DRŽAVNI ARHIV U VUKOVARU Posebna izdanja I. SRIJEM U PRVOM SVJETSKOM RATU 1914. – 1918. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa 9. lipnja 2015. Izdavač: DRŽAVNI ARHIV U VUKOVARU Za izdavača: Stjepan Prutki Suizdavači: Filozofski fakultet u Osijeku / Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar / Ogranak Matice hrvatske Vukovar / Udruga povjesničara i baštinika zavičajne starine Slavonije, Srijema i Baranje Glavni i odgovorni urednik: Stjepan Prutki Izvršni urednik: Dr. sc. Krešimir Bušić Urednički odbor: Stjepan Prutki / prof. dr. sc. Josip Jurčević / Igor Josipović / prof. dr. sc. Ivan Balta / dr. sc. Krešimir Bušić / prof. dr. sc. Dražen Živić / dr. sc. Petar Macut / Henrik Ivan Damjanović, lic. lit. Recenzenti: Prof. dr. sc. Josip Vrbošić / prof. dr. sc. Stjepan Šterc / prof. dr. sc. Stijepo Obad Prijevodi sažetaka na engleski jezik: Doc. dr. sc. Goran Milić Lektura i korektura: Maja Bukna Priprema i tisak: Grafi ka Osijek Naklada: 300 primjeraka CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 140430097 ISBN: 978-953-7980-10-8 Objavljivanje ove knjige omogućilo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske DRŽAVNI ARHIV U VUKOVARU Posebna izdanja I. SRIJEM U PRVOM SVJETSKOM RATU 1914. – 1918. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa 9. lipnja 2015. SRIJEM u prvom svjetskom ratu 1914. – 1918. Vukovar, 2016. SADRŽAJ Josip Jurčević Uzroci i posljedice Prvoga svjetskog rata s posebnim osvrtom na razvoj međunarodnog ratnog i humanitarnog prava . .11 Vijoleta Herman Kaurić Prvi svjetski rat u hrvatskoj historiografi ji . .21 Krešimir Bušić Tajni ratni planovi Kraljevine Srbije u pripremi ratnih sukoba s Austro-Ugarskom Monarhijom do početka Prvoga svjetskog rata . .45 Ivan Balta Vojne pripreme i borbe Srijemaca i Slavonaca u prvoj polovici Prvoga svjetskog rata . .75 Tomislav Žigmanov Međunarodni znanstveni okrugli stol Hrvati u Vojvodini i Prvi svjetski rat – primjer istraživanja i memoriranja zatomljenih i nepoznatih povijesnih nanosa . .93 Stjepan Prutki Organiziranje vojnih saniteta i bolnica na području današnje Vukovarsko-srijemske županije 1914. – 1918. 105 Igor Josipović Kazneni prijestupi vojnika 28. domobranske pješačke pukovnije tijekom Prvoga svjetskog rata u Srijemskoj županiji . 121 Mato Batorović Opis Prvoga svjetskog rata u Kronici Franjevačkog samostana u Zemunu i ljetopisac o. Solan Matković . 133 Mato Batorović Početak Prvoga svjetskog rata u Iloku u autobiografi ji franjevca o. Mladena Barbarića . 169 Dario Španović Bitka na Legetu (bitka kod Čevrntije) . 185 Toni Roca Vukovar na početku i po okončanju Velikoga rata . 191 Dražen Živić Demografske prilike u Vukovaru uoči i nakon Prvoga svjetskog rata (1900. – 1921.) . 207 Zlatko Virc Vinkovački kraj u Velikom ratu . 227 Hrvoje Tkalac Županja i okolica u Prvom svjetskom ratu . 257 Vinko Juzbašić Bošnjačani u Prvom svjetskom ratu . 271 Agneza Szabo Josip Šilović, voditelj zbrinjavanja djece u vrijeme Prvoga svjetskog rata i utemeljitelj zaklade za kolonizaciju siročadi gladnih hrvatskih krajeva i zaklade siročadi naših iseljenika . 293 Mira Kolar-Dimitrijević Briga za gladnu djecu Bosne i Hercegovine te Dalmacije u hrvatskom Srijemu te mađarskoj Vojvodini tijekom Prvoga svjetskog rata . 311 Anica Bilić Prvi svjetski rat u stihovima Stjepana Petričića, nepoznatoga hrvatskog vojnika-pjesnika . 365 Ivica Ćosić Bukvin Rat viđen očima sudionika 1914. – 1918. 381 Ljiljana Dobrovšak Srijem na stranicama Ilustrovanog lista za vrijeme Prvoga svjetskog rata . 403 Sergej Filipović / Luka Pejić Sriemske novine i izvještaji Županije srijemske kao izvori za istraživanje ratnih prilika u Vukovaru u Prvom svjetskom ratu . 431 RIJEČ UREDNIKA Tijekom protekle 2015. godine u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana arhiva Državni arhiv u Vukovaru je u suradnji s Filozofskim fakultetom u Osijeku, Institutom društvenih znanosti „Ivo Pilar“ – Područnim centrom Vukovar, Ogrankom Matice hrvat- ske u Vukovaru i Udrugom povjesničara i baštinika zavičajne starine Slavonije, Srijema i Baranje organizirao stručno-znanstveni skup Srijem u Prvom svjetskom ratu 1914. – 1918. priređen na inicijativu obilježavanja 100-godišnjice Prvoga svjetskog rata. Na skupu su su- djelovali povjesničari, kulturni djelatnici (arhivisti i kustosi) te znanstvenici raznih profi la, čime su obrađena područja koja sežu od javne uprave i pregleda političkih okolnosti koje su dovele do izbijanja rata, prikaza životne svakodnevice srijemskoga područja, analize vojno-političke povijesti, demografi je, književnosti sve do razvoja humanitarnoga prava i vojnoga saniteta u Prvom svjetskom ratu. Osobito nam je drago što svjetlo dana može ugledati i zbornik radova sa znanstvenoga skupa ako sudimo prema već ustaljenom arhivističkom obrascu – sveta je dužnost arhi- vista da ono što je rečeno i prikazano i zabilježimo, jer bez zapisa događaj mine i prijeđe u zaborav. Time zahvaljujemo svim suradnicima, institucijama, članovima uredničkoga odbora i svima onima koji su sudjelovali u realizaciji samoga skupa, tako i ovoga zbornika. Naravno, ne manje vrijedne zahvalne riječi upućujem Ministarstvu kulture Republike Hr- vatske koje je svojim novčanim sredstvima i omogućilo tisak ovoga vrijednog djela. Nadamo se da smo vrijednim stručnim i znanstvenim prilozima objavljenima u ovom zborniku radova barem malo obogatili dosadašnje shvaćanje o Velikom ratu na znanstve- noj i stručnoj razini, i time potaknuli daljnja istraživanja i nove spoznaje. Ovim vrijednim djelom Državni arhiv u Vukovaru, uz postojeću ediciju Gradivo za povijest Vukovarsko-srijemske županije, u kojoj objavljuje arhivske izvore za zavičajnu povi- jest, pokreće i posebnu ediciju Posebna izdanja, sa željom poticanja stručno-znanstvenih istraživanja i objavljivanja radova iz naše zavičajne povijesti, nastalih na temelju prouča- vanja izvornoga arhivskog gradiva, kako u našoj, tako i drugim baštinskim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu. Nadamo se da smo u ovoj prvoj knjizi u tomu i uspjeli. Stjepan Prutki 7 Prof. dr. sc. Josip Jurčević, znanstveni savjetnik Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb UZROCI I POSLJEDICE PRVOGA SVJETSKOG RATA S POSEBNIM OSVRTOM NA RAZVOJ MEUNARODNOG RATNOG I HUMANITARNOG PRAVA Višestoljetni kontinuitet sukoba interesa između europskih država nastavio se povećavati tijekom druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća. To se najjasnije očitovalo u manjim oružanim sukobima i različitim krizama na europskom kontinentu i u kolonijama. Istovremeno se produbljivalo i opće društveno ne- zadovoljstvo, a napose u višenacionalnim europskim državama i najvećim ko- lonijama. Međudržavni dogovori i unutarnje reforme nisu vodili rješavanju nagomilanih problema. Ujedinjavanjem talijanskih te njemačkih državica nastale su dvije nove sile koje su još više opteretile europsku i svjetsku sigurnost. Znanstvena i tehnološka postignuća te gospodarsko okrupnjavanje nadrastalo je državne granice i stvaralo materijalne temelje globalizacije, koja se očitovala i u sve snažnijim nadnacionalnim nazorima i ideologijama. Neizbježnost velikog rata i stradavanja postajala je sve izglednija, što je utje- calo na nastanak i usvajanje Haških konvencija kao temelja međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Versajski poredak i drugačije posljedice Velikog rata nisu stabilizirale svjetsku situaciju. Prijeratna europska kriza postala je složena svjetska, globalna kriza, koja je u samo dva desetljeća prerasla u Drugi svjetski rat, koji nisu spriječile ili ublažile ni Liga naroda niti međuratne Že- nevske konvencije. Ključne riječi: Prvi svjetski rat, Haške konvencije, Versajski mirovni ugovori, Ženevske konvencije Uvod Rat je učestali društveni fenomen koji je ostavljao najdublje i najšire tragove u svim razdobljima tijekom cjelokupne povijesti ljudske civilizacije. Ova, po čovje- čanstvo tragična činjenica očituje se izravno i posredno na gotovo svim razinama Uzroci i posljedice Prvoga svjetskog rata s posebnim osvrtom na razvoj... 11 društvenoga života; od upravljačkog institucijskog ustroja do identitetske sa- mosvijesti. Od pamtivijeka su sve države i društvene zajednice na pripreme za rat (obrambeni ili napadački) trošile najviše svojih materijalnih i nematerijalnih resur- sa i potencijala. Isto tako su ratovi ostavljali najviše materijalnih i nematerijalnih posljedica koje su bitno obilježavale život u mirnodopskim razdobljima. Stoga je već u starome vijeku nastala fi lozofi jska izreka kako je rat otac svih stvari, a u no- vom je vijeku oblikovan vojnostrategijski teorem kako je rat nastavak politike dru- gim sredstvima i kako je mir tek razdoblje između dvaju ratova. Tijekom 20. stoljeća svekolike promjene u svijetu dobivaju dotad nezamisliva ubrzanja i dimenzije. Na podlozi munjevitoga razvoja prirodnih znanosti i teh- nologija, dramatično se povećava preciznost i mobilnost te razornost i ubojitost oružja, a s time obuhvatnost i pogubnost ratova. Uz to, globalizacijskim procesom i usložnjavanjem međunarodnih odnosa i interesa, klasični ratovi, u kojima su se sukobljavale vojske na ograničenim bojištima, preoblikovani su u totalne ratove u kojima sudjeluju cjelokupni društveni potencijali na širokim prostorima. U takvim okolnostima, pobjeda u ratu ne ostvaruje se samo porazom oružane sile, nego uni- štavanjem i velikoga dijela svih društvenih potencijala protivničke strane. Najtragičniji pokazatelj suvremenih, tj. totalnih ratova jesu sve masovnija smrt- na i drugačija ratna stradavanja civilnoga pučanstva, koje po broju žrtava redovito nadmašuje stradavanje vojnika. Zbog toga su, u 20. st., žrtve rata postajale