XI. trijenale hrvatskoga kiparstva Gliptoteka HAZU 30. lipanj - 12. kolovoz 2012. 1 XI. trijenale hrvatskoga kiparstva Gliptoteka HAZU 30. lipanj - 12. kolovoz 2012. XI. trijenale hrvatskoga kiparstva Tajnica XI. trijenala hrvatskoga kiparstva sadržaj Magdalena Mihalinec Gliptoteka HAZU (Galerija I, Galerija II, Galerija III, Galerija IV, Ocjenjivački sud prostor stalnih postava, Park skulpture) prof. Petar Barišić, predsjednik prof. Đorđe Jandrić lipanj / srpanj 2012. dr.sc. Blaženka Perica Vedran Perkov www.hazu.hr Lida Roje Depolo http://gliptoteka.mdc.hr 5 Ariana Kralj http://thk.hazu.hr Autorica koncepcije “Idealnost koncepta - UVODNO SLOVO [email protected] Realnost izvedbe” [email protected] dr.sc. Blaženka Perica tel. 00385 1 4686050 9 Blaženka Perica faks 00385 1 4686052 Likovni postav XI. TRIJENALE prof. Petar Barišić Organizacijski odbor XI. trijenala hrvatskoga prof. Đorđe Jandrić kiparstva dr.sc. Blaženka Perica 21 Popis nagrada XI. trijenala hrvatskoga kiparstva Akademik Đuro Seder, predsjednik (voditelj Vedran Perkov Gliptoteke HAZU) Ariana Kralj, zamjenica predsjednika Administrativna tajnica 23 Reprodukcije i tekstovi izlagača (upraviteljica Gliptoteke HAZU) Milena Rumiha Kanižaj Akademik Šime Vulas, predstavnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU Tehnička realizacija izložbe 145 Životopisi autora Vesna Mažuran Subotić (muzejska savjetnica Tehničko osoblje i student servis Gliptoteke HAZU) Lida Roje Depolo (muzejska savjetnica 153 Popis izloženih radova Gliptoteke HAZU) Eva Brunović, predstavnica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (načelnica Odjela 161 Vesna Mažuran Subotić za muzejsku i galerijsku djelatnost u Upravi za Tekst izložbe dobitnika Velike nagrade X. trijenala hrvatskoga kulturni razvitak Ministarstva kulture RH) kiparstva Predraga Pavića / Bez naziva Laura Topolovšek, predstavnica Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba (voditeljica Odjela za razvoj i programe kulture Grada Zagreba) Bruno Vlatković, voditelj prodaje i marketinga Centar Kaptol Financijska potpora Magdalena Mihalinec, tajnica XI. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske trijenala hrvatskoga kiparstva (muzejska Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport dokumentaristica Gliptoteke HAZU) grada Zagreba UVODNO SLOVO Trijenale hrvatskoga kiparstva u svojem kontinuitetu pokriva razdoblje triju desetljeća od svojeg osnutka 1982. godine inicijativom Gliptoteke HAZU. Ta je inicijativa imala temelj u bogatoj hrvatskoj kiparskoj tradiciji koja je ukazivala na domete kiparskoga stvaralaštva izuzetne likovne razine, te je taj identitet davao i samosvijest o izvrsnosti, te o potrebi da to bude i prezentirano kao zasebni kontinuitet, što bi davalo dodatni poticaj suvremenom stvaralaštvu. Od samoga začetka trijenala struktura ove likovne manifestacije sastojala se od organizacijskog odbora, koji zatim imenuje ocjenjivački sud za odabir prijavljenih djela za izložbu. Uvidom u svih proteklih jedanaest kataloga, prati se kiparsko stvaralaštvo pojedinih autora, mogućnosti da se i u kontekstu svojega vremena uvijek otvori nov put od važnosti za daljnji slijed u pristupu kiparstvu koji će formirati snažne kiparske osobnosti. U sveukupnosti pojedinoga trijenala evidentna je i kvaliteta obrazovanja koja uz individualni umjetnički potencijal čini onu sinergiju što rezultira relevantnim kiparstvom. Naravno, danas u globalnom svijetu ne isključivo u komparaciji unutar vlastite sredine, nego u usporedbi sa stvaralaštvom svjetske likovne scene. Snažno i simultano postojanje informacija eliminira mogućnost zatvaranja u likovne izoliranosti, ili u puko prenošenje vanjskih signala. Tijekom trajanja svih ovih trijenala potvrdila se ujedno i važnost ocjenjivačkoga suda, jer je odabir autora i djela i memorija identiteta određenog vremena. Zbog mogućnosti učestalog izlaganja, kao i neusporedivo brojnijih muzejsko-galerijskih prostora nego što je bilo prije tri desetljeća, naravno da postoji određena generacija autora koji više ne sudjeluju na skupnim manifestacijama, ali to su kipari čije je stvaralaštvo ionako duboko urezano u korpus hrvatskoga modernog i suvremenog kiparstva, tako da su oni uvijek prisutni u objektivnom sagledavanju likovne scene. U nizu jakih identiteta nagrađenih autora svih jedanaest trijenala (Ivan Lesiak, Ante Rašić, Marija Ujević Galetović, Branko Ružić, Petar Barišić, Kuzma Kovačić, Vasko Lipovac, Stevan Luketić, Mladen Mikulin, Ivan Kožarić, Peruško Bogdanić, Josip Diminić, Vladimir Gašparić, Slavomir Drinković, Goran Štimac, Antun Babić, Daniel Kovač, Kažimir Hraste, Siniša Majkus, Silvo Šarić, Ines Krasić, Dorđe Jandrić, Branko Lepen, Loren Živković Kuljiš, Viktor Popović, Kristijan Kožul, Goran Petercol, Vlasta Žanić, Lara Badurina, Neven Bilić, Sonja Vuk, Ana Belošević, Sanja Fališevac, Šime Perić, Antonija Balić, Kristina Lenard, Predrag Pavić, Kristina Leko, Damir Sokić, Ivo Deković, Konan Ognjen Sedić, Ivan Fijolić, Igor Ruf, Žarko Violić, Dragana Sapanjoš, Dražen Vitolović, Tihomir Matijević, Vesna Pokas, Tihomir Matijević, Božica Dea Matasić, Stipe Babić, Denis Krašković i Nikola Ukić), uključujući i sve autore koji su izlagali tijekom triju desetljeća (što je u sveukupnom zbroju više od dvije tisuće izloženih djela), doista se 5 snažnim kreativnom nabojem potvrđuju Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Umjetnička akademija u Splitu, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Pedagoška akademija - umjetnički odsjek u Osijeku. Većina u tim ustanovama školovanih autora prezentira velik dijapazon likovnog individualnog iskaza, te njihovim djelima određujemo vlastite koordinate. Fascinantna je raznolikost iskaza kao mogućnosti raspona različitosti u, brojem stanovnika razmjerno maloj, zemlji. Kako bi se optimalno iskazalo ono što umjetnik pri koncipiranju i stvaranju svojega djela želi, i potencijalnih promjena pri realizaciji djela, nositeljica segmenta 11. trijenala hrvatskoga kiparstva dr. Blaženka Perica upozorila je na taj fenomen u temi Idealnost koncepta - realnost izvedbe. To je bio dodatni poticaj autorima da prezentiraju svoja autorska promišljanja. Gliptoteka HAZU je tijekom likovne postave ovogodišnjega Trijenala bila kao otvoreni atelijer za svih 122 autora, jer je većina djela i stvarana u samome prostoru. Zasebna je vrijednost bila i intenzivna suradnja autora likovnoga postava s izlagačima i ta je vrsta sinergije rezultirala vibrantnom snagom, koja je samu likovnu manifestaciju pretvorila u živo tkivo čvrsto umreženo u svoj iskaz vremena u kojem su stvarana. Ovo je treći trijenale koji, uz već prije utemeljene nagrade (Velika nagrada, tri jednakovrijedne nagrade), potvrđuju kao vrijednost manifestacije i nagrada eminentnoga Međunarodnog kiparskoga simpozija Labin - Dubrova, kao i Nagrada A.I.C.A. (nagrada hrvatskoga povjerenstva Međunarodne udruge likovnih kritičara UNESCO-a), te nagrada publike Centra Kaptol. Velika nagrada također obvezuje dobitnika na samostalnu izložbu na sljedećem trijenalu, te time dobitnik potvrđuje svoj puni potencijal a nekad je i provjera samoj odluci dodjele te respektabilne nagrade. Takvom koncipiranom strukturom ocjenjivačkoga suda i nagrada objedinjuju se svi kriteriji i daju poticaji trajanju ove iznimne izložbe. Manifestaciju prati katalog s uvodnim tekstom u ime organizacijskog odbora, tekstom člana ocjenjivačkoga suda i tekstom izložbe dobitnika Velike nagrade prethodnoga trijenala. U financijskoj strukturi realizacije neupitno je značenje potpora Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba, kao i sponzorstvo stalnih partnera Croatia osiguranja i Centra Kaptol. zamjenica predsjednika Organizacijskog odbora XI. trijenala hrvatskoga kiparstva Ariana Kralj 6 7 XI. TRIJENALE Ocjenjivački sud XI. trijenala, ove godine u većini zastupljen samim umjetnicima, odlučio se na prokušanu konvenciju međusobnog povjerenja (informiranost i iskustvo članova suda) pri izboru prijavljenih radova i umjetnika, što će reći za tip revijalne izložbe i sporazum da pred isključivošću o pitanjima i kriterijima kvalitete prioritet dobije panoramski uvid u - ne cjelovitu, ne najbolju, niti isključivošću nekoga koncepta limitiranu, nego na izbor predloženu - trogodišnju kiparsku produkciju u Hrvatskoj. Argumenti za ovo “vraćanje” na revijalni tip izložbe proizlaze manje iz pozicije lokalne društvene osjetljivosti i edukacijske odgovornosti, a više iz pitanja o zbivanjima u skulpturi danas uopće, čemu je trebao poslužiti i predloženi okvirni koncept “Idealnost zamisli - Realnost izvedbe”. Iako nije bila obvezujuća, temi se odazvala velika većina umjetnika, no to nije urodilo nekim jasnim dominantnim tendencijama i usmjerenjima, nego je samo podcrtalo postojeću polivalentnost i izrazitu individualnost umjetničkih pristupa. Zašto bi otvorenost toga koncepta bez zahtjeva za teorijskom strogošću, za ekskluzivnom valjanošću nekoga pojedinačnog unutar mnogih interpretativnih modela - zasluživala pozornost? Okvirna tema: Koncept u službi aktivacije realnog izložbenog prostora Kako u formalnom, tako i u referencijalnom smislu okvirna tema Trijenala je svojom kompleksnom uslojenošću onoliko otvorena i nejednoznačna koliko i skulpturalna praksa sama: izjave o svojim radovima umjetnici su formulirali (ili nisu) sukladno istim individualnim sklonostima i raznolikim interesima i pristupima kojima obiluju i njihova djela, te uz radove pokazani prilozi, pisani ili skicozni (katkad dani i u obliku fotomontaža ili animacija, ali i uključivanjem fotografske, filmske ili video dokumentacije živih izvedbi) - nisu po definiciji radovi (kao u Concept