ISSN 1330-0377 Godina 18, Br. 2(36), str. 345-768, Rijeka, 2010. UDK: 2 (05) SADRŽAJ PRISUTNOST I DJELOVANJE CRKVE U JAVNOSTI IZAZOVI, MOGUĆNOSTI, KONTROVERZE Međunarodni znanstveni simpozij, Rijeka, 5. ožujka 2010. Uvod .................................................................................................................. 345 IZLAGANJA Božidar MRAKOVČIĆ, Isus i javnost ............................................................ 351 Nenad MALOVIĆ, Vjera kao “privatna stvar.“ Početci, razvitak i posljedice poimanja ............................................................ 371 Slavko ZEC, Pravni temelji prisutnosti i djelovanja Crkve u javnosti u Republici Hrvatskoj ...................................................................... 387 Jerko VALKOVIĆ, Crkva i suvremena javnost: izazovi i mogućnosti djelovanja ..................................................................................... 413 Josip GRBAC, Doprinos Crkve životu demokratske države ........................... 433 Nikola VRANJEŠ, Izazovi socijalnog pastorala na području javnosti ............ 457 Anton STRES, Sekularno društvo, laičnost, i prisutnost vjerskih obilježja i simbola u Sloveniji ............................................................ 481 Anton ŠULJIĆ, Medijsko (samo)predstavljanje Crkve u hrvatskoj javnosti .......................................................................................... 495 Anton BOZANIĆ, Hrvatski katolički pokret – inicijative i ostvarenja u javnom životu .............................................................................. 511 RASPRAVE I ČLANCI Dražen VOLK, Kršćanstvo kao simbolička forma. Filozofska analiza mogućnosti ekumenskog dijaloga .................................................................... 533 Danijel CRNIĆ, Slavlje blagoslova obitelji kao pastoralno-liturgijski izazov današnjice ........................................................... 547 Zlatko MILIŠA – Višnja MILAČIĆ, Uloga medija u kreiranju slobodnog vremena mladih .............................................................................. 571 Marko VUČETIĆ, Identitet osobe i sloboda ................................................... 591 Aleksandra GOLUBOVIĆ, Filozofija odgoja .................................................. 609 Milan ŠPEHAR, Glavne teme rasprava na sjednicama EVC vezane uz sjedinjenje kršćana ................................................................. 625 Niko IKIĆ, Ostvareni konsenzusi među pojedinim crkvama u kontekstu međureligijske teologije .................................................................. 651 Bogdan DOLENC, Glavne zadaće i glavne poteškoće na koje danas nailazi Ekumensko vijeće Crkava ............................................. 667 Tomo VUKŠIĆ, Svjetsko vijeće crkava i pitanje euharistije za sjedinjenje kršćana ..................................................................... 685 Maja VERDONIK, Fantastična priča Clivea Staplesa Lewisa ........................ 727 PRIKAZI I RECENZIJE Anton TAMARUT, Da bismo imali udjela s Kristom. Izabrane teme iz sakramentalne teologije (Nikola Vranješ) ........................................................ 741 Jadranka GARMAZ – Martina KRAML, Živjeti od euharistije. Elementi euharistijske kateheze (Nikola Vranješ) ........................................................... 746 Anton TAMARUT, Biskup Karmelo Zazinović na Drugom vatikanskom koncilu. Il vescovo Karmelo Zazinović al Concilio vaticano II (Marko Medved) ......................................................... 750 Krešimir ČVRLJAK, Uvod u filozofiju renesanse. Renesansna filozofijska mišljenja ususret filozofiji (Iris Tićac) ....................... 755 Uvod 347 PRISUTNOST I DJELOVANJE CRKVE U JAVNOSTI IZAZOVI, MOGUĆNOSTI, KONTROVERZE Uvod Crkva je oduvijek dio javnosti, zapravo ona je i sama na mno- go načina javna veličina. Zato se odnos Crkve i javnosti ne može promatrati kao odnos dvije odvojene, gotovo suprotstavljene stvar- nosti već se radi o suživotu koji – pogotovo ako ga promatramo kroz povijest – poznaje različite oblike i različite modele. Da bi se taj odnos moglo bolje razumjeti redovito treba promatrati obadvije st- varnosti, kako samu javnost tako i Crkvu. U kojoj je mjeri taj od- nos određivao i utjecao način na koji Crkva samu sebe razumije i doživljava (kakvo je značenje u tom smislu ekleziologija i opredje- ljenje za dijaloški stav Crkve prema svijetu u naučavanju Drugog vatikanskog sabora), kao i razna unutar-crkvena gibanja, te teološka promišljanja (npr. politička teologija ili teologija oslobođenja)? S druge pak strane područje javnosti je u svakom povijesnom razdoblju obilježeno i izloženo utjecaju ideologija, pokreta i svega onoga što tvori društvene okolnosti a sve je to – ponekad i na agresivan način – stvaralo „okvir“ za djelovanje i prisutnost Crkve. Kakve će promje- ne nastati u odnosu Crkve i države nakon promjena uzrokovanih padom Berlinskog zida posebno u zemljama bivšeg socijalističkog bloka? Crkva se našla (ili zatekla!) u novim situacijama, pred novim mogućnostima djelovanja ali i suočena s različitim kontroverzama. Te nove društvene okolnosti koje doživljava Katolička Crkva unutar hrvatskog društva, ali zapravo i hrvatsko društvo, suočavaju Crkvu s brojnim izazovima i pitanjima poglavito vezanim uz načine njezina djelovanja i prisutnosti unutar (suvremene) demokratske ja- vnosti. Rasprave o prisutnosti vjerskih obilježja (od čega se najveći prostor u medijima posvećivao prisutnosti križa na javnim mjestima) 348 Riječki teološki časopis, god. 18 (2010), br. 2 doživljavaju se kao povod za pitanja koja idu mnogo dalje i potiču na promišljanja o karakteristikama i načinu funkcioniranja demo- kratske javnosti te na osobit način o „mjestu“ i ulozi koju javnost posvećuje Crkvi i vjerskim zajednicama. Govor o ovoj problematici, prisutnosti i djelovanju Crkve u javnosti, potiče na promišljanje Crkve o vlastitom identitetu, o vjeri i njezinoj društvenoj odnosno „privatnoj“ dimenziji kao i o poslanju u današnjem vremenu. Crkva se suočava i s pitanjima o načinu pri- sutnosti u javnosti gdje je neizbježno pitanje o načinu kako je pre- zentirana (u „svjetovnim“ medijima) ili se sama predstavlja preko svojih medija. Također je pozvana promišljati koliko neki načini (dosadašnje) evangelizacije postaju mjesto dijaloga sa društvom. Kakav „okvir“ djelovanja Crkvi i vjerskim zajednicama pruža zako- nodavstvo Republike Hrvatske? Hitnost i aktualnost socijalnog pa- storala ističu osobito crkveni dokumenti, ali Crkva prepoznaje poziv na odgovorno (su)djelovanje u izgradnji demokratske javnosti te se stoga i suočava s pitanjem o konkretnom doprinosu koji ona može pružiti demokratskom društvu. Papa Benedikt XVI u enciklici Ca- ritas in veritate poziva na otvorenost i sudjelovanje u izgradnji jav- nosti: „Kršćanstvo i druge religije mogu dati svoj doprinos razvoju samo ako i u javnom prostoru bude mjesta za Boga, pri čemu se oso- bit naglasak stavlja na kulturalnu, društvenu, ekonomsku te nadasve političku dimenziju“ (br. 56). U hrvatskom društvu, osim u pojedinim medijskim napisi- ma, ovoj problematici nije se do sada posvećivala pozornost. Stoga i promišljanja na simpoziju Teologije u Rijeci pod naslovom „Pri- sutnost i djelovanje Crkve u javnosti - izazovi, mogućnosti, kontro- verze“, uz doprinos koji će pružiti obrađivanjem spomenutih tema, postaje i poticaj za daljnja promišljanja o ovim izazovnim temama. U ovome broju Riječkog teološkog časopisa donosimo većinu od tih promišljanja. Pored radova prezentiranih na simpoziju u ovome broju dono- simo nekoliko zanimljivih i vrijednih radova iz područja ekumenske Uvod 349 teologije, zatim iz pastoralne teologije, filozofije, književnosti i pro- blematike povezane uz djelovanje medija. I radovi iz ovih područja tiču se vrlo aktualnih tema, posebice za shvaćanje kršćanskog dje- lovanja (osobito ekumenskog dijaloga). Cijeli je niz ovoga broja našega časopisa zaključen prikazima i recenzijama četiriju knjiga iz područja teologije, crkvene povijesti i filozofije. doc. dr. sc. Jerko Valković 350 Riječki teološki časopis, god. 18 (2010), br. 2 B. Mrakovčić, Isus i javnost, 351-370 351 IZLAGANJA Božidar Mrakovičić ISUS I JAVNOST Doc. dr. sc. Božidar Mrakovčić UDK: 22.08[226.2/5 + 232] : 316.653 Prethodno priopćenje Isusovo djelovanje obično nazivamo javnim. Članak se bavi odnosom Isusa i javnosti pred kojom on nastupa na temelju onoga što nam o tome sugeriraju evanđelja. Temi se pristupa sin- kronijskom metodom s naglaskom na semantičku analizu. Najpri- je se analizira koliko mjesto, vrijeme i publika određuju njegovo djelovanje kao javno. U nastavku članka analizira se uzroke koji su doveli do konflikta između Isusa i tadašnje dominantne javno- sti koju su sačinjavale vođe židovskog naroda i rimske vlasti. U ovom kontekstu raspravlja se i o interakciji između mnoštva, Isusa i njegovih protivnika te pokušava dati odgovor na pitanje zašto se dobiva dojam da Isus ima negativno mišljenje o tadašnjoj javnosti. U članku se nadalje govori o Isusovom povremenom povlačenju iz javnosti. Kao razlozi za to povlačenje navode se osobna molitva, izbjegavanje opasnosti i formacija učenika. Budući da je ovo zadnje najčešći razlog Isusovog povlačenja u sferu privatnosti u članku se tome pridaje posebna pozornost oslanjajući se pri tom ponajviše na Markovo evanđelje. Članak završava sa kratkim osvrtom na neke od Isusovih uputa učenicima s obzirom na njihovo ponašanje u jav- nosti. Sve navedene izreke pozivaju učenike da u biti nasljeduju Isusov odnos prema javnosti: otvorenost, zauzetost, neustrašivost, razboritost, dosljednost.