NACIONALNA I SVEU ČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU IZVJEŠ ĆE O RADU ZA GODINU 2010. Zagreb, velja ča 2011. UVODNA RIJE Č Četiristoitre ća godina postojanja Nacionalne i sveu čilišne knjižnice u Zagrebu obilježena je zna čajnim pomacima u njezinu radu te je Knjižnica i u 2010. potvrdila da nije samo hram pisane rije či, nego jedan od nositelja kulturnog identiteta hrvatskog naroda i središnja ustanova knjižni čnog sustava Sveu čilišta u Zagrebu. Prije svega, godina 2010. bila je obilježena izuzetnim naporima u implementaciji knjižni čnog softvera Aleph i uspostavi produkcijskog rada knjižnica sastavnica Sveu čilišta i znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj. To je rezultiralo prvi put uspostavljanjem integriranog knjižni čnog sustava temeljenog na zajedni čkom softveru, a istovremeno su zadani temelji nacionalnog knjižni čnog sustava znanstvenih i visokoškolskih knjižnica u Republici Hrvatskoj. S ciljem uspostave digitalne knjižnice, tijekom godine 2010., razvijani su novi ili dora đivani postoje ći sustavi za upravljanje digitalnom i digitaliziranom gra đom. Temeljena na istim na čelima i normama, takva bi informacijska arhitektura u skoroj budu ćnosti trebala osigurati konzistentan i standardiziran sustav digitalne knjižnice koji će omogu ćiti kvalitetne usluge za korisnike i komunikaciju sa sli čnim sustavima, poput Europske digitalne knjižnice – Europeane . Otvorenoš ću svojih vrata 24 sata Knjižnica je osiguravala dostup knjižni čnoj gra đi i informacijskim izvorima svim korisnicima, posebice studentima Sveu čilišta u Zagrebu koji su njezini najbrojniji korisnici. Kako bi olakšala i promovirala korištenje razli čitih usluga korisnicima je na raspolaganju vrlo koristan i prakti čan vodi č – Prona đite svoj put u Nacionalnoj i sveu čilišnoj knjižnici u Zagrebu . Korisnicima je na raspolaganju Zbirka knjiga gradiš ćanskih Hrvata koja je kao posebna cjelina uklju čena u Zbirku Inozemna Croatica . Prigodom osnivanja Zbirke predstavljen je i tiskani Katalog knjiga gradiš ćanskih Hrvata . Zaštita i o čuvanje pisane baštine jedna je od važnih zada ća Knjižnice. Kroz Dane otvorenih vrata Nacionalne i sveu čilišne knjižnice u Zagrebu željelo se posjetiteljima približiti djeli ć poslova naše knjižnice na zaštiti pisane baštine kroz radionice: Klinika za stare novine , Mikrofilmiranje novina i Digitalizacija novina . Objava prvoga dvobroja novog časopisa Knjižnice Glasa NSK u ljeto 2010. bio je iznimno važan doga đaj za cjelokupnu hrvatsku kulturnu i znanstvenu javnost, jer u svojoj višestoljetnoj povijesti, ova najvažnija hrvatska kulturna ustanova i središnja ustanova za knjige i knjižni čarstvo nikada dosad nije izdavala sli čnu publikaciju. Izložbom Stanko Vraz u Nacionalnoj i sveu čilišnoj knjižnici u Zagrebu povodom 200. obljetnice njegova ro đenja i u godini 2010. Knjižnica je nastavila obilježavati obljetnice klasika hrvatske književnosti. Knjižnica je bogatija i vrijednom prinovljenom gra đom za njezine zbirke. No, nije sve u 2010. bilo u skladu s o čekivanjima. Recesija i ograni čenja planiranog prora čuna, kao i neprepoznavanje nekih važnih projekata Knjižnice od strane nadležnih državnih tijela usporila su njihovo ostvarenje. Knjižni čni informacijski sustav U 2010. uspješno je ostvaren projekt implementacije integriranog knjižni čnog programa Aleph u Nacionalnoj i sveu čilišnoj knjižnici i u velikom broju knjižnica sastavnica Sveu čilišta u Zagrebu i znanstvenih instituta, čime su zadani temelji nacionalnog sustava znanstvenih i visokoškolskih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Nacionalna i sveu čilišna knjižnica u Zagrebu središnja je knjižnica sustava koji danas objedinjuje fondove četrdeset i 2 pet fakultetskih i institutskih knjižnica u ukupnosti od 3,000.000 svezaka i s više od 130.000 registriranih korisnika. Projekt implementacije integriranog knjižni čnog programa Aleph istodobno se provodio u Nacionalnoj i sveu čilišnoj knjižnici u Zagrebu i u trideset i šest znanstvenih i visokoškolskih ustanova, odnosno dvadeset i dvije sastavnice Sveu čilišta u Zagrebu te četrnaest znanstvenih instituta. Pripremna faza projekta, zapo četa tijekom 2009., obuhvatila je uspostavu projektnih timova, definiranje terminskog plana i projektnih zada ća. Nacionalna i sveu čilišna knjižnica u Zagrebu, kao nositeljica cijelog projekta, ostvarila je projektne ciljeve i zapo čela s produkcijskim radom u novom knjižni čnom programu 21. lipnja 2010., dok su knjižnice sastavnice Sveu čilišta u Zagrebu i znanstvenih instituta u produkcijski rad krenule ve ć 10. rujna 2010. Migracijom knjižni čnih poslovanja NSK uspješno je preneseno preko 738.824 bibliografskih zapisa, 545.954 normativnih zapisa, 625.798 zapisa o posjedovanju i 430.099 zapisa o primjercima. Konverzijom i migracijom podataka visokoškolskih i znanstvenih knjižnica uspješno je preneseno 490.673 bibliografskih i 4.228 podataka o posjedovanju iz formata UNIMARC u format MARC 21 te iz razli čitih knjižni čnih programa u upotrebi (Crolista, Medveda, ISIS-a, SAND-a, Metela). Funkcionalna konfiguracija sustava dopunjavala se prema specifi čnostima poslovanja svake knjižnice u sustavu. Objedinjavanje knjižni čnog poslovanja temeljilo se na o čuvanju autonomije kataložnih središta u stvaranju zapisa o knjižni čnim fondovima (bibliografskih, predmetnih i podataka o posjedovanju) te integraciji svih raspoloživih izvora u okolini. Omogu ćena je razmjena i preuzimanje zapisa iz knjižnica u sustavu i u svijetu Z39.50 protokolom, omogu ćena je primjena središnje normativne kontrole te sustava nacionalne baze normativnih odrednica koji za članice sustava razvija Nacionalna i sveu čilišna knjižnica u Zagrebu. Integracija podataka iz Informacijskog sustava hrvatskih visokih u čilišta omogu ćuje jednostavno obnavljanje podataka o korisnicima te pra ćenje posudbe na razini svih knjižnica u sustavu, a u skladu s poslovnim politikama svake od knjižnice članice. U okviru projekta u Nacionalnoj i sveu čilišnoj knjižnici u Zagrebu održano je ukupno 30 te čajeva za rad u modulima novog knjižni čnog programa Aleph te za rad u formatu MARC 21. Te čajeve je poha đalo više od 450 polaznika. Četrdeset glavnih predava ča i sedamnaest pomo ćnih predava ča osiguralo je kvalitetnu edukaciju te prevelo i priredilo više od 300 stranica edukativnih materijala i uputa za rad. Ovo važno postignu će zna či racionalizaciju rada u sveu čilišnoj nastavi i znanstvenom radu, upotrebu zajedni čke baze korisnika, objedinjavanje svih raspoloživih izvora podataka, njihovu bržu i učinkovitiju razmjenu izme đu knjižnica članica, uspješnije pra ćenje rada, mogu ćnost razvijanja specijaliziranih predmetnih tezaurusa te korak bliže k integriranom knjižni čnom sustavu u koji će biti uklju čene sve hrvatske visokoškolske i znanstvene knjižnice. Izgradnja digitalne knjižnice Nacionalna i sveu čilišna knjižnica u Zagrebu, kao središnja znanstvena knjižnica u Republici Hrvatskoj, provodi razvojne i istraživa čke projekte, posebice kroz Hrvatski zavod za knjižni čarstvo. S ciljem uspostave digitalne knjižnice, tijekom godine 2010. razvijani su novi ili dora đivani postoje ći sustavi za upravljanje digitalnom i digitaliziranom gra đom. Temeljena na istim na čelima i normama, takva bi informacijska arhitektura u skoroj budu ćnosti trebala osigurati konzistentan i standardiziran sustav digitalne knjižnice koji će omogu ćiti kvalitetne usluge za korisnike i komunikaciju sa sli čnim sustavima poput Europske digitalne knjižnice – Europeane . 3 Kooperativni portal starih hrvatskih novina i časopisa U okviru projekta Kooperativni portal starih hrvatskih novina i časopisa uspostavljene su suradni čke funkcije portala Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi, kako bi se omogu ćila upisni čka funkcija oba portala s ciljem bolje koordinacije izrade digitalnih preslika hrvatskih novina i znanstveno-stru čnih časopisa koje posjeduje Nacionalna i sveu čilišna knjižnica u Zagrebu te ostale baštinske ustanove. Dodatno je razvijen sustav za automatiziran unos preslika koji će uvelike pove ćati proto čnost unosa i objavu nove digitalizirane gra đe. Projekt je proveden u okviru nacionalnog projekta Hrvatska kulturna baština . Hrvatska glazbena baština u zvuku: digitalizacija najstarijih gramofonskih plo ča na 78 okretaja Rezultati projekta Hrvatska glazbena baština u zvuku: digitalizacija najstarijih gramofonskih plo ča na 78 okretaja doveli su pak do izrade sustava za upravljanje glazbenom gra đom . Sustav je razvijen u okviru Odjela informacijskih tehnologija Nacionalne i sveu čilišne knjižnice u Zagrebu kao temelj za budu ći razvoj sustava Digitalizirane baštine, dijela digitalne knjižnice s najvrednijom digitaliziranom gra đom zbirki gra đe posebne vrste. Digitalni akademski repozitorij (DAR) Kako bi uspostavila nove usluge za akademsku zajednicu i osnažila svoju sveu čilišnu funkciju, Knjižnica je u 2010. godini uspostavila Digitalni akademski repozitorij kao mjesto pohrane i pristupa ocjenskim radovima i nastavnom materijalu. Rad na uspostavi repozitorija zapo čeo je provedbom projekta Znanstvena baština 19. i 20. stolje ća u okviru nacionalnog projekta digitalizacije Hrvatska kulturna baština . Digitalizirana je stotina najstarijih doktorskih disertacija Sveu čilišta u Zagrebu, a u suradnji s Leksikografskim zavodom “Miroslav Krleža”, koji je ustupio biografske podatke o stotinu autora disertacija, na činjen je svojevrstan Tko je tko? u hrvatskoj znanosti od davne 1880. do prve polovice 20. stolje ća. Po četak rada na zaštiti i digitalizaciji najstarijih disertacija iz fonda Knjižnice nužno je vodio i razmatranju mogu ćnosti proširenja projekta