I. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninske županije, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 161-190 Ivan Dovranić Državni arhiv Zadar Odjel Šibenik - Sabirni arhivski centar Stube Jure Culinovića bb Šibenik POPIS MATiČNIH KNJIGA S PODRUČJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE UDK 929.53(497.5-3 Dalmacija) Stručni članak 930.253 :929](497.5) Danas smo svjedoci pojačanog zanimanja za korištenje matičnih knjiga u na- šim arhivima: pojedinci icijele skupine sve su više zainteresirani za proučavanje po- drijetla kako pojedinaca tako ipojedinih obitelji. Iskoristivši prigodu da se zbog mi- krojilmiranja u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu dobije evidencija o svim ma- tičnim knjigama s područja Šibensko-kninske županije, donosi se ovdje popis svih poznatih i dostupnih matičnih knjiga rođenih (ATštenih), vjenčanih i umrlih s po- dručja Županije, s naznakom razdoblja na koje se odnose i mjesta na kojem se danas čuvaju. Također su u ovaj popis uključene i knjige o obiteljima koje su vodili župnici pojedinih župa, poznate pod nazivom Status animarum (Stanje duša). a koje često zamjenjuju prije navedene matične knjige - no njihov popis nije ovdje potpun, jer ih župnicijoš uvijek koriste, a kod postupka mikrojilmiranja bile su predmet tek drugo- razrednog interesa. U slučaju da za odredeno vremensko razdoblje nisu sačuvani izvornici matica. navode se (eventualno sačuvane) "parice" tj. izvorni prijepisi matica koje se čuvaju u Biskupijskom ordinarijatu (a koje su župnici bili dužni hartalno ili godišnje dostavljati Ordinarijatu) - ali ni one. nažalost, nisu upotpu- nosti sačuvane. Ključne riječi: matične knjige. arhivske zbirke. Šibensko-knjinska županija 161 I. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninske županije, ArIJ. vjesn., god. 45 (2002), str. 161-190 Jedna od zbirki koje se u državnim arhivima danas najviše koristi su zbirke ma- tičnih knjiga. Ono što je starijim generacijama, posebno onima na selu, bilo dobro poznato - podrijetlo obitelji i njezina povijest, nanovo počinje zanimati i njihove po- tomke, pa nastoje što bolje upoznati svoje korijene i prošlost vlastite obitelji listajući stare matične knjige. A da i ne spominjemo kolika je važnost matičnih knjiga kod proučavanja prošlosti pojedinog kraja: kako zbog migracija koje se mogu vidjeti iz vlastitih imena, tako i zbog raznih drugih podataka koji su, namjerno ili usputno, za- bilježeni u matičnim knjigama. U Arhivskom vjesniku br. 2/1959. članak dr. Ante Strgačića obrađuje zbirku matičnih knjiga u Državnom arhivu u Zadru i sadrži mnoštvo podataka koj i se odno- se i na matične knjige s područja Šibensko-kninske županije. Nije rijedak slučaj da se uz uobičajene podatke iz obrazaca matičnih knjiga, ponekad u njima nađu i bi- lješke druge prirode, koje mogu poslužiti za razumijevanje vremena, ljudi i pojava odnosnog razdoblja. Kako je poznato iz povijesti, nastanak matičnih knjiga seže još u 3. st. po Kristu (nakon Milanskog edikta), kada se podaci o krštenju, smrti i vjenčanju počinju bilje- žiti i čuvati. No opći propis donesen je za Crkvu tek na Tridentskom saboru (1545-1563), od kada je svaki župnik dužan voditi matične knjige. Rimski obrednik iz 1614. godine dopunio je odredbu Tridentskog sabora uputom da svaki župnik tre- ba, osim knjige kršten ih i vjenčanih, voditi i knjigu krizmanih te knjigu Status ani- marum, a za svaku pojedinu knjigu daje posebni obrazac kako da se te knjige vode. Matične su se knj ige u Dalmaciji vodile u opisnom (narativnom) obliku sve do refor- me matičnih knjiga 1816. za vrijeme Druge austrijske uprave, kada je uveden tabli- čan sustav vođenja matičnih knj iga. U Austro-Ugarskoj je od 1784. svaka zakonom priznata vjeroispovijest vodila matice za svoje pripadnike na području na kojem su se oni nalazili. Tako vjerski službenik dobiva za taj posao ovlasti državnog službeni- ka, pa se knjige nazivaju crkveno-državne matice. Za pripadnike nijedne od države priznate konfesije, kasnije su uvedene matice kod okružnog poglavarstva. Međutim, u Dalmaciji se stanje propisano Tridentskim saborom zadržalo do Francuske uprave 1806-1814. Pod konac veljače 1806. uspostavljene su općine, te općinski načelnik dobija zadatak da vodi knjige rođenih, vjenčanih i umrlih za svoje područje - ove su poznate kod nas pod imenom "civilno stanje" - dok župnici na- stavljaju crkvene matice voditi kao i do tada. Padom Napoleona stupa i u Dalmaciji 1816. na snagu austrijski zakon o matičnim knj igama, pa su župnicima vraćene ma- tične crkvene knjige koje imje francuska vlast oduzela (pri čemu su mnoge i propa- le). Uz ove crkveno-državne matične knjige, župnici su morali sada voditi paralelno, tj. u duplikatu i crkvene matice, no s vremenom je ova odredbe zanemarena, pa su župnici vodili samo one prve, tzv. "civilne" matice. Ovakav je propis ostao sve do kraja Il. svjetskog rata. 162 I. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninske županije, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 161-190 Budući su matične knjige, čiji se popis ovdje navodi, gotovo u potpunosti nastale u župnim uredima župa Šibenske biskupije, dobro je ukratko dati prikaz povijesti bi- skupije i teritorija kojim se ona proteže. Šibenska je biskupija uspostavljena bulom pape Bonifaeija vm. 1. svibnja 1298. i to odvajanjem od Trogirske biskupije, a istom bulom su određene i njezine granice te način uzdržavanja. Godine 1688. pripojena joj je Kninska biskupija (osnovao ju je Petar Krešimir IV. prije 1050), koja se ozbiljno smanjila zbog turskih osvajanja. Godine 1828. ukinuta je i Skradinska biskupija (spo- minje se još od 530. godine) i u potpunosti pripojena Šibenskoj. Iste je godine ukinuta i Trogiska biskupija, pa je i jedan njezin dio pripojen Šibenskoj biskupiji. Šibenska regija prolazilaje tijekom svoje povijesti kroz različite poteškoće, ta- ko daje mnogo razloga zašto pojedine matične lu1jige određenih župa ne postoje. Za neke se zna da su nestale u nekom od ratova (sve do ovog Domovinskog), neke su nestale i u elementarnim nepogodama (požari, poplave), a neke su i odnese ne (npr. iz župe Mandalina u Italiju 1943, ali im se zameo trag). Za pretpostaviti je da je za nestanak nekih kriva i nebriga, a vjerujem da će se u budućnosti ipak pronaći neke za koje se sada ne zna gdje se nalaze, a spominju se u popisima. Ovdje donosimo evidenciju matičnih knjiga rođenih (krštenih), vjenčanih i umrlih, te lu1jiga obitelji (stanje duša - status animarul11) s područja Šibensko-lu1in- ske županije, do kojih smo mogli doći, za razdoblje do 1945. godine. Treba napome- nuti da se matične lu1jige rođenih ipak većinom trebaju promatrati kao matične knji- ge krštenih, što znači da je redoslijed napravljen po datumu krštenja, a ne rođenja (datum rođenja naveden je tek iza datuma krštenja). Matične lu1jige nakon 1946. re- dovito se vode u matičnim uredima (Zakon o matičnim lu1jigama, Službeni list FNRJ br. 29/1946), pa nije potrebno da se to u popisu učestalo navodi. Kod popisa se naznačuje: vrsta matične knjige (npr. MKV = matične knjige vjenčanih), raspon go- dina koje su u njoj obuhvaćene (ispuštena točka iza rednog broja) i oznaka mjesta gdje se ona čuva (npr. ŽU = župni ured; ako se lu1jiga nalazi u nekom drugom žup- nom uredu, ondaje to i naznačeno). Matične knjige u kojima postoji više upisa za- jedno (rođenja, vjenčanja, smrti) izdvojene su u zasebnu skupinu pod nazivom ZA- JEDNIČKE MATIČNE KNJIGE. Na kraju su zasebno evidentirane i knjige obitelji (stanje duša). Za razdoblje za koje matične knjige ne postoje (nestale ili uništene), navedena su godišta (eventualno) sačuvan ih parica koje se nalaze u arhivu Biskup- skog ordinarijata u Šibeniku (kompletno ili fragmentarno). Budući su matične lu1jige, koje su se vodile u župnim uredima do 1945, preuze- te u državne arhive ili matične urede, i ovdje su složene prema župama. Šibenska bi- skupija obuhvaća i neke župe koje se nalaze izvan Županije, ali one nisu ovdje nave- dene, jer se njihove matične lu1jige nalaze u nadležnosti državnih arhiva i matičnih ureda drugih županija. Župe su poreclane po abeeedi: u prvom dijelu katoličke (ri- mo- i grko-katoličke), a il drugom pravoslavne. 163 l. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninske županije, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 161-190 Napomene i kratice kao pomoć pri služenju ovim popisom: MKR Matična knjiga rođenih MKV Matična knjiga vjenčanih MKU Matična knjiga umrlih ZAJEDNIČKE MATIČNE KNJIGE = u istoj knjizi više upisa (rođenja, vjenčanja, smrti; u slučajevima gdje se ne navodi što zajednička matična knjiga konkret- no sadrži podrazumijeva se da sadrži i rođene i vjenčane i umrle) SD Stanje duša; knjige upisa obiteljskog stanja (Status animarum; Matična knjiga obitelji) glag glagoljica lat latinski tal talijanski parice = duplikati matičnih upisa koji se šalju Biskupskom ordinarijatu na odvojenim obrascima - nekada godišnje, anekada kvartaIno (otuda oznaka npr. 311888. = 3. kvarta I 1888). Čuvaju se u arhivu Biskup- skog ordinarijata. U popisu se navode godišta sačuvanih parica za izvornike koji nisu sačuvani. AEK Arhiv Eparhije Križevačke AŠ Arhiv Šibenik BOŠ Biskupski ordinarijat Šibenik DAZ Državni arhiv Zadar HAZU = Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti HDA Hrvatski državni arhiv (Zagreb) MU Matični ured SV Samostan Visovac ŽU Župni ured 164 1. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninske županije, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 161-190 Katoličke župe: 1. BALJKE (grkokatolici) MKR: 1832-1846 (AEK); 1832-1847 (HAZU); 1846-1890 (AEK); 1846-1902 (HAZU); 1903-1919 (HAZU); 1903-1919 (AEK) MKV: 1901-1918 (AEK); 1901-1919 (HAZU) MKU: 1832-1895 (AEK); 1832-1887 (HAZU); 1888-1895 (HAZU); 1900-1918 (AEK); 1900-1918 (HAZU) SD: 1838. (HAZU) 1796-1904 (HAZU) 18-19. st. (AEK) ad 1832. (AEK) 2. BETINA MKR: 1827-1832 (DAZ); 1832-1854 (DAZ); 1854-1874 (AŠ); 1874-1891 (AŠ); 1879-1926 (ŽU); 1891-1925 (MU); 1925-1946 (MU); 1926-1940 (ŽU); 1941-1980 (ŽU) MKV: 1827-1832 (DAZ); 1832-1858 (DAZ); 1858-1889 (AŠ); 1879-1951 (ŽU); 1889-1931 (MU); 1932-1946 (MU) MKU: 1827-1836 (DAZ); 1836-1864 (AŠ); 1864-1883 (AŠ); 1879-1941 (ŽU); 1883-1908 (MU); 1908-1946 (MU) SD: 1800-1965 (ŽU) 3.