XII MEĐUNARODNI POZORIŠNI FESTIVAL „SLAVIJA 2013.” BEOGRAD, 9. - 16. mart 2013. 12th INTERNATIONAL THEATRE FESTIVAL „SLAVIJA 2013” BELGRADE, 9 - 16 March 2013 Svečano otvaranje XII međunarodnog pozorišnog festivala SLAVIJA 2013. 9. mart, u 20:00 Formal opening of the 12th edition of the International Theatre Festival SLAVIJA 2013 9 March, at 20:00 Festival otvara glumica RUŽICA SOKIĆ Festival will be opened by the actress RUŽICA SOKIĆ XII MEĐUNARODNI POZORIŠNI FESTIVAL „SLAVIJA“ 2013. Još jednom pozorišno slavlje na Vračaru, još jednom idemo u susret dramska evokacija u komadu Slobodana Šnajdera „Enciklopedija proleću uživajući u pozorištu, jer nam sa raznih meridijana i sa četiri izgubljenog vremena“.Tako se klasika i moderno doba prožimaju na kontinenta – Azije, Afrike, Amerike i Evrope na ovogodišnji Festival festivalu čiji će program obuhvatiti i predstavu o pozorištu „Neka „Slavija“ dovodi sedam pozorišta, koja će, uz jedno domaće, izvesti bude umetnost“ Ronalda Randa i progovoriti o najznačajnijim odabran repertoar dramskih dela. Bez oklevanja se može reći da je taj pozorišnim traganjima u XX veku. Zanimljiva drama bugarskog repertoar dobrim delom u znaku prikazivanja klasike, što zaslužuje autora Elina Rahneva „Pasulj“ iz perspektive svakodnevice dvoje samo pohvalu. Upoznaćemo se sa vavilonskim spevom „Gilgameš“, ostarelih ljudi ukazuje na ljubav kao jedino rešenje sukoba i koji potiče još iz trećeg milenijuma pre nove ere i čiji junak traga za nesporazuma vajkadašnje čovekove egzistencije. Najzad, Nušićev besmrtnošću. Iz grčke antičke riznice gledaćemo najstariju sačuvanu prvenac „Narodni poslanik“ nasmejaće nas i ozračiti vedrinom duha Euripidovu tragediju „Medeju“, delo koje i danas pleni dubinom velikog komediografa. psihološke, ali i socijalne motivacije, posebno u prikazu unutarnje borbe glavne junakinje između želje za krvoločnom osvetom u Uvereni smo da će nam glumci iz Kazahstana i Sjedinjenih Država, vidu ubistva dece, kojoj se u njenoj duši suprotstavljaju najnežnija Crne Gore i Bugarske, Maroka i Makedonije, Rumunije i naše zemlje majčinska osećanja. Biće svakako zanimljivo upoznavanje sa i ove godine na sceni pozorišta „Slavija“ svojim predstavama pružiti kazaškim klasikom Auezovom i njegovim komadom „Karagoz“ lepa umetnička uživanja i time nastaviti tradiciju festivala koji svake u kojem poezija treba da ovekoveči jednu veliku neostvarenu godine nastoji da nas obraduje zanimljivim i dobrim predstavama. ljubav. Priča o podvigu i žrtvi Jovanke Orleanke u savremenoj projekciji pokrenuće brojna aktuelna pitanja. Večito pitanje susreta Prof. dr Raško V. Jovanović života i smrti postavlja se na osnovu dela Danila Kiša kao efektna 12TH EDITION OF THE INTERNATIONAL THEATRE FESTIVAL SLAVIJA 2013 Once again, there will be a theatre festivity in the Vračar Municipality; issue of the encounter of life and death is raised on the basis of the once again we are approaching spring, looking forward to the theatre work of Danilo Kiš as the effective dramatic evocation in the drama event, which will bring seven theatres from different meridians and of Slobodan Šnajder „The Encyclopaedia of Lost Time“. That way, from four continents – Asia, Africa, America and Europe. Together the classical and modern times are interwoven in the Festival, whose with one theatre from Serbia, they will present a selected repertory programme will also include a performance about the theatre „Let of dramas at the “Slavija“Festival. We can say, without hesitation, It Be Art!“ by Ronald Rand, which deals with the most important that the repertory is largely marked by the presentation of classical theatrical searches in the 20th century. The drama „Beans“ by the pieces, which deserves appraisal. We will encounter the Babylonian Bulgarian author Elin Rahnev, is interesting from the perspective Epic of „Gilgamesh“, which dates back to the third millennium b.c. of the everyday life of two old people and it points to love as the and whose hero seeks immortality. From the Greek ancient treasure, only solution for the conflicts and misunderstandings in eternal we will watch the oldest preserved Euripides’ tragedy „Medea“, the human existence. Finally, the Nušić’s first comedy „The People’s work that, even today, leaves great impression with the depth of its Deputy“ will make us laugh and radiate with cheerfulness of the great psychological, but also social motivation, particularly in depiction comedist’s spirit. of the internal struggle of the main heroine between her desire for bloodthirsty revenge, in the form of killing her children, and the most We are convinced that the actors from Kazakhstan and the U.S.A, tender maternal feelings in her heart. It will definitely be interesting Montenegro and Bulgaria, Morocco and Macedonia, Romania and to meet the Kazakh classic Auezov and his piece „Karagoz“, in which Serbia will delight the spectators with great artistic enjoyment from the poetry should immortalize a great unfulfilled love. The story of a the stage of the “Slavija” Theatre, and that way continue the tradition feat and sacrifice of Joan of Arc in the contemporary projection will of the Festival, which makes efforts every year to bring us joy with raise numerous topical issues. In addition, the traditional legend of interesting and good performances. Golem is reflected in the original scenic presentation, which seeks the Prof. dr Raško V. Jovanović answers for the most recent challenges of modern times. The eternal KAZAHSTAN / KAZAHSTAN KAZAHSTANSKO DRAMSKO POZORIŠTE REGIONA KARAGANDA „SAKEN SEYFULLIN“ KARAGANDA REGIONAL KAZAH DRAMA THEATRE „SAKEN SEYFULLIN“, Karaganda M. Auezov „KARAGOZ“ Scenska adaptacija / Stage Adapration: T. Akkert Režija / Director: K. Kasymov Muzika / Music: S. Mustafina Igraju / Cast KARAGOZ, mlada / Bride - D. Aygazinova SIRIM, mladi pesnik / Young Poet - B. Abilov AKBALA, Karagozina snaha / Karagoz’s Sister-in-law- K. Zharylgapova ŽARILGAP, Karagozin otac / Karagoz’s Father- S. Zhumagali MORŽAN, Žarilgapova majka / Žarylgap’s Mother -B. Kemalova ŽABAI, Sirimov otac / Syrym’s Father - K. Kemalov NARŠA, Karagozin mladoženja / Karagoz’s Bridegroom - M. Koyshygarin ASAN, mladi pesnik iz Naršinih svatova / Young Poet, Narsha’s Wedding Guest - O. Abdrahmanov MATAI, Naršin prijatelj, Narsha’s Friend - D. Moldabaev TEKTI, Naršina majka / Narsha’s Mother - A. Ahmetkalieva TOISARI, Naršin stric / Narsha’s Uncle - E. Dzunuspekov DEVOJKE-BREZE / GIRLS-BIRCH TREES: - N.Kyrykbaeva, D. Zaitova, T. Tahanova, K.Uysimbaeva, G.Dyuisembekova, L.Shinazarova, G. Belgibaeva Drama “Karagoz” je jedan od najstarijih komada M. Auezova, The play “Karagoz” is one of the earliest plays by M.Auezov, klasika kazaške književnosti. Ova tragedija obiluje mnoštvom fi- the classical playwright of the Kazakh literature. The tragedy “Ka- lozofskih, epskih i društvenih ideja, isprepletanih u delima M. Au- ragoz” abounds in philosophic, epic and social ideas treated in the ezova. Auezov`s works. Lepotica Karagoz i pesnik Sirim se zaljubljuju. Njena bogata fa- The beauty Karagoz and the poet Syrym fall in love with each other. milija je veri za drugoga. Ne mogavši da podnese razdvojenost od Having a rich family, she is engaged to another man. Not enduring the voljenog, ona poludi i umire. Pesnik ostaje da živi da učini svoju dra- separation, she goes mad and dies. The poet remains alive to make her ganu besmrtnom u svojim poemama i pesmama, boreći se tako protiv beloved immortal in his poems and songs, rebelling against the cruel okrutnog sveta. Drama obiluje nacionalnom tradicijom i folklorom. world. The national tradition and folklore were used in the play. IV SUBOTA 9. MART 20.00 V S.A.D. / U.S.A. RONALD RAND, New York Ronald Rdand „NEKA BUDE UMETNOST! Životna strast Harolda Klurmana“ “LET IT BE ART! Harold Clurman’s Life of Passion“ Režija / Director - Gregory Abels Igra / Starring HAROLD KLURMAN – Ronald Rand Zadivljujuća priča o Haroldu Klurmanu, proglašenom za izgleda američkog pozorišta. Predstava počinje u stanu Harolda “najznačajniju ličnost američkog pozorišta”— jednom od Klurmana u Njujorku, jednog prolećnog popodneva 1980. godine, po najuticajnijih pozorišnih figura dvadesetog veka, i suosnivaču njegovom povratku sa predstave „Zimska priča“. On vodi svoja tri proslavljenog Grupnog pozorišta. U nezaboravnoj predstavi, Ronald studenta na strastveno putovanje kroz svoju životnu priču, iznoseći im Rand otelotvoruje strast, gorljivost i inspirativni glas nagrađivanog svoja gorljiva uverenja o životu i ljudskoj prirodi i priču o tome kako je režisera četrdeset najznačajnijih predstava dvadesetog veka, formirao najveću američku pozorišnu kompaniju, sa Li Strazbergom i uključujući i produkciju Grupnog pozorišta Probudi se i pevaj, Svat Čeril Kraford. On opisuje svoja putovanja – svoje studije na Sorboni, sa Džuli Haris, Autobuska stanica sa Kim Stenli; a takođe je režirao u Parizu, putovanje u Rusiju gde se upoznao sa Majerholdom i video predstavu u kojoj je igrao Marlon Brando (u njegovoj prvoj odrasloj Moskovsko umetničko pozorište, trenutak u Parizu kada Stela Adler ulozi) u Kafani pored puta. Autor Uzavrelih godina i O režiranju, upoznaje Konstantina Stanislavskog i razgovore koje je on vodio sa bio je smatran za superiornog američkog pozorišnog kritičara. Artur ovim velikim majstorom, kao i ‘čuvenu’ konfrontaciju Stele Adler i Li Miler je napisao: “Njemu nema ravnog među pozorišnim kritičarima Strazberga o tome kako treba podučavati glumu. Gledamo Klurmana i komentatorima ovoga veka.” na probama sa Marlonom Brandom, na putu do pozorišta sa Žaklinom