Hrvatsko ratno pismo, kultura i nacija Kalafatić, Vlatka Doctoral thesis / Disertacija 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:236:609787 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-07 Repository / Repozitorij: Repository of Doctoral School, Josip Juraj University in Osijek SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU DOKTORSKA ŠKOLA DRUŠTVENO -HUMANISTIČKIH ZNANOSTI Doktorski studij Kulturologije Vlatka Kalafatić Hrvatsko ratno pismo, kultura i nacija Doktorski rad 1 Osijek, 2017. godina Mentor: prof.dr.sc. Helena Sablić Tomić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Umjetnička akademija u Osijeku Komentor: doc.dr.sc. Ivana Žužul Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za kulturologiju 2 Doktorski rad obranjen je dana 18. travnja 2017. na Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pred povjerenstvom u sastavu: 1. Prof.dr.sc. Zlatko Kramarić, redoviti profesor u trajnom zvanju Odjela za kulturologiju, predsjednik 2. Prof.dr.sc. Sanja Nikčević, redovita profesorica u trajnom zvanju Umjetničke akademije u Osijeku, član 3. Prof.dr.sc. Helena Sablić Tomić, redovita profesorica u trajnom zvanju Umjetničke akademije u Osijeku, mentor i član Doktorski rad ima 230 kartica ( kartica je 1800 znakova) UDK oznaka: Mojoj Luciji... „She may be the reason I survive The why and wherefore I'm alive The one I'll care for through the rough and ready years Me, I'll take her laughter and her tears And make them all my souvenirs For where she goes I've got to be The meaning of my life is she .“ Charles Aznavour, Herbert Kretzmer 3 SAŽETAK Domovinski rat u Hrvatskoj kao povijesni i politički događaj promijenio je stvarnost i društvenu i kulturnu sliku svojega vremena. U tom smislu naglasak je stavljen na fenomen nacije i nacionalizma, teorije nacije/etniciteta, te društveno–politički kontekst i korelaciju između hrvatskog ratnog pisma i nastanka i značenja nacije u novonastalim društvenim i političkim promjenama. Radnja r azličiti h tekstova iz velikog korpusa djela hrvatske ratne proze, u kojima se Domovinski rat tematizira na v rlo različite načine, podijeljena je u tri razdoblja: prvo ( 1991. – 1995.), koje obuhvaća svjedočenja izvjestitelja i svjedoka izravno i neposredno s ratnih terena, drugo ( 1995. – 2000.), koje obuhvaća probleme žrtava ratnih nasilja, izbjeglica i progna nika, te z adnje, treće razdoblje ( od 2000. nadalje) koje se bavi socijalnim promjenam a prouzročenim ratom, prepoznaju se ratna frustracija, trauma i simboličko -metaforičko prisjećanje na rat i ratna pitanja. U konačnici se nameće zaključak kako je krajnje vrijeme da se u svim društvenim, kulturološkim i javnim sferama naglasi i utvrdi kako je rat završio. Govor o ratu, pisanje o ratu i rasprave o ratu više ne bi smjele pripadati osjetljivim temama niti biti specijalna problematika određenih instituc ija., već bi se trebali posvetiti konstruiranju poželjne demokratske budućnosti. KLJUČNE RIJEČI: nacija; nacionalizam; hrvatsko ratno pismo; trauma; Domovinski rat 4 SUMMARY The Homeland War in Croatia, as a historical and political event, changed the reality and the social and cultural picture of that time. In that sense, the emphasis was placed on the phenomenon of nation and nationalism, the theories of nation / ethnicity, the socio-political context and the correlation between the Croatian war writing and the origin and meaning of the nation in the new social and political changes. The various texts from a large selection of the Croatian war writing, in which the Homeland War had been presented in very different ways, were divided into three periods: the first period (1991 - 1995), which includes the testimonies of reporters and witnesses directly from the war field; the second period (1995 - 2000), which includes the problems of war violence, refugees and displaced persons; and the last, the third period (from 2000 onwards), which deals with social changes caused by the war, the war frustration, trauma and a symbolic-metaphorical recall on war and war issues. It can be concluded that it is high time to point out in all social, cultural and public spheres that the war came to the end. The talks about the war, the writing and the debates about the war should no longer be a questionable topic or a special problem of certain institutions. The stress should be on the construction of a desirable, democratic future. KEY WORDS: Nations; Nationalism; Croatian War Writing; Trauma; Homeland War 5 SADRŽAJ 1. UVOD …………………………………………………………………………………. 7 2. DOMOVINSKI RAT U HRVATSKOJ KAO POVIJESNI, POLITIČKI I DRUŠTVENI DOGAĐAJ……………………………………………………………. 10 3. FENOMEN NACIJE I NACIONALIZMA…………………………………………. 25 4. TEORIJE NA CIJE…………………………………………………………………… 57 4.1. BENEDICT ANDERSON …………………………………………………… 59 4.2. ERNEST GELLNER ………………………………………………………… 62 4.3. ANTHONY D. SMITH ………………………………………………………. 63 4.4. ERNEST RENAN …………………………………………………………… 66 5. PRIPADNOST NACIJI I ISKUS TVO KOLEKTIVNE I OSOBNE TRAUME… 69 6. RAT KAO EGZISTENCIJALNO ODREĐUJUĆE ISKUSTVO …………………………………………………………………………………………. 86 7. PODJELA KNJIŽEVNE RATNE PRODUKCIJE………………………………… 96 7.1. VRIJEME „ PRVO“ – PRIČE U KOJIM A SMO SUDJELOVALI ( 1991. – 1995.)………………………………………………………………………………. 99 7.2. VRIJEME „ DRUGO“ – FAKTOGRAFIJA I PRAVO NA NEZABORAV ( 1995. – 2000. ) ................................................................................................................................... 120 7.3. VRIJEME „ TREĆE“ – PORATNA NACIONALNA PRIČA ( 2000. -)… 141 8. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………… 159 6 9. LITERATURA ……………………………………………………………………….. 167 9.1. ANALIZIRANI KN JIŽEVNI TEKSTOVI ………………………………… 167 9.2. STRUČNA LITERATURA …………………………………………………167 9.3. MREŽNE STRA NICE ………………………………………………………. 178 10. ŽIVOTOPIS………………………………………………………………………….. 180 7 1. UVOD Uvidom u korpus djela hrvatske proze, s posebnim osvrtom na hrvatsku ratnu prozu, polazi se od hipoteze o postojanju korelacije između hrvatskog ratnog pisma i nastanka i značenja nacije u novonastalim društvenim i političkim promj enama. Hipoteza se temelji na 14 djela objelodanjenih u razdoblju od 1991. godine do danas. Glavni ciljevi i straživanja u ovom radu jesu: 1. utvrditi i istražiti korelaciju između hrvatskog ratnog pisma i nastanka i značenja nacije u novonastalim društvenim i političkim promjenama ( od 1991. - ) 2. detaljnom analizom tekstova utvrditi dominantnost određenog žanra, različitost pristupa obradi i prezentaciji teme No, kako bi analiza i interpretacija tekstova bila uspješna, u prvom dijelu ovoga rada naglasak će se staviti na fenomen nacije i nacionalizma, teorije nacije/etniciteta 1, te društveno–politički kontekst prije i za vrijeme nastanka ovih tekstova. Ovaj će dio prikazati i glavne književnopovijesne i teorijske značajke ratne proze te će se ona smjestiti u kontekst suvr emene hrvatske proze. Središnji dio rada bavit će se analizom i interpretacijom samih književnih predložaka. Glavne smjernice za analizu bit će specifičan pogled na društvene i socijalne promjene tog vremena, odnosno prikaz odnosa prema (post)ratnoj stvarnosti. Naglasak će se osobito staviti na artikulaciju nacionalnoga identiteta 2 i, u okviru njega, traumatskoga nasilnog prekida s prošlošću i pokušajima 1 U ovoj studiji nije bilo moguće baviti se etnicitetom tako što bismo ga konstruirali kao postmoderni i postnacionalni fenomen, gdje bi onda bitna odrednica bila kulturna razlika kao politika novoga doba. Stoga su naše interpretacije etniciteta samo d jelomice slijedile one teorijske argumentacije, koje su etnicitet svodile na politički konstruiranu kulturnu razliku, „kao društveni proizvod globalnog doba i prva najava dvadeset i prvoga stoljeća kao stoljeća identiteta“(E. Sarajlić), jer smo u našu interpretaciju morali uključiti i sinkronijski pristup. 2 O fenomenu „artikulacije nacionalnog identiteta“ vrlo instruktivno piše Sekulić, D., u tekstu: Prostor i identitet, Erazmus, 1997., str. 46-57, gdje je elaborirao tezu da je moguće „ govoriti o kau zalnom sistemu povratne sprege grupa u sukobu: sukob pojačava identitet (ili stvara zajednički identitet), a jednom stvoren 8 izgradnje novoga hrvatskog društva i identiteta. Analiza će obuhvatiti kulturne, prostorne, vremenske i generacijske parametre oblikovanja doživljaja Domovinskog rata. U ovom će se radu posebna pozornost posvetiti ratnoj prozi sljedećih spisatelja i spisateljica: Branka Vrbošića „ 707 dana pakla “, Davo ra Špišića „ Life during wartime “, Siniše Glavaševića „ Priče iz Vukovara “, Zorana Filipovića „ Dnevnik smrti “, Bernarda Jana „ Anđeo moga rata “, Nade Prkačin „ Tamo gdje nema rata “, Alenke Mirković „ Glasom protiv topova “, Ratka Cvet nića „ Kratki izlet “, Ivane Sajko „ Rio bar “, Marijana Gubine „ 260 dana“, Josipa Mlakića „ Kad magle stanu“ , Tarika Kulenovića „ Jeleni na kiši “, Slađane Bukovac „ Rod avetnjaka “ i Roberta Međurečana „ Prodajem odličja, prvi vlasnik “. S obzirom na složenost tematike pristup će se odlikovati metodološkom raznovrsnošću: a. Metodom analize nakon iščitav anja izdvojen je materijal od 14 djela iz korpusa hrvatske ratne proze za razdoblje od 1991. do danas. b. Metodom deskripcije dat će se obilježja hrvatskog ratnog pisma u korelaciji s n astankom i značenjem nacije. c. Komparativnom metodom usporedit će se različiti žanrovi hrvatskog ratnog pisma i njegovog utjecaja na nastanak i značenje nacije i nacionalni