Nijaz IBRULJ STOLJEĆE REARANŽIRANJA Eseji ο identitetu, znanju i društvu Biblioteka Eidos FILOZOFSKO DRUŠTVO THEORIA Sarajevo 2005. Izdavač: FILOZOFSKO DRUŠTVO THEORIA Recenzenti: Ljubomir Berberović Samir Arnautović Biblioteka: Eidos Odgovorni urednik: Damir Marić CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, Sarajevo 316.33:111] IBRULJ, Nijaz Stoljeće rearanžiranja: eseji ο identitetu, znanju i društvu / Nijaz Ibrulj. - Sarajevo; Filozofsko društvo Theoria, 2005. - 255 str. ; 20 cm - (Biblioteka Eidos) Bibliografija: str. 248-255 ISBN 9958-9419-0-2 COBISS.BH-ID 14248966 Na osnovu Mišljenja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke broj 04-15-1837/05 od 23.05.2005. godine, knjiga "STOLJEĆE REA­ RANŽIRANJA ", autora Nijaza Ibrulja, oslobođena je plaćanja poreza na promet proizvoda. Sadržaj Uvod 7 Esej 1 Šta jeste a šta treba biti identitet? 17 Esej 2 Nanoznanost, nanotehnologija i rearanžiranje identiteta .... 49 Esej 3 Podešavanje identiteta (Istraživanja ο logici i semantici nepreciznog svijeta) 93 Esej 4 Holizam identiteta 125 Esej 5 Stoljeće rearanžiranja: nanoznanost i globalno društvo ... 151 Esej 6 Identitet i društvena ontologija 179 Esej 7 Kognitivni aspekti obrazovanja u humanističkim znanostima 193 Uvod Zbirka eseja ο identitetu, znanju i društvu sabranih pod nas­ lovom "Stoljeće rearanžiranja" posvećena je konceptualnim is­ traživanjima logike društvene triangulacije koju sačinjavaju identitet, znanje i društvena ontologija. Eseji se bave interakci­ jom identiteta i znanja u logičkom, jezičkom, znanstvenom, te­ hnološkom, društvenom, metafizičkom, matematičkom, ontološ­ kom i literarnom području. Ovim pristupom se želi ukazati na složenost i mnogoznačnost pojma identiteta, na različite tipove upotrebe znaka identiteta u filozofiji logike jezika i na holizam identiteta u konstrukciji ontologije prvog lica i društvene ontolo­ gije. Stoljeće u kojem se odvija "na znanju zasnovana" fizička intervencija čovjeka u atomsku strukturu tvari, u socijalnu struk­ turu društva, u genetsku i mentalnu strukturu živih bića, moguće je imenovati stoljećem rearanžiranja. U esejima je uvedeno nekoliko temeljnih i novih konceptu­ alnih sintagmi koje su po prirodi istraživanja postavljene u odnos kognitivne sinonimije, kao što su: "društvo zasnovano na zna­ nju", "ambijent inteligentnog prostora", "programibilna supstan­ cija", "informacijska tehnologija", "spekulativni kapital", "tran­ snacionalna socijalizacija", "holizam identiteta", "rigidne se- kvence identiteta", "usidreni identitet", "mekane sekvence iden- 7 •) titeta", "mobilni identitet", "identitet u akciji", "društvena trian- gulacija", "društvo vođeno tolerancijom", "transnacionalni iden­ titet", "stoljeće rearanžiranja". Ovim se interaktivnim koncep­ tima pokušava označiti novi okvir za razumijevanje ontologije i znanja prvog lica, svijeta institucija koji nastaje u prirodnim i umjetnim jezicima i ontologije i znanja drugih učesnika inter- personalne komunikacije. Pri tome se dopušta da znanje mijenja identitet, da rearanžira sekvence (komponente) identiteta i da stimulira mentalne, fizičke i socijalne reakcije koje pokreću ro­ taciju / interpretaciju "subjektivno-objektivno" uvjeta adaptacije socijalne svijesti na procese tranzicije, integracije, globalizacije i transnacionalne socijalizacije. Misao koja pri tome treba izaći izvan postavljenog okvira jeste da tolerantne osobe i tolerantna društva mijenjaju / adaptiraju sebe i svoje reakcije na svakom koraku; netoleratne osobe i netolerantna društva imaju revolucije, lomove i konflikte kao brutalnu ontologiju individualnih i "druš­ tvenih" činjenica na djelu. Esej 1, "Sta jeste a šta treba biti identitet", bavi se istraživa­ njem odnosa složenog pojma identiteta i društvene ontologije pokušavajući da pronađe zadovoljavajući odgovor na neka uzne­ mirujuća pitanja: Šta jeste a šta treba biti identitet? Ko su i zašto protivnici identiteta u modernom transnacionalnom društvu? Ko­ je su glavne sugestije jedne jake teorije identiteta i jedne slabe teorije identiteta? Ko ili šta stoji iza procesa globalizacije i krei­ ranja ideje ο transnacionalnom identitetu, i zašto? Kakvu ulogu u svemu ima spekulativni internacionalni kapital a kakvu ulogu ima kulturni kapital? Šta je stvarni background nove društvene ontologije u Evropi? U eseju se argumentira ideju ο holizmu identiteta prema kojoj identitet sadrži krute i mekane sekvence koje su paralelno integrirane i interaktivne reakcije (fizičke, men­ talne, verbalne, socijalne) nosilaca identiteta. Na toj "dihotomiji" 8 autor uvodi razliku između dvije teorije identiteta: jake teorije identiteta i slabe teoriju identiteta. Na prvoj je utemeljen izolirani nacionalni identitet ili usidreni identitet. Na drugoj je utemeljen mobilni identitet ili identitet u djelovanju. Analiza backgrounda i političke ekonomije racionalnosti zastupnika ovih teorija po­ kazuje da obje teorije sadrže teze koje kompromitiraju njihovu izvjesnost i sigurnost. Na drugoj strani je transnacionalni iden­ titet, kao konsekventna opcija slabe teorije identiteta, utemeljen na potrebi da se u svijetu nesmetano vrši transfer internacional­ nog kapitala i njegovo oplođivanje. Pri tome se vrši transfer racionalnosti političke ekonomije, kulture i sigurnosti, što treba da osigura transnacionalnu socijalizaciju. Esej je objavljen prvi put u oktobru 2004. godine u filozofskom časopisu Dijalog (3/2004) u Sarajevu. Esej 2, "Nanoznanost, nanotehnologija i rearanžiranje iden­ titeta", ima u fokusu interaktivni odnos između nanoznanosti i nanotehnologije - suvremene multidisciplinarne znanosti na na- noskali zasnovane na paradigmi bioinženjeringa i na konzorciju metodologija (bio-kemo-fiziko-elektro-kompju), i ontologije su­ vremenog društva, zasnovane na globalnoj primjeni informacij­ ske tehnologije i na transnacionalnoj ulozi spekulativnog kapitala koji na globalnoj skali rearanžira lokalni, nacionalni, jednodi­ menzionalni identitet i uvjetuje njegov opstanak prihvatanjem transnacionalnih modela identifikacije i reprezentacije. Osnovni uvid do kojeg se u eseju dolazi jeste da informacijske tehnologije, izgrađene u pametnim materijalima ili programibilnim supstan­ cijama, zasnovane na ideji rearanžiranja atomske strukture fizič­ ke materije, globalno primijenjene na društvo, mijenjaju karakter njegovih institucija i rearanžiraju njegovu socijalnu ontologiju i političku filozofiju stvarajući programibilni individualni iden­ titet. Esej je pročitan na međunarodnom simpoziju "Filozofija i 9 znanost" koji je održan u aprilu 2004. godine u Sarajevu, u organizaciji Odjeljka za filozofiju Matice Hrvatske (Republika Hrvatska) i Filozofskog fakulteta u Sarajevu, a prvi put objavljen u maju 2005. u Zborniku radova sa navedenog simpozija. Esej 3, "Podešavanje identiteta", bavi se logikom i seman­ tikom nepreciznog svijeta. Konfrontirana je dvovrijednosna i fuzzy logika. Kao primjer je uzet Kafkin roman "Proces" u kojem je dizajniran neprecizni kontekst sa riječima koje su rigidni ozna- čitelji bez rigidnih značenja što proizvodi neprecizni svijet lo­ gičkih i semantičkih relacija. U predstavljanje problema uvedeni su temeljni koncepti filozofije jezika Fregea, Wittgensteina, Tar- skog, Searlea, Quinea i Davidsona. U tekstu je uvedeno razliko­ vanje logičke i semantičke identifikacije identičnosti identiteta. Razlikuje se između referencije i inferencije, odnosno reprezen­ tacije i identifikacije kao temeljnih komponenti kroz koje se realizira identičnost identiteta u jezičkom i logičkom smislu. Ova se razlika zasniva na djelovanju logičke unifikacije i granulacije predikata u strukturi misli i semantičke unifikacije i granulacije atributa u strukturi iskaza i njihovom odnosu prema ontologiji konteksta. Kroz konfrontaciju logičke i semantičke unifikacije i granulacije nalazi se da granice logike nisu granice jezika. Je­ zička unifikacija ide iznad ili preko najviše postavljenog roda i ispod najniže postavljene vrste. To omogućava van-logičku, ne­ znanstvenu, konfesionalnu, umjetničku, pjesničku, profetsku i svakodnevnu upotrebu jezika. Esej je prvi put objavljen u Za­ grebu, u časopisu Prolegomena (1/2005) pod naslovom "Uskla­ đivanje identiteta". Esej 4, "Holizam identiteta", postavlja konstrukciju za jednu teoriju ο holizmu identiteta nastalu na temelju Quineove teorije ο holizmu znanja i Davidsonove ideje ο holizmu mentalnog. Quineova holistička koncepcija znanja počiva na zavisnosti on- 10 /• tologije od jezika, odnosno na zavisnosti jezika od kulture, i zavisnosti kulture od idioma identiteta i kvantifikacije koji nas­ taju iz psihogenetskih i ontogenetskih izvora. U eseju se heuris­ tički širi rezoluciju Quineovog slogana: "Nema entiteta bez iden­ titeta" i izvodi konsekventni slogan: "Kakav identitet takav en­ titet". Time Quineova holistička interpretacija znanja, po kojoj ontologija teorije zavisi od jezika, prebacuje svoje sidrište na stranu idioma identifikacije identiteta od kojih zavise idiomi kvantifikacije i ontološki status objekata jedne teorije. Holizam identiteta se ovdje argumentira kroz konekcionističku karakteri- zaciju idioma identifikacije u formi identiteta supstancije (is­ tovjetnosti), identiteta kvaliteta (sličnosti) i identiteta kvantiteta (jednakosti). Holizam identiteta je ideja koja dozvoljava da u jednom teorijskom stereotipu, ili u jednom identifikacijskom po­ dručju funkcioniraju različiti kriteriji identiteta ili različiti nivoi identifikacije koji na različit način određuju ontološki status ob­ jekata teorije, omogućavaju kompoziciju hijerarhija