Izbori I Formiranje Vlade U Srbiji 2012

Izbori I Formiranje Vlade U Srbiji 2012

Izdavač Fakultet političkih nauka – Centar za demokratiju Za izdavača Prof. dr Ilija Vujačić Urednik Prof. dr Čedomir Čupić Priprema i štampa e-mail: [email protected] Tiraž 300 ISBN Izbori i formiranje Vlade u Srbiji 2012. Priredio Slaviša Orlović Beograd 2012 Sadržaj Predgovor .............................................................................................................5 amBIjeNt I INStItuCIONalNI kONtekSt IzBOrA Vukašin Pavlović CIVIlNO društVO, PartIje I IzBOrI ...........................................11 Milan Jovanović INStItuCIONalNI OkVIr IzBOrNOg SIStema – „mala“, „VelIka“ IlI „tehNIČka“ IzBOrNa reFOrma u SrBIjI 2008–2012. gOdINe .........................................23 Čedomir Čupić IzBOrI I POlItIČka zrelOSt .........................................................35 IzBOrNa kamPaNjA Zoran Đ. Slavujević OSNOVNe karakterIStIke IzBOrNe kamPaNje 2012. gOdINe ................................................47 Siniša Atlagić IzBOrNa kamPaNja u SrBIjI 2012: Od tematSke dO PerSONalIzOVaNe kamPaNje ..................63 Dušan Spasojević e-kamPaNje u SrBIjI 2012. ..............................................................73 Radivoje Jovović IzBOrI I IzBOrNa kamPaNja u VOjVOdINI ..............................83 PONašaNje akterA Slaviša Orlović PredIzBOrNe kOalICIje I FOrmIraNje Vlade u SrBIjI 2012. gOdINe .......................................................................99 Jelena Lončar uČešće POlItIČkIh StraNaka I kOalICIja NaCIONalNIh maNjINa Na IzBOrIma 2012. u SrBIjI ...........121 Despot Kovačević BelI lIStIćI – Na IzBOrIma 2012. ...............................................135 mONItOrINg IzBOrA Nemanja Nenadić mONItOrINg IzBOrNe kamPaNje .............................................143 Zoran Stojiljković FINaNSIraNje IzBOrNIh aktIVNOStI ......................................155 Jovanka Matić IzBOrNO IzVeštaVaNje 2012: OdSuStVO NOVINara ..........169 rezultati izbora u Srbiji 2012. .........................................................................177 Biografije autora ...............................................................................................181 UvoDna reČ Poštovani čitaoci, zbornik pred Вama rezultat je istraživačkog napora jedne grupe istraživača, pre svega politikologa, sa željom da se pruži naučni i teorijski doprinos istraživanju i analizi izbora u Srbiji. u 2012. godini u Srbiji su održa- ni predsednički, parlamentarni, pokrajinski, gradski i opštinski izbori. Okupila nas je želja i potreba da se blagovremeno pristupi istraživanju različitih aspekata izbora od socijalnog, političkog i institucionalnog konteksta u kojem se izbori održavaju, preko izborne kampanje, ponašanja aktera (partija, kandidata, birača, evaluatora) i monitoringa izbora, do formiranja Vlade. S obzirom na to da su izbori održani 6. maja a da je Vlada formirana 27. jula, krajem juna smo objavili prve verzije naših tekstova u petom broju časopisa Politički život. Nakon formi- ranja Vlade, autori su imali priliku da dopune svoje tekstove i uobliče ih u formu koja je primerena ovom tipu zbornika. Izbori su višestruko važni za demokratiju. za razliku od izbora u bivšim komunističkim državama kada nije bilo važno ko glasa, već ko broji glasove, da- nas je krađa izbora svedena na minimum, iako se o njoj govorilo i ovoga puta. Iz- bori su ključna veza između birača i njihovih predstavnika. demokratske države su one koje sprovode redovne izbore koji omogućavaju da se izaberu i uklone oni na vlasti. Po Pševorskom, demokratija je onaj sistem u kojem i oni koji su izgu- bili izbore prihvataju poraz. to znači da u demokratskim, poštenim i slobodnim izborima opozicione partije imaju mogućnost da pobede na izborima, odnosno da postoji nekakva neizvesnost ishoda izbora. to su pokazali i ovi izbori. Više teoretičara je ukazivalo na vezu izbora i demokratije. za morisa diveržea, demo- kratija je „vladavina putem poštenih i slobodnih izbora“. za Đovanija Sartorija, smisao izbora nije u tome da demokratiju učine više demokratskom, već da je učine mogućom, odnosno „da selekcionišu rukovodstvo a ne da maksimiziraju demokratiju“. za one koji ne pridaju demokratski značaj izborima oni su ritual, varka ili manipulacija. Sartori ukazuje da je izborni sistem „najkonkretniji ma- nipulativni instrument politike“. robert dal, jedan od rodonačelnika moderne demokratske teorije, naglašava da odgovornost vlade treba da bude u skladu sa preferencama građana. za Sartorija, kao i za šumpetera i daunsa, suština izbora je u izboru vođstva, birači biraju ko će o njima odlučivati. demokratiji su potre- bni aktivni građani uključeni u polje politike i informisani o političkim pitanjima. Izbori u velikoj meri reflektuju distribuciju političke moći. Oni su mehanizam 8 Slaviša Orlović transfera raznih vrsta društvene moći u legitimnu političku moć. Na građanima kao biračima – koji biraju vlast, i poreskim obveznicima – koji finansiraju vlast, je da prate kako se izborne ponude pretaču u javne politike i kako se ispunjavaju ili zapostavljaju izborna obećanja. Posle glasanja nema kajanja. Suština izbora je i u tome što oni koji vladaju „moraju da vode računa i kome moraju da polažu račune“. Novembar 2012. Prof. dr Slaviša Orlović AMBIJENT I INSTITUCIONALNI KonteKSt iZbora vukašin Pavlović univerzitet u Beogradu Fakultet političkih nauka CIVILNO DRuštvo, parTIJE I IZBORI* Sažetak: u tekstu se najpre ukazuje na globalni kontekst ekonomsko- -finansijske krize i njen uticaj na ishode izbora u čitavoj evropi, pa i u Sr- biji. zatim se analiziraju političke podele i promene u političkom spektru Srbije u periodu između dvaju parlamentarnih izbora. treće pitanje o kome se raspravlja jeste protivurečno stanje civilnog društva u Srbiji, koje karak- teriše fragmentiranost i konfuznost. završni deo teksta posvećen je analizi protivurečnih procesa socijalnog i političkog sazrevanja izbornog tela u Sr- biji. autor zaključuje da su rezultati parlamentarnih i predsedničkih izbora u raskoraku i da je zbog toga neizvesno da li će se obezbediti ravnoteža vlasti i ubrzati put evrointegracija ili će nova konfiguracija vlasti omogućiti dodatni kiseonik i infuziju nacionalizmu. Ključne reči: globalna kriza, političke podele i promene, civilno dru- štvo, protivurečno izborno telo, neizvesni politički ishodi mada su glavni akteri izbornog procesa partije i građani kao birači, ne samo da ima smisla nego je i neophodno da se analiza izbora stavi u širi društveni kon- tekst. jasno je da izborni proces odslikava dinamiku političkog polja i trenutno stanje odnosa političkih snaga, ali dubinski odgovori na pitanje šta je suštinski uzrokovalo opredeljenja građana za pojedine političke opcije i kako tumačiti iz- borne rezultate, velikim delom nalaze se u društvenom polju. Ovim ne želim nimalo da umanjim značaj ponašanja političkih aktera, pre svega partija i nji- hovih lidera, u izbornoj kampanji, ali ni da prihvatim mišljenje da ishod izbora prvenstveno zavisi od uspeha izborne kampanje i političke veštine kandidata u komunikaciji sa izbornim telom. koje su karakteristike društvenog konteksta u kome su u maju 2012. održani parlamentarni, predsednički, pokrajinski i lokalni izbori u Srbiji? 1 ∗ ����������������������������������������������������������������������������������autor je redovni profesor Fakulteta političkih nauka univerziteta u Beogradu. Ovaj tekst je rezultat rada na projektu Politički identitet Srbije u regionalnom i globalnom kontek- stu, evidencioni broj 179076, koji se realizuje u okviru Fakulteta političkih nauka univerziteta u Beogradu, a finansira ga ministarstvo prosvete i nauke republike Srbije. 12 Vukašin Pavlović Kontekst globalne krize Prva i opšta karakteristika, koja se ne tiče samo Srbije nego i evrope i čitavog sveta, jeste globalna ekonomsko-finansijska kriza. Ona je započela ubrzo po zavr- šetku prethodnih izbora i traje, s manjom ili većom žestinom, gotovo pune četiri godine. Veliki socijalni i politički protesti zahvatili su mnoge zemlje. Po sistemu lančanog padanja domina, promenjeni su dugotrajni politički režimi u mnogim me- diteranskim zemljama (egipat, libija, tunis, dok se režim u Siriji još uvek opire). u mnogim evropskim zemljama na delu su krupne političke promene. u grčkoj, koju već duže vreme trese dužnička kriza, i koja ponovo potvrđuje onu poznatu i kod nas čestu uzrečicu „dužan kao grčka“, Papandreu je otišao s vlasti jer nije želeo da prihvati ultimatum evropske unije o restriktivnoj štednji, a da prethodno na referendumu ne dobije mišljenje naroda. Odmah posle njega pao je i Berluskoni, jer je kriza zakucala i na vrata Italije. u grčkoj su održani parlamentarni izbori na kojima su glasači kaznili dve vodeće stranke, Pasok i Novu demokratiju, i dali najveću podršku krajnje levoj, novoformiranoj političkoj opciji Siriza. Bezuspešni pokušaji predsednika Papuljasa da s liderima političkih partija uspe da formira vla- du imali su kao ishod jedinu preostalu opciju: raspisivanje novih izbora. I kada su već mnogi videli grčku izvan evrozone, događa se, kao u dobrom starom vestern filmu, pobeda socijaliste Olanda u Francuskoj. Njegova pobeda nad Sarkozijem na predsedničkim izborima ima dvostruki značaj. S jedne strane vrednosno-ideološki, jer prvi put posle miterana vraća levicu u jelisejsku palatu. S druge strane, dovodi u pitanje formulu rešavanja krize koju su čvrsto branili merkelova i Sarkozi, a koja počiva na konceptu restriktivne štednje. Olan zastupa stav da se izlaz iz krize može postići kombinacijom mera štednje i mera podsticanja razvoja. mada je so- cijalista, kao da bolje razume prirodu kapitalističke ekonomije

View Full Text

Details

  • File Type
    pdf
  • Upload Time
    -
  • Content Languages
    English
  • Upload User
    Anonymous/Not logged-in
  • File Pages
    188 Page
  • File Size
    -

Download

Channel Download Status
Express Download Enable

Copyright

We respect the copyrights and intellectual property rights of all users. All uploaded documents are either original works of the uploader or authorized works of the rightful owners.

  • Not to be reproduced or distributed without explicit permission.
  • Not used for commercial purposes outside of approved use cases.
  • Not used to infringe on the rights of the original creators.
  • If you believe any content infringes your copyright, please contact us immediately.

Support

For help with questions, suggestions, or problems, please contact us