KW! A ") ! I 1 . VLADA REPUBLIKE HRVATSKE IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE ZAKONA O OTOCIMA U 2016. GODINI Zagreb, veljača 2018. SADRŽAJ 1. UVOD 3 2. UKUPNA ULAGANJA DRŽAVNOG I JAVNOG SEKTORA U RAZVOJ OTOKA U 2016. GODINI.............................................................................................................................................................. 4 2.1. ULAGANJA U OTOKE KROZ BESPOVRATNA SREDSTVA 6 2.2. ULAGANJA U OTOKE PUTEM KREDITIRANJA 137 2.2.1. Hrvatska banka za obnovu i razvitak 137 2.3. ULAGANJA U OTOKE U SURADNJI S EUROPSKIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA 138 2.3.1. Europska investicijska banka..., 138 2.3.2. Razvojna banka Vijeća Europe 139 3. KOMPONENTE ULAGANJA DRŽAVNOG I JAVNOG SEKTORA U RAZVOJ OTOKA KROZ PROVEDBU ZAKONA O OTOCIMA 141 3.1. Prometna povezanost 141 3.2. Prometna infrastruktura .................................................................................... 142 3.3. Komunalna infrastruktura , zaštita okoliša i energetska učinkovitost .........143 3.4. Gospodarstvo i potpore 145 3.5. Energetika i elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana OPREMA 146 3.6. Turizam 147 3.7. Kultura 147 3.8. Obrazovanje 149 3.9. Zdravstvo 150 3.10. Subvencije 151 3.11. Sredstva iz udjela u porezu na dohodak za financiranje kapitalnih projekata 153 3.12. Zaštita i upravljanje otočnim prostorom 154 3.13. Socijalna skrb 155 3.14. Ostalo 156 4. ZAKLJUČAK 157 5. PRILOZI 158 2 Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2016. godini. Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru temeljem odredbe članka 38. Zakona o otocima (Narodne novine, br. 34/99, 32/02 i 33/06 - u daljnjem tekstu: Zakon o otocima). 1. UVOD Hrvatski dio Jadrana ima 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena (vrh iznad razine mora), odnosno ukupno njih 1.244 (Izvor: Hrvatski hidrografski institut, kolovoz 2015. godina). Ukupna površina otočnog dijela Jadranskog mora je 3.259 km^, a ukupna duljina obalne crte 4.398 km. (Izvor: "T. Duplančić Leder, T. Ujević, M. Čala: Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1: 25.000, Geoadria, Volumen 9/1", 2004.). Zbog razvedenosti i raznih mikrolokacijskih uvjeta, krajobraz mora, obale i otoka karakterizira visoki stupanj raznolikosti u vizualnom i kulturnom pogledu. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na otocima živi ukupno 124.955 stanovnika, s gustoćom naseljenosti od 37,9 stanovnika po kvadratnom kilometru. S obzirom da Zakdn o otocima obuhvaća i poluotok Pelješac, ukupan broj stanovnika na obuhvaćenom području u 2011. godini iznosio je 132.756 stanovnika. Iako se ukupni broj stanovnika na otocima povećao između posljednja dva popisa stanovništva, depopulacija je jasno uočljiva na malim i udaljenim otocima. Porast ukupnog broja stanovnika bilježi se na gotovo polovici hrvatskih otoka, dok dva otoka (Vir i Čiovo, oba mostovima povezana s kopnom) imaju pozitivan prirodni prirast. Državni i javni sektor su od 1999. godine u prosjeku ulagali u otoke oko 1,5 milijardi kuna godišnje. Ovim ulaganjima obuhvaćeni su svi hrvatski otoci i poluotok Pelješac (napominje se, da u smislu ovog Izvješća, pri svakom daljnjem navođenju pojma otoci, podrazumijeva se i poluotok Pelješac, onda i kada to nije posebno navedeno). U 2016. godini iznos ulaganja je bio viši od prosjeka i iznosio je 1.717.810.973,15 milijardi kuna. 3 2. UKUPNA ULAGANJA DRŽAVNOG I JAVNOG SEKTORA U RAZVOJ OTOKA U 2016. GODINI Provedbom mjera i aktivnosti na području otoka i poluotoka Pelješca u 2016. godini proračunskim odnosno vlastitim sredstvima, sudjelovala su sljedeća tijela državnog i javnog sektora s iznosima navedenim u priloženoj tablici: BESPOVRATNA SREDSTVA Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 121.615.584,21 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 388.829.662,61 Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta 10.182.015,38 Ministarstvo zdravstva 301.573,72 Ministarstvo kulture 27.459.585,26 Ministarstvo turizma 9.134.915,41 Ministarstvo hrvatskih branitelja 340.258,51 Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 1.740.827,52 Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku 940.304,06 Ministarstvo unutarnjih poslova 238.760,15 Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Središnji državni ured za šport 1.021.088,30 Ministarstvo poljoprivrede 50.952.193,23 Državna geodetska uprava 800.304,63 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 48.131.626,37 Hrvatski zavod za zapošljavanje 5.649.009,82 Hrvatska turistička zajednica 3.830.919,85 Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta 36.653.714,36 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. 84.081.813,35 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. 9.552.985,01 Hrvatska pošta d.d. 44.951,98 Odašiljači i veze d.o.o. 3.576.597,65 Plovput d.o.o. 1.588.055,00 Hrvatske šume d.o.o. 8.966.372,91 Hrvatske vode 86.178.771,16 Hrvatske ceste d.o.o. 192.370.047,12 ACI - Adriatic Croatia International Club d.d. 12.608.507,98 Dubrovačko-neretvanska županija 11.934.036,47 Splitsko-dalmatinska županija 15.406.040,41 4 Šibensko-kninska županija 85.262,40 Zadarska županija 5.448.787,80 Primorsko-goranska županija 37.351.618,94 Istarska županija 40.000,00 Grad Split 1.318.000,00 Grad Dubrovnik 2.526.641,15 Grad Zadar 4.377.810,38 Grad Šibenik 509.728,81 Grad Trogir 2.854.854,33 Grad Vodice 2.045.422,44 Općina Pakoštane 78.500,00 Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije 48.562.516,07 Lučka uprava Šibensko-kninske županije 904.221,66 Lučka uprava Dubrovačko- neretvanske županije 1.114.708,00 Lučka uprava Rijeka 6.915.338,20 Lučka uprava Zadar 395.000,00 Županijska lučka uprava Zadar 654.967,00 Županijska lučka uprava Cres 3.804.648,23 Županijska lučka uprava Krk 5.089.854,63 Županijska lučka uprava Mali Lošinj 18.337.500,00 Županijska lučka uprava Vela Luka 7.070.699,94 Javna ustanova Nacionalni park “Brijuni” 1.848.694,79 UKUPNO bespovratna sredstva 1.285.465.297,19 ULAGANJE U OTOKE KROZ KREDITNA SREDSTVA Hrvatska banka za obnovu i razvitak 419.885.873,70 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije 12.459.802,26 UKUPNO kreditna sredstva 432.345.675,96 SVEUKUPNO L717.810J73,15 5 2.1. ULAGANJA U OTOKE KROZ BESPOVRATNA SREDSTVA MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE UPRAVA ZA REGIONALNI RAZVOJ, SEKTOR ZA OTOKE Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, putem Sektora za otoke financiralo je projekte na otocima prema Programu usmjeravanja i rasporeda sredstava za razvoj područja otoka i priobalja u 2016. godini KLASA: 302-03/16-02/6, URBROJ: 538-06-2-2-1/034-16-1, od 25. ožujka 2016. godine. Uložena sredstva svih projekata prikazana su u tablici u nastavku, kao i u Prilogu 1. ovoga Izvješća. Program razvoja otoka u 2016. godini Osnovni cilj Programa razvoja otoka u 2016. godini (u daljnjem u tekstu: Program) je stvaranje preduvjeta za održiv gospodarski i društveni razvoj povećanjem kvalitete života na otocima kroz poticanje razvoja otočnih specifičnosti. Provođenje navedenoga Programa ima pozitivni utjecaj na održivost razvoja otoka u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije objekata prometne, komunalne i društvene infrastrukture na lokalnoj razini, vodeći pritom računa o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti. Specifični ciljevi ovoga Programa odnose se na unapijeđenje i razvoj lokalne zajednice na otocima povećanjem kvalitete i dostupnosti komunalnih, obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih, kulturnih, sportskih, poduzetničkih, turističkih te ostalih javnih usluga uz sustavnu podršku zaštiti okoliša, te primjenom energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Sektor za otoke, raspisalo je, na temelju Programa, Javni poziv za dostavu projekata za Program razvoja otoka u 2016. godini KLASA: 302- 03/16-01/1, URBROJ: 538-06-2-2-1/034-16-2, od 24. ožujka 2016. godine. Korisnici Programa su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojim administrativnim granicama obuhvaćaju naseljene otoke i njima pripadajuće povremeno naseljene i nenaseljene otoke i otočiće te poluotok Pelješac. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije potiče transparentnost kroz odijeljene aktivnosti pripreme, odlučivanja i provedbe projekata. Potrebe i prioritetne lokacije utvrđuju se unaprijed kroz poziv za iskaz interesa, a sastavni dio smjernica za podnositelje prijava je i način bodovanja projekata. Neovisno povjerenstvo izradilo je prijedlog za odabir projekata, a konačnu odluku donijela je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. 6 Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sklopilo je, na temelju objavljenog Javnog poziva u 2016. godini, 30 ugovora za sufinanciranje projekata na otocima. Svi projekti su realizirani te je ukupno dodijeljeno 14.899.999,89 kuna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte prikazane u sljedećoj tablici: Rb. OTOK JLS Projekt Realizirano 1. Lastovo Općina Lastovo Trg Lastovskog poklada - izgradnja i uređenje, II. faza 360.000,00 Sanacija krovišta i otvor zgrade Doma kulture primjenom 2. Mljet Općina Mljet 360.750,00 mjera energetske učinkovitosti 3. Korčula Grad Korčula Komunalna infrastruktura prolaza Tri sulara 480.000,00 4. Korčula Općina Lumbarda Uređenje postojeće nerazvrstane ceste Javič-Gomje Blato 400.000,00 Uređenje šetnica, pješačkih i turističko poučnih staza na Korčula Općina Smokvica 107.715,00 5. području Općine Smokvica