A5 BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ Dionica Osijek - Đakovo LEGENDA u prometu 2007. u prometu 2009. u planu ostale autoceste MOST DRAVA ODMOR. STROSSMAYEROVAC MOST HRASTINKA MOST SAVA LINIJSKI PRIKAZ AUTOCESTE A5 BUDAPEST LEGENDA R. HRVATSKA Beli Manastir PUO Baranja Most Most Drava, L = 2485 m PUO Mursa Osijek PUO Beketinci u prometu 2007. u prometu 2009. A5 PUO Strossmayerovac u planu Most Topolina, L = 131 m ostale autoceste Most Hrastinka, L = 176 m PUO Ivandvor Most preko zapadnog lateralnog kanala, L = 133 m PUO Andrijevci Sredanci ZAGREB LIPOVAC A3 A3 Svilaj R. HRVATSKA BiH Most Sava, L = 756 m SARAJEVO AUTOCESTA A5 // BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ Autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj Autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj, dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog koridora Vc i jedan od najvažnijih ogranaka TEM/TER Projekta. Predmetna autocesta je dio europske mreže prome- tnica s oznakom E73, koja sjever Europe povezuje s Jadranom. Prometni koridor Vc, koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča složena je poveznica sjeverne – srednje i južne Europe te predstavlja izuzetnu vri- jednost za privrednu i prometnu integraciju srednjo- europskog prostora. Izgradnjom prometnog koridora Vc povezanost i transparentnost prometnih pravaca cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa direktno će utjecati na razvoj šireg i snažnijeg prome- tnog povezivanja Europe i Azije. 3 AUTOCESTA A5 // BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ Na dijelu Vc koridora, koji prolazi kroz teritorij Repu- Autocesta A5 Beli Manastir Osijek – Svilaj, dužine 88,6 blike Hrvatske, nalazi se autocesta A5 Beli Manastir km, podijeljena je na sljedeće dionice: – Osijek – Svilaj, koja se proteže od granice s Repu- blikom Mađarskom do granice s Republikom Bosnom Granica Rep. Mađarske - Beli Manastir dužine 5,0 km i Hercegovinom, te autocesta A10, koja se proteže od Beli Manastir – Osijek dužine 24,6 km granice s Republikom Bosnom i Hercegovinom do Osijek – Đakovo dužine 32,5 km luke Ploče. Đakovo – Sredanci dužine 23,0 km U prometnoj mreži Republike Hrvatske ovaj cestovni Sredanci – granica Republike BiH dužine 3,5 km pravac predstavlja okosnicu istočnog dijela države i spaja Osječko-baranjsku županiju na koridor X, tj. au- Dionica Đakovo – Sredanci puštena je u promet 2007. tocestu Zagreb - Lipovac. Planirana autocesta, osim godine. Programom građenja i održavanja javnih ce- kraćeg, bržeg i ugodnijeg putovanja između istočnog sta Vlade Republike Hrvatske u razdoblju od 2009. do i primorskog dijela Hrvatske, značajno će pridonijeti 2012. godine utvrditi će se dinamika izgradnje dionice gospodarskom razvoju krajeva kroz koje prolazi. Beli Manastir – Osijek te graničnih dionica na autoce- sti A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj. 4 DIONICA OSIJEK - ĐAKOVO Grad Osijek je sjedište Osječko - baranjske županije i Puštanjem u promet ove dionice autoceste A5, najveći grad u istočnom dijelu Hrvatske. stvorene su pretpostavke za kvalitetnije povezivanje slavonskog-baranjskog prostora s ostalim dijelom Zbog brojnih osvajanja i rušenja tijekom povijesti, Hrvatske, za gospodarski razvitak Slavonije i Bara- može se ponositi arhitektonskim nasljeđem nastalim nje kao i značajan poticaj razvoju turističkih lokalite- u posljednjih tristotinjak godina, a sačuvana arhite- ta od kojih se najviše ističu Park prirode Kopački rit, ktura i brojni kulturno-povijesni predmeti govore nam Bizovačke toplice i grad Osijek. da je Osijek sudjelovao u svim razdobljima srednjoeu- ropskog kulturnog života. Grad Osijek je oduvijek bio značajno središte, raskrižje na putu razmjene roba istoka i zapada, a danas je suvremeni grad srednjoeuropske provenijencije s mnoštvom obrtnika, turističkih resursa i posjeduje za- vidne gospodarstvene i ljudske potencijale. 5 DIONICA OSIJEK - ĐAKOVO Izgradnjom dionice od Osijeka do Đakova, duljine 32,5 km Slavonija i Baranja dobivaju mogućnost uključivanja ELEMENTI POPREČNOG PROFILA u glavne europske prometne tokove i europski gospo- Razdjelni pojas 4,00 m darski sustav. Vozni trak 3,75 m Konfiguracija terena omogućava ispruženu trasu koja Preticajni trak 3,75 m je položena u ravničarskom terenu u prosjeku cca. 1,3 m iznad terena osim na dijelovima prelaska preko Zaustavni trak 2,50 m postojećih vodotoka, prometnica, prolaza za životinje. Rubni trakovi 0,5 + 0,2 m Dimenzioniranje elemenata, horizontalne, vertika- Bankine, berme 2,00 m lne i poprečne geometrije glavne trase izvršeno je za računsku brzinu vr = 130 km/h. 6 DIONICA OSIJEK - ĐAKOVO Na dionici od Osijeka do Đakova izgrađeno je 29 Čvor Osijek objekata: spoj na državnu cestu D2 (obilaznica Osijeka) - 3 vijadukta - 8 mostova Čvor Josipovac - 17 nadvožnjaka na državnoj cesti D2 (obilaznica Osijeka) - 1 podvožnjak Čvor Čepin te prateći sadržaji na autocesti: spoj na županijsku cestu Ž4105 te državnu cestu D7 - 2 odmorišta – Beketinci i Strossmayerovac - centar održavanja i kontrole prometa Čepin Dionica Osijek – Đakovo nalazi se u zatvorenom sustavu naplate s dva cestarinska prolaza CP Osijek i CP Čepin. Sva križanja s postojećom prometnom mrežom Ukupna vrijednost investicije za ovu dionicu sadrži: riješena su van razine. Spojevi s autocestom mogući otkup zemljišta, arheološka istraživanja, izmještanje su samo u čvorovima, a izgrađeni su sljedeći čvorovi: instalacija, projektiranje, građenje, opremanje i na- dzor, iznosi 2.199.221.000,00 kn. 7 ČVOROVI Povezivanje dionice Osijek - Đakovo na postojeću ce- stovnu mrežu ostvaruje se preko čvorova Osijek - Jo- sipovac i Čepin. Svi čvorovi projektirani su u obliku trube. Tlocrtni elementi krakova čvorova Osijek, Josipovac i Čepin projekti- rani su za projektnu brzinu Vp= 40 km/h. Čvor Osijek – Josipovac pro- jektiran je kao sustav dvaju čvorova koji omogućavaju prometnu vezu šireg osječkog područja s auto- cestom: - čvor Osijek na autocesti - čvor Josipovac na južnoj obilaznici Osijeka (D2). U sklopu izgradnje pre- dmetnih čvorova izgrađena je spojna cesta od auto- ceste do obilaznice Osijeka te cestarinski prolaz Osijek. Cestarinski prolaz Osijek projektiran je i izgrađen s 8 naplatnih kućica i 9 prolaza za vozila. Čvor Čepin omogućava prometnu vezu autoceste na državnu cestu D7 preko županijske ceste Čepin – Martinci Čepinski (fa- zno rješenje do izgradnje „Podravske magistrale“). U sklopu izgradnje pre- dmetnog čvora izgrađen je cestarinski prolaz Čepin koji čine 6 naplatnih kućica i 7 prolaza za vozila te ce- ntar za održavanje i kontro- lu prometa (COKP) Čepin. 8 OBJEKTI U TRASI AUTOCESTE Objekti u trasi izvedeni su u punom profilu auto- ceste, a najznačajniji objekti su: Vijadukt “Drenovica”, duljine 101 m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer vožnje, dopuštena brzina vožnje iznosi 130 km/h. Vijadukt “Jošava”, duljine 266 m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer vožnje, dopuštena brzina vožnje iznosi 130 km/h. Most “Topolina”, duljine 131 m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer vožnje, dopuštena brzina vožnje iznosi 130 km/h. Most “Hrastinka”, duljine 176 m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer vožnje, dopuštena brzina vožnje iznosi 130 km/h. 9 DIONICA OSIJEK - ĐAKOVO Arheologija Danas se zbog gradnje mnogih prometnica inte- Tako su na istraženom području pronađeni dijelovi nziviraju zaštitna arheološka iskopavanja, kojima se naselja povijesnih razdoblja: mogu istražiti velike površine, pa se tako može doći do iznimno korisnih novih spoznaja o našoj arheološkoj - neolitika baštini. - eneolitika (Lasinjska, Retz-Gajary, Badenska, Kostolačka i Vučedolska kultura) Na trasi autoceste locirano je 14 arheoloških lokaliteta - ranog, srednjeg i kasnog brončanog doba pri čemu ukupna površina arheoloških nalazišta koja (Belegiš, kultura polja sa žarama, kulturna grupa su istražena u sklopu izgradnje dionice Osijek - Đakovo Barice-Gređani, Virovitička grupa) iznosi 953.500 m2. Istražene su velike površine naselja - mlađeg željeznog doba ili nekropola iz gotovo svih razdoblja pretpovijesti, od - antike mlađeg kamenog doba datiranog u 6. tisućljeće pr. Kr. - srednjeg i novog vijeka. pa do mlađeg željeznog doba, kao i iz razdoblja sre- dnjega vijeka. Pronađeni su ostaci raznih povijesnih razdoblja obzirom na različite kulture i narode koji su naseljavali predmetno područje. 10 ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA U SKLOPU DIONICE OSIJEK - ĐAKOVO U naseljima su iskopani razni objekti; uglavnom je riječ o otpadnim jamama i o dugačkim, uskim ka- nalima i stupovima, koji su najvjerojatnije služili za pridržavanje konstrukcije, možda nadstrešnice, di- jelovi ograda oko kuća ili prostora namijenjenih za čuvanje stoke, duboke jame zvonolika oblika koje su služile kao spremišta, odnosno mjesta za čuvanje zali- ha (naknadno pretvorene u otpadne jame ili u mjesta u kojima su sahranjivani pokojnici ili ritualno žrtvovane životinje). Najvažniji su nalazi nadzemnih i ukopanih objekata, odnosno većih radnih i stambenih prostora. 11 SUDIONICI U REALIZACIJI PROJEKTA IZGRADNJE DIONICE OSIJEK - ĐAKOVO Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture INVESTITOR: Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA: INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE d.d., Poslovni centar Osijek DALEKOVOD PROJEKT d.o.o., Zagreb ZG-PROJEKT d.o.o. Zagreb TEB INŽENJERING d.d., Zagreb IPZ-SPELPROJEKT d.o.o. Zagreb GRAĐEVINSKI FAKULTET, Zagreb PROJEKTNI BIRO AK d.o.o., Zagreb IN-ARH d.o.o., Zagreb GEODETSKI ZAVOD d.d., Osijek ZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., Zagreb ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA: MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE Arheološki muzej iz Zagreba