PROSTOR 18 [2010] 1 [39] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT Znanstveni prilozi Scientific Papers 42-61 Zorislav Horvat Stilska stratigrafija burgova 13.-15. Stylistic Stratigraphy of 13th-15th Century stoljeæa u kontinentalnoj Hrvatskoj Castles in Continental Croatia Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 728.81(497.5)”12/14” UDC 728.81(497.5)”12/14” SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 18 [2010] 1 [39] 1-266 1-6 [2010] Sl. 1. Primjer srednjovjekovnoga naèina crtanja: zvonik Tripuna Bokaniæa iz 16. st., nacrtan na krovnoj terasi katedrale u Trogiru Fig. 1 Medieval techniques of drawing: belfry by Tripun Bokaniæ (16th c.) drawn on the portico terrace of Trogir Cathedral Znanstveni prilozi | Scientific Papers 18[2010] 1[39] PROSTOR 43 Zorislav Horvat HR - 10340 Vrbovec, Zagrebaèka 17 HR - 10340 Vrbovec, Zagrebaèka 17 Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 728.81(497.5)”12/14” UDC 728.81(497.5)”12/14” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 − Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 − History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Èlanak primljen / prihvaæen: 5. 10. 2009. / 1. 6. 2010. Article Received / Accepted: 5. 10. 2009. / 1. 6. 2010. Stilska stratigrafija burgova 13.-15. stoljeæa u kontinentalnoj Hrvatskoj Stylistic Stratigraphy of 13th-15th Century Castles in Continental Croatia burg castle kontinentalna Hrvatska continental Croatia stratigrafija stratigraphy 13.-15. stoljeæe 13th-15th century Burgovi kontinentalne Hrvatske pripadaju srednjoeuropskom stilskom obliko- Castles in continental Croatia belong to Central European stylistic idioms but vanju, ali s lokalnim zasadama, pa i utjecajima primorskih gradnji. Nazoèni su contain elements based on local principles and influences of coastal architec- stilovi romanike, gotike i renesanse, a u prijelaznim razdobljima stilovi se mije- ture. They feature the Romanesque, Gothic and Renaissance styles which šaju. S obzirom na slabiju saèuvanost hrvatskih burgova, stil nalazimo u naiz- merge in transitional periods. Due to insufficient preservation of Croatian cas- gled kolateralnim pojedinostima, u naèinima zidanja, strukturi tlocrta, pri- tles, evidences of styles can be found in construction methods, ground plans, mijenjenim mjerama, u naèinu projektiranja cjeline i profilacija kvadrangula- units of measurement, designs of entire buildings and profiles created by cijom, omjerima. quadrangulation, proportions. 44 PROSTOR 1[39] 18[2010] 42-61 Z. HORVAT Stilska stratigrafija burgova 13.-15. stoljeæa… Znanstveni prilozi | Scientific Papers UVOD njihovo miješanje dalo je mnogo razlièitosti u oblikovanju: to su prijelazne faze, gdje su pri- INTRODUCTION mijenjene znaèajke i starijeg stila i onoga no- vog, u nastajanju, u naèinu prihvaæanja novo- ga, negdje drugdje veæ formiranog stila. To su tzv. prijelazni, romanièko-ranogotièki stil i kasnogotièki stil s prihvaæanjem renesansnih pojedinosti, renesansnoga duha. Ovaj prije- laz oblikovanja jednim stilom na drugi tekao je dosta polako i postupno. Naša srednjovjekovna realnost èesto u ar- hitekturi odstupa od ovih teoretskih stilskih podjela, pa i ne samo ona, svojim naèinom razmišljanja, potreba i rada - realizacije, a uz upornost tradicije i materijala koji je bio na raspolaganju. Ljubo Karaman, povjesnièar umjetnosti starije generacije, razvrstava ova- ko ove naše specifiène varijacije, koje se od- nose ne samo na arhitekturu veæ i opæenito na umjetnost:1 1) Provincijska / provincijalizirana umjetnost i arhitektura: „Umjetnost ladanjskog kraja, koja se razvija u sjeni veæih kulturnih središta, a u okviru svojih skromnijih gospodarskih i socijalnih prilika.” 2) Umjetnost / arhitektura graniène sredine: „Kraj na granici dva bitno razlièita umjetnièka kruga i stoji pod utjecajem oba.” 3) Periferijska umjetnost / periferijska arhi- Pripadnost stilu u arhitekturi pripadnost je tektura: „Kraj koji u stanovitom rastojanju od nekim zakonitostima i obièajima u materijalu, vodeæih kulturnih krajeva prima pobude iz projektiranju, oblikovanju i gradnji tijekom više strana, usvaja ih i preraðuje, razvijajuæi odreðenih odsjeèaka vremena. Još treba reæi samostalnu umjetnièku djelatnost na vlasti- da stil ne odreðuju samo monumentalne tom tlu. Takve sredine realiziraju široke sin- graðevine kao Notre-Dame u Parizu ili burg teze umjetnièkih oblika razlièita podrijetla u Pierfond u Francuskoj ili kölnska katedrala, prostoru i vremenu, tj. iz oblika koji ne potjeèu jer je život srednjega vijeka mnogo dublji, samo iz razlièitih krajeva, nego su znaèajni za raznolikiji, iznenadniji. I male i velike gra- vremenski razlièite stilske periode. U perife- ðevine gradili su isti ljudi: znanje gradnje bilo rijskoj sredini duboko ukorijenjeni oblici ne- je posvuda potrebno, radilo se samo o razini kog podrijetla održavaju se dugo èak i onda složenosti. Graðeni su i manji i sasvim mali kada u tu sredinu dostruje novi stilski oblici; objekti, gdje stil oznaèuje možda samo naèin izvedbe lica ziða, primijenjena mjera, tlocrt, tako nastaju zanimljive jake retardacije stila i naèin uporabe materijala, format opeke. Jer u dugotrajne faze prijelaznih ili miješanih stilo- svakom stilu postoji niz moguænosti obliko- va na prijelazu iz jednog stilskog razdoblja u vanja i gradnje bilo kojeg i bilo kakva objekta, drugo... Najzanimljivijom crtom periferijske a stilske se pojedinosti mogu reducirati do sredine èini se da je sloboda razvoja, koju minimuma, do èetiri zida, a da ta graðevina, takva sredina nesputana autoritetom majsto- ra i njihovih sjajnih spomenika, daje ponekad ma koliko nevažna i skromna, pripada svom 2 vremenu i stilu toga doba te da je po tome majstorima, koji u njoj rade.” prepoznatljiva. Ovakva je veæina graðevina i Nas æe ovom prigodom zanimati najviše ova u Europi, pa i u nas. treæa jer su domaæe situacije s burgovima Ovdje æemo razmatrati nazoènost stila na sta- upravo takve. Lj. Karaman još zakljuèuje da rim gradovima - burgovima/kastrumima/ se ova konstatacija ‘periferijske umjetnosti’ plemiækim gradovima - kao svakodnevnim treba shvatiti elastièno... Kad se sagleda sta- uporabnim graðevinama tijekom kasna sred- nje stila kroz stilsku stratigrafiju, oèito je da njega vijeka, od kraja 12. do poèetka 16. sto- se njegova definicija ‘periferijske umjetnosti/ ljeæa. A tijekom tih 450 godina gradnje i nji- arhitekture’ može prihvatiti za mnoge naše hova trajanja, a zatim i nestanka, izmijenilo burgove u Hrvatskoj i Slavoniji. se više stilova, pa i meðustilova, uobièajeno nazivanih - predromanika, romanika, gotika i 1 Karaman, 1963: 7 renesansa. Inaèice, varijacije unutar stilova i 2 Karaman, 1963: 7 Znanstveni prilozi | Scientific Papers Stilska stratigrafija burgova 13.-15. stoljeæa… Z. HORVAT 42-61 18[2010] 1[39] PROSTOR 45 OPÆENITO - POÈETCI INTRODUCTION - THE BEGINNINGS Naša se srednjovjekovna arhitektura u sa- mim poèetcima razvija u krajevima s dosta šuma kao drvena arhitektura, koju stilski zai- sta ne možemo razvrstati iz više razloga, a onaj najvažniji jest da i ne znamo kako je iz- gledala. U literaturi se èesto spominje da je naèin gradnje u poèetku najvjerojatnije bio kao u ‘staroj domovini’, ma što to znaèilo (Kar- pati? Poljska? Iran?). Ta se prva, najstarija razdoblja, odnose na doba prije 12. i poèetka 13. stoljeæa, iako je drvene arhitekture, drve- nih castra bilo tijekom cijeloga srednjeg vijeka (Sl. 2.). Ali, i oni su nam uglavnom ne- poznati. Potkraj 12. stoljeæa - toènije 1193. godine - u - „castrum Nicola” u blizini Sv. Ivana Zeline Sl. 2. Blaguša (okolica Sesveta): primjer drvenoga Slavoniji se spominju tek neka imena ‘mje- (Donja Zelina)5 - 1202. burga iz 13. st. Fig. 2 Blaguša (vicinity of Sesvete): example sta’ (‘loca’) koja su poslije poznata kao imena - „castrum Greben”, kraljev grad6 - 1209. of a 13th c. wooden castle burgova: Okiæ, Krapina i Podgorje. Okiæ, koji - „Cris, Varasd, Posega, Walkowa”,7 tj. je mogao nastati i prije te godine, spominje Križevec, Varaždin, Požega, Vukovar - 1217. se prvi put izrièito kao kastrum tek 1242. go- dine: „...hospites nostri de Zamobur prope - „castrum Gregorii” možda je Veliki Kalnik 3 - 1227. Sl. 3. Tlocrti burgova kraja 12. i prve polovice 13. st.: castrum Oclych existens...”. Ruševine Okiæa A - Okiæ: toèkasto su ucrtane prva i druga faza mogu nam mnogo toga reæi, dok se najstariji Meðutim, to su veæinom imena burgova koje gradnje (donji dio zida); B - Mali Kalnik: toèkasto dio burga Krapine tek nazire kao pravokutni poznajemo iz nešto kasnijih izvora. Osim veæ su oznaèeni vjerojatni položaji burga, 13. st. tlocrt s barbakanom. Najzanimljivije je da je Fig. 3 Castle ground plans, end of the 12th and 1st half spomenutih Okiæa, Krapine, Koprivnice (Ka- of the13th c.: A - Okiæ, first and second construction Krapina bila sijelo hercega Bele i kraljevski mengrad?), i na Grebengradu (to je još jedan stages, lower wall section (dotted); B - Mali Kalnik: 4 grad. O Podgorju je teško govoriti jer da- burg kralja Andrije) još stoje ostatci starijih possible position of a 13th c. castle (dotted) našnji ostatci odgovaraju kaštelu poèetka 16. stoljeæa, a i sama bi pozicija trebala drukèije izgledati i vjerojatno biti negdje drugdje. Okiæ je vjerojatno jedan od najzanimljivijih hr- vatskih burgova jer njegovi zidovi pokazuju mnoge pregradnje,