72. DUBROVAČKE LJETNE IGRE 72ND DUBROVNIK SUMMER FESTIVAL 2021 HRVATSKA CROATIA Darija Auguštan sopran soprano Martina Gojčeta Silić mezzosopran mezzo-soprano Stjepan Franetović tenor Robert Kolar bariton baritone Zbor Hrvatske radiotelevizije Croatian Radio and Television Choir Tomislav Fačini dirigent Conductor ATRIJ KNEŽEVA DVORA RECTOR'S PALACE ATRIUM 15. SRPNJA 2021. | 15 JULY 2021 21:30 9.30 PM Boris Papandopulo: Hrvatska misa u d-molu, op. 86 Croatian Mass in D minor, Op. 86 Gospode, pomiluj Kyrie Slava Gloria Vjerovanje Credo Svet Sanctus Blagosloven Benedictus Jaganjče Božji Agnus Dei Darija Auguštan (Zagreb, 1996.) Zagrebu, upisala je solopjevanje u razredu apsolventica je solopjevanja na Muzičkoj prof. Mire Zidarić. Apsolvirala je studij akademiji u Zagrebu u klasi prof. Snježane talijanskog jezika i književnosti i opće Bujanović-Stanislav. Pjevačko obrazovanje lingvistike na Filozofskom fakultetu u započela je u Glazbenoj školi Pavla Zagrebu i 1998. diplomirala studij Markovca u Zagrebu, u klasi Nataše solopjevanja na Muzičkoj akademiji u Šurine. Nakon niza zapaženih nastupa u Zagrebu, u klasi prof. Snježane Bujanović- studentskim produkcijama, debitirala je Stanislav. Zaposlena je kao izvanredna 2019. u Hrvatskome narodnom kazalištu u profesorica na Odsjeku za pjevanje Zagrebu, kao Prva dama u Čarobnoj fruli, Muzičke akademije u Zagrebu. te u Zagrebačkom gradskome kazalištu Komedija kao Grofica Marica u istoimenoj opereti. U HNK Zagreb i HNK Rijeka pjevala je Micaëlu u operi Carmen, a u HNK Varaždin debitirat će kao Mozartova Bastienne. Dobitnica je niza nagrada na pjevačkim natjecanjima, od kojih je najnovija 1. nagrada na Natjecanju „Mario Orlandoni“ u Italiji (2021.). Surađivala je s renomiranim umjetnicima kao što su dirigenti Mladen Tarbuk, Tomislav Fačini, Uroš Lajovic, Franz Anton Krager, Nikša Bareza, Marcello Mottadelli, Valentin Egel i Darijan Ivezić te režiseri Dora Ruždjak Podolski, Krešimir Dolenčić, Ozren Prohić, Mathias Behrends, Marin Blažević i Arnaud Bernard. Ističe da su joj, osim opernih i koncertnih nastupa, velika pasija lied i sakralna djela. Martina Gojčeta Silić (Zagreb, 1972.) redovito je prisutna na koncertnoj pozornici od 1995. godine. Na repertoaru Stjepan Franetović (Stari Grad, 1974.) su joj djela Bacha, Vivaldija, Rossinija, prvak je Opere Hrvatskog narodnog Mozarta, Mahlera, Verdijev Rekvijem, kazališta u Zagrebu. Diplomirao je Schönbergova Knjiga visećih vrtova i pjevanje na zagrebačkoj Muzičkoj Pierrot Lunaire, Papandopulova djela i akademiji u razredu Miljenke Grđan. mnoga druga. Često izvodi skladbe Nastupao je kao Cavaradossi u suvremenih skladatelja (Horvat, Kelemen, Puccinijevoj Tosci, Lenski u operi Evgenij Gubajdulina, Šipuš, Ruždjak, Parać...). Onjegin P. I. Čajkovskog, Rodolfo u Surađuje s dirigentima kao što su Pavle Puccinijevoj operi La Bohème, Vojvoda od Dešpalj, Dmitrij Kitajenko, Emmanuel Mantove u Verdijevu Rigolettu, Nemorino Villaume, Daniele Callegari, Tonči Bilić, u Donizettijevu Ljubavnom napitku, Berislav Šipuš, Ivo Lipanović, Ivan Rinuccio u Puccinijevoj operi Gianni Repušić i dr. Dobitnica je nagrada „Milka Schicchi, Florville u Rossinijevu Il signor Trnina“ i „Vladimir Nazor“ te četiriju Bruschino, Bastien u Mozartovoj „Porina“. operi Bastien i Bastienne, Alfred u Nakon mature na klavirskom i teoretskom Straussovu Šišmišu, Juranić i Sokolović u odjelu glazbene škole „Pavao Markovac“ u Zajčevu Nikoli Šubiću Zrinjskom, Mića u Gotovčevu Eri s onoga svijeta, Tonči u produkciji pjevačke škole Accademia Tijardovićevu Spli'skom akvarelu, Pijetao Lirica Rotariana - Laboratorio Lirico u Stravinskijevu Renardu, Steva u Europeo iz Milana, s umjetnicima iz Janáčekovoj Jenůfi, Janko u Smetaninoj Hrvatske i Italije, kao i nosače zvuka Prodanoj nevjesti, Hrvatska solo popijevka, sa suprugom Monostatos u Mozartovoj Čarobnoj fruli, Kristinom Kolar, Sakralna glazba riječkih Arbace u Mozartovu Idomeneu te u autora, s ansamblom Vox Caelestis, te dvadesetak manjih uloga. Za doprinos u operu Ivana pl. Zajca Nikola Šubić Zrinjski operi Marco Polo Tana Duna 2001. godine za izdavačku kuću cpo. nominiran je za Nagradu hrvatskog glumišta. Kao koncertni solist nastupao je sa Zagrebačkom filharmonijom, Cantus Ansamblom, francuskim ansamblom Dialogos, Jazz-orkestrom HRT-a, Zborom HRT-a, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Akademskim zborom Palma i drugima. Član je Faroskih kantadura iz Staroga Grada te Klape Jelsa. Robert Kolar (Rijeka, 1969.) pjevanje je počeo učiti u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova u klasi prof. Margarete Togunjac, a 1996. završio je studij solopjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Zdenke Žabčić- Hesky. Već od 1992. aktivan je član Zagrebačkog opernog studija, a debitirao je 1993. u Gradskom kazalištu Komedija, pjevajući Eneja u operi Didona i Enej H. Purcella. Usavršavao se kod primadone Zbor Hrvatske radiotelevizije osnovan je Dunje Vejzović (kazalište VERO) te na 1941. godine za potrebe tadašnjeg majstorskim tečajevima Nelli Manuilenko i radijskog programa. Djelujući najprije kao Alessandra Svaba. Od 1997. solist je opere komorni ansambl, s vremenom je prerastao Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. u prvi veliki profesionalni zbor u Zajca u Rijeci, a od 2016. prvak opere Hrvatskoj, koji je danas član europske istog kazališta. Djeluje i na koncertnim mreže profesionalnih zborova „Tenso“. Od podijima te surađuje s brojnim ansamblima samih početaka, Zbor HRT-a, koji taj naziv i dirigentima, a kao operni i koncertni nosi od 1991., nastupao je i samostalno i solist nastupao je i u Bosni i Hercegovini, uz Simfonijski orkestar. Izvodeći širok Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji i repertoar, u rasponu od renesansne do Finskoj. suvremene glazbe, a cappella i uz Robert Kolar dobitnik je Specijalnog instrumentalnu pratnju, iskazuje iznimnu priznanja „Milan Pihler“ koje svestranost, koja mu je donijela gostovanja najuspješnijim opernim pjevačima diljem Europe (Rim, Moskva, Salzburg, dodjeljuje HNK Ivana pl. Zajca, za ulogu Milano, Pariz, Venecija, Berlin, Beč) te Michoneta u operi Adriana Lecouvreur, za suradnje s nizom istaknutih dirigenata i koju je nominiran i za Nagradu hrvatskog skladatelja 20. i 21. stoljeća. Među njima glumišta. Snimio je nosač zvuka u je i Igor Kuljerić, čije su stvaralaštvo i dugogodišnje vodstvo ostavili snažan trag, Dubrovačkoga simfonijskog orkestra. Uz i čije su skladbe danas trajni dio repertoara dirigiranje, bavi se aranžiranjem i Zbora. Kao šefovi dirigenti, Zbor su skladanjem. predvodili i Sergije Rainis, Slavko Zlatić, Uz česte nastupe na Dubrovačkim ljetnim Vladimir Kranjčević te Tonči Bilić, na čiji igrama, ravnao je i otvaranjem Igara 2003. poticaj, od 1998., Zbor nastupa u i 2013. godine; od 2018. je pomoćnik za samostalnom pretplatničkom ciklusu glazbeni program intendantice Sfumato. Usredotočenost na hrvatsku Dubrovačkih ljetnih igara. Od sezone vokalnu baštinu i rjeđe izvođene skladbe 2017./2018. je šef-dirigent Zbora HRT-a. klasične i suvremene zborske literature vidljiva je i iz diskografije: hvaljena su i nagrađivana izdanja Hrvatska glazba na Riva dei Schiavoni, Osorska trilogija, Jedan od najznačajnijih hrvatskih Muka Gospodina našega Isukrsta (po skladatelja, Boris Papandopulo (Honnef Ivanu) Borisa Papandopula, Audivi vocem na Rajni, 1906. – Zagreb, 1991.) odrastao Vinka Jelića, Ljubav i zloba Vatroslava je u obitelji umjetničkih sklonosti (njegova Lisinskog, Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. je majka bila poznata operna pjevačica Zajca i drugi. Od sezone 2017./2018. na Maja Strozzi). Kompoziciju je diplomirao čelu Zbora HRT-a je šef-dirigent Tomislav u razredu Blagoja Berse na Muzičkoj Fačini. akademiji u Zagrebu, a dirigiranje je studirao u Beču, u razredu Dirka Focka, kamo ga je odveo Igor Stravinski. Bio je i Tomislav Fačini (Zagreb, 1975.) studij pijanist i nastupao diljem Europe. Njegov dirigiranja u Zagrebu je završio godine opus sadržava više od 450 djela, među 1996., s Rektorovom nagradom. kojima su opere, baleti, komorna djela, Usavršavao se na institutu Accademia klavirski komadi, duhovne skladbe, Hans Swarowsky u Milanu te na Visokoj scenska i filmska glazba, a prepoznatljiv je glazbenoj školi u Karlsruheu. Laureat je po inventivnosti i duhovitosti. Muzikolog Međunarodnog natjecanja „Antonio Davor Merkaš, stručnjak za njegov opus, Pedrotti“. Redovni je profesor na Odsjeku ističe da je Papandopulo „zapanjujućim za dirigiranje, harfu i udaraljke Muzičke opsegom svoga djelovanja utisnuo duboki i akademije u Zagrebu. Uz simfonijske danas sveprisutni pečat ne samo hrvatskoj koncerte, ostvario je niz opernih premijera glazbi nego i, usuđujem se reći, glazbi 20. u Zagrebu, Sarajevu, Varaždinu, stoljeća.“ Dubrovniku i Rijeci (Verdi, Puccini, Salieri, Zajc, Bizet, Pergolesi, Purcell). “Moje je skromno mišljenje, da je ova Čest je gost Muzičkog biennala Zagreb i ‘Hrvatska misa’ po svojoj idejnoj i promotor suvremene glazbe. Od 2005. do glazbenoj koncepciji skladana na svoj 2009. godine ravnao je zadarskim poseban i individualan način i da će ona Glazbenim večerima u sv. Donatu. Od pridonijeti makar maleni kamičak u 2004. do 2009. godine bio je šef-dirigent izgradnji naše vokalne, a naročito duhovne Orkestra Hrvatske vojske. Surađivao je s glazbene literature”, zapisao je Boris gotovo svim domaćim i mnogim Papandopulo uz praizvedbu svoje Hrvatske inozemnim ansamblima te snimao nosače mise, 1942. Djelo je dovršio 1939., a zvuka i trajne snimke sa simfonijskim napisao ga je na narudžbu članova orkestrima RTV Slovenije i HRT-a. Od Pjevačkog društva Kolo koji su