biblioteka BIOETIKA biblioteka BIOETIKA biblioteka Objavljeni naslovi BIOETIKA 1. Ivan Šegota: Etika sestrinstva 18. a. čović, M. Radonić (ur.): (1997) Bioetika i dijete 2. Jean-Dominique Bauby: Skafander i leptir (2011) (1997) 19. nada Gosić: Bioetičke perspektive 3. R. P. Craig, C. L. Middleton, L. J. O’Connell: (2011) Etički komiteti 20. Sonja Kalauz: (1998) Sestrinska profesija u svjetlu bioetičkog 4. Ante čović (ur.): pluriperspektivizma Izazovi bioetike (2011) (2000) 21. Iva Rinčić: 5. Ante čović: Etika i bioetika (2004) Europska bioetika: ideje i institucije (2011) 6. Nada Gosić: Bioetička edukacija (2005) 22. Tomislav Krznar: Znanje i destrukcija 7. Nada Gosić: Bioetika in vivo (2011) (2005) 23. Iva Rinčić, amir Muzur: 8. Ljiljana Zergollern-čupak: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike Bioetika i biomedicina (2012) (2006) 24. Marko Tokić: 9. Aleksandra Frković: Život, zdravlje i liječništvo Bioetika u kliničkoj praksi u Platonovoj filozofiji (2006) (2013) 10. Iva Rinčić Lerga: Bioetika i odgovornost 25. Tomislav Krznar (ur.): u genetici Čovjek i priroda (2007) (2013) 11. Zvonko Bošković: Medicina i pravo 26. Darija Rupčić: (2007) Status ljudskog embrija pod vidom 12. Ivan Cifrić: Bioetička ekumena bioetičkog pluriperspektivizma (2007) (2013) 13. Lidija Gajski: Lijekovi ili priča o obmani 27. Luka Tomašević: Rensselaer Potter Van i njegovo mjesto u povijesti bioetike (2009) Bioetika iz teološke perspektive 14. a. čović, n. Gosić, L. Tomašević (ur.): (2013) Od nove medicinske etike 28. vladimir Jelkić: do integrativne bioetike Bioetički orijentiri za novu epohu (2009) (2014) ć 15. aleksandra Frković: Medicina i bioetika I (2010) 29. Ivica Kelam: 16. Hrvoje Jurić: Genetički modificirani usjevi nč AMIR MUZUR / Iva RInčIć Etika odgovornosti Hansa Jonasa kao bioetički problem (2010) (2015) 17. valerije vrček: 30. nada Gosić: GMO između prisile i otpora Liječnici - preteče bioetike Van Rensselaer Potter (2010) (2015) i njegovo mjesto . MUZUR / I. RI a u povijesti bioetike 9 789536 576586 Cijena: 150,00 kn 31. Amir Muzur / Iva Rinčić VAN RENSSELAER POTTER I NJEGOVO MJESTO U POVIJESTI BIOETIKE Nakladnik: PERGAMENA d.o.o., Zagreb, Stipančićeva 14 Tel./fax: +385-(0)1-3640-942 [email protected]; www.pergamena.hr Biblioteka: BIOETIKA Knjiga 31: Amir Muzur / Iva Rinčić, Van Rensselaer Potter i njegovo mjesto u povijesti bioetike Urednik: Ante Čović Recenzenti: Željko Kaluđerović, Tomislav Krznar Redaktura i korektura: Marija Selak Tehnički urednik: Stjepan Ocvirk Naslovnica: Bernardić studio Na naslovnici: Pročelje zgrade McArdleova laboratorija u Madisonu (1964.–2014.) Slikovni materijal: Iva Rinčić i Amir Muzur (pribavljeno i snimljeno za vrijeme boravka u Madisonu i Washingtonu u rujnu 2014.) CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveuči- lišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 921072. ISBN 978-953-6576-58-6 Ova knjiga nastala je u okviru znanstvenih projekata »Korijeni bioetike – američki i europski prinosi konstrukciji jedinstvene povijesti« (Sveučilište u Rijeci, 844–10–1344) i »European Bioethics in Action/Europska bioetika na djelu – EuroBioAct« (Hrvatska zaklada za znanost, 7853), te znanstvenog programa Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku Ministar­ stva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske – Dokumentacijsko- istraživačkog centra za europsku bioetiku Fritz Jahr Sveučilišta u Rijeci. Amir Muzur • Iva Rinčić VAN RENSSELAER POTTER I NJEGOVO MJESTO U pOVIJESTI BIOETIKE PERGAMENA Zagreb, 2015. Marulu, kao i sve ostalo, sa željom da mu to jednoga dana bude potvrdom i poticajem Sadržaj Zahvale . 9 Predgovor . 11 Rak i mir: život i djelo Vana Rensselaera Pottera . 15 Dobri čovjek iz Wisconsina: V. R. Potter u kontekstu prostora i vremena . 55 Utišano proljeće: jesu li Washington i New York oteli bioetiku da je spase ili pokvare? . 93 Očevi i oci: što je V. R. Potter dobio, a što izgubio otkrićem djela Fritza Jahra . 121 Bioetika i njene razvojne faze: između filozofije, znanosti i religije . 129 Umjesto pogovora: i poslije Pottera – Potter . 153 Van Rensselaer Potter: pokušaj bibliografije . 165 Literatura . 177 Sažetak . 195 Summary . 197 Kazalo imena . 199 Bilješka o autorima . 209 7 Zahvale Kažu da je zajednička karakteristika doktorskih radova na madisonskom McArdleu da, u zahvalama, na prvo mjesto stavljaju Bette Sheehan, dugogodišnju tajnicu Odsjeka. Naš prvi susret s Bette, koju smo dotad bili znali tek iz elektro­ ničke korespondencije, dogodio se na malom madisonskom aerodromu, u pozne sate poznog rujna 2014.: Bette nas je strpljivo čekala unatoč kašnjenju aviona, borila se lavlje za naše izgubljene putne torbe, a potom nas dopremila do našeg pansiona na obali jezera Mendota s torbom punom lokalnih sorti sireva i piva. Tada još nismo znali da će ovaj dobri duh McArdlea, simpatično kalotast i rijetko nasmiješen, naših pet dana u Madisonu učiniti mnogostruko mobilnijim i učinkovi­ tijim zahvaljujući poznavanju činjenica, mjesta, ljudi i povi- jesti preko svake granice kurtoazije i dobrog domaćinstva. E pa, draga Bette, neka, po starom dobrom običaju, prva zahva­ la i ovoga puta ide na Tvoju dušu. U tom Madisonu i oko njega, jednako nepoznate, ljubaz- no su nas prihvatili i posvetili nam dovoljno vremena i Jim Shull, Paul Lambert, Henry Pitot, Roz Boutwell, Dick Bur­ gess, Olga Trubetskoy, Dave Nelson, Sue Lederer, Michael Schuler i Joyce Probstein. Kathy i Toby Potter ugostili su nas, osim toga, na svom imanju u Portageu, a Cal i Ruth DeWitt u Dunnu. Premda ga u Madisonu nismo stigli upoznati, svoje nam je, tada još neobjavljene, članke poslao Curt Meine, bio­ graf Alda Leopolda. Osobno ih ne sretnuvši, savjetima poštom svejedno su nas zadužile i Lisa Potter i Margaret Doris, koja nam je velikoduš­ no poslala na uvid i svoju, tada svježe obranjenu, disertaciju. 9 U Washingtonu su nas dočekali jednako toplo: Laura Bishop otvorila nam je sva vrata Instituta za etiku Kennedyje­ vih, Martina Darragh sa suradnicima sve police stvarne i vir­ tualne institutske knjižnice, a Warren Reich mnoge pretince svojih sjećanja. Naravno, ne bismo mi ni vidjeli ovoga puta Ameriku da nam to nisu omogućili prvenstveno Sveučilište u Rijeci, svo­ jom projektnom potporom, i Grad Rijeka, na čemu zahvalju­ jemo i osobno gradonačelniku Vojku Obersnelu. A što se ove knjige tiče, lista vrijedna zahvaljivanja je duga i uhodana: od recenzenata i redaktorice, preko nakladni­ ka Ante Selaka i njegovih suradnika, koji to rade s akribijom i entuzijazmom, do vazda neumornog i nemirnog urednika, Ante Čovića, s kojim se ideje dogovaraju telefonom, u kas- nim večernjim satima (pri čemu je, obično, jedna tek pri kra­ ju, a već se otvara sljedeća). Sve spomenute dame i gospoda učinili su da rad na ovoj knjizi bude lak toliko da nam je teško povjerovati i ugodan toliko da nas pomalo grize savjest. 10 Predgovor Nakon istraživanja života i djela Fritza Jahra (koje je rezul­ tiralo dvjema knjigama i desetinom članaka, konferencijama u Rijeci, São Paulu i Halleu, prijevodom Jahrova cjelovitog opusa na hrvatski, manje ili više zaokruženom biografijom i bibliogra­ fijom, ali ne i pronalaskom njegova portreta), činilo se nekako logičnim »dohvatiti« drugu temu – blisku, tako da se minuli rad može iskoristiti i, u neku ruku, nastaviti, a opet svježu, da se ne zapadne u klopku poznatog jalovog vrtenja u krug bez dodava­ nja sirovina. (Osim novih informacija, dakako, »sirovinama« se mogu smatrati i nove hipoteze, ali takve su doista nove prerijetko da bi se hotimice zaigralo na tu kartu.) I tako smo se mi odlučili latiti istraživanja života i djela Vana Rensselaera Pottera, drugog oca bioetike. Začudo (donekle, naravno, za nas i srećom), Potter se pokazao neistraženim gotovo koliko i Jahr prije desetak godi­ na: internetske bilješke o njegovu životu svedene su na tek par redaka, s kratkim životopisom na stranicama njegova matičnog McArdleovog zavoda za istraživanje raka na Sveučilištu Wis­ consina u Madisonu. Nekoliko članaka bavi se Potterovim dje­ lom (Ivan Šegota,1 Peter Whitehouse,2 Hrvoje Jurić,3 Henk ten 1 Cf. Ivan Šegota, »Intervjui: Van Rensselaer Potter, Rihito Kimura, Albert Jonsen, Hyakudai Sakamoto«, Bioetički svesci 19 (1999). 2 Cf. Peter J. Whitehouse, »The rebirth of bioethics: extending the original formulations of Van Rensselaer Potter«, American Journal of Bioethics 3, br. 4 (2003): W26-W31. 3 Cf. Hrvoje Jurić, »Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensse­ laera Pottera«, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije: zbornik radova Prvog međunarodnog bioetičkog simpozija u Bosni i Hercegovini (Sa­ rajevo, 31. III.–1. IV. 2006.), uredio Velimir Valjan (Sarajevo: Bioetičko društvo u BiH, 2007), 77–99. 11 Have4 i drugi) jedva spominjući njegov život, a drugih neko­ liko su reminiscence lišene objektivnosti i istraživanja. Za nas je, stoga, prvim pravim otkrićem bila disertacija bostonske te­ ologinje Margaret Doris, obranjena u travnju 2014. nakon du­ gih godina istraživanja, koja napokon donosi opsežniju Potte­ rovu biografiju (u kontekstu, doduše, forsiranog, suženog, pa stoga i vrlo simplificiranog povezivanja njegove bioetike s nekim elementima američke tradicije). Osim izostavljanja fo­ todokumentacije, pokazalo se da Doris, međutim, nije zavirila u Ali-Babinu pećinu Potterova osobnog arhiva koji se čuva u dvadesetak kutija u McArdleu. Mi smo imali sreće da do »pe­ ćine« dođemo u najbolji čas: dok se ona pakira radi predaje Sveučilišnom arhivu i dok njome upravlja Bette Sheehan koja nam ju je stavila na raspolaganje zajedno s Potterovim ru­ kopisima, korespondencijom, knjižnicom