HE Mostar HE Mostarsko blato Sadržaj Poštovani čitatelji, već dugi niz godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar priprema i objavljuje brošure o svojim HE Mostar proizvodnim objektima. Kao kratki, specijalizirani medij kojim se predstavljaju važni proizvodni objek- Uvod 6 ti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do sada je Neretva 9 objavljena: Brošura o CHE Čapljina (2009.); Brošura O HE Mostar 11 o HE Rama (2008. i dopunjeno izdanje 2012.); Pu- Tehničke karakteristike 14 blikacija o 20 godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Dijelovi HE Mostar 18 Mostar (2012.). Devastacija 1992.-1995. 35 I kroz ovu knjigu nastavljen je rad na predstav- Radovi na obnovi, održavanju i modernizaciji 37 ljanju Elektroprivrede HZ HB, posebice njezina vrlo Zaštita okoliša 45 važnoga organizacijskoga dijela – Proizvodnje elek- Turistički i gospodarski milje 46 trične energije. O važnosti HE Mostar i HE Mostar- sko blato možete pročitati u nastavku, a razlog zašto HE Mostarsko blato tiskamo podatke o objema hidoelektranama zajedno Uvod 52 je područje na kojem se nalaze. Uz općinu Jajce, još O hercegovačkim kraškim poljima i jedino Grad Mostar na svojem području ima dvije vodnom potencijalu 54 hidroelektrane koje se nalaze u elektroenergetskome O HE Mostarsko blato 56 sustavu ovoga poduzeća. Postrojenja 63 Svakako ćemo nastaviti s daljnjim predstav- Tehničke karakteristike 78 ljanjem proizvodnih objekata tako da uskoro sli- jede brošure o hidroelektranama na slivu rijeke S otvorenja 81 Vrbas i prve hidroelektrane koju je izgradila ova Zaštita okoliša 85 elektroprivreda. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar HE Mostar Uvod E Mostar obilježila je već 25 Hgodina rada. Puštena je u pogon već sada davne 1987. godine kao jedna u nizu hidroelektrana koje pripadaju Sustavu hidroelektrana u slivnom području Neretve u tadašnjem sustavu Elektroprivrede BiH. Svoju posebnost u elektroenergetskome sustavu JP Elektroprivreda Hrvatske zajedni- ce Herceg Bosne d.d. Mostar, potvrdila je uz svoje karakteristike kao posljednja elektrana na najatraktivnijem vodotoku za iskorištenje vodene snage u regiji, rijeci Neretvi. U pla- niranome projektu Srednja Neretva iz 1953. godine HE Mostar je uz HE Grabovica i HE Salakovac dio kompleksnoga projekta tri elektrane pribranskoga tipa gdje svaka ima različitu energetsku ulogu. Važnu ulogu ima HE Mostar u navedenome Projektu za regu- laciju ravnomjernijega rada i izravnavanja nepunih pet godina. U ratu od 1992. godine tri godine bila je potpuno pod vodom, a nova oprema upravljanja, mjerenja, zaštite i rada uzvodnih hidroelektrana. pretrpjela je ogromne gubitke. zahvaljujući prvenstvo radnicima Proizvod- signalizacije, naponske i turbinske regulacije, HE Mostar ima tri agregata instalirane Uz hidroelektrane na slivu Vrbas, HE nje električne energije rekonstruirana je i oprema pomoćnih pogona u elektrani i na snage 72 MW sa srednjom godišnjom proi- Jajce i i HE Jajce II, ta je hidroelektrana bila sanirana u samo 7 mjeseci. brani, oprema izmjeničnoga i istosmjernoga zvodnjom od 310 GWh. potpuno uništena. Sva postrojenja bila su Za obnovu i puštanje u ponovni rad razvoda, postrojenje 110 kV, 35 kV i 10 kV. Od puštanja u pogon prvoga agregata da- izvan funkcije, strojarnica je bila potpuno uloženo je oko 26 milijuna KM vlastitih i Od ponovnoga puštanja u rad 1997. leke 1987. godine ta je hidroelektrana radila potopljena, a ostala oprema uništena. Dakle, kreditnih sredstava. Instalirana je kompletna godine kontinuirao se ulaže u njezinu HE Mostar 6 7 HE Mostar modernizaciju i održavanje, a svoj doprinos Izdavanjem brošure o HE Mostar, želimo elektroenergetskome sustavu JP Elektropri- vas dragi čitatelji, informirati o njezinim Neretva vreda HZ HB d.d. Mostar daje redovitom tehničkim karakteristikama, njezinoj obnovi i kontinuiranom proizvodnjom električne i važnosti u energetskome sustavu JP Elek- energije. U svojih 14 godina rada u tome troprivreda HZ HB d.d. Mostar, ali i cijele sustavu proizvela je 3.182 GWh električne Bosne i Hercegovine. energije, a vrhunac je postigla 2010. godine s proizvedenih 320 GWh. Danas HE Mostar generalni direktor ima visoku pogonsku spremnost. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar eretva je rijeka duga 225 km, Izvire ispod planine Jabuke u BiH koja je Međutim, njezina vrijednost nisu samo Nkoja svojim najvećim dijelom protje- u dinarskim Alpama, planinskome lancu na proizvedeni kilovatsati električne energi- če kroz BiH (203 km) te manjim dijelom, 1.300 m n.m. To je najvažnija hercegovačka je, nego i važnost koju ima na tok rijeke Nikola Krešić, dipl. ing. el. prije utoka u Jadransko more, kroz Hrvat- rijeka, veoma hladna tijekom cijele godine, Neretve. sku (22 km). ekološki čista s prekrasnim nijansama i pra- vi je simbol cijeloga hercegovačkog kraja. Većim dijelom svoga toka, Neretva ima odlike planinske rijeke i veoma je bogata endemskim biosustavom. Zbog svojih ka- rakteristika na rijeci Neretvi izgrađene su hidroelektrane: Jablanica, Grabovica, Sala- kovac i Mostar. Pritoke Neretve su: Ljuta, Rama, Dre- žanjka, Radobolja, Jasenica, Buna, Bregava, Trebižat, Krupa i Trebišnjica. Na svom putu k Jadranu Neretva protiče kroz gradove: Konjic, Jablanicu, Mostar, Počitelj i Čapljinu, a ulijeva se u more blizu hrvatskoga grada Ploče. Delta je Neretve jedan od rijetkih plodnih krajeva u Dal- maciji. Određeni dijelovi toka Neretve pogodni su za rafting i ribolov, pa je u turi- stičkome smislu jednako zanimljiva kao i u gospodarskome. HE Mostar 8 9 HE Mostar O HE Mostar ogon HE Mostar nalazi se 6 km Psjeverno od Mostara, pušten je prvi put u pogon 1987., a ponovno je pušten u rad 1997. godine, nakon potpune devasta- cije u ratu 1992. Pribransko je i akumulacijsko postro- jenje, izgrađeno kao najnizvodnije u nizu postrojenja na srednjoj Neretvi, koje u hi- droenergetske svrhe koristi vode rijeke Ne- retve. Nakon istražnih radova koji su počeli 1977. hidroelektrana je građena u razdoblju od 1983. do 1987. godine. HE Mostar 10 11 HE Mostar HE Mostar 12 13 HE Mostar Tehničke karakteristike Broj agregata 3 Tip Kaplan K - 5 Instalirana snaga 72 MW Proizvođač Litostroj Instalirani protok 360 m3/sec Instalirana snaga 23,6 MW Tehnički minimum 12 MW Tehnički minimum 12 MW Srednja godišnja proizvodnja 310 GWh Instalirani protok 120 m3/sec Stupanj korisnog djelovanja agregata 3 91 % Minimalni protok 50 m /sec (nt × ng × ntr) Turbine Turbine Broj obrtaja - nominalni 150 obr/min 3 Energija od 1 m vode 0,05 kWh Broj obrtaja - pobjega 405 obr/min 3 Količina vode za 1kWh 20 m Stupanj iskorištenja, nom. 93,5 % 3 Biološki minimum 50 m /sec Promjer radnoga kola 4000 mm 3 Srednji godišnji dotok 197,4 m /sec Materijal radnoga kola čelik Energetska vrijednost akumulacije 0,4 GWh Građevinska visina brane 44 m Osnovni podatci Osnovni Volumen akum. do kote norm. uspora 3 Geodetska visina 10,9 hm 28 m (ukupna) (visina brane od temelja) Volumen korisne akumulacije 6,4 hm3 Duljina u kruni brane 255,6 m Bruto pad - maksimalni 24 m Kota krune brane 81 m n.m Bruto pad - normalni 21,7 m Kota maksimalne razine akumulacije 78 m n.m Bruto pad - minimalni 15 m Volumen akumulacije do kote maks. 10,92 hm3 Kota donje vode 57 m.n.m uspora Tip Trofazni sinkroni S-6546-40 Kota normalne razine akumulacije 78 m n.m Proizvođač Končar Kota minimalne radne razine 72 m n.m Godina stavljanja u pogon 1987./1988. Kota dna akumulacije 53 m n.m 3 3 Prividna snaga 30 MVA Volumen brane bet. 256; nas. 110 10 m Površina jezera pri koti normalng uspora 1,908 km2 Faktor snage (cos φ) 0,8 Brana i akumulacija Brana 3 Maksimalna reaktivna snaga 18 MVAr Maksimalna propusna moć preljeva 3070 m /sec Maksimalna propusna moć temeljnog Nominalni stupanj iskorištenja 97,86 % 180 m3/sec Generatori ispusta Napon statora 10,5 kV Maksimalni protok svih evakuacijskih 3250 m3/sec Način hlađenja statora Zrak organa Način hlađenja rotora Zrak Zona plavljenja u slučaju rušenja brane 75 km Broj polova 40 Širina nasipa u kruni 7 m HE Mostar 14 15 HE Mostar Proizvodnja HE Mostar 17.11.1997. – 31.12.2012. Broj zaposlenih prema stupnju obrazovanja za HE Mostar po godinama AG1 AG2 AG3 UKUPNO Godina 8 (VSS) 7 (VSS) 6 (VS) 5(VKV) 4(SSS) 3(KV) 2(PK) 1(NK) 0(NK) Godina [kWh] [kWh] [kWh] [kWh] 1996. 0 3 1 4 11 7 1 0 2 1997. 24.204.000 1997. 0 3 4 6 19 8 1 1 4 1998. 187.569.000 1998. 0 3 4 6 23 15 1 1 5 1999. 76.377.000 66.655.750 74.650.000 217.682.750 1999. 0 5 4 8 23 17 1 1 3 2000. 71.926.000 57.306.000 62.060.750 191.292.750 2000. 0 5 4 9 22 16 1 1 3 2001. 85.550.500 74.187.000 74.930.250 234.667.750 2001. 0 5 2 9 23 16 1 1 3 2002. 47.456.250 76.973.000 74.626.000 199.055.250 2002. 0 3 2 9 22 13 1 0 5 2003. 71.483.250 61.949.250 66.271.000 199.703.500 2003. 0 3 2 8 16 12 0 0 4 2004. 97.682.500 65.878.500 93.751.000 257.312.000 2005. 83.801.750 80.526.500 74.693.500 239.021.750 2004. 0 3 1 7 16 12 0 0 2 2006. 87.127.250 85.694.750 69.649.250 242.471.250 2005. 0 3 1 8 16 10 0 0 2 2007. 67.085.750 60.590.000 65.334.250 193.010.000 2006. 0 2 0 9 14 9 0 0 1 2008. 90.559.500 79.021.250 80.665.500 250.246.250 2007. 1 2 1 8 10 9 0 0 2 2009. 95.717.250 99.719.500 61.889.750 257.326.500 2008.