HAC_Tunel Brinje_7 str. HAC_Tunel Brinje_8 str. HAC_Tunel Brinje_1 str. HAC_Tunel Brinje_2 str. SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA IZGRADNJE DIONICE DUGOPOLJE-©ESTANOVAC ARHEOLOGIJA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA Izgradnji dionice Dugopolje - ©estanovac prethodila INVESTITOR: su brojna zaπtitna arheoloπka istraæivanja lokaliteta HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. koji su se naπli u zoni graevinskih radova. STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA: INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., PC Split GRA–EVINSKI FAKULTET, Zagreb Ministarstvo kulture - Konzervatorski odjel u Splitu od poËetka je sudjelovao u izradi Studije utjecaja na okoliπ autoceste GRA–EVINSKI FAKULTET, Split A1 Zagreb-Split-Dubrovnik, tom su prilikom na terenu identificirani svi lokaliteti ugroæeni buduÊom gradnjom. RUDARSKO-GEOLO©KO-NAFTNI FAKULTET, Zagreb SILASCI S »VOROVA PREMA TURISTI»KIM ODREDI©TIMA HRVATSKE ZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., Zagreb Od 15 arheoloπkih nalaziπta na dionici Dugopolje - ©estanovac, najveÊi broj i najznaËajniji rezultati bili su na podruËju 37 km GEODETSKI ZAVOD d.d., Split Dugopolja. Zbog krπkog polja pogodnog za uzgoj mediteranskih kultura i uzgoj stoke sitnog zuba, Dugopolje je bilo PROMEL PROJEKT d.o.o., Zagreb »vor Bisko pogodno mjesto za æivot. AntiËko Dugopolje nalazilo se u blizini Salone pa je preko Poda prolazila magistralna rimska GEOPROJEKT d.d., Split AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK »vor Dugopolje: »vor Bisko: »vor ©estanovac: cesta koja je od Salone vodila u unutraπnjost provincije Dalmacije. Jedna dionica te rimske ceste iskopana je kod MC-ARHITEKTURA d.o.o., Zagreb SPLIT, SOLIN, otoci: ©olta, BraË, Hvar i Vis SINJ, TRILJ ©ESTANOVAC, IMOTSKI,BRELA, MAKARSKA zaseoka KoliÊi na juænoj padini brda Orgus. Tom je cestom sav promet iz Panonije i prostora danaπnje Bosne i IN-ARH d.o.o., Zagreb Hercegovine stizao u Salonu. Tragovi rimskog æivota pronaeni su u VuËipolju gdje je iskopana antiËka grobnica s SPLIT, grad i luka u srednjoj Dalmaciji, srediπte SINJ, poznat po alkarskoj tradiciji i stogodiπnjoj ©ESTANOVAC, opÊina koja obuhvaÊa naselje bogatim nalazima rimskog nakita i keramiËkog posua. Iz kasnoantiËkog vremena je ruralno naselje u BanjaËama ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA: arheoloπkih, povijesnih i kulturnih spomenika u tradiciji konjiËkih utrka i uzgoja konja. U lijepom ©estanovac - administrativno srediπte, te sela gdje su naeni ostaci suhozidnih zgrada i prostorija za uzgoj stoke. Osobito vaæno nalaziπte je srednjovjekovno groblje 1700 godina postojanja, meu kojima posebno i Ëistom okoliπu pruæa se moguÊnost za ugodan Kreπevo, Katuni, ©eÊevica i Grabovac. Reljef tog MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE podruËja karakterizira pojas plodnih polja (krπke u VuËipolju gdje je iskopano viπe od 200 grobova iz 16. i 17. st. To je groblje imalo i steÊke ukraπene antropomorfnim mjesto svakako zauzima Ëuvena Dioklecijanova odmor, sport i rekreaciju, lov i ribolov. Sinj je i palaËa, dio svjetske baπtine UNESCO-a. jedno od duhovnih srediπta Hrvatske. udoline) na lijevoj obali rijeke Cetine i usporednog ukrasima, kriæevima, simbolima kruha, polumjeseca, zvijezda. Ostaci srednjovjekovnog stoËarskog naselja naeni su krπevitog grebena i zaravni, a omeeno je brdom u vrtaËi Konopljiπte iznad sela Ercegovci. RijeË je o stoËarskom staniπtu iz 14. - 15. st. Ëiji su æitelji iskoriπtavali kraπku IZVO–A»I RADOVA: Dionica > DUGOPOLJE - ©ESTANOVAC MOSOR, planina, sjeverno od Splita i Solina, nije Vitrenik na sjeveru, brdom SidaËa na istoku, visoravan za ispaπu svoje stoke. KONSTRUKTOR INÆENJERING d.d., Split ni nacionalni park ni park prirode, ali je prirasla planinom Biokovo na jugoistoku i brdom HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., Zagreb srcu svakom Dalmatincu. Najviπi vrh je Veliki Kreπevnica na sjeverozapadu. Ostala arheoloπka nalaziπta na dionici autoceste od Dugopolja do ©estanovca uglavnom su iz prethistorijskog razdoblja. VIADUKT d.d., Zagreb Kabal (1339 m), a jedan od posjeÊenijih vrhova je Posebno treba istaknuti peÊinu Zemunica u Bisku koju je joπ u paleolitu nastanjavao neandertalac o Ëemu svjedoËe CESTA VARAÆDIN d.d., Varaædin Vickov stup (1325 m), a na vrhu Sveti Jure (1319 IMOTSKI, grad u Dalmatinskoj zagori, na padini sjeveroistoËnoga krπkog oboda Imotskog polja. nalazi kremenih alatki. U Zemunici se intenzivno æivjelo i tijekom neolita - 6.000 god. prije Krista. PeÊina je naseljavana INGRA d.d., Zagreb m) nalazi se istoimena rimokatoliËka kapelica. ZAGORJE-TEHNOBETON d.d., Zagreb U Imotskom se nalazi FranjevaËki samostan iz sve do bronËanog doba. SOLIN, grad u blizini uπÊa rijeke Jadro, izmeu STRABAG d.d., Zagreb 1738., na klisuri iznad Modroga jezera je tvrava Donje Strane i srediπnjeg dijela Solina ostaci DALEKOVOD d.d., Zagreb iz srednjovjekovnog i turskog doba, a na ulazu u Izgradnja dionice od Dugopolja do ©estanovca omoguÊila je da stvorimo uvid u povijest Dalmatinske zagore od paleolitika antiËke Salone. KON»AR - SKLOPNA POSTROJENJA d.d., Sesvete tvravu je crkva iz XVIII. st. Ëuven po prekrasnoj do kasnoga srednjeg vijeka. Mnogi se nalazi joπ moraju oËistiti, restaurirati, te znanstveno obraditi, tek tada Êemo prirodi: LokviËiÊka jezera, Proloπko blato, Dva imati joπ jasniju sliku povijesti Zagore. Dobra suradnja izmeu Ministarstva kulture i Hrvatskih autocesta omoguÊit AQUATERM d.o.o., Zagreb VITA d.o.o., Koprivnica Oka, izvore rijeke Vrljike, Modro i Crveno jezero, Êe uspjeπno dovrπavanje ovog projekta bez devastacija arheoloπkih lokaliteta i bez usporavanja graevinskih radova. Imotsko polje, kanjon Badnjevice. Danas se moæe reÊi da je konaËno stvorena svijest i zakonski okvir koji sprijeËavaju devastaciju kulturne baπtine, πto najbolje pokazuju zaπtitni arheoloπki radovi na hrvatskim autocestama. NADZOR I KONTROLA: Fotografija, oblikovanje i priprema za tisak: HAND dizajn studio // Tisak: KERSCHOFFSET Naklada: 1000 komada »vor Blato na Cetini INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb Hrvatske autoceste d.o.o. Druπtvo za upravljanje, graenje i odræavanje autocesta ©irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 46 94 444, faks: +385 1 46 94 505 www.hac.hr NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA: Zdravko LivakoviÊ, predsjednik Nadzornog odbora Boris Ordulj, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Nikola BlagaiÊ, Ëlan Nadzornog odbora BRELA, πume i plaæe okupane briljantnim Franjo LuciÊ, Ëlan Nadzornog odbora sunËevim sjajem. Mjesto se nalazi na obali izmeu Mijat StaniÊ, Ëlan Nadzornog odbora planine Biokovo i otoka BraËa. Brela su jedinstvena u svojoj ljepoti sa prekrasnim plaæama, borovim πumama, kristalno plavim morem. UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA: ©OLTA, otok u srednjodalmatinskom arhipelagu »vor Blato na Cetini: MAKARSKA se nalazi u podnoæju Biokova, Mario Crnjak, predsjednik Uprave zapadno od otoka BraËa; od kopna ga dijeli Splitski okruæena je pravom mediteranskom vegetacijom. CETINA, OMI© U dugoj uvali prostire se Makarska rivijera u kojoj Marijo LovrinËeviÊ, Ëlan Uprave kanal, od drveniËke otoËne skupine ©oltanski kanal, a od BraËa ga dijele Splitska vrata. su najznaËajnija turistiËka srediπta TuËepi i Brela, dr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave OMI©, gradiÊ i luka na uπÊu Cetine u PoljiËkom Podgora, ÆivogoπÊe, ali su poznata i pitoma OTOK BRA», najpoznatije turistiËko mjesto na primorju, poznat kao srednjovjekovno gusarsko mjestaπca kao Drvenik, Zaostrog i Gradac. Uz BraËu je Bol s prelijepom plaæom Zlatni rat, a srediπte. Slikovitost planina i rijeke nadopunjava hotelske komplekse i apartmanska naselja je i omiljena odrediπta turista su mjesta Supetar i zanimljiva urbana jezgra s tvravama, a na samom veliki broj naturistiËkih plaæa. IMPRESSUM: PuËiπÊa. BraË ima i zraËnu luku. moru gotovo kilometar duga pjeπËana plaæa i 30- BIOKOVO, planina koja se zaπtitiniËki proteæe Autori: OTOK HVAR, najduæi otok na Jadranu. To je otok tak ureenih staza za slobodno penjanje po blage mediteranske klime, s najveÊim brojem liticama kanjona Cetine. kilometrima iznad Makarske, tijekom povijesti Mario Crnjak, dipl.ing.gra, sunËanih sati na Jadranu. Na otoku su poznata kao u svom krilu Ëuvala je puËanstvo od napada dr.sc. Goran Puæ, dipl.ing.gra, CETINA, zelena rijeka, veliËanstven kanjon, guste polja lavande. s mora, a lea podizala osvajaËima s kopna. Danas StruËni suradnici: πume, vodopadi, tajanstvene πpilje i bajkoviti je Biokovo park prirode, izletiπte s mnogim OTOK VIS, bogat povijeπÊu nudi posjetiteljima mlinovi. U samo nekoliko minuta voænje od oznaËenim planinarskim stazama, endemskim mr.sc. Jasen MesiÊ, pomoÊnik ministra kulture (Arheologija) mnoge spomenike od antiËkog do novijeg doba. povijesnog gradiÊa Omiπa, izmeu Splita i biljnim vrstama i bogatim æivotinjskim svijetom. Anto FilipoviÊ, dipl.ing.gra, Darko ©oπiÊ, dipl.ing.gra, Poznati prirodni fenomen: Modra πpilja na Biπevu, Makarske, moæete se uvjeriti u sve πto rijeka Jedinstvena suprotnost izmeu gotovo dvije tisuÊe Veljko NiæetiÊ, dipl.ing.gra, Milan MatiÊ, dipl.ing.gra, Zelena πpilja na Ravniku i Krajicina πpilja na Visu. Cetina skriva. metara visoke snjeæne planine i pitomog priobalja. Uredniπtvo: »vor ©estanovac ISBN 978-953-7491-04-08 Darija PetroviÊ, dipl.nov., Andrea Haleuπ, dipl.cro.soc. Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI, koja je izvor fotografija tiskanih u ovoj broπuri u svrhu promocije Hrvatske. HAC_Dugopolje-©estanovac_3 str. HAC_Dugopolje-©estanovac_4 str. HAC_Dugopolje-©estanovac_5 str. HAC_Dugopolje-©estanovac_6 str. AUTOCESTA ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK // SEKTOR: DUGOPOLJE - PLO»E 11,097 m 18,235 m 6,893 m »VOR DIONICA: DUGOPOLJE - ©ESTANOVAC Dionica