PLAN NAVODNJAVANJA ZA PODRU ČJE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE Split, kolovoz 2006. PLAN NAVODNJAVANJA ZA PODRU ČJE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE Naru čitelj projekta Splitsko-dalmatinska županija Izvršitelj Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split Ugovor: Klasa: 020-01/05-02/474 Ur. broj: 2181/1-3-05-01 Voditelj projekta Dr. sc. Stipe Radinovi ć Ravnatelj Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Dr. sc. Slavko Perica Split, kolovoz 2006. 2 Nositelj projekta: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Voditelj projekta: Dr. sc. Stipe Radinovi ć Autori: Podru čje istraživanja: Dr. sc. Stipe Radinovi ć Potrebe izrade i cilj plana, položaj i prostor Županije, okrupnjavanje proizvodnih površina, prijedlog pilot projekta za navodnjavanje Mr. sc. Josip Gugi ć Sto čarstvo, tržište poljoprivrednih proizvoda, ekonomska efikasnost navodnjavanja Dr. sc. Frane Striki ć Vo ćarstvo, maslinarstvo, izbor metoda, na čina i sustava navodnjavanja Mr. sc. Goran Zduni ć Vinogradarstvo, izbor metoda, na čina i sustava navodnjavanja Mr. sc. Gvozden Dumi čić Povr ćarstvo, ratarstvo, izbor metoda, na čina i sustava navodnjavanja Prof. dr. sc. Matko Bogunovi ć, voditelj dionice Poljoprivredna tla Prof.dr.sc. Željko Vida ček Doc.dr.sc. Stjepan Husnjak Mr.sc. Aleksandra Bensa Prof. dr. sc. Davor Romi ć Stanje i potrebe navodnjavanja, Mr.sc. Danijel Ondrašek doziranje vode Prof. dr. sc. Ognjen Bonacci Raspoloživost vode za navodnjavanje, potrebne koli čine vode za navodnjavanje Dr.sc. Nenad Mladineo "GIS projekt navodnjavanja" 3 Sadržaj 1. POTREBE IZRADE I CILJEVI PLANA 6 1.1. Izrada i cilj plana navodnjavanja 6 1.2. Zna čaj poljoprivredne proizvodnje i ograni čenja 7 1.3. Veli čina i na čin korištenja zemljišta 8 1.4. Poljoprivredna gospodarstva 9 1.5. Potreba navodnjavanja 10 2. POLOŽAJ I PROSTOR ŽUPANIJE 11 3. POSTOJE ĆE STANJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 19 3.1. Postoje će stanje poljoprivredne proizvodnje po proizvodnim granama 19 3.1.1. Povr ćarstvo 19 3.1.2. Vo ćarstvo i maslinarstvo 20 3.1.3. Vinogradarstvo 24 3.1.4. Ratarstvo 25 3.1.5. Sto čarstvo 26 3.2. Struktura uzgajanih poljoprivrednih kultura u op ćinama i lokalitetima 27 3.2.1. Povr ćarstvo 27 3.2.2. Vo ćarstvo 33 3.2.3. Vinogradarstvo 39 3.2.4. Ratarstvo 41 3.2.5. Sto čarstvo 43 3.3. Postoje će stanje navodnjavanja 44 4. POTREBE NAVODNJAVANJA 46 4.1. Klimatska obilježja Splitsko-dalmatinske županije 46 4.2. Potrebe poljoprivrednih kultura za vodom 54 5. MOGU ĆNOSTI NAVODNJAVANJA 60 5.1. Poljoprivredna tla i njihova pogodnost za navodnjavanje 60 5.1.1. Zna čajke tala 61 5.1.1.1. Opis glavnih tipova tala 66 5.1.1.2. Zna čajke kartiranih jedinica 81 5.1.2. Pogodnost tla – poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje 87 5.1.2.1. Koncepcija i kriteriji procjene 87 5.1.2.2. Sadašnja i potencijalna pogodnost tla – poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje 87 5.2. Mjere popravke tla i ure ñenje proizvodnih površina 103 5.2.1. Okrupnjavanje proizvodnih površina 103 5.2.2. Zaštita poljoprivrednog zemljišta 105 5.3. Raspoloživost vode za navodnjavanje 106 5.3.1. Izvor vode 106 5.3.2. Koli čine voda 116 5.3.3. Kakvo ća vode 123 6. POLJOPRIVREDNE KULTURE U UVJETIMA NAVODNJAVANJA 127 6.1. Povr ćarske kulture 127 6.2. Vo ćarstvo i maslinarstvo 130 4 6.3. Vinova loza 132 6.4. Ratarske kulture 133 6.5. Prioritetna područja navodnjavanja, površine, izvori i potrebne količine vode 134 7. DOZIRANJE VODE ZA NAVODNJAVANJE, POTREBNE KOLI ČINE VODE I PROCJENA DOSTATNOSTI VODE 135 7.1. Doziranje vode za navodnjavanje 135 7.2. Potrebne koli čine vode za navodnjavanje u narednih 10 godina 137 7.3. Procjena dostatnosti izvora vode za navodnjavanje podru čja Županije 138 8. IZBOR METODA, NA ČINA I SUSTAVA NAVODNJAVANJA 143 8.1. Izbor metoda, na čina i sustava navodnjavanja povr ćarskih kultura 143 8.2. Izbor metoda, na čina i sustava navodnjavanja vo ćarskih kultura 144 8.3. Izbor metoda, na čina i sustava navodnjavanja ratarskih kultura 144 9. TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA 144 10. EKONOMSKA EFIKASNOST NAVODNJAVANJA 147 10.1. Ekonomski efekti i investicije navodnjavanja 147 10.2. Institucije uklju čene u provedbu projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama 150 10.3. Postupak nominiranja projekata navodnjavanja 152 11. PRIJEDLOG PILOT-PROJEKATA NAVODNJAVANJA 152 12. LITERATURA 154 13. CD – PRILOZI KARATA U JPG FORMATU 5 1. POTREBE IZRADE I CILJEVI PLANA 1.1. Izrada i cilj plana navodnjavanja Potreba izrade Plana navodnjavanja za podru čje Splitsko-dalmatinske županije proizlazi iz preporuke koja je navedena u "Nacionalnom projektu navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj". Posebni ciljevi NAPNAV-a, kao strateškog dokumenta, mogu se grupirati u slijede će: • Izrada Županijskog plana navodnjavanja • Pilot-projekti • Budu ći projekti, shodno potrebama i mogu ćnostima Osnovni cilj izrade Plana navodnjavanja Splitsko-dalmatinske županije bio je definiranje smjernica, kriterija i ograni čenja za planski razvitak navodnjavanja poljoprivredne proizvodnje i raspoloživih resursa zemljišta i voda. Kako se Plan radi na koncepcijskom nivou s prostornim i tehni čkim definiranjem lokacija i primjenjivih na čina navodnjavanja, tako će se sukladno NAPNAV izra ñivati detaljna projektna dokumentacija pojedinih lokacija. Opravdanost izrade plana navodnjavanja površina u Županiji proizlazi iz spoznaje da se sada navodnjava 5% korištenog zemljišta, što je pet puta više od nacionalnog prosjeka, ali je isto tako spoznaja da su mogu ćnosti i potrebe navodnjavanja znatno ve će. Nepovoljni raspored oborina u tijeku godine (godišnje oko 1.000 mm) dovodi da je svaka tre ća godina sušna, te je urod kultura u zna čajnoj mjeri smanjen ili ga uop će nema. Podru čje Splita, na nacionalnoj razini, ima najve će nedostatke vode u tijeku vegetacije. Me ñutim, Splitsko-dalmatinska županija ima 76.152 ha poljoprivrednog zemljišta razli čite pogodnosti od kojeg je 67.582 ha zemljišta podesnog za navodnjavanje 1. Navodnjavanjem bi se korigirao prirodni režim vlaženja dodavanjem vode u trenutku podobnom za pravilan razvoj biljke. To omogu ćava i bolje iskorištavanje zemljišta sa više sjetve u godini te ve ću i stabilnu proizvodnju. Postoje ći poljoprivredni kapaciteti samo su djelomi čno iskorišteni jer ima puno neiskorištenog kvalitetnog zemljišta. Daljnja obilježja poljoprivrede su velika rasparceliranost posjeda, relativno dobra mehaniziranost, tradicija bavljenjem poljoprivredom, primjena dobrih tehnologija u uzgoju, primjena zaštite i obrada tla, znanstvena istraživanja i njihova primjena i drugo. 1 Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, str. 91. 6 Nestašica vode u pojedinim vegetacijskim razdobljima dobro je poznata te odre ñeni broj gospodarstava samoincijatvno rješava taj problem, neki koriste i pla ćaju skupu vodu iz vodovodne mreže, dok na nekim lokacijama imaju bušotine a negdje akumuliraju kišnice radi navodnjavanja maslina, agruma, povr ća i vinograda. Uvo ñenje navodnjavanja u ve ćim razmjerima treba biti plansko i uskla ñeno s gospodarskim aktivnostima podru čja, razvitkom prera ñiva čke industrije i infrastrukture. Navodnjavanje treba pratiti: - razvoj povr ćarstva - razvoj vo ćarstva i maslinarstva - razvoj vinogradarstva - razvoj prerade poljoprivredne proizvodnje - osiguranje skladišnih kapaciteta i hladnja ča - razvoj tržišta - zaposlenost Osnova za navodnjavanje poljoprivrednih površina, odnosno kultura, na podru čju Županije je u potrebi ve će poljoprivredne proizvodnje i smanjenja uvoza iz drugih podru čja i inozemstva. Sada se uvoze mnogi proizvodi koji se mogu ve ćim dijelom proizvesti u Županiji, jer ima dovoljno radnog stanovništva, kvalitetnog zemljišta s mogu ćnoš ću navodnjavanja. Postupno se može stvarati ve ći broj gospodarstva sa specijaliziranom proizvodnjom, na ekonomski optimalnim veli činama, orjentirana prema tržištu. Nadalje, stabilizirala bi se poljoprivredna proizvodnja što osigurava uvjete za plansko gospodarenje prostorom Županije. 1.2. Zna čaj poljoprivredne proizvodnje i ograni čenja Poljoprivreda stalno gubi zna čaj u gospodarstvu Županije. To je posljedica dugogodišnjeg procesa u poljoprivredi i selu, a prije svega se odnosi na iseljavanje sela, napuštanju vrijednih poljoprivrednih površina i smanjenju broja stoke i proizvodnje. Valja ista ći samo da je tijekom razdoblja od 1993. do 2004. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, u Županiji je manje 13.276 ha vrijednog obradivog zemljišta. Došlo je do smanjenja iskorištavanja vrednijih površina: oranica, vinograda i livada te blagoga porasta vo ćnjaka, uglavnom maslinika, ali se zato ubrzano pove ćava površina neobra ñenoga zemljišta. Obradive površine ne daju pravu sliku poljoprivrednih mogu ćnosti. Zbog neracionalne upotrebe ili nepovoljnih prirodnih i zemljišnih svojstava (male, skeletne, udaljene, nepristupa čne, nemogu ćnosti navodnjavanja, i dr.), mnoge se od tih površina iskorištavaju vrlo ekstenzivno, imaju male proizvodne potencijale, pa se sve više napuštaju. Nadalje, gotovo u istom razdoblju, od 1994. do 2004. godine, udio poljoprivrede u ukupnim prihodima Županije pao je sa 2,09% na 0,61%. U razdoblju izme ñu dva Popisa stanovništva, od 1991. do 2001. godine, manje je 2.652 poljoprivrednog stanovništva, te ga sada ima 8.092 ili 1,75% u ukupnom stanovništvu Županije. Poljoprivredno stanovništvo ima nepovoljnu dobnu i 7 obrazovnu strukturu. Činjenica je da poljoprivredne radove obavljaju svi članovi ku ćanstva te ova skupina manje sudjeluje u poljoprivrednoj