BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina KANTON SARAJEVO CANTON OF SARAJEVO GRAD SARAJEVO CITY OF SARAJEVO GRADONAČELNIK MAYOR INFORMACIJA O STANJU JAVNIH ZELENIH POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA SARAJEVA, PLAN I PROGRAM ZA ODRŽAVANJE I URE ĐENJE ISTIH Predlaga č: Gradonačelnik Obrađivač: Služba za komunalne poslove Sarajevo, juli 2016. godine Hamdije Kreševljakovića 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 — 208 340; 443 050, Fax: ++387 33 — 208 341 www.saraievo.ba e-mail: 2rad(d,sarajevo.ba 2 UVOD Razmatranje Informacije o stanju javnih zelenih površina, plan i program za očuvanje i uređenje istih planirano je Programom rada Gradskog vije ća Grada Sarajeva za 2016. godine, na prijedlog Op ćinskog vijeća Općine Novo Sarajevo i Kluba gradskih vijećnika SBB-a. Informacija ima za cilj upoznati gradske vije ćnike sa ovom komunalnom djelatnošću, zakonskim okvirom, radom KJKP, stanjem javnih zelenih površina na podru čju gradskih općina, aktivnostima koje preduzimaju kantonalno preduze će, gradske općine i Grad Sarajevo, ali i planovima za naredni period. S tim u vezi, od KJKP „PARK" i gradskih op ćina smo tražili da nam dostave informaciju o svim aktivnostima vezanim za ure đenje, održavanje i čišćenje javnih zelenih površina, probleme sa kojima se susreću u radu, te svim drugim aktivnostima neophodnim za funkcionalno obavljanje ove komunalne djelatnosti Odgovore na naš zahtjev dostavili su: KJKP „PARK" d.o.o. Sarajevo, Op ćina Centar Sarajevo, Općina Novo Sarajevo i Općina Novi Grad Sarajevo. Općina Stari Grad nije odgovorila na naš zahtjev. ZAKONSKI OKVIR • Zakon o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo („Službene novine KS", broj 14/16 ) Zakonom o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo definisano je da Kanton obezbjeđuje obavljanje komunalne djelatnosti: održavanje javnih površina, što podrazumijeva poslove ure đivanja i redovnog održavanja zelenih i rekreativnih površina (javne zelene površine, zelene površine stambenih, odnosno urbanih gradskih cjelina, pješačke staze, zelene površine posebne namjene, ZOO vrtovi). Održavanje javnih zelenih površina je komunalna djelatnost zajedni čke komunalne potrošnje, a za pokrivanje cijene, u skladu sa Zakonom, definisano je uvo đenje komunalne naknade (član 24.) Također, članom 20. stav 1. tačka c) Zakona, sredstva za obavljanje komunalne djelatnosti obezbjeđuju se iz budžeta Kantona i op ćine. Poslovi vezani za obavljane komunalne djelatnosti održavanja javnih površina povjerene su javnom komunalnom preduze ću „PARK", a Kanton Sarajevo je i osniva č istog. • Uredba o uređivanju i održavanju zelenih i rekreativnih površina u Kantonu Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo", broj 22/16), Uredba je donesena u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo i bliže reguliše obavljanje ove komunalne djelatnosti. Članom 2. stav (2) Uredbe definisano je: Zelene površine iz stava (1) koje su u vlasništvu Kantona Sarajevo, Grada i op ćina na području Kantona Sarajevo smatraju se javnim zelenim površinama. Članom 3. stav (2) definisano je: Ure đivanje i održavanje javnih zelenih površina vrši se putem komunalnog preduze ća nadležnog za održavanje javnih zelenih površina (u daljem tekstu: nadležno komunalno preduze će). 3 AKTIVNOSTI Materijale koje smo dobili od KJKP „PARK" d.o.o. Sarajevo, Op ćine Centar, Op ćine Novo Sarajevo i Općine Novi Grad Sarajevo citiramo kako su nam i dostavljeni. Iako smo očekivali da će nam KJKP „PARK" dostaviti Plan i program održavanja, na koji saglasnost daje Vlada Kantona Sarajevo, što je i cilj ove informacije, dostavljena nam je samo tabela sa pregledom sadržaja. Napominjemo da smo, zbog obimnosti materijala, izostavili Program za izvo đenje radova na uređenju manjih javnih površina na podru čju općine Novo Sarajevo za 2016. godinu, koji sadrži mjesne zajednice, lokacije i vrstu radova. Također, izostavili smo i tabele sa obilaska sportskih i dje čijih igrališta na području općine Centar. KJKP PARK d.o.o. SARAJEVO Savremeni grad je složen kompleks objekata razli čite namjene: arhitektonski i infrastrukturni objekti, slobodni prostori, vodene površine, zeleni zasadi i dr. Me đutim, grad nije samo mehanički zbir njegovih sastavnih elemenata, ve ć povezana cjelina, koja stalno raste i razvija se. Karakter me đusobnih veza sastavnih dijelova tog sistema je složen i određen mnogobrojnim faktorima. Ipak, osnovni uslov njegovog normalnog funkcionisanja je ekološko jedinstvo. Odre đena ravnoteža ekoloških faktora, koji formiraju predio grada, prije svega odre đuje uslove života stanovnika. Jedan od načina poboljšanja životne sredine je podizanje zelenih površina. Da bi zelene površine mogle da ispunjavaju zdravstvene, mikroklimatske i estetske funkcije, od prvorazrednog značaja je njihovo povezivanje u jedinstven sistem zelenila, koji mora biti postavljen na određenim organizacionim principima. • Značaj zelenih površina Čovjek je stvaralac svoje okoline. Ona mu daje materijalna sredstva za život i pruža uslove za intelektualni, duhovni i moralni razvoj. Tehnološka revolucija je donijela sa sobom niz epohalnih promjena. Priroda je prestala da postoji isklju čivo kao prirodna okolica čovjeka, u kojoj je on hiljadama godina postojao uglavnom kao pasivni činilac. U novim izmijenjenim uslovima ona je postala medij eksploatacije sa raznolikim, neiscrpnim, ali i nekontrolisanim mogućnostima korištenja. Čovjek je u prošlosti pri nastojanju za opstankom , a danas za boljim i ugodnijim životom, ozbiljno zagadio prirodnu sredinu i time poremetio prirodnu ravnotežu. U periodu industralizacije dolazi do sve ve će koncentracije stanovništva na malim prostorima. To uzrokuje pojavu raznih izvora zaga đivanja atmosfere ( čađ, gasovi, prašina i sl.) u stvaranju nehigijenskih uslova za život. Biljke spadaju u rijetke žive organizme, koje mogu da se suprotstave uticaju zaga đivanja vazduha. Prema tome, pozitivna uloga biljaka ne ogleda se samo u dekorativno-estetskoj ulozi, nego i u nizu drugih funkcija od kojih su najvažnije sanitarno-higij enska i kulturno-prosvjetna. • Funkcija zelenih površina Sanitarno-hi2ijenska funkcija Zelene površine u gradskoj sredini imaju visoki zna čaj u neposrednoj borbi protiv zagađenja, pod uslovom da se one podižu na principima savremene hortikulture. Biljni materijal pravilno odabran i pravilno postavljen u prostoru, može poslužiti kao zaštitni 4 pojas za grad i njegove stanovnike. Na primjer, može se formirati u svrhu zaštite od vjetra, bakterija i mikroorganizama, mirisa i buke. Zelenilo u velikoj mjeri uti če i na psihičko stanje čovjeka svojom ljepotom, bojom, mirisom. Zelene površine sa biljnim svijetom na njima „pozivaju" čovjeka na kretanje, sportske aktivnosti, što pozitivno uti če na njegovo zdravlje i radne sposobnosti. Zbog toga je uvo đenje zelenila u gradske sredine jedan od osnovnih principa savremenog urbanisti čkog stvaralaštva. Za biljke je važan odabir, njihov pravilan raspored u prostoru, kako bi se omogu ćilo stvaranje me đusobne povezanosti i kompaktnosti zelenila. Dekorativno-estetska funkcija Savremeno projektovanje teži ka stvaranju harmonije i kreiranju jedinstvene cjeline između arhitektonskih i bioloških elemenata u prostoru. Da bi se dobio potreban smisao i estetski efekat, u svakom konkretnom slu čaju potrebno je izabrati vrste biljaka sa takvom formom i bojom, čija umjetnička izražajnost najviše odgovara namjeni i funkciji prostora. Grube teksture drve ća u prostoru djeluju snažno i stabilno, dok biljke fine teksture izazivaju umirujuće efekte. Kulturno-prosvietna funkcija Društveno-kulturni život u gradu se sve više prenosi na otvorene prostore u zelenilu. Za to služe sve gradske, prigradske pa i vangradske zelene površine. Parkovi, skverovi, sportska igrališta i ostale kategorije zelenila doprinose razvoju društvenog života i gradskom stanovništvu pružaju mogućnost okupljanja u prirodi, povezujući korisno sa lijepim. • Funkcija biljnog materijala Na prostorno oblikovanje (kompoziciju) zelenih površina veliki uticaj imaju glavne biološke karakteristike biljnih vrsta: veli čina i oblik (habitus), zatim oblik stabla i način grananja, oblik, boja i mozaik lista, cvjetova i cvasti, plodova, a tako đer i : klima, zemljište, reljef, voda i razni mikroklimatski uticaji vezani za sezonske promjene. Pri formiranju kompozicije treba imati na umu proces neprekidnih promjena u veli čini, obliku krune i boji u toku rasta, kao i odnosu na godišnja doba. Listopadno drve će gubi svoje lišće u jesen i ponovo ga dobija u proljeće. U našem području listopadno drveće je brojnije i zastupljenije. Jedinstvena osobina ovog drve ća je da imaju interesantan raspored (mozaik) grana koji se vidi tokom zime. Gustina, boja, raspored i konfiguracija grana su osobine koje treba uzeti u obzir pri izboru vrsta listopadnog drve ća za kompoziciju. Četinarsko drveće ima igličaste listove koji se zadržavaju toko cijele godine, imaju tamniju nijansu listova, koja je najupe čatljivija polovinom ljeta, tokom ranog prolje ća i posebno zimi. Listopadno i četinarsko drveće sa međusobno popunjuje, ističući najbolje karakteristike obje kategorije drve ća. Grmlje se upotrebljava u grupi ili pojedinačno u formiranju parkovskog prostora. Kolorit sastavljen od boje cvjetova, plodova i listova je toliko bogat da pruža mogućnost stvaranja dekorativnih kompozicija samo od grmlja. • Historijat KJKP „Park" d.o.o. Sarajevo osnovano je 1955. godine od strane Skupštine grada Sarajevo, a od 1997. godine („Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/97), proglašeno je kao Kantonalno