SVEUČILIŠTE U ZADRU POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ DRUŠTVO ZNANJA I PRIJENOS INFORMACIJA Nenad Rizvanović PRISTUP OBLIKOVANJU NAKLADNIČKOG NIZA I NJEGOVA NAČELA Doktorski rad Zadar, 2019. SVEUČILIŠTE U ZADRU POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ DRUŠTVO ZNANJA I PRIJENOS INFORMACIJA Nenad Rizvanović PRISTUP OBLIKOVANJU NAKLADNIČKOG NIZA I NJEGOVA NAČELA Doktorski rad Mentor Prof. dr. Srećko Jelušić Zadar, 2019. SVEUČILIŠTE U ZADRU TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA I. Autor i studij Ime i prezime: Nenad Rizvanović Naziv studijskog programa: Društvo znanja i prijenos informacija Mentor: prof. dr. Srećko Jelušić Datum obrane: 22. veljače 2019. Znanstveno područje i polje u kojem je postignut doktorat znanosti: Područje Društvene znanosti, polje informacijskih i komunikacijskih znanosti II. Doktorski rad Naslov: Pristup oblikovanju nakladničkog niza i njegova načela UDK oznaka: 655.418 Broj stranica: 215 Broj slika/grafičkih prikaza/tablica: 39 Broj bilježaka: 77 Broj korištenih bibliografskih jedinica i izvora: 204 Broj priloga: 7 Jezik rada: hrvatski III. Stručna povjerenstva Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada: 1. izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević, predsjednica 2. prof. dr. sc. Srećko Jelušić, član 3. izv. prof. dr. sc Zoran Velagić, član Stručno povjerenstvo za obranu doktorskog rada: 1. izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević, predsjednica 2. doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, članica 3. prof. dr. sc. Srećko Jelušić, član 3 UNIVERSITY OF ZADAR BASIC DOCUMENTATION CARD I. Author and study Name and surname: Nenad Rizvanović Name of the study programme: Knowledge Society and Information Transfer Mentor: Full Professor Srećko Jelušić Date of the defence: 22. veljače 2019. Scientific area and field in which the PhD is obtained: Social Sciences, Field of Information and Communication Sciences II. Doctoral dissertation Title: Approaches and the principles of publishing series UDC mark: 655.418 Number of pages: 215 Number of pictures/graphical representations/tables: 39 Number of notes: 77 Number of used bibliographic units and sources: 204 Number of appendices: 7 Language of the doctoral dissertation: Croatian III. Expert committees Expert committee for the evaluation of the doctoral dissertation: 1. Associate Professor Nives Tomašević PhD, chair 2. Full Professor Srećko Jelušić PhD, member 3. Associate Professor Zoran Velagić PhD, member Expert committee for the defence of the doctoral dissertation: 1. Associate Professor Nives Tomašević PhD, chair 2. Assistant Professor Ivana Hebrang Grgić PhD, member 3. Full Professor Srećko Jelušić PhD, member 4 Izjava o akademskoj čestitosti Ja, Nenad Rizvanović, ovime izjavljujem da je moj doktorski rad pod naslovom Pristup oblikovanju nakladničkog niza i njegova načela rezultat mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na izvore i radove navedene u bilješkama i popisu literature. Ni jedan dio mojega rada nije napisan na nedopušten način, odnosno nije prepisan iz necitiranih radova i ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem da ni jedan dio ovoga rada nije iskorišten u kojem drugom radu pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj, obrazovnoj ili inoj ustanovi. Sadržaj mojega rada u potpunosti odgovara sadržaju obranjenoga i nakon obrane uređenoga rada. Zadar, 22. veljače 2019. SADRŽAJ 1. Uvod 2. Teorijsko promišljanje odnosa čitatelja i nakladničkog niza 2. 1. Vrste čitanja 2. 2. Teorija čitateljskog odgovora 2. 3. Horizont očekivanja 2. 4. Čitatelj i procesi čitanja 2. 5. Idealni čitatelj 2. 6. Model čitatelja 2. 7. Implicitni čitatelj 2. 8. Publika u društvenom kontekstu 2. 9. Vrste publike 2. 10. Interpretativne zajednice i interpretativne strategije 2. 11. Čitatelj između teksta i knjige 2. 12. Paratekst i nakladnički paratekst 3. Kulturna i kreativna industrija 3. 1. Kulturna i kreativna industrija u Hrvatskoj 3.2. Nakladništvo 4. Nakladnički niz 4. 1. Povijesni kontekst nakladničkih nizova 4. 2. Nakladnički beletristički nizovi u Hrvatskoj (1968-1991) 4. 2. 1 Biblioteka Zlatni paun (1968 – 1986, Otokar Keršovani) 4. 2. 2. Biblioteka HIT (1969 – 1991, Znanje) 4. 2. 3. Biblioteka Ogledalo (1973 – 1980, Zora i GZH) 4. 2. 4. Zabavna biblioteka (1978 – 1988, GZH) 4. 2. 5. Biblioteka Bestseler (1978 – 1988, August Cesarec) 4. 2. 6. Biblioteka Gama (1979 – 1991, Mladost) 4. 2. 7. Biblioteka Ogledala (1980 – 1989, GZH) 4. 3. Analiza nakladničkih nizova 5. Zaključak 6. Literatura 7. Sažetak i ključne riječi 8. Summary and keywords 6 9. Prilozi a. Popis naslova biblioteke Zlatni paun (1968 – 1986, Otokar Keršovani) b. Popis naslova biblioteke HIT (1969 – 1991, Znanje) c. Popis naslova biblioteke Ogledalo (1973 – 1980, Zora i GZH) d. Popis naslova Zabavne biblioteke (1978 – 1988, GZH) e. Popis naslova biblioteke Bestseler (1978 – 1988, August Cesarec) f. Popis naslova biblioteke Gama (1979 – 1991, Mladost) g. Popis naslova biblioteke Ogledala (1980 – 1989, GZH) 10. Životopis autora 7 1. UVOD Nakladništvo je važan društveni fenomen koji regulira cjelokupan proces društvene i kognitivne institucionalizacije te bitno artikulira način na koji društvo percipira samo sebe i svoje ključne identitetske oslonce i obrasce. (Jelušić 2012: 63) Tek u novije doba nakladništvo postaje predmetom sustavnijeg znanstvenoga proučavanja (usp. Jelušić 2012: 24, Velagić 2013: 1) premda je odavno konstatirano da je nakladništvo pokretač i oblikovatelj društvenih promjena te ujedno jedan od najvažnijih društvenih i kulturnih fenomena ključnih za stabilno funkcioniranje pojedine društvene zajednice. U kontekstu suvremenih teorija o nakladništvu (Darnton, 2009, Thompson, 2011) te novijih pristupa u hrvatskoj znanosti o književnosti, koja se od kraja 1990-ih od tzv. imanentizma (termin Dubravke Oraić Tolić, 2009) okrenula ka kulturologiji i kulturalnim studijima koji u kontekstu kulturalnog obrata pozornost od teksta usmjeravaju kontekstu – kulturnom, društvenom, povijesnom – čini nam se važnim znanstveno promišljati fenomen nakladništva, koje kao koncept i kao kulturalna forma povezuje književnost (humanističko društveno, kulturno i znanstveno polje) i informacijske i komunikacijske znanosti. U tom se smislu nakladništvo pokazuje kao zanimljiva kulturološka tema u kojoj se pitanja proizvodnje, artikulacije i prenošenja znanja povezuju s pitanjima autorstva, čitanja i oblikovanja značenja. U doktorskom radu Pristup oblikovanju nakladničkog niza i njegova načela nakladništvo ćemo istraživati u segmentu nakladničke proizvodnje, konkretnije fenomena nakladničkog niza. Prema definiciji nakladničkog niza koju nalazimo u Grafičkoj enciklopediji (1971), nakladnički niz je niz ili ciklus izdanja s određenog područja djelatnosti ili određene književne vrste. U ovom radu nakladnički niz shvaćamo kao ukupnosti značenja pojedinačnih objavljenih naslova i paratekstualnoga segmenta svake pojedine knjige i niza u cjelini. Nakladnički niz je dakle proizvod različitih razina djelovanja i regulacije književnih, knjižnih, nakladničkih i uredničkih odluka i sadržaja, te kulturalnih procesa povezanih sa čitateljskim praksama, čitateljskim kompetencijama i procesima oblikovanja književne publike. U teorijskoj literaturi o nakladništvu nakladnički beletristički nizovi proučavaju 8 se u kontekstu komercijalnog nakladništva (usp. Velagić 2013: 45), premda postojeća literatura na hrvatskome jeziku uglavnom ne poduzima konkretnija proučavanja nakladničkih nizova (usp. primjerice Jelušić 2012: 123-133; Velagić 2013: 91-102). Stoga ćemo se u radu osloniti na dostupna tumačenja i istraživanja, počevši od već spomenute definicije nakladničkoga niza iz Grafičke enciklopedije (usp. Mesaroš, 1971) i proučavanja nakladničkih nizova specijaliziranoga dječjega nakladništva (usp. Majhut 2009, Majhut 2011). Cilj je ovog rada proučavanje načina na koji funkcionira oblikovanje nakladničkog niza. U fokusu je istražiti kako koncept nakladničkog niza utječe na recepciju književnih djela, odnosno kako recepcija povratno utječe na formiranje nakladničkog niza, odnosno kako nakladnički niz mijenja, formatira i formira čitatelja, čitateljsku publiku i javno mnijenje i u konačnici utječe na dinamiku kulturnoga polja. Hipoteza ovog rada polazi od shvaćanja funkcioniranja i načina oblikovanja nakladničkog niza i njegovih društvenih književnih posljedica što nam omogućuje uvide u funkcioniranje nakladništva, ali i historiografski uvid u hrvatsko nakladništvo 20. stoljeća što pridonosi teorijskom promišljanju fenomena nakladništva. Polazište hipoteze je trostruko jer je povezano s društvenim, povijesnim i književnim elementima na različitim razinama organizacije i funkcioniranja kulturnog polja, što uključuju proizvodnu i recepcijsku razinu književne komunikacije, ali i ekonomsku stranu nakladništva. Oblikovanje i funkcioniranje nakladničkoga niza povezano je s društvenom, kulturnom i književnom funkcijom nakladništva, a ujedno je u našem istraživanju vezano s historiografskim uvidom u nakladništvo koji pretpostavlja shvaćanje spomenutih funkcija nakladništva i u njegovom povijesnom kontekstu. Istraživačka pitanja na koje ćemo pokušati dati odgovor su sljedeća: Koje teorije i na koji način utječu na nakladništvo i na uredničko oblikovanje odabranih nakladničkih nizova? Kako su teorije utjecale jedna na drugu, u polemičkom ili suradničkom registru s obzirom na interdisciplinarno polje znanstvenoga promišljanja nakladništva? Kako se teorije mogu primijeniti na konkretan nakladnički niz i njegovu kulturološku, društvenu, kulturnu i književnu funkciju? Koji su načini i kriteriji oblikovanja nakladničkoga niza, uključujući