- Zagrebu, ali i u Kraljevini Jugoslaviji, buduÊi su puπtanje stege spram loptanju u sokolanama. njegovi Ëlanovi palili vatre „basketballa” i u „Prema zakljuËku tehniËkog odbora zagre- Beogradu, poglavito u tridesetim godinama, u baËke æupe odreena je obligatorno Hazena za vremenu vrlo æive koπarkaπke djelatnosti „Cva- æenski naraπtaj, a Baket-Ball za muπki naraπtaj. jera”, utemeljenih 1. listopada 1921. Utakmice u igrama izvrπit Êe se najprije u „Sokol 2” je sjediπte imao u realnoj gimnazi- druπtvima, a najbolji igraËi i igraËice biti Êe kao ji na Wilsonovom trgu 11. »lanovi druπtva reprezentacija druπtva, koja Êe voditi utakmicu vjeæbali su u dvorani realne gimnazije, te os- sa reprezentacijom drugoga druπtva. Za najviπe novnim πkolama u Varπavskoj i Krajiπkoj ulici, a postignutih bodova u jednoj i drugoj utakmici imali su i ljetno vjeæbaliπte. „Sokol 2” je imao dobit Êe nagradu, koja ostaje u posjedu druπtvu odsjeke plivaËa, atletiËara, skijaπa, stolnotenisa- do slijedeÊe borbe”, stoji zabiljeæeno u „Sokol- Ëa, odbojkaπa i koπarkaπa. No, iako je „basket- skom Vjesniku” iz 1925. ball” zadan sokolskoj organizaciji, u sokolana-

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 43 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU ma nema loptanja. U 1929. godini u Zagrebu se iza kojih se prostiralo igraliπte „Elipsa”. Milan dogaa javno predstavljanje „basketballa”, ko- Kobali, Zvonimir NeferoviÊ, Zdenko TonËiÊ, jemu svjedoËi i Hrvoje MacanoviÊ, ali meu Boæidar Stefanini, Franjo BirtiÊ i John Oliver „djevojkama za povijest” loptanja nalazimo ig- Ames udarniËki djeluju na produbljivanju sa- raËice hazene, u Ëlanstvu „ASK-a” i „Graan- znanja o „koπikovoj”, pravilima i tehnici igre, da skog”, meu kojima i Zulejku Stefanini, tada bi nakon otvaranja srednjoπkolskog igraliπta 17-godiπnju atletiËarku u HA©K-u. (1935.) pohitali i u javne nastupe. Marijan Maræan je u „Sokolu 2” izvrπavao za- To zapravo znaËi da je u hrvatskoj koπarci datke prednjaka, ali je bio πirih pogleda na igre „Sokol 2” izvornim druπtvom, osebujnom sku- od drugih prednjaka. Maræan je vrlo pomno pinom sportaπa, kakvim se druπtvom u hrvat- pratio literaturu koja je stizala iz »ehoslovaËke, skom nogometu uzima upravo HA©K. U povi- iz zemlje izvornog sokolstva, i u njoj nalazio pra- jesnom smislu, posve je nepotrebno razglabati o vila i tehniËke naputke o igri koju »esi imenuju razini tadaπnjeg loptanja, s koπevima ili bez „koπikova”. U zimi 1932/33. prednjak Maræan „koπara”, o vaæeÊim pravilima loptanja, o koli- okupio je deËke i upoznao ih s novom igrom. Ëini koπarkaπkih igara ili nekim odlikama koje „Sokol 2” je tridesetih godina posve usamljen su svojim moderne koπarke, jer je prvenstvo u zagovaranju „basketballa”. Maræanova ideja o „Cvajera” izvan ikakvih dvojbi. K svemu, „So- novoj igri, meutim, nije bila napuπtena. Opsta- kol 2” je prvi iπao u inozemstvo (Italija i »ehos- nak igre navaljuju na svoja pleÊa uËenici zakljuË- lovaËka) i prvi je u Zagrebu (1939.) organizirao nih razreda (roeni izmeu 1913. i 1915.) πkola utakmicu, pred mnoπtvom znatiæeljnika izme-

UTAKMICA SOKOLSKOG DRU©TVA ZAGREB II I VIKTORIJE SA SU©AKA NA SREDNJO©KOLSKOM IGRALI©TU U ZAGREBU 1939.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 44 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU u „Sokola 2” i suπaËke „Victorije”, kojoj je druæini sportaπa „Sokol 2” najprije bio u gosti- ma. Nije na odmet ovdje kazati i nekoliko rijeËi o “protivnicima” ZagrepËana, πportaπima s lijeve obale RijeËine koja je dvadesetih i tridesetih go- dina minuloga stoljeÊa, bila je granicom izmeu Italije i Jugoslavije. U dva svijeta, naravno, raz- vijali su se i razliËiti sportovi, a loptalo iz razli- Ëitih razloga. „Victorija” je bila preteæno druπtvom pliva- Ëa, ali darovitost je nalagala i raznovrsnost. Pli- vaËi su igrali vaterpolo, neki su se i nogometali, pod konac tridesetih ljeta, pred ulazak u ratova- nje, SuπaËani su prakticirali i „pallacanestro”, igru izmeu obruËa koju su uzimali za poseb- nost susjeda u Rijeci pod Italijom. Zagreb se uzima za kolijevku koπarke. Suπa- Ëani, pak, u ljetopisima, istiËu da je „prva sluæ- bena utakmica u povijesti” Hrvatske odigrana SU©AK, LIPANJ 1939. GODINE; UTAKMICA VIKTORIJA - ZAGREB II na Suπaku. Knjiga o „Victoriji” svjedoËi faksimi- lom zapisnika o susretu odræanom 8. lipnja MARIJAN MARÆAN PREDAJE ZASTAVICU BOÆI GRKINI∆U 1939. Loptanja pod vedrim nebom obavilo je se- dam SuπaËana i osam Ëlanova zagrebaËkoga dru- πtva „Sokol 2”. U prvome je poluvremenu nad- jaËavanje ispalo 15:15, u drugome su gosti ostva- rili 15:13, te sveukupno 30:28 pobjedu. I, kad je kod povijesti, i „prve sluæbene” utak- mice u nas, k tomu i meugradskoga susreta, nuæno je ispisati imena pionira nadjaËavanja iz- meu dva obruËa: Boæo GrkiniÊ, Vlado PoliÊ, Nikola Grego, Ivan ©afar, Jozo BaniÊ, Mladen Bezjak i Ersilio ©ikiÊ bili su na strani „Victorije”, a Zdenko TonËiÊ, Fra- njo PuËko, Vlado Teπin, Franjo BirtiÊ, Josip Koz- jak, Zvonko NeferoviÊ, Marijan Maræan i John Oliver Ames na strani gostiju iz Zagreba. Uloge kapetana izvrπili su Boæo GrkiniÊ i Marijan Mar- æan, Boæo GrkiniÊ koji je kapetanom koπarkaπa bio 1947. u Pragu, na europskom prvenstvu, a 1948. kapetanom vaterpolista 1948. na Igrama u stradalom Londonu, na prvim Igrama iza II. svjetskog rata.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 45 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU

Izvorni „Sokol 2”, dakako, imao je zaËetnike kojima pripada prednost u spominjanju, meu ko- jima su glavne uloge zasluæili ini „Cvajeri” koji su aktivnost izmeu dva obruËa nastavili i nakon II. svjetskog rata, u godini utemeljenja organizacije (1945.) obljetnicu koje obiljeæava i publikacija o 60 godina ZagrebaËkog koπarkaπkog saveza. Sokolsko prvenstvo Kraljevine Jugoslavije, odræano u Borovu (27. i 28. rujna 1940.), znaËi i prinudni raspust generacije koju je na „koπiko- vu” potaknuo sokolski prednjak Marijan Ma- ræan, kasnije igraË „Sokola 2” i sudac. Na sreÊu, znaËajan broj „Cvajera” preæivio je u ratnim ZDENKO TON»I∆ (9), JOHN OLIVER AMES (6), ZVONIMIR NEFEROVI∆ stradanjima, i u 1945. krenuo u oæivljavanje ig-

(5), BOÆIDAR STEFANINI (7) I MILAN KOBALI (3), ZDENKO TON»I∆ (9), re s najveÊom loptom. Milan Kobali, Zdenko TonËiÊ, Jovan –an To- JOHN OLIVER AMES (6), ZVONIMIR NEFEROVI∆ (5), BOÆIDAR STEFANI- miÊ, John Oliver Ames, Franjo BirtiÊ, Zlatko Ko- NI (7) vaËeviÊ i Zvonimir NeferoviÊ, ali sada u 30-im æi- votnim ljetima, zaorali su 1945. na ©alati novu brazdu u hrvatskoj koπarci. Majice i papuËe brzo su prepustili mlaima, a sami se latili trenerskih, sudaËkih i funkcionarskih uloga, u stalnom spo- minjanju Boæidara MaËeπiÊa, Sinobada, Tonkovi- Êa, Tomislava Vrkljana, Josipa Kozjaka, Boæidara Stefaninija, Anelka Volzajna, Franje PuËka, Fra- nje Podboja, Josipa Bingule, Josipa Odhazela, Vlade Teπina i drugih pripadnika „Cvajera”. „Cvajeri” su obnovili aktivnost i pozornice u Zagrebu, i ubrzo su se sa ©alate razmilili poput rakove djece. „Slavija” je bilo drugo njihovo iz- vorno djelo, onda Zagreb dobiva „Element”, „Slobodu”, „AkademiËar”, „Mladost”, pa „Meta- lac”, „Dinamo”, „Naprijed”... i mnoge druge klu- ZDENKO TON»I∆ (9), JOHN OLIVER AMES (6), ZVONIMIR NEFEROVI∆ bove. U 60 godina zagrebaËkog Saveza koπar- (5), BOÆIDAR STEFANINI (7) I MILAN KOBALI (3), ZDENKO TON»I∆ (9) kaπkih organizacija pod izvornim imenom od- ræala se jedino „Mladost”, doËim su „Element” i „Sloboda” najviπe puta upadali u matiËne knjige koπarkaπkih organizacija u Zagrebu, sve do sa- daπnjeg imena „Zrinjevac” i „Cibona”.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 46 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU MARTINOVKA

ragutin Grgec je æivotni i radni vijek posve- Dtio novinarstvu. U Zagrebu je roen 1922. godine. Uz rodni je grad ostao Ëvrsto vezan, otud i njegovo svjedoËenje nekim malo pozna- tim zbivanjima vrijedi uzimati za istine vrsna i pouzdana kroniËara, poglavito u dogaanjima oko „basketballa”, koji Êe tridesetih godina biti, upravo u Zagrebu, preimenovan u „koπarku”. „Bio je najstariji od trojice braÊe ArapoviÊa, a zvali smo ga Arap. I ne samo πto je bio najstari- ji, nego je bio i najsnaæniji i najspretniji, te su ga uvijek sluπali na Martinovki. Ime mu je bilo Ivan i kasnije je u zagrebaËkome πportu imao zapaæenu ulogu, osobito u koπarci. Drugi brat ArapoviÊ bio je Stanko, a treÊi viæljast i visok Drago. Ovoga smo zvali Digo, a bio je najbolji dribler u gradu. Za inat je igrao nogomet u zagrebaËkome Metalcu, posljednje- mu klubu na ljestvici Ëetrdesetak klubova razvrstanih po razredima. BraÊa ArapoviÊ su bili meu najpoznatijim, te smo se mi ostali Ëesto okupljali oko njih. Do- selili su se iz Istre, bjeæeÊi od Talijana. Stanovali su u Koranskoj 6. U Istri su stekli veliko znanje menu o kojem se rijetko govori, a joπ manje zna- o koπarci i drugim modernim πportovima, koji de, iako je upravo Martinovka bila stjeciπtem su kod nas bili u povojima. Zato im je bilo dra- mnogim uglednim sportaπima, pa i nogome- go πto mogu zaigrati upravo koπarku.” taπima slavnog „Graanskog”, kojemu je upra- Podrijetlom s ondaπnje zagrebaËke periferije vo na Martinovki u 1924. izgraeno i loptaËko (Jutarnji list i Sportske novosti, izmeu ostalih boriliπte. izdanja Europa press holdinga, danas stoluju u U knjizi „Zanzibar u Zagrebu” iscrpni je kro- Koranskoj), Grgec svjedoËi o zbivanjima u vre- niËar ispriËao zgode o ArapoviÊima kao koπar-

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 47 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU

ZDENKO TON»I∆ (9), JOHN OLIVER AMES (6), ZVONIMIR NEFEROVI∆

(5), BOÆIDAR STEFANINI (7) I MILAN KOBALI (3), ZDENKO TON»I∆ (9)

Zagreba, da se na odluËnoj utakmici, s „Meteo- rom”, nije dogodio fiziËki napad na suca, zbog Ëega je „Martinovka” teπko kaænjena. Ivan ArapoviÊ, prema priËi njegovih vjernih suradnika, svoj novi kraj nazivao je Zanzibar. U godini 1932. u Zagrebu nije bilo puno razliËitih sportova. Sokolaπi su tjerali gimnastiku i po- neπto lake atletike, doËim su na mala vrata iz sokolske organizacije, curila i saznanja o koπar- ci. Iako su Dragutin i Ivan i sami bili Ëlanovi so- kolske organizacije, nisu dugo mirovali. U 1937. godini, na terenima ZagrebaËkog klizaËkog druπtva (ZKD), ArapoviÊi su utemeljili i koπar- kaπku druæinu, tvrde, prvi koπarkaπki klub u hrvatskoj koπarci. Ivan ©afar je dragocjenim izvorom o aktiv- kaπima, nogometaπima, ali i rukometaπima, nosti koπarkaπa na Martinovki. Roeni je Delni- mada su ArapoviÊi izbjegli iz kraja (tvrdili su da Ëan (1915.) trgovaËku πkolu polazio na Suπaku. su doπli iz Trsta) u kojemu se za rukomet jedva Svojoj strasti skijanju, na Suπaku je dodao i ak- znalo do potkraj 20. stoljeÊa. Istina je meutim, tivnosti u koπarci, u igri koju su vaterpolisti da su ArapoviÊi bili udarne snage upravo ruko- „Viktorije” prekalemili od rijeËkih Talijana. U metaπke druæine „Martinovke” u vrijeme NDH Zagreb stiæe 1937. upravo u godini utemeljenja (intenzivno natjecanje uz sudioniπtvo dviju nje- KK Martinovke. Ivan ©afar je u 2005. godini maËkih sekcija) upuÊuje upravo i na darovitost svjedoËio o jedinstvenosti braÊe, meu koje je i trojice ArapoviÊa, u obitelji u kojoj je bila i ses- stupio, tjeran potrebom za raznovrsnom sport- tra, ali bez traga o sportskoj aktivnosti. skom aktivnoπÊu, jer je u Zagrebu igrao i nogo- Ivan ArapoviÊ je izuzetno zanimljivom oso- met, bavio se skijaπkim trËanjem i atletikom. bom sportske povijesti grada. Nije rijeË o sporto- „Nije bilo stalnoga nastupanja”, svjedoËio je vima, golovima i bodovima koliko o jedinstve- najdugovjeËniji koπarkaπki izvor. „Igralo se od noj ulozi „menadæera”, kako se danas kaæe za prilike do prilike, tu i tamo poneka utakmica. osobe koje djeluju snagom, voljom i materijal- Jedva se i sjeÊam sadræaja naπe koπarkaπke ak- nim sredstvima. U prvim godinama Nezavisne tivnosti”. Dræave Hrvatske, najstariji je ArapoviÊ prelazio Tri ArapoviÊa i joπ dvojica nuænih igraËa, u Ëetrdeseto æivotno desetljeÊe. Jedinstveno ob- kaæu da je tako bilo. I za æivota, Arap i Digo ni- daren, snalazio se na sebi svojstvene naËine. su se sjeÊali vrlih pojedinosti. Koπarkaπku Ivan ArapoviÊ je bio pokrovitelj, ali i najbolji ru- „Martinovku”, meutim, nitko ne poriËe, deËki kometaπ druæine koja je imala biti prvakom su bili, igrali, za rata „mirovali”, i oglasili se u

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 48 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU ljeto 1945. U kolovozu 1945. æitelji Martinovke iznova svjedoËe koπarkaπkoj aktivnosti, iznova s braÊom ArapoviÊ u glavnim ulogama. SaËuvani papiri o poËecima „Elementa” (pri- stalije bi bilo pisati o „Martinovki” pod novim imenom) upuÊuju zainteresirane na okolnosti, te imena i prezimena ljudi koji su se vratili na mjesto dogaanja velikih ljubavi. Ivan i Drago ArapoviÊ su na Ëelu skupine sportskih entuzi- jasta, a pridruæili su im se Ivan Dim, Nikica ©oπtariÊ i nekolicina drugih. Savez sindikata kemijske industrije Hrvatske uzima „Element” pod svoje pokroviteljstvo. U prvoj, toj 1945. godini, „Element” nastupa na zagrebaËkim terenima. BraÊa ArapoviÊ, CrnËec, VidiËek, ©tagljar, Nikola ©oπtariÊ, HojiÊ, DæÊa- monja i –uro KneæeviÊ zastaju iza „Slavije”, „Mladosti”, „Slobode”, „AkademiËara” i „Dina- ma”. „HA©K”, „Concordija” i „Graanski”, tri vr- la sportska druπtva, nisu i u 1945. ostali s istim imenima. ZagrepËanci i danas kude i proklinju one πto su izvrπili „harakiri” nad imenima, uto- ZDENKO TON»I∆ (9), JOHN OLIVER AMES (6), ZVONIMIR NEFEROVI∆ liko jaËe πto su sportaπi ukinutih klubova zaig- rali i u novim sportskim sredinama., pa tako i u (5), BOÆIDAR STEFANINI (7) I MILAN KOBALI (3), ZDENKO TON»I∆ (9) „Elementu”. Usud „Martinovke”, meutim, obogatio je upravo vjeËnu mijenu „nomena” ZDENKO TON»I∆ (9), JOHN OLIVER AMES (6), ZVONIMIR NEFEROVI∆ kluba koji je zbog urbanistiËkih razloga u 1953. (5), BOÆIDAR STEFANINI (7) I MILAN KOBALI (3), ZDENKO TON»I∆ (9) preselio na Treπnjevku, i na Treπnjevci ostao do obiljeæavanja 60. obljetnice koπeva u druæinama podno Sljemena. Sindikat u 1946. reorganizirao je svoj ustroj. „Element” prihvaÊa Savez sindikata kemijske i prehrambene industrije, a klub se preimenuje u „Jedinstvo”, pod kojim imenom ulazi i u zavrπne borbe prvenstva ranije dræave, naravno s braÊom ArapoviÊ u glavnim ulogama. No, πto su se ime- na viπe i ËeπÊe mijenjala („Jugomontaæa”, „Mon- ter”, „Montaæno”, „Treπnjevka”, „Industromon- taæa”, „Montmontaæa”), klub je sve dalje bio od poËetnih uvrπtenja na kvalitativnoj ljestvici. Zdenko TonËiÊ i Zvonimir NeferoviÊ, dva iz- vorna Ëlana „Sokola 2”, meu prvim aktivisti-

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 49 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU

ZDENKO TON»I∆ (9), JOHN OLIVER AMES (6),

ZVONIMIR NEFEROVI∆ (5), BOÆIDAR STEFANINI

(7) I MILAN KOBALI (3), ZDENKO TON»I∆ (9),

ZDENKO TON»I∆ (9), JOHN OLIVER AMES (6),

ZVONIMIR NEFEROVI∆ (5), BOÆIDAR STEFANINI

(7)

ma na ©alati, ubrzo su se spustili sa ©alate na Martinovku, s njima Êe joπ nekoliko igraËa me- u „kemiËare”, da bi se oko iskusnih ArapoviÊa iznjedrila i nova generacija „montaæera”, meu koje ulaze: Vilim Kocijan, Ivan MaruπiÊ, Marjan PasariÊ, Zvonko ©peljak, braÊa Silvestar, Viktor i Dinko Strmo, Boris Mervar, Branko MiletiÊ, Aleksandar KramariÊ, Vladimir DiminiÊ, Milu- tin Minja, Branko RadoviÊ... Ivan Dim je ArapoviÊima pristupio u vrlo Ëudnim okolnostima. Iz Drvara je u Zagreb doπao 1923. Nogometaπki je dar ispoljavao me- u nogometaπima „©parte”. Ivan ArapoviÊ ga je primorao na igranje koπarke, u 42. æivotnom proljeÊu... „Nisam znao πto je to koπarka. Arapa sam upoznao u „Elementu”, znate bilo je dosta klu- IVAN DIM bova pod sponzorstvom Kemijske industrije Hrvatske. Odbijao sam Arapove nagovore, ali je bio uporan. „Moraπ, bit Êeπ peti, kazivao mi je, i morao sam biti peti”, svjedoËio je Ivan Dim u vrijeme obiljeæavanja prvih obljetnica istinske „Martinovke”, davne 1970. godine.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 50 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU IZVORNA„SLAVIJA”

„Sokol 2” i „Victorija” odigrali su 11. lipnja 1939. utakmicu u Zagrebu od naroËita znaËenja. U zbilji je ta utakmica i prvo odmjeravanje dva- ju hrvatskih klubova, iako bi se jasnije moglo re- Êi da je rijeË o koπarkaπima pri „Sokolu 2” i koπarkaπima koji su iznjedreni u suπaËkom pli- vaËkom klubu „Victorija”. Milan Kobali nije bio u sastavu „Sokola 2”, ali je bio meu „sokolima” Zagreba koji su 28. rujna 1940. u Borovu dohvatili prvenstvo Kra- ljevine Jugoslavije. Razumljivo, u Ëetiri godine II. svjetskog rata, u Zagrebu nema koπarkaπke aktivnosti, mada su nogometaπi i rukometaπi odræavali svoja natjecanja. Milan Kobali iznova se oglaπava u 1945. godini. Iz ratnih dana, me- utim, postoji struËna knjiæica Odjela za tjelesni odgoj Upravnog zapovjedniπtva ustaπke mla- deæi koja svjedoËi o neprekinutoj koπarkaπkoj aktivnosti Milana Kobalija, Ëovjeka koji je svoju æivotnu djelatnost vezao uz igru kojoj je u 1932. KK SLAVIJA, ZAGREB 1946.; STOJE: ZDENKO TON»I∆, IVICA ©AFAR, , dao ime „koπarka”. VLADIMIR PECH; »U»E: ALEKSANDAR MILOJKOVI∆, IVICA CVETKOVI∆, „Vjesnik” je u broju od 6. lipnja 1945. objavio KRE©O VUKOVI∆ I MILAN KOBALI poziv Milana Kobalija, koji je 24. travnja 1945. u ©ibeniku, na utemeljenju Fiskulturnog saveza Hrvatske, preuzeo sekciju za koπarku i odbojku, 9. kolovoza 1945. u sklopu FOZ-a osniva se i na okupljanje u ime nastavka koπarkaπke aktiv- Odbor za odbojku i koπarku, kojeg je danas nosti, u Zagrebu. U 1945., 12. srpnja, utemeljuje sljednik Koπarkaπki savez Zagreba i Ëijih 60 go- se i Fiskulturni odbor Zagreba „ FOZ (njegov je dina djelovanja ovom knjigom i obiljeæavamo. sljednik ZagrebaËki πportski savez, te i u novome John Oliver Ames, Franjo BirtiÊ, Jovan –an tijelu Milan Kobali preuzima ulogu referenta. TomiÊ i Milan Kobali, Ëetvorica Ëlanova „Sokola

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 51 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU

Branko KesiÊ je na dan 15. lipnja 1945. postao prvi predsjednik sekcije koπarkaπa S.D. „Slavi- je”. Na osnivaËkoj skupπtini ulogu tajnika prih- vatio je Miro MihoviloviÊ, znani golman vater- polista „Jadrana” iz Splita i sudionik Olimpij- skih igara u Berlinu (1936.), doËim trenerom æenske i muπke vrste postaje Milan Kobali. Teniska ©alata postaje i koπarkaπkom ©ala- tom. Na ©alatu pristiæu i drugi sportaπi, recimo, Irislav Dolenec, Davorin MarËelja, Vladimir Krautzer, Ivan ©afar... Gradske reprezentacije Zagreba i Rijeke na ©alati odmjeravaju snage 22. svibnja 1945. godine, doËim se 11. srpnja ogle- davaju dva zagrebaËka kluba, „Slavija” i „Aka- demiËar”. U 1945. osniva se i koπarkaπka sekci- SUDIONICI ZAVR©NOG TURNIRA PRVENSTVA HRVATSKE U KO©ARCI U ja pri S.D. „Elementu”, pa Zagreb dobiva posve ZADRU 1946. GODINE: SLAVIJA I MLADOST IZ ZAGREBA I ÆENSKE drugu priËu o koπarci od one s kraja 1940.

EKIPE SLAVIJA IZ ZAGREBA, HAJDUK IZ SPLITA I ZADAR U 1946. godini Zagreb ima „Slaviju”, „Mla- dost”, „Slobodu”, „AkademiËar”, „Dinamo” i „Element”. „Slavija” igra 18. i 19. svibnja 1946. i ZAJEDNI»KI SNIMAK IGRA»A SLAVIJE I SEPTEMVRI prvu meunarodnu utakmicu. Bugarski „Sep- temvri”, s Veselinom Temkovim na Ëelu (Milan Kobali u Bugarskoj), gostuje na ©alati. Aleksan- dar MilojkoviÊ, Ivan Pech, Ivan ©afar, Zdenko TonËiÊ, Milan Kobali, Zorko CvetkoviÊ, Kreπi- mir VukoviÊ, Josip PeciniÊ i Mirko „Lala” VaniÊ tvorili su sastav „Slavije”, u 1946. i druæinu ko- ja Êe se iskuπati na prvenstvu Hrvatske, u Zad- ru, i prvenstvu Jugoslavije, u Beogradu. „Slavija” i „Mladost” natjeËu se u Zadru (16.- 18. kolovoza), na turniru republiËkog finala. “Zadar” i „Slavija” izborili su Beograd (3 - 8. rujna) i turnir za prvaka. „Crvena zvezda” i „Partizan” zastupaju Srbiju, „Gyseg” iz Novog Sada nazoËan je u ime Vojvodine, „Svoboda” je predstavnik Slovenije, a „Makedonija” stiæe iz Skopja. Zadar i „Slavija”, meutim, nisu jedini klubovi iz Hrvatske; nastupaju naime i RijeËani, 2”, aktivisti u akcijama izmeu 1933. i 1940., ali izvan konkurencije. „Slavija” je zauzela peto odazvali su se 15. srpnja na drugi poziv u novi- mjesto, “Zadar” je na drugoj poziciji, a najus- nama, a pridruæili su im se Zorko CvetkoviÊ, pjeπniji „Kvarner” ostaje bez krune, jer je „zas- Branimir Volfer i Kreπimir VukoviÊ, trojica Ëla- tupao Istru”, iako su nogometaπi istog „Kvarne- nova rukometaπkih druæina u Zagrebu. ra”, u jesen iste 1946. krenuli u prvenstvo Jugos-

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 52 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU ZAJEDNI»KI SNIMAK IGRA»A SLAVIJE I SEPTEMVRI lavije, izmeu kojih je 16 klubova savezni ligaπ bila i „Ponziana” iz Trsta. Na zagrebaËkoj ©alati, u 1947. godini, dogo- dio se treÊi turnir za prvenstvo Jugoslavije. „Cr- vena zvezda”, „Partizan”, „Zadar” i „Proleter” iz Zrenjanina odmjeravaju se na terenima „Sla- vije”, doËim hrvatsku koπarku zastupa „Jedin- stvo” iz Zagreba. Zdenka TonËiÊa, Kreπimira VukoviÊa, Zorka CvetkoviÊa, Ivana Pecha, Vla- dimira Krautzera, Ivana ©afara, Milana Kobali- ja, Franju BirtiÊa, Kolmana Kiπa i Srana Janko- viÊa, u Beogradu uvrπtenih na petu poziciju, ne- ma viπe na ©alati. Iz nikad dovoljno razjaπnjenih razloga, „Sla- vija” se raspala. Aleksandar i Branimir Cvetko- viÊ, te Zorko CvetkoviÊ spustili su se na Savu i obukli majice „Mladosti”, navodnim je „dekre- tom” u „Mladost” preseljen i Milan Kobali. Zvonko NeferoviÊ, Zdenko TonËiÊ i Vladimir Krautzer postali su Ëlanovima „Jedinstva”, do- Ëim se „Slavija” preimenuje u „Dinamo”. Izvorna „Slavija” u 1947. nestaje, uloga ©ala- te se umanjuje, dok u prvi plan izlaze igraliπta u Tuπkancu, na Treπnjevki i Savi.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 53 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU BASKETBALLjeIMEkoπarkaDOBIOuZAGREBU AKADEMI»AR i MLADOST

1954. godini je „Mladost” najuzorniji koπar- Ukaπki kolektiv u Hrvatskoj. „AkademiËari” se u zrcalu rezultata oslikavaju najuspjeπnijom druæinom „ostatka Jugoslavije”. „Crvena zvez- da” zakljuËuje ligaπku utrku u 1954. priπivanjem devete, uzastopne, zvjezdice prvaka, ali nikako i u nadmoÊi koju je kolektiv s Malog Kalemegda- na ispoljavao do 1954. Na pravdi Boga, kako se veli, „Mladost” je zaostala iza „Crvene zvezde” za jedan jedincati bod, buduÊi je u prvenstvu za 1954. godinu bilo i neodluËenih omjera. Aleksandar BlaπkoviÊ, Josip Holler, Pavao Br- kljaËiÊ, Boris Despot, Zorko CvetkoviÊ, Ivan Bra- nica, Sran JankoviÊ, Ljubomir Batalo, Petar Mi- jaË, Aleksandar MilojkoviÊ, Branko TkalËiÊ i Mili- voj OrloviÊ bili su orkestrom kakav podno Sljeme- na nije svirao sve do snaæenja „Cibone” u pokuπa- jima uspinjanja na krov koπarke ranije dræave, πto se je dogodilo gotovo trideset godina nakon i da- nas mnogima pamtljiva domaπaja junaka sa Save. 1. Crvena zvezda, 2. Mladost, 3. Proleter (Zre- njanin), 4. A©K (Ljubljana), 5. Partizan (Beograd), 6. Lokomotiva (Zagreb), 7. Montaæno (Zagreb), 8. BSK (Beograd), 9. Ljubljana, 10. ÆeljezniËar (Kar- lovac), 11. Borac (»aËak) i 12. RadniËki (Beograd). „Mladostaπi” su 1954. bili drugi u sveukup- nom uvrπtenju, ali nisu ostali bez prve pozicije u znaËajnoj „disciplini” koπarkaπkog nadjaËa- vanja; „Mladost” je imala najuspjeπniju obranu, ukoliko se o obrani moæe zakljuËivati na teme- lju broja primljenih koπeva.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 54 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU Milivoj „MiÊo” OrloviÊ je zapovijedao bro- dom u vrijeme najveÊih domaπaja koπarkaπke klape, okupljene na izmaku 1946. godine, Ëinom spajanja „AkademiËara” i „Mladosti”, zapravo nasljednika slavnoga HA©K-a, studentskog druπtva iz 1903. godine kojem je „basketball” dugo bio nepoznatom igrom. Milivoj OrloviÊ je u 1954. godini opet potvrdio naroËiti dar za tak- tiËko-strateπko djelovanje, i ponovio 1950. godi- nu kada je slagao kockice oko juniorki „Napri- jeda”, prvaka Jugoslavije, prvih iz Zagreba. Zorko CvetkoviÊ, inæenjer elektrotehnike, ig- rao je rukomet u „©parti” i „HA©K-u”. U 1945. godini prikljuËio se koπarkaπima na ©alati. Zarana se odmetnuo meu uËitelje koπarkaπicama, ali je ostao vjeran loptanju izmeu dva obruËa. U 1947. mladi je inæenjer bio jedini koπarkaπ iz Zagreba u reprezentaciji na Prvenstvu Europe u Pragu, prije gotovo 60 godina kao Ëlan „Mladosti”. U 1954. bio je meu igraËima „Mladosti” koji su zaposjeli mjesto iza „nedodirljive” „Crvene zvezde”. Iz nje- gova sjeÊanja izvuËeni su detalji o ranim godina- ma najkvalitetnijeg zagrebaËkog kluba. Jovana –ana TomiÊa, Antu Mlikotina, Vladu SertiÊa, Jurja Amπela, Hari Kumara, Ivana Bra- nicu i Davorina MarËelju ima se dræati za izvor- ne „mladostaπe”, doËim Frane Klep, Mirko ©ur- kaloviÊ, Zlatko Sabljak, Bogoljub DokmanoviÊ, Vladimir Trnovski, Ljubo BogunoviÊ, Vjakoslav Juras i Branimir Majder idu meu „akademiËa- re”. Nakon spajanja igraËa iz dvije rano uteme- ljene koπarkaπke sredine, „Mladost” je dobila igraËki kadar s kojim je na Savi stasalo jako druπtvo Bela JuriÊ, Petar ©arËeviÊ, Juraj Kurek, Dene, Sran JankoviÊ, Slobodan JoviËiÊ i Ante SuliËiÊ na probir su trenerima, doËim se „Mla- dost” moæe pohvaliti i svojim naroËitim Ëlano- vima: Mledenom TijaniÊem, Ivicom Curtinijem, Zdravkom KovaËiÊem i Vladom PoliÊem, Rije- Ëanima s vaterpolistiËkim i koπarkaπkim iskus- tvom iz vremena „Victorije”. Aleksandar BlaπkoviÊ je u „plavoj” reprezenta- ciji naslijedio Zorka CvetkoviÊa. „Jumbo”, kako

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 55 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU TAKOjePO»ELO su nazivali stalnog reprezentativca, imao je naj- Aleksandar BlaπkoviÊ (46), Damir ©olman viπe nastupa u majici „Mladosti”. BlaπkoviÊ ide (226), Nikola PleÊaπ (215), Zorko CvetkoviÊ (1), meu izabranike koji su u 1950. nastupili na prvo- Rajko GospodnetiÊ (26), Petar MijaË (1), Mihovil me svjetskom prvenstvu u Argentini, ali i na dru- NakiÊ (99) i Zvonimir PetriËeviÊ (101) igraËi su s goj svjetskoj smotri (1954.). Igrao je i na europ- matiËnim listom u „Mladosti”. Sabiranje broje- skim smotrama u 1953. i 1955. godini. Sveukupno va u zagradama, naime, iskazat Êe podatak o ima 46 nastupa u selekciji koja je traæila svoje broju nastupa u reprezentaciji s kojim se „Mla- mjesto pod europskim koπarkaπkim suncem. dost” moæe diËiti i u godinama nostalgije za li- „AkademiËar” je nastao na Rooseveltovom tr- jepim i dobrim starim vremenima. gu. Na Srednjoπkolskom igraliπtu okupljeni sportaπi, oko Milana Kobalija, u 1945. su krenuli K K “NAPRIJED” na ©alatu, ponijevπi i koπarkaπke konstrukcije, pa je za aktivnost na “Elipsi” valjalo naËiniti no- „Slavija” se utemeljuje 15. lipnja 1945. Jaka ve. Nakon sjedinjenja, meutim, na Savi se gradi druæina, sastavljena od koπarkaπa, rukometaπa novo igraliπte (1947.) koje i danas sluæi studenti- i ponekog pripadnika inog sporta, na okupu se ma obliænjega doma za dnevne aktivnosti. Isti je dræi oko dvije godine. Ideja Milana Kobalija da teren u 1960. pokriven asfaltom, doËim je u 1963. se koπarka uËvrsti na ©alati nije pustila duboko godini i rasvjeta postala dijelom standarda. Je- korijenje, jer su tenisaËi svoju „Meku” silno Ëu- dinstvena betonska konstrukcija godinama odo- vali od svakovrsnih doπljaka. U 1947. godini, lijeva vremenu, i mnoge „mladostaπe” podsjeÊa meutim, na ©alati je izgraen veliki bazen, pa na ljeta snaæne „Mladosti”, ali i vrijeme zajed- je druπtveni æivot u tom dijelu Zagreba bio vrlo niπtva, kakva druæenja nitko ne æeli zaboraviti. bujan i atraktivan. „Mladost” se oko koπarkaπke krune na savez- Marko JuriÊ, znani nogometaπ „Dinama”, noj razini nadmetala 1948., 49, 50, 51, 52, 54, 55. i predavao je tjelesni odgoj na II. realnoj gimnazi- 1956. godine, devet uzastopnih sezona proljeÊe „ ji u KriæaniÊevoj ulici, na znamenitoj πkoli koja jesen. Nakon πest sezona po iseljenju iz najjaËe li- je gradu podarila mnogo vrsnih sportaπa. Iz ge, „mladostaπi” su se u 1962. uspjeli vratiti, ali KriæaniÊeve ulice na ©alatu se uspinju pripadni- bilo je to joπ jedno koπarkaπko ljeto na putu u go- ci „pokreta za koπarku”, inaËe igraËi potkovani dine bez zapaæenijih domaπaja. na svojoj gimnaziji. Vladimir MahovliÊ, Vojislav Marijan Catinelli je koπarkaπki stasao u Tuπ- BrnetiÊ, Zdravko AndriÊ, Branko MiletiÊ i Mari- kancu, ali je svoje trenerske kuπnje obavio u „Mla- jan PasariÊ pohaali su isti razred, ali je Marijan dosti”. U prvim godinama πezdesetog desetljeÊa, PasariÊ zarana otiπao meu igraËe „Jedinstva”. za predsjednikovanja Zorka CvetkoviÊa, stasala je Silne su krize uzdrmavale izvorni koπarkaπki mlada „Mladost”. Tomislav UroiÊ, Nikola PleÊaπ, kolektiv. „Slavija” se u 1947. preimenuje u F.D. Duπan BulatoviÊ, Vlado VuËinoviÊ, Miroslav Fle- „Dinamo”, a u 1949. klub sa ©alate ulazi pod go, Silvio MaËek, Mladen Ivanko, Radoslav Ru- imenom F.D. „Naprijed”. Sportski usud je htio sek, Damir ©olman, SreÊko ©ute, Slaven Cota i Bo- da se vrπnjaci Meunarodne koπarkaπke organi- ris GospodinoviÊ, raani s prvim ljetima „Mla- zacije (FIBA je utemeljena u 1932.), pripadnici is- dosti” (1948.), stasali su do prvaka Hrvatske tog πkolskog razreda, pretvore u okosnicu mlade (1964.). Druæili su se nekoliko godina, igrali sva druæine koju oblikuje Milivoj „MiÊo” OrloviÊ. moguÊa natjecanja, pokuπavali se domoÊi najviπe- „Naprijed” je petu godinu nakon dolaska ga razreda, a kad nisu mogli, razmiliπe se na sve koπarkaπa na ©alatu, ©alati i Zagrebu darovao strane, ©olman u Split, PleÊaπ u Tuπkanac. prvu krunu prvaka dræave. U Karlovcu se na

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 56 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU zakljuËnom turniru omladinskog prvenstva Ju- skim i televizijskim govorniπtvom, s pedagoπkom goslavije okupljaju klubovi iz federalnih repub- ulogom na radiju i nakon odlaska u mirovinu. lika. „Enotnost” i „ÆelezniËar” zastupali su Slo- Radovan Kajnih i Branko MiletiÊ ostvarili su veniju, „Partizan” iz Beograda i „Borac” iz »aË- izuzetne igraËke karijere, u „Lokomotivi” i „Je- ka u „©anac” su doπli u ime Srbije, „Proleter” iz dinstvu”, a Miroslav FranjkoviÊ struËno je djelo- Zrenjanina stigao je ispred Vojvodine, „Rabot- vao u „Elektrostroju” i „Treπnjevci”, s najzapaæe- niËki” iz Skopja predstavljao je Makedoniju, a nijim dometima u ulozi meunarodnog suca. „Sarajevo” je reprezentiralo Bosnu i Hercegovi- nu, dok su domaÊin „ÆeljezniËar” i zagrebaËki TRE©NJEVKA „Naprijed” u zavrπni turnir proπli kroz natjeca- teljsko sito u Hrvatskoj. oπarku se uzima za „kraljicu igara”. U Sjedi- Milivoj „MiÊo” OrloviÊ vodio je mlade Zag- Knjenim Dræavama izmiπljeni „basketball” repËane, meu kojima se nalazio i Branko Mile- (1891.) promaknut je u „kralja igara” u dva zad- tiÊ, snaæni i daroviti sportaπ, sa zapaæenim do- nja desetljeÊa 20. stoljeÊa. Izvorno slaganje ime- metima u teniskoj igri. U zadnjoj utakmici tur- na „Naismithovoj igri”, meutim, upuÊuje na nira, koji nije izveden u punom broju utakmica, koπaru (basket) i loptu (ball). »esi su meu prvi- jer su Sarajlije morali napustiti Karlovac, zbog ma izvorno englesko ime prilagodili svome jezi- utvrenih falsifikata u osobnim dokumentima, ku, pa je „basketball” prozvan „koπikovom”, πto mladiÊi „ÆeljezniËara” nisu mogli sprijeËiti sil- bi se imalo prihvatiti i Ëinom pretvaranja ne nalete suparnika u majicama „Naprijeda”. muπkoga u æensko ime. U nas je stanje „kraljice” Dva vodeÊa juniorska sastava u Hrvatskoj ra- vrlo sliËnim uratkom »eha i otud πto se skupina ziπli su se uz 32:16 za goste sa ©alate. „matiËara” i povela za Ëeπkim izvorom: pojmu Branko MiletiÊ, Radovan Kajnih, Drago Kraj- „koπarka” odbacila je „a” slovo i dometnula nc, Kreπo Marincel i Vladimir MahovliÊ roeni „ka”, inaËe odreenicu æenskog roda. su u 1932. Zdravko AndriÊ, –uro KneæeviÊ, Æelj- Jarun, »rnomerec, MedveπËak i Trnje zagre- ko Malinger i Tomislav Markuπ imali su godinu baËkim su kvartovima s imenima u muπkom ro- dana manje, doËim je Boris Mervar (1935.) bio du, doËim PeπËenica, Martinovka i Treπnjevka najmlaim Ëlanom novih prvaka, prvih na razi- imaju æensko odreenje. MedveπËak se svoje- ni federacije, generacije o kojoj se sluπalo godi- dobno diËio prvacima Jugoslavije u „handballu”, nama, a poËesto se o njima prepriËava i nakon 60 doËim je Treπnjevku u sportsku svakodnevicu godina od dogaanja u karlovaËkom ©ancu. uvela druæina nogometaπa, jedno vrijeme i sa- Drago Krajnc je iz Zagreba preselio u Ljublja- veznoligaπa, doËim je „kvart” na liste nezabora- nu, i meu djevojkama „Olimpije” nastavio va upisala „Treπnjevka”, skupina djevojaka koja prakticirati sklonost struËnom radu, da bi se, je koπarku igrala naroËitim naËinom, i pod naro- kasnije, upisao meu profesionalne novinare i Ëitim okolnostima. do 1987. godine, u kojoj je istrgnut izmeu æivih, Zdenka RadoviÊ, Zulejka Stefanini, ©ojat, bio izuzetno poznatim perom „Sportskih novos- Vjera NeferoviÊ, Maπa Baranyai i »aleta na stra- ti” iz Ljubljane, i izvjestitelj s Olimpijskih igara. ni Akademskog Sport Kluba (ASK), te sestre Vladimir MahovliÊ obavljao je trenerske, in- Kremzir (Nada i Vera), Vilma SabljiÊ, Mira Bra- struktorske i sudaËke zadatke, iπao je u red ponaj- daπka, »eriÊ i PetriÊ u bojama „Graanskog”, boljih interpreta pravila igre, i meu najbolje me- uz „akademiËarku” Marijanu PetriËiÊ na obje unarodne suce koje je Jugoslavija imala. Izvan strane, povijesnim su izvoditeljicama javne de- koπarke je uvaæavanje zaradio izuzetnim radij- monstracije „basketballa” u Zagrebu (27. sijeË-

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 57 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU TAKOjePO»ELO nja 1929.), pod krovom zgrade ZagrebaËkog baËkim izvorima stoji nijekanje takva nastupa, zbora. Koπarkaπica u koπarci, meutim, u Zag- πto dræi upitnim i 27:14 u korist Srbije, u navod- rebu neÊe biti do 1945. godine, u kojoj Êe nove noj finalnoj igri. Izvan svakih dvojbi, meutim, zasade biti uzemljene na zagrebaËkoj ©alati. stoji istina o nastupu „Dinama” 1948. u Beogra- Na kuπanje „ameriËke igre” u 1929. okupile du i zauzetoj Ëetvrtoj poziciji. U 1949. godini, ta- su se djevojke iz atletike, hazene, tenisa i nekih koer u Beogradu, nastupile su djevojke „Nap- drugih sportskih aktivnosti, u obnovu koπarke rijeda” i „Jedinstva”, doËim u 1950. igraju zad- 1945. upustit Êe se takoer pripadnice inih spor- nje utakmice prvenstva „Naprijed” i „Lokomo- tova i tjelovjeæbenih disciplina, i u koπarci osta- tiva”. U 1951. i 1952. godini djevojke iz Tuπkan- ti do pretvaranja koπarke u specijalnost koja ca nadirale su u vrh, ali su jedino u 1962. dohva- traæi i tijelo i duπu. tile zalee „Crvene zvezde”. „Lokomotiva” je PriËa o TreπnjevËankama posebna je iz najraz- savezni razred dræala do 1958. „ÆeljezniËarke” liËitijih razloga, izmeu kojih se najzagrepËan- su u toj godini „ispustile paru”, i selile iz savez- skijom doima okolnost da su prvakinje Jugosla- nog razreda, a na pozornicu su stupile svjeæe is- vije, u 1967. godini, isklesane od ZagrepËanki i klesane djevojke, u majicama „Jugomontaæe”. rukama roenog ZagrepËanca, uzgred budi na- Kornelija i Ruæica Meglaj, Biserka Strmπki, pisano i Ëovjeka koji dvije treÊine æivotnog vije- Darinka LjubiÊ, Jelena JakπiÊ, Kruna Mayer, ka æivi upravo koπarku, Marijana PasariÊa. Boæa SkenderoviÊ, Bartol, Verica Davidson, Mi- Sestre Meglaj (Kornelija i Ruæica), KaÊuπa ra Nebojan i Cej promiËu se u 1957. u omladin- Buljan, Jadranka BrkoviÊ, Zorica PavËiÊ, Ruæa ske prvakinje Jugoslavije, kojim djelom opetuju VukmiroviÊ, Jagoda ©ariÊ, Nena Paen, Marica podvig juniora „Naprijeda” iz 1950. U 1959. Buljan, Jasna PetrinoviÊ, Nada Kornfeld, Blaæen- mlade „montaæerke” dohvaÊaju Ëetvrtu pozici- ka BorziÊ, Mira Æunac i Branka OπtriÊ izborile ju u Jugoslaviji, u 1960. veÊ su na treÊoj poziciji, su uloge u najrazliËitijim sportskim priËama, po- iza „Crvene zvezde” i „RadniËkog”. Do 1967. put prigodne iz koje se razaznaje da je grad u ostaju sestre Meglaj kao graditeljice kluba koji kojem je obavljena prva demonstracija „basket- Êe u 1963. godini zaigrati saveznu ligu pod ime- balla”, i u kojemu je „basketball” preimenovan u nom „Treπnjevka”, i u „ligi 8” uπuljati se izme- koπarku, prve lovorike ubrao kakvih Ëetrdesetak u „Crvene zvezde” i „RadniËkog”. godina nakon upoznavanja „AmeriËke igre”. U 22 godine, „Crvena zvezda” i „RadniËki”, „Treπnjevka” stoji prvim darovateljem svoga i onda „Treπnjevka” na prvome mjestu. Dolaza i grada. Saveznu je krunu priskrbila u okolnosti- odlaza u tim godinama nije bilo, tu i tamo po ma silne nadmoÊi „Crvene zvezde” i „RadniË- koja studentica, poput Ruæe VukmiroviÊ iz kog”, beogradskih klubova, koji su utrku koπar- Ogulina, a sve ostalo izvorno „zagrebaËko”! S kaπica Ëinile neizvjesnom iskljuËivo u pogledu podsljemenskih izvora, nikako s nogama i ruka- druæina koje Êe ispasti iz toliko uvaæavane „sa- ma na asfaltu VurovËice, veÊ tijelom i umom u vezne lige”, u prilog kojoj istini i svjedoËi „Al- πkolskim i studentskim klupama, sa πkolskim i manah Koπarkaπkog saveza Jugoslavije”, jedina fakultetskim diplomama. knjiga naslonjena na vjerodostojne dokumente. Jedinstvena „Treπnjevka”, klub zagrebaËke U zagrebaËkim je kronikama malo ukoriËe- Treπnjevke, sportska druæina naroËita odgoja i nih papira, ali je na pretek priËa iz sjeÊanja. „Al- obrazovanja, klub najveÊe slabosti Ivana Arapo- manah KSJ” kaæe kako su se u 1945. na ©alati viÊa. Druæina „Treπnjevka” jamaËno je bila i æe- okupljene koπarkaπice iskazale i na prvom pr- ljom Ëovjeka koji je svoje „Jedinstvo” 1953. pre- venstvu Jugoslavije u Subotici, doËim u zagre- selio s Martinovke na Treπnjevku. Prvi prvak Ju-

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 58 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU goslavije iz zagrebaËke koπarke.

60 GODINA KO©ARKA©KOG SAVEZA ZAGREBA 59 BASKETBALL JE IME KO©ARKA DOBIO U ZAGREBU