\AKOVO I NJEGOVA OKOLICA ISSN 1334-773X ZBORNIK MUZEJA \AKOV[TINE 7 \AKOVO, 2005. Ivica Mi{kulin: "Sloga" - prilog prou~avanju |akova~kog novinstva ZBORNIK MUZEJA\AKOV[TINE (2005.) str. 7-24 UDK 070(497.5 \akovo)"1919/1920" "Sloga" – prilog prou~avanju |akova~kog novinstva Ivica Miškulin Hrvatski institut za povijest Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod U radu autor progovara o pisanju |akova~kog glasila Sloge koje je izlazilo tijekom 1919. i 1920. Sloga je ulazila u red strana~kih lokalnih glasila, u njezinom slu~aju, glasila Hrvatske zajednice. Tijekom svog izla`enja ured- ništvo Sloge, predvo|eno Ivanom Gabutom, na njezinim stranicama je iz- nosilo, prije svega, stavove o politi~kim aktualnostima u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca te o politi~kim borbama u samom Ðakovu. Ostali sadr`aji zastupljeni su u puno manjoj mjeri, iako se na stranicama Sloge mogu prona}i va`ni prilozi o gospodarskoj, kulturnoj i sportskoj povijesti Ðakova. Uvod Na prijelazu drugog u tre}e desetlje}e dvadesetog stolje}a hrvatski narod zakora~io je u novo razdoblje svoje politi~ke povijesti. Naime, 1. prosinca 1918. u Beogradu je došlo do sve~anog proglašenja ~ina ujedinjenja Dr`ave Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom u novu dr`avnu tvorevinu – Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Gotovo odmah potom dolazi i do intenziviranja politi~kog `ivota u novoj dr`avi. Pritome dolazi do stvaranja novih politi~kih grupacija, ali i do nastavka djelovanja predratnih politi~kih stranaka, naravno, u znatno promijenjenim okolnostima. Svakako najva`niji na~in, 7 Ivica Mi{kulin: "Sloga" - prilog ZBORNIK MUZEJA\AKOV[TINE (2005.) str. 7-24 prou~avanju |akova~kog novinstva pomo}u kojeg su razli~ite politi~ke stranke nastojale proširiti krug svojih pristalica, ali i prezentirati svoju politi~ku platformu široj javnosti, bile su novine. Hrvatska zajednica i slavonsko-srijemski prostor Jedna od najva`nijih hrvatskih politi~kih stranaka prvih godina postojanja Kraljevine SHS bila je Hrvatska zajednica (HZ). Stranka se pod ovim imenom slu`beno pojavljuje 17. srpnja 1919. kada je na sastanku u Zagrebu došlo do fuzioniranja Star~evi}eve stranke prava i Napredne demokratske stranke.1 Njima se potom pridru`uje i star~evi}anski orijentirani dio osje~ke grupe nazvane "Hrvatsko kolo".2 U smislu politi~ke platforme zajedni~ari (uvrije`eni naziv za pripadnike HZ-a – op. a.) nisu dovodili u pitanje pripadnost Hrvata, Slovenaca i Srba istoj etni~koj skupini, ali nisu, poput, naprimjer, beskompromisnih unitarista Svetozara Pribi}evi}a, smatrali da izme|u njih nema baš nikakvih razlika. Zajedni~ari su dr`ali da su Hrvati, Slovenci i Srbi "tri plemena" jedinstvenog jugoslavenskog naroda koji u zajedni~koj dr`avi moraju biti u ravnopravnom polo`aju. Tu ravnopravnost bi, po mišljenju zajedni~ara, najbolje osiguravala dr`ava organizirana na principima širokih autonomija "povijesnih pokrajina". Ta }e stajališta kasnije do`ivjeti zna~ajne promjene, u prvom redu, u smislu nacionalne posebnosti Hrvata te federalizma.3 Nekako u isto vrijeme kada dolazi do stvaranja strana~ke središnjice u Zagrebu pristupa se i širenju strana~kih organizacija na terenu pa tako i na slavonsko-srijemskom prostoru. S obzirom da je glavninu ~lanstva HZ-a ~inilo hrvatsko gra|anstvo ili, to~nije, "trgovci, obrtnici, gostioni~ari, pripadnici razli~itih ~inovni~kih zvanja i slobodne profesije"4, zapravo i ne ~udi da se prve strana~ke organizacije ustrojavaju u gradsko - trgovišnim naseljima slavonsko-srijemskog prostora. Prva organizacija HZ-a u Slavoniji, prema dosadašnjim istra`ivanjima, osnovana je u Ðakovu, najvjerojatnije u drugoj polovici srpnja 1919. Zaklju~no s polovicom lipnja 1920., kada je osnovana organizacija u Po`egi, strana~ka mre`a HZ-a proširila se na sve zna~ajnije gradsko-trgovišne zajednice slavonsko-srijemskog prostora.5 1 Hrvoje Matkovi}, "Hrvatska zajednica. Prilog prou~avanja politi~kih stranaka u staroj Jugoslaviji", Zbornik radova Istorija XX. veka, V/1963., 24. 2 Dragiša Jovi}, "Hrvatska zajednica u politi~kom `ivotu Slavonije, Srijema i Baranje 1919.-1920. godine", ^asopis za suvremenu povijest, XXXII/2000., br. 2, 235. 3 H. Matkovi}, "Hrvatska zajednica", 17.-18., 59.-61. 4 Isto, 15. 5 D. Jovi}, "Hrvatska zajednica u politi~kom", 238.-239. 8 Ivica Mi{kulin: "Sloga" - prilog prou~avanju |akova~kog novinstva ZBORNIK MUZEJA\AKOV[TINE (2005.) str. 7-24 "Sloga" - osnovna obilje`ja u vrijeme izla`enja Ðakova~ka javnost upoznala se s prvim brojem Sloge u nedjelju ujutro, 3. kolovoza 1919. Od tog, prvog broja, list je u obliku tjednika izlazio do kraja 1920., kada je izašao posljednji, pedeset i drugi, broj. Tako|er, nakon prvog broja promijenjeno je i vrijeme izla`enja – ve} drugi broj je izašao u subotu popodne, 9. kolovoza 1919. Sloga je izlazila na ~etiri stranice, iako se odre|eni broj glasila pojavio i na šest. Kako saznajemo iz prvog broja godišnja pretplata je iznosila 26 kruna, polugodišnja 13, a pretplata na ~etvrt godine iznosila je 6.5 kruna. U slu~aju da je pretplatnik list dobivao putem pošte ili druga~ijih vrsta dostave godišnja pretplata je iznosila 28 kruna, polugodišnja 14, a tromjese~na 7 kruna. Prvi broj lista tiskan je u Biskupijskoj tiskari u Ðakovu, a tu je tiskan sve do svog ugasnu}a. Od prvog broja Sloga je u podnaslovu nosila naziv Glasilo Hrvatske Zajednice, a vodstvo |akova~ke organizacije HZ-a ~inilo mu je uredništvo. U cjelokupnom vremenu izla`enja glavni urednik lista bio je Ivan Gabut.6 Prvi broj Sloge iza{ao iz tiska 3. kolovoza 1919. 6VidiSloga, Ðakovo, I/1919., br. 1, 1.; Krešimir Pavi}, "Ðakova~ko novinstvo 1918.-1928.", Ðakova~ki vezovi, 1981., 39. 9 Ivica Mi{kulin: "Sloga" - prilog ZBORNIK MUZEJA\AKOV[TINE (2005.) str. 7-24 prou~avanju |akova~kog novinstva Do pojave HZ-a na politi~koj pozornici Ðakova glavnu rije~ u op}inskim poslovima imali su lokalni prvaci Demokratske stranke - demokrati.7 Najistaknutiji predvodnici te stranke u Ðakovu, Ivan Ribar i Andro Mori}, uspjeli su osigurati prevlast u ure|iva~koj politici u, do pojave Sloge, jedinom izlaze}em listu politi~kog profila u Ðakovu, Glasu Slobode. Upravo ova ~injenica predstavlja klju~an trenutak u pojavi Sloge. Naime, kada je Glas Slobode postao slu`beno glasilo organizacije Demokratske stranke u Ðakovu, pobornici druk~ijih stajališta o etni~koj pripadnosti hrvatskog naroda, u ovom slu~aju pristaše HZ-a, istupaju iz njegova uredništva i pokre}u Slogu. No, zanimljivo, a što svjedo~i i o prisutnosti velikog protivljenja ve}eg dijela hrvatskog gra|anstva Ðakova unitaristi~kim nastojanjima, stranice Sloge otvorene su i pristašama drugih antiunitaristi~kih politi~kih grupacija, u ovom slu~aju pristašama Hrvatske pu~ke stranke (HPS).8 O tome je progovorio i sam urednik Sloge, Ivan Gabut, u njezinu posljednjem broju: "[...] Kad je medjutim Svetozar Pribi}evi} osnovao demokratsku stranku i u nju privukao i našeg vajnog zastupnika, Dra Ivana Ribara, znao je Ribar i njegov pomo}nik Andro Moritz, urednik "Glasa Slobode", da proti volji ve}ine gradjanstva djakova~kog proglasi "Glas slobode" glasilom demokratske stranke. [...] Hrvatsko gradjanstvo djakova~ko, organizovano prije prevrata prete`no u Star~evi}anskoj stranci, nije moglo da dalje trpi u svojoj sredini tako bezdušne i bezobrazne napadaje sa strane neznatne klike nametnika, pak je kao ustuk "Glasu slobode" osnovalo "Slogu" kao glasilo Hrvatske Zajednice, a dopustilo je i pristašama onda u Djakovu još neorganizovane "pu~ke stranke", da se u "Slogi" brane od napadaja "Glasa slobode".".9 U smislu unutarnje organizacije lista Sloga ne odstupa od ostalih, kako lokalnih tako i središnjih, tiskovina tog vremena. Na prvoj stranici nalazi se politi~ki uvodnik, obi~no s širom dr`avnom tematikom, uz izuzetak vremena kada dolazi do odr`avanja parlamentarnih ili lokalnih izbora. I na sljede}oj, drugoj, stranici, obi~no se nalazi jedan ~lanak s politi~kom tematikom, ponekad iz polja vanjske politike. Idu}e stranice (tre}a, ~etvrta, i, eventualno, idu}e) bile su rezervirane za kratke informativne crtice (obi~no se nalaze pod skupnim nazivima Politi~ke vijesti, Strane vijesti, Doma}e vijesti, Narodno gospodarstvo, Iz Jugoslavije, Doma}a politika, Pabirci i sl.). Tako|er, na ovim stranicama 7 O njezinom djelovanju vidi Branislav GLIGORIJEVI], "Demokratska stranka i politi~ki odnosi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca", Beograd 1970.; H. MATKOVI], "Svetozar Pribi}evi}, ideolog-strana~ki vo|a-emigrant", Zagreb 1995.; Ivan RIBAR, "Politi~ki zapisi", sv. I, Beograd 1948. 8 O njezinom djelovanju vidi Zlatko MATIJEVI], "Slom politike katoli~kog jugoslavenstva. Hrvatska pu~ka stranka u politi~kom ivotu Kraljevine SHS 1919.-1929.", Zagreb 1998. 9 "Sloga" prestaje izlaziti", Sloga, II/1920., br. 52, 2.; K. Pavi}, "Ðakova~ko novinstvo", 39. 10 Ivica Mi{kulin: "Sloga" - prilog prou~avanju |akova~kog novinstva ZBORNIK MUZEJA\AKOV[TINE (2005.) str. 7-24 uredništvo Sloge ~esto je znalo objavljivati dopise iz seoske okolice Ðakova pod nazivom Naši dopisi. Posljednja stranica Sloge bila je rezervirana za oglasnu djelatnost. "Sloga" i Kraljevina SHS Ve} u prvom broju Sloge |akova~ki zajedni~ari su se osvrnuli na zna~enje ~ina stvaranja nove dr`ave. Jugoslavenske narode – Hrvate, Srbe i Slovence – ujedinila je politi~ka nu`da tj. njihovi predstavnici su, stvaraju}i novu dr`avu, samo slijedili ve} stoljetnim iskustvom utvr|eni put koji jedini stoji na raspolaganju malim narodima budu}i da u svijetu prevladava pravo ja~ega. Ujedinjenjem triju jugoslavenskih "plemena", smatrali su, tako je, po prvi puta, došlo do mogu}nosti