PLANINARSKE-Novine-Br.-7-Konacna

Povjerenje Planinarskom savezu Crne Gore

Časopis Planinarskog saveza Crne Gore, broj 7 _ decembar 2018. Izlazi dva puta godišnje CRNOGORAC

Izdavački savjet: mr Luka Mitrović, mr Darko Brajušković, AUDITOR mr Vesna Bulatović, Enes Drešković, Fevzija Kurtagić, prof. dr Dragan Bulatović, Radojica Dakić, Gordana Jovović, Milutin Đurović, prof. dr Saša Popović, Boro Delibašić. U EVROPSKOJ

Redakcijski odbor: mr Darko Brajušković, dr Mirko Jakovljević, PLANINARSKOJ Pavle S. Bandović, prof. dr Dragan Bulatović, mr Vlado Vujisić, Željko Madžgalj, mr Vasilije Bušković, Milan Radović, Željko Marković, UNIJI Glavni i odgovorni urednik: mr Darko Brajušković ijepa vijest stigla je 10. no- planinskim područjima Evropske Zamјenik glavnog i odgovornog urednika: vembra iz Brisela. Naime, unije. Balkanska planinarska unija dr Mirko Jakovljević predsjednik Planinarskog BMU je primljena za pridruženog saveza Crne Gore prof. dr člana EUMA. Sljedeća Generalna Lektor: LDragan Bulatović izabran je za au- skupština biće održana na Kipru po- Nataša Perišić ditora na Generalnoj skupštini četkom novembra 2019.godine. Evropske unije planinarskih asocijacija - EUMA. U skladu sa Statutom, Čitaoci Planinarskih novina su pri- Tehnički urednik: mjetili iskorak kada je dizajn naših Siniša Marjanović EUMA ima dva auditora, a njihov zadatak je monitoring tekućeg po- novina u pitanju. Tu su i nove ru- slovanja i kontrola finansijskog me- brike koje uvodimo. Ovom prilikom Tehnički sekretar redakcije: pozivamo sve zainteresovane da se Tatjana Ivanović nadžmenta. Takođe, usvojena je Vi- zija, Misija i planovi za budućnost, jave i tekstovima, fotografijama daju program rada i budžet za 2019. godi- doprinos unapređenju kvaliteta. Organizator: Iskreno zahvaljujemo svima koji su Pavle Bandović nu, Godišnji i Finansijski izvještaj o radu. Dan uoči Generalne skupštine, prijedlozima i sugestijama učinili da u petak, 9.novembra u Konferen- Planinarske novine budu sadržajnije, Izdavač: vizuelno kvalitetnije i zanimljivije. Planinarski savez Crne Gore cijskom centru Albert Borschette, održan je EU Workshop „The Mo- Bracana Bracanovića 68/C, 81 000 Podgorica Uz najljepše želje u 2019. godini. Tel: 020-622 220, fax: 020 622-157 untain Dimension of Coperation“. e-mail: info@pscg. me web: www. pscg. me Tokom jednodnevnog seminara, koji Planinarski pozdrav je okupio predstavnike EU instituci- Štampa: ja, Interreg programa i predstavnika dr Mirko Jakovljević, Pegaz, Bijelo Polje civilnog društva raspravljano je o zamjenik urednika politikama, projektima i upravljanju Tiraž: 1000 primjeraka

CIP - Каталогизација у публикацији Национална библиотека Црне Горе, Цетиње

ISSN 2337-0653 = Planinarske novine COBISS.CG-ID 28546320

Redakcija zadržava pravo izbora tekstova i fotografija prema kvalitetu u koncepciji časopisa. Tekstovi i fotografije se ne vraćaju i za njih se ne JAVNO PREDUZEĆE ZA NACIONALNE PAKOVE CRNE GORE isplaćuju honorari Adresa: Trg Bećir bega Osmanagića 16, 81000 Podgorica Tel: +382 (0)20 60 10 15 Ministarstvo kulture Crne Gore u Evidenciju Fax: +382 (0)20 60 10 16 medija, pod brojem 763, upisuje štampani medij “Planinarske novine” čiji je osnivač sportska organ- E-mail: npcg@nparkovi. me izacija Planinarski savez Crne Gore, sa sjedištem u Web: www. nparkovi. me Podgorici, ul. Bracana Bracanovića 68/C

Fotografija na naslovnoj strani: Masiv Durmitora, autor mr Vlado Vujisić Planinarske novine - br. 7 3 INTERVJU

Razgovor vodio: mr Vlado Vujisić

ospodine Rovan, profesor ste na Ekonomskom fakul- tetu Univerziteta u Ljublja- ni, a već decenijama aktivni Ggorski čuvar, planinski vodič, ugledni markacionista planinarskih staza, ski- jaš i turni biciklista. Zašto je, po Vama, važno da planinarenje i kretanje i boravak u prirodi budu dio životne sva- kodnevnice? Koliko planinarenje i kretanje u prirodi može unaprijediti čovjekovo fizičko i mentalno zdravlje, poboljšati njegovo emotivno stanje i izmijeniti njegov pogled na život? Moji roditelji su bili ljubitelji prirode, dok sam odrastao zajedno smo odlazili u planine. Imao sam jak bronhitis, koji Jože - turni biciklizam na Velikoj Milanji je postepeno isčeznuo, prije svega za- Foto: Karmen Razlag slugom različitih planinarskih sportskih aktivnosti. Od tada sam zdrav, takođe i eventualna prehlada brzo prođe. Vrije- sportskog penjanja i turnog biciklizma, PZS je u zadnjem periodu posvetila ve- strategija nacionalnih i lokalnih turi- me provedeno u planinama, znači mi ot- pokušavamo održati što više mladih u liku pažnju organizacionim pitanjima, stičkih organizacija, opština, gradova klon od svakodnevnih briga, od zasiće- našim redovima. Udio planinara po- uvođenjem savremenih tehnologija smo i nacionalnih parkova? Prof. dr Jože Rovan, predsjednik Planinskog nja službenim obavezama. To je za mene raste, a u planinama srijećemo i brojne snažno osavremenili djelovanje stručne najbolji lijek protiv stresa. Planine su me, porodice. Svim generacijama namjenju- službe i povezivanje sa planinskim druš- U Sloveniji se, slično kao i drugde u saveza Slovenije takođe naučile i upornosti, sposobnosti jemo široku paletu djelatnosti u planin- tvima. Preselili smo se i u nove prostore, alpskom prostoru, u zadnjem periodu saradnje i prijateljstva, stekao sam širo- skim društvima, prije svega organizo- čime su se veoma poboljšali uslovi za srećemo sa izrazitim porastom intereso- ki krug poznanika i prijatelja od kojih vane izlete, planinarske tabore, različite rad stručne službe, za djelovanje razgra- vanja za planinarenje, pješačenje i bici- mogu tražiti savjet i pomoć. oblike usavršavanja, nastavničku djelat- natog sistema komisija i odbora, za os- klizam. Tome znatno doprinosi i posjeta nost i ostalo. posobljavanje kadrova i za nastavničku inostranih turista, čime se dodatno po- Koji je najbolji način za afirmaciju i većava opterećenje naših planinarskih promovisanje planinarstva kao spor- djelatnost. U narednom periodu želimo Planinarstvo, U naše redove se uključuju i predstavni- dati naglasak vaspitanju kadrova, želimo staza i domova. Planinarenje, kao i bici- ta i zdravog načina življenja u jednoj ci starijih generacija, koji kao mladi nisu poboljšati djelovanje komisija, odbo- klizam, postali su dio strategije razvoja zemlji? Kako probuditi i podići plani- odlazili u planine. Svijest o zdravom na- slovenačkog turizma, i uključeni su u narsku svijest među ljudima? Kojim ra, međudruštvenih odbora, vodstava činu življenja, koje naglašava značaj kre- planinarskih društava, a sve nabrojano promotivne akcije na nivou države, iako turno skijanje metodima se to najuspešnije i najbrže tanja u prirodnom okruženju, u zadnjim pri tome država nije predvidjela sredstva postiže i pomoću koje vrste medija? povezati u što efikasniju cjelinu. Uz to, godinama u Sloveniji sve više jača. naravno, nećemo zanemariti stručno za održavanje planinske infrastrukture, usavršavanje članstva, što značajno do- koja je bila sve do sada tako reći uvek Planinska zveza Slovenije (Planinski sa- Putem sopstvenih i drugih medija (Pla- i biciklizam vez Slovenije) počinje sa vaspitavanjem prinosi dimenziji doživljaja aktivnosti besplatna na raspolaganje turističnoj ninskog vestnika, domaćih stranica i planinara, a prije svega bezbjednosti. privredi. PZS se zalaže da bi, kako na najmlađih u vrtićima i planinskim kru- promotivnog gradiva PZS, novinarskih žocima, u osnovnim školama, pod vo- Naš trajni zadatak je očuvanje prirodnog državnom nivou, tako i sa opštinama i članaka, radijskih i televizijskih emisija) okruženja. Podstičemo samo one sport- neposredno sa turističkim organizaci- đstvom učitelja-mentora. U toj starosnoj podstičemo interesovanje za planinar- su razvojna šansa kategoriji je odziv veoma dobar. Nastav- ske djelatnosti, koje se mogu upražnja- jama postigla dogovor o sufinansiranju stvo, pri čemu značajnu ulogu već tra- ljamo u srednjim školama. Pokušavamo vati na prirodi što prijatniji način. održavanja staza i domova, a što svakako dicionalno imaju izuzetni uspjesi naših neće biti lako postići. Dogovor je nuž- obuhvatiti i studentsku populaciju, u oba alpinista i u zadnjim godinama takođe i slučaja se sastajemo sa brojnim drugim Šta bi Savezi zemalja na našim pro- no potreban, zbog visokih materijalnih turizma sportskih penjača. storima trebalo da urade da se plani- troškova održavanja planinskih staza zanimljivim aktivnostima, koje su zani- narstvo na pravi način afirmiše i kao (staze održavamo dobrovoljnim radom), mljive mladima, zbog čega se dio mla- Koji su planovi i aktivnosti u PZS koje dih u te dvije starosne kategorije značaj- turistički brend jedne zemlje? Kolika kao i energetske i ekološke sanacije pla- planirate da realizujete u narednom je u svemu tome važna usaglašenost i ninarskih domova. Crne Gore no smanji. Sa novim sportovima poput periodu? Šta je prioritet? koordinacija razvojnih i promotivnih »

4 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 5 ni parkovi, kako bi što skorije došlo do i Makedoniji. ciljeva. Planinarska djelatnost je naravno izgradnje neophodnih planinarskih samo dio šire društvene strategije, koja domova i bivaka? Da li bi u realizaci- Kakva bi po Vama trebalo da bude sa- treba, uz brigu za prirodno okruženje, ji toga PZS mogla da pomogne svojim radnja PS Crne Gore i PZ Slovenije u da sačuva naseljenost gorskog svijeta. rešenjima i iskustvima? narednom periodu, i kako je unaprijediti? Koji su to projekti koje bi PZS Strastveni ste ljubitelj turnog skijanja Finansiranje planinske infrastrukture i PSCG mogli zajedno uspješno reali- i turnog biciklizma i jedan od tvoraca se između država veoma razlikuje, zato zovati? Slovenačkog turnobiciklističkog puta. je određena iskustva teško prenositi u Koje su specifičnosti i prednosti ove druga okruženja. U Austriji je država Planinski savezi balkanskih država su se dvije aktivnosti u planinama i u kojoj shvatila značaj planinske infrastrukture prije par godina povezali u BMU (Bal- mjeri vidite potencijal za njihovu ek- za uspjeh turističke djelatnosti i izdašno kan Mountaneering Union) sa svrhom spanziju u planinama Crne Gore? finansira djelatnost planinarskih organi- saradnje između planinarskih saveza zacija na nivou države, regija i opština. članica. Saradnja između planinarskih U mojim očima je planinarstvo djelat- U Sloveniji, na žalost, nije tako. Kada su društava teče uspješno u mnogim mje- nost namijenjena svim generacijama i u pitanju planinske staze mislim da se stima, a ponegdje ima već dugu tradici- svim godišnjim dobima, a naročito je treba prije svega povezati sa turističkom ju. Već imamo iskustva i u zajedničkim primjerena i kao porodični sport. Počeo privredom, gdje je sigurno prisutan inte- alpinističkim ekspedicijama, u saradnji sam kao planinar, malo kasnije kao tur- res za uređene staze. U slučaju novograd- u sportskim aktivnostima, na području ni skijaš, devedesetih godina sam počeo nje planinarskih domova ista neće moći orijentacije i slično. Gdje god da se po- i da turno bicikliram. O tome, čime ću da se realizuje bez pomoći opština ili kaže obostrani interes za saradnju, vod- se baviti u planinama, određuje godišnje države. Naravno, potrebno je prije svih stvo PZS će ga sigurno podržati. Interesi doba, vrijeme i naravno želje porodice i većih investicija dobro provjeriti potrebe postoje i na području osposobljavanja prijatelja, jer u planine po pravilu idem i potencijale za dodatnu infrastrukturu i stručnih kadrova, koje je u Sloveniji vrlo u društvu. prije svega unaprijed znati ko će brinuti razvijeno, i koje povremeno pohađaju Turno skijanje postaje u Sloveniji sve o njoj i kako će se obezbjeđivati sredstva članovi planinarskih saveza BMU. više masovno. Tome su mnogo dopri- za održavanje. Šta biste poručili planinarima u Crnoj nijeli napredak opreme i znanja plani- Jože - turni spust sa Stola, Karavanke Gori, rukovodstvu PSCG, planinar- nara, a osnovna prepreka za njenu širu Foto: Igor Jenčič PZS ima u okviru Komisije za planinarske objekte organizovanu Savjetodavnu skim društvima Crne Gore i svim lju- ekspanziju je pored kratke sezone i re- kancelariju, u okviru koje stručnjaci ra- biteljima prirode imajući u vidu da je lativno skupa oprema. Omiljena je zbog Slovenija u toj oblasti u regionu daleko prisnog kontakta sa gorskom prirodom Šta je potrebno uraditi na nivou Plani- ostavile najjači utisak? U čemu vidite kvalitetnu uslugu noćenja i ishrane zličitih struka pomažu planinskim druš- ispred drugih? u zimskom periodu, gdje turne skije narskog saveza i planinarskih društava njihovu autentičnost i specifičnost? tokom sezone. Kako su planinarski tvima kod uređivanja i obnove planinarskih domova. Možda bi naša iskustva veoma olakšavaju kretanje u snijegu. I da bi finansijska izdvajanja u procen- domovi organizovani u Sloveniji u Ju- Lično prije svega želim da sačuvate svoj Crnu Goru posjetim svakih nekoliko mogla koristiti i planinarima u Crnoj naravno, zbog uživanja tokom spusta. tima iz budžeta jedne države za Plani- lijskim Alpima i koji je način njihove gorski svijet što više autentičnim, u skla- godina, počeo sam je posjećivati još kao Gori. Takođe, imamo mnogo iskustva narski savez te zemlje bila veća? Kako finansijske samoodrživosti? du sa načelima održivog razvoja, da u Turni biciklizam ima iznenađujuće student, na kratko sam se zaustavio i lje- kod gradnje osiguranih planinskih staza je to realizovano u Sloveniji, u kojoj su želji za napretkom ne pristanete na često mnogo zajedničkog sa turnim skijanjem. tos na putu iz Srbije. Sa ženom sam na- U Sloveniji gradnja staza i domova ima i puteva, kod prenošenja tih znanja već finansijska izdvajanja iz budžeta dr- bezobziran pritisak kapitala koji je često Dodir sa prirodom, efikasan uspon po mjeravao da prespavamo na Štavni, jer dugu tradiciju, Slovensko planinsko sarađujemo sa planinarima u Hrvatskoj žave za Planinarski savez znatno veća posljedica samo kratkoročnih profitnih ne previše strmim putevima i stazama, smo žurili kući, međutim jutro je bilo društvo je prvi dom sagradilo u Bohinju u poređenju sa izdvajanjima u Crnoj savlađivanje većih razdaljina, užitak to- tako prelijepo, da nas je prosto nosilo daleke 1895. godine. Vlasnici planinskih Gori i ostalim zemljama u regionu? kom spusta. ka vrhu Kučkog Koma. Bio sam na Dur- domova su planinarska društva, koja Jože - postavljanje PZS ostvari otprilike trećinu prihoda iz mitoru, na Komovima, u Prokletijama, upravljaju njima direktno, ili ih daju u osiguranja u steni na Hanzovoj poti na Mislim da su prirodni uslovi za razvoj članarine, trećinu iz sopstvene djelat- a biciklom na Lovćenu, u dolini Ropo- najam. Kod njihovog održavanja je klju- Prisojnik, obje djelatnosti u Crnoj Gori izuzetni. nosti (izdavačka delatnost, obučavanje, jane, sa Štavne preko Trešnjevika i Bje- čan veliki doprinos dobrovoljnog rada, Julijske Alpe Za turno skijanje su potrebne velike vi- sponzorstva, itd...), dok trećinu ostvari lasice do Biogradskog jezera... I sigurno jer prihodi od ugostiteljske djelatnosti sinske razlike, sa prostranim padinama iz ostalih izvora (finansiranje vrhunskog ću opet doći, ako bude prilika i na turno u većini slučajeva jedva zadovoljavaju i puno snijega. Za turni biciklizam po- sporta od strane države, sredstva dobi- skijanje. tekuće poslovanje i materijalne troškove trebno je obilje šumskih i drugih puteva, jena na raspisima, itd...). Finansiranje osnovnog održavanja. To se naročito od- koji dostižu visoko u planine. Takođe, Crnogorske planine su prirodno veoma vrhunskog sporta, prije svega sportskog nosi na visokogorske planinarske domo- tamo gdje nema planinarskih domova, lijepe. Radi se o sličnom tipu gora kao penjanja i alpinizma, je uređeno na drve zbog kratke planinarske sezone. moguće je ljeti prenoćiti kod domaćina u Sloveniji: visoki vrhovi, šume, prostra- žavnom nivou od strane Fondacije za na pašnjačkim planinama. Svega toga ni pašnjaci i jezera. Ono što ih posebno U slučaju većih adaptacija, dozidavanja sport i Ministarstva za obrazovanje, nau- ima Crna Gora u izobilju. ku i sport. A kao što je već rečeno, nijesu odlikuje jeste njihova autentičnost, saču- ili novogradnji, društva skupljaju novac obezbijeđeni stalni izvori za održavanje vanost prirode, gostoljubivost domaćina putem priloga od članstva, sponzora, Za oboje potrebni su vodiči, agencije, planinske infrastrukture. Nešto sredsta- na pašnjačkim planinama. Kod vas do- opština i zaduživanjem. Kod energetske koji organizuju boravak i ishranu, preva za infrastrukturu dobijemo preko ras- lazim i zbog izvrsne hrane, dobrog vina, sanacije planinarskih domova u visoko- voz prtljaga i ostalo, naročito kada su pisa na Fondaciji za sport, koja se napaja kulturnih i etnografskih znamenitosti. gorju pomaže nam i Slovenačka vojska u pitanju strani posjetioci. I naravno, uglavnom preko dohodaka Lutrije Slo- To je okruženje po mojoj mjeri za akti- sa besplatnim helihopterskim prevozima promocija na internetu, mape i vodička venije, a težimo dobijanju stalnih izvora van odmor. opreme. literatura, informativni biroi. Kod kuće iz integralnog proračuna države. Da bi se lako snađem sam, dok su mi u Crnoj Činjenica je da je u Crnoj Gori plani- Koji bi bio Vaš savjet za unaprjeđenje podkrijepili naše zahtjeve, ove godine Gori barem neke od nabrojanih stvari narska infrastruktura, što se tiče iz- planinarske infrastrukture Nacional- smo naručili istraživanje o ekonomskim u svakom slučaju dobrodošle. Vjerujem gradnje planinarskih domova, bivaka nog parka Durmitor, kao podloge nje- i društvenim efektima planinarstva, koje da su ove dvije djelatnosti, naravno po- i osiguravanja planinarskih staza, tek gove još bolje afirmacije kao atraktivne je jasno potvrdilo opravdanost naših za- red planinarstva, prilika za crnogorski u fazi razvoja. Kao primer, u NP Dur- planinarske i turističke destinacije? Šta htjeva. turizam i takođe za razvoj planinarske mitor postoje samo dva planinarska treba da urade Planinarski savez Crne organizacije. Koje planine u Crnoj Gori su na Vas doma, i oba ne pružaju kompletnu i Gore, planinarska društva i Nacional-

6 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 7 MALA ŠKOLA PLANINARSTVA (6) Indirektne opasnosti su: padavine, vjetar, neko stablo ili stijenu. Za vrijeme kretanja pu visokog drveća, niske kratke pećine mrak, magla, gubljenje, trovanje biljkama lavine, koja prelazi preko nas, trebamo u ispod samog vrha, vodene tokove na povr- ili vodom... snijegu oko glave i grudnog koša pomo- šini kao i u ulaznim djelovima speleološ- ću ruku napraviti što više prostora. Nakon kih objekata. Opasnost je manja ako kod Eksponiranost terena – može dovesti, prestanka lavine odmah treba pristupiti sebe nemamo metalne pedmete i imamo naročito kod neiskusnih planinara, do ne- spašavanju onih koje je lavina zahvatila. na nogama gumene čizme. Povećan in- prijatnosti, poremećaja ravnoteže i straha, Svi gledaju đe je lavina zahvatila čovjeka, tenzitet električnog polja koji prouzrokuje koji mogu dovesti do uzbuđenosti, neraci- đe je nestao pod snijegom i đe se ta masa pojavu groma se može osjetiti kao metalni onalnog ponašanja i pada. U planinini se snijega zaustavila. To je linija traženja. ukus u ustima i po kostriješenju kose. često krećemo veoma strmim terenima. Zatrpani dobro čuje spasioce, a spasioci Što je teren strmiji to je veća opasnost od njega slabo ili nikako. Uvijek treba nasto- Temperaturni efekti - drastično odstupa- klizanja i eventualnog pada, naročito ako jati sam se izvući iz lavine. Uzroci smrti nje tempetarure okoline od normalne tje- je teren vlažan ili zaleđen. Zbog toga je u lavini su: gušenje, unutrašnje i vanjske lesne temperature nepovoljno se odražava potreban poseban oprez pri hodanju po tjelesne povrede, smrzavanje, pothlađiva- na ljude i njihove aktivnosti. Temperatura ovakvom terenu. Dok hodamo ne gleda- nje, iscrpljenost i obamrlost, potres moz- okoline rijetko je idealna, ali se odgovara- mo gore i dolje već pravo. Uvijek izbjega- ga, šok i dr. Ispitivanja su pokazala da u jućom odjećom i ishranom kompenzuje vamo stajanje na ivicama. mokrom snijegu čovjek izdrži 3-5 minuta, ovo odstupanje. Usled izlaganja niskim a u rastresitom sa dovoljno prostora ispred temperaturama (hipotermija) nastaju po- Odronjavanje i pad kamenja - usljed dej- usta i 1-2 sata. dhlađivanje (smrzavanje) i promrzavanje. stva kiše, vjetra i mraza planinske stijene Efekti izlaganja visokim temperaturama su često krušljive i nestabilne. Nepažljivim Urušavanje i klizanje tla - usljed težine (hipertermija) su toplotni udar, opekotine kretanjem po ovakvom terenu možemo penjača na nekim terenima može doći do i oparotine. pokrenuti odrone kamenja koji mogu gravitacionog kretanja podloge. Podloga ugroziti naš i živote ostalih ljudi iz grupe. je sklona klizanju ili urušavanju usled ne- Svjetlosni efekti - dugotrajan boravak i Krušljive stijene treba izbjegavati. Ukoliko dovoljne stabilnosti ili čvrstoće da izdrži kretanje po terenu prektivenom snijegom obrušimo kamen treba vikati „kamen“! opterećenje nastalo kretanjem pojedinca ili po stjenovitoj podlozi, može dovesti do Kamene odrone ponekad mogu izazvati i ili grupe. Nekad naizgled čvrsta podloga pojave sunčanog sljepila. Do ove pojave divlje životinje. zna popuštiti, usljed povećanog opterece- dolazi usljed odstupanja nivoa osvjetljaja nja, ukoliko je ispod nje prazan prostor. ili svjetlosnog spektra od normalnog ni- Lavine – predstavljaju najveću opasnost Posebnu opasnost predstavljaju sniježne voa svijetla na koji je naše oko naviknuto. u planini i najčešći uzrok nesreća tokom strehe, glečerske pukotine, nestabilni si- Ono nastaje usljed agresije ultraljubiča- zimske sezone. Lavine nastaju kretanjem pari i naslage leda. stog zračenja na rožnjaču i mrežnjaču oka. oslobođene sniježne mase pod uticajem Ispoljava se 6 do 8 sati poslije izlaganja gravitacije, koja je prethodno dovedena do Napad životinja - čovjek nije prirod- svjetlosnom efektu. Prilikom kretanja Opasnosti u planini granice klizanja. Sniježnu masu oslobađa ni plijen, već prijetnja za životinje i one po planinskim tereninima neophodno je neki mehanički uticaj, a najčešće vibracije uglavnom napadaju iz straha i nemoguć- imati nočari sa zaštitom od UV zračenja. vazduha ili tla. Često lavinu prouzrokuju Piše: Prof. dr Dragan Bulatović nosti da pobjegnu. Ukoliko čovjek pore- Nagli prelazak iz tamnog prostora u inten- ljudi, nekad životinje ili intenzivni zvuko- meti životni ritam i prostorni integritet zivno osvijetljeni, može dovesti do pojave vi. Postoje četiri vrste lavina: životinja, one ga doživljavaju kao prijet- privremenog sljepila, koje može biti veo- rilikom boravka u planinama, po- prije svega odnosi na svijest o postojanju raditi na predupređenju i otklanjanju opa- nju. Krupne životinje kao što su međed, ma bolno. Privremeno sljepilo, isto tako, • lavine rastresitog suvog snijega vuk i divlja svinja napadaju čovjeka samo može nastupiti i prilikom prelaska iz svi- red svih naših znanja i vještina, opasnosti, pribranost, zdrav razum i sa- snosti.. • lavine rastresitog mokrog snijega često smo izloženi nepredvidivim mouvjerenost, kao i na posjedovanje sna- ukoliko se osjete ugroženim. Treba se ču- jetlog u slabo osvijetljeni prostor, što nije Sve opasnosti u planini se mogu podijeliti • lavine zbijenog suvog snijega vati zmija otrovnica, jer mogu biti i smr- bolno, ali nosi rizik od trenutnog gubitka situacijama iz kojih vrebaju mnoge, kondicije, neophodne opreme, hrane i • lavine zbijenog mokrog snijega Pgobrojne opasnosti. Već kada se zaputimo odjeće. Moramo imati na umu: vrhove ne u dvije grupe: tonosne. Pčele i ose takođe mogu smrtno orijentacije ili ravnoteže. u planinu, mi se svjesno odričemo komfo- osvajamo, već se na njih uzdižemo! Ov- izujedati čovjeka. Škorpioni i pauci nijesu • objektivne i Prije uspona moramo procijeniti postoji ra i sigurnosti urbanog života i upuštamo dje mislimo kako na fizičko tako i na du- agresivni, ali njihovi ujedi znaju biti neu- Padavine – kiša ili snijeg dramatično mi- • subjektivne opasnosti li opasnost od lavine. Postojanje ove opa- jenjaju uslove boravka i penjanja, iako se u neku vrstu avanture. Opasnosti su u hovno uzdizanje. Pravi planinar poštuje i snosti zavisi najviše od tri sljedeća ele- godni i opasni. Planinari alergični na ujed insekata moraju obratiti posebnu pažnju. nas ne ugrožavaju direktno, ipak značajno planini stalno prisutne i to ne treba da nas uvažava planinu, u svakom trenutku zna OBJEKTIVNE OPASNOSTI menta: vrijeme, snijeg i nagib terena. La- plaši, naprotiv, na taj način izazov postaje šta je i koliko opasno, te kako da određene Psi čuvari u selima i katunima takođe povećavaju rizik u penjanju, traženju puta, vinozne terene treba prelaziti rano izjutra bivakovanju. veći. Opasnosti mogu nastati kao poslje- opasnosti izbjegne ili ih svede na prihvat- Objektivne opasnosti su rezultat prirod- ili noću, koso prema dolje, organizovano s mogu biti prijetnja za planinare. Osnovna prepreporuka je kretati se oprezno, daju- dica prirodnih sila ili naših grešaka i loših ljivu mjeru. U tom slučaju planinarstvo nih sila i procesa koji nastaju u prirodi i razmakom od najmanje 50 metara između Vjetar – doprinosi brzom pothlađivanju ći vremena životinjama da se uklone sa procjena. Opasnosti u planini su, uostalom obuvata sportske aktivnosti sa kontrolisa- na njih ne možemo uticati. Ove opasnosti penjača ili skijaša. Lavinozne padine se organizma. Jak vjetar komplikuje mani- puta, i izbegavati mjesta kao što su pojila i kao u bilo kom drugom okruženju, u naj- nim rizikom. su promjenljive i uvijek prisutne. Protiv priječe ukoliko je to neophodno pri vrhu, pulaciju užetom, čujnost partnera, pa i hranilišta za stoku. Najčešci uzrok napada većoj mjeri predvidive, te je najbolje nositi prirodnih sila se teško možemo boriti, ali nikako pri dnu. Svi članovi grupe gaze u ravnotežu. se sa njima dobrom procjenom, znanjem Protiv opasnosti se možemo boriti na dva ih možemo predviđeti, prepoznati i izbje- iste stope, na taj način dio sniježnog pokri- životinja na planinare je neoprezno i brzo i vještinama. Većinu vještina koje su nam načina: preventivno i reaktivno. Preventi- gavati tj. minimizirati mogućnosti da pot- vača ostaje nepresiječen, što smanjuje opa- kretanje. Magla i noć – u panini mogu biti jako ne- potrebne učimo tokom boravka u planini va je najbolji način, a to znači da ne dozvo- panemo pod njihovo dejstvo. Objektivne prijatni, jer dovode do dezorijentacije, po- snost od pucanja lavine. Preko lavinoznih Udar groma - električno pražnjenje, to- i na taj način stičemo iskustvo i povećava- limo sebi da dođemo u opasnu situaciju. opasnosti možemo podijeliti na: terena uvijek treba nositi lavinoznuo uže, thlađivanja organizma i gubljenja. mo sposobnosti da se nosimo sa nepovolj- U slučaju da se nađemo u opasnoj situaciji kom nevremena, izmedu zemlje i oblaka koje se pri prelasku kritičnih terena vadi je neizbježno na planinskim vrhovima, pa nim uslovima u planinskom okruženju, sa onda moramo znati pravu reakciju kako • direktne iz džepa i vuče za sobom. Pomoću njega Trovanje biljkama ili vodom – ne smije- nevremenom, strahom, mrakom i sličnim da izbjegnemo ili minimiziramo negativne • indirektne je udar groma česta pojava u planinskim mo jesti gljive ili bilo koje druge plodove lakše je pronaći zatrpanog u lavini, jer je predjelima. Zato treba izbjegavati kretanje opasnostima. Stalnim učenjem i sticanjem posljedice. velika vjerovatnoća da će neki njegov dio u planini ukoliko nijesmo sigurni šta su. Direktne opasnosti su: eksponiranost te- po takvim predjelima tokom nepovoljnih novih znanja, vještina i iskustva rizici u ostati na površini. U novije vrijeme kori- Naše su planine uglavnom čiste, pa su pre- Sigurnost i uspjeh u ostvarivanju ciljeva ci- rena, odronjavanje i pad kamenja, lavine, vremenskih uslova. U slučaju da se ipak planinama se mogu svesti na podnošljivu ste se i elektronski čipovi za pozicioniranje ma tome i vode sa potoka i izvora uglav- jele grupe zavisi od organizacije i vođstva. urušavanje i klizanje tla, napad životinja, nađemo u takvoj situaciji, neophodno je i prihvatljivu mjeru. tzv. biperi. U slučaju da nas zahvati lavi- nom pitke. Međutim, u mnogim dijelo- Razviti sposobnosti za organizovanje i vo- udar groma, temperaturni i svjetlosni hitno potražiti zaklon od udara groma. na, trebamo pokušati pokretima plivanja, vima svijeta to nije slučaj pa treba imati đenje grupe znači obezbijediti sigurnost efekti. Treba izbjegavati: ispupčene oblike reljefa, Najvažnija stvar pri odlasku u planine je dokopati se njenog kraja, uhvatiti se za tablete ili filtere za prečišćavanje vode. dobra psiho-fizička pripremljenost. To se cijele grupe tj. preventivno i reaktivno grebene, jaruge, usamljeno drveće ili gru-

8 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 9 Masiv Durmitora u jesen NAŠE PLANINE sa vrha Bandijerne

Crno jezero u jesen sa Malog međeda

Durmitor. Jezera „Gorske oči“ prosuta su sa obližnjim Savinim kukom (2313 m) na KANJON RIJEKE TARE - dolinama, dolovima, šumama i visorav- jugoistoku, ogleda u jezeru. Ovaj prizor “EVROPSKI KOLORADO” DURMITOR nima Durmitora poput dragog kamenja. ujedno predstavlja najpoznatiju razgledni- U njima se ogledaju njegovi visoki i im- cu sa Durmitora. Poslije Plavskog jezera, Masiv Durmitora okružen je sa svih stra- presivni vrhovi. Neka jezera okružena su Crno jezero predstavlja po površini najve- na dubokim i impresivnim rječnim ka- četinarskim šumama, neka listopadnim, će planinsko jezero u Crnoj Gori. Ujedno, njonima: Tare, Pive, Sušice, Komarnice i druga okružuju travnate visoravni, dok se Crno jezero je i najljepše glacijalno jezero Drage. Svaki od njih odlikuje se jedinstve- Gorostas koji nebo drži nom ljepotom, ali se dva posebno ističu: ostala nalaze ispod strmih sipara stjeno- Crne Gore. vitih vrhova koji ih okružuju. Kod jednog kanjon Tare i kanjon Pive. Kanjon Tare “Savlađivao sam posljednje metre uspona iz Levertare do Pirlitora. Odjednom, vizija s kojom dijela jezera izražen je proces atrofikacije VELIKO ŠKRČKO JEZERO predstavlja jedan od najljepših evropskih sam živio već godinu dana, postala je stvarnost. Durmitor je bio predamnom! Da sam bio tj. izumiranja, što znači da vremenom do- i svjetskih kanjona. Poznat kao “evrop- bijaju izgled bare. Neka jezera tokom ljeta Veliko škrčko jezero predstavlja jedno ski Kolorado”, dužine 94 km i dubine do pjesnik, svakako bih, inspirisan prizorom, sročio kitnjaste strofe. Nijesam raspolagao ni foto- u cjelosti ili djelimično presuše, pa za so- od dva najljepša jezera na Durmitoru. Za 1.300m, predstavlja jedinstvenu prirodnu aparatom da bi od ovog susreta ostala crnobijela kartica. Ali, on je to sam učinio. Durmitor. bom ostavljaju suvo dno ili malu baru. Od razliku od Crnog jezera, koje je locirano atrakciju Nacionalnog parka Durmitor i svih durmitorskih jezera, dva se naročito izvan masiva Durmitora, i koje je svakom cijele Crne Gore. Kanjon počinje u suže- Oštrim dlijetom izvajao je sebi mjesto u meni, ne u kutu već u centru. Postao je nezaboravan, izdvajaju po svojoj izuzetnoj ljepoti – Crno posjetiocu i turisti lako pristupačno rav- nju kod Crnih Poda, na dodiru masiva Si- nezaobilazan. Od tada drugujem s Durmitorom, doživljavajući i sve više oktrivajući njegovu jezero i Veliko škrčko jezero, koja su zaštit- nim asfaltnim putem iz grada Žabljaka, njajevine i Premćanske planine, a završava ni znak autentične i prepoznatljive ljepote Veliko škrčko jezero, smješteno unutar sa sa prodorom Tare pod Zlatnim Borom surovu ljepotu.” Durmitora. planinskog masiva Durmitora, teže je do- i ulaskom u Ščepan Polje, prije nego što se stupno prolaznicima i posjetiocima. Da bi udruži sa rijekom Pivom formirajući rije- Branislav Cerović, tokom svog prvog susreta sa Durmitorom 1932. godine CRNO JEZERO se do njega stiglo potrebno je popeti se do ku Drinu. Kanjon Tare je sa lijeve strane nekog od planinskih prevoja koji okružuju usiječen između Sinjajevine i Durmitora, a Gotovo svaki posjetilac Durmitora, tokom Škrku, i preko njega spustiti se do jezera. sa desne između Ljubišnje i Zlatnog Bora. Tekst i fotografije: mr Vlado Vujisić svoje prve posjete ovoj planini, sa uzbuđe- Veliko škrčko jezero nalazi se na najnižem Prosječna dubina kanjona je 1100 m, svo- njem i ushićenjem prvo krene da vidi na- dnu cirka Škrke. Okruženo je krečnjačkim ju najveću dubinu od 1300 m dostiže is- daleko čuveno durmitorsko „gorsko oko“, glavicama i morenskim materijalom, aku- pod sela Tepca između Štuoca (2104 m) i DOLINE DURMITORA Savinog kuka. Doline Urdeni do i Mliječ- pada duboko usječena u centralni masiv veličanstveno i prelijepo Crno jezero. Crno muliranom kao bedem visine 10 do 15 m. Obzira (1868 m). Veći dio kanjona spada ni do spajaju Dobri do sa jezerom Zeleni planine, nadovezujući se na kanjon Sušice. jezero predstavlja najljepše gorsko jezero Morenski materijal sastavljen je od sivog u područje prašume. Kanjon je dostupan Durmitor, u narodu poznat i kao “Soa vir i prevojem Samar. Međutim, za svoju Lednička jezera Veliko i Malo škrčko jeze- na Durmitoru, kao i na čitavom Balkan- i žućkastog pješčara, koji potiču sa Šare- na samo nekoliko mjesta, gdje je moguće nebeska” (podupirač neba), najljepša je najljepšu dolinu, Durmitor je posvetio ro razdvaja 50 metara visok i 400 m širok skom poluostrvu. Durmitor ne bi bio Dur- nih pasova, kao i od bjeličastog krečnjaka spustiti se do rijeke. Čuveni Tara Rafting planinska cjelina u Crnoj Gori, a i šire. posebno mjesto. Pod svojim najvišim vr- plato, na kome se nalazi Planinarski dom mitor, kada ne bi imao Crno jezero. Ovaj sa stijene Soe tj. Bobotovog kuka. Veliko najbolji je način da se osjeti ljepota rijeke Centralni masiv Durmitora, posmatran hovima i stijenama ukrasio ju je sa dva Škrka, gdje postoje i dva izvora vode. nesvakidašnji dragulj prirode, jedan je od škrčko jezero, koje je Jovan Cvijić ozna- i veličanstvenost njenog dubokog kanjo- iz Žabljaka, isprepleten je sa nekoliko prelijepa gorska jezera. To je Škrka – do- najpoznatijih i najprepoznatljivijih zaštit- čio i nazivom Zeleno jezero, nalazi se na na. Najzanimljiviji dio raftinga je na dio- prelijepih dolina, duboko usječenim u lina Škrčkih jezera, koja predstavlja samo PRELIJEPA JEZERA – “GORSKE OČI” nih znakova nacionalnog parka Durmitor. 1.686 metara nadmorske visine. Sa sjevera nici Brštanovica-Šćepan Polje, na kojoj su njega. Sa lijeva na desno nižu se Velika srce Durmitora, njegov najljepši kutak. Boja vode jezera varira od tirkizno plave okružuju ga sipari i stijene Soe nebeske, Ono što Durmitor izdvaja u odnosu na 33 atraktivna brzaka. Najljepši pogled na kalica, Lokvice, Ališnica i Međedi do, dok Okružuju je najviši vrhovi: Bobotov kuk, do smaragdno zelene. Gledano iz ptičje sastavljene od Bezimenog vrha i Boboto- dubinu kanjona je sa vidikovca Ćurevac se Pošćenska dolina, Dobri do i Todorov Bezimeni vrh, Đevojka, Planinica i Suvi ostale planine Crne Gore i regiona jesu perspektive sa Malog međeda (2223 m), vog kuka, kao i Đevojke na sjeveroistoku, njegova brojna slikovita jezera, poznata (1626 m), 1100 iznad rijeke. Od Žabljaka do nalaze u jugoistočnom i južnom dije- klek na sjeveru, Prutaš i Gruda na jugu, Crno jezero ima oblik broja 8, kojeg čine sa juga je okružuju Prutaš i Gruda, na isto- je udaljen 8 km asfaltnim putem. Takođe, lu masiva. Na oko 2000m se nalazi Valo- Šareni pasovi na istoku. Nalazi se ispod i kao „Gorske oči“. Ima ih čak 18. Dur- veće sjeveroistočno Veliko jezero i manje ku Šareni pasovi tj. Štit, na sjeverozapadu mitorska jezera su glečerskog porijekla. zaštitni znak kanjona Tare predstavlja i viti do, a malo ispod njega i Biljegov do. najviše i najimpresivnije stijene Durmi- jugozadno Malo jezero, međusobno pove- Planinica i Suvi klek, a na zapadu izlaz ka monumentalni 164 m visoki most “Đur- Dolina Surutka nalazi se u jugoistočnom tora, poznate kao Soa nebeska, visoke oko Nastala su kao posljedica djelovanja moć- zani vodenim prolazom zvanim Osredak. kanjonu Sušice. nih lednika. Jezera i danas predstavljaju đevića Tara”, koji povezuje Pljevlja sa Ža- dijelu ispod istočne strane masiva Zupci, 800 metara, koju čine vrhovi Bobotov kuk, Iznad jezera u pravcu juga uzdiže se goro- bljakom. a dolina Korita između masiva Šljemena i Bezimeni vrh i Đevojka. Dolina je sa zajedno od osnovnih karakteristika planine stasni vrh Međed (2287 m), koji se zajedno

10 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 11 Bezimeni vrh iz doline Bobotov kuk sa Gornje Ališnice TURA NA VRH Bezimenog vrha

dominira iznad prelijepe doline Ališnice Na uspon krećemo sa obale Crnog jezera tuna u Lokvicama nastavljamo uspon sta- obodom Valovitog dola ka podnožju vrha. Bezimeni vrh 2487 m, NP Durmitor (Gornja Ališnica) i jednog od najviših i (1416 mnv), krećući se njegovom desnom zom koja ubrzo izlazi na sipare u podnožju Prošavši šaroliki teren od stijenja, rastinja najljepših prevoja na Durmitoru – Velike stranom, odakle nas staza za 10 minuta Čvorovog Bogaza. Na početku sipara, is- kleka i manjih travnatih djelova, ulazimo u Struge (2274 m), koja Bezimeni vrh raz- dovodi kroz šumu do idiličnog mjesta i pod stijena u jaruzi, 15 m ispod staze, na- krševiti predio podnožja Bezimenog vrha dvaja od masiva Rbatine (2401 m) na nje- vodenice Jakšića Mlina pored Mlinskog lazi se izvor vode koji nikada ne presušuje. u Valovitom dola. Desno od nas je prevoj govoj sjevernoj strani, kao i Valoviti do od potoka, na oko 300 metara od njegovog Staza dalje ide južnim padinama Čvorovog Velika struga 2274 m, a desno iza nas Veli- Ališnice. Iz Ališnice Bezimeni vrh podsje- ulivanja u Crno jezero. Prešavši mostom Bogaza, uspinjući se predjelom zvanim ka rbatina 2401 m. Sjeverna stjenovita stra- Misteriozni susjed ća na prelijepe i impresivne vrhove Alpa. preko potoka uspinjemo se kroz visoku Prla oko 210 m naviše prema prevoju 1965 na Bezimenog vrha je ispred nas. Pratimo U masivu Durmitora gotovo da ne postoji četinarsku šumu, a zatim prolazeći kroz m između Čvorovog Bogaza i Zelenih Pa- markaciju i krećući se pažljivo po rastresi- tako vitko izvajana forma nekog vrha, kao najviši šumski pojas od bukovih stabala sova, gde počinje Biljegov do, džinovski tom terenu od sipara i razasutog kamenja, što je Bezimeni vrh iz doline Gornje Ališ- stižemo na prag Inđinih dolova, lociranih cirk koji se sunovraćuje prema Lokvica- dolazimo do stijena sa desne strane, uz koje Bobotovog kuka nice. Na svojoj zapadnoj strani, Bezimeni između Međeda i Starog katuna. Dočeku- ma, prečnika 600-700m u srednjem dijelu se držeći polako uspinjemo prateći marka- vrh je grebenom povezan sa vrhom Pla- je nas stub sa orijentacionim tablama koji i više od 1000m u gornjem dijelu. Biljegov ciju. Nakon 30 minuta uspona od podnožja ninica, koji predstavlja jedan od najboljih pokazuje račvanje staza ka Brojištima, Lo- do predstavlja lednički međusprat izme- iz Valovitog dola, skrećemo desno iza sti- Bezimeni vrh - drugi najviši, a ipak najteži vidikovaca na najviše vrhove Durmitora kvicama, Biljegovom dolu i Bobotovom đu cirka Lokvica i najvišeg cirka Durmi- jena i prošavši stjenoviti kuloar stižemo na vrh Durmitora i duboku ledničku dolinu Škrčkih jezera, kuku, a desno strmo naviše pored ploča ka tora – Valovitog dola. Ovde nailazimo na znatno lakši teren, kojim za desetak minuta dok ga istočni greben povezuje sa Boboto- Starom katunu, Koritima, Ledenoj pećini stub sa orijentacionim tablama, i to desno izlazimo na vršno tjeme Bezimenog vrha. vim kukom. i Bobotovom kuku. Odavde nastavljamo ka Ledenoj pećini (45 min), pravo za Bo- Ovdje nas dočekuje prostrana široka liva- Tekst i fotografije: Mr Vlado Vujisić uspon ka Bezimenom vrhu preko Lokvi- botov kuk (2.30 h) i Bezimeni vrh (2 h), i da, koja se nalazi malo niže od najviše kote TURA USPONA ca. Nakon prelaska dvije glavice i klanca lijevo za Minin Bogaz (1.30 h). Uspevši se vrha. Odavde uskoro izlazimo i na sam vrh ezimeni vrh drugi je najviši vrh na Zbog nezgodnog terena i pristupa vrhu sa među njima spuštamo se u Male Lokvice, kroz Biljegov do izlazimo na prag Valovi- Bezimenog vrha, gdje nas dočekuje natpis Durmitoru. Zajedno sa Boboto- njegovih padina, koje čine sipari i rasuto Bezimeni vrh (2487 m) čije se pitomo dno nalazi između stjenovi- tog Dola i njegov dugački stjenoviti bedem Bezimeni vrh na stijeni. vim kukom (2523 m) i Đevojkom kamenje, Bezimeni vrh predstavlja najteži Ishodište: Crno jezero (1416 m) tih padina Međeda sa lijeve tj. istočne stra- koji dopire do Mininog Bogaza sa jedne i (2440 m), Bezimeni vrh čini naj- vrh Durmitora za uspon, što je razlog nje- Visinska razlika: 1071 m ne, obraslih klekom, i strmih sipara Čvo- Rbatine sa druge strane, i čiji djelovi nose Sav uloženi napor tokom uspona nagrađu- Bvišu i najimpresivniju stijenu u masivu gove rjeđe posjećenosti. Uspon: 5:15 h rovog Bogaza sa desne tj. zapadne strane. nazive Sagorele ploče, Zeleni pasovi i Bije- je velelepni pogled sa vrha. Prije svega, dah Durmitora, zvanu „Soa nebeska“ (podupi- Silazak: 4:30 h (pravcem uspona) Prošavši sredinom udoline uspinjemo se le obručine. Ova moćna stjenovita barijera oduzima impresivan prizor južne stijene rač neba) i ujedno njen najzapadniji vrh. Ovaj vrh svojom visinom i impresivnošću Ukupno: 9:45 na plato koji poput šireg prevoja razdva- razdvaja Biljegov do, Lokvice i Suvo lice, Bobotovog kuka, koja se sunovraćuje 800 Bezimeni vrh nalazi se u jugozapadnom dominira iznad tri doline Durmitora – do- ja Male od Velikih Lokvica. Na platou se dok se prema Valovitom Dolu spušta ne- metara u duboku dolinu Škrčkih jezera. dijelu centralnog masiva Durmitora, gdje line Škrčkih jezera, Valovitog dola i doline Bezimenom vrhu pristupa se iz Žabljaka Desno od Bobotovog kuka ređaju se Đe- i sa Crnog jezera uglavnom iz dva smje- nalaze tri pastirske kolibe. Jedna od njih je koliko desetina metara. Nastavljamo sta- su grupisani njegovi najviši vrhovi. Bezi- Ališnice. Bezimeni vrh ima tri lica, južno, prilagođena za sklonište i ima samo drveni zom i nakon 200 m stižemo do raskrsni- vojka 2440 m, Šareni pasovi 2248 m, kao i meni vrh je dobio svoje ime 30-ih godina sjeverno i sjeverozapadno. Južna strana ra, preko doline Lokvice kroz Biljegov i prelijepa Škrčka jezera ispod Prutaša 2393 Valoviti do, i iz doline Ališnice preko pre- ležaj za 8 osoba. Oko skloništa je pogodan ce markiranih staza (2080 m) za Bobotov prošlog vijeka, kada ga je tako nazvao dr sa svojom stijenom i siparima dominira prostor za planinarsko logorovanje. Druga kuk i Bezimeni vrh. Markacija nas odavde m i Grude 2303 m, dok lijevo od njega iza Branimir Gušić, planinarski entuzijasta i iznad 800 m duboke doline Škrčkih jeze- voja Velika Struga. Prvi smjer je u cjelosti prostranog Valovitog dola vidimo cijelu markiran, dok je mali dio drugog pristu- koliba se takođe koristi za sklonište. Ovdje vodi u pravcu Bezimenog vrha, koji je de- ljekar, kasnije akademik, recenzent i ko- ra, preciznije iznad Velikog škrčkog jezera srećemo stub sa orijentacionim tablama i sno od Bobotovog kuka, spojen grebenom panoramu svih najpoznatijih vrhova masi- autor prvog Cerovićevog vodiča po Dur- (1686 m), dok se njegova sjeverna strana, pa (od Gornje Ališnice do Velike Struge) va Durmitora. Zasigurno, Bezimeni vrh je nemarkiran. Odlučili smo se za uspon na raskrsnicu markiranih staza za Bobotov sa njim. Oba vrha zajednički dominiraju mitoru, tokom svog uspona na ovaj vrh. povezana sa Bobotovim kukom propinje kuk, Bezimeni vrh i Ledenu pećinu preko iznad Valovitog dola svojim sjevernim sti- vrh koji nudi najsveobuhvatniji i najimpre- Bezimeni vrh ima karakter misterioznog iznad krševite udoline Valoviti do (2027 Bezimeni vrh sa Crnog jezera preko doline sivniji pogled na cijeli masiv Durmitora, Lokvice i Biljegovog i Valovitog dola. Biljegovog dola. Da bi došli do Lokvica od jenama. Nastavljamo kretanje udesno pra- vrha, koji je u sjenci svog susjeda, najvi- m). Najzad, njegova sjeverozapadna, Mlinskog potoka treba oko 2 sata. Od ka- teći markaciju za Bezimeni vrh, krećući se a prije svega na neopisiv prizor obližnjeg šeg vrha Durmitora - Bobotovog kuka. ujedno i najimpresivnija strana moćno Bobotovog kuka.

12 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 13 Na ekspediciju su se zaputili 6. jula. Tri i PLANINARSKI SVIJET po dana su pješačili do baznog kampa na Latok visini od 4600 m ispod sjevernog lica La- toka 1. “To je jedno od najnepovoljnijih mjesta na kojima sam ikada napravio ba- Predstavljamo: Uspon na Latok 1, 7145m zni kamp, ali smo uspjeli da ga sredimo za koliko-toliko ugodan boravak”, naglasio je Česen u jednom intervjuu nakon povratka kući. Legendarna stijena Uprkos drugim timovima koji su stigli sa istim ciljem, trojac se skoncentrisao na svoj plan i pripremio svoju taktiku za uspon. Iskoristili su duži period dobrog vremena i izveli dva aklimatizaciona uspona Karakoruma na sjevernoj strani Choktoi glečera. Prove- li su jednu noć ispod samog vrha Baithna Kabat (6290 m). konačno ispenjana Ubrzo su se vremenske prilike pogorša- le usljed kojih je ruski penjač Gukov bio zarobljen šest dana u stijeni nakon što je kako bi smanjili rizik uticaja visokih tem- Kao što to obično biva, javila su se i prva njegov partner Glazunov stradao. Slove- peratura. Kasno popodne, 9. avgusta našli osporavanja pa i rasprave da li se ovaj us- načko-britanski trojac je bio prinuđen da su se na vrhu Latok 1, petog dana od po- pon može smatrati “prvim usponom na Slovenačko-britanski trojac izveo prvi uspon preko sjeverne stijene čeka. Početkom avgusta stigle su prognoze laska iz baznog kampa. “Nije bilo osjećaja Latok 1 sjevernom stijenom”. nakon više od 30 neuspješnih pokušaja koje su najavljivale duži period stabilnog pobjede niti proslave. Znali smo da smo vremena. Strpljivo su sačekali nekoliko na pola puta a naš pravi cilj je bio lednik Penjači su, naravno, odmah po povratku dana da se akumulirani snijeg stabilizuje 2400 m ispod naših stopala”, opisao je Če- sve razjasnili , ucrtali smjer i ostavili pe- i petog avgusta u ponoć su napustili bazni sen trenutak na vrhu. “U silasku nije bilo njačku javnost da izvodi zaključke, svako kamp i započeli penjanje sa glečera, desno lako održati koncentraciju na visokom ni- po svojim kriterijumima “formiranim” u od vertikalne stijene. Česen je, kasnije, dao vou jer smo bili jako umorni a i jeli smo dokonim analizama svojih ugodnih kuć- neke pojedinosti o uslovima penjanja. U mnogo manje nego prethodnih dana”. Na- no-internetskih uslova... najkraćem, sa rancima teškim oko 17 kg, kon što su uspješno i bez problema dotakli uslovi su se mijenjali sa visinom i u poje- ledenik ispod sjevernog lica, “ovog puta Livingstone je odmah, nakon što se doče- dinim dijelovima stijene imali su povoljne smo se zagrlili pobjednički i vrištali od pao svog facebook naloga objasnio: “Ka- uslove a u nekim su morali da se izbore sa sreće. Bilo je jako puno pozitivnih vibra- kva avantura! Vraćamo se u civilizaciju jako nestabilnim, gotovo očajnim miksom cija”, posvjedočio je vođa ekspedicije Aleš nakon što smo napravili prvi izlazak na Latok 1 sa sjeverne strane. Penjali smo se Piše: Milan Radović Ales Cesen u akciji stijene, leda i snijega. Držali su se planira- Česen. ne linije uspona koja je iz baznog kampa sjevernim licem do visine ¾ a onda se na- izgledala kao najlogičnija i pružala najviši Da li je sjeverna stijena u potpunosti dovezali na zapadni greben i južnom stra- savladana? nom izašli na vrh. “ lovenački alpinisti Aleš Česen sada južnom stranom 1979. godine a uči- a njegov partner Aleksandar Gukov ostao mogući nivo sigurnosti. “Potpuno smo bili svjesni da u slučaju najmanjih grešaka u (36) i Luka Stražar (29) i Britanac nili su to Japanci koje je predvodio Nao- zarobljen na toj visini narednih šest dana Monumentalni uspjeh Slovenaca i Bri- Dakle, nema nepoznanica niti može biti Tom Livingstone (27) popeli su ki Takado. Krajem sedamdesetih, tačnije sve dok ga nakon osam pokušaja u drama- procjeni ili postupcima, sjeverno lice La- različitih tumačenja u vezi ovog uspona. toka može biti smrtonosna zamka”. tanca je odjeknula u svjetskoj alpinistič- Latok 1 (7145m) u Karakorumu 1978. godine najbolji alpinisti toga vreme- tičnoj akciji nijesu uspjeli izvući spasioci koj javnosti odmah nakon što je Česenov Tri četvrtine uspona od 2400 metara vi- u Pakistanu, preko sjeverne stijena, Amerikanci Jim Donini, Michael Ken- uz angažovanja helikoptera Uspon i silazak je trajao 7 dana. Tokom klub objavio ovu vijest i prije nogo su se sinske razlike trojac je penjao u sjevernoj ne, devetog avgusta ove godine. Dva dana nedy, George i Jeff Lowe su pokušali prvi uspona napravili su četiri bivaka: na penjači spustili na sigurno. Strahovito sje- stijene i potom je, u skladu sa prvobitnim Skasnije, Alpski gorniški klub vođe ekspe- uspon sjevernom stijenom ali bezuspješ- Trojac je u trenutku nesreće bio u baznom planom, desno prešao na zapadni greben 5500m, 6000m, 6500m i 6800m. Zadnji verno lice Latoka 1 konačno je ispenjano, dicije Aleša Česena je obavijestio javnost no. U epskom, dvadesetšestodnevnom kampu, nakon odrađene aklimatizacije, bivak na 6800m nalazio se na južnoj strani javljali su svjetski alpinistički portali. Me- između Latoka 1 i 2 i potom južnom stra- da je trojac uspješno izvršio uspon i da su penjanju stigli su vrlo visoko. Do vrha je i pružio podršku drugom ruskom timu ispod kamene piramide vrha. Tokom us- đutim, u tom momentu nije baš bilo jasno nom se ispenjao na vrh. sišli u bazni kamp. Ovo je prvi uspješan ostalo 150 metara, prije nego se Jeff naglo koji je bio u bazi. “Naravno da smo bili pona vodili su računa o taktici penjanja kuda su alpinisti „provukli“ smjer, i da li uspon sjevernom stijenom Latoka 1 nakon razbolio od visinske bolesti i zamalo umro pogođeni mračnom situacijom”, izjavio je “Nećemo tvrditi da smo se popeli do vrha i najizloženije djelove su prolazili noću je sjeverna stijena u potpunosti savladana. 40 godina neuspješnih pokušaja. Trojac je i pošto su bili zahvaćeni lošim vremenom. kasnije Česen. “Nakon što je spašen Gu- sjevernom stranom. Uzbuđeni smo! Cijeli savladao smjer dužine 2400 m u okomitoj Desetinama godina sjeverno lice Latoka kov, čekali smo nekoliko dana da se vrije- sjeverni greben je tamo, ako ga neko želi”, stijeni čime su uradili nešto što nikome do je bilo destinacija najboljih alpinista. Pre- me stabilizuje ali i da smirimo naše umove pojasnio je Česen. sada nije pošlo za rukom. ko 30 ekspedicija je pokušavalo da izvede i povratimo motivaciju”... ovaj uspon. Nekoliko Slovenaca je, takođe, Da, svakako, ni jedna planina ili vrh ne- Karakorumski sedamhiljadaš Latok 1 je pokušavalo. Ali, niko nije stigao toliko vi- Od ideje do realizacije maju samo jednu liniju penjanja i svako decenijama izuzetno interesantan vrh za soko kao prvi penjači preko sjevernog lica. može da izabere svoj put, kao što su to uči- uspon zbog tehničke kompleksnosti i ne- Slovenci i Britanac su započeli svoje pri- nili Česen, Stražar i Livingstone i prvi se Jeff Lowe je u “Alpinistu” ovaj smjer na- preme za ovu ekspediciju godinu ranije. vjerovatne estetike. Zbog toga je bio san zvao “nedovršenim poslom poslednje ge- na svijetu popeli na ovaj spektakularni vrh najvećih alpinista ali je, sve do ovog us- Činjenica da je bilo toliko neuspješnih smjerom preko sjeverne, zastrašujuće sti- neracije”. Sjeverna stijena Latoka je dobila pokušaja bila je poseban izazov ali je i za- pona, ostao nedodirljiv preko sjevernog epitet “nemogući greben”. jene. Vjerovatno će neko, nekada, uspjeti zida. Međutim, svaka stijena, svaki smjer strašujuće djelovala. Upravo zbog ovoga da izvede i neku varijaciju koja će podra- i svaki vrh nađu svoje penjače, prije ili Ovogodišnji pokušaj uzeo žrtvu je planina privukla pažnju neustrašivom zumijevati uspon da samog vrha i tom po- kasnije. Latok je čekao decenijama da se trojcu pa su u jesen 2017. godine odlučili sljednjom četvrtinom po sjevernom licu, sjevernim licem neko domogne njegovog Prije dolaska slovenačko-britanskog troj- da planinu pogledaju izbliza. Prethodno, ali to je, za sada, u granicama fantazije... vrha. Slovenci u društvu Britanca, uspjeli ca, pod sjevernu stijenu Latoka je u julu Slovenci su, znajući da je ovakvo penjanje su da savladaju jedan od najtežih zidova u stigla još jedna ekipa. Na žalost, njihov najefikasnije u timu od tri člana, pozvali Aleš Česen, Luka Stražar i Tim Livingston Karakorumu. pokušaj je okončan tragično. Na visini od svog prijatelja Toma koji je sa entuzijaz- su ovim usponom zaslužili epitet najspek- 6200 m ruska ekspedicija je doživljela ne- mom prihvatio poziv. Strazar, Livingstone i Cesen po silasku sa vrha takularnijeg uspjeha na svjetskoj alpini- Vrh Latok je ispenjan prvi i jedini put do sreću u kojoj je poginuo Sergej Glazunov stičkoj sceni ove godine.

14 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 15 četnici modernog planinarstva u Crnoj Gori Stojan Cerović, Branislav Cerović i akademik Branimir Gušić. „Na ideju Stojana Cerovića građeni su planinarski domovi u Durmitoru. Brani- slav je 1935. godine započeo prva mar- kiranja staza i postavljanje prvih kutija i pečata na durmitorskim vrhovima, a 1938. sa akademikom Gušićem izdaje prvu brošuru o Durmitoru. Iza Brani- slava Cerovića je kapitalno djelo „Vodič kroz Durmitor“, koji je u tri izdanja pi- san na srpsko-hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Njegovo djelo su nekolika planinarska skloništa i detaljna planinarska karta koja je i danas primjer kvalitetnog edukativnog materijala“, kazao je Kovačević. Obilježeno 130 godina od pohoda Jovana Lauševića na Durmitor i održan 41. Direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore Elvir Klica kazao je da će predu- memorijalni pohod „General Danilo Jauković“ zeće kojim rukovodi sa zadovoljstvom prihvatiti sve aktivnosti ove vrste i da je važno da se kroz poštovanje pravila čuvaju vrijednosti ovog i drugih nacionalnih parkova. On je dalje naveo da se „Prvi Crnogorac koji je pohodio Durmi- durmitorska velikana, pokazali su veliki ovakvim manifestacijama najbolje pro- Crnogorci sa planinama tor, iz čisto planinarskih razloga, bio je ugled i poštovanje u svom profesional- movišu vrijednosti crnogorskih nacio- učitelj Jovan Laušević i o tome ostavio nom poslu, kao učitelj i general, ali ih nalnih parkova. „Na ovaj način šaljemo dragocjen zapis 1888.godine. On je svo- slava nije ponijela da zaborave na svoje poruku o značaju vrijednosti nacional- ju putopisnu reportažu „Na Durmitoru“ korijene i svoj Durmitor i prema njemu nih parkova, koje treba čuvati za današ- objavio u pet nastavaka u „Glasu Crno- iskažu veliko poštovanje i ljubav. Odra- sudbinski povezani nje i buduće generacije, i da je veoma gorca“, što ga čini pionirom planinar- stali su tegobnim gorštačkim životom, važno da svi građani naše zemlje čuvaju stva u Crnoj Gori, a nas obavezuje da se stvarali u vječnoj borbi čovjeka i priro- nacionalne parkove, poštuju unutrašnji Proslavljen je jubilej 130 godina od pohoda učitelja Jovana Lauševića na Durmitor, pa je tim njegovo ime i djelo nađe na zasluženom de, dobijali su životne bitke, skoro bez red u parkovima, u stvari poštuju pravila mjestu… Crnogorski planinari već 130 poraza, samo im je gorostasni Durmitor povodom na Velikoj previji, ispod najvišeg durmitorskog vrha Bobotovog kuka, otkrivena koja su nam ostavili učitelj Jovan Lauše- godina idu stazama Jovana Lauševića i prkosio. Za njegovo osvajanje je trebalo vić i general Danilo Jauković“, rekao je spomen-ploča tom pioniru crnogorskog planinarstva. Istovremeno je, uz učešće više stotina pla- kao znak zahvalnosti za klicu planinar- imati poštovanja, iskustva i velike lju- on. ninara iz zemlje i inostranstva, održan i 41.memorijalni pohod „General Danilo Jauković“. U stva koju je zasijao, danas smo na Veli- bavi, zato im je bio velika inspiracija“, koj previji, otkrili njegovu spomen-plo- kazala je direktorica TO Žabljak Vanja Na kraju skupa je prikazan dokumentar- slavu velikog jubileja na Žabljaku je održana Svečana akademija. ču, kao trajni spomen koji će podsjećati Krgović Šarović. ni film „Durmitor“ znamenitog hrvat- sadašnje i buduće generacije na pionirski skog akademika Branimira Gušića iz Na razvoj planinarstva u Crnoj Gori pohod učitelja Lauševića“, kazao je Bu- 1931. godine. latović. podsjetio je u svom izlaganju i neka- roslavu značajnog jubileja or- spomen-ploču generalu Danilu Jau- slavimo veliki jubilej, vjerujem da je dašnji predsjednik Planinarskog saveza Program je nadahnuto vodila Tatjana ganizovao je Planinarski savez koviću iznad Zelenog Vira, a zatim su ovo dobra prilika da se podsjetimo ve- „Jovan Laušević i Danilo Jauković, dva Mijo Kovačević. On je istakao da su za- Ivanović. Crne Gore zajedno sa Klubom prisustvovali otkrivanju spomen-ploče likih pregalačkih napora pionira našeg vojnih planinara „Kapetan“, pla- učitelju Lauševiću na Velikoj previji. U planinarstva i sjajnih rezultata koje su Pninarskim klubom „Durmitor“ i sport- nadahnutom i emotivnom obraćanju kasnije generacije crnogorskih planinara sko-rekreativnim društvima „Montene- predsjednik Planinarskog kluba „Dur- ostvarile hodajući njihovim stazama…“, gro tim“ i „Pivara Trebjesa“ , uz podršku mitor“ Zoran Vojinović, prisjetio se a zatim istakao „teško je naći u cijelom Ministarstva sporta, Ministarstva od- svojih planinarskih početaka i vremena svijetu primjer tolike sudbinske pove- brane, Opštine Žabljak i JP „Nacionalni prije 41 godinu kada je na pohodu is- zanosti jednog naroda i jedne države parkovi“. pod Bobotovog kuka srce izdalo jednog sa svojim planinama kao što je to slučaj velikog Durmitorca i planinara generala kod nas u Crnoj Gori. Zato crnogorski Organizatori su, po starom dobrom obi- Danila Jaukovića. Nakon toga predsjed- planinari promovišu i afirmišu crno- čaju, podigli kamp u Dobrom dolu, gdje nik Planinarskog saveza Crne Gore dr gorske planine, ali takođe baštine svoju je više od pedeset učesnika provelo noć Dragan Bulatović, pozdravio je prisutne tradiciju i slavnu istoriju, jer su to dvoje uz nezabilaznu logorsku vatru, pjesmu i planinare i otkrio spomen-ploču Jovanu u Crnoj Gori od iskona čvrsto i neraski- druženje. Lauševiću a iste večeri u sali SO Žabljak, divo skopčani“. održana je Svečana akademija. Na skupu Memorijalni pohod 41, „General Da- su pored planinara prisustvovali građani On je pojasnio da su planinarenje kao nilo Jauković“ izveden je 14. jula uspo- i veći broj rodbine Jovana Lauševića. aktivnost motivisani naučnim, sport- nom na najviši vrh Durmitora Bobotov skim i estetskim razlozima na našim kuk 2523 m. Na pohodu je učestvovalo Pozdravljajući prisutne, predsjednik planinama prvo započeli strani botani- više od 250 planinara iz Crne Gore, Sr- Planinarskog saveza Crne Gore prof. dr čari, geografi, kartografi i drugi, koji su bije, Bosne i Hercegovine, Norveške, Dragan Bulatović je kazao: „Danas je rezultate tih studija objavljivali uglav- Njemačke i SAD-a. Učesnici su obišli veliki dan za crnogorsko planinarstvo, nom u naučnim časopisima toga doba.

16 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 17 HRVATSKO-CRNOGORSKE PLANINARSKE VEZE Drugog festivalskog dana organizovani su usponi na prokletijske vrhove Po- Mala memoarska kronika padija, Talijanka i Volušnica, na kojima je uzelo učešća više od 300 planinarki i planinara, među kojima je bila i predsjednica opštine Gusinje Anela Čekić. Nakon zajedničkog ručka, učesnici fe- stivala su uživali u programu koji su priredili članovi KUD-a „Džafer Niko- čević“ iz Gusinja. Iste večeri je održana i promocija novog izdanja vodiča Pri- morska planinarska transverzala „Or- jen-Lovćen-Rumija“, kao i prezentacija novog modernog sajta Planinarskog saveza CG. Tokom večeri prisutne je za- bavljao poznati plavski muzičar Harun Purišić Haja. Treći festivalski dan bio je rezervisan za državno takmičenje u planinarskoj orjentaciji „Montenegro kup 2018“, kao i Uspješno organizovan Planinski festival za predavanje o planinarstvu za učenike OŠ „Džafer Nikočević“ koje je održao PROKLETIJE 2018. načelnik Komisije za planinarsku ori- K O M O V I jentaciju PSCG, Drago Vujović. Prvo mjesto u planinarskoj orijentaciji za se- niore osvojila je ekipa PK „Javorak“ iz i misterija južno od njih Promocija aktivnosti Nikšića, dok je drugoplasirana bila ekipa „Rosonero“ iz Gusinja. Prvo mjesto u ju- niorskoj konkurenciji ostvarila je ekipa PK „Cmiljače“ iz Bijelog Polja, drugo PK Saveza i ljepota „Javorak“, dok je treće mjesto pripalo PK (2487 m) 5. kolovoza 1955. godine i tada poluprazno planinsko đačko ljeto- „Berane“. Ostvarenim plasmanom nave- prenoćili pod vrhom u praznom katunu valište. Bila je večer i zamolimo preno- dene ekipe su se plasirale za prvenstvo Ljubanu da bismo se sjutradan uspeli na ćište. Nijesmo ga dobili jer nijesmo imali Balkana, koje će se krajem septembra vrh, ali smo na Ljubanu ostali zarobljeni propusnicu za granično područje pa smo održati u Makedoniji. tri dana zbog guste magle. Gušić je htio pred portom razapeli šator. Zapodjenuli Prokletija i dalje čekati, no ostalima je bilo dosta smo razgovor s jednom postarijom služ- Planinarski savez se ovom prilikom zapa smo ga nekako nagovorili na uzmak. benicom doma, koja je spomenula da je Izvor: www.pscg.me hvaljuje prijateljima i sponzorima bez Kad smo oko podne stigli na podnožje u iz sela Lijeva Rijeka, poznatog kao isho- kojih festival ne bi bilo moguće organi- Mateševo, Komovi su blistali u sunčevu dište crnogorskog plemena Vasojevića. laninarski savez Crne Gore, uz eko restorana „Pavićević“ a festival je zovati, a to su: Ministarstvo sporta, Mi- sjaju. Idućeg ljeta ipak smo uspjeli, bili podršku prijatelja i sponzora, otvorila predsjednica opštine Gusinje nistarstvo turizma i održivog razvoja, Piše: prof. dr Željko Poljak, Zagreb smo ne samo na vrhovima oba Koma, - Jedan Vasojević mi je rođak, priže- organizovao je od 1. do 3. juna Anela Čekić. Prisutnima su se, takođe, Crnogorski olimpijski komitet, JP Naci- Kučkom i Vasojevićkom, nego i na Ca- nio se mojoj obitelji – primijetim. 2018., u dolini Grebaje Planin- obratili predsjednik PSCG prof. dr Dra- onalni parkovi, Opština Gusinje, Opšti- rinama iza njih. - Kako mu je ime? – zapita ona. Pski festival „Prokletije 2018“. Na festiva- gan Bulatović, direktor NP „Prokletije“ na Plav, Lovćen osiguranje, Nacionalna ljepoti i skladu te planinske - Boško Zečević, direktor je tekstilne lu je uzelo učešće više stotina planinara Admir Lalić, generalni sekretar SUB- Turistička organizacija, LTO Pav, SRD ljepotice drugi su dovoljno Još dva događaja na Komovima. Zagre- tvornice u Krapini. iz Crne Gore i regiona i SAD. Cilj je da NOR-a i antifašista CG Dragan Mitov „Pivara Trebjesa“, Ekokatun „Pavićević“ pisali pa ovdje samo nekoliko bačka alpinistkinja Đurđa Sučević je kao - Đeco, pa to je moj sin! se na najbolji način prezentuje, promo- Đurović, doajen crnogorskog plani- Grebaje. anegdota. prva u navezu izvela 1956. tri prvenstve- više i afirmiše planinarska organizacija narstva Mijo Kovačević, te profesor sa O na uspona u Vasojevićkom Komu (smjer Ostali smo u Veruši kao gosti nekoliko i aktivnosti kojima se bavi, ali isto tako Ohajo Univerziteta iz SAD prof. dr De- Kada su intelektualci u Gornjem Poli- A u si. stijeni, smjer X u i. stijeni i d. stup dana. i opštine Plav i Gusinje, zajedno sa Na- nis Vili. mlju, uglavnom iz plemena Vasojevića, u z. stijeni). U istom Komu je 2002. po- A što je s druge strane Veruše? Na ze- cionalnim parkom „Prokletije“, njihove osnovali Udruženje naučnih, kulturnih i ginula Vera Vincek (1930. – 2002.), su- mljovidu čitamo: Surdup, Štitan, Smo- prirodne i kulturne vrijednosti, te još Prve festivalske večeri promovisan je javnih radnika Polimlja, tražili su da na- pruga Zagrepčanina Daniela Vinceka jan – sve sami dvotisućnjaci o kojima uvijek nedovoljno iskorišćeni turistički časopis Planinarskog saveza Crne Gore, pišem prilog za prvi broj njihovog časo- (1926. – ), koji se 1959. nastanio u Crnoj u planinarskoj literaturi nema ni retka. potencijali tog kraja. „Planinarske novine“, broj 6, koji izlazi pisa („Tokovi“, Ivangrad, 1971.). Tiskali Gori i stekao ugled istraživanjem crno- Eto prigode za istraživanje! Znatiželja dva puta godišnje, a o kojemu su govo- su moju malu povijesnu studiju „Prvi gorskih planina. Povodom njegova 80. i napor nagrađeni su pravim otkrićem: Festival koji predstavlja savremenu for- rili glavni i odgovorni urednik mr Dar- planinarski pisac u crnogorskoj literatu- rođendana objavljen je zbornik od pre- ledenjačkim Bukumirskim jezerom i ni- mu razmjene informacija i iskustava, te ko Brajušković i zamjenik urednika dr ri“, slično kao što sam opisao prvi plani- ko 200 stranica pod naslovom „Danijel zom predivnih kamenih vrhova Kučkih učesnicima pruža mogućnost sticanja Mirko Jakovljević. Nakon toga, poznati narski putopis u hrvatskoj književnosti Vincek“ (Podgorica, 2006.). novih znanja i vještina u oblasti plani- crnogorski alpinista Drago Vujović je (A. Ć.: Zora na Učki, Neven, 1852.). Ri- planina. Među njima Pasjak (2056 m) narstva, planinskog turizma i zaštite pla- prisutnima prezentirao Crnogorsku ek- ječ je o opisu uspona na Komove jednog Kad sam 1949. prvi put zavirio s durmi- strši i izaziva poput Matterhorna. Tom ninske prirode, u potpunosti je ispunio spediciju Everest 2010. O bogatsvu fau- Crnogorca 1841. godine, no možda je u torske visoravni, u dubinu kanjona Tare, slikom uresim naslovnicu „Naših plani- svoju misiju i zacrtane ciljeve. Manife- ne Prokletija i filmu sa istom tematikom javnosti više od samog uspona bio zapa- bio sam opčinjen željom da doprem i do na“ (1975, broj 7-8), a sljedeće godine u staciju je činilo nekoliko tematskih do- „Tragovima divljači do skrivenog svijeta ženiji drugi dio naslova moga članka, jer njezina izvorišta južno od Komova, u broju 9-10 napišem putopis o ljepotama gađaja koji su se odvijali u dolini Grebaje Prokletija” govorio je Enes Drešković. tada neki još nisu priznavali postojanje blizini albanske granice. Želja mi se ispu- koje su me tamo oduševile. Pitao sam se i na okolnim planinama. Program je veoma nadahnuto vodila crnogorske književnosti. nila tek 1976. Nadao sam se još tješnjem imaju li efekta putopisi koje objavljujem. Danijela Praščević. mr Darko Brajušković, kanjonu nego pod Durmitorom ali, kad Odgovor sam dobio nakon 42 godine i Svečano otvaranje je upriličeno u bašti glavni urednik Planinarskih novina Jedan neuspjeli uspon s dr. Gušićem tamo - prekrasna dolina Veruša i u njoj objavljujem ga na kraju ove serije članaka. na Komove. Stigli smo pod Kučki Kom

18 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 19 čate na Bobotov kuk, Prutaš, Savin kuk, Šljeme i Međed. Tako je Durmitor, za- hvaljujući ljubavi i prgalaštvu Branislava Raznolikost pejzaža i kultura u ritmu romanske i germanske tradicije Oni su pioniri Cerovića i njegovih drugova, u toku samo jednog ljeta bio okićen neprekidnim đer- danima spasonosnih planinarskih oznaka, kao rijetko koja planina na Balkanskim planinarstva u prostorima. No, ovdje se ne završava planinarska aktivnost Branislava Cerovića u Crnoj Gori. Godine 1938. Cerović je u saradnji sa dr Branimirom Gušićem (kasnije Dolomiti akademikom) iz Zagreba, napisao brošu- Crnoj Gori (2) ru „Durmitor-turistički vođ“. Po odlasku u penziju 1975. godine, Cerović više mje- seci godišnje provodi na Žabljaku gdje u Piše: Miodrag – Mijo Kovačević Ivan dolu podiže skromnu vikendicu. Do- bivši nešto pomoći od privrednih subjekata na Žabljaku, tokom 1976-1977. godine ranisllav Cerović je rođen 1914. započinje i završava potpunu obnovu i re- godine u Vladičinom Hanu u markaciju starih, te markaciju novih staza Srbiji. Porijeklom je od drob- na Durmitoru. Pored osnovne markacije, njačkih Cerovića z Tušine, kod postavio je više desetina putokaza i smje- Šavnka. Bio je pravnik i pukov- rokaza sa potrebnim informacijama. Svo- nik JNA. Planinarstvom se počeo baviti ju aktivnost na Durmitoru, Cerović zavr- Bod rane mladosti, da bi proveo šest dece- šava podizanjem Planinarskog skloništa u nija, djelovao u planinama i planinarstvu. Valovitom dolu, ispod Lučina vrha, kapa- Planinarstvo je osjećao i doživljavao kao citeta do osam osoba. Nažalost, sklonište svoju prvu i najveću životnu vokaciju. Uz su zapalili čobani poslije tri-četiri godine. stalno planinarsko-sportsko djelovanje, Ali, ni ovo nije kraj Cerovićevog planinar- obavio je i veliki organizacioni, kulturni, skog djelovanja. Nastavljajući intenzivno pedagoški, propagandni, publicistički i istraživanje Durmitora i drugih planina kartografski rad. Obiježavao je, osigura- Crne Gore, boravio je sve češće i duže, lje- vao i održavao planinarske staze i puteve. ti i zimi u tim planinama. Godine 1979. Njegovo ukupno djelovanje u planinar- napisao je i objavio Planinarski vodič stvu, prevazilazi okvire običnog amateriz- „Durmitor i kanjon Tare“ koji je doživio Tre Cime di Lavaredo ma i bilo je bitan dio njegovog ostvariva- Branislav Cerović tri izdanja na srpskom, dva na engleskom nja i društvenog potvrđivanja. i jedno na njemačkom jeziku. Uz vodič, 1932. prvi put je došao na Žabljak i Dur- uradio je planinarsku kartu Durmitora Kao student u Beogradu, postaje 1932. go- mitor, da bi 1933-1934 to ponovio više i Tare, u razmjeri 1:25 000. Po mnogima dine član Udruženja studenata planinara, puta. Vršeći uspon na durmitorske vrhove ovo je do sada najkompletnije i najpre- Dolomiti su alpski vijenac sačinjen od pet glavnih planinskih masiva, koje razdvajaju pro- koje je djelovalo u okviru Srpskog plani- i krstareći po njegovim skrivenim predje- ciznije svjedočanstvo o jednoj planini, strane doline, planinske rijeke i jezera, ali i očigledne kulturne, jezičke i administrativne narskog društva. U periodu od 1932-1935. lima, sačinio je plan za osnovnu planinar- ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Svoju godine sa članovima Udruženja obišao je sku markaciju te planine. prebogatu aktivnost u oblasti planinarstva razlike. mnoge planine u Srbiji, Makedoniji i Cr- Branislav Cerović je završio 2000. godine, noj Gori. Služeći vojni rok 1937/38. godi- Godine 1935. podnosi Upravi Srpskog izdavanjem nove knjige-vodiča „Crnogor- ne u Školi rezervnih oficira u Mariboru, planinarskog i turističkog društva plan Tekst: Biljana Kojić ske planine-odabrane planinarske ture“. U Fotografije: Dijana Borozan i Dušan Kaluđerović upoznao je slovenačke planine od Pohorja (elaborat) za markaciju planinskih staza ovoj knjizi Cerović je na sebi svojstven i do Triglava Sa dr Branimirom Gušićem iz na Durmitoru. Po prporuci eminentnog neponovljiv način detaljno opisao 80 pla- Zagreba, u to vrijeme ljekarom na Žablja- stručnjaka za planinarstvo ing. Dušana ninarskih tura (destinacija) u 11 planin- ku, 1938. godine organizuje ekspediciju Podgradskog, plan je prihvaćen i odobren. skih masiva u Crnoj Gori. Iz svega izlože- udi njemačkog, italijanskog ljali su strateška uporišta, a borba se vo- turizma i outdoor sportova. U ovom ma- u Prokletije, gdje pored ostalih, osvaja i Pored troškova, za nabavku materijala i nog lako je zaključiti, kolika je dragocjena i ladinskog naslijeđa žive u dila, ne samo sa protivničkom vojskom sivu smješteni su neki od razvijenijih ski najveći vrh Maja Jezerca. Dvije godine pribora za rad, odobrena su skromna nov- društvena dimenzija djelatnosti Branisla- Južnom Tirolu, njegujući već i sa prirodom, mećavama, lavinama centara, a osim zimskih sportova, pri- pred rat, bio je poslovni sekretar Srpskog čana sredstva za prevoz, ishranu. Krajem va Cerovića, kao planinarskog animatora, svoj identitet i kulturu, pa se i hladnoćama koje su odnijele više ljud- vlače i zbog svog izrazitog potencijala za planinarskog društva. Godine 1941 -1945. juna 1935. godine, grupa od 12 studenata Lj pedagoga, vrsnog planinarskog pisca, fo- u ovom planinskom kraju govore tri je- skih života nego što ih je zauvijek nestalo bavljenje biciklizmom, planinarenjem, Cerović je proveo u ratnom zarobljeniš- planinara, krenula je vozom iz Beograda tografa-amatera i istraživača. Bez dileme, zika: njemački, italijanski i ladinski. No, u direktnim okršajima. pješačenjem i penjanjem. Naročito su tvu u Njemačkoj, gdje je bio aktivan član do Rudog. Sa teškim rancima i materija- može se ustvrditi, da je Branislav Cerović, kojim god govorili, priču o dešavanjima izazovne staze poznate pod nazivom logorskog narodnoosloboilačkog pokre- lom na leđima, grupa je od Rudog krenu- pored Stojana Cerovića, odigrao pionir- za vrijeme Prvog svjetskog rata davno su Danas Dolomiti plijene, ne samo zbog „Via ferrata“ odnosno „Gvozdeni put“ ta. Po povratku u zemlju, stupa u službu la pješice preko Pljevalja-Zahuma-Vučje sku ulogu u stvaranju i razvoju pravog i ispričali i ostavili iza sebe. O ratnim do- raznolikosti pejzaža već i zbog raznolike (sistem fiksiranih sajli, kablova i mosto- JNA, prvo u Kamniku, zatim u Splitu, a od lokve-Ljubišnje-Bobova-Ograđenice i modernog planinarstva u Crnoj Gori, uz gađajima vezanim za ovo područje, nije- kulture koja prikazuje vješto uklopljen va koji formiraju prolaze preko planina). 1959. godine u Beogradu. Tepaca, da bi poslije četiri dana stigla na veliki i rijetko viđen planinarski entuzija- mo govore brojni muzeji, galerije, bun- ritam romanske i germanske tradicije Žabljak. Grupa se smjestila u kolibi bar- zam i ljubav prema prirodi kraja, odakle koji još uvijek odzvanja dolinama i zata- Moglo bi se reći da se milionima godina Po dolasku u Beograd, Cerović se učla- jaktara Mihaila Šibalića, da bi se kasnije potiču njegovi korijeni. keri, rovovi, kao svjedoci „Velikog rata“ nio u Planinarsko društvo „Radnički“. Od i nevjerovatne borbe italijanske i austro- lasanim brežuljcima Južnog Tirola. Sela nakon procesa dolomitizacije, na ovom prebacila u kolibe na katunu Lokvice. Ova živopisne arhitekture, na stotine uzviše- mjestu odvija proces komercijalizacije. 1960. godine obavljao je u Planinarskom grupa studenata planinara ostala je na Na kraju, predlažem Planinarskom savezu ugarske vojske po vrletima ove planine. nih zamkova, nebrojene crkvice i kapele, Razvijen turizam nudi komfor, sistem savezu Srbije dužnost glavnog i odgovor- Durmitoru preko četrdeset dana, uradila Crne Gore, da razmotri mogućnost po- Bio je to rat za planinu ili Planinski rat nog urednika časopisa „Kroz planine“. po prvi put desetine markacija, po obodu dizanja spomen obilježja, za nezaborav, “Guerra di montagna“ , nazvan još i Bi- neprocjenjivi su otisci minulih vremena. žičara olakšava i ubrzava pristup visin- Ali, krunu djelovanja Branislava Cerovića i centralnom masivu Durmitora. Pored, ovom planinarskom velikanu u rejonu jeli rat „Guerra Bianca“, koji se vodio na skim tačkama, međutim kada jednom i crvena nit u njegovoj planinarskoj bio- Durmitora. visinama preko 2000 metara. Duž pla- Zbog svih navedenih osobenosti, Dolo- dosegnete dolomitske visine, okruženi sveobuhvatno i kvalitetno urađenih mar- miti privlače posjetioce, te predstavlja- grafiji, svakako predstavlja njegova više- kacija, ova grupa istinskih planinarskih ninskih grebena pružale su se prve linije nepreglednim kamenim prostranstvom, ju svjetski priznatu i poznatu turističku decenijska preokupacija Durmitorom i entuzijasta postavila je limene kutije i pe- Sa posebnim pietetom i sjećanjem! fronta, nepristupačni vrhovi predstav- suočeni sa neizmjernim ambisom, obgr- ostalim crnogorskim planinama. Godine destinaciju, naročito u domenu aktivnog ljeni divljim i nepouzdanim terenom, »

20 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 21 izloženi nestabilnim vremenskim pri- u jednom danu okuse svi izazovi i naših prostora, tako da smo među likama shvatite da ste daleko od udob- ljepote koje pruža alpsko planinare- rijetkim planinarima iz regiona koji Tradicionalna manifestacija “Stazom Veljka Vlahovića” nosti, olakšica i sigurnosti, ali da vas ek- nje: kretanje po kamenjaru i siparu, je realizovao planinarsku akciju u stremne doze ljubavi prema ekstremnim prelazak u navezi preko glečera i pe- Parku prirode Puez- Odle. terenima upravo tjeraju da uronite u njih njanje via ferrata stazom. još više i još dublje. • Tre Cime di Lavaredo, su tri mo- • Puez-Odle/Geisler, iako mami svo- numentalna vrha i prepoznatljiv Planinarskim pohodom I najzad, treba reći da uslijed izuzetne jim kulminantnim vrhovima: Sass simbol masiva Dolomiti di Sesto. estetične vrijednosti pejzaža, istorijske i Rigaisom i Furchettama, nas je in- Ne možete boraviti u sjevernim Do- kulturne dragocjenosti, kao i zbog bit- spirisao da svojim koracima iscrta- lomitima, a da ne posjetite ovaj ču- nog doprinosa razvoju geologije i geo- mo kružnicu oko impresivnog zida veni italijanski Park prirode. Kruž- morfologije, UNESCO 26. juna 2009. Odle di Funes vrhova. Ovom sta- na tura oko Tre Cime, ma kojeg kroz istoriju godine proglašava Dolomite svjetskom zom obuhvatili smo najatraktivnije prečnika bila, neizostavan je izlet prirodnom baštinom. Nakon što ih predjele masiva, obišli doline Val di u Dolomitima. Dio pomenute tra- jednom lično doživite, možete slobod- Funes i Val Gardenu, izvršili uspon se pripada dugoj ruti Alta via delle Planinarski savez Crne Gore, PK “Visokogorci Crne Gore”, KVP “Kapetan”, SRD “Montene- no reći da je „to-to“! Bude to osjećanje na Monte Secedu i posjetili najveću Dolomiti no. 4. sasvim dovoljno da ih začas proglasite, atrakciju mjesta, selo Santa Madda- gro tim” i SRD “Pivara Trebjesa” zajedno sa SUBNOR-om Crne Gore i Mjesnom zajednicom Rajem za sve! lena. Ova hiking ruta zadovoljila je i • Monte Paterno, atrkativan vrh u Trmanje organizovali su, u subotu 1.9.2016. godine, tradicionalnu planinarsku manifestaciju naše planinarske apetite, budući da blizini Tre Cime, svojim hodnicima Od devet dolomitskih sistema pod smo se kretali uz strme siparske pa- i lavirintima udubljenim kroz strmi- „Stazom Veljka Vlahovića“. Cilj manifestacije je, pored promocije planinarenja i zdravih sti- UNESCO zaštitom, Sportski plani- dine, niz kuloare osigurane sajlama, ne i oštre litice, nudi nevjerovatnu lova života, odavanje dužnog poštovanja velikom rodoljubu, revolucionaru i narodnom heroju narski klub „Soko“ Cetinje, u periodu prešli 28km, uz savladavanje visin- avanturu kojom prkosite zakonima od 6.8. do 10.8.2017.godine posjetio ske razlike od 1600m. Za nas plani- fizike, jer uz pomoć gvozdenih krila Veljku Vlahoviću. Želja je da se priblibiži, mladim generacijama, život i djelo ovog velikana je: Marmoladu, Puez-Odle i Dolomite nare, Puez Odle i njegova dolina Val ferrate levitirate nebeskim visina- naše istorije i tako na najbolji način promovišu ideali pravde i slobode za koje su se borili naši Settentrionali. di Funes, značajne su i kao rodno ma. Imajući u vidu da je prva linija mjesto jednog od najvećih alpinista fronta između Italije i Austrougar- slavni preci. • Marmolada se diči najvišim vrho- svih vremena, Reinhold Messnera, ske u Prvom svjetskom ratu (1915- vima Dolomita, centralnom položa- koji je svoje prve planinarske korake 1917. god.) prolazila ovim parkom, ju, posebnom sastavu stijena (bijeli napravio upravo na ovim planina- brojni su ostaci fortifikacija, tunela, krečnjak) i glečerskom visu. Osobe- ma. Iako izuzetno posjećen od stra- galerija, i komemorativnih spome- nosti kojima obiluje nametnuli su česnici pohoda krenuli su iz ne planinara, turista, putopisaca i nika na ovom području. mjesta Abisinija u kanjonu je kao atraktivnu planinsku desti- fotografa širom svijeta, masiv Odlea naciju koja pruža mogućnost da se Platije i planinarili stazom ostao je izvan domašaja klubova sa dugom osam kilometara, koja Uvodi do Veljkove rodne kuće na Trma- nju. U pitanju je staza na kojoj su krajem sedamdesetih i tokom osamdesetih godina prošlog vijeka, 2. septembra, na dan rođenja Veljka Vlahovića, organizovani masovni pohodi. Crnogorski planinari su 2014. godine, nakon što su uredili i markirali planinarsku stazu, obnovili ovu lijepu tradiciju.Ovogodišnjoj mani- festaciji je prisustvovalo više od stotinu učesnika, među kojima su bili planinari iz više planinarskih klubova, predstavnici boraca NOR-a, mještani Rovaca i vić, koji ponosno nosi ime svog slavnog Veljko je bio i ostao čovjek i junak u pu- ostali poštovaoci imena i djela Veljka đeda. nom smislu tih riječi. Djelima je zadužio Vlahovića. Crnu Goru, a Crna Gora mu se još nije Predsjednik Planinarskog saveza Crne odužila, kao što se nije valjano odužila Po dolasku planinara kod Veljkove rod- Gore prof. dr Dragan Bulatović je re- ni mnogim drugim rovačkim i crno- ne kuće na selu Trmanje, učesnicima kao da pohod Stazom Veljka Vlahovića gorskim vitezovima, borcima za pravo, akcije su se obratili organizatori i ugled- predstavlja planinarski pohod u neta- čast i slobodu Crne Gore. Vitezovima ni gosti, a takođe je izveden prikladan knutnoj prirodi, ali i istorijsko putovanje kojima je sloboda bila imperativ i sveta kulturno-umjetnički program. Vijenac u slavnu prošlost. Ova manifestacija je riječ i koji su u ovim brdima držali vje- na bistu Veljka Vlahovića, položili su prirodan spoj dvije stvari sa kojima se čito otvoreni prozor slobode. Bulatović Gojko Vlahović, predsjednik udruženja mi Crnogorci dičimo i ponosimo među je, takođe, uzrazio uvjerenje da još nije boraca NOR-a i antifašista Kolašina i svim narodima zemaljskim, a to su naše kasno da im se odužimo, te da je najvaž- član predsjedništva Saveza boraca Crne spektakularne planine i naša slobodar- nija stvar da slijedimo njihov put, ide- Gore, Tatjana Ivanović iz Planinarskog ska istorija. I jedno i drugo u nasljeđe su mo njihovim stazama… Način da im se saveza Crne Gore i Iva Vlahović pred- nam ostavili naši slavni preci. Naša je odužimo je da Univerzitetu Crne Gore stavnica MZ Trmanje. Ispred NVO Džip sveta dužnost da to čuvamo, njegujemo vratimo Veljkovo ime, koje smo u jed- reli Montenegro Trophy cvijeće na bistu i unapređujemo, te da ga ostavimo u na- nom trenutku brzopleto i nepromišljeno su položili Luka Maksimović i Ratko Pe- sljedstvo potomcima. Staza Veljka Vla- promijenili. Način da se odužimo je i da rošević. hovića, staza rodoljublja, čojstva i junaš- konačno uredimo kuću u kojoj je Veljko tva, staza pregalaštva, čvrstog karaktera, rođen, stavimo je u funkciju i pretvori- Pogled sa Marmolade U ime bratstva Vlahovića i MZ Trmanje staza progresa i sveopšteg napretka. Ona mo u mjesto đe ćemo se češće i još ma- na skupinu Sassolungo prisutne je na veoma emotivan način vodi pravom cilju, vodi prema čovjeku i Sassopiatto sovnije okupljati…. Moramo znati što pozdravio Veljko Slobodanov Vlaho- i čovječnosti, prema pravdi i slobodi… smo bili, što jesmo, pa ćemo lakše defi- »

22 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 23 nisati i ono što želimo biti. Moramo se kovom životnom putu i postignućima. staru narodnu, ali i rok muziku, a okolni spasiti univerzalnog bezličja, njegovati vrhovi su upili riječi „Računajte na nas!“ U Turskoj održan generalni svoje specifičnosti, sačuvati svoj identi- Zoja Bojanić Lalović, odbornica u Skup- što nas dodatno obavezuje. sastanak BMU tet, tradicionalne i prirodne vrijednosti štini Glavnog grada i direktorica pod- jer će nas jedino tako drugi prepoznava- goričke Gimnazije “Slobodan Škerović” Ovogodišnju manifestaciju Stazom Velj- ti i priznavati. Samo tako možemo znati govorila je o nesvakidašnjem odnosu ka Vlahovića 2018, podržalo je Mini- za sebe, hodati u korak sa vremenom i između Veljka i omladine. Takođe je starstvo sporta i Ministarstvo odbrane, istakla da je za Trmanje vežu najljepše pa im se iskreno zahvaljujemo na iska- Usvojeni nositi se sa svojim bremenom-zaključio je Bulatović. uspomene iz djetinjstva, gdje je kod svo- zanom razumijevanju i podršci. Vojska je ujčevine provodila vrijeme i slušala Crne Gore je obezbijedila vojnički pa- U ime opštine Kolašin prisutnima se priče o velikanu naše istorije Veljku Vla- sulj, a SRD „Pivara Trebjesa“ Nikšićko izvještaji i obratio predsjednik Milosav Bato Bu- hoviću. Upravo tamo je naučila kako se pivo za sve učesnike. Zahvalnost dugu- latović. On se zahvalio organizatorima voli svoja zemlja i kako se možemo pred jemo i Odjeljenju bezbjednosti Kolašin, na naporima koje ulažu u promociju svima ponositi našim slavnim precima. koje je i ove godine u cilju bezbjednog prirodnog i istorijskog nasljeđa i obećao održavanja manifestacije, obezbijedilo Prisutne je prikladnim repertoarom re- dogovorena podršku opštine za ovu i slične manife- prisustvo patrole saobraćajne policije, na stacije. volucionarnih pjesama razgalio Mićo magistralnom putu Podgorica-Kolašin. Popović, direktor osnovne škole „Me- Zoran Bobo Raičević ispred SUBNORA đuriječje“ i prijatelj Rovčana. Do kasno Program je nadahnuto vodio kolašinski BMU ekspedicija na Mon Blan ni ove godine neće biti organi- strategija zovana, iz tehničkih razloga, jer je postalo praktično nemogu- i antifašista Crne Gore je govorio o Velj- popode na Trmanju se pjevalo i igralo uz glumac Đorđije Tatić. će rezervisati noćenje u planinarskom domu Refuge du Goûter za sve koji nemaju francusku vodičku licencu. Kao alternativu Tekst: P. N. Vlada Matković iz Planinarskog saveza Srbije ponudio je ekspediciju na Gran Paradiso i Dufour Spitze u masivu Monte Na Tjentištu obilježen jubilej 75 godina od bitke na Sutjesci Rosa. Prihvaćen je predlog Živka Temelkovskog iz FPSM je turskom gradu Bursa, od 11. do 13.maja 2018.godi- da se 2019. godine organizuje BMU ekspedicija na Akonka- ne, održan je 19. generalni sastanak Balkanske pla- gvu, a ukoliko ne bude dovoljno zainteresovanih Ersan Basar ninarske unije. U ime domaćina Turske planinarske iz TDF će voditi ekspediciju na Kazbek. Ukoliko bude iskaza- federacije učesnike sastanka je pozdravio prof. dr no dovoljno interesovanje od zemalja članica BMU (što prošle Barjak časti i slobode UErsan Basar, a takođe su im se obratili zvaničnici opštine Bur- godine nije bio slučaj), Hrvatski planinarski savez će ove go- sa. dine organizovati instruktorski seminar u Paklenici. Predsjed- nik PZS prof.dr Joža Rovan je predstavio projekat Mountain Tekst: prof.dr Dragan Bulatović Usvojeni su izvještaji o projektima realizovanim u 2017. go- Bike Route, Jan Bloudek (CHS) Climbing for everybody, te Foto: arhiva PSCG dini sa Balkanskog prvenstva u planinarskoj orjentaciji, koje Zornitsa Ivanova Radonova (BTS) Ten Balkan Peaks. je održano na Rajcu (SRB), i Open SLO-CRO-SRB Climbing cup, koji je održan u Domžalama (SI), a koje je podnio Boris Delegacija Planinarskog saveza Crne Gore imala je aktivno avez boraca Narodnooslobo- Mićić. Predsjednik PZS Slovenije Bojan Rotovnik izvijestio je učešće, a činili su je prof.dr Dragan Bulatović, predsjednik dilačkog rata i antifašista Crne o projektu Mountains hut.net. saveza, mr Vasilije Bušković, član Nadzornog odbora i Tatjana Gore zajedno sa SUBNOR-om Ivanović, tehnički sekretar. Između ostalog, na marginama sa- Bosne i Hercegovine, povodom Predstavnici Federacije planinarskih sportova Makedonije stanka dogovoreno je izdavanje planinarskog vodiča Planine obilježavanja 75 godina od herojske upoznali su učesnike sa projektom “Balkanske planine za mla- bivše Jugoslavije sa PZS i oko postavljanja spomen ploča na S de planinare” a najavljeno je i Balkansko prvenstvo u plani- bitke na Sutjesci, organizovao je na Durmitoru Jovanu Lauševiću i Branislavu Ceroviću u saradnji Tjentištu, Akademiju „Barjak časti i narskoj orijentaciji. sa PSS. Učešće crnogorske delegacije na 19. sastanku BMU fi- slobode“. Veličanstvenom skupu, prisu- nansijski je podržalo Ministarsvo sporta. stvovao je veliki broj antifašista iz svih republika bivše SFRJ, među njima su bili i planinari iz Crne Gore. Članica Prezidijuma Evropske planinarske Svečana Akademija sa horom, orke- asocijacije Ingrid Hayek posjetila Crnu Goru strom, počasnim strojem garde Vojske Crne Gore i Bosne i Hercegovine te visokim državnim predstavnicima iz Crne proboj partizana kroz obruč višestruko na čelu sa vrhovnim komandantom Jo- Gore održana je na Tjentištu. U prisu- brojnijeg neprijatelja prije 75 godina. sipom Brozom Titom, koje su tek izaš- Ujedinjeni za zaštitu stvu preživjelih boraca i brojnih viso- Cilj njemačke operacije na Sutjesci pod le iz bitke na slavnoj Neretvi. Više od kih zvanica, evocirane su uspomene na nazivom „Švarc“ 1943. godine je bio 120.000 nemačkih i italijanskih vojnika, Petu neprijateljsku ofanzivu i herojski potpuno slamanje partizanskih jedinica te domaćih izdajnika u obruču je mje- prirode i planina sec dana držalo oko 18.000 partizana, među kojima je bilo i nekoliko hiljada ranjenika i teških bolesnika. Tokom redsjednik PS Crne Gore dr Dra- preko dva i po miliona članova. Sagovor- herojskog proboja živote je izgubilo gan Bulatović razgovarao je sa nici su se složilili da će ujedinjeni evrop- 7543 borca NOV i POJ. Na Sutjesci je, članicom Prezidiuma Evropske ski planinari lakše i efikasnije sarađivati između ostalih znamenitih ličnosti, 13. planinarske asocijacije – EUMA sa Evropskim parlamentom, Evropskom juna, poginuo i legendarni komandant Pgospođom Ingrid Hayek. Razmijenjena komisijom i drugim institucijama Evrop- 3. udarne divizije i član Vrhovnog štaba su mišljenja o aktuelnom trenutku evropske Unije i tako snažnije uticati na dono- tva. Da podsjetimo, ona je boravila u Cr- Sava Kovačević. skog planinarstva kao i o modelima bu- šenje odluka koje se tiču planina i zaštite noj Gori u okviru posljednje etape svog duće saradnje između PSCG i EUMA, planinske prirode. Takođe, EUMA će projekta „Round Europe by bicycle“ za- Prisutnima su se obratili predsjednici budućim planovima EUMA kao krovne aktivno sarađivati sa Međunarodniom htjevne biciklističke rute od Igumenice SUNBOR-a Crne Gore i BiH, akademik asocijacije evropskih planinara formi- Planinarskom asocijacijom UIAA. Gos- u Grčkoj, preko Makedonije i Albanije Zuvdija Hodžić i dr Bakir Nakaš. Pro- rane u Minhenu, u novembru 2017. od pođa Hayek, tom prilikom nije skrivala do Crne Gore, odakle je nastavila pre- gram je vodio Dragan Mitov Đurović. strane 25 planinarskih asocijacija, među oduševljenje prirodnim ljepotama Crne ko BiH, Hrvatske i Slovenije do Austrije i kojima je i Crna Gora, i koja okuplja Gore i ljubaznošću lokalnog stanovniš- rodnog Insbruka. 24 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 25 Kompass nudi širok spektar mapa, knjiga arhitekturom i jedinstvenim šarmom jeze- U Luksemburgu održana 49.Generalna skupština i aplikacija za planinare i pješake. U Veroni održan 33. Kongres vojnih planinara ra. Iz ovih razloga, jezero je postalo pravi Evropske pješačke federacije ERA magnet za vikend turiste sjevernih komši- Armand Ducornet (FFRP) govorio je o ja Italije. Pored neosporivog šarma prio- novoj i sve popularnijoj disciplini French balnih gradića, jezero Garda nudi svojim Water Walking (hodanje kroz vodu), koja posjetiocima i veliki broj zamaka, nekoli- je prvi put predstavljena prošle godine u ko muzeja i drugih turističkih atrakcija.) i Brašovu a u narednom periodu će biti pro- Poboljšati saradnju popeli se na vrh planinskog vijenca MON- movisana i na crnogorskom primorju, gdje TE BALDO (Monte Baldo je planinski vi- Primljeno šest postoje dobri uslovi za njen razvoj. Mi- jenac u italijanskim Alpama, koji se nalazi mmo Pandolfo (FIE) je predstavio je novu u provincijama Trento i Verona. Najveći pješačku aktivnost takmičarsko-zabavnog među članicama vrh Cima Valdritta se nalazi na nadmor- karaktera Alpski marš koja se organizuje u skoj visini od 2.218m. Ostali istaknuti vr- novih organizacija Italiji, Jana Harnochová iz ERA je govori- Klub vojnih planinara “VPCG- KAPETAN“ hovi su Monte Altissimo di Nago (2.079 la o signalizaciji na Evropskim pješačkim m), Cima del Longino (2.180 m), Cima Ešternahu (Echternach), region Mullerthal, Luksemburg 30. septembra 2018. putevima (E-paths signposting). Naime, delle Pozzette (2.132 m) i Punta Telegrafo Komisija za puteve Evropske pješačke fe- elegacija Kluba vojnih plani- Države i Crna Gora). (2.200 m)). deracije odobrila je jedinstveni zajedničku nara Crne Gore „KAPETAN“ oznaku za evropske pješačke puteve. Radni dio Kongresa realizovan je u grad- eneralna 49. Skupština Evrop- regiona Eislek, Guttland i Mullerthal, koji učestvovala je u radu XXXIII Kongres su otvorili generalni sekretar skoj vijećnici opštine Verona. Na radnim ske pješačke federacije ERA su između ostalog poznati po kvalitetnim Kongresa međunarodne orga- IFMS-a brigadni general u penziji Vojske Liane Jordan (DWS) iz Ministarstva turiz- tijelima učesnici Kongresa Svjetske orga- kojoj su prisustvovali predstav- pješačkim stazama. Učesnici konferenci- nizacije vojnih planinara (International Republike Italije Renato Genovese i gra- nici 58 organizacija iz 33 zemlje je imali su prililiku da prošetaju i uvjere ma Luksemburga predstavila je projekat D nizacije vojnih planinara nastavili su rad Federation of Mountain Soldiers – IFMS) donačelnik grada Verone gospodin Fede- Certification of Leading Quality Region – na iznalaženju načina poboljšanja sarad- Gmeđu kojima i Planinarski savez Crne se u ljepotu i kvalitet staza koje uređuju i koji je održan u Veroni. Inače, Klub voj- rico Sboarina. Best of Europe & Leading Quality Daywalk nje među članicama, posebno u oblasti Gore koji je predstavljao predsjednik Dra- održavaju. Region Mullerthal ima 112 km nih planinara Crne Gore „KAPETAN“ je – Best of Europe. unaprijeđenja razmjene informacija o ak- gan Bulatović održana je u sali teatra Tri- vrhunski uređenih staza koje se smatraju punopravni član IFMS-a od 2013. godine. Prvog dana Kongresa, osim rada kroz folion u gradu Ešternahu u Luksemburgu. najljepšim u Evropi. sjednice radnih tijela, učesnici Kongre- tivnostima. Daniella Romel iz Švajcarske je održala Međunarodna organizacija vojnih pla- Jednoglasno je usvojen godišnji Izvještaj o sa su imali priliku da upoznaju kulturna, zanimljivo predavanje MTB and walking ninara (IFMS) je udruženje nacionalnih radu koji je podnio predsjednik Boris Mi- Skupština je usvojila novu Strategiju u istorijska i turistička dobra grada Verone. Učesnici Kongresa su prihvatili ponudu – situation challenges and measures using asocijacija ili klubova bivših i sada aktiv- ćić, kao i Finansijski izvještaj za 2017. koji narednom periodu. Posebna pažnja biće vojnih planinara Poljske da sljedeći Kon- the example of Switzerland and Germany, nih vojnika planinskih jedinica. Osnovni je podnio rizničar Joep Naber i usvojen posvećena smanjenju negativnih uticaja i Drugog dana Kongresa učesnici su obiš- gres 2019. godine bude u Zakopane, a tokom koga je govorila o konfliktima iz- cilj organizacije je razvijanje svijesti soli- godišnji Revizorski izvještaj podnesen od zaštiti prirodnog okruženja tokom izvo- li jezero Garda (Jezero Garda je jedno od 2020. godine Kongres bi trebalo da bude među planinara i biciklista na planinskim darnosti među ljudima kroz ljubav prema strane dr Michael Ermrich. Jednoglasno đenja pješačkih, planinarskih i penjačkih tri velika jezera u sjevernoj Italiji i jedno u Njemačkoj. stazama i o tome kako ih prevazići. planinama i kroz drugarstvo posebno obije usvojen i predloženi Budžet ERA za aktivnosti. bajkovito mjesto koje kod mnogih posje- lježeno planinskim akcijama. tilaca izaziva nostalgiju zbog koje mu se Oduševljenje organizacijom Kongresa i 2018/19. godinu. Marcel Grandjean iz ERA je govorio na Prije Generalne skupštine, održane su veo- često vraćaju. Iako je jezero kroz istoriju viđenim prirodnim i kulturnim dobrima temu Walk Leader, koja se odnosi na serti- U radu Kongresa učestvovalo je 70 delega- Na skupštini je u ERA-u jednoglasno ma korisne Know-How sesije na različite imalo veliki značaj, danas je jako poznata grada Verone učesnici Kongresa su iskazi- fikaciju programa za obuku vodiča za pje- ta iz 10 zemalja članica (Austrija, Bugar- primljeno šest novih organizacija. Berner teme u oblasti pješačenja, uređenje, obilje- turistička destinacija čiji posjetioci posta- vali na svakom koraku. šačke ture. ska, Italija, Njemačka, Poljska, Slovenija, Wanderwege iz Švajcarske, Lauku Celotajs žavanja i održavanje evropskih pješačkih ju očarani ljepotom priobalnih gradića, puteva. Erik Neumeyer (DWS) je govorio Švajcarska, Španija, Sjedinjene Američke iz Latvije i Nizhny Novogord Mountain Sljedeća jubilarna 50. Generalna skupština na temu Digitalizacija i pješačenje, gdje je Club iz Rusije, a organizacija Suomen Latu održaće se u Bad Urach-u, u Njemačkoj predstavio rezultate najnovijih istraživanja ry iz Finske je istupila iz članstva, tako da od 17. do 20.oktobra 2019. godine, dok o uticaju digitalnih medija na pješačenje ERA trenutno okuplja 63 organizacije, od će 2020.godine domaćin biti Katalonija u i planinarenje. Predstavnici kompanije toga 58 sa pravom glasa. Španiji. Takođe je dogovoreno da zainte- KOMPASS Mario Böck i Charly Lentz su resovane zemlje pošalju pismenu kandida- Takođe, svoju prezentaciju su održale i govorili o tome kako Poboljšati analogni turu za EURORANDO 2021. turističke organizacije tri luksemburška kvalitet uz digitalnu podršku. Kompanija

Planinarski klub Komovi obilježio jubilej- 40 godina postojanja Rođendan u znaku filma, izložbe

fotografija, folklora, pjesme sa Miodragom Mijom Kovačevićem, rad- građane. Od tada pa do danas poziva sve kuvano vino i domaći sok od šipka a klu- nikom sekretarijata za unutrašnje poslove zaljubljenike u prirodu i visine da im se bu smo poželjeli još mnogo jubileja. Jer Piše: Aleksandra Šljivić, planinarski klub Komovi Crne Gore u Podgorici, dogovorila da pridruže. Do sada se u Komove učlanilo njegovo vrijeme tek dolazi!!! osnuje društvo. 11.aprila su izabrali orga- više od 1000 ljudi, a vikend ne može da ne a već 16.organizovali prvu planinarsku prodje bez neke planinarske akcije. A mi….članovi Komova smo željeli da akciju Radovče –Kamenik . Uživali su u klubu poklonimo makar nešto, da u našoj omovi su ljubav i nešto noge, kumovali klubu i koji se danas rado je ljubav. Ljubav prema prirodi, planini, ze- crnogorskoj prirodi , ali i pohodili planine Proslava je protekla i u znaku fotografija skromnoj arhivi, osim silnih fotografija sa više” naziv je filma koji sjećaju svih dana provedenih u planini . lenilu, ljubav prema ljudima. od Olimpa do Karpata i od Rile i Musale sa različitih planinarskih pohoda, u znaku raznih planinarskih akcija ostavimo još su pripremili planinari One koji su uz Komove odrasli, tu stekli do Triglava. ljudi koji su prošli kroz Komove i u znaku nešto opipljivije. Željeli smo da na ovaj tog kluba u čast njegovog najbolje prijatelje, zaljubili se, osnovali po- Te 1978.godine nastao je klub koji je dana- djece koja klubu tek treba da se nađu kada način pokažemo ljude koji su bili uz Ko- 40.rođendana. U njemu smo okupili sve rodicu.. One koji tek uče o Komovima, o s,slobodno možemo reći najbrojniji u na- Još jače i sigurnije Komovi sijaju od 1998. mu zatreba. move sve ove godine i koji će tek biti uz “K godine kada je klub na izbornoj skupšti- njih. Jer to naši Komovi zaslužuju… generacije. One koji su podigli Komove na planini o životu... Zajedničko svima njima šoj zemlji. Grupa dobrovoljaca se na čelu ni u KIC-u Budo Tomović, otvoren za sve I za kraj- naši planinari gostima su služili

26 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 27 Od Budve do Pelješca Memorijalni pohod „Dušan Bulatović Džambas“ Memorijal Bućari se Evociranje Vasojevićkog Koma takmičili na „Vera Vincek – uspomena Pavle Milošević“ Piše: Mićo Sošić, Sekretar PK „Džambas“

Orjenskom laninarski klub emorijalni pohod “Dušan Bulatović Džambas” je tradicional- „Kom“ iz Andri- no, uspješno održan od 22.do 24.juna u planinarskom domu jevice organizo- Džambas. Pohodu na Bjelasicu je učestvovalo oko 200 pla- vao je 15. Memo- Sedlu ninara, ljubitelja prirode i dobrog druženja, svih generacija „Jadran“, „Kalimanjac“, „Palma“, „Trpanj“, „Bahus“, „Bijela“ i Prijal Vasojevićkog Koma „Mladost“, dobile učesničke zahvalnice. Valja istaći da su na Or- iz raznih krajeva Balkana. Posebnu zahvalnost dugujemo ekipi koja je 51 „Vera Vincek – Pavle Izvor: www.Pscg.me M jenskom sedlu bili prisutni i Dejan Maslovar, predsjednik Bućar- dan pješačila i pela vrhove Dinarskih planina, i pojavila se kod nas u pla- Milošević“ od 03. do 05. skog saveza Crne Gore, kao i Vladimir Gojković, selektor vater- ninarskom domu…ekipa koja piše istoriju. Prisutni su uživali kraj vatre, u avgusta 2018. godine, na odličnoj atmosferi, održano je četvrto revijalno prven- polo reprezentacije Crne Gore, ali i pasionirani bućar, član „Vala“. zajedničkom planinarskom ručku, penjanju vrhova Bjelasice a dio naših katunu Štavna. stvo u bućanju „Orjensko sedlo 2018“. Takmičilo se 11 planinara je prisustvovao dobrovoljnoj kosidbi na nekadašnjem jalovištu, ekipa iz sve tri bokeljske opštine, kao i iz Budve, te Pe- Bućanje je na Orjenskom sedlu i ovog puta bilo samo dio priče. akciji koja se prvi put sprovodi u Mojkovcu. Uz bogat umjetnički pro- lješca, čime je ovo, po lokaciji neobično nadmetanje, Drugi dio pripada druženju, guštanju u okruženju, ali u njegovim gram, druženje uz logorsku vatru održan je uspon na Udobilo regionalni karakter. ukusima. Primorci su, osim pelješkog domaćeg vina, oprobali u Izabran je novi predsjednik Planinarskog kluba Džambas Stevan Grdinić, Vasojevićki Kom na 2461, uspon na Kučki Kom 2487 m jami sniježnici spremljeni „gorski sladoled“ sa šumskim plodo- dugogodišnji član kluba i planinar. i realizovana Kružna tura oko Komova Prvenstvo se odvijalo na 1600 m visokom planinskom prevoju, vima, a u planinarskom domu ih je čekala i bogato spremljena na prijatnih 19 stepeni C, s pogledom na morsku pučinu i ujedno, trpeza. Sve ovo ostvareno je entuzijazmom, ali i dobrom razu- na najveći dio unutrašnjosti Crne Gore. Na omanjem zogu, ogra- mijevanju hercegnovskih privrednika, kao i samog grada. Orga- đenom suvomeđom i rađenim za dosta drugačiji, tradicionalni nizatori revijalnog prvenstva bili su PK „Subra“, kao domaćin i jentu ove prekrasne planine. Tradicional- način bućanja, najbolje se snašla ekipa BK „Val“, pa će u narednih BK „Val“ kao tehnički organizator, a u saradnji sa Agencijom za Na Štedimu održan no dobri domaćini iz Planinarskog kluba godinu dana njihove vitrine krasiti jedinstveni pehar: prelazna razvoj i zaštitu Orjena, Turističkom organizacijom Herceg Novi „Ahmica“ i ovoga puta su pripremili bogat „Gorska buća“. Drugoplasirana je bila ekipa BK „Maine“, dok se Treći međunarodni planinarski tabor i Sekretarijatom za društvene djelatnosti i sport. Pravi organiza- i sadržajan program tabora koji je, pored za treće mjesto izborila ekipa BK „Slovenska plaža“. Duel „Vala“ cioni izazov, pomogli su: Doo Krušo, apartmani „Savina“, kafana i „Maina“ je repriza njihovog susreta na nedavno završenom Pr- ne baš povoljnih vremenskih uslova, u „Ruža Vjetrova“, plaža „Bojanović“ konoba Gušti i plažni bar „Bi- cjelosti realizovan. U petak su organizova- venstvu Crne Gore, ali na Orjenu sa obrnutim rezultatom. Naj- stro more“. boljima su uručene diplome, dok su ostale ekipe, BK, „Meljine“, Uspješno realizovan ni usponi na Žlijeb 2382 m i Rusoliju 2352 m, a u subotu na Hajlu 2403 m i Ahmicu 2272 m. Organizatori su obezbijedili be- Hajking tura za studente na oćni spletovi Ko- Studentski sportski savez je, u saradnji splatan smještaj i hranu za sve učesnike mova daju utisak sa Planinarskim klubom “Visokogor- sadržajan program manifestacije, kao i transport od Rožaja Vasojevićki Kom 2461 snage i veličine, a ci” i Planinarskim savezom Crne Gore, do Štedima i nazad. njihove kamene za članstvo organizovao Hiking turu Manifestaciju su podržali Opština Roža- “Mpiramide, koje su stihije tesale, odu- na Vasojevićki Kom 2461 m. Više od ovodom desetogodišnjice od osni- dim 2018”, od 26. do 29. jula 2018. godine. je, Ministarstvo sporta i Planinarski savez daraju od okoline pod šumama i paš- 50 učesnika, u pratnji iskusnih planin- vanja, Planinarski klub “Ahmica” Više od 150 planinara i ljubitelja prirode iz Crne Gore. njacima i svojim oštrim linijama daju skih vodiča preko Kolašina, Mateševa iz Rožaja, organizovao je III me- Crne Gore i regiona uživalo je u planina- KOM planini silinu. Ovi vrhovi što štrče vi- i prevoja Trešnjevik stigli su podnožje đunarodni planinarski tabor “Šte- renju i druženju u nesvakidašnjem ambi- soko… iznad ruba šumskih pojaseva Komova na katun Štavna. Iako hladan čine da Kom izgleda kao “Car planina“, vjetar i niska oblačnost nijesu obećava- P kako veli Vus, impozantan i pun lje- li, vjetar koji je kasnije utihnuo i sunce car planina pota „božansveni Kom“, kako ga na- koje se pojavilo iza oblaka, povoljno su ziva Baldaći”. Ovako je o Komovima uticali tako da staza nije bila previše pisao Jagoš Radoslav Vešović daleke klizava. Osim četvoro učesnika koji su 1932.godine. Na Komovima su uživali odustali na samom početku, svi ostali članovi Studentskog sportskog saveza su se nakon dva i po sata našli na vrhu Vasojevićki Kom, jun 2018. Crne Gore. Vasojevićkog Koma. Nekima od njih je ovo bio prvi uspon iznad dvije hilja- de metara što se smatra planinarskim “krštenjem”. Uslijedila je duža pauza za okrepljenje, fotografisanje i uživa- nje u jedinstvenim pogledima koji se sa Komova pružaju na okolne planine. Nakon toga uslijedio je silazak prema katunu Štavna, uz povećani oprez i pa- žnju sa tog zanimljivog i uzbudljivog pohoda.

28 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 29 Planinarski klub ‘’Pogled’’ iz Rožaja Planinarski pohodi objavio planinarski vodič mojkovačkih đaka Dobrodošli na Osnovci i Hajlu – planinu srednjoškolci izvanredne posjetili Srednjoškolci i njihovi domaćini na Prošćenskim planinama -Svi učenici od petog do devetog razreda, njih dvadesettroje, kao i srednjoškolci, u maju sa oduševljenjem su prihvatili naš prijedlog da idu na pohod do planinarskog doma i nazad. Dru- ljepote Prošćenske žili smo se cijeli dan. Bilo je tu i muzike i planinarskih priča, a posebno smo djeci govorili o prirodi i značaju njenog poznava- nja i zaštite. Profesor Jovanović je osnovcima održao geograf- P. K. “Pogled” iz Rožaja planine sko-istorijski čas i tom prilikom ih upoznao sa predjelima koje su na pohodu prošli, kao i sa prirodnim vrijednostima Prošćen- skih planina, sadašnjem i prošlom životu na tom području, za laninarski klub ‘’Pogled’’ iz Rožaja objavio je planinarski način predstavio Hajlu pozivajući tako zaljubljenike planinare- Piše: R. Ć. vodič ‘’Dobrodošli na Hajlu’’ autora mr Dženisa Nurko- nja da dođu i da upoznaju ovu planinu jer je uvjeren da kada koji mnogi tvrde da je ljepši i od turistički poznatog Zlatibora, vića u kome preporučuje pješačenje i planinarenje i po- se posjetiocima poslije hoda po planinskim stazama i puteljcima rekao je Rade Vujičić, jedan od osnivača planinarskog kluba. čenici seoske Osnovne škole „Radomir Rakočević“, iz ziva sve ljubitelje prirode iz cijele Crne Gore i regiona da konačno sa najvišeg vrha ove planine (2403 mnv) otvore novi vi- Slatine kod Mojkovca, bili su u septembru na pravom Povezivanje mladih i prirode je ključni razlog zbog kojeg je klub dio slobodnog vremena ili odmora provedu na planinama oko dici – mnoštvo vrhova u nizu, i onih udaljenih koji se tek naziru P planinarskom pohodu. U organizaciji Planinarskog organizovao posjete mojkovačkih đaka Prošćenskim planina- Rožaja. u plavičastoj izmaglici – svi će poželjeti da joj se ponovo vrate. kluba „Prošćenske planine“, u okviru projekta „Svi u ma. Prirodne ljepote i bogatstva Hajle su kao stvorene za uživanje, ne Prije posjete Hajli, autor vodiča preporučuje svim posjetiocima UPlanine“, podržanog od Ministarstva sporta Crne Gore, pje- šačili su 15-ak kilometara od škole do planinarskog doma na -U ovo vrijeme interneta i savremenih tehnologija, u kojem ži- samo za planinare, alpiniste, botaničare, ornitologe, sakupljače da upoznaju kulturno-istorijsko nasljeđe opštine: Kučansku dža- vimo, mladi ljudi se sve više udaljavaju od prirode. Sve je manje ljekovitog bilja i jestivog šumskog voća nego i za sve koji traže miju, ostatke Ganića kule, Ganića krše, ostatke utvrđenja na brdu planini, čije ime klub nosi. Pohod su vodili članovi kluba, a sa đacima su bili i njihovi profesori Radovan Jovanović i Lakić prilika da je istinski dožive, da osjete njene čari. Pokušavamo to odmor ili rekreativni sport u prirodi. Ako ste dakle ljubitelj pri- Izlit, spomenike iz NOR-a na brdu Top i pored hotela Rožaje, da da promijenimo. To je i ključni razlog zbog kojeg smo organizo- rode, pune raznolikosti i kontrasta, onda je Rožaje sa okolinom posjete zavičajni muzej ‘’Ganića kulu’’, privatni muzej ‘’Kuću Pe- Bošković. Sličan pohod, ali tada za srednjoškolce, organizovan je i u maju. vali jednodnevne boravke učenika na Prošćenskim planinama, pravi izbor za vas – poručuje Nurković. pića’’; da se fotografišu pored rožajskog sebilja na gradskom trgu, kazao je Vujičić, dodajući da će klub i ubuduće organizovati slič- da probaju jela tradicionalne kuhinje, ali i da se obavezno obrate Klub je za mlade planinare pripremio u domu domaćinski ru- na druženja mladih i prirode. Iako su sve rožajske planine vrijedne da se posjete jer su bogate nekom planinarskom klubu u Rožajama koji će im dodijeliti pla- čak i nezaboravno druženje, uz obilazak bliže okoline. šumama i prostranim pašnjacima i imaju još divlju, netaknutu ninarskog vodiča za bezbjedno planinarenje. ljepotu i nezagađene vode, u vodiču je predstavljena samo Hajla jer se vodilo računa da se zastupe samo markirane, zvanične pla- Planinarski vodič ‘’Dobrodošli na Hajlu’’ popularnog A5 forma- lo je 16 planinara iz PK „Gorica“ iz Radni sastanak predstavnika klubova i ninarske staze kojim gazduju planinarski klubovi, a takvih staza ta, na 62 kolorne stranice štampan je u bjelopoljskom Merkatoru U Gorskom Kotaru Podgorice i predsjednik PSCG Dragan društava održan je u cilju predstavljanja ima samo prema Hajli koju iskusni planinari i smatraju za jednu u 500 primjeraka uz podršku Ministarstva sporta, Planinarskog Bulatović sa porodicom. U dva dana i razmjene aktivnosti među planinarskim od najljepših planina u Crnoj Gori. saveza Crne Gore, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Nacio- intenzivnog planinarskog programa i klubovima i društvima. Dogovoreno je nalne turističke organizacije, Opštine Rožaje, Bošnjačkog savjeta druženja upoznali smo se sa ljepotama da se 22. Susreti održe u junu 2019. go- Mr Halil Markišić, koji je recenzent planinarskog vodiča, smatra u Crnoj Gori, Monteputa, Agencije za projektovanje i razvoj Ro- Dvadesetprvi ovog planinskog područja i Nacional- dine u Bugarskoj, u gradu Etropole i u da je autor vodiča Dženis Nuković na vizuelno lijep i praktičan žaje i Ski centra ‘’Hajla’’. nog parka Risnjak. Organizator susreta organizaciji TD Etropole. Nakon sveča- je bilo Planinarsko društvo „Kamenjak“ ne večere i druženja do kasno u noć, pla- iz Rijeke, koje u Tršću ima svoj plani- ninari su sjutradan, prije povratka kući, Kolašinu je 4. jula 2018. susreti narski dom Frbežari, a glavni centar posjetili još jedno prelijepo mjesto u Na- Trinaestočlana ekspedicija godine je trinaestočlana ek- druženja je bio restoran Brvnara kraj cionalnom parku Risnjak – izvor rijeke popela Mon Blan spedicija popela Mon Blan skijaške staze. Najatraktivniji je bio us- Kupe. Za putovanje u Hrvatsku pomogla 4807 mnv, u organizaciji planinara pon na vrh Veliki Risnjak (1528 mnv) su nam sredstva dobijena od Ministar- UPlaninarskog kluba “Pobeda” iz Beo- dolinom Lazac do Šloserovog doma i sa- stva sporta na konkursu za sufinansiranje grada , koju su sačinjavali : 1. Bobiša mog vrha. Lakša tura je bila kružna sta- programa sportskih subjekata. Marinović - vodič 2. Branko Dikić - za Rudnik - Sokolanske stijene -Tršće. vodič 3. Ina Radović 4.Biljana Babić Balkana I Kolašinci u 5. Stevan Knežević 6. Čedomir Ivić 7. Miloš Gopić 8. Vladimir Antonijević 9. Novica Grbović 10. Sinisa Jošić 11. vogodišnji Susreti planinara Damir Deljanin. Pored 11 članova PK Balkana održani su u Hrvat- pohodu na “Pobeda” iz Beograda, bili su dvojica skoj, Gorski kotar, u mjestu planinara iz Crne Gore 1. Dražen An- Tršče 8-10. juna 2018. godine. djelić i 2. Darko Medenica, članovi PK OSa svih strana Balkana okupili su se pla- “Bjelasica” Kolašin. Kao najstariji član ninari iz 15 klubova i društava - članica 4807 mnv Susreta i još 5 društava - gostiju, uku- ekspedicije, zahvalan sam PK “Pobe- da” na ukazanom pozivu da budem pno 195 planinara iz 7 zemalja Balkana Piše: Darko Medenica, PK “Bjelasica” (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna dio ekipe a posebno sam zahvalan Pla- Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija ninarskom Savezu Crne Gore na ljud- i Srbija) . Delegaciju iz Crne Gore čini- skoj podršci prije i tokom ekspedicije.

30 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 31 uz našu pomoć izdržati i uspješno oba- PLANINARSKI ZAPIS viti zadatak. Onako s visine, od oka! Sunce se već pomaljalo iza vrhova go- ropadnog Očnjaka koji se nadvio nad dolinom Grbaje, kada smo pošli la- ganim korakom i uz srdačan pozdrav 5. Njegovo “veličanstvo” – Zakon! beogradskih planinara, koji su ostali u domu. Prvih 30-tak minuta gazimo pro- Piše: Ž.M. stranu travnatu dolinu Grbaje u pravcu Foto: Vanja Perunović jugo-istoka. Trava je poprilično sprže- na od julskog sunca, a korito Grbaje je Podsjetimo se, ce, hladnoća, led snijeg”.) U ovim spor- nje Savjeta za sport (član 14) nije primje- potpuno presahlo. Mićo nam govori da tovima nije cilj biti bolji, brži ili jači od ren, jer ako od 9 članova Ministar pred- treba doći u proljeće pa vidjeti koja je to Šta je zakon? Zakon je opšti pravni akt protivnika, već se učesnik bori protiv laže pet (uključujući i predsjednika), na snaga vode, koja se topljenjem snijega na države koji u unapred utvrđenom za- nepoznatih i nekontrolisannih prirod- startu se obesmišljava njegova funkcija Prokletijama pretvara u snažnu planin- konodavnom postupku donosi zakono- nih sila, a najmanja greška može dovesti i ostavlja prostor za pristrasnost i neo- sku bujicu. Tišinu i mir u dolini remete davni organ. Posle Ustava, najviši pravni do povređivanja ili smrti. U okviru Pla- bjektivnost. Smatramo da bi ovo trebalo samo rijetki ptičiji cvrkut i lavež pastir- akt u pravnom sistemu. To je akt koji u ninarskog saveza Crne Gore razvijamo urediti na drugaciji način uz značajniju skog psa. Na rubu bukove šume pase strukturi pravnih akata jedini ima osnov ekstremne sportove alpinizam, visoko- participaciju ostalih sportskih subjekata veliko stado ovaca. Kolona se uskoro, u Ustavu, a osnov je za donošenje svih gorstvo, kanjoning i speleologiju”. u Savjetu”. prolazeći polako kroz omanji bukov šu- drugih akata niže pravne snage (podza- marak, približava donjoj ivici sipara, koji konskih akata). Zašto se donosi? Zako- 3. “U jednom od prvih članova Zakona o Kategorizacija sportova član 20. se nekoliko stotina metara pruža ispod nom se uređuje društveni odnos u nekoj sportu jasno bi trebalo definisati: Sport je TV kamera - prvi stijenja Očnjaka prema dolini. Počinje oblasti života. Njime se društvena pravi- djelatnost od javnog interesa. Takva pre- 7. ” Član 20 koji se odnosi na kategori- pravi uspon. Prvi znoj nas probija i tjera la pretvaraju u norme, koje su obavezu- cizna konstatacija se temelji na Ustavu i zaciju sportova je diskriminatorski u od- da polako skidamo djelove odjeće. Ko- juće za sve građane. nedsvosmisleno nameće obavezu državi nosu na sportove koji nijesu na program rak po korak lagano se penjemo čas ho- za stvaranje povoljnijeg položaja sporta OI i nijesu priznati od MOK-a. Po na- put na Karanfilima dajući po siparu strmijom stazom, a čas Svi su pred zakonom jednaki. E ovo, u državi i društvu. Sport kao važan dio šem mišljenju moraju se kategorizovati kroz rijetku bukovu šumu. Uspon je sve ohrabruje. društvene nadgradnje mora biti tertiran svi sportovi koje priznaje GAISF-Global Piše: Aco Đurašković veći. Nakon prvog sata penjanja, pravi- kao obrazovanje i kultura. Crnogorski Association of International Sport Fede- mo kraći predah. Dogovaramo se da TV Prisjetimo se, sport je jedna od rijetkih oblasti u druš- rations (Sport Akord)”. ano je julsko jutro 1993 go- gusinjskih Prokletija. Uz obilan doručak, kameru dalje naizmjenično nosimo, kao dine. Na obali smo Plavskog koji sami spremamo dogovaramo se o Nacrta zakona o sportu! Naročito, ko- tvenom životu sa čijim rezultatima smo i rezervne akumulatore. Neki potežu za Vrhunski sportista član 25. jezera. Jutarnja svježina godi svim pojedinostima predstojećeg uspo- mentara PSCG na isti, i to redom po sli- se uvijek dičili, pa kao takav zaslužuje čuturicom i osvježavaju se.Odlažem po- i povraća snagu od prethod- na na Maja Karanfili. Po nekoliko puta jedećem: posebnu pažnju i brigu države. Crno- 8. “Član 25 koji reguliše ostvarivanje četak uzimanja tekućine. Uživam u lije- nog napornog dana. U noga- prevrćemo stvari u rancu i vadimo što gorski sport zaslužuje da mu se dodije- statusa vrhunski sportista takođe je pom pogledu prema dolini, ali moramo ma se još osjeća zamor od jučerašnjeg nam nije neophodno, jer je uspon veoma Pojam sporta član 2. liti status i tretman djelatnosti od javnog primjer diskriminacije, po više osnova. dalje. interesa, a ne da mu se opredjeljuje “po- Riscrpljujućeg penjanja na Volušnicu dug i težak, pa se treba što više oslobodi- Diskriminacija sportova koji nijesu na (1830n/v) i Popadiju, gdje smo do ka- ti tereta. Ipak, pošto je planirano noćenje Strmina je sve veća. Zastajkujemo po- 1. “Ponuđenim Nacrtom zakona sam moć” kako je to predloženo članom 119 programu OI u odnosu na one koji to snog poslijepodneva snimali kadrove pod vedrim nebom na visini od 2000m, vremeno da Eso snimi pojedine kadrove. pojam sporta nije definisan na odgo- ovog Nacrta zakona”. jesu. Diskriminacija između amaterskog za TV emisiju “Natura Viva”. Sunce je svi smo ponijeli vreće za spavanje, toplu Danko pokazuje najinteresantnije ene- varajući način. Definicija data u članu i profesionalnog sporta. Tako npr. pro- 4. ”Smatramo da bi u jednom od prvih bespoštedno pržilo. Većini iz ekipe to je odjeću, hranu i vodu za dva dana. demične primjerke flore Prokletija, po 2 akcenat stavlja na takrmičarski sport, fesionalni bokser može dobiti taj status članova ovog zakona trebalo da stoji op- bila prva ovogodišnja visokogorska tura. čemu je ovaj planinski masiv nadaleko međutim, pored takmčarskog sport ima jedino ako je šampion svijeta u jednoj šta odredba: Zabranjen je svaki vid dis- Brano, Olja, Mićo i ja smo još dodatno Radonja, stari vuk sa Prokletija, kojem je poznat. Ponovo predah.Procjenjujemo i druge važnije aspekte kao sto su stva- od profesionalnih federacija, njegov ko- kriminacije u sportu. Jedna takva opšta trknuli na Maja Popadiju (2057n/v). ovo 70-ti uspon na Maja Karanfile, odre- da smo savladali oko 600m visinske ra- ralački, vaspitni, obrazovni, zdravstveni lega bokser amater taj status može dobiti odredba vjerujemo da bi doprinijela i Penjali smo se oštrim grebenom sa al- đen je za vođu. Istina, saopštio nam je zlike i da smo negdje na oko 1500 n/v. i sl. Sport je i zabava, razonoda, tjelesno i osvajanjem trećeg mjesta na Evropskom opredijelila kvalitetniji sadržaj ostalih banske strane, koja je znatno blaža od da ga poštedimo posljednje faze uspona Branisalav vadi video kameru i snima duhovno vježbanje. Smatramo da bi de- prvenstvu, dok teniser taj status može članova Zakona i eliminisala diskrimi- naše. Obazrivo se krećemo, zastajkuje- na vrh. Danko, doajen planinarstva i al- svoje prve kadrove. Na suprot nas, pre- finiciju trebalo dopuniti sa ovim elemen- ostvariti čak i sa 10 mjestom na ATP li- natorne odredbe”. mo i osluškujemo šumove koje planinski pinizma na prostorima Crne Gore, kao i ma zapadu suncem obasjana Volušnica, tima. Definicija bi trebala da obuhvati sti?! Na drugoj strani, u velikom broju, vjetar donosi sa ogromnih prostranstava uvijek, ozbiljno je shvatio težinu uspona, a dalje preko nje Popadija i sjevernije sve ove aspekte”. na globanom nivou, veoma popularnih Strategija član 12. masiva Prokletija. Mićo kao vrstan po- pa je za svaki slučaj pripremio alpinistič- Karaula. Sve sami veličanstveni vrho- sportova, prema ovom Nacrtu i pored 2. “Ovaj nacrt zakona ne prepoznaje ek- znavalac Prokletija, govori da je neoče- ko uže i cepin. Bračni par Perići, Olja i vi preko 2000m, ali mnogo pitomiji i 5. “Član 12 propisuje da se strategija ostvarenog vrhunskog rezultata nije mo- stremne sportove, a trebao bi obzirom kivan i nepoželjan susret sa albanskom Branislav vidno su uzbuđeni i nestrpjivi zaobljeniji u odnosu na ovo kamenito donosi na period od najmanje četiri go- guće ostvariti status vrhunski sportista. na svjetske trendove u ovoj oblasti, nj- graničnom patrolom vrlo moguć. Stoga da se čim prije upute u novu visokogor- bespuće kojim smo se mi uputili. Kod dine, što je prekratak rok za jedan stra- Smatramo da bi trebalo eliminisati sva- hove specifičnosti i sve veću popularnost smo vrlo obazrivi. Ipak uživamo u pe- sku avanturu. Hrabre se da će izdržati zastajkivanja sve teže ustajemo i sve teški dokument koji bi po nama mora ku mogućnost diskriminacije u ovom na globalnom nivou. Prepoznavanjem i njanu i uskoro stižemo na vrh. Tek sada sve napore koji nas očekuju. Peđa je ta- češće gledamo prema vrhovima. Pro- obuhvatiti najmanje dva olimpijska ci- članu i ovo veoma osjetljivo pitanje ure- pravednom kategorizacijom ovih spor- pred nama duboko u dolini sa južne kođe vidno uzbuđen jer se po prvi put lazimo pokraj fantastične stijene koja klusa tj. period 8 godina. Svaka ozbiljna diti mnogo preciznije i pravednije”. tova stvorio bi se povoljniji ambijent za strane primjećujemo albansku karaulu. našao pred tako teškim izazovom, pa liči na vrh od koplja. Procjenjujemo da strategija bi morala sadržati dugoročnu njihov razvoj i populariza- ciju. Ekstre- Sigurni smo da nas prate dvogledom i naglašeno govori:”Uspjet ćemo da po- od podnožja do vrha stijene ima preko viziju, misiju i ciljeve razvoja sporta, što Nastaviće se... mni sportovi se razlikuju od klasičnih ubrzo napuštamo vrh i žurimo prema pnemo po prvi put u istoriji planinarsva 400m. Radonja priča da su je pokušali članom 12 nije predviđeno”. ili konvencionalnih po visokom nivou (Autor je instruktor edukator PSCG; ostalom dijelu ekipe, koja se uputila na- TV kameru na Maja Karanfili”. Svi smo ispenjati neki poljski alpinisti. Danko joj u ekipi počastvovani tom činjenicom, pa opasnosti za učesnike (ekstremni na- Savjet za sport član 14. planinarski vodič – PSCG-e/ i VAVO-e; zad prema Grbaji. daje ocjenu VII stepeni težine. Snimamo pori, ekstremne brzine, akrobacije i sl.) planinarski vodič - instruktor PSCG; nas to još više motiviše da uspon uspije. dva, tri kadra i nastavljamo dalje. Uskoro i po sredini tj. terenima gdje se odvijaju 6. “Način na koji je predloženo formira- zamjenik načelnika komisije PSCG) Jutros Eso, Peđa i ja ponovo krećemo za Očekujemo i dalje lijepo vrijeme. Mićo nailazi zaravan, a rijetku šumu smo osta- (ekstremne visine ili dubine, strme liti- Grbaju. Željko i Mitra ostaju u Plavu jer sav od uzbuđenja treperi kao zategnuta vili daleko iza nas. Srijećemo po koji po- smo se tako prethodne noći dogovorili. struna, jer će u tom istorijskom trenut- legli grm i mnoštvo sasušene trave. Na U rubrici „Onako s visine, od oka“, objav- temama od značaja za rad Nacionalnog U planinarskom domu u Grbaji čekaju ku za crnogorsko planinarstvo pomagati Esi se vidi zamor, kao i na Olji, a Peđa se skraćenja; pravo da se ne objavi tekst u ljuju se zapažanja i komentari o aktuelnim sportskog saveza, sportskih klubova i kojem su komentari vulgarni i uvredljive nas Danko, Mićo, Olja, Branislav i Ra- Radonji i Danku. Svi brinemo za Esu, na- hrabro nosi sa nama iskusnijim planina- sportsko-razvojnim ciljevima i programi- sportista. Uređivački tim zadržava pravo sadržine. Takođe, tekst u ovoj rubrici ne donja, a u domu zatičemo i nekoliko šeg kamermana, koji nema planinarskog rima. Posebno impresionira Danko koji ma, stručnim pitanjima, propisima u obla- da ne objavi tekst: u kojem se neko vrije- odražava nužno i stav redakcije. mlađih planinara iz Beograda, koji se iskustva, a niti je dovoljno opremljen za je znatno stariji od nas. sti planinarskog sporta i drugim sličnim đa po bilo kojoj osnovi; pravo na izvjesna već nekoliko dana penju po vrhovima ovakve uspone. Ipak, hrabro ističe da će Nastaviće se...

32 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 33 Svetoga Iliju održavao narodni sabor, za- i mučenik. Plačem za Ivanom, za sinovima Đurđem metala se kola, ženilo i udavalo, pjevalo. On je bio neko vrijeme u zatočeništvu i Stevanom, za nesrećnim Stanišom, ćer- Ali omladina ode u gradove, sela opustješe, kod moga oca. Nikad se nijesu voljeli, više kama i njihovim porodom.... Niotkoga ne slabo se ko ženi i udava. Zato su naši ro- su bili neprijatelji nego prijatelji. Ali ja sam osta ni kost ni prah, osim Ivana, a i njegove ditelji, pošto smo se vjerili, željeli da prije ga voljela, iako je bio petnaestak godina su pogubljene. braka, po nekom starom običaju, i mi do- stariji od mene. Neđe skoro u isto vrijeme - Ali ostalo je ime i mjesto u pamćenju đemo i uberemo po cvijet sa ove ruže za kad je umro herceg Šćepan, Ivo je stupio narodnom, upade joj u zbor Marija. srećan brak, dug život i lijep porod. na zetski prijesto. Tri godine kasnije smo - Ivan je sazdavao državu između dvije Ova Ivan-begova Ruža je svetinja ne se vjenčali. Tada sam imala dvadeset i četiri ale: Osmanlija i Mlečana. Oko nje se ste- samo za naš kraj nego i za cijelu Crnu godine. Imali smo srećan brak i puno đece: zala velika zmija, kao ona što nam je đecu Goru, ali se vremena mijenjaju. Ona je sra- četiri sina i tri ćerke. zaklala, ali mnogo veća. Ali ovoj kraja nije sla s kamenom – i Ruža i Crkva. Upravo ovo mjesto je početak moje i bilo, sa više glava i repova. A Mlečani lu- Gospa, koja je sve to pažljivo slušala, ne Ivove nesreće. Blizance Konstantina i Jele- kavi su nas kobajagi štitili i otkidali dio po izdrža: – Kakvoga Ivan-bega Crnojevića?!? nu jednoga ljeta poslali smo na Lukavicu dio od države, predavali nas sultanu, trgo- Prvo on nije nikakav beg nego moj Ivan i kod kneza piperskog Staniše, za koga je vali našom sudbinom. Moju braću okretali gospodar moga srca i Crne Gore, a drugo, bila udata Ivanova rođaka. On je bio bogat protiv mene i Ivana, pa naše đece. ako ćemo pravo, to nije Ivanova ruža nego vlastelin, držao je velika stada ovaca, puno - Isplačite se, Gospo. Olakšajte sebi bol, moja! Ja sam je svojom rukom posadila i goveda i konja, a nadzirao je i naša stada na ublažite tugu vjekovnu. suzama zalivala. Lukavici i Krnovu. - Kad Ivan nije mogao više da se bra- - Stanite, Gospođo! Vi buncate. Kad bi Gospođa Mara zastade, pogleda Jovana ni oružjem, dobavi iz Venecije tipografsku bilo tako Vi biste sad imali 565 godina. A i Mariju, prekrsti se pa nastavi. presu da štampa knjige. Da se Knjigom to je nemoguće. Jednoga dana, sunce je bilo na zaranke, brani. Nije dočekao da vidi Đurđevu ne- - Moguće je, i te kako je moguće. Ona đeca su se popela na ovaj kamen i zaigrala vjestu Jelisavetu. Dok su svatovi bili na se opet uspravi. Prema mjesečini, uprkos se. putu od Mletaka prema Cetinju, Ivo je is- Marina ruža godinama, isticali su se njena ljepota i gos- Najednom ih je stala piska. Čobani su pustio dušu… podstvenost. pritrčali, ali je bilo kasno. Oboje je već bilo Nije dočekao da vidi ni ljepotu knji- - Kako je to moguće, zaboga, Gospo?! mrtvo. Zapunula ih je velika zmija. Viđeli ga prvotipnih. Ja sam pomagala Đurđu, Piše: Marijan Mašo Miljić Opet uglas zavikaše Marija i Jovan, zabeze- su je samo kako zamiče u neku rupu: crna, novom gospodaru, koji je vidio dalje od knuti i zbunjeni. na repu ja imala nešto neobično kao srp. drugih, ali nije mogao kroz zid sudbine. - Lijepo, đeco! Tako, jer ja sam Marija Više je nikad niko nije vidio. Vele, da takve Morao je pod pritiskom Osmanlija da od- – Mara, druga supruga gospodara zetskog nepomenice zemlja ne prima u se, a ako ih stupi iz zemlje. Srećom, moje oči to nijesu - Kod Ruže već nekoga ima. krajem jula ili početkom avgusta, kad je sečini. Daleko od zlih očiju i uroka. Inače i crnogorskog Ivana Crnojevića, ćerka zna- primi, više im nema izlaska. viđele, jer me je Gospod, u snu, uzeo k sebi. - Vidim, draga moja. Ne mari. Taman pun mjesec i noć ozvjezdana, dođem na mi smo tu blizu, ispod planine Lole. Moje menitog Hercega Stjepana Kosače i Jelene, - Jovan je ćutao a Mariji su tekle suze. Stevan je pokušao spasiti što se spasiti mo- da nijesmo sami. Ruža pripada svima. ovo mjesto, na ovaj veliki vao, pored Ruže, se selo zove Orman a njeno Korman. ćerke Balše III. Zato je ta legenda istinita. Kao da su i zvijezde prestale da trepere, a glo, ali je bilo prekasno. Ispred velike oto- - Dobro veče! izuzetne ljepote i opojnog mirisa, da joj se - Vrlo zanimljivo. Nastavite, đeco. Nju potvrđuju i moje i vaše prisustvo. mjesec se snuždio. manske nepogode utočište je našao među - Dobro veče, đeco. Bog s vama: otkud javim, da oko nje okopam, ako treba, ili je - Idući tragom legende, evo nas ovđe, s Marija i Jovan se iznenađeni unezvije- - Nastavite, molim vas, Gospo, kraljice monasima. Ostalo je samo podlovćensko vi ovđe, u ovo doba noći, kojim dobrom u zalijem u sušno vrijeme, ako to čobani ni- Vama poče Marija. Došli smo, Gospo, da sa reno pogledaše, zanijemjeli od čuda. – prošaputa Jovan. ognjište da se piri i razgara, dok opet ne pustoj planini?! – reče ženska prilika i sta- jesu već obavili, kako to inače čine s poko- ove svete Ruže, koja kažu traje vjekovima, - Ne plašite se, đeco, nijesam ja vampir, - Bila je na dvoru velika žalost. Svi su bukne u plamen… de da se iz polusjedećeg položaja polako ljenja na pokoljenje… Da se sa njom izraz- uberemo po cvijet za ljubav i sreću u na- već Marina duša u posebnom, nebeskom, plakali, vlastela i narod. Sve je bilo u koroti. - I šta bi, na kraju, sa Đurđem i Stani- uspravlja. – Nećemo se rukovati, ruke su govaram na jeziku koji ona razumije. Mi šem budućem braku i životu. Ružu je ovđe, bestjelesnom obliku, a duše u njemu ne Ivo govoraše:’’Zakla mi ala đecu, pa mi se i šom? – zapita Jovan. mi prljave od zemlje. A inače… smo stare drugarice. Ona nije obična ruža. po legendi, koja se pamti u narodu, iz Ža- stare i ne umiru. One postoje u više ravni. oko države omotala, narodu oko grla. Ne- - Đurđe se, kao što rekoh, sa suprugom Prema mjesečini se moglo naslutiti da - Gospo draga, raduje nas susret s bljaka, svoje prijestonice, donio i posadio, - Nije moguće, uglas opet zavapiše Jo- ćemo se puštiti tek tako’’. – Te godine pao Jelisavetom i đecom stani u Veneciji, kao se radi o sredovječnoj ženi, gospođi stasi- Vama, baš na ovome mjestu, našim lijepim uz pomoć vile, zetski i crnogorski gospo- van i Marija, sa strahom i nevjericom u je Žabljak, pa smo prešli na Obod, a malo nesrećni izgnanik, pod zvijezdom izbje- toj i vitkoj, u neobičnim lijepim haljinama povodom. I za nas je ovo mjesto sveto, iako dar Ivan Crnojević. Ali je ostavio i amanet glasu. – Nije sjenka, sjenke ne govore i ne- kasnije na Cetinje. gličke sudbine, nastojeći da se uz pomoć ispod ogrtača, kakav imaju svetice na rene- nikad do sada nijesmo ovdje bili, reče Jo- i prokletstvo. Amanet, da pokoljenja paze i maju tijelo, pomisliše. Na ovom sam mjestu đe stojimo, đeci u vjerolomnih i lukavih Mlečana, svoje taz- sansnim slikama italijanskih majstora, lica van. čuvaju ovu ružu, ali da sa nje niko drugi ne - Moguće je, sasvim moguće. Moguće spomen, posadila ovu ružu, koju mi je Ivan bine i francuskog kralja povrati na prijesto, boje slonove kosti. - Ovo je za mene kultno mjesto. Važ- smije brati cvjetove osim zaručnika – vje- je, vidite, i ovaj nemogući susret. Sve je mo- donio. Cvjetovi su joj krupni i crveni kao ali bezuspješno. - Gospođo, izvinite, nećemo da vam na tačka moga života i sudbine. Odavde renika, mladoženjâ i nevjestâ, inače će sve guće… Ne bojte se. Samo me ne dotičite krv. Ja ih pamtim a ne vidim, jer ne mogu Pet godina prije smrti Ivan je poslao smetamo. počinje da se odmotava konac s kalema druge, koji bi sa nje ubrali cvijet, da stigne jer je tijelo svjetlosno, zvjezdano. Zgusnuta doći po danu. Sad su crni, više modri pod maloljetnog Stanka sultanu u Carigrad, - Ništa. Ne uzbuđujte se. Ne smetate vi moje priče koja teče vjekovima, preko pet prokletstvo. Naglasi Marija te dvije riječi. živa sila. Vidim da ste zbunjeni… mjesečinom. Samo nar ima ovakav cvijet. toboš da uči carsku školu, a u stvari za tao- meni nego ja vama. Nijeste me iznenadili stoljeća. - Zato čobani piperski, umiješa se Jo- - Gospođo draga, Vi se sa nama šalite. Ali ovaj je savršeniji. Vidjećete ujutru kad ca, da bi Crna Gora bila mirna. Ali čim se svojim dolaskom. Znala sam da će nekada - Nemoguće, zavapi Jovanova zaručni- van, sa Lukavice i okolnih planina u pro- Ili vam nije dobro. Hoćete li malo vode? - cvjetovi budu otvarali latice pod dahom Ivo predstavi, sultan ga uvede u svoju vje- neko doći. Odavno čekam… ca. ljeće, kad okopni snijeg, oko nje okopaju i sažaljivo uskoči Marija. noćnika. ru, zemlja mu kosti isturala, proklet bio i - Istina, mi nijesmo očekivali da će u - Vi ste, pretpostavljam, došli zbog ognoje zemlju, potkrešu suve grane i vode - Ne šalim se, duše mi. Ivan mi je ovu A ja tako dođem jednom godišnje, u na onom svijetu – te tako od njega napravi ovo vrijeme ikoga biti na ovome piperskom Ruže, pređe preko upadice nepoznata žena. kola zetsko i crnogorsko, i pjevaju. ružu donio iz Italije nakon trećeg izgnan- vrijeme Pasje zvijezde zasljepljujućeg sjaja, krvnika svojoj zemlji i narodu. valu, na Kamenu s Ružom, na Ivan-bego- - Tačno, isključivo zbog Ruže. Vama je, - A kako pjevaju, baš sam radoznala, stva iz svoje države, pod pritiskom moćnog kad psi od vrućine polude, i plačem, bez - Je li istina, osmjeli se Marija da pita, vom katuništu, iako je ljeto pa planina vrvi možda, poznata legenda o njoj, koja se pre- prekide ga Gospa koja je dotad pobožno sultana Mehmeda Osvajača. I ranije mi je suza, vjekovima. Za đecom mojom koja da Vam je Staniša, kao mali „progrizao sisu od posjetilaca. nosi s koljena na koljeno, netremice gleda- slušala. donosio ruže i drugo cvijeće iz Venecije nijesu imala sreće da porastu. u posanje“, kako veli naš pjesnik? I da ga je - Ko ste vi, omladino, odakle ste, kojim jući zagonetnu gospu, dodade Jovan. - Samo Zeta rađa vile, i drugih italijanskih gradova. Ali ova je Ali i nad mojim domom i rodom, mo- stigla materinska kletva? dobrom? – zapita tajanstvena gospođa. - Naravno. Ali voljela bih da čujem i Vile mreže raširile iz Loreta kod Ankone, ispred crkve Svete jom porodicom, državom i narodom koji- - Istina je, istina. Ali ja svoju đecu ni- - Ja sam Jovan, a ona je moja vjerenica vašu priču. Pa u njima love momke, Marije, kao poklon od tamošnjih opatica. ma je Ivo vladao. Za njim živim mučeni- kad nijesam klela. Dijete je to, nevino, uči- Marija. - Ta priča o Ruži nas je i dovela ovamo Mlade momke i đevojke… Moj Ivo je bio živi mučenik. Više je mislio kom. Ja plačem a suze se unutra slivaju, u nilo svojim zubićima, ili me je u snu preva- - A, tako, tako. Shvatam. I ja sam Mari- – reče Marija. na državu i narod nego na sebe i porodi- dušu, na srce kaplju. Plačem suvim očima. rila ona ala. ja, Mara – kako su me uglavnom za života - Istinita legenda, dodade Jovan, pa - Ili: cu. Tu se on zavjetovao da će, ako se ikada Da mogu bar da se isplačem, da naričem i - Smirite se, Gospo! A šta na kraju bi sa zvali. nastavi: - Marija i ja smo se skoro vjerili. Crnogorsko kolo slavno, bude vratio u domovinu, podići crkvu po- tužim. Ali ne mogu. To se noću i ne valja. Đurđem, zapita nekako ispod glasa, Jovan. - Za života?! A ko ste, zapravo Vi, Gos- Svadba je ugovorena za Gospođindan. Pri- Kretalo se još odavno, svećenu Svetoj Gospođi – Bogorodici. I Đeco moja, rano moja, bez prebola. po? ču smo slušali od starijih pa smo se dogo- Kretalo se od davnina podigao je kasnije crkvu u Cetinjskom po- - Gospođo Marija, sjedite. Duša vam se Gospa kao da to preču, pa nastavi svo- vorili da, bez znanja njene i moje porodice, Kretala ga omladina. lju. A vratio se odmah poslije smrti sulta- cijepa, srce će vam prepući, tješila je Jova- Nastaviće se... ju priču. pođemo u hodočašće Ruži, ne po danu na Mehmeda. Na Cetinju je prvo podigao nova vjerenica uplakanog lica. - Ja svake godine oko Blage Marije, kako se to obično čini, nego noću, po mje- Do skoro, nastavi Jovan, ovđe se na dvor pa manastir. Ivan je bio i veliki borac - Ne mogu da se isplačem, a plačem.

34 Planinarske novine - br. 7 Planinarske novine - br. 7 35 Srećna Nova 2019. godina

Masiv Durmitora sa Prutaša Autor: Mr Vlado Vujisić 36 Planinarske novine - br. 7