ZbOrNIK PrEDAVANJA održanih tijekOm BrANIMIRoVE GoDINe U ARHEoLoškOm MUZeJU U ZAGrEbU PoVODOm 1130. ObLJEtNICE OD GoDINe UKLeSANe UZ IMe KNeZA BrANIMIRA NA OlTARnU GrEDU IZ GoRnJEg Muća ZbOrNIK PrEDAVANJA održanih tijekOm BrANIMIRoVE GoDINe U ARHEoLoškOm MUZeJU U ZAGrEbU PoVODOm 1130. ObLJEtNICE OD GoDINe UKLeSANe UZ IMe KNeZA BrANIMIRA NA OlTARnU GrEDU IZ GoRnJEg Muća zagreb, 2019. ZbOrNIK SADRŽAJ Nakladnik Arheološki muzej u Zagrebu Za nakladnika Sanjin Mihelić Urednice Maja Bunčić, Anita Dugonjić 7 RIJEČ UREDNICA Recenzent Neven Budak 7 IZ RECENZIJE Lektura Božena Bunčić 8 VEZE HRVATA I SVETE STOLICE OD RANOG SREDNJEG VIJEKA DO MODERNOGA DOBA Grafičko oblikovanje atelier ANII Ana Biočić ISBN 978-953-8143-29-8 14 KNEGINJA MARUŠA. ŽENE, SUPRUGE, VLADARICE U RANOM SREDNJEM VIJEKU Zrinka Nikolić Jakus 21 TIJELO I ZDRAVLJE U SREDNJEM VIJEKU – SAŽETI OSVRT Sabine Florence Fabijanec 35 PLETERNI UKRAS NEKAD I DANAS Tara Pivac Krpanić 44 PISANA SVJEDOČANSTVA O KNEZU BRANIMIRU Mirjana Matijević Sokol 52 ORUŽJE I RATOVANJE U DOBA KNEZA BRANIMIRA Goran Bilogrivić 59 NAKIT I METALNI DIJELOVI ODJEĆE NA PODRUČJU ISTOČNE OBALE JADRANA U SREDNJOVJEKOVNOM RAZDOBLJU (6. DO 15. STOLJEĆE) Maja Petrinec 72 KRISTIJANIZACIJA HRVATA U 9. STOLJEĆU U SVJETLU GROBNIH NALAZA I CRKVENE ARHITEKTURE Mirja Jarak 82 POLOŽAJ DJETETA U SREDNJOVJEKOVNOM DRUŠTVU Marija Karbić 90 HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA ARHEOLOGIJA – NEKOLIKO CRTICA O PROTEKLIH 150 GODINA Maja Bunčić Anita Dugonjić RIJeČ UREDNICA IZ ReCEnZIJE Cjelogodišnjim programom „Hrvatska u vrijeme kneza Bra- ... Tekstovi se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine: histo- nimira – povodom 1130. obljetnice od godine uklesane uz riografske i one koji se bave materijalnom kulturom, iako se ti ime kneza Branimira na oltarnu gredu iz Gornjeg Muća“ Ar- pristupi ne mogu uvijek jasno razgraničiti. U pretežito povije- heološki muzej u Zagrebu, kao ponosni čuvar toga nepro- sne tekstove spadaju prilozi Ane Biočić o vezama Hrvata i Svete cjenjivog spomenika, 2018. godinu posvetio je knezu Brani- stolice, Zrinke Nikolić Jakus o položaju žena u srednjem vijeku, miru te širem spektru tema koje su posredno ili neposredno Sabine Florence Fabijanec o odnosu prema tijelu i zdravlju, Mir- vezane upravo uz ranosrednjovjekovnu baštinu. jane Matijević Sokol o pisanim izvorima u kojima se spominju Branimir i Hrvatska u njegovo vrijeme te Marije Karbić o po- Uz izložbe, radionice i druga događanja, pomno birane ložaju djeteta u srednjovjekovnom društvu. Članci u kojima se teme u ciklusu predavanja i stručnjaci koji se njima bave, autori bave materijalnom kulturom su oni Tare Pivac Krpanić doprinijeli su njegovom obogaćivanju i pružili široj publici o motivima pletera, Gorana Bilogrivića o oružju i ratovanju u priliku da saznaju, usvoje ili osvježe saznanja o ranoj hrvat- Branimirovo doba, Maje Petrinec o nakitu i metalnim dijelovi- skoj arheologiji i povijesti. Cjelogodišnji je program zapo- ma odjeće te Maje Bunčić i Anite Dugonjić o povijesti arheo- čeo i završio predavanjima kojih je održano trinaest, a su- loških istraživanja u Hrvatskoj s obzirom na srednjovjekovne djelovali su, uz istaknute hrvatske stručnjake, sveučilišne lokalitete. Članak Mirje Jarak o pokrštavanju Hrvata temelji se profesore i znanstvenici mlađih generacija. podjednako na interpretaciji pisanih i materijalnih vrela. Kako bi taj zajednički trud ostao i dalje dostupan, a znanje Iz ovog je pregleda vidljivo da zbornik pokriva niz vrlo zanimlji- se širilo, usvajalo te kako bi se poticao daljnji interes, po- vih tema, od onih klasičnih u kojima se govori o političkoj po- sebno mlađih generacija, kao krajnji cilj i zadnja aktivnost u vijesti i nekim aspektima materijalne kulture do onih suvreme- okviru programa bio nam je objediniti sva predavanja odr- nijih, vezanih uz svakodnevni život ljudi u srednjem vijeku. Svi žana tijekom Branimirove godine te izdati e-zbornik. Zahva- su radovi znanstveno utemeljeni, što je razumljivo s obzirom na ljujemo predavačima koji su se odazvali (10) i pomogli tako to da su njihovi autori priznati stručnjaci u svojim područjima. ostvarenju cilja i nastanku ove publikacije. S obzirom na to Tekstovi su pisani čitko i pristupačno, čime ispunjavaju glavnu da je korištenje zbornika zamišljeno u edukativne svrhe, zadaću zbornika – zainteresirati djecu i nestručnjake. Obiljem kao pomoćno sredstvo u nastavi osnovnih i srednjih škola, informacija, međutim, oni mogu biti korisni ne samo studenti- ali može svakako poslužiti i studentima arheologije, povije- ma, nego i stručnjacima koji se mogu obavijestiti o rezultatima sti i srodnih znanosti te drugoj zainteresiranoj publici, teme istraživanja u drugim, srodnim disciplinama. ... su obrađene na pregledan i popularan način. Veliku zahval- nost upućujemo Zakladi Adris uz čiju je financijsku potporu prof. dr. sc. Neven Budak omogućena priprema Zbornika. Za objavljivanje na mrežnim stranicama Arheološkog mu- zeja u Zagrebu odabran je također jedan važan datum, ali i obljetnica vezana uz kneza Branimira. Papa Ivan VIII. 7. lipnja 879. godine uputio je knezu Branimiru pismo koje se danas smatra jednim od najdragocjenijih pisanih vrela za povijest ranosrednjovjekovne Hrvatske države. U tom pi- smu papa javlja hrvatskome knezu Branimiru da je njega, njegov narod i njegovu zemlju blagoslovio na oltaru sv. Pe- tra na misnom slavlju za blagdan Uzašašća Gospodinova. Ova je, 2019. godina 1140. obljetnica toga značajnoga povi- jesnog događaja, a 7. lipanj (dan objave Zbornika) u Repu- blici Hrvatskoj obilježava se kao Dan hrvatske diplomacije. zbornik predavanja 7 VEzE HRVATA I SVEtE StOlICE OD RAnOg SrEDNJEg VIJEKA DO MoDErNoGA DObA Ana Biočić rist jer je to razdoblje Focijeva askola, ali i širenja utjecaja Na ovom mjestu navodimo i događaj zabilježen u djelu ća. Do tada one zajedno djeluju i nadopunjuju se, a primjer Katedra crkvene povijesti Istočne crkve na istočnojadransku obalu. U toj je situaciji Konstantina PorfirogenetaDe administrando imperio. Nai- su upravo crkveni sabori koje sazivaju kraljevi i na kojima Katolički bogoslovni fakultet papa svakako nastojao zadržati i proširiti utjecaj Rima, a me, u 7. st. za pontifikata pape Agatona (678.-681.) Hrvati su se rješavali poslovi kraljevstva, ne samo crkveni nego i Sveučilište u Zagrebu Branimirova naklonost mu je u tome mogla pomoći. su sklopili s papom ugovor da neće ratovati, a zauzvrat im politički. je papa obećao zaštitu. Ipak, današnja historiografija drži Valja također istaknuti da se ime kneza Branimira spomi- da se ne radi o pouzdanim navodima. Stoljeće kasnije, za vladavine hrvatskog kralja Petra Kreši- Republiku Hrvatsku među prvima je priznala Sveta Stolica nje na više epigrafskih spomenika, odnosno na ostacima mira IV. imamo primjer koliko daleko seže papin autoritet 13. siječnja 1992. godine. No zanimljiva je koincidencija da kamenoga crkvenog namještaja u Šopotu, Ninu, Muću, U vrijeme hrvatskog kneza Domagoja došlo je do naruša- i važnost njegova, današnjim rječnikom, međunarodnog se prvim diplomatskim priznanjem Hrvatske, doduše rano- Ždrapnju, Otresu, Lepurima i Bribirskoj glavici što je, pak, vanja diplomatsko-političkih odnosa između Apostolske položaja jer je upravo papa Nikola II. (1058.-1061.) 1060. srednjovjekovne Hrvatske, smatra pismo pape Ivana VIII. znak graditeljske djelatnosti, ali i gospodarskog razvoja te Stolice i Hrvata. Mlečani su Domagoja smatrali ”najgorim god. poslao svojega legata kardinala Majnarda kako bi (872.-882.) upućeno hrvatskom knezu Branimiru 7. lipnja suradnje i potpore Branimira Crkvi. Posebno se izdvaja onaj hrvatskim vladarom” zbog čestih sukoba s njime, a očito je istražio optužbu usmjerenu protiv Petra. Radi se o optužbi 879. godine. U potonjem pismu papa je blagoslovio dragog iz Muća Gornjeg, gdje je uz Branimirovo ime zabilježena i imao problema i s urotnicima unutar države. Stoga ga papa da je ubio svojeg brata Gojslava. Kralj je dokazao nevinost sina Branimira i njegov narod. Nameće se pitanje može li se godina 888. što je prva dokumentirana godina na jednomu Ivan VIII. 875. god. kori jer kršćanskom vladaru ne priliči zajedničkom zakletvom 12 župana, a papa mu je potvrdio papin blagoslov uzeti kao čin priznanja države. Iz današnje hrvatskom srednjovjekovnom epigrafskom spomeniku, a ubijati protivnike, nego je primjerenija kazna potjerati ih iz vlast nad hrvatskim kraljevstvom. O tome vijest donosi perspektive zasigurno ne može (papa nije subjekt među- čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. zemlje. S obzirom na smjenu dinastije na prijestolju (s Do- Korčulanski kodeks iz 12. stoljeća. narodnog prava, dok Sveta Stolica i Država Vatikanskoga magojem dolaze Domagojevići, a smijenjeni su Trpimirovi- Grada jesu), ali iz ranosrednjovjekovne perspektive, ako Valja napomenuti kako su veze Hrvata i papa postojale i ći) možemo razumjeti odakle pobune i urote. O održavanju U istom 11. stoljeću veze papa i hrvatskih narodnih vladara uzmemo u obzir shvaćanje papine apostolske vlasti univer- prije Branimira. Poznato je kako su se pridošli Slaveni, a kontakata Zdeslava Trpimirovića, Domagojeva nasljednika, priskrbile su Hrvatima još jedno međunarodno priznanje. zalnom kao i poimanje pape vrhovnim crkveno-političkim usuđujemo se predmnijevati kako su asimilacijom sa staro- s papinstvom, unatoč činjenici da mu je Bizantsko Carstvo Naime, u doba značajnih društvenih i crkvenih promjena autoritetom tadašnje zapadne kršćanske ekumene, može. sjediocima među njima bili i Hrvati, susreli s papom Ivanom pomoglo doći na prijestolje, svjedoči podatak da je papa papa Grgur VII. (1073.–1085.) i hrvatski kralj