Prof. dr. sc. Nevio Šetić Rodio se 11. studenog 1958. u Krmedu u općini Bale u Istarskoj županiji. Osnovnu školu pohađao je u Krmedu, Balama i Rovinju, srednju u Puli, a Filozofski fakultet u Zadru, gdje je 1981. godine diplomirao povijest i talijanski jezik s pregledom talijanske književnosti. Na Filozofskom fakultetu u Zadru pohađao je poslijediplomski studiji iz pomoćnih povijesnih znanosti. Znanstveno nastavno vijeće Filozofskog fakulteta u Zadru prihvatilo je (1993.) njegovu knjigu „Napoleon u Istri. Istra za francuske uprave 1805.-1813.“, Pula 1989., 214, kao ekvivalent magistarskom radu. Na Sveučilištu u Zadru doktorirao je (2003.) s tezom: „Naša Sloga“ (1870.-1915.) kao izvor za proučavanje povezanosti Istre s ostalim hrvatskim etničkim prostorom u tijeku nacionalne integracije i stekao doktorat znanosti iz područja humanističklih znanosti, znanstveno polje povijest, grana nacionalna povijest. U zvanje redovitog profesora izabran je (2014.), izvanrednog profesora (2009.), a docenta 2005. godine. Matični broj znanstvenika je 147854. Po završetku studija stalno je zaposlen i radi: od godine 1981. do 1985. kao učitelj povijesti u osnovnoj školi u Barbanu i srednjoj školi u Puli, danas Strukovna škola; od 1985. do 1988. kao kustos Muzeja narodne revolucije u Puli na odjelu Hrvatskog narodnog preporoda, danas Povijesni i pomorski muzej Istre – Museo storico e navale dell' Istra u Puli; od godine 1988. do 1993. radi kao istraživač suradnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU Rijeka, Radna jedinica u Puli; od godine 1993. do 1998. pomoćnik je savjetnika predsjednika dr. Franje Tuđmana za unutarnju politiku u Uredu predsjednika Republike Hrvatske u Zagrebu; 1998. godine (srpanj-studeni), radi kao istraživač suradnik u Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU Rijeka, Radna jedinica u Puli; od 11. studenog 1998. do 16. prosinca 2011., u četiri saziva obnaša dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru u Zagrebu, s tim da je od 5. siječnja 2004. do 10. siječnja 2008. bio državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u Zagrebu; od 19. prosinca 2011. radi kao profesor na Odsjeku za povijest Odjela za humanističke znanosti, Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Znanstvenoistraživačkim radom sustavno se bavi od godine 1980. do danas. Proučava modernu i suvremenu hrvatsku prošlost (19. i 20. stoljeće) posebno u području 1 Istre, Rijeke i kvarnerskih otoka. Posebno proučava razdoblje francuske uprave, proces hrvatske nacionalne integracije i modernizacije te novovijeke veze hrvatskih zemalja (Istre i Dalmacije, Istre i Hrvatske i Slavonije...), kao i socijalizacijske i demokratizacijske procese u hrvatskom društvu te proces ostvarenja suvremene hrvatske države. Istraživao je u mnogim povijesnim arhivima i knjižnicama u Hrvatskoj, osobito u Državnom arhivu u Pazinu, Rijeci, Zadru, Zagrebu i Dubrovniku proučavajući razne fondove, tako i sveučilišnim i znsntvenim knjižnicama u Puli, Zadru i Zagrebu ali i u župskim arhivima u Barbanu, Balama, Krnici. Zanimljiva iskustva stekao je i istražujući u Italiji (Archivio Diplomatico i Archivio di Stato u Trstu) i Sloveniji (Državni arhiv u Ljubljani). Početkom 90-tih godina prošloga stoljeća sudjelovao je kao istraživač na projektu dr. sc. Miroslava Bertoše „Istarski Hrvati: između potisnutog identiteta i usporene integracije“ pri puljskom Centru, Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba. Godine 1993. sudjelovao je kao istraživač na projektu „Prilozi za povijest Istre, Kvarnera i Gorskoga kotara“ Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. Od godine 2007. sudjeluje u radu na projektu dr. sc. Marina Manina - Povijest Istre: sustavi, institucije, društvo i identitet u 19. i 20. stoljeću pri Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Na tragu tih projekata, ali i mnogim drugim njegovim istraživačkim zamislima i nastojanjima temelji se njegov znanstveni opus koji se najbolje zrcali u sedam objavljenih knjiga: Napoleon u Istri – Istra za francuske uprave 1805.-1813., Istarska književna kolonija „Grozd“, Pula 1989., 214; Istra između tradicionalnog i modernog ili O procesu integracije suvremene hrvatske nacije u Istri, Naša sloga, Pazin 1995., 160; Iz istarskoga novovjekovlja, Naši foji, Labin 1999., 216; O povezanosti Istre s ostalim hrvatskim zemljama. Naša Sloga 1870.-1915., Dom i svijet, Zagreb, 2005., 524; Istra za talijanske uprave. O istarskoj emigraciji i njenom tisku u Zagrebu 1918. – 1941., Dom i svijet, Zagreb 2008., 296; Staleška društva i časopisi hrvatskog učiteljstva u Istri 1891.-1914., Hrvatski pedagoško-književni zbor i Profil International, Zagreb 2010., 266 i Ostvarenje suvremene hrvatske države. Od pojave višestranačja 1989. do nastanka samostalne, međunarodno priznate i teritorijalno cjelovite Republike Hrvatske, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Geaidea, Pula 2013., 486. Izlagao je na četrdesetak znanstvenih, znanstveno-stručnih skupova i kolokvija te napisao niz znanstvenih i stručnih članka. Uz znanstvenoistraživački rad sustavno radi i na 2 popularizaciji znanosti i njezinih rezultata pišući prikaze, bilješke, feljtone i druge priloge za časopise i novine te sudjelovanjem u radijskim i televizijskim emisijama na lokalnoj i nacionalnoj razini. Sudjelovao je u promoviranju niza znanstvenih i stručnih publikacija, ali i na okruglim stolovima i javnim tribinama te održao veliki broj javnih predavanja te imao više razgovora/intervjua u novinama, na radio postajama, lokalnim televizijama i Hrvatskoj televiziji. Od akademske godine 1997./98. do 19. prosinca 2011. honorarno predaje više kolegija iz svjetske i hrvatske moderne povijesti na Filozofskom fakultetu u Puli, danas Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, Odjelu za humanističke znanosti, Odsjeku za povijest („Povijest srednje i jugoistočne Europe od kraja XVIII. stoljeća do 1914. godine“, „Hrvatska povijest od kraja XVIII. stoljeća do 1918. godine“, „Istra i Rijeka za francuske uprave“, „Naša sloga između europskih i nacionalnih ideja“,“Procesi nacionalne integracije i modernizacije u hrvatskim zemljama u XIX. stoljeću“), a otada u stalnom radnom odnosu još i kolegij iz moderne hrvatske povijesti („Hrvatska misao u 19. stoljeću“) i kolegij iz hrvatske suvremene povijesti („Ostvarenje suvremene hrvatske države“). Na odsjeku za povijest sudjelovao je u kreiranju još nekih kolegija čiji je nositelj, kao što je kolegij „Počeci demokratizacijskih procesa u Habsburškoj Monarhiji s osvrtom na Istru“. Danas su svi kolegiji koji se izvode usklađeni s načelima bolonjskog procesa i uključeni u prediplomski i diplomski studiji povijesti. U više je navrata bio mentor pri izradi završnih i diplomskih radova te jednog doktorskog rada na Sveučilištu u Mostaru u Republici Bosni i Hercegovini, kao i član povjerenstva za njihovu obranu. Njegovo se javno djelovanje očituje i u kulturnom i stručnom radu, a sudjelovao je i u izdavačkim projektima kao poticatelj pojedinih izdanja te kao urednik. Do sada je predložio za tisak i uredio dvadeseakt različitih knjiga kod više izdavača (Naša sloga d.o.o.. Pazin; Istarski glas – Naši foji d.o.o. Labin; Profil International, Zagreb; Dom i svjet, Zagreb; Geaidea d.o.o, Pula; Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb itd.) Svojim aktivnostima sudjeluje u radu više časopisa u području društvenih i humanističkih znanosti (od 2009. član je Uredništva časopisa Napredak, časopisa za pedagogijsku teoriju i praksu pri Hrvatsko- pedagoško književnom zboru u Zagrebu; od 2012. godine član je Savjeta časopisa Croatian 3 Journal of Educatio – Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje što izdaje Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; od 2012. godine član je Savjeta časopisa Školski vjesnik – časopis za pedagoška i školska pitanja u Splitu koji izdaju Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak u Splitu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu; od 2013. godine član je Uredničkog vijeća časopisa Podravina – Časopis za multidisciplinarna istraživanja što izdaju Meridijani u Samoboru; od 2014. godine član je Uredničkog vijeća Biblioteke Pilar Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar u Zagrebu; od 2014. godine član je Znanstvenog savjeta časopisa Mostariensia za društveno-humanističke znanosti Sveučilišta u Mostaru u Republici Bosni i Hercegovini). Sudjelovao je i sudjeluje u radu više udruga, između ostalog je član radnik Matice hrvatske Ogranak u Puli (obnašao je dužnost voditelja pododbora za povijest 1992.-1996., predsjednika ogranka 1996.-1997., dopredsjednika ogranka 1997.-1998.). Kao voditelj pododbora za povijest osmislio je i vodio usmeni časopis Histria Croatica, javnu tribinu za koju je vladao veliki interes; jedan je od utemeljitelja Društva egzodus istarskih Hrvata u Pazinu 1997. godine. Bio je prvi predsjednik kada je organizirana višednevna manifestacija „Sjećanje na egzodus Hrvata Istre za vrijeme talijanske uprave i okupacije 1918.-1943.“, koja je od 22.-26. listopada 1997. održana u Zagrebu i Pazinu (Ježenski Brig). Uz ostalo, tada je na tu temu u Hrvatskom institutu za povijest održan međunarodni znanstveni skup. Od kraja 1997. je dopredsjednik navedenog Društva. U Zagrebu vodi dvije značajne udruge, od 2010. godine predsjednik je Hrvatsko pedagoško-književnog zbora, najstarije udruge u području odgoja i obrazovanja na hrvatskom nacionalnom području osnovane još 1871. godine, a od 2011. godine je veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ utemeljene 1905. godine. Sudjelovao je u radu više ustanova, vijeća i povjerenstava. Između ostalog, bio je: član Hrvatskog arhivskog vijeća u Zagrebu od 1994.-1997.; predsjednik Upravnog vijeća Instituta poljoprivrede i turizma