REPUBLIKA HRVATSKA REPUBBLICA DI CROAZIA ISTARSKA ŽUPANIJA REGIONE ISTRIANA PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE PIANO TERRITORIALE DELLA REGIONE ISTRIANA Izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije Delibere ed aggiunte al Piano territoriale della Regione istriana 2007. Izmjene i dopune Prostornog Plana Istarske županije Naziv Plana: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA ISTARSKE ŽUPANIJE Naru čitelj Plana: ISTARSKA ŽUPANIJA Predsjednik skupštine Istarske županije: Anton Peruško Župan: Ivan Jakov čić Nositelj izrade Plana: ZAVOD ZA PROSTORNO URE ðENJE ISTARSKE ŽUPANIJE Izra ñiva č Plana: ZAVOD ZA PROSTORNO URE ðENJE ISTARSKE ŽUPANIJE Voditelj izrade Plana: Ingrid Paljar, dipl.ing.arh. Stru čni tim Zavoda: Tatjana Brajnovi ć Širola, dipl.ing.arh. Gordana Kuhar, dipl.ing.gra ñ. Suradni čke tvrtke: "Buri ć" d.o.o. Suradnici: Silvano Cukon, dipl.ing.el. Vladimir Bankovi ć dipl.jur. Izmjene i dopune Prostornog Plana Istarske županije SADRŽAJ: A) TEKSTUALNI DIO I OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 2. Ciljevi 3. Plan prostornog ure ñenja II ODREDBE ZA PROVO ðENJE B) GRAFI ČKI DIO Kartogram 1.- Administrativna sjedišta i sustav središnjih naselja i razvojnih središta 1. – Korištenje i namjena prostora - Prostori za razvoj i ure ñenje 2.1. – Promet 2.4. – Energetika 3.3. – Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Podru čja posebnih ograni čenja u korištenju Izmjene i dopune Prostornog Plana Istarske županije A) TEKSTUALNI DIO I OBRAZLOŽENJE Prostorni plan Istarske županije (nadalje Plan) donešen je 2002. godine (Sl. novine Istarske županije br. 2/02 – bazni Plan), zatim je slijedilo uskla ñenje Plana s Uredbom o ure ñenju i zaštiti zašti ćenog obalnog podru čja mora (NN 128/04 – dalje Uredba) (Sl. novine Istarske županije br. 1/05) te nakon toga, donešene su prve izmjene i dopune Plana (Sl. novine Istarske županije br. 4/05). Skupština Istarske županije je Programom mjera za unapre ñenje stanja u prostoru Istarske županije (Sl. novine Istarske županije br. 4/07) utvrdila potrebu izrade ciljanih Izmjena i dopuna prostornog plana Istarske županije. Izmjene i dopune ovog Plana potrebne su radi uskla ñenja sadržaja i normi Plana s: - novim propisima iz podru čja pomorstva i pomorskog dobra, - smjernicama Dugoro čnog plana razvoja OSRH 2006-2007., gdje je predvi ñeno napuštanje neperspektivnih zona posebne namjene te se u dokumentima prostornog ure ñenja taj prostor mora prenamijeniti, - novom administrativnom podjelom unutar Istarske županije - te radi ciljanih promjena prihvatljivost kojih, temeljem zahtjeva jedinica lokalne samouprave, pravnih i fizi čkih osoba je utvrdila Županijska skupština Istarske županije. Ciljane izmjene Plana odnose se na konkretne zahtjeve , prijedloge utvr ñene Programom mjera (Sl. novine Istarske županije br. 4/07) i pristigle prijedloge, mišljenja i zahtjeve s prethodne rasprave. Ove izmjene i dopune Plana izra ñene su u skladu s ciljevima i osnovnim planskim postavkama baznog Plana. Primjedbe koje su ugra ñene u Plan ne mijenjaju koncepciju baznog Plana i obra ñuju se prema odredbama za provo ñenje tog Plana. Osim stru čnih kriterija, uvjet da se ne utje će i mijenja koncepcija Plana, jedan je od glavnih kriterija po kojima su se obradile primjedbe. 1. Polazišta U poglavlju “Polazišta”, ovim izmjenama i dopunama Prostornog plana Istarske županije došlo je do izmjena u administrativnim granicama op ćina i gradova. Formirane su nove op ćine: Funtana koja je izdvojena iz op ćine Vrsar, te Tar-Vabriga koja je izdvojena iz grada Pore ča. Izmjena u administrativnim granicama izvršena je izme ñu op ćina Vrsar i Sv. Lovre č, te op ćina Brtonigla i Grožnjan prema sklopljenom sporazumu izme ñu op ćine Brtonigla i op ćine Grožnjan. Na podru čju novoformiranih op ćina (Funtana, Tar-Vabriga) primjenjuje se ovaj Plan i svi ostali planovi užeg podru čja op ćina i gradova u čijem su sastavu te op ćine bile prije nove administrativne podjele. Novo razgrani čenje izme ñu op ćine Vrsar i op ćine Sv. Lovre č izdvojilo je slijede ća naselja: Flengi, Deli ći, Brali ći, Beg, Gradina, Konteši ći, Marasi, Kloštar za čije se podru čje primjenjuje važe ći prostorni planovi op ćine Sv. Lovre č. Izmjene i dopune Prostornog Plana Istarske županije Za sva ranije navedena administrativna razgrani čenja primjenjuje se ovaj Plan i važe ći prostorni planovi op ćina i gradova iz kojih su izdvojeni, a sve do donošenja novih Prostornih planova novoformiranih op ćina (Funtana, Tar-Vabriga), i uskla ñenja postoje ćih. 2. Ciljevi U poglavlju “Ciljevi”, ovim izmjenama i dopunama Prostornog plana Istarske županije nije došlo do izmjena. Izmjene i dopune Prostornog Plana Istarske županije 3. Plan prostornog ure ñenja Ovim izmjenama i dopunama Prostornog plana Istarske županije mijenja se poglavlje 3. PLAN PROSTORNOG URE ðENJA u dijelovima kako slijedi: 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OD ZNA ČAJA ZA ISTARSKU ŽUPANIJU I REPUBLIKU HRVATSKU 3.4.2. RIBARSTVO I MARIKULTURA Ovim je Planom istaknuta posebna važnost utvr ñivanja pogodnosti prostora i lokacija za obavljanje djelatnosti ribarstva i marikulture, zbog posebne osjetljivosti okoliša u kojem se djelatnosti obavljaju te zbog mogu ćih negativnih reverzibilnih procesa koji bi mogli utjecati na smanjivanje prirodne osnove za obavljanje djelatnosti. Ribarstvo tradicionalnim alatima omogu ćeno je ovim Planom u vanjskom pojasu mora (od granice teritorijalnog mora do linije udaljenosti od 2 km od isturenih dijelova obale) i to bez posebnih ograni čenja osim posebnim propisima utvr ñenih lovostaja za pojedine tehnike i pojedine vrste morskih organizama. Vanjski pojas mora posebno je zna čajan za ribolov u kvantitativnom smislu, zbog bogatih ribolovnih podru čja zapadnog i južnog dijela akvatorija Županije prvenstveno vrstama pelagi čke plave ribe (sardele, papaline, in ćuni, skuše i ostale). U unutarnjem pojasu mora (od linije rekreativnog pojasa mora do 2 km od isturenih dijelova obale), u cilju zaštite bentoskih zajednica, dozvoljive su vremenski i tehni čki selektirane vrste ribolova, a u potpunosti se isklju čuje tehnika izlova ramponom i ko čom. Uzimaju ći u obzir činjeni čno stanje da su podmorski brakovi najbogatiji po broju vrsta tržišno cijenjene bijele ribe, ovim je Planom utvr ñena mogu ćnost da se, sukladno morfološkim, fizikalnim i kemijskim osobitostima pojedinih mikrocjelina podmorja mogu stvarati novi umjetni brakovi, a sve u cilju uskla ñenja interesa profesionalnih ribara i sve ve ćih zahtjeva sportskih ribolovaca. Unutarnji gospodarski pojas mora tako ñer je predvi ñen za kavezni uzgoj riba na otvorenom moru, u akvatorijima koji mogu pružiti dovoljni stupanj sigurnosti uzgoja i imaju povoljne ekološke osobine. Lokacije koje su ovim Planom namijenjene marikulturi (Piranski zaljev, Uš će Mirne, ure ñeni kanali rijeke Mirne, Tarska vala, uvala Sv.Marina kod Pore ča, Limski kanal, Pomerski zaljev, uvale Valun i Valmižeja, uvala Budava i izdvojeni dijelovi Raškog zaljeva), kao prostori izražene ekološke osjetljivosti, namijenjeni su prvenstveno uzgoju školjkaša. U Plomiskom zaljevu predvi ña se izgradnja centra za proizvodnju riblje mla ñi, uz korištenje pogodnosti dijela rashladnih voda TE Plomin, a daljnji uzgoj riba u prostoru Limskog kanala potrebno je ograni čiti i eventualne nove lokacije vezati uz kontrolu procesa ishrane ribljeg fonda, sukladno posebnim uvjetima zaštite rezervata u moru. Prostor uš ća Mirne tako ñer je potrebno ekološki valorizirati u smislu prihvatnih mogu ćnosti akvatorija za intenzivni uzgoj riba i rakovica (kozice), uzimaju ći u obzir zaštitne kriterije ornitološkog rezervata uš ća Mirne. U sklopu gra ñevina marikulture u Izmjene i dopune Prostornog Plana Istarske županije pojasu pomorskog dobra mogu će je graditi isklju čivo gra ñevine osnovne namjene (tehnologija primarne obrade, čiš ćenja i pripreme ribe za transport do ribljih burzi ili tržnica, skladište i pripremnice hrane i alata, laboratorij za ispitivanje kakvo će proizvoda, uprava i sl.) bez mogu ćnosti komercijalnog (ugostiteljsko-turisti čkog, industrijskog) korištenja ili stanovanja. Za uzgoj slatkovodnih vrsta ribe posebno su indicirane lokacije napuštenih glinokopa uz Pazin čicu u Cerovljanskoj dolini, a nakon restitucije dijela Čepi ćkog jezera u obuhvatu odre ñenom ovim Planom mogu će je planirati i poluintenzivni uzgoj slatkovodnih riba, prvenstveno u cilju poribljavanja novog akvatorija i za potrebe sportskog ribolova. U gornjem tijeku rijeka Mirne (od Buzeta do izvora) i pritoka Raše (do utoka) potrebno je valorizirati lokalitete za potencijalni neinvazivni (bez stvaranja novih barijera na vodotoku) uzgoj rije čnih rakova. Ovim se Planom tako ñer naglašava potreba osnivanja burzi (otkupnih stanica) ribe i drugih morskih organizama, a posebice u Savudriji, Tarskoj vali, Sv.Marini kod Pore ča, Vrsaru, Rovinju, Puli, Banjolama kod Pule, uvali Kuje, Krni čkom portu i Rapcu, uz ribarske luke ili luke javnog prometa u kojima se obi čajno vezuje zna čajniji broj ribarskih brodova. Obzirom na postoje će izgra ñene kapacitete u priobalju, za realizaciju ribljih burzi kao najkvaitetnije lokacije ocjenjuju se Rovinj, Pula - luka i Banjole kod Pule. 3.4.4. TURIZAM Metodologija planiranja potrebnog rasta turisti čkih kapaciteta Metodološki postupak dimenzioniranja rasta turisti čkih kapaciteta temelji se nekoliko osnovnih premisa proizlaze ćih iz kriti čkog osvrta na postoje će stanje turisti čke djelatnosti u Istarskoj županiji: - Turisti čko gospodarstvo Istarske županije izlazi iz ratne recesije vrlo neujedna čenom dinamikom, i u ovoj je fazi snažno izloženo promjenama na inozemnim emitivnim