Aspekti praxisa Refleksije uz 50. obljetnicu uredili Borislav Mikulić • Mislav Žitko l Luka Bogdanić l Lino Veljak Refleksije uz 50. obljetnicu 50. uz Refleksije l Karlo Jurak • l Borislav Mikulić l Đurđica Degač l praxisa Nikola Cerovac l Mislav Žitko l Raul Raunić Aspekti Suprotno dictumu da su čak i eksterne kritike praxisa tek izvedenice paradigme samog kritičkog mišljenja, kakvo se razvilo u krugu časopisa Praxis, gradnja kritičkog argumenta o praxisu u ovom zborniku ne ponaša se kao samoispunjavajuće proročanstvo o dovršenju praksisovske “nepoštedne kritike” svega u eksternim kritikama sâme praxis. Barem u intenciji, l Luka Bogdanić argument kritike kroz prevrat internog načela u eksternu primjenu prikazuje l Lino Veljak se više kao nov prospekt kroz čišćenje l Karlo Jurak terena oko praxisa i procjenu teorijskih kapaciteta na odabranim slučajevima. l Borislav Mikulić Pri tome se pretpostavlja da nije riječ l Đurđica Degač o procjeni jednog nasljeđa iz prošlosti mišljenja sa superiornog izvanjskog l Nikola Cerovac stanovišta, koliko o samom vrednovanju koje ujedno polaže račun o vlastitim l Mislav Žitko teorijskim i kritičkim pretpostavkama i l Raul Raunić generacijskim ulozima Aspekti praxisa naslov Aspektipraxisa Refleksije uz 50. obljetnicu edicija Radovi Odsjeka za filozofiju • knjiga # 1 uredili Borislav Mikulić • Mislav Žitko recenzenti Nadežda Čačinovič • Rastko Močnik izdavač Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Aspekti praxisa Refleksije uz 50. obljetnicu Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zagreb • 2015 [riječ o publikaciji ] bornik sadrži priloge s istoimenog okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je u povodu 50. obljetnice pokretanja i 40. godišnjice prisilne obustave časopisa Praxis (1964.–1974.), na inicijativu grupe nastavnika Odsjeka Z i uz sudjelovanje nekolicine nastavnika i studenata diplomskog i doktorskog studija filozofije, održan 13. prosinca 2014. godine u Vijećnici Filozofskog fakulteta. Zastupljeni su prilozi koje su sudionici skupa priredili za znanstvenu publikaciju. Program skupa i prilozi za zbornik dostupni su u autorskim verzijama na posebnoj web stranici Odsjeka za filozofiju [http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/konferencije-i-publikacije/okrugli- stol-o-praxisu/]. Prilozi su višekratno prošireni i razrađeni u odnosu na usmena izlaganja, koreferate ili intervencije sudionika okruglog stola. Oni sadrže, kao i sâme usmene intervencije, međusobne referencije i elemente dijaloga u obliku eksplicitnih ili implicitnih, tek naznačenih ili šire razrađenih suglasnosti i bliskosti ili polemikâ. Zahvaljući tome, svezak u cjelini odaje nedogovoreni i nenamjerni, ali prepoznatljiv kontinuitet u gradnji općeg argumenta o filozofiji praxis pod vidom pojma radikalne kritike, inherentnog poziciji praxis. Argument se oblikuje s jedne strane kroz ocrtavanje idejno-historijskog ishodišta koncepta kritike krajem 50ih/početkom 60ih (Bogdanić), s druge strane kroz ocrtavanje različitih dispozicija kritike, u rasponu od tipologizacije kritikâ praxisa koje su se javljale tokom cijele povijesti djelovanja i recepcije praksisovaca kao grupe ili pojedinaca, uključujući i tipologizaciju kritika u ovom svesku (Veljak), kroz tematizaciju položaja moći praxisa u akademskom polju (Jurak), kroz rekonstruciju intelektualne i političke dekadencije dijelova grupe s političkom katastrofom bivše Jugoslavije krajem 80ih/početkom 90ih (Mikulić), do identifikacije nekih deficitarnih tema u nasljeđu praxisa, poput feminizma (Degač) ili znanosti (Cerovac). Posljednja dva priloga sadrže monografske kritičke valorizacije dviju istaknutih pozicija unutar grupacije praxis, Gaje Petrovića (Žitko) i Milana Kangrge (Raunić). Suprotno dictumu da su čak i eksterne kritike praxisa tek izvedenice paradigme samog kritičkog mišljenja kakvo se razvilo u krugu časopisa Praxis, gradnja kritičkog argumenta o praxisu u ovom zborniku Aspekti praxisa 5 ne ponaša se kao samoispunjavajuće proročanstvo o dovršenju praksisovske “nepoštedne kritike” svega u eksternim kritikama sâme praxis. Barem u intenciji, argument kritike kroz prevrat internog načela u eksternu primjenu prikazuje se više kao nov prospekt kroz čišćenje terena oko praxisa i procjenu teorijskih kapaciteta na odabranim slučajevima. Pri tome se pretpostavlja da nije riječ o procjeni jednog nasljeđa iz prošlosti mišljenja sa superiornog izvanjskog stanovišta, koliko o samom vrednovanju koje ujedno polaže račun o vlastitim teorijskim i kritičkim pretpostavkama i generacijskim ulozima. Ako je sazivanje okruglog stola i priprema građe za ovu publikaciju u tome uspjelo, onda “bespoštedna kritika” same praxis nije tek mehaničko, izvanjsko dovršenje pohoda kritike svega, koja će se konačno po sili samoprimjene nužno morati vratiti na svoje ishodište i zahvatiti samu praxis. Kritički aspekti praxisa više izražavaju refleksiju o praxis na pretpostavkama i načelima iz kojih je proizašla i ona sama kao intelektualna i politička pozicija. Izdavanje zbornika omogućio je Odsjek za filozofiju iz vlastitih sredstava. On je ujedno pilot-publikacija edicije čiji je cilj objavljivanje radova s godišnjih tematskih konferencija u Odsjeku, započetih upravo okruglim stolom “Aspekti praxisa”. Za korištenje fotografske građe s Korčulanske ljetne škole i atribucije fotografija zahvaljujemo kolegi Zadravku Kučinaru iz Beograda te gospodinu Jovici Drobnjaku, fotografu u tjedniku Novosti,za fotografije s okruglog stola. Za pomoć u izradi sažetaka na engleskom jeziku zahvaljujemo kolegama Hrvoju Tuteku [Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta] i Paulu Stubbsu [Ekonomski institut]. ¶ —Borislav Mikulić 6 Aspekti praxisa 8 [ Sažeci/Abstracts ] 21 [ IZVORI PARADIGME ] 24 01 Luka Bogdanić • Čemu praxis? Ili o historijskom porijeklu i mjestu Praxisa 45 [ DISPOZITIVI KRITIKE ] 48 02 Lino Veljak • Tipologija kritike praxisa 58 03 Karlo Jurak • Praxis u akademskom polju i proizvodnja znanja 74 04 Borislav Mikulić • Politicum praxisa: filozofija u ogledalu vlasti 112 05 Đurđica Degač • Praxis i rodna tematika: raskol između akademskog polja i prakse 126 06 Nikola Cerovac • Praxisov ‘stav filozofije’. Može li marksizam biti znanstven? 139 [ OGLEDNA ČITANJA ] 142 07 Mislav Žitko • Mišljenje i revolucija: prilog kritici filozofije Gajeetrovića P 160 08 Raul Raunić • Teorijski prekoračiti teoriju: Kangrga o povijesnosti, praksi i revoluciji 182 [ Indeks imenâ i nazivâ ] 192 [ Fotografije ] 194 [ O autorima ] Aspekti praxisa 7 [ Sažeci/ Abstracts ] Luka Bogdanić Čemu Praxis? Ili o historijskom porijeklu i mjestuPraxisa Rad je svojevrstan nacrt genologije časopisa Praxis. U tom kontekstu osobito se naglašava važnost časopisa Pogledi, jer analizirajući navedeni časopis postaje evidentno kako su budući osnivači Praxisa u Pogledima brusili svoju misao koja će 1964. godine, kao zrela praxis filozofija, dobiti svoj striktno filozofski glas u Praxisu. U radu su prikazani neki od tekstova tkz. zagrebačkih praxis filozofa iz Pogleda. Radi se o člancima u kojima su već naznačene neke od tema koje će kasnije postati okosnice praxis filozofije i oko kojih će se raspravljati na stranicama filozofskog časopisa. Istovremeno se ne zanemaruje da je riječ o bitno različitim časopisima, namjera je samo ukazati kako i gdje je nastala političko- kulturna podloga na kojoj se razvio specifično filozofsko marksistički smjer. U radu se također poentiraju filozofsko-historijski i kulturni izvori praxis filozofije koji nadilaze okvir Pogleda, unutar kojeg su poprimili samo svoj prvi izraz. Why Praxis? Or about the historical origins of thePraxis journal This paper is an attempt to sketch a genealogy of the Praxis journal. It offers an analysis of some of the early works of the major praxis philosophers from the Zagreb group, published in Pogledi magazine, prefiguring many of the topics that were later to become central for praxis philosophy. Within this context, the importance of Pogledi for the birth of the Praxis journal is emphasized. Through a reading of this magazine it becomes evident that the future founders of Yugoslav philosophy of practice were sharpening their thoughts in Pogledi. The paper also points out the philosophical, historical, and cultural roots of praxis philosophy that lie behind the Pogledi framework. Particularly, the aim of this survey is to emphasise the local Yugoslav political, cultural, and historical context in which a specific Marxist school developed that has expressed itself in the pages of the Praxis journal. ¶ Aspekti praxisa 9 Lino Veljak Tipologija kritike praxisa U ovom se prilogu prikazuju i komentiraju tri osnovna tipa kritike filozofije i društvene teorije kakva se razvila u okružju časopisa Praxis, i to kako s obzirom na filozofijsku tako i s obzirom na socijalno-političku dimenziju svakoga od tih tipova. To su: građansko-konzervativne kritike, dogmatsko-(neo)staljinističke kritike i tzv. “ekonomicističke” kritike. Dokazuje se da u svakoj od tih kritika ima održivih elemenata ali i da svaki od tih tipova kritike upućuje na pozicije kritičara, bitno ispod razine dosega praxisa. A Typology of Praxis Criticism This paper presents and comments on three main types of criticism concerning the philosophy and social theory that were developed around the journal Praxis, with respect to both the philosophical and socio-political dimensions of each type. These types include a bourgeois-conservative critique, a dogmatic-(neo-)Stalinist one, and a so-called “economistic” one. It is demonstrated that although each type of criticism entails some acceptable elements,