ZADARSKE NOVINE GIORNALE DI DALMAZIA I GLAS DOBROVOLJCA (1941. – 1943.) Tatijana P e t r i ć, knjiž. savj. UDK: 070 (497.5 Zadar) “1941/1943” Znanstvena knjižnica Zadar, HRPregledni članak Primljeno: 27. XII. 2010. Cijelo 19. stoljeććče pa sve do dvadesetih godina 20. stoljea grad Zadar bilježi znaajan broj naslova serijskih publikacija, koje su i danas važne za izuaččvanje gospodarske i politike povijesti grada Zadra i Dalmacije. Nakon Rapallskog ugovora i, posebice, nakon Rimskih ugovora 1941. godine, u Zadru pod talijanskom vlašću bilježimo izrazito smanjeno izdavanje serijskih publikacija. S obzirom na fašističčku i iredentistiku ideologiju koja vlada u navedenom razdoblju, skoro sva izdanja su tiskana na talijanskom jeziku. U ovom radu napravljena je sadržajna analiza dvaju naslova novina iz razdoblja II. svjetskog rata. To su “Giornale di Dalmazia”, koje izlaze na talijanskom jeziku, i “Glas dobrovoljca”, koji uglavnom izlazi na hrvatskom jeziku. Analizom sadržaja klasificirane su tematske cjeline iz kojih se dala kvalitativna analiza sadržaja novina. Sadržajnom analizom navedenih naslova dobili smo uvid u gospodarski, politički, obrazovni i kulturni život grada Zadra i njegovih stanovnika u razdoblju njihova izlaženja. Autorica ujedno zakljuučje kako se radi o novinama koje su služile i kao mediji za ratnu i političčku promidžbu te prijenos ideja fašistikog režima na širi sloj graađnstva, osobito kad je u pitanju “Glas dobrovoljca”. Kljunčče rijei: novine, Zadar, Dalmacija, talijanska okupacija, fašizam, 1941. – 1943. 1. UVOD Bogata tradicija hrvatskog novinstva po kojoj je Zadar bio poznat u 19. stoljeuć – preciznije, do 1918. godine (od pokretanja Kraljskog Dalmatina 1806. preko Zore dalmatinske, Narodnog lista, Hrvatske krune i brojnih drugih listova) – nakon I. svjetskog rata potpuno se gasi. Autor V. Maštrović navodi da su do 1920. godine u Zadru, samo na hrvatskom jeziku, izlazila ukupno 82 lista te je po toj činjenici Zadar 1 u tom razdoblju odmah iza Zagreba. Serijske publikacije isticale su se po raznolikosti 1 V. MAŠTROVIĆ, “Izdavakča djelatnost na hrvatskom jeziku u Zadru od 1800. do. 1960.”, Zadar – geografija, ekonomija, saobraaćj, povijest, kultura (Zbornik), Zagreb, 1964., 757; V. MAŠTROVIĆ, Jadertina Croatica. Bibliografija knjiga, časopisa i novina izdanih na hrvatskom ili srpskom jeziku u 281 T. Petrić ◆ Zadarske novine Giornale di Dalmazia i Glas dobrovoljca (1941. – 1943.) sadržaja s obzirom na struke, vrste listova i članaka, rasprava, objava i književnih priloga, pa je to, uz listove na talijanskom jeziku, Zadar činilo vrlo važnim kulturnim središtem u široj regiji.2 Navedenoj činjenici treba pridodati podatak da tada u Zadru djeluje 21 tiskara, koje u navedenom vremenskom periodu u različitim trenutcima zapoičćnju i prestaju s djelovanjem. Navest u samo neke: “Tiskara Battara”, “Tiskara Demarchi-Rougier”, “Tiskarna Narodnog lista”, “Tiskara obitelji Artale”, “Katolička hrvatska tiskarna” i druge.3 U 19. stoljeućč osnivaju se i djeluju znaajne knjižnice za grad Zadar. Gimnazijska knjižnica djeluje od 1816. do 1943. godine, kada je uništena u bombardiranju, a glasila je kao najznaačjnija, ne samo zadarska nego i opeććdalmatinska knjižnica; slijede knjižnica Sjemeništa “Zmajevi” (1832. – 1943.), knjižnica Pravoslavnog bogoslovskog zavoda (1819. – 1918.) i Biblioteca Comunale Paravia, današnja Znanstvena knjižnica Zadar, koja zapoičnje s radom 1857. g., a postoje i mnoge druge, manje knjižnice.4 Treba napomenuti da se u Zadru 1848. godine otvara i prva ččitaonica, zatim Knjižnica i itaonica u Arbanasima, koja je osnovana 1895. godine, a Narodna čitaonica otvara se 1905. godine.5 Povijest novinstva izdanog na hrvatskom jeziku na zadarskom podrujču u 19. st. objavljena je u djelu Jadertina Croatica. Bibliografija knjiga, časopisa i novina izdanih na hrvatskom ili srpskom jeziku u Zadru (II. dio. Časopisi i novine) autora Vjekoslava Maštrovića te u Povijesti hrvatskog novinstva. Zadar u 19. stoljeću autora Jose Vidakovićča. Ova djela bave se iskljuivo serijskim publikacijama izdanima na hrvatskom jeziku, čđime se htjelo ukazati na važnost nacionalnog jezika, na buenje nacionalne svijesti u Zadru te želju za pripojenjem matici zemlji.6 Povijest novinstva u 20. st. u Zadru još uvijek nije dovoljno obraeđna i, prema nekim saznanjima, to je razdoblje u procesu istraživanja. Nakon Rapallskog ugovora (1920.) dvadeset i jednu godinu u Zadru uglavnom ne izlaze listovi na hrvatskom jeziku.7 Oičto je da je nepovoljno razdoblje za Zadar i Zadru (II. dio. Časopisi i novine), Zagreb, 1954., XI. 2 A. ALACEVICH, “Giornali che si pubblicarono in Dalmazia in lingua italiana”, Il Dalmatino, LIV, 1930., 58 – 59. 3 P. GALIĆ, “Povijest zadarskih tiskara”, Hrvatsko bibliotekarsko društvo, Zagreb, 1979. Ovo djelo prikazuje detaljnu povijest zadarskih tiskara od kraja 17. st., pa do trenutka izdavanja publikacije. 4 P. GALIĆ, “Povijest zadarskih tiskara”, 35 – 73. 5 P. GALIĆ, “Povijest zadarskih tiskara”, 48 – 71. 6 J. VIDAKOVIĆ, Zadar 1941. – 1945. – Ratne štete, Zadar, 2002.,. 23, daje povijesni pregled upotrebe hrvatskog jezika na podrujču Zadra. 7 V. MAŠTROVIĆ, Jadertina Croatica, XI; J. VIDAKOVI,Ć Povijest hrvatskog novinstva. Zadar u 19. 282 Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru ◆ 53/2011. ◆ 281 – 311 njegovo stanovništvo nastupilo nakon potpisivanja spomenutog ugovora. U tom su razdoblju rijetkost serijske publikacije na hrvatskom jeziku koje su tiskane u Zadru. Uglavnom se veićna publikacija tiska na talijanskom jeziku.8 Doktorska disertacija autorice Nedjeljke Balićć-Niži pod naslovom Talijanske i hrvatske književne teme u zadarskoj periodici u razdoblju 1919. – 1945. godine (Zagreb, 2007.) obuhvaać vremensko razdoblje o kojem ovdje govorimo i analizira serijske publikacije9 na talijanskom i hrvatskom jeziku, osvrććui se posebno na talijanske književne teme. U ovom radu pregledane su novine Giornale di Dalmazia, koje izlaze od 1941. do 1943. u Zadru na talijanskom jeziku, i Glas dobrovoljca : antikomunističkog odreda Talijanske Dalmacije, koje izlaze u Zadru u razdoblju 1942. – 1943. na hrvatskom jeziku. Odabrana su ova dva naslova iz razloga što u ratnom razdoblju nema previše novina u gradu Zadru. Stoga je cilj sadržajne analize bio ustvrditi kvalitetu navedenih novina, rubrike i uredništvo, najčćeše teme obrae đne u novinama i neke posebnosti poput ove da jedne novine izlaze na talijanskom, a druge na hrvatskom jeziku. Nadalje, htjelo se ustvrditi što su ove novine, kao medij putem kojega su graađni Zadra bili informirani i putem kojih se širila politička i ratna promidžba, svaki dan donosile čitateljima; kakve vijesti, koje poruke, ciljeve i misli. 2. POLITIKČ I POLOŽAJ ZADRA OD 1941. DO 1943. Pripojenje Zadra tadašnjoj Kraljevini Italiji zapoičđnje nizom povijesnih dogaaja koji nisu išli u korist grada Zadra niti njegovog stanovništva. Londonski ugovor (1915.) bio je velika pobjeda talijanske iredente i njime je talijanska vlada prihvatila i zapoeččććla provoditi iredentistiku politiku, koja e do punog izražaja doi tijekom fašističke vladavine Benita Mussolinija. Nakon I. svjetskog rata i potpisivanja primirja s Austro-Ugarskom (1918.), Italija je dobila mandat od svojih ratnih saveznika da okupira podrujčče sjeverne Dalmacije do rta Ploe na jugu, kao i otoke sjevernog i srednjeg Jadrana. Zadar je okupiran 4. studenog 1918., kada u grad ulaze talijanske stoljeću, Zagreb, 2001., 15. 8 Ne može se izričito tvrditi da ne postoje serijske publikacije na hrvatskom jeziku jer nam je poznato da su se neke novine objavljivale dvojezično, kao npr. Glas dobrovoljca : antikomunističkog odreda Talijanske Dalmacije, 1942. – 1943. 9 Uvidom u navedenu disertaciju vidjela sam da je autorica izvršila analizu periodičkih publikacija i novina. Zajedničđki nadreeni pojam u knjižni čarstvu za te dvije vrste publikacija je serijska publikacija. Periodička publikacija se odnosi na termin koji u svakodnevnoj upotrebi rabimo za časopis. Novine su, prema definiciji, serijske publikacije. 283 T. Petrić ◆ Zadarske novine Giornale di Dalmazia i Glas dobrovoljca (1941. – 1943.) postrojbe. U istom mjesecu u Zadru je uspostavljena talijanska vlast. Zadar se percipira kao talijanska kolonija na istončoj obali Jadrana. Potpisivanjem Rapallskog ugovora (1920.) Italija je dobila teritorij koji je obuhvaaćo grad Zadar, Lastovo i Palagružu, koji su zajedno sa zadarskim podrujčem tvorili upravnu jedinicu Provincia di Zara. Poečtak II. svjetskog rata i napad na Jugoslaviju 6. travnja 1941. donosi nove okolnosti za Zadar. Poslije napada na Jugoslaviju, Zadar je doživio nekoliko napada jugoslavenske avijacije u mjesecu travnju 1941. godine. Nakon toga grad Zadar nije izravno osjetio ratna zbivanja do 1943. godine. Rimskim ugovorima (1941.) izmeđ u NDH i Kraljevine Italije, uz većć ranije teritorijalne dobitke, Italija si pripaja i vei dio obalnoga podrujča Hrvatske. Nakon okupacije Zadar postaje središte Civilnoga komesarijata za Dalmaciju, a poslije potpisivanja Rimskih ugovora biva središte guvernera Dalmacije. Pad Mussolinijeva režima u srpnju 1943. nije donio ništa novo za Zadar. Vlada maršala Pietra Badoglia prenijela je ovlasti guvernera i prefekta provincije na vojne vlasti pa je podrujče Provincije Zadar prešlo u vlast XVIII. armijskog korpusa 2. armije sve do kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine. Nakon kapitulacije Italije i proglašenja separatnog primirja 8. rujna 1943. godine, talijanske postrojbe ubrzano napuštaju okupirana podrujča. Dana 9. rujna 1943. godine vlada NDH poništava odredbe Rimskih ugovora i Ante Pavelić