II hrvatski kongres vojne medicine zbornik sažetaka Zagreb 20.-22.listopad 2005. god. II hrvatski kongres vojne medicine Pokrovitelji Akademija medicinskih znanosti Hrvatske Grad Zagreb Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH Ministarstvo obrane RH Organizator Hrvatsko društvo za vojnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Suorganizatori Sanitetska uprava OSRH Služba za zdravstvenu zaštitu MORH-a Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskog rata 1990.-1991. Predsjednik kongresa Drago Prgomet Tajnici kongresa Renato Mittermayer Nada Debač Rizničar Silvana Duvančić Ričko Počasni odbor Milan Bandić, Zdravko Brzović, Goran Dodig, Krešimir Glavina, Andrija Hebrang, Neven Ljubičić, Juraj Njavro, Ivan Prodan, Željko Reiner, Berislav Rončević, Hrvoje Šobat Organizacijski odbor Snježana Grđan, Vladimir Janđel, Vesna Lončarić Rabadžija, Anto Majić, Dubravko Martinović, Ivan Medved, Zoran Milas, Marija Pudar Stručni odbor Ivica Anić, Ivan Bagarić, Željko Baklaić, Željko Bumber, Željko Bušić, Zlatko Čulig, Slobodan Dešković, Davorin Đanić, Ante Zvonimir Golem, Ljubomir Hotujac, Vladimir Jerković, Vlado Jukić, Josip Husar, Ivica Kostović, Dragutin Košuta, Mladen Krathovil, Zoran Lolić, Mate Ljubičić, Jadranka Mustajbegović, Josip Paladino, Nadan Petri, Ante Petričević, Dinko Puntarić, Branko Sruk, Davor Strinović, Mirna Šitum, Vlado Taborsky, Herman Vukušić, Boris Zdilar, Marijan Zlatar Poštovani, Pred vama je Zbornik sažetaka drugog hrvatskog kongresa vojne medicine s međunarodnim sudjelovanjem. Namjera kongresa nije bila samo još jednom ukazati na visoku stručnu i znanstvenu razinu medicinskog umijeća zdravstvenih djelatnika tijekom Domovinskog rata nego ga iskoristiti kao bogat izvor iskustava za vrijeme poslije njega u rješavanju posljedica po zdravlje s kojima se još uvijek susrećemo. Saznanja stečena u ratu neiscrpne su teme neprocjenjive vrijednosti kako za ratnu tako i mirnodopsku medicinu. Ona trebaju biti ishodište u stvaranju i oblikovanju jedinstvene medicinske doktrine u ratu i izvanrednim uvjetima, prirodnim i drugim katastrofama i opasnostima suvremnog teorizma. U Zborniku su predstavljeni i radovi koji obrađuju medicinsku problematiku specifičnu za vojni kolektiv kao i radovi iz dviju struka, stomatološke i veterinarske, koje su sastavni dio saniteta Hrvatske vojske. Broj i kvaliteta prezentiranih radova u potpunosti je potvrdila interes koji vlada za ovu problematiku i ujedno ispunila namjeru i htjenje organizatora kongresa. Zahvaljujemo autorima predstavljenih radova te svima koji su potpomogli organizaciju Kongresa i tiskanje Zbornika sažetaka. sadržaj 7. Organizacija zdravstva u Domovinskom ratu 27. Ratna kirurgija 69. Forenzička medicina 77. Posttraumatski stresni poremećaj 133. Vojno zdravstvo 157. Medicinski aspekti suvremenog terorizma 167. Stomatologija 175. Veterinarstvo Zbornik sažetaka II hrvatski kongres vojne medicine Izdavač Hrvatski liječnički zbor Hrvatsko društvo za vojnu medicinu Za izdavača Drago Prgomet Urednik Zoran Milas Tehnički urednik Robert Kovač Oprema, oblikovanje i grafička priprema Zlatko Kopljar Tisak Organizacija zdravstva u Domovinskom ratu 8 RATNO ZDRAVSTVO HRVATSKOG VIJEĆA OBRANE ZA RATA U BIH 1991. – 1995 mr.sc. Ivan Bagarić, Prof. dr. Reuben Eldar, dr. Ivan Šarac Tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, poginulo je 19,600 (2,6%) Hrvata, 135,000 je raseljeno a 222,500 prognano. Na različite nečine, a najviše zbog progona ostali smo bez blizu dvije trećine liječnika i drugog medicinskog osoblja te nam (Hrvatima) je bilo dostupno samo 8,5% predratnih bolničkih kapaciteta BiH-e. Zdravstvo kao i drugi segmenti društva pa i sama država BiH, neposredno nakon agresije, su bili u punom organizacionom i funkcionalnom kolapsu. Usprkos ratu koji je između ostalih nepogodnosti prouzročio naročito veliki nedostatak liječnika kirurških i drugih specijalnosti (jedno vrijeme smo imali samo jednog anesteziologa) kao i medicinskog osoblja uopće, na ostatcima materijalnih, tehničkih, i ljudskih resursa dotadašnjeg zdravstva oživljavali i uspostavljali originalan sustav, sveobuhvatan, prilagodljiv i nadasve učinkovit. To smo postigli tako što smo blagovremeno organizirali Glavni sanitetski stožer (GSS), krovnu instituciju ratnog zdravstva HVO-e, preko koga smo proveli organizaciju zdravstva na terenu. GSS je bio prva organizirana postrojba HVO-e (Ožujak 1992.) preko kojeg smo osigurali zdravstvenu skrb stanovništvu slobodnog dijela BiH-e (Hrvatske republike Herceg-Bosna, HR-HB) pod kontrolom Hrvatskog Vijeća obrane (HVO). To je uključivalo organiziranje zdravstva u postrojbama, uspostavljanje ratnih bolnica ne terenu, brigu o nabavi lijekova i sanitetskog materijala, osiguranje potrebnog kadra, uspostavu veze tj. komunikacije unutar zdravstvenog sustava, osiguranje zapovjednog lanca unutar postrojbi ratnog zdravstva HVO-e te koordinaciju rada sa drugim postrojbama i institucijama HVO- e preko Ministarstva obrane. Svoju ulogu tijela nadležnog za zdravstvenu službu HVO-e, GSS je provodio preko dva lanca zapovijedanja. Prvog, preko zapovjednika zdravstvenih službi postrojbi i njima podređenog osoblja, drugi izravno do zapovjednika 14 ratnih bolnica.Od samog početka stvaranja postrojbi ratnog zdravstva do konca rata GSS kao i cjelokupno ratno zdravstvo HVO-e se prilagođavalo uvjetima ratovanja i potrebama za zdravstvenom skrbi. Tako je medicinska služba HVO-e prošla kroz razvojne faze ovisno o razvoju samih vojnih postrojbi HVO-e. Taj razvoj je tekao od vremena neposredno pred rat kada su se postrojbe HVO-e organizirale na teritorijalnoj (općinskoj) i dragovoljnoj osnovi preko brigadnog preustroja do profesionalne vojske. Pored navedenih promjena i prilagodbi proveli smo i one vezane za smanjenje intenziteta ratnih aktivnosti, i prestanak rata kao i organizaciju službe u postrojbama Vojske Federacije (združenim postrojbama HVO-e i Armije BiH-e). Na primjeru vojnih operacija «Cincar» i «Zima» gdje je sudjelovalo preko 8000 vojnika, pokazao sam učinkovitost medicinske službe. Tom prigodom, za vrijeme dvomjesečnih borbi, oslobođen je jugozapadni dio Bosne. To je bio ključni i prijelomni 9 događaj na cijelom bosansko hercegovačkom pa i hrvatskom ratištu nakon čega je uslijedilo oslobađanje Bihaćke krajine kao jednog u nizu događaja koji su prisilili srpske snage na mirovne pregovore pod okriljem međunarodne zajednice. Djelatnici ratnog zdravstva oni od Uprave za zdravstvo, postrojbi na terenu (svi djelatnici ratnog zdravstva postrojbi koje su bile uključene u akciju i formiranje preko 30 prihvatnih stanica), do ratnih bolnica (3 ratne bolnice) bili su aktivno uključeni navedene borbene aktivnosti te su dali veliki doprinos uspjehu akcije. Tom prigodom, u ratnim bolnicama Livno i Tomislavgrad, zbrinuto je 109 teških i lakše ranjenih pripadnika HVO. U istom vremenskom periodu po odjelima ratne bolnice Livno hospitalizirano je još 99 pacijenata (vojnika i civila) te je u ratnoj bolnici Livno i ratnoj bolnici Tomislavgrad skupa, učinjeno 6368 prvih i ponovnih pregleda (vojnika i civila). Za vrijeme navedenih dvomjesečnih borbenih aktivnosti svi ranjenici koji su nakon ranjavanja živi izvučeni i kojima je ukazana liječnička pomoć (neposredno nakon ranjavanja, u prihvatnim stanicama, na putu evakuacije i ratnim bolnicama) su preživjeli. GSS, kasnije Uprava za zdravstvo i ostale postrojbe ratnog zdravstva na terenu osigurale su suradnju i koordinaciju sa civilnim strukturama kako bi se potrebni resursi «prelijevali» iz vojnog u civilni sektor i obrnuto te na najučinkovitiji način postigli integralni model organizacije zdravstva. U skladu sa tim Ministarstvo zdravstva nakon što je osnovano 1993. preuzelo je nadležnost nad dijelom civilnih ustanova da bi nakon potpisivanja Washingtonskog mirovnog sporazuma (travanj 1994. godine) i ratne bolnice bile vraćene na civilni režim rada i stavljene također pod ingerenciju Ministarstva zdravstva. Daytonskim mirovnim sporazumom i podjelom BiH formirana je Vojska Federacije (VF) koju čine HVO i muslimanska bošnjačka Armija u brojčanom omjeru 1:2,3 u korist Armije. VF-e je organizirana u skladu sa NATO standardima a, medicinska služba se nalazi u sektoru logistike. Uspjeh kojeg su postigli djelatnici medicinske službe HVO-e na polju organizacije službe u ratnim okolnostima, rezultati zdravstvene skrbi koje su postigli (što je bila samo jednim dijelom tema ovog rada vezano za djelatnost službe tijekom operacija Cincar i Zima kako bi se pokazala učinkovitost naše službe (procjenjuje se da je u ratnim bolnicama HVO zbrinuto je oko 150.000 vojnika i civila, učinjeno deset puta više prvih i ponovnih pregleda, pružen ogroman broj usluga medicinskog osoblja u postrojbama te redovito i uspješno provođena preventivno medicinska djelatnost). 10 UDARNI RADNI DAN RATNE BOLNICE BJELOVAR 29.9.1991.GODINE THE STRIKING DAY OF BJELOVAR WAR HOSPITAL ON SEPTEMBER 29 th ,1991. Vladimir Ferenčak, Nada Vranko Nagy, Stjepan Grabovac, Dubravko Habek Opća bolnica Bjelovar, A. Mihanovića 8, Bjelovar, Hrvatska Bolnica u Bjelovaru je paviljonskog tipa,a u vrijeme Domovinskog rata funkcionirala je kao četvrti ešalon.Kirurški odjel s operacijskim traktom i jedinicom intenzivnog liječenja smješten je u jednom od paviljona-u podrumu,prizemlju ina prvom katu zgrade bez ratnog skloništa. U vrijeme akcije osvajanja vojarni bivše JNA ranjenike se pregledavalo i trijažiralo u kirurškim ambulantama,u podrumu,a gdje su se obavljali i mali kirurški zahvati. Veliki operativni zahvati rađeni su u tri kirurške sale u prizemlju kirurškog paviljona i u jednoj sali ortopedskog odjela. 29.rujna