8 Helena Puhara Obuhvatan presjek hrvatske moderne umjetnosti Blago Umjetničke galerije Dubrovnik Umjetnička galerija Dubrovnik 6. srpnja – 30. listopada 2011. Umjetnička galerija Dubrovnik posljed­ klasici hrvatskoga modernog slikarstva nje desetljeće, od kada je na njenom individualnih stilova, zastupljeni su djelima čelu Antun Maračić, točka je koja, uz koja svjedoče upoznatost i ravnopravnost s / Art radionicu Lazareti i neke aktivističke europskom povijesti umjetnosti. Kao pan­ pokrete, korigira duhovno i kulturno posr­ dan pratimo i dubrovačku situaciju u prva nuli grad. tri desetljeća dvadesetog stoljeća – slikarstvo Svojim izložbama, projektima i Marka Murata, Nike Miljana i Marka Rašice. međunarodnim suradnjama (primjerice, Za tu priliku adaptiran je i izložbeni prostor Dubrovnik – ovdje i drugdje / Dubrovnik – ici et allieurs, prvog kata čiji je prostor usitnjen dodatnim Svjetlina/Brightnes, Američka grafika od 1960. do zidnim plohama, koje su se dobro uklopile u danas) nastoji istaknuti i publici predstaviti ambijent i koncept izložbe. one kvalitete i vrijednosti koje su današnjem Drugi kat zauzima hrvatska umjetnost Dubrovniku, zagušenom kičem i projekcijom druge polovine dvadesetog stoljeća. Između neke vlastite “konzervativne suvremenosti”, ostalih pratimo reprezentativne radove nepoznanica. Miljenka Stančića, Dušana Džamonje, Ljube Zahvaljujući, između ostalog, i nedo­ Ivančića, Antuna Motike, Slavka Kopača, statku sredstava za realizaciju već tradi­ Vojina Bakića, Ede Murtića, Šime Vulasa i cionalno glamuroznih, internacionalnih mnogih drugih koji su obilježili to razdoblje. projekata, a i potrebi predstavljanja svojeg Predstavljen je i niz dubrovačkih umjetnika fundusa, ovogodišnja ljetna izložba otkrila koji su djelovali od kraja trećeg desetljeća nam je pravo bogatstvo njihova depoa, ravno­ dvadesetog stoljeća do danas (Ignjat Job, Ivan pravno nastavljajući navedeni niz. Ettore, Gabro Rajčević, Božidar Rašica, Ivo Blago Umjetničke galerije Dubrovnik pregled je Dulčić, Antun Masle, Đuro Pulitika i drugi), hrvatske moderne i suvremene umjetnosti s a koje specifičan odnos prema boji zbirno akcentima na lokalnu dubrovačku scenu. identificira kao “dubrovačke koloriste”. Najviše prostora dano je utemeljitelji ma Zastupljeni su i mnogi drugi pravci i pokreti hrvatskoga modernog slikarstva Vlahu Bu­ stvaralaštva dvadesetog stoljeća, primjerice, kovcu i Matu Celestinu Medoviću, koji su i pojedini članovi grupe Zemlja (Krsto Hegedu­ sami dubrovačkog podrijetla (Cavtat, Kuna šić), ali i naivna umjetnost (Ivan Generalić, pelješka). Bukovčevi portreti, studije i pej­ Franjo Mraz, Matija Skurjeni, Ivan Rabuzin). zaži, kao i Medovićevi lirski prizori primor­ Na trećem katu galerije, zajedno sa suvre­ skih motiva i portreti, kvalitetom i sugestiv­ menom umjetničkom produkcijom, nalaze se nošću podcrtavaju važnost ove zbirke. radovi umjetnika koji su djelovali u grupama Miroslav Kraljević, Josip Račić, Vladimir EXAT 51 (Božidar Rašica, Vjenceslav Richter, Becić, Oskar Herman, Emanuel Vidović, Ivan Picelj, Aleksandar Srnec) i Gorgona (Ivan Ljubo Babić, Milivoj Uzelac i Vilko Gecan, Kožarić, Marijan Jevšovar, Josip Vaništa, 9 izložbe Julije Knifer), kao i umjetnici koji pripadaju dubrovačku scenu čiji protagonisti, unatoč Novoj umjetničkoj praksi (Braco Dimitrijević, nepovoljnoj kulturno­društveno­političkoj Goran Trbuljak, Željko Jerman). realnosti grada, ignorantnoj prema kvalitet­ Ti na papiru tek izlistani isječci prikaza­ nim tendencijama civilnog društva, to isto nog na izložbi govore o bogatstvu fundusa mjesto visoko pozicioniraju na karti hrvatske koji posjetiteljima galerije, a naročito važno umjetnosti danas. Od njih su u fundusu gale­ – djeci školskog uzrasta, kroz informativne rija zastupljeni: Slaven Tolj, Pasko Burđelez, i zanimljive legende i opremu, daje izvrs­ Mara Bratoš, Ivan Skvrce, Viktor Daldon, tan uvid u hrvatsku umjetnost od kraja 19. Dubravka Lošić, Ivana Pegan Baće, a vjeru­ stoljeća do danas. U tom kontekstu i segment jem da će i drugi tu naći svoje mjesto. suvremene umjetnosti (Slaven Tolj, Zlatan Ova izložba, koju su zajedničkim sna­ Dumanić, Siniša Labrović, Vlasta Žanić i gama osmislili ravnatelj Umjetničke galerije drugi) važan je element u izgradnji slike o Dubrovnik Antun Maračić i kustosice Rozana našoj umjetničkoj povijesti. Vojvoda i Petra Golušić, obuhvatan je pres­ Svojom društvenom angažiranošću suvre­ jek hrvatske moderne umjetnosti, a svojom mena umjetnost mijenja i promiče vrije­ kulturološkom, prezentacijskom i didaktič­ dnosti krivim načelima uzdrmane sredine. kom dimenzijom dodatno je čini prihvatlji­ Posljednje fotografije Pave Urbana (pet crno­ vom i zanimljivom svim generacijama, ali bijelih i sedam fotografija u boji, snimljene i stranim posjetiteljima bez predznanja o 6. prosinca 1991.) upravo su u tom smislu hrvatskoj umjetnosti tog razdoblja i sredine u katarzične. Uvod su, naime, u suvremenu kojoj nastaje. × 4-2011 | I -3 I VI kvartal.