VatroslavVatroslav LisinskiLisinski (1819.(1819. –– 1854.)1854.) 200.200. obljetnicaobljetnica rođenjarođenja Prilozi o Vatroslavu Lisinskome (1819. – 1854.): u povodu 200. obljetnice rođenja Autorica uvodnoga teksta: dr. sc. Tatjana Mihalić Bibliografiju izradile: mr. sc. Sonja Martinović i Karolina Tumbas, prof. Katalog djela Vatroslava Lisinskog u fondu Zbirke muzikalija i audiomaterijala / Tatjana Mihalić ; Marina Stanić Palašti Izradba kazala: Karolina Tumbas, prof. Uredile: dr. sc. Tatjana Mihalić i dr. sc. Irena Galić Bešker Zagreb Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2019. Impresum Nakladnik: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Za nakladnika: dr. sc. Tatijana Petrić Nakladnička cjelina: Velike obljetnice u NSK Urednice: dr. sc. Irena Galić Bešker i dr. sc. Tatjana Mihalić Stručne suradnice: mr. sc. Sonja Martinović, Marina Stanić Palašti, prof. i Karolina Tumbas, prof. Lektura: Dobrila Zvonarek, prof. i Zrinka Mikulić, prof. Korektura: Dobrila Zvonarek, prof. i Zrinka Mikulić, prof. Grafičko oblikovanje i priprema za tisak: Goran Hasanec Dizajn / Oblikovanje korica: Goran Hasanec Fotografije: Sonja Hrelja Obradba fotografija: Iva Perinić, prof. Naklada: 30 primjeraka Mjesto i godina izdanja: Zagreb, 2019. ISBN: 978-953-500-190-4 Podatak o CIP zapisu dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu SADRŽAJ Riječ ravnateljice / 5 Uredničko slovo / I. Galić Bešker ; T. Mihalić. / 6 Katalog izložbe Vatroslav Lisinski u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu / S. Sučić / 10 Vatroslav Lisinski : o opusu i glazbenoj ostavštini prigodom 200. obljetnice rođenja / T. Mihalić / 12 Katalog djela Vatroslava Lisinskog u fondu Zbirke muzikalija i audiomaterijala / T. Mihalić ; M. Stanić Palašti / 27 Bibliografija djela o Vatroslavu Lisinskom u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu / S. Martinović ; K. Tumbas / 113 Kazalo osobnih imena / 209 Portret Vatroslava Lisinskog izradio Theodor Mayerhofer. Objavljen u: Vatroslav Lisinski / po Ivanu Kukuljeviću. // Vienac : zabavi i pouci. – God. 16, br. 34 (23. kolovoza 1884.), 541. NSK Zagreb 10.286 Riječ ravnateljice Ove godine obilježava se 200. obljetnica rođenja hrvatskoga skladatelja Vatroslava Lisinskoga (1819. – 1854.) koja je širom zemlje, u baštinskim ustanovama popraćena brojnim događanjima. Njima se svojim prilogom pridružuje i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu priređivanjem izložbe te objavljivanjem publikacije pod nazivom Prilozi o Vatroslavu Lisinskom (1819. – 1854.): u povodu 200. obljetnice rođenja. Vatroslav Lisinski zauzima istaknuto mjesto u plejadi hrvatskih preporoditelja i kulturnih uglednika koji su svojim djelovanjem i zalaganjem stvorili temelje na kojima su kasniji naraštaji mogli graditi i stvarati. Hrvat- ski narodni preporod bio je važan u jezičnome, kulturnome i znanstvenome pogledu, a njegovi su pripadnici kasnijim naraštajima ostavili temelje na kojima su se mogli razvijati jezik, književnost, kulturni, glazbeni i kazališni život. Vatroslav Lisinski surađivao je s brojnim književnicima i pjesnicima toga razdoblja, stoga je njegov opus iznjedrio brojne popijevke čije su tekstove napisali neki od naših istaknutih ilirskih pjesnika poput Petra Preradovića, Ivana Kukuljevića, Stanka Vraza i dr. Sagledamo li kasnija razdoblja, vidljivo je da su život i djelovanje Vatroslava Lisinskoga bili nadahnuće mnogim stvarateljima. Skladateljevi suvremenici i intelek- tualci poput Augusta Šenoe, Đure Deželića ili Josipa Vranyczányja Dobrinovića pišu o njem biografske crtice i prisjećanja iz stvarnoga života. Sonetni pjesnici Antun Gustav Matoš i Vesna Parun Vatroslavu Lisinskomu posvetili su svoje sonete, i to Antun Gustav Matoš sonet Gnijezdo bez sokola, a Vesna Parun Sonet o glazbi. Životni put i djelo Vatroslava Lisinskoga nadahnjivali su pjesnike različitih stilskih razdoblja poput Rikarda Katalinića Jeretova, Vladislava Kušana i Slavka Mihalića. Vatroslav Lisinski privlačio je pozornost književnoga pera Miroslava Krleže koji ga je nazvao najeuropskijim hrvatskim imenom. Nema nimalo važnije spomenice ili monografije o hrvatskome narodnom preporodu ili povijesti glazbe u kojoj ime Vatroslava Lisinskoga nije našlo svoje zasluženo mjesto. Skladateljev život tijekom 20. stoljeća bio je nadahnuće za pisanje romansi- ranih biografija, među kojima se ističu biografija Antonije Kassowitz-Cvijić iz 20. stoljeća i biografija Stanka Rozgaja iz 21. stoljeća. Objavljivanjem publikacije Prilozi o Vatroslavu Lisinskom (1819. – 1854.): u povodu 200. obljetnice rođenja uz popratnu izložbu, istaknulo se značenje opusa Vatroslava Lisinskoga kao važnoga glazbenog predstavnika ilirskoga pokreta, a osobito hrvatskoga glazbenog romantizma. Prigodna izložba i publikacija prikazuju Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu kao bogat izvor rukopisne te tiskane građe o radu i opusu Vatroslava Lisinskoga. Ponajprije, tu treba istaknuti prvu nacionalnu operu Ljubav i zloba te operu Porin, kao i ostale rukopisne note skladbi Vatroslava Lisinskoga iz Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Rukom pisani dokumenti i autografi važni za proučavanje njegova životopisa čuvaju se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a bogata Bibliografija naslovâ iz fonda Knjižnice ide u prilog dokazu o neprekidnu prikupljanju i čuvanju baštinske građe u svim njezinim pojavnim oblicima. Publikacija nastala uz ovu veliku obljetnicu jedno je od niza izdanja koje Knjižnica priređuje u povodu obljetnica znamenitih osoba iz hrvatske prošlosti, a 2019. godine u sklopu je već tradicionalne i najveće manifestacije posvećene knjizi, knjižarstvu i knjižničarstvu, Mjeseca hrvatske knjige 2019., kojoj je tema – upravo glazba. dr. sc. Tatijana Petrić v.d. glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 5 Prilozi o Vatroslavu Lisinskome (1819. – 1854.): u povodu 200. obljetnice rođenja Uredničko slovo U povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pri- premila je publikaciju Prilozi o Vatroslavu Lisinskome (1819. – 1854.): u povodu 200. obljetnice rođenja s popratnom izložbom kako bi se još jednom istaknulo koliko je njegov opus povezan s hrvatskim glazbenim romantizmom i sveukupnom hrvatskom baštinom. Knjižnica se i u tome kontekstu još jednom otkriva kao bogata riznica vrijedne građe koju čuva kao dio nacionalne baštine. U povodu obljetnice iz svojih bogatih fondova i zbiraka pomnim odabirom pripremila se građa koja svojim značenjem i neprekidnošću svjedoči o kulturnim, povijesnim, sociološkim, ali i drugim činiteljima u razvoju i oblikovanju nacionalnoga identiteta. Taj odabir obuhvaća izvornu građu – autografe ili rukopisne prijepise skladbi, dokumente i tekstove te tiskanu građu – monografske publikacije, obuhvaćajući libreta, notna i zvučna izdanja, vizualnu građu u obliku plakata i ilustracija te tekstove i priloge objavljene u periodičkim publikacijama. Građa predstavljena na izložbi u povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga podijeljena je u dvije skupine. Prva skupina obuhvaća građu koja se čuva u Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a to su rukopisne i tiskane note te zvučna građa. U drugoj su skupini popisani radovi o Vatroslavu Lisinskome objavljivani od njegova vremena do danas u knjižnoj građi koja se čuva u op- ćem fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Okosnica izradbe bibliografije bila je analogna građa pa je iz bibliografskoga obzora izostavljena mrežna građa, koja je također vrijedan izvor informacija i radova o Vatroslavu Lisinskome. Među sveukupnom građom posebno treba izdvojiti rukopisne note pohranjene u Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, od kojih vrijedi istaknuti skladateljeve autografe opera Ljubav i zloba te Porin, kao i autografe i prijepise iz zbirke Franje Kuhača. Od građe koja se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, tri su rukopisna primjerka koja rasvjetljavaju pojedinosti iz životopisa Vatroslava Lisinskoga. Sačuvan je formular s biografskim pojedinosti- ma na njemačkome jeziku (R 6769). Na signaturi R 7305 pohranjen je fragment rukopisa nepoznata autora u kojem je opisan Vatroslav Lisinski u srednjoj školi. Sačuvana je prigodnica Vatroslava Lisinskoga u osmeračkim katrenama koju je 1842. godine napisao prijatelju Vjekoslavu Lipovčiću za imendan (R 3394). Kao slušač pra- va na Zagrebačkoj kraljevskoj akademiji 1841. godine Vatroslav Lisinski bio je adresat imendanske prigodnice koju mu je na hrvatskome jeziku u jedanaesteračkim katrenama spjevao prijatelj Josip Sèrbanić, bilježnik op- ćine Kraljevac. Zagrepčanin rođenjem i školovanjem, Vatroslav Lisinski pod imenom Ignatius Fuchs spominje se u godišnjim izvješćima Zagrebačke nadgimnazije od školske godine 1831./1832., kada je bio gramatist prve godine. Vjerojatno nije bilo neobično kada je skladatelj 24. listopada 1849. godine Banskomu vijeću uputio službenu zamolbu za promjenom rođenoga prezimena u Lisinski. U novinskim člancima i izvješćima 6 o skladatelju i izvođenju njegovih djela uvijek se spominje hrvatska inačica njegova imena i prezimena pa se zamolba iz 1849. godine može tumačiti kao prirodna posljedica već ustaljene prakse naraštaja mladih iliraca da u skladu sa svojim uvjerenjima svoje prezime pohrvate. Podnesenu zamolbu Bansko vijeće upućuje Zagre- bačkomu gradskom poglavarstvu u postupak, nakon čega je pozitivno riješena te je službenim dokumentom