SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET SARA PAŽUR DVORSKA KULTURA ZRINSKIH U ČAKOVCU I ZAGREBAČKIH BISKUPA U RANOM NOVOM VIJEKU DIPLOMSKI RAD MENTOR: PROF. DR. SC. DRAGO ROKSANDIĆ KOMENTORICA: DOC. DR. SC. ZVJEZDANA SIKIRIĆ ASSOULINE ZAGREB, 2016. SADRŽAJ Uvod……………………………………………………………………………………………5 Uže područje rada…………………………………………………………………………….8 Cilj diplomskog rada i problemi istraživanja…………………………………………………8 Metodološki postupci…………………………………………………………………………9 Pregled izvora i literature…………………………………………………………………....11 Razrada………………………………………………………………………………………..17 Definicije osnovnih pojmova - pojam kulture……………………………………………...17 Obilježja dvorske kulture kao podkulture gornjeg društvenog sloja………………………..19 Definicija dvora………………………………………………………………………….......21 Definicija dvorske kulture …………………………………………………………………..23 Središta dvorske kulture ………………………………………………………………….....23 Renesansni dvorci u Francuskoj…………………………………………………………….24 Dvorac obitelji Esterházy – Forchtenstein…………………………………………………..27 Dvor Luja XIV. u Versaillesu……………………………………………………………….28 Dvoranin Baldasarea Castiglionea – književni uzor dvorske kulture……………………….29 Dvorska kultura u razdoblju baroka………………………………………………………....30 Grad Čakovec i obitelj Zrinski– povijesni pregled…………………………………………...34 Braća Nikola i Petar Zrinski………………………………………………………………...36 Obrambeni kompleks Čakovca…………………………………………………………….....38 Novi dvor –prostorna organizacija i unutrašnje uređenje…………………………………….46 Pregled izvora……………………………………………………………………………….46 Vanjski izgled Novog dvora………………………………………………………………….48 Prostorna organizacija Novog dvora…………………………………………………….……49 Stan Katarine Zrinski – unutrašnje uređenje………………………………………………...51 Stanovi Petra Zrinskog……………………………………………………………………....55 Predmeti osmanskog porijekla u interijeru Novog dvora…………………………………….58 Portreti kao dio kulture reprezentacije u Čakovcu……………………………………………63 Budimpeštanski portret Nikole VII. Zrinskog………………………………………………69 2 Portret Nikole Zrinskog autora Jana Thomasa………………………………………………70 Portret Petra Zrinskog kao vojskovođe……………………………………………………...71 Portret Petra Zrinskog kao bana iz Dijecezanskog muzeja u Zagrebu………………………72 Portretne biste u Čakovcu………………………………………………………………….....74 Riznica obitelji Zrinski……………………………………………………………………......78 Zlato i srebro……………………………………………………….………………………..85 Pozlaćena i posrebrena žezla, buzdovani, pataši i sablje……………………………………86 Odjeća……………………………………………………………………………………….88 Druge stvari……………………………………………………………………………….....89 Čakovečka knjižica Nikole Zrinskog – europski kulturni utjecaji……………………………91 Nastanak čakovečke dvorske knjižnice……………………………………………………...93 Odabrana djela iz knjižnice Nikole Zrinskog – skupina Militares………………………….96 Publije Flavije Vegecije Renat, De re militari libri quatuor……………………………..96 Vegecijeve ideje u raspravi Lijek protiv turskog afiuma ili Antidot protiv mira Turaka s Mađarima 1660 – 1661………………………………………………………………...100 Matthias Dögen, Architectura militaris moderna………………………………………..102 Geographi et Cosmograhi …………………………………………………………………105 Villem Blaeu, Teatrum Orbis Terrarum…………………………………………………105 Abraham Ortelius, Teatrum Orbis Terrarum…………………………………………….107 Miscellanei………………………………………………………………………………....108 Willem Piso, Georg Marggraf, Historia naturalis Brasiliae……………………………108 Domesticae Oeconomiae……………………………………………………………………110 Giovanni Battista Ferrari, Hesperides sive de Malorum Aureorum cultura……………110 Zagrebački biskupski dvor u 17. stoljeću……………………………………………………112 Biskupska tvrđa…………………………………………………………………………….111 Biskupski dvor……………………………………………………………………………..119 Riznica……………………………………………………………………………………..124 Riznički tekstili – Božji grob Jakoba Stolla………………………………………………127 Relikvijari…………………………………………………………………………………130 Knjižnica Metropolitana…………………………………………………………………….131 Valvasorova knjižnica u Metropolitani…………………………………………………...134 Ulisse Aldrovandi……………………………………………………………………...135 3 Athanasius Kircher……………………………………………………………………..138 Conrad Gesner………………………………………………………………………….141 Metropolitanske knjige iz 16. stoljeća……………………………………………………..144 Cesare Baronio, Annales ecclesiastici…………………………………………………144 Antonio Bonfini, Rerum Ungaricarum…………………………………………...........145 Usporedba kulturnih cjelina…………………………………………………………………146 Zaključak………………………………………………………………………………….....152 Bibliografija…………………………………………………………………………………153 Objavljeni izvori………………………………………………………………………155 Literatura……………………………………………………………………………..157 Popis priloga………………………………………………………………………………...168 Summary……………………………………………………………………………………169 4 UVOD Dvorska kultura vrlo je važan fenomen hrvatske povijesti ranoga novog vijeka. O njoj se vrlo mnogo i zna. Ovaj diplomski rad nastao je iz potrebe da se u granicama mogućnosti nešto više pokuša reći o njoj u europskom obzorju iste epohe i, što je ovom prilikom najvažnije, da se pokuša usporediti dvorsku kulturu nekih najreprezentativnijih duhovnih i svjetovnih aktera. Mišljenja sam da su Zrinski i zagrebački biskupi u 17. stoljeću poticajni primjeri za takvu analizu i usporedbu. U slučaju Zrinskih izabrala sam njihov čakovečki dvor, s težištem na razdoblju 1620. – 1671., dakle u vrijeme Nikole VII. Zrinskog (1620. - 1664.), Petra Zrinskog (1621. – 1671.) i Katarine Zrinske (1625. – 1673.). Biskupski dvor u Zagrebu predmet je istraživanja kroz čitavo 17. stoljeće. U periodu 17. stoljeća, koje se promatra u radu, dolazi do ključne promjene u dvorskkulturi. Dok su se kroz srednji vijek dvorovi neprestano selili, u kasnom srednjem vijeku nastaje tip dvora prisutan i u ranom novom vijeku.1 Krajem 16. stoljeća (London) te početkom 17. stoljeća (Beč) vladari odabiru jednu lokaciju kao stalnu rezidenciju, u kojoj izgrađuju dvor.2 U vremenu renesanse dolazi do ključnih promjena u smještaju dvorova, s obzirom da se otada grade u gradovima. Najraskošniji europski dvorovi ostvareni su u periodu renesanse i baroka, pa se kao reprezentativni primjeri ističu Escorial, Versailles, Heidelberg, Schönbrunn i Potsdam.3 Karakteristične kulturne cjeline europske dvorske kulture su riznica, galerija portreta te zbirke oružja, a u ranom novom vijeku odlikuju se renesansnim i baroknim obilježjima. Dakle, tema moga diplomskog rada je dvorska kultura Zrinskih u Čakovcu i zagrebačkih biskupa u ranom novom vijeku. Dvorska kultura važan je kulturni fenomen europske i svjetske povijesti ranog novog vijeka, a kulturne cjeline vezane uz dvorove čine kulturnu baštinu europskih naroda. Tijekom diplomskog studija ranog novog vijeka razvila sam interes za povijest obitelji Zrinski te crkvenu povijest. Dvorska kultura dio je kulturne povijesti, interdisciplinarnog područja historijske znanosti koja obuhvaća različite manifestacije kulture u ljudskom društvu. 1 Internet Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16781, posjet 02. 04. 2016. 2 J. R. Mulryne i Helen Watanabe-O'Kelly, ur., Europa Triumphans, sv. 1, ur. ser. J. R. Mulryne (Farnham: Ashgate Pub Ltd, 2004), 3. 3 Internet Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16781, posjet 02. 04. 2016. 5 Stoga sam za temu diplomskog rada odabrala dvorsku kulturu obitelji Zrinski i zagrebačkih biskupa, a izbor teme omogućio mi je učenje o različitim područjima materjalne kulture dvora. Teorijska podloga rada temelji se na kulturnoj historiji i sociologiji kulture. Iako predmeti proučavanja u ovom radu pripadaju području tradicionalne kulturne historije, korišteni su i koncepti nove kulturne historije. Kulturna historija je povijesna disciplina koja se tradicionalno bavi proučavanjem elitne kulture kroz povijest.4 Termin kulturna historija koristio se u Njemačkoj i prije 19. stoljeća, dok su u prijašnjim povijesnim razdobljima postojale zasebne kulturne historije, poput historije slikarstva, filozofije, književnosti i jezika. Kulturna historija razvija se u četiri faze. Dok u prvoj fazi kulturni povjesničari (Jacob Burckhardt, Johann Huizinga) proučavaju remek – djela, povijest klasike, te kanonska djela filozofije, znanosti i umjetnosti, druga faza obilježena je djelovanjem sociologa Maxa Webera i Norberta Eliasa. Weber 1904. objavljuje utjecajno djelo Protestantska etika i duh kapitalizma, u kojem se ekonomija kapitalizma povezuje s kulturom, dok se Elias u djelu O procesu civilizacije bavi poviješću ponašanja, te prikazuje razvoj kontrole afekata. Treću fazu karakterizira otkrivanje narodne kulture kao predmeta znanstvenog proučavanja, pri čemu je jedan od najutjecajnijih autora marksistički povjesničar Edward Thompson.5 Nova kulturna historija nastaje kao posljednja faza u razvitku kulturne historije, a njena pojava povezana je s epistemološkom krizom, te sumnjom u spoznajne mogućnosti historiografije. Nova kulturna historija je interdisciplinarno područje koje se odlikuje raznolikošću tema i fokusa, poput povijesti materijalne kulture, povijesti ideja, emocija, strasti i imaginarija. Obuhvaća povijest kulture elita, popularne kulture, simboličkih sustava, jezika i kulturnih objekata.6 Novi kulturni povjesničari propituju pojam kulture, pri čemu je najutjecajniji koncept lingvistički obrat, prema kojem ljudska spoznaja ne potječe izravno iz stvarnosti, s obzirom da je čovjek ograničen sustavom jezika. Stoga se naglašava važnost pripovijedanja i njegove strukture. Osim lingvističkog obrata, važan utjecaj izvršio je i filozof Michel Foucault, koji odbacuje društvo kao stvarnost istraživanja, te smatra kako kultura ne nastaje iz društva. Foucault je utjecao na svođenje povijesne stvarnosti na diskurs, odnosno jezik.7 4 Peter Burke, Što je kulturalna povijest?, prev. Zdravko Židovec (Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2006),